POSUĐENICE U LIKOVNOJ UMJETNOSTI/POVIJESTI UMJETNOSTI

1. SAŽETAK

U radu je dan pregled posuđenica iz jezika s kojima je hrvatski jezik imao najviše

kontakata, a tiču se područja povijesti umjetnosti odnosno likovne umjetnosti. Uz kratki uvod

u kojem je dana povijest kontakta hrvatskog s kojim stranim jezikom, dan je i popis

posuđenica te, gdje je poznata, njihova etimologija. U bilješkama je i objašnjenje svih termina

koji nisu općepoznati, a s ciljem lakšeg razumijevanja samoga rada.

1. 1. KLJUČNE RIJEČI

Jezično posuđivanje, klasični jezici, talijanski jezik, njemački jezik, francuski jezik,

engleski jezik, termini.

2. UVOD

1

Hrvatski je jezik tijekom svog povijesnog razvoja dolazio u dodir s ostalim jezicima iz

više razloga. Neki od razloga su migracije, putovanja i trgovina, ratovi, osvajanja, kultura i

obrazovanje te razvoj tehnologije.

Jezični dodiri kreću se od površinskoga leksičkog posuđivanja, preko strukturalnog

posuđivanja pa sve do stvaranja novih jezika. (Sočanac, 2005 : 9) Najčešći je oblik

posuđivanja leksičko posuđivanje, bilo da se radi o kulturnom posuđivanju kojim se

popunjavaju leksičke praznine u jeziku primatelji, ili preuzimanju leksičkih elemenata koji u

jeziku primatelju već postoje zbog neposrednog dodira između govornika različitih jezika.

(Sočanac, 2005 : 9) Budući da su neke posuđenice već „udomaćene“, svijest o njezinu stranu

porijeklu s vremenom nestaje, dok neke strane riječi nikada ne steknu status posuđenice jer su

se u jeziku primatelju pojavile samo zbog kratkotrajne potrebe ili mode. (Sočanac, 2005 : 10)

Jezično posuđivanje može viti evidentno i latentno: u leksičke se inovacije nastale

evidentnim posuđivanjem ubrajaju različite vrste posuđenica, a latentno posuđivanje rezultira

prevedenicama. (Opašić i Turk, 2008 : 73)

3. POSUĐENICE U LIKOVNOJ UMJETNOSTI/POVIJESTI UMJETNOSTI

2

Kada je riječ o posuđivanju stručnih termina, riječi stranoga porijekla često imaju

prednost nad domaćom istovrijednicom. Termini kao dio znanstvenog diskursa uglavnom

nastoje zadržati prepoznatljiv oblik, budući da je u većini jezika sličan izvorniku. Primjer

tome je arhitektura (tal. architectura, engl. architecture, njem. Architektur, franc. architecture,

fin. arkkitehtuuri1), riječ koja je iz grčkog preko latinskog ušla u većinu eurospkih jezika.

Hrvatski je jezik posuđivao iz svih jezika s kojima se našao u kontaktu, pa su to redom

latinski (čijim posredstvom dolazi u kontakt i s grčkim leksemima), talijanski, mađarski,

turski, njemački, francuski, češki, ruski, engleski. Iz ostalih svjetskih jezika u hrvatski su ušli

izrazi koji označuju kakvu specifičnost upravo tog naroda ili zemlje, tzv. egzotizmi (npr.

stupa – budistički hram).

Kroz rad ću pokušati dati pregled jezičnih kontakata koje je hrvtski ostvario s

klasičnim jezicima, talijanskim, njemačkim, francuskim, engleskim, a dotaknut ću se i jezika

čiji utjecaji nisu bili jaki na području povijesti umjetnosti/likovne umjetnosti, ali su neki

leksemi ipak preuzeti.

3. 1. KLASIČNI JEZICI

Utjecaj je klasičnih jezika na hrvatski bio intenzivan i dugotrajan, praktički od

početaka hrvatske pismenosti. Iako se hrvatski jezik od samih početaka pismenosti razvijao „u

svojevrsnoj simbiozi s klasičnim jezicima“, njihov je utjecaj na hrvatski mnogo manje

proučavan od utjecaja živih europskih jezika. (Opašić i Turk, 2008 : 74)

Hrvatski je jezik bio u izravnom kontaktu s latinskim, no najvjerjatnije ne i s grčkim.

Povijesna znanost spominje postojanje grčkih kolonija na istočnoj obali Jadrana prije no što

su Hrvati stigli na to područje, stoga je malo vjerojatno da je nešto od njihova tadašnjeg jezika

ostalo u govoru stanovništva koje su Hrvati zatekli pri dolasku u novu postojbinu. U

nedostatku relevantnih informacija, utjecaj grčkog jezika bit će promatran kroz posredničku

ulogu latinskoga.

Počevši od uređenja grčkih gradova-država (polisa), u središtu kojih je akropola,

preko posebnih tipova hrama do specifičnih načina prikazivanja kipova muškaraca odnosno 1 Prema izvoru Google translate URL: http://translate.google.hr, od jezika koji se govore u Europi jedino mađarski nema sličan izraz. Uzme li se u obzir da mađarski ne pripada indoeuropskoj skupini jezica, situacija je razumljiva, međutim finski jezik ima sličan izraz (mađarski i finski pripadaju ugrofinskoj skupini jezika).

3

žena te slikarskih tehnika, prikazat ću koliko je utjecaj grčkog jezika na područje povijesti

umjetnosti snažan, a očituje se kako u općekulturalnim pojmovima, tako i u isključivoj

terminologiji.

Neki od primjera jezičkog posuđivanja su iz klasičnih jezika su: akropola (< grč.

akrópolis akro- + pólis), naos≃ 2 (< grč. nāós: božje mjesto), pronaos (<grč. prónāos pro-≃ +

nāós: predvorje, prostor ispred svetišta unutar hrama), timpan/timpanon3 (<lat. tympanum ←

grč. týmpanon týptein: udarati), akroterij≃ 4 (<lat. acroterium ← grč. akrotḗrion, vrh,

glavica), kora5 (<grč. kóra: djevojka), kuros6 (< grč. kouros: mladić), ikona7 (< eikon: slika),

enkaustika8 (< grč. egkaustikḗ en- + kaíein: paliti≃ ), Bogorodica Eleousa9 (< grč. eleousa,

koja sažalijeva, milostivo pomaže), Bogorodica Glykhophilousa (<grč. glyko: umilno, ljupko;

phileo: ljubim), bazilika (<lat. basilica ← grč. basilikḗ oikía: kraljeva kuća, kraljevska

dvorana, tržnica, sudnica), alegorija (<lat. allegoria ← grč. ≃ allēgoreȋn: govoriti tako kao da

se misli na nešto drugo), arhitektura (<lat. architectura ≃ grč. arkhitéktōn: (glavni) graditelj

≃ arhi- + téktōn: graditelj, zidar), skulptura (<lat. sculptura sculptus: izrezbaren ←≃

sculpere: rezbariti), kapitel (<lat. capitellum: glavica caput: glava), castrum (< ≃ lat. castrum:

rimski utvrđeni vojni logor), cardo (< lat. cardo: jedna od dviju glavnih ulica rimskoga grada,

pruža se u smjeru sjever-jug), decumanus (< lat. decumanus: jedna od dviju glavnih ulica

rimskoga grada, pruža se u smjeru istok-zapad)10, vestibul (< lat. vestibulum: predvorje, trijem

ispred ulaza), plutej (< lat. pluteus: ploča oltarne pregrade), portik (< lat. porticus: trijem),

romanika11 (< lat. romanus: rimski), luneta12 (< lat. luna: mjesec).

2 Naos (ili cela < lat. cella: svetište) je naziv sa unutrašnji dio grčkoga htama, svetište, u kojemu se nalazio kip božanstva kojemu je hram posevećen. U hrvatskom se jeziku podjsdnako koriste termini cela i naos, najčešće se koriste oba izraza istovremeno „cela ili naos“.3 Iako je timpan (hrv. zabat) preko latinskog ušao u hrvatski jezik, struka češće rabi izraz timpanon nego timpan, dok je uporaba izraza s latinskim nastavkom timpanum rjeđa. Podjednako je zastupljena i hrvatska inačica zabat. 4 Skulptura koja se nalazi na vrhu i rubovima timpanona/zabata. 5 Tip skulpture koji frontalno prikazuje ženski lik, djevojku, odnosi se na arhajsku fazu grčke umjetnosti. 6 Tip arhajskog muškog kipa, mladić. 7 Ikona je primjer riječi koja se u potpunosti adaptirala kako u hrvatski, tako i u mnoge druge jezike, stoga onda danas više nema samo svoje osnovno značenje, već je postala i metaforom za osobe koje svojim načinom života (stil odijevanja i sl) plijene pažnju i uživaju divljenje šire javnosti (npr. Kate Moss je ikona stila). 8 Tehnika slikanja smrvljenim bojama pomiješnim s vrućim voskom. 9 Razni tipovi prikaza Bogorodice na ikonama zadržali su izvorno grčko ime koje je konzervirala bizantska kultura te su se prikazi s tim nazivom očuvali i u pravoslavlju. Postoje i hrvatske prevedenice koje nisu rijetke u uporabi, međutim struka (posebno ikonografija i ikonologija) preferira izvorni naziv. Uz ova dva navedena primjera, postoje i drugi: Hodeghitria, Theotokos itd.10 Castrum, cardo i decumanus zadržale su svoj izvorni oblik, što je donekle opravdano činjenicom da je riječ o historizmima koji se danas rabe samo pri analizi tlocrta kakvog antičkog grada ili utvrde. Danas se ti nazivi rabe samo u kontekstu povijesnih jezgri antičkih gradova. 11 Termin romanika kao naziv za razodblje u povijesti umjetnosti skovan je u 15. stoljeću kada Firentinci, koji su se smatrali da Firenca ima antičke rimske temelje, građevine građene dvije ili tri stotine godina ranije smatrali su dovoljno starima da bi mogle biti rimske, stoga su objekte građene u tom stilu prozvali romaničkima (rimskima). 12 Polukružno polje između ravnog nadvratnika ili natprozornika i luka iznad njega.

4

3. 2. TALIJANSKI JEZIK

Hrvatski je jezik bio u dodiru s romanskim elementima od samih početaka hrvatske

povijesti na istočnoj obali Jadrana kada dolazi do hrvatsko-romanske simbioze (kada su stigli

na ove prostore, Slaveni su zatekli romansko stanovništvo), a s vremenom prevladava hrvatski

etnički element. Jačanjem Venecije jača i utjecaj mletačkog jezika, koji sukoro postaje

dominantnim jezikom trgovine i pomorstva na Sredozemlju, ali i jezik uprave u Istri i

Mletačkoj Dalmaciji (Sočanac, 2004 : 256). Toskanski jezik je jezik kulture koji su dalmatinski

studenti naučili studirajući u Padovi i Bologni. (Sočanac, 2004 : 103)

U hrvatski jezik ušao je manji broj talijanskih posuđenica i to redom onih koje

pripadaju sferi kulturnog posuđivanja. U sjevernu Hrvatsku talijanizmi u ranijim razdobljima

ulaze iz primorskih narječja, a u 19. stoljeću se javlja izrazita potreba za terminologijama

različitih struka, stoga se preuzimaju i brojni talijanizmi vezani uz područja glazbe,

umjetnosti, trgovine, bankarstva i dr. Kulturne posuđenice, što talijanizmi koji su postali

dijelom hrvatskog standarda jesu, u pravilu popunjavaju leksičke praznine u jeziku primatelju.

(Sočanac, 2004 : 256-258)

Talijanske posuđenica iz područja likovne umjetnosti odnosno povijesti umjetnosti,

radi lakše preglednosti, podijelit ću na povijesnoumjetničke termine i slikarske tehnike.

3. 2. 1. Talijanske posuđenica iz područja povijesti umjetnosti

Amoreti (< tal. amoretti: mali bogovi ljubavi), arsenal13 (< tal. asrenale: oružarnica),

avers (< tal. avverso: prednja strana (lice) kovanog novca), balkon (< tal. balcone),

balustrada14 (fr. balustre ← tal. balaustro: stup u obliku čaške jabučnog cvijeta ← srlat.

balaustium ← grč. balaústion), baldahin (< tal. baldacchino: tkanina iz Baldacca (Bagdada)),

barok15 (< tal. barocco), belveder16 (< tal. belvedere: mjesto s kojega se pruža pogled),

13 U periodu renesanse (15. stoljeće, vrijeme turskih prodora) duž jadranske obale grade se oružarnice odnosno arseali. U literaturi je gotovo nemoguće naći izraz oružarnica budući da ne pokriva isti pojam kao arsenal. 14 Bez obzira na etimologiju koju predlaže Hrvatski jezični portal (koja je preuzeta), balustrada je u hrvatski jezik ušla iz talijanskoga. 15 Hrvatski jezični portal daje etimologiju fr. baroque ← tal. barocco.16 Izraz belveder važan je kao dio sintagme Apolon belvederski ili Belvederski torzo, a odnosi se na mjesto gdje su pronađene antičke skulpture.

5

bijenale17 (< tal. biennale: priredba koja se održava svake druge godine), brokat (< tal.

broccato), kapela (< tal. capella), činkvečento18 (< tal. cinquecento: 16. stoljeće), citadela (<

tal. cittadella: utvrda), kolonada (< tal. colonnato: red stupova), končeto19 (< tal. concetto),

kupola (< tal. cupola), filigran/filigranski (< tal. filigrana), fontana (< tal. fontana), fortica (<

tal. fortezza: utvrda), lamento/lamentacija20 (< tal. lamento, lamentoso: tugaljivo, žalosno (u

glazbi)), lazaret21 (< tal. lazzaretto: ustanova gdje se smještaju oboljelo od zaraznih bolesti),

lođa (< tal. loggia: poluotvoreni trijem, galerija), Madonna22 (< tal. Madonna: Bogorodica),

mandorla23 (< tal. mandorla: aureola u obliku badema), parapet24 (< tal. parapetto; ven.

parapeto: ograda, naslon koji čuva od pada), puto (< tal. putto: barokni anđelčić), predela (<

tal. predella: donji dio poliptiha ili oltarne pale, podijeljen u nekoliko dijelova sa slikama

tematski vezanim uz središnju otlarnu sliku),

3. 2. 2. Talijanske posuđenice iz područja likovne umjetnosti – likovne tehnike

Akvarel (< tal. acquarello), akvarelistica/akvarelist/akvarelistički (< tal. acquarellista),

akvatinta25 (< tal. acquatinta), bronca26 (< tal. bronzo: slitina bakra i kositra), freska (< tal.

fresco: svježba žbuka na koju se anosi pigment te sušenjem ostaje trajno sjedinjen s

ožbukanom zidnom masom), karikatura (< tal. caricatura), karmin (< tal. carmino: slikarski

pigment, jarkocrvena boja), kjaroskuro/chiaro-scuro (< tal. chiaro-scuro: odnos svjetla i sjene

na slici, način pojavnosti boje), mozaik27 (< tal. mosaico), pastel (< tal. pastello), skolatura (<

tal. scolatura: likovni postupak kod kojega slikar dopušta da se boja slobodno razlijeva po 17 Bijenale mladih, Biennale Quadrilateralle itd.18 Duecento, trecento, quattrocento, cinquecento izrazi su koji se korste za određenje talijanske umjetnosti. Dr. sc. Nina Kudiš, red. prof, u svojim predavanjima i publikacijama uvijek ističe talijansku umjetnost quattrocenta/cinquecenta, trečentinski utjecaj na Massacia itd. 19 Končeto u likovnoj umjetnosti nije istovjetan sadržaju koji taj pojam pokriva u području književnosti. U umjetnosti se radi o neobičnom spoju elemenata (npr. fontana – skulptura koja djelovanjem vode postiže efekt kretanja), eklekticizam u oblikovanju (najčešće baroknih skulptura). 20 Na biblijskim prikazima: Lamentacija ili Oplakivanje Krista. 21 Lazareti su, slično kao i arsenali, građevine u obalnim gradovima, smješteni uz luku. Služili su kao svojevrsne karaktene za novopridošle putnike (posebno u vrijeme turskih osvajanja). 22 Kad je riječ o prikazima talijanskih majstora, gotovo se u pravilu za prikaz Bogorodice rabi izraz Madonna (npr. Madonna u ružičnjaku, Madonna na prijestolju itd).23 Rabi se za prikaz Krista u slavi (npr. ulaz u firentinsku katedralu često se naziva porta della mandorla, upravo zbog prikaza Krista u slavi koji se nalazi u zabatu). 24 U venecijanskoj umjetnosti quattrocenta Jacopo Bellini popularizira prikaz Bogorodice s Djetetom smještene iza parapeta o koji se Krist nožicama oslanja. Vrlo čest prizor u venecijanskom slikarstvu 15. stoljeća.25 Način tiskanja pri kojemu kiselina djeluje preko praha dajući efekt chiaro-scuro. 26 Materija za izradu skulptura (npr. Donatellov Merkur izrađen je u bronci). 27 Prema etimologiju koju nudi Hrvatski jezični portal: fr. mosaïque; tal. mosaico ← srlat. musaicum ← lat. musivumopus, museum: mozaično djelo ≃ grč. moúseios: koji pripada Muzama. Osobno sam sklona etimologiji iz grčkoga jezika (grč. mosaike) budući da se na istočnoj obali Jadrana mozaici izrađuju već od 4. stoljeća (Salona, Poreč), pa je vjerojatnije da je leksem preko latinskoga ušao u hrvatski jezik.

6

platnu), secco (< tal. secco: slikanje na suhom zidu, za razliku od freske), sfumato (< tal.

sfumato: način slikanja zamagljenim tonovima i rasplinutim obrisima, izmaglica), štuko28 (<

tal. stucco: gips miješan s ljepilom ili želatinom), tempera29 (< tal. tempera), terakota (< tal.

terracotta: pečena glina; predmeti izrađeni od pečene gline, boja pečene gline).

3. 3. FRANCUSKI JEZIK

Odnosi Hrvata i Francuza sežu još u doba stvaranja Franačkog Carstva i uspostave

hrvatske nacionalne države, a održavali su se kroz povijest sve do danas. Hrvatski je jezik

prožet francuskim riječima i izrazima s različitih područja djelovanja, što je dijelom rezultat

međusobnih odnosa dvaju naroda, a dijelom je to zbog utjecaja koji je francuski jezik imao na

ostale eurospke jezike. Kao jezik međunarodne komunikacije, francuski je obogatio većinu

europskih jezika riječima i izrazima iz francuske kulture i civilizacije stoga ne čudi što se

velik broj istih riječi francuskog porijekla nalazi u većini europskih jezika. (Dabo-Denegri,

2007 : 191)

Mnoge su od njih u hrvatski jezik ušle izravno iz francuskoga (najčešće putem

književnosti), ali više ih je ušlo posredstvom drugih jezika (najviše njemačkog, nešto manje

talijanskoga, a tek poneka posredstvom ruskog jezika). (Dabo-Denegri, 2007 : 191-192)

Kao i talijanske posuđenice, i francuske posuđenice u hrvatskom jeziku bit će

podijeljene s obzirom na to pripadaju li povijesti umjetnosti ili nekoj likovnoj tehnici

(odnosno jesu li vezani uz likovnu umjetnost općenito).

2. 3. 1. Francuske posuđenice iz područja povijesti umjetnosti

U „Hrvatsko-francuskim jezičnim dodirima“ Ljube Dabo-Denegri navedeni su sljedeći

primjeri posuđenica iz francuskog jezika iz područja povijesti umjetnosti: Art Nouveau30 (< fr.

Art Nouveau: smjer u europskoj (francuskoj) likovnoj umjetnosti 1885-1914), art deco (< fr.

28 Tehnika koja se rabi za izradu zidnih i stropnih ukrasa (štukature, štuko-dekoracije, izliveno u štuku itd). 29 Nekada se pigment miješao sa žumancem jajeta, danas je riječ o industrijski dobivenim bojama koje se razrjeđuju vodom. 30 Art Nouveau jedan je od stilova koji se javljaju u Europi na prijelazu 19. u 20 stoljeće. Bliski su mu secesija (Austro-Ugarska Monarhija i zemlje pod njezinim utjecajem), Jugendstil (Njemačke zemlje), De Stijl (Nizozemska) itd.

7

Art Deco: umjetnički stil prikazan na izložbi dekorativne umjetnosti i umjetničkog obrta

1925), atelje (< fr. atelier), bastion (< fr. bastion: kula tvrđave), kubizam (< fr. cubisme),

dadaizam (< fr. dadaisme), depo (< fr. depot: spremište, u muzejima odlagalište umjetnina

koje nisu izložene), dolmen (< fr. dolmen: megalitni prethistorijski spomenik, okomiti kameni

blokovi natkriveni vodoravno položenim kamenim blokom), menhir (< fr. menhir:

prethistorijski neolitički spomenik, okomiti kameni blok), donžon (< fr. donjon:

srednjovjekovna utvrda), fovizam31 (< fr. fauvisme < fr. fauve: zvijer), flembojantni stil32 (<

fr. flamboyant: plameno), rajonantni stil33 (< fr. rayonnisme: zrakam zrakasto hommage34 (<

fr. hommage: iskazivanje poštovanja nekom umjetniku ili osobi), impresionizam (< fr.

impressionnisme < fr. impression), informel/enformel35 (< fr. informel), paviljon (< fr.

pavillon), pandativ (< fr. pendentif: ugaoni sferni trokut, omogućuje postavljanje kupole),

poentilizam/pointilizam36 (< fr. poentillisme), rokaj37 (< fr. rocaille: školjka), rokoko (< fr.

rococo), rozeta (< fr. rosette: okrugli ornament u obliku rascvjetale ruže), simbolizam (< fr.

symbolisme), tašizam38 (< fr. tachisme), tambur (< fr. tambour: cilindrična konstrukcija koja

nosi kupolu), travej39 (< fr. travee).

2. 3. 2. Francuske posuđenice iz područja likovne umjetnosti – likovne tehnike

Reljef (< fr. relief), bareljef (< fr. bas-relief: niski reljef), oreljef (fr. haut-relief: viroki

reljef), kolaž (< fr. collage), asemblaž40 (< fr. assamblage), dekolaž (< fr. decollage: umjetnost

pokidanih plakata), krejon (< fr. crayon: obojena kreda, likovna tehnika), kroki (< fr. croquis:

skica, crtež izveden u nekoliko osnovnih poteza), emajl (< fr. email: caklina, staklasta

31 Pravac u francuskom slikarstu s početka 20. stoljeća. Zaparavo je riječ o kratkotrajnom (1904-1907) izoliranom fenomenu koji je otvorio put avangardnim strujanjima u umjetnosti. Pokret je naziv dobio na izložbi Jesenskog salona 1905. godine kada je kritičar Luis Vauxcelles opisao jednu neorenesansu skulpturu riječima „David među divljim zvijerima“, misleći pritom na jarke boje slika koje su naslikali Henri Matisse, Andre Deraine, Maurice Vlaminck i dr. 32 Plamena gotika ili flembojantni stil, posljednja faza francuske gotičke umjetnosti koja datira u 15. stoljeće. 33 Zrakasta gotika ili rajonantni stil, središnja faza gotičke umjetnosti, 14. stoljeće. 34 U likovnoj umjetnosti hommage se smatra djelom koje se referira na djelo umjetnika kojemu se odaje počast. 35 Smjer apstraktne umjetnosti nastao 1945, usmjeren na umjetničokve emocionalne impulse i instinkt. 36 Postupak u slikarstvu pri kojem se boje na podlogu nanose u obliku točkica koje se u oku promatrača stapaju u prepoznatljive onlike. 37 Način ukrašavanja interijera, uporabnih predmeta parkova puževim kućicama, školjkama, obojenim kamenčićima i sl. nastao koncem 16. stoljeća u Francuskoj. 38 Poentilištička slikarska tehnika u kojoj se boje nanose na podlogu u obliku mrlja; u modernom slikarstvu boja se na podlogu nanosi izravno iz tube prskanjem i tapkanjem u obliku mrlja. 39 U crkvenoj arhitekturi polje na svodu omeđeno uzdužnim i poprečnim lukovima.40 Posebna vrsta kolaža, trodimenzionalni kolaz načijen od raznih neumjetničkih predmeta (novinski papir, razni metali, ambalaža itd).

8

neprozirna smjesa kojom se prevlače kovine, staklo i glina), an fas (< fr. en face: u lice,

frontalni prikaz), fajansa (< fr. faience: tehnika izrade predmeta od glazirane pečene gline),

gvaš41 (< fr. guache), pastiš (< fr. pastiche: loše imitirano umjetničko djelo), paspartu42 (< fr.

passe-partou), pejzaž (< fr. paysage), plener (< fr. plein air: slika rađena na otvorenome),

vitraž43 (< fr. vitrage), vitraj44 (< fr. vitraille).

3. 4. NJEMAČKI JEZIK

Njemački je jezik izvršio znatan utjecaj na hrvatski i to ponajviše na administrativnom

diskursu te tehnici. Dodiri između dvaju jezika započeli su još u srednjemu vijeku, u vrijeme

franačkih osvajanja, i trajali sve do početka 20. stoljeća.

Podudarnosti u leksičkim područjima vezane su prvenstveno uz domenu materijalne

kulture, dok se izrazite razlike ogledaju u gradskom leksiku znanosti i umjetnosti, uprave i

pravosuđa tj. na područjima s većom zastupljenošću apstraktnog vokabulara. Tijekom 18. I

19. Stoljeća, doseljavanjem njemačkog stanovništva, dolazi do jačanja kulturnih utjecaja,

odraz čega su germanizmi zastupljeni u sve većem broju leksičko-semantičkih polja. U doba

prosvijećenog apsolutizma i vladavine carice Marije Terezije te cara Josipa II, njemački se

uvodi kao službeni jezik u mnoge sfere hrvatskog javnog života – sudstvo, školstvo, vojska

(Dragičević, 2005 : 86).

Na prvi pogled njemački jezik nije utjecao na područje likovne umjetnosti koliko

francuski ili talijanski, dok na područje povijesti umjetnosti je utoliko što su pojedini

fenomeni, koji su obilježili određene stilske pravce i periode, a javili su se na njemačkom

govornom području, zadržali izvorni njemački naziv ili su u hrvatski ušli kao prevedenice.

Burg45 (< njem. Burg), bista46 (< njem. Büste), bidermajer47 (< njem. Biedermeier: poštenjačina, prostodušni naivčina, purger, prema satiričkom liku Gottlieb

41 Tehnika slikanja vodenim bojama pomiješanim s ljepljivom tvari. 42 Kartonska podloga koja obrubljuje slike.43 Ploha prozora sačinjena od dijelova obojena stakla, međusobno povezanih olovnom armaturom.44 Ploha sačinjena obično od dijelova obojenog stakla. 45 Zamak, feudalni grad-tvrđava, utvrđeni dvor. 46 Dragica Dragičević navodi kako je izraz bista (skulptura koja prikazuje lik do razine prsa) preuzet iz njemačkog jezika, međutim na Hrvatskom jezičnom portalu etimologija je nešto drukčija: fr. buste: grudi ≃ lat. bustum: grob s pepelom mrtvaca. 47 Stilsko razdoblje u srednjoeuropskoj umjetnosti prve pol. 19. st., oličenje jednostavnosti, ugodnosti i udobnog građanskog života.

9

Biedermeiera u njemačkom časopisu Fliegende Blätter, o. 1850), Bauhaus48

(< njem. Bauhaus) Plavi jahač49 (< njem. Der Blaue Reiter), Most50 (< njem. Die Brücke),

erker (< njem. Erker: izbočena prigradnja na fasadi ili na uglu kuće, s prozorima na svim

stranama; produženje je unutarnjeg prostora), fasada (< njem. Fassade < fr. façade face:≃

lice, pročelje zgrade), friz (< njem. Fries: dio gređa između arhitrava i završnog vijenca), kič

(< njem. Kitsch), Westwerk51 (< njem. Westwerk: zapadni stil), Gesamtkunstwerk52 (< njem.

Gesamtkunstwerk), Nova objektivnost53 (< njem. Neue Sachlichkeit).

3. 5. ENGLESKI JEZIK

Engleski jezik relativno je kasno počeo utjecati na hrvatski: u 19. stoljeću dolazi do

određenog utjecaja, poglavito se to očituje u književnoj produkciji, međutim do značajnijih

utjecaja nije došlo sve do druge polovice prošloga stoljeća.

Suvremeni utjecaj engleskog jezika na hrvatski, posebno na njegov leksički inventar,

najčešće je uvjetovan potrebom imenovanja preuzetog predmeta ili pojma iz jezika davatelja.

(Nikolić-Hoyt, 2005 : 179)

Iako se hrvatskim lingvistima (ili, bolje, jezikoslovcima) zamjera purističan stav, ne

bih se u potpunosti složila s tim. Zdrava doza purizma nije negativna, dapače, doprinosti

leksičkoj raznolikosti, ali su neki izrazi, ponajprije termini, problematični. Ukoliko

prihvatimo komunikaciju kao temeljnu funkciju jezika, odnosno prenošenje poruke od

pošiljatelja do primatelja, poruka mora biti jasna. Pošiljatelj poruke želi primatelju priopćiti

kako je prisustvovao izvedbi umjetnika koji je činio slikarske intervencije na svome tijelu.

Pošiljatelj će vrlo vjerojatno reći kako je bio na performansu body-art-a. Upućenom

primatelju poruke bit će jasno o čemu se radi, a postignuta je i ekonomičnost u prijenosu

poruke čime je smanjena mogućnost prijenosa krive informacije zbog mogućih ometanja u

komunikacijskom kanalu.

48 Državna škola za gradnju u Weimaru, nastala spajanjem weimarske akademije i Škole za umjetnički obrt. Osivač je Walter Gropius, a njegova se ideja nastavlja na srednjovjekovnu tradiciju Bauhütte (zajednica kamenoklesara i zidara). Bauhaus se danas smatra pretečom industrijskog dizajna.49 U hrvatskom se češće koristi njemačka inačica Der Blaue Reiter, a odnosi se na skupinu umjetnika (okupljeni 1911. godine) iz Münchena, unutar pravca ekspresionizma. 50 Drezdenska skupina umjetnika, osnovana 1905. godine, začetnici njemačkog ekspresionizma. 51 Monumentalno zapadno pročelje na predromaničkim i romaničkim karolinškim crkvama, flankirano zvonicima-tornjevima. Za ratnih perioda služilo je kao obrambena arhitektura. 52 Umjetničko djelo koje nastaje ravnopravnom i naglašenom suradnjom više umjetnosti. 53 Specifičan njemački stilski izraz nastao 1920-ih kao protuteža ekspresionizmu.

10

Ono na što želim ukazati je da neki stranojezični elementi, kada su u funkciji termina,

pridonose boljem sporazumijevanju i smanjuju mogućnost nesporazuma. Izvedbena umjetnost

je i ples (dance performance), međutim kada se kaže „performans“ točno se zna na što se

misli54. Kada se radi o engleskom jeziku, većini mlađe populacije govornika hrvatskoga jezika

engleski zvuči veoma poznato i rado ga koriste, međutim često ne poznaju značenje/a koje/a

određeni izraz nosi. S druge strane, ponekad neke izraze nije dobro prevoditi jer prijevod

može zbuniti recipijente poruke, a iznalazak hrvatske inačice izraza/termina jest opcija,

međutim malo je vjerojatno da će zaživjeti u uporabi.

U nastavku će biti navedeni primjeri izraza koji su ušli u hrvatski jezik kao termini iz

područja povijesti umjetnosti.

Akcijsko slikarstvo55 (< engl. Action painting < lat. actio ≃ agere: djelovati), airbrush56 (<

engl. Airbrush: raspršivač), body art57 (< engl. umjetnost tijela), Chippendale58 (< engl.

Chippendale), earth art59 (< engl. Earth art: zemljana umjetnost), land art60 (< engl. Land art),

environment61 (< engl. environment: okruženje), ready-made62 (< engl. Ready-made: gotov,

unaprijed pripremljen), pop-art63 (< engl. Popular art: popularna umjetnost), op-art64 (< engl.

54 Iako, naravno, postoje i neupućeni govornici kojima performans naprosto zanimljivo zvuči i onda taj izraz rabe za svaki događaj koji je njima bio zanimljiv. Konkretan primjer: Dvojica mladića voze se autobusom i jedan govori drugome o zabavi (partyju) kojoj je prisustvovao: „E, čovječe, koji je to performans bio!“55 Slikarska praksa američkih umjetnika 40-ih i 50-ih godina 20. Stoljeća, koji su slikarsko platno postavili kao mjesto direktne slikarske intervencije. Termin se prvenstveno odnosi na slikarstvo Jacksona Pollocka, Hansa Hofmanna, Willema de Kooninga i Barnetta Newmanna. 56 Slikarska tehnika u kojoj se boja nanosi pomoću raspršivača. 57 Pojava u suvremenoj umjetnosti nastala šezdesetih godina 20. stoljeća, u New Yorku. Razvijenija forma happeninga u kojoj su umjetnici samo ljudsko tijelo shvaćali medijem. To su većinom jednokratne akcije izvedene u vidu performansa i redovito su bilježene fotografijama, filmskim ili videosnimkama. 58 Stil pokućstva, nastao oko 1750. Godine, nazvan prema engleskom majstoru pokućstva Thomasu Chippendaleu. Taj je stil spojio elemente engleskog baroka i francuskog rokokoa. 59 Umjetnički radovi procesualne umjetnosti u kojima se zemlja, pijesak, rude, minerali, kamen i otpaci koriste u realizaciji prostornih instalacija u prirodnom ili galerijskom prostoru. 60 Naziv za instalacije i ambijente koji se najčešće postavljaju u prirodnom prostoru, pri čemu su materijali i aspekti tla i okružja bitni elementi rada. 61 Stvaralački izraz u modernoj umjetnosti koji se očituje u umjetnički oblikovanoj prostornoj situaciji. Umjetnik odabire određene predmete ili materijale te ih kombinira sa slikarstvom ili skulpturom, a po environmentima se često može i kretati. 62 Predmet izvanumjetničkog porijekla koji je, sa ili bez intervencija, preuzet, označen i izložen kao umjetničko djelo. 63 Pojam je uveo kritičar Lawrence Alloway sredinom 50-ih godina 20- stoljeća kao oznaku za popularnu umjetnost masovne kulture. Pop art označava američku, a zatim i internacionalnu umjetnost zasnovanu na prikazivanju i uporabi simbola, vrijednosti i značenja masovnog, potrošačkog i kasno-industrijskog društva. 64 Neokonstruktivistička umjetnička djela koja vizualnom strukturom stvaraju psihofiziološki vizualni efekt i reakciju gledaoca, koristeći optičke zbunjujuće crteže, iluzije vibracije kod valovitih linija, efekt simultanog kontrasta i mnoge druge optičke efekte.

11

Optical art: optička umjetnost), konceptualna umjetnost65 (< engl. Conceptual art),

happening66 (< engl. Happening: događanje), performans67 (< engl. Performance art:

izvedbena umjetnost).

Navedeni primjeri svjedoče tome kako su mnogi termini skovani u engleskom jeziku,

dok njihova etimologija često seže u latinski, s kojim engleski jezik dolazi u kontakt

posredstvom francuskoga. Ovdje navedeni primjeri samo su mali dio bogatog korpusa koji

svakako valjda istražiti, što predstavlja izazov svakom lingvistu.

3. 6. OSTALI JEZICI

Za kraj su ostali jezici koji su dali tek jedan ili dva termina vezana za polje likovne

umjetnosti ili povijesti umjetnosti. Ti su termini u hrvatski ušli posredstvom brojnih drugih

jezika, međutim teško je utvrditi točno kada je i kako do toga došlo. Primjer toga je mrtva

priroda, izraz za likovnu temu koja prikazuje dekorativno posložene objekte npr. cvijeća,

plodova, lovačkog plijena ili svakodnevnih predmeta. Izraz je u hrvatski jezik ušao iz

talijanskoga, radi se o prevedenici natura morta, koju je talijanski preuzeo iz francuskog

natur mort. Međutim, budući da mrtva priroda samostalnom temom postaje tek u 16. stoljeću,

a vrhunac razvoja doseže u 17. stoljeću u Nizozemskoj, zaključak je da je izraz skovan upravo

u nizozemskom jeziku i glasi stilleven68, dok u je u njemačkom Stilleben. Riječ kip u značenju

skulpture hrvatski je jezik preuzeo iz mađarskoga (u kojemu izraz kip ima čak šest značenja,

međutim hrvatski je preuzeo samo jedno od njih). Zigurat ili cikurat je građevina u obliku

stepenaste višekatne kule, na vrhu koje se nalazilo svetište. Izraz potječe iz babilonskog

jezika69, a znači brijeg bogova. Vjerovalo se da u svetištu na vrhu građevine obitava najviše

božanstvo. U egipatskoj umjetnosti stepenaste građevine nazivale su se mastabama, što na

arapskom jeziku znači klupa. Riječ je o krnjim piramidama, stepenastim grobnicama70.

65 Autorefleksivni, analitički, kritički i proteorijski pokret zasnovan na istraživanju prirode, koncepta i svijeta umjetnosti. Cilj je istraživanje, analiza i rasprava uvjeta nastajanja umjetničkog djela. Smisao takvih djela je unošenje poremećaja u tradicionalne i uobičajene konvencije stvaranja i potrošnje umjetnosti. 66 Izraz akcijske umjetnosti blizak pop-artu, koji je pozornost privukao šezdesetih godina prošloga stoljeća. Svrha mu je dokidanje granica između umjetnosti i svakodnevnog života odnosno između umjetnika i publike. Radilo se o velikim akcijama koje nisu bile uvježbavane prije izvedbe, a i publika je često sudjelovala u izvedbi. Umjetnička je pojava ime dobila po prvoj akciji te vrste „18 happenings in 6 parts“ koju je 1959. Priredio Allan Kaprow u New Yorku. 67 Režirani ili nerežirani događaj zasnovan kao umjetnički rad koji umjetnik ili izvođači realiziraju pred publikom. Uveden je ranih 70-ih godina prošloga stoljeća i označava unaprijed pripremljene događaje koje ostvaruje umjetnik-autor pred muzejskom, galerijskom ili slučajnom publikom.68 Upozorila Nina Kudiš.69 Babilonski je jezik jedna vrsta akadijskog jezika, dok je druga vrsta asirski (drevna država Akad: narodi Asirci i Babilonci). Pripada semitskim jezicima. 70 Ukoliko prihvatimo teoriju da su piramide bile grobnice.

12

4. ZAKLJUČAK

Jezično je posuđivanje vrlo zanimljiva i uvijek otvorena tema za istraživanje. Bez obzira

na to koliko je toga već poznato, veliki dio posuđenica, a napose onih iz područja umjetnosti,

još uvijek je neistražen i slabo znan čak i stručnjacima. Stručnjaci s područja povijesti

umjetnosti ne idu previše za tim radi li se o riječi/terminu stranoga porijekla, dok lingvisti

uglavnom ne poznaju kontekst nastanka termina i njegovu etimologiju. Upravo je to razlog

pogrešaka u pripisivanju posuđenica određenim jezicima: budući da se time bave najčešće

stručnjaci kojeg stranog jezika koji nisu kroatisti, svaki od njih vuče na svoju stranu tj. teško

je postići objektivnost.

Ovu temu svakako valja podrobnije istražiti, a istraživanje bi trebao provesti tim

stručnjaka s polja stranih jezika (anglisti, germanisti, talijanisti itd) zatim kroatisti i

povjesničari umjetnosti kako bi se dobila što je moguće objektivnija slika jezičnog

posuđivanja.

U ovom je radu tek zagrebena površina posuđenica s područja povijesti umjetnosti

odnosno likovne umjetnosti, fond riječi donesenih ovdje mali je dio postojećeg korpusa, a

temeljen na korištenoj literaturi.

5. LITERATURA/IZVORI

• Opašić, Maja, Turk, Marija, Jezično posuđivanje i purizam, Suvremena lingvistika,

2008.

• Pavletić, Helena, Turk, Marija, Posrednički jezici u kalkiranju, u: Rasprave Instituta

za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 25 (1999)

13

• Sočanac, Lelija, Hrvatsko-talijanski jezični dodiri. S riječima talijanizama u

standardnom hrvatskom i u dubrovačkoj dramskoj književnosti, Nakladni zavod

Globus, Zagreb, 2004.

• Sočanac, Lelija, Žagar-Szentesi, Orsolya, Dragičević, Dragica, Dabo-Denegri, Ljuba,

Menac, Antica, Nikolić-Hoyt, Anja, Hrvatski u dodiru s europskim jezicima, Nakladni

zavod Globus, Zagreb, 2005.

• Dabo-Denegri, Ljuba, Hrvatsko-francuski jezični dodiri, Nakladni zavod Globus,

Zagreb, 2007.

• Šuvaković, Miško, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Hortezky, Zagreb, 2005.

• Damjanov, Jadranka, Likovna umjetnost 2, ŠK, Zagreb, 2004.

• Leksikon umjetnosti, Kappelmayr, Barbara (ur), Extrade, Rijeka, 2000.

• http://hjp.novi-liber.hr/

14