RAUNOVODSTVO

POLJOPRIVREDE

OBRAUN TROKOVA U RATARSKOJ

PROIZVODNJI

U ratarskoj proizvodnji uzgajaju se razliite kulture

Bioloki proces kod nekih kultura poinje u jednoj kalendarskoj godini, a zavrava u drugoj npr. zob, jeam i penica.

Bioloki proces kod nekih kultura poinje i zavrava u istoj kalendarskoj godini kao npr. kukuruz, eerna repa, uljana repica i sl.

2

No, kod svih kultura proces proizvodnje je dui od samog biolokog procesa.

Proces proizvodnje poinje s pripremom zemljita a zavrava npr. sa sunjom do odreenog stupnja vlanosti kao kod kukuruza ili penice.

3

Nositelji trokova u ratarskoj proizvodnji su pojedine ratarske kulture za svaku godinu roda.

U trokove proizvodnje uz trokove pripreme zemljita za svaku pojedinu kulturu, ukljuuju se i trokovi obrade zemljita, trokovi sjemena, gnojiva, zatitnih sredstava, zatim trokovi etve, berbe kao i trokovi prijevoza do skladita.

4

Uz trokove nabave sjemena, gnojiva i zatitinih sredstava, sijanje, gnojenje i zatita si aktivnosti koje uzrokuju i nastanak trokova mehanizacije i trokova plaa radnika koji uporabom mehanizacije obavljaju te aktivnosti.

Ako ove aktivnosti obavljaju druge osobe tada se u trokove proizvodnje ukljuuju i trokovi ovih usluga.

5

Ukupni trokovi se odnose na proizvodnju u toku a u trenutku zavretka proizvodnje ukupni trokovi se odnose na koliinu proizvedenih proizvoda koja nije poznata

unaprijed (ne mogu se ukupni trokovi rasporediti na koliinu dovrenih i na koliinu nedovrenih proizvoda)

Za one kulture kojima proces proizvodnje

zapoinje u jednoj godini a zavrava u sljedeoj, trokovi proizvodnje nastali do kraja godine su zalihe proizvodnje.

6

U proizvodnom procesu trokovi proizvodnje se utvruju i iskazuju za zasijanu povrinu odreene kulture i jedinicu mjere hektar.

Tek kada je proces proizvodnje zavren i kada je poznata koliina proizvoda tek tada je poznat troak proizvodnje za jedinicu mjere proizvoda- tona ili kilogram.

7

OBRAUN TROKOVA U VOARSKOJ

PROIZVODNJI

Za voarsku proizvodnju (ali i vinogradarstvo i maslinarstvo) je znaajno da ima dugogodinji kontinuitet u biolokom smislu.

Vonjak, vinograd ili maslenik je mjesto proizvodnje a proizvedena koliina voa ili urod u svakoj godini je nositelj troka.

8

Koliina gotovih proizvoda poznata je nakon branja ili berbe voa.

Na kraju poslovne godine na kontu Proizvodnja

ostaje iznos trokova koji se odnosi na urod koji nije dozrio do kraja godine.

9

Bioloki ciklus za ove kulture dijeli se na razdoblje uzgoja i na razdoblje koritenja.

U razdoblju uzgoja trokovi se kapitaliziraju odnosno iskazuju se kao troak nabave dugogodinjih nasada.

Troak nabave dugogodinjih nasada obuhvaa trokove pripreme zemljita, trokovi nabave sadnica, trokovi sadnje, trokovi gnojidbe,trokovi rezidbe, trokovi zatite i svi drugi trokovi i svi drugi trokovi izravno povezani s uzgojem vonjaka.

10

Meutim, ti trokovi se iskazuju prema prirodnim vrstama trokova.

Na kraju svake godine izrauje se obraun trokova uzgoja te se iznos trokova preko konta Prijenos trokova prebacuje na Proizvodnju.

Na kontu Dogogodinji nasadi u pripremi iskazuje se iznos trokova ali bez uveanja za internu dobit.

Protustavka su prihodi po osnovi uporabe vlastitih proizvoda. 11

Trokovi nabavljenih sadnica i materijala koji se koristi u uzgoju te trokovi usluga u razdoblju uzgoja knjie se direktno na troak nabave vonjaka u pripremi i ne ukljuuju se u obraun trokova.

U prvoj godini koritenja tj. u prvoj godini uroda zakljuuje se konto Nasadi u pripremi te se ukupno utvreni troak nabave prenosi na konto u uporabi.

12

Utvreni troak nabave postaje osnovica za obraun amortizacije.

U godinama koritenja amortizacija i svi drugi trokovi postaju trokovi proizvodnje.

13

OBRAUN TROKOVA U

MLJEKARSKOJ PROIZVODNJI

U osnovnom stadu u dug.mat.imovini iskazuje se

dozrela mlijena stoka (u uporabi) i nedozrela mlijena stoka (u pripremi).

Sama proizvodnja mlijeka Proizvodnja u toku i svi trokovi koji nastanu s ovom aktivnosti terete proizvodnju.

14

Ako doe do poveanja osnovnog stada odnosno oteljenja tada treba poveati nedozrelu mlijenu stoku i to kao poveanje imovine i prihoda s osnove uporabe vlastitih proizvoda.

15

PRIMJENA MRS 41-

POLJOPRIVREDA

Raunovodstvena teorija i praksa vrlo siromana naelima,standardima i metodama kojima se prati poljoprivredna djelatnost te se formiraju

informacije za poljoprivrednike.

ZATO?

- Premala zainteresiranost poljoprivrednika za financijske

izvjetaje

- Poljoprivrednici = obiteljska dobra pa niti nemaju obvezu

objavljivanja

- Zainteresiranost legislatora zbog porezne obveze

16

Meutim, postoji zainteresiranost eksternih korisnika za financijskim izvjetajima u poljoprivredi i to kreditora, dravnih analitikih institucija pa i EU.

17

OBILJEJA MRS 41 -

POLJOPRIVREDA

Ovim standardom odreuje se vrednovanje bioloke imovine, poljoprivrednih proizvoda te dravnih potpora organizacijama koje se bave poljoprivrednim aktivnostima, njihovo

prezentiranje u financijskim izvjetajima i objave koje se odnose na rezultate navedenih

vrednovanja.

18

Poljoprivrednom aktivnostima podrazumijevaju

se bioloke transformacije ivih ivotinja ili biljaka namijenjene prodaji, poljoprivrednoj

proizvodnji ili poveanju imovine.

MRS 41 se ne bavi procesom poljoprivredne

proizvodnje poslije etve

19

MRS 41 MRS 2

Bioloka imovina Poljoprivredni proizvodi

Proizvodi koji su rezultat

procesa nakon etve (uroda)

Ovce vuna konac, tepih

Drvee na plantaama cjepanica drvena graa

Biljke pamuk konac, odjea

poeta trska eer

Muzne krave mlijeko sir

Svinje polovice kobasice, suena unka

Grmlje lie aj, duhan

Trsje (vinograd) groe vino

Voke ubrano voe preraeno voe

20

etva

Vano je naglasiti da se bioloka imovina mjeri pri svakom inicijalnom priznavanju i na dan bilanciranja njezinom fer vrijednosti umanjenoj za trokove u trenutku prodaje (ali ne ukljuuju trokove prijevoza).

Moe se odrediti kao:

- Posljednja ostvarena trina cijena,

- Trina cijena sline imovine,

- Cijena u odreenom sektoru.

21

POETNO PRIZNAVANJE

Subjekt treba priznati bioloku imovinu ili poljoprivredni proizvod onda i samo onda

kada:

(a) subjekt kontrolira imovinu kao rezultat

prolih dogaaja,

(b) postoji vjerojatnost da e budue ekonomske koristi vezane uz imovinu pritjecati subjektu, i

(c) fer vrijednost ili troak imovine mogu biti pouzdano izmjereni

22

VREDNOVANJE BIOLOKE IMOVINE

Poetno

Fer vrijednost mogue pouzdano utvrditi?

DA po fer vrijednosti umanjenoj za trokove do toke prodaje

NE po troku

23

VREDNOVANJE BIOLOKE IMOVINE

Naknadno

Na prethodni datum bilance vrednovano po fer

vrijednosti umanjenoj za trokove do toke prodaje?

DA po fer vrijednosti umanjenoj za trokove do toke prodaje

NE fer vrijednost mogue pouzdano utvrditi?

DA po fer vrijednosti umanjenoj za trokove do toke prodaje

NE po troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja

24

VREDNOVANJE POLJOPRIVREDNIH

PROIZVODA

Poljoprivredni proizvodi trebaju biti mjereni po

fer vrijednosti, umanjenoj za procijenjene

trokove do toke prodaje, u trenutku etve

Takvo mjerenje je troak na taj datum od kada se primjenjuje MRS 2 Zalihe ili drugi odgovarajui standard

25

FER VRIJEDNOST UMANJENA ZA TROKOVE

DO TOKE PRODAJE

prijevozni i drugi trokovi potrebni da bi se imovina dovezla na trite

naknade brokerima i

dilerima, pristojbe nadzornim agencijama i burzama roba, porezi i carine

26

Fer vrijednost minus

minus

=

UTVRIVANJE FER VRIJEDNOSTI

Cijena s aktivnog trita

Ako ne postoji aktivno trite: zadnju cijenu na tritu, u sluaju da nije bilo

znaajnih promjena u ekonomskim uvjetima izmeu datuma transakcije i datuma bilance

trine cijene za slinu imovinu s prilagodbama koje odraavaju razlike kombinirana bioloka imovina npr. uma

sektor najboljeg usporednog mjerenja npr. vrijednost stoke izraena po kilogramu mesa

27

DOBICI I GUBICI OD BIOLOKE IMOVINE

Dobitak ili gubitak koji proizlazi iz poetnog priznavanja bioloke imovine po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene trokove do toke prodaje i iz promjene fer vrijednosti umanjene za procijenjene trokove do toke prodaje bioloke imovine treba ukljuiti u dobit ili gubitak razdoblja u kojem se pojavljuje

28

DOBICI I GUBICI OD POLJOPRIVREDNIH

PROIZVODA

Dobitak ili gubitak koji proizlazi iz poetnog priznavanja poljoprivrednih proizvoda po fer

vrijednosti umanjenoj za procijenjene trokove do toke prodaje treba ukljuiti u dobit ili gubitak razdoblja u kojem je nastao

29

DRAVNE POTPORE VEZANE UZ BIOLOKU

IMOVINU

Bioloka imovina mjerena po fer vrijednosti umanjenu za procijenjene trokove do trenutka prodaje

bezuvjetne potpore priznaju se kao prihod kada

nastane potraivanje po osnovi potpora

uvjetovane potpore priznaju se kao prihod kada se

ispune uvjeti vezani uz potpore

30

DRAVNE POTPORE VEZANE UZ BIOLOKU

IMOVINU

Bioloka imovina mjerena po troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano

umanjenje

MRS 20 Raunovodstvo dravnih potpora i objavljivanje dravne pomoi

31

PRIMJER

Trgovako drutvo zasadilo je novi vonjak. Trokovi u razdoblju uzgoja su:

32

Vrsta trokova Prva godina Druga godina Trea godina etvrta godina

Sadnice 15.000

Gnojivo 3.500 4.000 5.000 6.000

Zatita 3.000 3.000 5.000 5.500

Usluge 2.000 3.000 4.000 4.500

Troak plaa 12.500 12.000 13.000 14.000

Ukupno 36.000 22.000 27.000 30.000

Kumulativno 0 58.000 85.000 115.000

PRIMJER NASTAVAK

U petoj godini vonjak je stavljen u upotrebu (oekuje se koritenje u razdoblju od 5 godina). Nastali trokovi su:

Gnojivo 5.500

Zatita 4.000

Usluge 3.000

Troak plaa 14.500

Ukupno 27.000

33

Ubrano je 25 tona jabuka

Trina cijena jabuka je 3 kn/kg

PRIMJER NASTAVAK

Vrednovanje jabuka nakon branja: Bez primjene MRS 41

Trokovi: 27.000+23.000 (amortizacija vonjaka) =50.000 kn (25 t)2kn/kg

Vrijednost zaliha: 50.000 kn

Prihodi: 0

Uz primjenu MRS 41 Fer vrijednost 3 kn/kg

Vrijednost zaliha: 25.000 kg*3kn/kg= 75.000 kn

Prihodi (dobici od poetnog priznavanja poljoprivrednih proizvoda): 75.000 50.000 = 25.000 kn

34

PRIMJER USPOREDBA

Opis Bez primjene

MRS 41

Uz primjenu

MRS 41

Prihodi od prodaje (20.000 kg*3kn/kg)

60.000 60.000

Dobici od

po.prizn.polj.proizv. 0 25.000

Prihodi 60.000 85.000

Rashodi 40.000 (20.000kg*2kn/kg)

60.000 (20.000kg*3kn/kg)

Dobit prije poreza 20.000 25.000

Porez na dobit 20% 4.000 5.000

Neto dobit 16.000 20.000 35

Prodano je 20 t jabuka po cijeni 3 kn/kg