postojineka vrsta univerzalnogjtnka

8/18/2019 postojineka vrsta univerzalnogjtnka

1/27

... postojineka vrsta univerzalnogjtnka, tcoji se sasroji oa ипимшлл * осуц, gesti Ш i tona glasa, koji ogupokazati isli ! oso"a ne#to zatra$iti i %o"iti, i! o&"iti i ' neati niita s tinu j

(usustin, )sooviie% +.

ulturalni kontekst

U zapadnoj knlturi postoji sumnjičavost pr&ma emocijama. Ta

ideja po- tječe još od Platona (375 . !". #".$% koji je smatrao da seemocijama nemoe vjerovati% '" izviru iz iiii) dijelova uma iizopačene pame*a. +Tsuvrerrmno do5TTU *,ped ozrivost-anluuuarles ainvin (/071$% koji je smatrao da je% kod odrasli) 2jui%izraavanje emodja zastarjeli trap naše evoludje od jvotinj4 i našrazvoja od djetmjstva.

ije teško uočiti podcjeniivački stav prema emorijama u zapadnoi6nlpiri- ako uraspravi elite oaciti onoltoTčaze TUa ošoa%moetereči daje osoa tek 8emorionalna9% misle:i pod tim;esto smatra nekontroliramma i

destniktivnim p ??ricporp.ri)i s konstruktivnim pro- izvodima paljivarazmatranja. =morije sekatkad smatrajuprjnoit)aiimai dietiniastima.česče neo civiliziranima i odraslima. o nasuprot tome

% ana krajučak i dojmljivije% '@A!? autentičnosti%najoljim putem do nase vlastite iti Bao što je to Colomon izrekaoD


2/27

najoljim putem do nase vlastite iti Bao što je to Colomon izrekaoD

Romantizam

Poledajmo u nedavnu kultumu povijest da ismo doili sliku o tomeI . .. a a s__________J______ * -*t - * — a лтл j VolfA м


3/27

Kultumfno sftMćanjć emocijđ

Do vmnena u kojem je Kant napisao ove retke zbila se još jedna pro-mjena, manje Ш višc kao su/držan odgovor na teme prosvjetiteljstva * zvalase “romantizam! " #uropi i $merici, usprkos mogu%im protuije&jima neki'od nast' kulturalni' vjerovanja o emocijama, “romanti&no je vjerojatno jošuvijek prikladan naziv za zapadni kulturalni stil! (omantizam je a)irmacijaemodja i nji'ova zna&enia u osobnom životu, politici, književ'osti, )liozo'ji!Dal! stoljeoa romantizam se u&vrštio kao dio zapadne kulture, manje iljviše neadsž+j od ideja osobne slobode!

Glikovanje romantično du)a op:enito se pripisuje ean-acues HIJ

sseauu (U75$. siromašnom raaninu Keneve. Cpremno pri)va:anje njeo-vi) ideja znadlo

je da su ljudi spremni za promjenu vrijednosti koju je on predloio. Prvi je predioio ideju% koja se danas dni odtom% da se reiiijskaosjetljivost prije temelji na onome štp osje:amo neo na autoritetu% Cvetom

pismu ili na arumentima u prilo postojanju oa. Upravo je on počeonapa- dad pokušaje kultiviranja kao umjetne i štetneD umjesto toa

predlaao je da odpj udeprirodan idaprirodne emocije ljudi LM@J'N na tošto je ispramo O oni samo treaiu )iti otvnreni L?@'Q vlas*cit*r-savjesri jeovalasovita rečenica s početka ru-tvenog ugovora (/7R1$ 8Sovjek je roensloodan% a svudjc ' u landma9 postala je poziv na okupljanjejakolridma

u C*t- cuskoj revoudji% a te su misli prešle i tlantski ocean da i potaknule ameridd rat za nezavisnost.

39


4/27

V.UdJtyj l tVUiUWJl, a. iv 0U *

amenčld rat za nezavisnost.

Vomantizam je nada)nuo pisce% a oni su nastavili artikulirati kulturalne promjene koje su se tada zivale. Vomantičari su ili očarani prirodmm Po>elisu se cijeniti divlji krajolici% prije smatrani zastrašuju:im i araiskim.Pisci su počeli istraivati oičan ivot umjesto ivota plemi:a.2straivali su djetinjstvo% snove. daleke krajeve%ezotično. Clmo

pisanje postalo je načinotkrivanja unutamji) emocionalni) istina.W razuma. ideal su postaleemocjje. proivljene i pii)va:ene. =mocije su izraavaii pjesnici%romanopisci i dramatičari% kao i slikari i lazenici. >itatelji% pulika%

ledatelji% slušatelji takoer su iii dimutiX i oni su osje:ali emocije.Cjetite se nove društvene znanosti Yeore =liot (o njoj smo ovorili u /. polavlju$% u kojoj emocio- nalno iskustvo postaje središnje pitanjeZF

Umjesto opisivanja povijesti romantizma% razmotrit :emo samo jedanro- mantičarski roman - onaj [a?v C)ellev. k:eri slavne *eministice \@"L]oll- stonecra*t i društveno re*ormatora^]tlliama Yodvvina. Ca /Rodina poje- la je od ku:e s pjesnikom _"`LA bss)e C)ellebem.Bad joj je ilo /0 o- dina \@"L je?s _"`LA% svojom polusestrom ,laire%lordom L"IIA i jo jednim prijateljemila na praznicima tijekomu neuodno9 ljeta u lpama. eprekidna kiša danima i) je osudila na

oravak u ku:i. Puno su čitali i vodili due razovore o knjievnosti%*ilozo*iji i ioloiji. edan dan L"I je predloio da svatko od nji)napiše priču o utvari. +eavši u krevet \@"L C)elleb nije mola zaspati.Potaknuta razovorom o pokusima u kojima su električnom strujomizazivani pokieti miši:a kod mrtvi) njoj seukazala slika znanstvenika s

66],E/ Ud ll


5/27

postupke.

Usporedba između nas i Ijudi iz drugih ultura

ekoliko je načina ledanja na kulturu. edan od nji) je povijesni% čitanjespisa izproslosti i usporeda tekstova kao što je onaj \@"L C)elleb s onimšto je ilo prije i što vjerujemo danas. mi način je onaj putnika kao što suan- tropolozi% koji donose vijesti o suvremenim kulturama dmačijima odnaše. oš je jedan način proučavanje sodjalizacije% kako djeca stječuvjerovanja i vještine društva. U ovoj knjizi 8našim9 kultumim naslijeemsmatrat :emo naslijee Cjeveme merike i =urope jer to je tradija u kojojsu odojeni autori ove knjie (enlesko i američko porijekla$% i koju

poznaju iz nepo- sred)o iskustva. a iste razumjeli emodje - vlastite% onedmi) ljudi koje doro poznajete i one ljudi u raz)Fdtim društvima - morate

se smjestiti u okvire vlastite kultume tradidje. udu:i da :e ve:ina dtateljaove knjie iti Cjevemoamerikanci i =uropljani% započet :emo sa zapadnomkulturom. o to je samo polazište% i to vilo ruo% jer =uropa i fA;g!Mhou)va:aju rojne kulture. e smatramo da naša kultura irrra prednost asmo apand ili 2n- dijd% druadje ismo napisali ovo polavlje i neke druedijelove knjie. 2z- van kultume tradidje ne postoji čvrsto uporište na kojem

ismo moli stajati.Gvdje tvrdimo da kultura proturjed radonalnostiD meu mnoim vrijed-

nostima koje moe usvojiti ljudsko društvo% neke se odairu radije neodrue. Primjerice% ustvrdili smo da je Cjeveraa merika još uvijek na mnoo

nadna romanti:na. arinutost oraca za zaštitu okoliša Fsve je ve:a u posljednji) 1 odina. Gna je liska romantičarskim stavovima i vrijcd-nostima koje promiču prirodno% no to ne znad da je ta zarinutost irado-)alna.


6/27

Kulturalno sh!aćanje emocija

Ylavna razlika koju iljee i zapadni i japanski

promatrači je u prirodivlastito 8ja9. a apadn /л0 zamisljamo kao 8ja-mene9. samostalanentitet? izvoi naši) odluka% misli i postupaka% te kaosiedišteproivljavanja emocija. Taj 8ja9 odvojen je od 8ja9 drui) ljudi.U tom je dništvu vano postati nezavisan% potvrditi see% i natjecati se sdruima ako trea.

asuprot tome% u apanu i u rojnim nezapadnim kulturamamnoi su opisali 8ja9 kao 8mi-ia9% koje proizlazi iz veza soitelii. suradnicima i drnš- tvenonTškupinom% premda je taj prikaz ezsumnje pojednostavljen. 6aznije je udapati se zajedno? ostalima i s

njima skladno ivjeti ([arkus i Bitabama% //$. a ne ismo mislili da je nezavisno 8ja9 aja autentičnost izvire iz po- jedinačni) elja i emorija% prirodno% moramo se prisjetiti da je taj nalasak na prirodnom diozapadno kultumo naslijea (vidi pret)odni dio o roman- tizmu$. Uokvirima svjetski) kultura% individualističko 8ja9 je neoično (Yeertz%/75$.

U svakora društvu djeca razviiaiu sliku o sei kao o i:ima *izičkiodvoje- nima od ostatka svijeta. eisser (/00$ predlaze da se taj *izi

>kiaspekt na- zove ekološko ja9. B tome% ljudi vjerojatno svudje imajuosje:aj osono duševno ivota% uključuju:i i struju svjesni) misli%

osje:aja i snova. [eutim neki dmi aspekti pojma o sei se razlikuju iutječu na emorionalni ivot. C meuzavisnim ili 8'!@% misli i osje:ajinisu usmj ereni na odvojenost% ve: na pioimanje s druima. 2deju otome moete doiti čak i u našem individualis- tičkom društvuD kad-se-zaiju)il% moete osjetiti da se ranice vas sami) šire kako i uključil

"3


7/27

M@MI i ukiiučle -d*uu o&o)u u vaša najvanija razmišliania% i da postaiete

vjšeu

i0 neo 8ja9.+iutnia ie na apadu emocjja nezavisnosti i samopotviivaiiia. U

apanu se IJ' smatra prikladnom medu 2judima različitiliarastvemiTnipa? primjerice u samurajskoj ratničkoj tradidji u*eudalnom apanu% no [arkus i Bitabama (//$ izvještavaju da se2jutnja smatra vrlo neumiesnom meu roacima koleama. asuprottome% ljutnja medu merikancima koji se poznaju i vole razmjemo jeuoičajena i pri)va:ena. 2spituju:i ljude koji su vodili dnevnikestruktunrane poput upitnika% verill (/01$ je u [assac)u- ssetsu našaoda se ispadi 2jutnje zivaju otprilike jednom tiedno. 6ednom su iliusmjereni na osou koju je ispitanik poznavao i volio (npr. suprunik%"I- ditelj% dijete% prijatelj$. 6e:ina ispitanika (R3 q$ kae da je razlo zanji)ovu ljutnju ilo potvrivanje autoriteta ili nezavisnosti% ili

popravljanje dojma o njima samima. [ibake i sur. (/0R$ još od ranedoi nalaze različite poslje- dice interpersonalne ljutnje u merici iapanu. =ksperimentatori su J"'`MI' i iapa)skoj djeci stamj / +rajesed

pokazali zanimliive iračke. a svaku od ti) iiačaka suiparili s majr.mimlasom koii iziaava radost ljutniu ili stra). Bad se mjerilo vrijeme

potreno djed da se počnu prilizavati irački nakon što su >uli majdnlas% američka i japanska djeca nisase raz)kovala u izini priliavanjairački nakon zvuka mai:ina radosno iii ustraseno elasa. akon što sunji)ove majke pioovoiile 2jntitim tonom. američka su se djeca stala

priliavati iračkil prosieku /0 sekundi kasnije. nojapanskojdjedjjtre)alo značajno dujje da se pokrenu% u pmsjcku E0


8/27

janma zavisnost kpja postoji izmeu ljuavno !@"@. 2ma svoj posean

naziv i poseno kulturalno značenje. aapadu )i se smatTala presijomurazvpju. To nije emodja odvpjenosti% ve: ispreplelenozajednistva

eelas (/0R$ dtatelje?vodi na ono što naziva ,ookovom tumejomemo- dja u razdtim drustvima. Gn kae da se u nekim kulturama

prepoznaje po- jedina emodja skup emodja% one imaju ime i o njimase u društvu ovor+ Takve emodje su 8prespoznatliive9 (+evb% /0E$%naime% njj) iltura istce . asuprot tome% dni se da se neke emodje uodreenim kultuiama rijetko javljaju% uop:e nemaX nisu osmisljeneniti se o njima ovpri. Gne su Zne- spoznatljive9. Tako su emodje

zavisnosti kao što je aae prcspoznatljive u apanu% a nespoznatljive umeric+FCpGi&llj6, O / *lBU 5U wUlUU& ?avjdiiUdu jxau 26 jv yyZ yy wa{vuUUT 6 Uy@!@N% @ nespoznatljive u merici.

Pučka vjerovanja nas na apadu sldona su podcijeniti i potisnuti stra).e- dan od izvora za takvo s)va:anje je savjetnik za roditelieD Cteams iaartb (//$ su preledali. 0E takva priručnika otjavljena izmeu /05.i /5. kao i popuamu literaturu namijenjenu djed. Ti*su istaknutaoiljeja ti) pri- ručnika uo>i 1. stolje:aD upozor enj aroditeljimaoopasnostj izazivapja stja)a kodjdljeceX piešu:ivanje teme o načinimasuočavanja s dječjim stra)ovimaX priče za dječake poticale sii )rarost ispiemnost na akdju usprkos stra)u. atim se doodila?romjenaD 8U 1.stolje:u roitelje se podučavalo njCmio da ilzjenu {canjavaixie djecet ) i d d j l tit ij kC2č l) i i il


9/27

)olivudski J 6rane7i svoj $ivot opisuje doaaje nakon zemaljske smrti

kao sudski proces s odvjetnicima. Umjesto rije)a% prcjena je li stra)vladao ivotom osoe odreuje )o:e li osoa napredovati ili nazadovati.croucija prcu[avija upauusi po zaravije 1 sumnjicavi smo premanekom tko am jse čini odvise emncioiiaUaakontro?nTl?siiprotl?*eX A|}@!"" se mnoe emocije i tjelesna stanjanjeuju u odreenim okolnostima% no u druim se okolnosti*)aouzdavaju. Prema [atsumotu i sur. (/00$% merikanci vjeiuju da semoe utjecati na stra). U usporedi s apancima%

U merici pojedinci imaju prava. U meuzavisnim kulturama ljudiimaju dunosti i najpotpunije se oe:aju kad i) ispunjavaju. Bao što jeojasnila an- tropoloinja enedict (/ER$% u knjizi napisanoj tijekom

posljednje odine ruo svjetsko i ata i odorenoj od straneameričke vlade kako i se olje razumje)Z apand koji su ilineprijatelji% u merici iti iskren znač+djr.lnvan.. u skladu s nečijimnajskrovitijim AI`~@A@. U apanu% pojam koji se oično j5*evodi kaoiskrenost% ШШ8Ш9 zna:inešto jjruo?ispuniavanie društvenedunosti. ne sukladno ppntaTTi*?-?sie:aiiTna- neo potpuno

ispunjavanje%vješto i ez unutamje kon*likta. Pojam se nekome moe činiti

čudnim% no mou se izraditi mostovi preraa tom idealuD pojain potpunezaokupljenos onim što činimo zapadnjake je privukao zenu% u kojem


10/27

Yodine /E5. apand su pri svojoj predaji% kojom je zavrsio rui

svjetski rat% postavili uvjet da car ostane na če)i drave% no da doijeameričku upravu. To je ilo pri)va:eno. merikand su djelovali kroz postoje:e kanale japanske vlade% a apandma je nji)ov `@" ojavio da jerat otov% da je milita- rizam io poreška i da odsad moraju prionuti nanovi zadatak. Gni su se doista uivjeli u taj zadatak. [noe jemerikance iznenadilo da apand to mou. U tim i se okolnostima naapadu moao ocekivati inat% otpor% saotaa% koji i imali unutamjiuzrok. o% kako ojašnjava enedict% apandma nije ilo čudno

preuzeti nove dunosti. apanska kultura je trajala i dalje% a ljudi sunastavljali oavljati svoju dunost

mocjjejpou dati osnovu-za?nteraknj? meu 2jviima% no razlike kaošto su one izmeu merike i apana mou dovesti do teško:a ukomunikaji. ok ?•?TB?ji7nr lmin{ j*€--a7Ti?ri?ka izrsvnosl i zanzimanjp.+л see% merikand apance smatiaju tajanstvenima. anas je apannajuspjesnija indu- strijska ekonomija na svijetu% a merikand se višene trude razumjeti japan- sku kulturu da i znali kako s njima ratovati.Umjesto toa% zapadni poslovni ljudi pokušavaju razumjeti japanskeosje:aje i oičaje kakoi snjima trovali i ekonomski se natjecali.

zemljama une i Crednje merike ljudi su ivjeli u klimi stra)a zonasu- mični) n)nistava i 8nestaiania9. U takvoj klimirastenepovjerenie.aprestaie ?Q""''~ [ijenja se čak i tumačenjesvakodnevni) stvariX 8crveno svjeo na sema*om% koje trea značiti i i či i i j k d k j


11/27

drago što vam ne prijeti kriminal 67asker, 89:;, bili biste

iznena1eni što vidite pristojne mlade žene koje no&ubezbrižno 'odaju gradom, no mnogo toga bi vam bilopoznato! +:+ Tfnhilru

=ostoje li kod ljudi univerzalne emocije>

=moonalna klima @ 2*aluku razlidta je od one u ew ‚orim iod one u Tokiju. edna od teško:a koja se javlja pri atanjumeukulturalni) istraivanja emodja jest u projeni jesu lirazlike koje-opisuju etnpra*i temelj- ilj pnvršinsk. ovom

pitanju raspravljaju dvije školeD univerzalisti vjeruju da se

temeljne emodje javljaju kod svi) ljudi% relativisti vjeruju da suemodje speci*ične za kulturu u kojoj se javljaju. Velativisti% u kojese urajaju aire (/0R$% eelas (/0R$ i +utz (/00$% smatrajurazlike meu kulturama za- nimljivima i na nji) usmjeruju svoju


12/27

misliemodje kako i me one napust*le9 (str. $g o zamisao da

ovorimo o vlastitim emodjama osoi koje se one tiču postoji i naapadu% dje se druim osoama ovori o vedni emodja koje sudovoljno vane da ismo i) upamdli (Vime i sur.% //$.

Dio Hnlraya Ha си ^mnni'p nnivp.rralni* ip.gf fr> gfn ih mmp.mnпг^гууупаћ' и

jo Ud UdiUi !!"#$ %&&$.()"+$.,-$$иа.и& j/0v0i12i0 00ijj0a304 0a005* . иииUlUgU6

osoi s iskazanom namjerom da kaem svoje misliemoje kako i meone @!N5€9 (str. $g o zamisao da ovorimo o vlastitimemocijama osoi koje se one tiču postoji i na apadu% dje se druim

osoama ovori o ve:ini emocija koje su dovoljno vane da ismo i)upamtili (Vime i sur.% //$.

io dokaza da su emocije univerzalne iest to što i) moemo prepoznati u iaziičitim kulturama. omačmi +utzove prepoznavali sunjezine emocije tijekom njezina oravka na 2*aluku% od osmije)a kojim

je pratila djevojčicu koja se kreveljila i stra)a kad je čovjek no:u ušao unjezinu koliu. 2 ona je pre- poznavala emodje 2*&lučanaD vidjela je kakosu se lica mladi) ena snudila kad je zapitala ele li po vodu i prevela je

i*alučke emocionalne pojmove svo- jim čitateljima koji ovore enleski.Z

Pitanje je koliko su sličnosti temeljne% a koliko su pak razlikekorjenite Gdovor na to pitanje dijelom ovisi o tome na što stavljamo


13/27

eke institucije u jednom drustvu nemaju ekvivalent u druom. >lanovi

neki) društava zatvor smatraju ararskim% a ez policije i zatvora ne i se javiie emocije koje se uz nji) veu.

=mocije poput ljuomore su istančanije (Caloveb% //X 6an Commers%/00$. a apadu se ljuomoia javlja kad se seksualna panja naše

primar- no partnera usmjeri nekom druom. T eško je% a vjerojatno inemou:e% na:a društva u kojima se ljuomora uop:e ne javlja% noistodono su društveni oičaji različiti u raznim diuštvima. Bao što ističeupka (//$% u zapadnom je ruštvu rak (iz koje proizlazi olteli s dvaioditelia? ključzastjecanje sta- tusaodrasle osoe. ekonomske siurnosti i

stameno prostora% za podizanje djeceTdruštvo odrasle osoe i seks.Ceksualni uljez uroava čitavu ovu struk- turu?pa se u zapadnom dmstvutakve oaoe-ijuomomo-ojimo i mrzimo je. [eutim u nekim druimdruštvima% koja su više rodovski ureena i dje je izrazitije s)va:anje seekao 8rrjij9 snrarinjom se podrava svakoa% uključu- ju:i i starije% o podizanjjjdjeee i6inZse n?6o liko ljudi. društvo odrasli) Cne mnoi roaci% aizvanračni seks iz zaave moeiti uoičaien. Cto?seksu- alniuljezne:e ?rozlii '!†‡ tako velikuivanustrukturu.upka (//$|@- koliu.

Cvea je nekoliko sustavni ili kvantitativni) usporedi načina nakoji se pouuju emocije u različitim kulturama. edna old nji) avila seistraiva- njem postoje li neke osnovne emocije. Gni su pošli od šestamerički) pnˆ- ? mnvaj? jiitnja% mKanjo% sto)% (str. 17E$ išest


14/27

ude /R situadja% polovica od američki) ispitanika% a drua polovica

od malajski). =mocionalne situacije iz oiju kultuia zatim je pročitalo/0 studenata avajsko sveučilišta. Bad se radilo o prosudamaamerički) situadja% R5.0q i) se slaalo s prosudama ispitanika koji suopisali situacijeX kod malajski) situacija% R0.q je ispravno

prepoznato. #I`' siiuaoija iz oiju kultura najlakše su prepoznate onekoje izazivaiu stra) ili radost (oko 0q takvi) situadja je točno

prepoznato$?

statak ovo istraivanja je to što usporeuje samo dvije kulture iuključuje

$rra!ila po%cazi!anja emocija

=kman (/71$ je u svojoj neuiokulturalnoj teoriji predloio jedan odnačina suočavania s univerzaln ostima% kagi-? kutimilnim variiaoiiainaTraFte teGTija najpoznatija meau takozvanim W[vo*aktƒskim?E?iijama emocija (ridlund% /E$% MI' izvini izTomkinsovi) prijedloa (/5$. edan je *a- ktoruniverzalan i iološkiD

postoii mala skupina osnovni) emocija% kao što su radost i liutnia. eometane% one če se prirodno izraziti motoričkim pro- ramima kojiuključuju smješkanje% mrštenje i tako dalje. rui *aktor ' svojstvenkultuijD skup pravila za pokazivanie% koia?odreuju kada i dje se svak

pojedini emocionalni izraz trea intenzivirati. potisnut+ neutralizirati ili prikriti.

Gsnova za ideju o praviUma pokazivanja je često navoeneksperiment =kmana i riesena. udu:i da je samo djelomice ojavljen%


15/27

(ridlund% /E% str. 100$. U svakoj *azi snimani su izrazi lica ispitanika%

premda to oni nisu znali.


16/27

=ultiaalno s


17/27

nnvrp.mp.nifinnlinHiplara и Ма1ртшnngfnn удНгапа cvih P.mnniifl


18/27

udu:i da su preuocljive% u mnoim situacijama se jeanostavno ne javijaju.

Kulturalno osmi&lja!anje i socijalna uloga emocija

Tre:a kateorija meukulturalni) razlika je najradikalnija. To je kul- turalnoosmišijavanje?j jdnosno ideja da sn A"A'! !AAAI†' lniltnrp% i€tn kao i jezik iumjetnička djela% jer im 2jndi pri*ljn 7.@'!. kje je mirno odreeno kulturom.edan od arumenata za tu tvrdnju% koji snano za- ovara ]ieizicka (/5E$ jest

taj da su id*ij*t mštv*tni znanosti n emodjama etnocentnčne+zapadmistraivači skloni su o emodjama poput ljutnje @Ai lju"avi rannšljati kao onečemu što se javlja u nji)ovoj kulturi i zatim is- tiaivati postoje li one ili ne udruim kulturamaZo jednako tako moemo zamisliti meukulturalno psi)oloas 2*aluka ili iz apana kako posje:uje ew ‚ork i ispitujeao ili 8B8C. -

esu li sve emocije pioizvodi kultuie asiumo postoje neka op:a 2jud- skaoiljeja% kao što je uspravan )od% korištenje jezika i orua% no vjerojatno ne postojeuniveizalne emodje koje su istovrsne u svim kultuiama. okaz za to je% primjerice%ao% sped*ičan za 2*aluk. Premda se ta emocija moe ocrtati


19/27

trastvena ljubav

Bad ismo označavali kultuialno sped*ične emodonalne pojmove na nadn+utzove% moli ismo stanje zaljuljenosti na iapadu otpr*like oznadti kao8privlačnostooavanjeekskluzivnost.9 Ta je 2juav naj‰enjenija emoZ dja naapadu. Postoji samo izmeu stvami) ili moud) spolni) partnera.reedmanova anketa (/70$% provedena na / merikanaca% pokazuje da je prema mi*ljenju ispitanika% sasre:om narviše povezana liuav u raku% a

L@!% mo:. mladost *li zdravlie.Ctrustvena spolna ljuav (katkad takoer zvana romantična ljuav$ je op:e

mjesto u razlidtim kulturama ankowiak i isc)er (/1$ smatraju a se onasastoji od snolne privlačnosti koja je u osnovi ioloska i vjerojatno uključuje povišenu razinu *emalanma U **lGu (+ieowitz% /03$. o[java se kaoradosna i enerizirajuča% a pokazuj*t-s*t kmz ndvarpj*t ankowiak i isc)er preledali su antropološku literaturu da i provjer*li postoje li% u pi- sanjuantropoloa *li u pučkoj predaji% podad o toj 2juavi na uzorku od /0R kulturaopisani) u 15 knjia i danaka. 2z svoje su preleda izostavi) / kultura jer pisani izvori nisu dali podatke o udvaranju% raku ili spolnom ponašanju u timkultuiama% te jednu oko koje se dvojica autora nisu mola sloiti. U preostali)/RR društava računali su da ta vrsta ljuavi postoji ako je


20/27

=ulturalno s


21/27

'aljublji!anje

=uropska ieja o zaljuljenosti uldjučuje osoine koje su koristili ankowiak iis)er u svom ocjenjivanju. o moe se ustvrditi da je ta ideja još speci*ičnijaD činise da je zapadna kultura preuzela univerzalni orazac i dalje a ukrasavala. =vo% primjerice% novinske priče koja sliči na antropološki čla- nak.

U ponedjeljak su se kaplar lobd o)nson% (13$% i =llen% tada Ckinner% (/$% potpunistranci% ukrcali na vlak u Can ranciscu i sjeli jedno nasuprot dmome. o)nson nije prekoračio prolaz izmeu sjedala prije srijede% no nje- ova je mlada iekla?6e: sam

odlučila da :u pristati zaprosi li me.9 86e:inom smo razovarali očima9% ojasnio jeo)nson. U četvrtak se !@" iskrcao izvlaka u Gma)i s planovima za vjenčanje. Bakosu za vjenčanje u eraski treali sulasnost mlaini) roitelj a% presli su iijeku do,ounril lu**sa% 2owa% dje su se u petak vjenčali. (prema verill% /05$

Gva je priča dojmljiva zato što vjerno prikazuje ideal zapadne kultuie. verill(/05$ ju je pokazao uzorku odrasli) merikanaca% a Eq nji) reklo je da su imaliiskustva koja odovaraju idealu utjelovljenom u priči. 2du:i) Eq kae da nji)ovaiskustva ljuavi ne odovaraju tom idealu% zasnivaju:i svoje odovore naneativnom stavu prema njemu% kao i na arem jednom piimjeru koji odstupa od toideala. Premda su tako odovorili% i oni su potvrdili da je taj ideal na nji) utjecao.verill (/05$ ju je pokazao uzorku odiasli) merikanaca% a Eq nji) reklo je da suimali iskustva koja odovaraju idealu utjelovljenom u priči. 2du:i) Eq kae da

nji)ova iskustva ljuavi ne odovaiaju tom idealu% zasnivaju:i svoje odovore na


22/27

neativnom stavu prema njemu% kao i na arem jednom primjeru koji odstupa od toieala. Premda su tako odovorili% i oni su potvrdili da je taj ideal na nji) utjecao.

(rednjo!jeo!na d!orsa Ijuba!

+juav ove viste - susretanje stranca% naročito iskustvo zaljuljivanja% predanostruome kao itno oiljeje ivota odrasli)% prilaoda svi) dru- i) planova iodnosa - speci*ičnija je od orasca koji su u različitim kulturama našli ankowiak i

isc)er. Uz nas nije uvijek ila u ovom oliku. edno od privlačni) tumačenja je dase zapadna verzija zaljuljivanja pojavila u srednjovjekovnoj =uropi% prešlatlantski ocean% ila udno pri)va:ena u ol2b-


23/27

56 Ra žimiijevanje emodjawoodu. a tek se kasnije pojavila u takvim dojmljivim olicima kao štojesusret izmeu H… Ckinner i lobda o)nsona u viaku iz Canrancisca.

Prema tom tuma:enju klica zapadne ideje zaljuljivanja *la jedvorska 2juav% stvorena u Provansi u //. stolje:u. Viječ 8vorska9izvomo je znač*la a se odvija na kraljevskom dvomX iz toa izvireznačenje riječi 8uvaranje9. 2deja je *la da se plemi: moe zaljuiti u

ospu i postati njezin vitez% posvetiti ivot slued joj% udovoljavajudsvim njezinim eljama% ma kako *le ezna:ajne ili pak opasne.

Premda je zamišljena kao neka vrst aristokratske ire% premda jeL'"I- jatno ivjela više u liteiaturi neo u stvamom ivotu% i premda je ez sumnje *la jedini olik ljuavi opisan u srednjovjekovnoj liteiaturi(Voertson% /71$% ideja dvorske ljuavi je cvala. ekoliko stotinaodina *la je predme- tom najolje europsko pjesništva. lipična je priča o +ancelotu i njeovoj 2juavi za Yuinevere% kraljicu i enu kraljartura na njeovu dvoru u ,ame- lotu% a ispričao ju je *rancuski pjesnik Š"‹ de Trobes u vorsko vitezu (,)retien de Trobes% //0$XBasnije je došla Doanca o Du$i (/137-/177$. Prvi dio% koji je napisaoYu*llaume de +orris% neoična je psi)ološka aleo- rija% u kojoj su


24/27

56 Ra žimiijevanje emodja2juavnici predstavljeni kao skup emodja i psi)ološki) M@"@M- teristika%od koji) je svaka zasean lumac u dr ami.


25/27

Razumije!anje emocija

Bako ilo% neki mudri ljudi vidjeli su nešto speci*itno u zapadnoj ljuavinakon srednjovjekovlja. +a Voc)e*oucauld (/RR5$ je "M@ID 8ekiljudi nikad sene i zajuili da nikad nisu čuli za ljuav9 ([aŒim /3R$. verill i unleb(/1$ idu i daljeD sumnjajujla i se itko zaljuio da nije čuo za ljuav. [oda:ete pomisliti da pretjeruju. 6jerojatno misle da u svakoj kulturi ima neki)univerzalni) elemenata% a i neto sasvim speci*ično.

=uropi i merici se vjeruje da se istinsko zaljuj jivanje ;doaa izne-nadaTn?o>>kivTiu% ue vlastit,*iTvoljom. Ctanje zalj ulj enostTuroava altru-istične osjedaje% uBiju:uju:i i druoa unutar ranica 8ja-mi9. Pajj+jomo- u:ujeda prevlada društvene teško:e i raskine pret)odnc veze.. Vomouts% koje navodirijda (/00$% u nizozemskom istraivanju nalazi da ljuavni moraju iti otvorenitome osje:aju i da nakon prvo susreta mora postojati razdolje u kojem sestvaraju *antazije. atim% na znak pri)va:anja drue osoe koji% kao u slučajulobda o)nsona i llen Ckinner% moe iti i tako neznatan kao što je značajan poled% dvoje se ljudi zaljuljuju.

'aljubljenost ao prijelazna socijalna uloga 'aljubljenost ao prijelazna socijalna uloga


26/27

verill (/05$ tvrdi da za?)ljjvanje% kaori mnoe drue emocije% djelujeM@`JL"A@ sodialna uloa. ƒna daje naznake scenarija za ulou 8ijuav-nika9 u kojoj je dopušteno isldjučiti diue sodjalne uloe% primjerice u od- nosuna roditelje ili prijašnje voljene osoe. =mocija 8iti zaljuljen9 omo- učujp prijelaz iz jedne strukture socijalni) odnosa u druu. =lleu Cnn*eisi lobdo)nson morali su prije:i drzavnu ranicu prema 2owi% dje im nije tre- alasulasnost mladenkini) roditelja. To je zoran primjer načina na koji se kršeranije drustvene oveze.

>ak i u svom suvremenom oliku ovaj zapadni ideal ima svoja proturječja -

to je vjerojatno dio njeove privlačnosti% jer se svaki ljuavni par mora suočiti sizazovom ijeavanja ti) protuiječja. Cuvremeno proturječje koje stvara najve:i pritisak% a ujednoi najjasnije pokazuje lculturalnu *unkdju ove vrste ljuavi.% jestono da ljuav% razmjemn privremena emocijacoja?se javlja nako n kiatka poTuanttva% JI@ prije:i u doivotau prodaapst. 2deal nije pre- lju% premda zaneke on nije isključen% pa se čini da izvoma tajna ove vrste ljuavi nikad nijedaleko. Gtvaranje ruina pupoljka je konzumadja raka% oa partneia očarana šu+juavlju-. Tajnovitim načinom individualno 8ja9% sre- dište odluka% predvodnik duše% postaje dio zajednički stvoreno 8mi9. akon toa dolazi zajedničl ivot%uzajamna ekonomska ovisnost% podizanje djece.

U zapadnoj kulturi% uz njezinu sumnju da nešto s emodjama ne valja%=modjc su pod snanim utjecajem kulturalni) ideala. U zapadnoj kulturi emodje

izazivaju prilično podozrivosti u usporedi s razumom% no istodono su djenjene


27/27

kao osnova autentičnosti. 2deale vlastite kulture točnije :emo prepoznatiusporedom s povijesnim sadrajima% kao i s drujm suvremenim kulturama.Povijesno% čini se da mi na apadu još uvijek ivimo u doa romantizma% kojetraje otovo 15 odina. U uspoiedi s mnoim druim kulturama širom svijeta%današnja eurpramp.rička ioiltura izrazito se razkuje po svm isticasju ntonomij p

i mri*vir{nalni) pr?va // takvojjculturiemodje popu* / jix*nje javl jajn-sen@M kršenia prava. asupiot tome% mnoa druadruštva% uključuju:i i apan% društvenu rupu smatraju osnovom poi- manjaviastito 8jaZZ. Ce pdreuju u odnosu na riunostiT kao 8mi [ . @ 8ja9% te sn neke

emodje zajedništva 8piespoznatljive9. [noe kulture ističu načrn na koji emodjeodreuju veze s druima - vjerojatno i zapanjad vjeruju u to% jer znamo dajuav%iadost% tua ili ljutnja utječu na naše odnose s druima. [eutim% naše isticanjeosonosti potiče nas i da vjerujemo kako su emodje osona stanja. Provjera osnobekulturalni) razlika nije jednostavna. [eukulturalno se zasiumo razlikuju i vanostkoja se pridaje pojedinim emodjama i situaje koje izazivaju emocije% nazivi zaemodje i oatstvo iječnika emodja. Tee je pitanje u kojoj su mjeri emodjeuniveizalne% a do koje su mjere sodjalno konstruirane pojedinom kulturom.Primjerice% strast- vena se 2juav% čini se% javlja u mnoim kulturama. aša vlastita%zapadna kultura% poznaje jedan njezin olikkoji nije samo raz)dt od drui)% neoima i odreenu *unkciju samo u našera društvu.

Documents

postojineka vrsta univerzalnogjtnka