of 77 /77
1. razred 1. UVOD U POVIJEST povijest je društvena znanost koja proučava i istražuje ljudsku prošlost. (ili historija) povijesništvo ili historiografija je zapisana prošlost. povijesni izvori – dokazi ljudske prošlosti: usmena predaja – mit o Prometeju pismeni – Zlatna bula slikovni – crteži u Altamiri zvukovni – snimka spuštanja na Mjesec materijalni – Tutankhamonova grobnica - čuvaju se u muzejima, arhivima, knjižnicama, galerijama, filmotekama - povijesni izvori zajedno čine povijesnu građu - povijest kao predmet – obuhvaća odabrane obrazovno-odgojne sadržaje - zadatak povijesti – utvrđivanje zakonitosti, povezivanje, istraživanje, objašnjavanje povijesnih događaja - predmet povijesti – istraživanje ljudi u određenom prošlom prostoru i vremenu - podjela prema predmetu istraživanja – umjetnosti, glazbe, ratna, kulturna, ekonomska - podjela prema opsegu – svjetska i nacionalna - povjesničar – osoba koja znanstvenim metodama istražuje povijest - podjela prošlosti: o prapovijest: kameno doba starije (paleolitik) (1 800 000. – 10 000.) srednje (mezolitik) (10 000. – 6000.) mlađe (neolitik) (6000. - 3500.) metalno doba bakreno (3500. - 3000.) brončano (3000. – 1200.) željezno (od 1200.) o povijest: stari vijek (3500.-476.) srednji vijek (476.-1492.) novi vijek (1492.-1918.) suvremeno doba (1918. – sad) - računanje vremena: Grci – 1.7.776.pr.Kr. (Olimpijske igre) Rimljani – 21.4.753.pr.Kr. (Rim) Židovi – 1.10.3761.pr.Kr. (Svijet) Europljani – 1.1.0. (Isus) Muslimani – 16.7.622.g (Muhamedov prelazak iz Meke u Medinu) - prvi zapisi povijesti – Sumer, Egipat - prva povijesna djela – antička Grčka (muza Klio zaštitnica povijesti) - prvi povjesničari – logografi – ne provjeravaju vjerodostojnost, zapisivači pov. dog. - Herodot iz Halikarnasa – V.st.pr.Kr. – Historia 9 knjiga - putovanje Egiptom, Malom Azijom i Grčkom, te grč.-perz. ratovi - Tukidid – V.st.pr.Kr. – Peloponeski Rat traži uzroke i posljedice pov. događaja, prvo kritičko iznošenje povijesti 1 | Page

POVIJEST SKRIPTA

Embed Size (px)

DESCRIPTION

povijest za maturu skripta

Citation preview

Page 1: POVIJEST SKRIPTA

1. razred1. UVOD U POVIJEST

povijest je društvena znanost koja proučava i istražuje ljudsku prošlost. (ili historija) povijesništvo ili historiografija je zapisana prošlost. povijesni izvori – dokazi ljudske prošlosti:

usmena predaja – mit o Prometeju pismeni – Zlatna bula slikovni – crteži u Altamiri zvukovni – snimka spuštanja na Mjesec materijalni – Tutankhamonova grobnica

- čuvaju se u muzejima, arhivima, knjižnicama, galerijama, filmotekama- povijesni izvori zajedno čine povijesnu građu- povijest kao predmet – obuhvaća odabrane obrazovno-odgojne sadržaje- zadatak povijesti – utvrđivanje zakonitosti, povezivanje, istraživanje, objašnjavanje povijesnih događaja- predmet povijesti – istraživanje ljudi u određenom prošlom prostoru i vremenu- podjela prema predmetu istraživanja – umjetnosti, glazbe, ratna, kulturna, ekonomska- podjela prema opsegu – svjetska i nacionalna- povjesničar – osoba koja znanstvenim metodama istražuje povijest

- podjela prošlosti:

o prapovijest: kameno doba

starije (paleolitik) (1 800 000. – 10 000.) srednje (mezolitik) (10 000. – 6000.) mlađe (neolitik) (6000. - 3500.)

metalno doba bakreno (3500. - 3000.) brončano (3000. – 1200.) željezno (od 1200.)

o povijest: stari vijek (3500.-476.) srednji vijek (476.-1492.) novi vijek (1492.-1918.) suvremeno doba (1918. – sad)

- računanje vremena: Grci – 1.7.776.pr.Kr. (Olimpijske igre) Rimljani – 21.4.753.pr.Kr. (Rim) Židovi – 1.10.3761.pr.Kr. (Svijet) Europljani – 1.1.0. (Isus) Muslimani – 16.7.622.g (Muhamedov prelazak iz Meke u Medinu)

- prvi zapisi povijesti – Sumer, Egipat- prva povijesna djela – antička Grčka (muza Klio zaštitnica povijesti)- prvi povjesničari – logografi – ne provjeravaju vjerodostojnost, zapisivači pov. dog.

- Herodot iz Halikarnasa – V.st.pr.Kr. – Historia 9 knjiga - putovanje Egiptom, Malom Azijom i Grčkom, te grč.-perz. ratovi

- Tukidid – V.st.pr.Kr. – Peloponeski Rat traži uzroke i posljedice pov. događaja, prvo kritičko iznošenje povijesti

- Tit Livije – I.st – Ab urbe condita- Publije Kornelije Tacit – I.st – Historiae, Anales, Germani- Amijan Marcelin – IV.st – Rimska povijest

- prvi anali ili ljetopisi- prvi životopisi ili biografije Plutarh (Usporedni životopisi) i Svetonije (O životu cezara)

- srednji vijek – teme – životopisi vladara i svetaca, kronike svijeta, prošlost naroda- Izidor iz Seville – 6.st. – Etymologiae (crkvena povijest)

1 | P a g e

Page 2: POVIJEST SKRIPTA

- opat Einhard – Život Karla Velikog- Grgur iz Toursa – Povijest Franaka- Toma Arhidjakon – 13.st - Historia Salonitana

- novi vijek – skupljanje antičke povijesne građe – prvi muzeji i knjižnice- Diderot i Francoise Voltaire – 18.st- razvoj povijesti kao znanosti – 19.st

- rana hrvatska historiografija: ljetopis popa Dukljanina – 12.st – Sclavorum regnum (Barski Rodoslov) Toma Arhidjakon – 13.st – Historia Salonitana

- 17.stoljeće: Ivan Lučić (Joannes Lucius) – De regno Dalmatiae i Croatiae (6 knjiga - antika do 1420.) Juraj Rattkay – Memoria regnum et banorum regnorum Dalmatie, Croatie et Slavonie (Povijest kraljeva i

banova kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije – do 1652.)- 18.stoljeće:

Ivan Kukuljević Sakcinski – arhivi, zbirke Franjo Rački – Hrvatske isprave Kukuljević i Rački osnivaju Društvo za povjestnicu jugoslavensku Tadija Smičiklas – Poviest Hrvatska

- 20. stoljeće:o Vjekoslav Klaić – Povijest Hrvata, Povijest Bosneo Ferdo Šišić – Pregled povijesti hrvatskog naroda, Hrvatska u vrijeme narodnih vladara

- razvitak povijesnih tema: stari vijek – ratna i politička povijest srednji vijek – crkvena povijest novi vijek – kulturna povijest suvremeno doba – društveni procesi – strukturalna povijest

- pomoćne povijesne znanosti – znanstvene discipline koje potvrđuju vjerodostojnost povijesne građe, nemaju znanstveni cilj kronologija – proučava različite načine mjerenja vremena diplomatika – proučava pisane isprave paleografija – proučava razvoj i oblike pisama numizmatika – proučava novac sigilografija – proučava pečate onomastika – proučava nazivlja i imena genealogija – proučava obiteljska stabla heraldika – proučava grbove

2. PRAPOVIJEST

- prapovijest: kameno doba

starije (paleolitik) (1 800 000. – 10 000.) srednje (mezolitik) (10 000. – 6000.) mlađe (neolitik) (6000. - 3500.)

- prahistorija: pleistocen (hladno) holocen (toplo, sunčano)

- prvi homidi se javljaju prije 8 – 5 milijuna godina od životinja se razlikuju inteligencijom

PALEOLITIK: - rod australopitekus – 4 mil.g. - Afrika (Etiopija, Tanzanija

najstarija Lucy hrane se mesom mozak im je veći od životinjskog živi u skupinama

- kultura oblutaka – 2,5 do 1,5 mil.g – krešu samo dio kamena- rod homo:

homo habilis – 2,5 – 1,5 mil.g. – spretni čovjek – Kenija, Tanzanija – precizno hvata, razvijen mozak homo erectus – 1,5 mil.g. – uspravni čovjek – Heidelberg, Peking, Kenija, Java – uspravan, prvo privremeno

stanište 400 000.g – vatra – novi način obrade kamena – okresivanjem

2 | P a g e

Page 3: POVIJEST SKRIPTA

homo sapiens – 400 000.g – mudri čovjek – Europa, Z Azija – živi u čoporima homo sapiens neandertalensis – Neandertal, Hušnjakovo Brdo – slijepa grana, nema nasljednika homo sapiens sapiens – Cromagnon, Altamira (Šp), Lascaoux (Fr), Niaux (F) nomad, živi u čoporima, živi u špiljama, nosi odjeću

- vjera: animalizam – obožavanje duha životinje kao zaštitnika zajednice animizam – vjerovanje u postojanje duhova koji prožimaju sve totemizam – vjeruju u ljudsku povezanost sa životinjama i njima u čast grade umjetničke predmete

- umjetnost: slikarstvo - Altamira, Lascaoux simboli plodnosti

MEZOLITIK- 10 000 - 6000.g - postledeno doba- nastanak rasa - negroidi, europeidi, mongoloidi- povećanje vodenih površina – promjena flore i faune- male i brze životinje (ubijaju ih lukom i strijelom)- razvoj lova i ribolova (luk, strelice, udice, harpuni)- nastaju prve nastambe- odjeća i obuća je od kože- pripitomljena prva životinja – pas- razvitak ljudskih zajednica – obitelji se udružuju u rodove

NEOLITIK- 6000. – 3500.g - holocen – Eufrat, Tigris, Nil – zemlje plodnog polumjeseca- ljudi se više ne sele, sjedilački način života- razvoj ratarstva i stočarstva – pšenica i ječam, proso i riža, kukuruz- prvi alati – motika, srp, plug- pripitomljavanje ovaca, koza, konja, goveda, svinja, magarca i kokoši- prva ljudska naselja

Jerihon (8000.) Catal Hüyük (7000.) Qatal Jarmo (7000.)

- izumi – obrada kamena glačanjem, tkalački stan, keramičko posuđe, kotač- stvaraju se šire ljudske zajednice – rod, bratstvo, pleme- vjera – kult plodnosti (kult Majke Zemlje), animizam i animalizam- umjetnost – graditeljstvo:

prva svetišta – megalitsko graditeljstvo (megaliti – veliki kameni blokovi teški po tonu) Stonehenge – kameni – dolmeni i menkiri

o prapovijest: metalno doba

bakreno (3500. - 3000.) brončano (3000. – 1200.) željezno (od 1200.)

METALNO DOBA metalno doba

bakreno (3500. - 3000.) (eneolitik) brončano (3000. – 1200.) željezno (od 1200.)

- bakar – iz oko 6000.g., u svakodnevnoj primjeni od 3500.- tehnika obrade bakra – lijevanje i taljenje u kalupima- žive na uzvisinama – gradine (ograđene suhozidom) – grobni humci nekropole- otkriće kositra – bronca (koristi se za nakit, oružje, oruđe…)- razvitak tehnike taljenja – prve prastare talionice – željezo- prve kulture – Bliski Istok i Europa

kulture:- bakreno doba - badenska i lasinjska- brončano doba – kulture na I Sredozemlju i Bliskom Istoku – oko 1700. kultura žarnih polja (u žare spremaju spaljene mrtve)

3 | P a g e

Page 4: POVIJEST SKRIPTA

- željezno doba – kulture na Bliskom Istoku i Maloj Aziji – u Europi dvije kulture (Francuska, Švicarska, Austrija, Njemačka) Hallstatt (Aus) – srednja Europa – oko 800.g.pr.Kr La Tene (Fra) – srednja Europa – oko 450.g.pr.Kr. (Kelti)

obrada željeza – posuđe, noževi, oružje, oklopi dugi mačevi od kovanog željeza obrt i trgovina, ratarstvo i stočarstvo

- promjene u željeznom dobu naselja u dolinama rijeka organizacija života – irigacijski sustav (sustav navodnjavanja), obrana, zakoni, pismo…

- raslojavanje društva: ratari i stočari obrtnici i trgovci bogati i siromašni svećenici

- razvitak rodovske zajednice – nekad je bilo po ratničkoj podjeli, sada se izdvajaju rodovski prvaci, koji postaju starješine (kasnije plesmstvo), a predstavnici plemena su plemenski poglavari

- nove civilizacije 3000.g – uz Eufrat i Tigris nastaje Mezopotamija 3100.g – uz Nil nastaje Egipat 2500.g – uz Ind nastaju Harappa i Mohenjo-Daro 1600.g – uz Yangtze i Čang nastaje Kina

HRVATSKA U KAMENOM DOBU:- paleolitik (1,2 mil.g – 9000.g) – S Hrvatske i kopno S Jadrana

stariji paleolitik – Šandalja I kod Pule – kultura oblutaka srednji paleolitik

Hušnjakovo Brdo kod Krapine - 1899.-1905. istražuje Dragutin Gorjanović Kranberger – homo neandertalensis (130000.g)

spilja Vindija kod Ivanca – kontinuitet nalazišta spilja Veternica kod Zagreba – kult spiljskog medvjeda

- mezolitik (8000 – 5000) – Šandalja II, Lopar, Vindija- neolitik (5000.g) – sjedilačke kulture – utjecaj Mediterana i Srednje Europe

Sjeverna Hrvatska starčevačka kultura (5500 – 4500) – boja oker sopotska kultura (4500 – 3500) – cik cak uzorak korenovska kultura – trakaste linije

Južna Hrvatska impresso kultura (impresso cardum kultura) - nakit, školjke danilska kultura (4500 – 3900) – kružne kolibe, ritoni hvarska kultura (3900 – 2500) – meandri

HRVATSKA U METALNOM DOBU:- bakreno doba (3500 – 1800)

o Sjeverna Hrvatska – vučedolska kultura (3000 – 2300) od Panonske nizine do Jadrana utvrđena naselja, kuće blizu jedna drugoj kuće s polukružnim završetkom ornamentalna keramika

- brončano doba (1800 – 1200) Sjever – vinkovačka kultura Jug – cetinska kultura cijela hrvatska – kultura žarnih polja

- željezno doba- nastanak prvih etničkih skupina – ILIRI

Histri – Istra – geometrijski ukrasi na grobovima Liburni – Raša, Krka – liburne, gusarenje Japodi – Lika Panoni – Panonska Nizina Delmati – Krk, Neretva

o žive u gradinamao dolazak Kelta iz sjeverne Italije u 4.st.pr.Kr – nositelji latenske kulture

4 | P a g e

Page 5: POVIJEST SKRIPTA

3. DRŽAVE I NARODI STAROG ISTOKA

- grč. Mesopotamos – između+rijeka – međurječje- Eufrat i Tigris

SUMERSKA CIVILIZACIJA- 4. tis. pr. kr – nesemitsko podrijetlo – narod „crne glave“- hramski grad.-drž. – UR, URUK, LAGAŠ, NIPPUR, KIŠ, ERIDU (osnovo bog vlada božji zastupnik)- sve pod vlašću boga:

u središtu stepenasti hram (ZIGURAT) sajmišta, sud, zvjezdarnica ZIGURAT – hram u obliku tornja, građen kao niz terasa različito obojenih i posvećenih različitim božanstvima. kuće od gline – okolo polja

- društvo: slojevi vrhovni svećenik ENSI / kralj LUGAL svećenici, činovnici, vojska seljaci, obrtnici, trgovci robovi članovi obitelji PATRIJARHALNO/ISTOČNO ROPSTVO (mala uloga u državi)

- gospodarstvo: poljoprivreda, obrt, trgovina- teokratska centralistička država – sve je u vlasništvu boga, koji je zaštitnik i vladar (svećenik/namj.)

Uruk – Anu, (nebo) Inana (plodnost) Nippur – Enlil (nebo) Eridu – Enki (voda) Ur – Nanar (mjesec)

- pismo – KLINASTO Grotefend i Rawlinson, 19.st PIKTOGRAMI – zapisi načinjeni nizanjem sličica oko 3500.g.pr.Kr, valjkasti pečatnjak

- kalendar – Sunčeva godina- matematika – seksogezimalni sustav, temelj u broju 60- astronomija – simbolika brojeva- književnost – Ep o Gilgamešu- religija – politeizam:

Anu (nebo), Enlil (vjetar, oluje, kiše), Enki (mudrost, voda, umjetnost), Inana/Ištar (brak, ljepota), Damaz/Tamuz (vegetacija), Šamaš/Marduk (sunce i pravda), Nanar (Mjesec)

AKADSKA DRŽAVA- 4.tis.pr.Kr – na arapski poluotok dolaze Semiti i šire se prema Mezopotamiji i Sredozemlju- sredinom 3.tis. stvaraju svoju državu – vladar SARGON 1. koji ujedinjuje sve g-d u jedno carstvo- carstvo se širilo od Perzijskog Zaljeva do Sredozemlja- titula – „Kralj četriju strana svijeta“- centralistička apsolutistička monarhija (kralj ima neograničenu vlast od bogova, BOŽANSKI KRALJ ovlašten od bogova)- vrši se SEMITIZACIJA Mezopotamije- Semiti donose PRIVATNO VLASNIŠTVO Sumeranima- kultura i umjetnosti – na temelju Sumerana – pismo, vjera, gradnja, hramovi…)- poslijednji vladar NARAMSIN, Sargonov unuk- nakon njega akadska država slabi, jačaju gradovi države – SUMERSKA OBNOVA

SUMERSKA OBNOVA- traje od 2200-2000. g. pr. Kr, raspadom Ak.Kralj. g-d obnavljaju neovisnost i dominaciju. Lagaš (upravitelj Gudea) i Ur jačaju,

veliki polet obrta, trgovine i kulturni procvat Ep o Gilgamešu

BABILONSKO CARSTVO- Mezopotamija, gdje su Eufrat i Tigris najbliži jedan drugom- BAB-ILUM – božja vrata- grad Babilon – naseljava semitski narod Amorićani- trgovački centar- HAMURABI – preuzima vlast u Amorejskim gradovina i ujedinjuje ih u centralističku monarhiju - tekovine i akađana i sumerana- prvi zapisao običajno pravo – HAMURABIJEV ZAKONIK – 282 članaka, vojno-polit, obit. i kazneno pravo- OBIČAJNO PRAVO – ono što je bilo običaj zapisuje se na stelu i ozakonjuje- po principu oko za oko, zub za zub

NOMADSKE SEOBE POČETKOM DRUGOG TISUĆLJEĆA- dve glavne skupine – Semiti i Indoeuropljani, razlika u jeziku, pismu i načinu života

5 | P a g e

Page 6: POVIJEST SKRIPTA

- SEMITI : potomci Noinog sina Šema, preci Asiraca, Hebreja, Akađana, Amorićana, Kanaanaca dolaze s Arapskog Poluotoka Sinejski poluotok, Mezopotamija, Palestina

- INDOEUROPLJANI preci Kelta, Grka, Tračana, Italika, Ilira, Germana i Slavena iz srednje Azije u dva smjera:

JI prema Indiji Z prema Bliskom Istoku i Europi – glavni smjer

- Srednja Azija/Mala Azija – Hetiti, Medijci, Mitanci, Perzijanci- njihova seoba dovodi do nestanka kultura Egipta i Babilona

MITANI- indoeuropska skupina, prva država indoeuropljana- proteže se od Sjevera Mezopotamije do Sredozemlja- Mitanci – ratnički narod koji je pokorio starosjedioce Hurite- žive od 16 do 14. st.pr.Kr- pokoravaju ih Hetiti-

HETITI- indoeuropska skupina- nastanjuju Malu Aziju nakon 2000.g.- središte grad HATUŠA- isprva nomadi no s vremenom postaju ratnički narod- prvi donijeli BOJNA KOLA- pokorili starosjedioce Hate- osnivač države bio je LABARNA/LABURNU- država slična sumerskoj – klinasto pismo + kultura Hata- ponovno jačanje MURŠILI 1.- kralj SUPILULIUMA pretvara Hetite u državu ravnu Babilonu i Egiptu- pokorili ih pomorski narodi krajem 2. tisućljeća- knjižnica glinenih pločica

ASIRSKO CARSTVO- žive u 13.st.pr.Kr, grad ASUR, redište NINIVE- prodiru u Siriju i na obale Sredozemlja- oko 1000. – 612.g.pr.Kr Asirska država prerasta u Carstvo- okrutni vladari ubijali i raseljavali osvojena područja- kralj TIGLATPILESAR – velika osvajanja, „Kralj Babilona, Sumera i Akada“- njegove uspjehe slijedi SARGON 2. – pohodio Izrael, Siriju, Urartu i Elam- njegovi sin SANHERIB ugušio pobunu Babilona- 671.g.pr.Kr ASURBANIPAL 2. osvaja Egipat – carstvo u najvećem opsegu- nakon njegove smrti KRIZA:

S napadaju Medijci J napadaju Egipćani Babilonci 612.pr.Kr. osvajaju NINIVE

- ostali veliki gradovi: Asur, Nimrud, Dur-Šarukin i Ninive- hramovi posvećeni bogovima zaštitnicima- ASURBANIPAL 2. – potpomaže kulturni razvoj – arhiv i knjižnica (12 pločica – Ep o G.) – 25 tisuća pločica klinastog pisma u

njegovoj palači

NOVO BABILONSKO CARSTVO- 612-539.g.pr.Kr.- Babilon izborio nezavisnost u Asirskom Carstvu- tada na prijestolje stupa KALDEJSKA DINASTIJA – obnavlja Bab. tradiciju- NABUKODONOSOR – najveći vladar – osvojio Plodni Polumjesec- nakon bitke kod Karkemiša 605.g potisnuo Egipćane prema Sinaju- kažnjava židovsku državu Judeju zbog podrške Egiptu – 586 osvaja Jeruzalem, gl gr Judeje

odvodi Jeruzalemce u ropstvo zvano babilonsko sužanjstvoo NABONID – poslijednji vladar

- pokušava se obraniti od Medijaca na sjeveru- sklapa savez s Perzijskim kraljem Kirom- Kir potukao Medijce ali u Babilon na tron stavio sina Kambiza- Nabonid bježi i carstvo propada- u Babilonu živi oko 80 000 stanovnika- Nabukodonosor – potiče graditeljstvo –

6 | P a g e

Page 7: POVIJEST SKRIPTA

Ištarina vrata (ocakljena cigla) Viseći vrtovi kraljice Semiramide (niz terasa na kojima se raznoliko raslinje uzgajalo s pomoću složenog sustava

navodnjavanja) Babilonski toranj – u centru grada, 7 povezanih terasa

- MARDUK – bog zaštitnik Babilona- njegov kult ima veliko značenje u životu grada- najveća svetkovina – novogodišnja svečanost – sudjeluju svi predvođeni kraljem

EGIPATSKA DRŽAVA- Egipat

„Dar Nila“ – Herodot uski pojas plodne zemlje (10-20 km) polave (lipanj-listopad) razvoj poljoprivrede

- NEOLITIK – prve seoske općine NOMI – poglavar NOMARH- 3500.g – prve države

Gornji Egipat – od Asuana do Kaira – bijela obla kruna Donji Egipat – od Kaira do mora – crvena šiljasta kruna

- 3100.g ujedinjenje dvaju država – kralj MENES/ARMER (osnivač I. dinastije)- početak egipatske povijesti – „Egipatske Uspomene“ – svećenik Maneto, 3.st.pr.Kr

PREDDINASTIČKO RAZ. I - II dinastija 3100 – 2700STARA DRŽAVA III – VI dinastija 2700 – 22001. MEĐURAZDOBLJE VII – X dinastija 2200 – 2000SREDNJA DRŽAVA XI – XIII dinastija 2000 – 17002. MEĐURAZDOBLJE XIV – XVII dinastija 1700 – 1550NOVA DRŽAVA XVIII – XX dinastija 1550 – 1070KASNI PERIOD XXI – XXX 1070 – 332

STARA EGIPATSKA DRŽAVA- I – X dinastija – prijestolnica MEMFIS- procvat države – I do IV dinastija:

centralizacija vlasti ratovi s Nubijom i Libijom trgovina (Biblos, Feničani) obrti

- vrijeme „graditelja piramida“- MASTABE – prizemna pravokutna grobnica na više katova, iz koje se razvijaju Piramide- III dinastija – kralj ZOSER – prva stepeničasta piramida – gradi kancelar IMHOTEP, bog medicine- IV dinastija – kralj SNOFRU – kosa piramida- piramide kod Gizeha:

Keops Kefren Mikerin

- V-X dinastija – država slabi i u rasulu je

SREDNJA EGIPATSKA DRŽAVA- XI – XVII dinastija – ujedinitelj kralj MENTUHOTEP 1.- prijestolnica TEBA- XII dinastija – teritorijalno širenje – Nubija, Sinajski poluotok, Sirija

gospodarska obnova- prva polovica 17. stoljeća – prodor HIKSA – Semitski narod s Istoka

brončana kultura - imaju bojna kola, složen luk, plaćeničku vojsku, strelice brončanih šiljaka- XVII dinastija – kneževi iz Tebe protjeruju HIKSE

NOVA EGIPATSKA DRŽAVA- XVIII – XXX dinastija – ujedinitelj AHMOZIS 1. (istjerao Hikse)- prijestolnica Teba- XVIII dinastija – procvat države, gospodarski uspon

novi kraljevski naslov – FARAON (per-aa – visoka kuća)- graditeljstvo:

hramovi: Karnak, Luksor, Abu Simbel (gradili Židovi) Dolina Kraljeva (grobnice)

- TUTMOZIS 1.

7 | P a g e

Page 8: POVIJEST SKRIPTA

- TUTMOZIS 2. – KRALJICA HATŠEPSUT – žena faraon, grob u Deir-El-Bahariju vodi ekspedicije u Nubiju razvija diplomaciju

- TUTMOZIS 3. proširenje države – Sirija, Nubija, Mezopotamija cenzura – otklesao Tutmozis Drugu sa svih obilježja

- AMENOFIS 4. – vjerska reforma – monoteizam bog Aton – sunce Ehnaton – Atonov Miljenik prijestolnica – Tell El Amarna (Aket-Aton) državni arhiv – knjižnica – klinasto pismo je službeno pismo - glinene pločice žena Nofret – Nefertiti nova umjetnost - realizam

- TUTANKHATON/TUTANKHAMON Amonovi svećenici – povratak u Tebu grobnica u Dolini Kraljeva 1922. Howard Carter otkriva

- Kriza – nova dinastija – RAMESIDI (XIX i XX dinastija)- XIX dinastija - SETI 1. i RAMZES 2. – vladari ratnici- RAMZES 2 – 13. stoljeće – vojskovođa- pretvorio židove u roblje odlaze u obećanu zemlju- XX dinastija - RAMZES 3. – državna kriza, jačaju susjedni narodi- započinje metalno doba- libijski plaćenici u egipatskoj vojsci preuzimaju vlast- vladaju egiptom:

Libijci – XXII – XXIV dinastija Nubijci (Etiopljani) – XXV dinastija Asirci – 671.g Perzijanci – 525.g – car Kambiz (sin Kira 2. velikog) Grci – 332.g – Aleksandar Veliki (sin boga Horusa)

331. osniva Aleksandriiu- 323. g – nova dinastija – PTOLOMEJEVIĆI – XXX dinastija - vojskovođa PTOLOMEJ- posljednji egipatski vladari – PTOLOMEJ 13. i KLEOPATRA 7. s Cezarom sin, s Markom Ant. 2 sina i kćer

31. godine – bitka kod Akcija – prisiljena dati zemlju Rimu Egipat postaje rimska provincija ALEKSANDRIJSKA DAROVNICA

EGIPATSKO PISMO- EGIPTOLOGIJA – Jean Francois Champollion 1822 pomoću Kamena iz Rosette odgonetava hijeroglife- pismo nastaje oko 3000.g.pr.Kr- ima 700 znakova, samo suglasnici (možemo samo nagađati kako je zvučalo)- tri tipa:

HIJEROGLIFI – sveto pismo HIJERATSKO PISMO – za dokumente DEMOTSKO PISMO – svakodnevno

DRŽAVNI I DRUŠTVENI USTROJ- Egipat- teokratska centralizirana monarhija- Klasni sistem:

FARAON – sin boga Horusa, božanski sin: neograničena moć, posjeduje zemlju i stanovnike vrhovni vojni zapovjednik, imenuje državne dužnosnike sudjeluje u vjerskim svečanostima štiti bogatsvo i plodnost zemlje kao bog sva moć samo u njegovim rukama – centralizam

KANCELAR najviši državni dužnosnik kraljev savjetnik i prevoditelj njegovih odluka upravlja državnim poslovima i sudi u kraljevo ime

SVEĆENSTVO tumače božju volju i naredbe, obavljaju vjerske ceremonije, žive u HRAMSKIM KOMPLEKSIMA znanost – kalendar, matematika, astronomija

PLEMSTVO – vlasnici veleposjeda VOJSKA PISARI – činovnčički poslovi u državnoj administraciji

8 | P a g e

Page 9: POVIJEST SKRIPTA

PUČANSTVO – plaća porez, vojna dužnost TRGOVCI – najbogatiji sloj pučanstva, skupocjena roba i kovine OBRTNICI – umjetnici, keramika, tkanje SELJAŠTVO – održava melioracijski sustav, radna snaga ROBOVI – u vlasti države, neznatna uloga

- organizirano građenje kanala i nasipa- strogi sudski postupci- razvijena birokracija- gospodarstvo

POLJOPRIVREDA – 2 žetve godišnje – pšenica, ječam, zob, proso, govedo, koza, ovca, pas OBRT I TRGOVINA

izvoz – žitarice, tkanine, papirus, staklo uvoz – zlato, bjelokost, drvo

EGIPATSKA RELIGIJA- politeizam – antropomorfni oblici- vjerovali da nakon smrti duša ne napušta tijelo nego se ono mora sačuvat za drugi život - Mumifikacija- svaki grad – vlastiti bog- NIL – božanska rijeka - lijeva obala smrt desna obala život- Bogovi:

ŠU bog zraka, TEFNUT božica vlage, GEB bog zemlje, NUT božica neba, OZIRIS bog podzemlja, IZIDA božica braka i plodnosti, HORUS (sokol), HATOR bog ljubavi, RA bog sunca, ANUBIS bog mrtvih

- Stara država – Horus i Ra, Nova – Amon (Amon Ra – svetišta u Karnaku i Luksoru)- MONOTEIZAM – Amenofis 4 - Ehnaton - Aton

EGIPATSKI ŽIVOT I OSTALE STVARI- književnost – knjige mrtvih, putopisi, pjesme o stvaranju svjijeta- znanost – astronomija – kalendar

365 dana – 3 godišnja doba – Poplave, Ljeto, Zima – po 4 mjeseca SOTIS SIRIJUSA – početak godine, potom Poplave

- umjetnost – graditeljstvo- grobnice

Stara država mastabe stepenaste piramide prave piramide + svetište + hram u dolini

Nova država grobnice ukopane u stijene hramovi: Karnak, Luksor, Abu Simbel (židovi)

OZIRISOV KULT- četvero braće – Oziris i Izida, Set i Neftis, dobrog Ozirisa ubija zli Set raskomadavši ga i razbacavši po Egiptu. Bog Horus ga

osvećuje ubivši seta, Oziris uskrsne postavši kralj svijeta mrtvih umrli faraon = Oziris, faraonov sin = Horus

FENIČANI- POMORSKI NARODI – 1200.g stižu iz Egipta prema Mezopotamiji i iz Međurječja prema Mediteranu, i ne rade jedinstvenu

državu već odgvojene gradove države – Tir, Sidon, Biblos, Berit, Ugarit- grci ih zovu Feničanima zbog njihovog popularnog prozvoda – crvene tkanine (foinikes – crveni)- SUSTAV VLADAVINE – knezovi + vijeća trgovaca (TIR – kraljevina)- plaćaju danak stranim vladarima- neovisni od 1200. – 900. (vrhunac)- Fenicija – neplodni pojas od Sredozemnog mora do gorja Libanon- ribarstvo- semitsko podrijetlo – mješavina različitih etnosa- obrti:

tkalačko umijeće, staklo (pripisuje im se otkriće), nakit, bjelokost, metalno oružje, grimizne tkanine- trgovina:

nedostatak sirovina - posrednička – pomorstvo faktorije – trgovačke naseobine – 814.g.pr.Kr – Kartaga (kolonija grada Tira)

- prenapučeni gradovi – kolonije na Sredozemlju- iz Britanije uvoze Kositar, sa Sjevernog mora jantar itd.- oplovili afričku obalu za egipatskog faraona Nekha- brodogradnja – uvoz Libanonske cedrovine- poznati po vinovoj lozi i maslinama- najpoznatiji pomorci starog Istoka- PISMO:

9 | P a g e

Page 10: POVIJEST SKRIPTA

fonetski alfabet – pojava sredinom 2. tisućljeća prije Krista 22 glasa – 22 znaka – bez samoglasnika samoglasnike dodavaju tek Grci

- Religija: utjecaji susjednih naroda bogovi zaštitnici gradova: Melkart – Tir, Baal – Biblos

- nema originalne kulture, utjecaj Egipta itd.

HEBREJI – ŽIDOVI- nomadski semitski narod iz srednje Mezopotamije- 3. tisućljeće pr. Kr. – ABRAHAM – osnivač židovskog naroda, vodi narod u Kanaan – obećanu zemlju- 2. tisućljeće pr. Kr. – odlazak u Egipat (12 plemena), vlada glad (neplodno područje), ratovi, razdoblje PATRIJARHA- 18. stoljeće pr.Kr. – JAKOV/MISIR – naseljavaju Deltu Nila, Pasha(??)- 13. stoljeće pr. Kr. – MOJSIJE – vraća ih u Kanaan

oko 1250.g – Sinajski savez tvorac Zakona – TORE 40 godina putuju pustinjom

- 12. stoljeće pr. Kr. – dolazak u Kanaan.– ratovi s Kanaancima, Filistejcima, savez 12 pl. – vijeće najstarijih, razdoblje SUDACA- ~1100. g. pr. Kr. – HEBREJSKO KRALJEVSTVO

(1. i 2. knjiga o Samuelu) SAUL

prvi kralj ujedinjuje sjeverna plemena

DAVID (izvor Knjiga o kraljevima) Judejac ujedinjuje svih 12 plemena ratovi s Filistejcima i Kanaancima pretvara Jeruzalem u prijestolnicu

SALOMON unutrašnje reforme jaka država razvoj trgovine i diplomacije graditeljstvo: HRAM i kraljevska palača

nakon Salomonove smrti država se raspada- IZRAEL – Sjever – 10 plemena – gl.gr. Samarija- JUDEJA – Jug – 2 plemena – gl.gr. Jeruzalem- stalni sukobi – slabe države:

722.g – Sargon 1. osvaja Izrael Asirsko sužanjstvo nestaju 586.g – Nabukodonosor 2. osvaja Judeju Babilonsko sužanjstvo 539.g – car Kir 2. – zauzima Jeruzalem i dopušta povratak Židovima

vođa ZOROBABEL – obnova Hrama oko 521.g- RELIGIJA:

visoki moralni standard u svakodnevnom životu osnivač – Mojsije koji posreduje u sklapanju saveza boga Jahve s izabranim narodom monoteistička – Jahve – obvezao na pridržavanje 10 božjih zapovjedi najveća svetinja – Zavjetni kovčeg (u Hramu) – u njemu su se čuvale ploče zapovjedi u kovčegu i Menora – sedmokraki svjećnjak koji simbolizira sedam dana stvaranja svijeta TORA – sveta knjiga koja sadrži prvih pet starozavjetnih biblijskih knjiga

MEDIJA- početkom 2. tisućljeća Iransko visočje naseljavaju indoeuropska plemena Medijaca i Perzijanaca - sjeverozapadni Iran (južno od Kavkaza)- oko 700.g ujedinjenje, vladar DEIOKES- 6.st.pr.Kr – vladar ASTIJAG – njegov unuk je Kir 2/stariji- oko 550.g potpali pod Perzijance (Kir 2. zauzeo medijsku prijestolnicu Ekbatanu i zarobio Astijaga)

PERZIJA- glavni izvor – Herodot- sjever Perzijskog zaljeva – Persis- oko 600.g.pr.Kr kreću prema Zapadu- KIR STARIJI/2.

osnivač dinastije Ahemenida ~550.g ujedinio Mediju i Perziju 546. osvaja Lidiju (zarobljen Krez – „bogat kao Krez“)

10 | P a g e

Page 11: POVIJEST SKRIPTA

545. pokorava maloazijske Grke 539. osvaja Babilon i Novobabilonsko carstvo vlada Fenicijom, Palestinom, mediteranskom prednjom Azijom, na Istoku do rijeke Inda prijestolnica Pasargada

- KAMBIZ 525. osvaja Egipat (bitka kod Peluzija, biva ubijen)

- DARIJE 1. VELIKI vrhunac Perzijske države država: Ind, Egipat, Makedonija, Kavkaz kraljeva garda „besmrtni“ upravno-teritorijalne jedinice: satrapije satrapi: „kraljeve oči i uši“ – upravna, sudska i vojna vlast, špijunska služba – nadzor satrapa poštanska služba – „kraljeva cesta“ (Suza-Efez) darik – jedinstveni novac prijestolnica Perzepolis grobnice u Naksh-i-Rustani 513.g pohod na Skite – Trakija i Makedonija grčko-perzijski ratovi

- KSERKSO rat s Grcima – neuspjeh 331. Aleksandar osvaja Perziju

- oblik vlasti: orijentalna despocija despot – apsolutni vladar neograničenih prava – proskineza – padanje ničice pred vladarom

- RELIGIJA: zoroastrizam – zaratustrizam utemeljuje u 6.st. prorok Zaratustra dualizam (korjeni kasnijih kršćanskih hereza) Ahura Mazda – dobro Ormuz/Ahriman – zlo Zend-aveste – svete knjige oltari svete vatre – ritulano paljenje vatre – pobjeda dobra kult Mitre, dobrog boga Sunca

- UMJETNOST: reljefi na kraljevskim palačama (besmrtni, sfinge, krilati lavovi) apadana (prijestolna dvorana sa stupovima) primjenjena umjetnost

INDIJA- starosjedioci tamnoputi Dravidi - razvijen narod,poznavaju lončarsko kolo, od bronce izrađivali oružje,oruđe, uzgajali i pamuk- 1. visoka civilizacija nastala u dolini rijeke Inda(1000. g nakon Mezoppotamije) - ostatci gradova Mohenjo Daro i Harappa- civilizacija propala - nepoznati razlozi - 2. tis. pr. Kr.- Vedsko razdoblje - Arijci - bojna kola- stan. u roblje- kastinski sustav

Kštarija - plemeniti rod, ratnik, pomoć u vođenju politike Radža - poglavar Brahmani - svećenici, vjerski život i utjecaj, najviše drž. službe,obrazovani Vajšija - narod, obtnici,trgovci,seljaci; Šudra - nisu Arijci, seljaci bez zemlje i sluge

- BUDIZAM 6. st.pr.kr osnovao Siddgharta Gautama(kasnije Buddha), propovjednik, nekad plemić,pokajao,pustinja,meditacija jednakost svih, stanje blaženstva - nirvana-

- GOSP.,ZNANOST I UMJ. preuzet način obrade zemlje, sustav za navodnjavanje teži radovi-snaga slonova pol. 1. tis. snažan razvoj trgovine, razvoj pisma, izmišljene brojke donesene u Europu epovi Mahabharata i Ramayana božanstva Brahme, Šive i Višne budidtički hramovi - pagode - ukras,iznimna arhikt.

KINA- doline rijeka Hoangho i Jangtzekjan, pol. 3 tis. ujedinjavanje pojedinih plemena - 1. drž. organizacije- vladarska dinastija Sja prva,smjenila dinastija Šang

11 | P a g e

Page 12: POVIJEST SKRIPTA

- razvijeno poljodjestvo i obrt- 11. st.pr.Kr. provale nomada s zapada - Čou

o nova podjela zemlje - nova posjednička aristokracijao poltička nestabilnost - pokušaj osamostaljenja malenih knezova o stvaranje brojnih savjetnika - ''razdoblje stotinu škola'' - 8.-5. st.pr.Kr.

- 5.st.- borba za prevlast - ''doba ratujućih kraljeva''- -pobjeda dinastije Čino uveli stand. porez, mjere za dužinu, prisilno sagrađena mreža putova i kanala, o gradnja Kineskog zida o prislini radovi, monogbrojni sukobi, porezi - zbačena s vlastio dinastija Han -3. st.pr.kr. uspon Kine - zlatno razdoblje kin. kulture

- RELIGIJA I KULTURA 6.st.pr.Kr. utemeljen konfucionizam, mudarc Konfucije, duše predaka pomažu tradicionalna kin. vjerovanja, široko prihvaćeno u Kini, o izumi: kompas, papir, barut, svila, pamuk, porculan,..o znanosti: astronomija, matematika, medicina, zemljopis

4. ANTIČKA GRČKA

GRČKA – Povijesna razdoblja:1. Herojsko doba (~2000. - ~1200.)

- doseljenje grčkih plemena – plemenske zajednice rod-bratstvo pleme- prva seoba Ahejci, Jonjani, Eoljani, druga Dorani

2. Homersko doba (~1200. – 800.)- raspadanje rodovskog društva – kralj bazileus- staleži – demos i eupatridi- prve općine deme- izvori Ilijada i Odiseja

3. Arhajsko doba (800. – 500.)- privredni i gospodarski razvoj- prvi gradovi – polisi – akropola, agora- kolonizacija

4. Klasično doba (500. – 338.)- Atena i Sparta- grčko perzijski ratovi- zlatno doba umjetnosti

5. Helenističko doba (338. – 146.)- makedonska i rimska vlast

Herojsko Doba- područje: Egejski svijet – jugoistočna Europa – most triju kontinenata- vrijeme naseljavanja – 3. tisućljeće pr.Kr.

EGEJSKA/KIKLADSKA KULTURA:- kultura brončanog doba- stanovnici PELAZGI – brodogradnja, pomorstvo, obrada kamena i trgovina

KRETA (istočni dio Sredozemlja):

MINOJSKA KULTURA: (1950 – 1450.)- stanovnici PELAZGI - gradovi – Knosos, Phestos, Hagia Triada, Mallia- nasljedne monarhije – vlast kraljeva- gospodarstvo

poljoprivreda – masline, vinova loza obrti, posredna trgovina – najveća trg. sila na Sredozemlju – vladaju nad morem - TALASOKRACIJA brodogradnja, pomorstvo

- kultura graditeljstvo – palače – KNOS slikarstvo – mozaici, zidne slike keramika – stil KAMARES

12 | P a g e

Page 13: POVIJEST SKRIPTA

- pismo LINEAR A (17. stoljeće) LINEAR B (15. stoljeće) – dešifrirali Ventris i Chadwick

- religija kult plodnosti – božica DIKTA (zmije)

- dinastija MINOJ – kralj Minos (15. st.) - „Minojska kultura“- istraživač Arthur Evans - 1900. godina – Knos – palača Labirint – dobio ime prema Labrysu (dvosjekla sjekira)- kraj – u 15. stoljeću – erupcija vulkana na otoku Teri a nakon toga najezda napadača s kopna- MITOVI:

Tezej - Egejev sin, bio poslan u labirint, ubio minotaura, vraća se doma, zaboravi jedra, egej se ubija Egej – ubije minosovog sina na igrama, za kaznu šalje Minos – kretski kralj, naredi dedalu da gradi labirint, ne da mu otići,ubije g Minotaur- čovjek bik, ubio ga tezej, pomoću niti, majka pasifaja, otac minos Arijadna – voli tezeja, da mu nit, na kraju ga ostavlja zbog dioniza na nekom otoku Dedal- graditelj, labirint, gradi, bježi kod prijatelja koji onda ubija minosa Ikar – pada u vodu

I. VAL GRČKE SEOBE: - u 2. tisućljeću dolaze indoeuropska plemena (Heleni)- preuzimaju kulturu starosjedioca Pelazga – imaju sjedilački način života- naseljavanje:

AHEJCI – Peloponez JONJANI – Atika, Eubeja EOLJANI – Tesalija, Etolija, Beotija

- gradovi-države: MIKENA, TIRINT, SPARTA, ATENA, TEBA

MIKENSKA KULTURA : - pod utjecajem krete, uspon oko 1600.g.pr.Kr, mlađa od Kretske- područje: Peloponez- gradovi: Mikena, Tirint, Arg- MIKENA - područje ARGOLIDA („suho tlo“)- stanovnici: prvi naseljavaju Ahejci u drugom tisućljeću - istraživao Heinrich Schliemann 1876. godine

našao utvrđen grad – AKROPOLU, opasanu kiklopskim zidinama (gradili kiklopi), ulaz LAVLJA VRATA unutar zidina – kraljeva palača MEGARON (najljepša je bila dvorana za primanje) i nekropola izvan zidina – grobnica (Atrejeva Riznica) u obliku THOLOSA (oblik košnice)

- gospodarstvo poljoprivreda trgovina i obrt (keramika i obrada bronce – mačevi)

- kultura - utjecaj Krete (KAMARES stil keramike)- pismo - LINEAR B (napredna varijanta kretskog pisma)- oko 1440.g Mikena osvaja Kretu jer je Kreta dominirala sredozemnom trgovinom- kraj – u 12. stoljeću – dolazak naroda s mora i Dorana, početak željeznog doba

TROJANSKA KULTURA : - TROJA/ILLION - područje: sjeverozapadna obala Male Azije – trgovački odličan položaj- uspon od 3000. do 1200.g.- istražuje Heinrich Schliemann od 1869. do 1873. godine- pronađeno 9 slojeva – najvažniji (Prijamov grad) je 7.a sloj- u 13. stoljeću naseljuju Ahejci- TROJANSKI RAT - oko 1194-1184. – trajao dugo, Troja bila neosvojiva jer su Posejdon i Apolon gradili zidine- Mitovi:

Prijam – kralj Troje Paris – sin prijamov Helena – otišla od Menelaja u Troju s Parisom Menelaj – započinje rat zbog Helene Agamemnon – Menelajev brat, vladar Mikene Ahilej – glavni grčki junak, duri se zbog otete mu ljubavnice Briseide

II. VAL GRČKE SEOBE:- seoba Dorana je bila posljednja seoba Helena- DORANI – ratnički narod, naseljuju Peloponez (posebno Sparta)- seobom Dorana nestaju kretska i mikenska kultura- PREMJEŠTANJE:

EOLJANI, JONJANI – premještaju se na otoke i obalu Male Azije AHEJCI – premještaju se na Sjever Peloponeza

13 | P a g e

Page 14: POVIJEST SKRIPTA

Homersko Doba- KULTURA DORANA – prestaje razvoj egejskih, brončanih kultura i počinje razvoj dorske, željezne kulture- ovo razdoblje nazivaju „helenskim srednjim vijekom“ jer nema nikakvih izvora osim opisa iz Ilijade i Odiseje- stanovništvo – Heleni (zemlja Helada), tj. Grci (Graeci – tako ih zovu Rimljani po plemenu Graikoi u Epiru)- sjedilački način života (isprva su svi Grci bili nomadi) – razvoj stočarstva, ratarstva, obrta i trgovine

- DRUŠTVENI USTROJ – uređen krvnom vezom, patrijarhalni plemenski savezi GENS – ROD FRATRIJA – BRATSTVO – nekoliko rodova FILA – PLEME

- POLITIČKA TIJELA: BAZILEJ – vođa (kralj ili vojskovođa) – izvršna vlast AGORA – narodna skupština BULE – vijeće staraca

- dolazi privatno vlasništvo – podjela zemlje – raslojavanje društva: ARISTOKRACIJA - aristos+kratein – plemstvo, bivši vođe – drugi naziv EUPATRIDI DEMOS- narod, puk

- prve političke zajednice – seoske općine DEME stanovništvo – DEMOS zemljoposjednici i vojskovođe – EUPATRIDI (staro grčko plemstvo)

- iz prvih naselja formiraju se gr-drž – POLISI – nisu jedinstvene države, ali ima vlastito gospodarstvo, vanjsku pol., demokraciju AKROPOLA – utvrđeni dio, u početku tu žive Eupatidi, sve javne građevine itd AGORA – glavni gradski trg, gdje se sastaju Eupatridi AGER – prostor izvan zidina gdje su zemljišni posjedi Eupatrida, a tu živi Demos

- GRČKA – polisi - male državice, nepovezane političke zajednice - SPARTA, ATENA, TEBA, KORINT, ARG, MILET- VEZA IZMEĐU POLISA – jezik, pismo (od 7. st.), književnost, bogovi (svetkovine), Olimpijske Igre

- mjesta zajedništva: Apolonov Hram u Delfima (proročica Pitija) Zeusov Hram u Olimpiji (776. tamo prve Olimpijske) Artemidin Hram u Efezu Herin Hram u Argosu Posjedonov Hram na Istmu

- Ilijada i Odiseja najstarija povijest Grka zajednička kulturna baština jezični i moralni standardi prenosila se predajom Homersko Pitanje

- PISMO – u 7. st. pr.Kr – preuzeto od Feničana + dodani samoglasnici – sveukupno 24 slova

- RELIGIJA: 12 glavnih bogova koji stoluju na Olimpu građani obavljaju ulogu svećenstva pa nema povlaštenog svećeničkog sloja MITOLOGIJA – kozmogonija (nastanak svijeta) i teogonija (nastanak bogova) žrtve – hrana i piće, pjesnička i sportska natjecanja, predstave…

- PANATENEJSKE SVEČANOSTI – vjerska svečanost, svake 4 g. u Ateni, posvećeno Ateni – pjesnički i sportski dio + povorka- DELFI:

proročište na posvećenom tlu planine Parnas (dom Apolona i 9 muza) glavna proročica PITIJA – dvosmisleni odgovori oko hrama – riznice pojedinih polisa – Delfi su bili središnja banka Grka tu se sklapaju savezi susjednih država – AMFIKTIONIJE

- KALOKAGATHIJA – sklad između duhovne i tjelesne ljepote za kojim Grci teže- OLIMPIJSKE IGRE :

776. prve osnovao Heraklo u čast Zeusa u Olimpiju za vrijeme održavanja vlada sveti mir – EKEHEIRIA

14 | P a g e

Page 15: POVIJEST SKRIPTA

EPSKO PJESNIŠTVO:- aedi – pjesnici, profesionalni pjevači koji su opjevavali epove uz instrumente, prilagođavajući jezik prema uhu slušatelja- rapsodi – pjesnici koji bi recitirali epove.- HESIOD – najveći epski pjesnik osim Homera

Postanak svijeta (Teogonija) – opisuje mitološki nastanak svijeta i bogova Poslovi i dani (Erga kai hemera) – radi i budi pravedan, opisuje težak život seljaka

LIRSKO PJESNIŠTVO:- razvija se u eolskim i jonskim maloazijskim gradovima- glazbena i plesna pratnja – KITARA, AULOS, LIRA- elegija – pjesma moralnog sadržaja i poruke – predstavnik Tirtej- jamb – šaljiva i podrugljiva pjesma – predstavnik Arhiloh (7.st.)- solo pjevanje – monodija – razvijeno na Lezbu – Sapfo i Alkej (7.st)- korske pjesme – javna događanja – predstavnik Pindar (5.st)

FILOZOFIJA- Grci prvi pokušavaju rastumačiti volju bogova i prirodu- otac filozofije – TALES IZ MILETA (6.st):

odbacuje mitološko viđenje nastanka svijeta voda je element iz kojeg sve potječe svijet se upoznaje putem zakona prirode i materije

- ANAKSIMANDAR IZ MILETA (6.st): smatra pramateriju (apeiron) početkom svega otkrio sunčani sat, zemljopisnu kartu

- ANAKSIMEN IZ MILETA (6.st): sve izniklo iz zraka

- PITAGORA (SICILIJA): matematika, astronomija, akustika, glazba sustav svijeta je utemeljen na brojevima i njihovim odnosima

- HERAKLIT (6.st): živa vatra nositelj je promjene i sklada stalna borba suprotnosti donosi napredak

- elejska škola – smatraju da je um izvorište svijeta i spoznaje- DEMOKRIT (5. st):

razvija teoriju atoma

RANA LIKOVNA UMJETNOST: geometrijsko doba (10-8.st)- keramika (dipilonske vaze)- meandar – beskrajni trakasti motiviARHAJSKA UMJETNOST (8-6.st)- poznato samo preko rimskih kopija- slikarstvo na vazama:

ranije razdoblje (crni likovi na crvenoj podlozi) kasnije razdoblje (crveni likovi na crnoj podlozi)

KIPARSTVO:- dekorativna uloga, osim kad služi za veličanje tijela- KORE – djevojka – uredna, obučena – ideal djevičanske skromnosti i ljepote- KOUROS – mladić – gol – ideal snage i ljepote mladog ratnika i sportaša

ARHITEKTURA- razvila se iz pravokutnog središta stambene kuće zvanog MEGARON (nalazimo ga već u Mikeni)- HRAM:

pronaos – predvorje naos – kip posvećen zaštitniku opisthodomos – riznica

- REDOVI STUPOVA – zajednički postolje, nosivi stup, glavna greda i zabat dorski - jednostavan jonski – zavijutci korintski – detalji

BOGOVI:- svijet je nastao iz beskrajnog prostora – kaosa- iz kaosa proizlaze tama/noć i svjetlo/dan, a zatim i Zemlja, podzemlje i ljubav- Zemlja rodila Urana koji je pobijedio kaos, ali ga je svrgnuo bog vremena Kron- Kron guta vlastitu djecu, ali ih spašava najmlađi sin Zeus, čije je rođenje njegova majka Reja zatajila

Zeus – vrhovni bog Hera – zaštitnica braka i poroda

15 | P a g e

Page 16: POVIJEST SKRIPTA

Demetra – božica plodnosti zemlje i poljoprivrede Afrodita – božica ljepote i ljubavi Artemida – božica lova i prirode Atena – božica mudrosti i pravde Apolon – bog svjetla i ljepote Ares - bog rata Hefest – bog vatre, sagradio božanske palače na Olimpu Hermes – bog trgovaca i putnika, glasnik bogova Had – bog podzemlja, caruje u Carstvu sjena i mraka Posejdon – bog mora Dioniz – bog vina i veselja

Arhajsko Doba- promjene – privredni i politički razvoj- NATURALNO GOSPODARSTVO – Peloponez , Sjever Grčke – SPARTA (plodna zemlja)- NOVČANO GOSPODARSTVO – Atika – ATENA (trgovački putovi, neplodna zemlja)

u 7. st. javlja se kovani novac – potječe iz Lidije u Maloj Aziji posljedice:

DUŽNIČKO ROPSTVO KOLONIZACIJA

trgovina – otoci Delos i Samos gradovi: ATENA, KORINT, MILET, EFEZ, DELOS, SAMOS

SPARTA:- područje: poluotok Peloponez, Lakonija- naseljavaju: u 2. tis Ahejci, oko 1100. g Dorani- 900.g – osnovana SPARTA

u početku gadni ratovi s Mesenjanima (3 rata)- početak 8. st – Likurg – strogi zakoni - stanovništvo: SPARTANCI – DORANI – aristokrati, ratnici

imovinska jednakost aristokracije – zajednička zemlja, robovi, nema privatnog vlasništvaHELOTI – AHEJCI – državni robovi

bez slobode i političkih prava, bičevani jednom godišnje KRIPTIJE – pokolji helota da se spriječe pobune

PERIJECI – AHEJCI – obrtnici, trgovci, seljaci slobodni ali bez političkih prava, žive u neutvrđenim naseljima, laki oružnici

- aristokratska monarhija- POLITIČKI USTROJ:- 2 KRALJA

loza Argijada i Eupontida neograničena vlast u doba rata provode odluke geruzije vrhovni suci i vojskovođe

- 5 EFORA 5 nadzornika izvršna i savjetodavna vlast predsjedaju geruzijom i apelom

- GERUZIJA vijeće staraca 28 čl + 2 kralja – svi spartanci iznad 60 g starosti zakonodavna, sudska i upravna vlast

- APELA narodna skupština svi spartanici iznad 30 g (jer tek tada postaju stanovnici Sparte) prima ili odbacuje odluke geruzije

- gospodarstvo: naturalno gospodarstvo zemlja je državna

- spartanski odgoj: od 7. godine – gimnazije „lakonski odgovori“ – vrlo kratki odgovori nakon 18. (do 60.) aktivni vojnici sa 30 osnivaju obitelji

- vanjska politika:

16 | P a g e

Page 17: POVIJEST SKRIPTA

Peloponeski savez - vojno politički savez vojska – HOPLITI (teško naoružani pješaci) + 4 HELOTA

ATENA:- područje: Atika- nastanjuju: Jonjani- legenda – osnivač Tezej- brdo AKROPOLA – hramovi- AGORA – središte- PIREJ – luka- stanovništvo:

EUPATRIDI – plemstvo DEMOS METECI – stranci ROBOVI

- aristokratska monarhija do 683. 10 kraljeva (BAZILEJA)

- 683. aristokratska republikaUstroj:- ARHONTI

izvršna i upravna vlast- AREOPAG

vijeće aristokrata zakonodavna, savjetodavna i sudska vlast

- BULE vijeća – predstavnici rodova i bivši arhonti zakonodavna vlast

- EKLEZIJA narodna skupština svih Atenjana, bez prevelikog utjecaja

- društvo – sukobi za zemljište, dovode do:- DUŽNIČKO ROPSTVO –

demos bi se zadužio i onda morao založit posjed i život kamen „hipoteka“ bi označavao ropstvo ako ne otplate – postaju robovi

ATENSKO ZAKONODAVSTVO- 630.g. – eupatrid KILON – pokušava oteti vlast- 621.g. – arhont DRAKON – ozakonjuje običajno pravo – krvna osveta, dužničko ropstvo itd- 594.g. – arhont SOLON - reforme društva

uvodi TIMOKRACIJU – društvenu podjelu prema bogatstvu, i sve podjelio u 4 razreda:1. najbogatiji – arhonti, članovi areopaga - konjanici2. članovi areopaga – konjanici3. članovi areopaga – pješaci4. članovi eklezije – pomoćne trupe

ukida dužničko ropstvo uvodi i mijenja BULE – sad imaju 400 članova, a u bule mogu i bogati članovi demosa uvodi HELIJU – prizivni sud – vrhovno sudbeno tijelo u državi

- društvo i dalje u sukobima…- PIZISTRAT (561/560-528) – pozitivni tiran

gospodarsku uspon, jačanje demosa uvodi plaćeničku vojsku uvodi poreze uvodi PANATENEJSKE i DIONIZIJSKE SVEČANOSTI

- sinovi HIPIJA (do 510.) i HIPARH (do 514.) svrgnut Hiparh, Hipija uspostavlja tiraniju, kasnije Hipija prognan, na vlast dolazi:

- 510.g KLISTEN ukida timokraciju podjeljuje ATENU u 10 FILA (okruga) = 100 DEMA, podijelio ih po teritorijalnim principu BULE – politička prava za sve – Atena postaje demokratska republika pojačava se uloga arhonta i stratega ostracizam – tajna glasanja – ispisuje se ime mogućeg tirana, ako je na 6000 ostrakona - izbačen iz grada na 10 god

GRČKA KOLONIZACIJA:- vrijeme: od 8. do 4.st.pr.Kr.- UZROCI KOLONIZACIJE:

17 | P a g e

Page 18: POVIJEST SKRIPTA

grčki polisi nisu imali mjesta za širenje porast stanovništva prehrana stanovnika životni prostor stanovnika bijeg od dužničkog ropstva proizvodnja veća od potrošnje

- KOLONIJE – apoikie - polisi izvan domovine, uz obali, slobodne i samostalne, politički neovisne o matičnom gradu, vežu ih zajednička kultura i čvrste trgovačke veze (izvoz – žito, vino, vuna, lan, kovine), jedni drugima pomažu u ratu, svetkovine, OI

- NAČIN KOLONIZACIJE. prvo idu u Delfe, pitati Pitiju za savjet uzimaju svetu vatru iz hrama matičnog grada i prenose u koloniju određuju zemljište za grad i grade zidine podjele zemlju međusobno posvećuju grad zaštitniku matičnog grada

- SMJEROVI KOLONIZACIJE: Sicilija (Sirakuza) Jug Italije (Magna Graecia) Obale Crnog Mora Južna Francuska (Masilija) Španjolska (Sagunt) Egipat (Naukratis) Libija (Kirena)

- POSLJEDICE KOLONIZACIJE: razvoj robno novčane privrede razvoj trgovine, brodogradnje nove poljoprivredne kulture – vinova loza, maslina širenje grčkog pisma i umjetnosti

- PRVA KOLONIJA: 8.st – iz grada KIMA (Mala Azija) nastaje gradu Cumae u Italiji (naziv – kyme – valovi) nakon toga kolonija NEAPOLIS (Napulj)

- Sirakuza, Posidonija, Tarent, Taras, Sibaris, Selinunt, Akragas (Agrigento)

- mnogo grčkih kolonija u Južnoj Italiji i Siciliji – ime Megale Hellas – Magna Graecia – Velika Grčka

KOLONIZACIJA NA JADRANU- prva kolonija – Grci s Krfa/Korkire osnivaju Korkyra Melaina (Crna Korkira) (tamo je bila još jedna kolonija kojoj ne znamo ime ali

o postojanju svjedoči LUMBARDSKA PSEFIZMA)- Sirakužani u doba Dionizija Starijeg osnivaju Issu 386.g.pr.Kr- doseljenici s grčkog otoka Parosa osnivaju Pharos 385/384.g.pr.Kr.- trgovišta na obali – EMPORIJE - Tragurion (Trogir), Epetij (Stobreč), Epidaurus, Salona- posljedice grčke kolonizacije:

nove kulture razvoj brodogradnje (brodovi liburne) trgovina, obrti raspadanje ilirske rodovne zajednice – porodice, patrijarhalno ropstvo

Klasično Doba

GRČKO-PERZIJSKI RATOVI (492.-449.)- izvor Herodot (485-424) – Historiae (9. knjiga)- uzrok – širenje Perzijskog carstva prema Zapadu:

KIR 2. VELIKI, KAMBIZ 2., DARIJE 1. osvojili cijelu Malu Aziju i jonske gradove u Maloj Aziji – preko njih trguju s Grčkim polisima

- povod – 500.g – jonski ustanak predvođen Miletom u pomoć dolaze samo Atena i Eretrija s 20 brodova 495. – grčko brodovlje poraženo, nisu pomogli jonskim gradovima 494. – Milet razoren

- 492. g – Darije 1. sprema kaznu za Atenu i Eretriju, šalje zahtjev za zemljom i vodom perzijska mornarica (na čelu MARDONIJE) napreduje, ali ih zaustavlja oluja kod HALKIDIKE, uništena mornarica

- 490. g – novi pohod Darija 1. – preko mora do Atene i Eretrije perzijski vojskovođe DATIS i ARTAFERNO spaljuju Eretriju, a perzijska mornarica se iskrcava na Atici, BITKA NA MARATONSKOM POLJU – 13. rujna, najveća do tada, 30 000 Perzijanaca, 10 000 Atenskih hoplita, kojima

zapovijeda MILTIJAD, koji uz pomoć Herodotove strategije izvlači pobjedu

KSERKSO 1. (486.-464.)- priprema se za novi pohod nakon Maratona

18 | P a g e

Page 19: POVIJEST SKRIPTA

- 481. u Korintu se sklapa SVEGRČKI SAVEZ protiv Perzijanaca SPARTA – pješadija ATENA – mornarica (sukob – Temistoklo s „pomorskom str.“ želi mornaricu, Aristid i „kopnena str.“ pješaštvo) odlučuje se za mornaricu („Drveni će zidovi štiti Atenu“ – Pitija) i gradi se 200 TRIJERA (troveslarki)

- 480. Kserkso prelazi Helespont osvojili Trakiju, Makedoniju, Tesaliju BITKA U TERMOPILSKOM KLANCU - 300 hoplita vođenih kraljem Leonidom, Spartanci znaju da će umrijet, ali se bore

3 dana hrabro, no uhoda pokaže put Perzijancima koji su potukli Spartance i nastavili do Atene koju su zatim spalili i porušili

BITKA KOD SALAMINE – 28.rujna, poraz Perzijske mornarice od atenskih trijera- 479. u proljeće – sukobi na kopnu

BITKA KOD PLATEJE - perzijski vojskovođa Mardonije i grčki Pauzanija (Leonidin sin) – najveća kopnena bitka, Grci pobijedili, Sparta se povlači iz rata

BITKA KOD RTA MIKALE – Grci pobjeđuju- 478. DELSKI SAVEZ – sklapaju ga Atena i 200 polisa na otoku Delu kako bi oslobodili trgovinu morem

Sparta nije ušla jer se nije htjela borit dalje od Peloponeza- 450. BITKA KOD CIPRA - Perzijska mornarica potpuno uništena- 449. Kalijin Mir između Atene i Perzije (Perziji ostaje Cipar, a Atena ima pravo trgovine na Sredozemlju i Crnom Moru)

ZLATNO DOBA GRČKE/PERIKLOVO DOBA:- procvat Atene, preko delskog saveza došli do novaca- doba obnove i izgradnje te kulturnog i društvenog napretka- 444.g - PERIKLO (495-429) – vojni strateg (funkcija koja se bira jednom godišnje) do smrti

velike ovlasti (vojskovođa, zasjeda u narodnoj službi, sudjeluje u radu državne službe)- niz reformi – POLITIČKE – zakonodavne ovlasti daje Narodnoj Skupštini demokratizacija, smiju donosit zakone- NOVI POLITIČKI USTROJ:

EKLEZIJA – vrhovno političko tijelo, narodna skupština BULE – vijeća, izvršno tijelo vlasti AREOPAG – vjerska pitanja HELIJA – sudbena vlast 10 STRATEGA – vojno zapovjedništvo SLUŽBENICI - POLICIJA – državni robovi

- uvodi DHETE – dnevnice – koje se isplaćuju ljudima iz bula- obnova Atene

spaja Atenu i luke Pirej i Faleron obrambenim zidom AKROPOLA – sve obnovljeno u 5. st

PARTENON – graditelji IKTIN i KALIKRAT, uz pomoć Fidije - DORSKI STIL EREHTEON – oko 421., graditelj MNESIKLO, Karijatide – JONSKI STIL NIKIN HRAM – KALIKRAT – JONSKI STIL PROPILEJI – ulaz na Akropolu – MNESIKLO – DORSKI STIL

razvoj atenske umjetnosti i književnosti – uvodi TEORIKON – kazališni novac razvoj gospodarstva i obrta

KERAMEIKOS – četvrt obrta i radionica ERGASTERIJ – državne radionice u kojima se proizvode razne keramičke metalne i kožne stvari

pomorska trgovina – osigurava trgovačke puteve (Egejsko i Crno More, Južna Italija) politička i gospodarska dominacija Atene

ATENSKI POMORSKI SAVEZ – bivši Delski savez, 300 članova, riznicu seli iz Delfa u Atenu, neki žele izaći ali Atena ne da, iz ravnopravnih saveznika prelaze u podanike Atene, visok porez, atenska mjerila

PELOPONESKI RAT (431.-404.) :- njime završava Klasično razdoblje- izvor – Tukidid (460.-396.) – Povijest Peloponeskog Rata (prvo kritičko iznošenje povijesti)- uzrok – političke i gospodarske suprotnosti Atene i Sparte- razlike: ATENA SPARTA

demokratska republika aristokratska monarhija Atenski Pomorski savez (300 čl) Peloponeski savez (Sparta, Korint, Megara) novčano gospodarstvo poljoprivredna zemlja prevlast na moru prevlast na kopnu širi tržišta prema J Italiji i Siciliji upada u krizu i gubi moć – pomažu Korint i Megara i žele rat s Atenom

- povod – KORINT – glavna luka Peloponeskog saveza i vodeći trgovački grad na Sredozemlju – Atena napada Korintsku koloniju Potideju, a Sparta staje na stranu korinta

- I. FAZA RATA – ARHIDAMOV RAT (431.-421.)

19 | P a g e

Page 20: POVIJEST SKRIPTA

- 431.g Sparta napada Atiku na poticaj Arhidama gospodarski uništava Atiku i uništava izvore hrane u Ateni izbija glad i kuga (umire i Periklo)

- ratovanje na kopnu (Sparta)- ratovanje na moru (Atena)

U Ateni se javlja gospodarska i politička kriza narod sluša demagoge – demagog KLEON potiče na rat

- 422.g BITKA KOD AMFIPOLA: neodlučen umire i Kleon i Brasida (Sparta)

- 421.g - NIKIJIN MIR (Nika – atenski vojskovođa) – primirje na 50 godina 20 godina zatišja:

Atena u krizi – djeluju demagozi – ALKIBIJAD nagovara na napad na Sirakuzu, korintsku koloniju Sparta jača – novčano ju za izgradnju mornarice pomaže Perzija

- II. FAZA RATA – SICILIJANSKA EKSPEDICIJA (415.-413.)- 415.g – Atena napada Sirakuzu

Alkibijad bježi Spartancima i ostavlja neorganizirani Atenu - 413.g – poraz Atene kod Sirakuze

Sparta gradi mornaricu- III. FAZA RATA – DEKELEJSKI RAT- 404.g – poraz Atene kod EGOSPOTAMA na Helespontu

Lisandar iz Sparte sklapa savez s Perzijom i zajednički uništavaju Atenu- Atena je pod opsadom 9 mjeseci – osvojena luka Pirej- potpisuje se mir:

ruše se zidine oko Pireja (uz zvuke svirala) raspušta se Atenski pomorski savez predaje Atensku flotu (osim 12 brodova) Atena mora plaćat veliku ratnu odštetu u Ateni vlada 30 spartanskih aristokrata – oligarhija (vladavina nekolicine bogatih) – na čelu KRITIJA

- POSLJEDICE RATA: opada moć Atene Sparta politički jača (do 371.g) Teba preuzima prevlast (do 362.g) Grčka je opustošena – jačaju Makedonija i Perzija

GRČKA KULTURA KLASIČNOG DOBA:- klasično razdoblje – veliki polet u znanosti i umjetnosti- najvažnije: ATENSKA AKROPOLA- KIPARSTVO:

Fidija – osmislio izgled Partenona¸¸ Miron - Diskobol Poliklet – Diskoforos i Diadumenos Praksitel – Hermes s malim Dionisom Skopas – Afrodita, Menada u plesu

- DRAMA: dramske predstave bile su dio vjerskih svečanosti KAZALIŠTE – pozornica (orchestra) i gledalište (theatron) razvila se iz DITIRAMBA – pjesme u čast Dionizu na praznik plodnosti

TRAGEDIJA: glavni glumac – protagonist iz zbora satira – kor prvo 2, zatim 3 glumca

- nastanak tragedije: bučna i vesela satirska svečanost mitološko povjesni sadržaj s herojskom patnjom glavnog lika tragedija

- ime dobila prema „tragos“ – jarac, jer su se u jarca oblačili Dionizovi satiri- 1. natjecanje – PIZISTRAT – Dionizijske svečanosti 534.godine – pobjednik TESPIS- najveći tragičari – Eshil, Sofoklo, Euripid

ESHIL: (525.-456). – veliča žrtvu pojedinca u ispunjenju sudbine Orestija, Tebanska Tetralogija

SOFOKLO (479.-406.) - sukob glavnog lika s okolinom Kralj Edip, Antigona

EURIPID (480.-406.) – likovi su borci protiv lažnog morala i predrasuda

20 | P a g e

Page 21: POVIJEST SKRIPTA

Medeja, Elektra, Ifigenija

KOMEDIJA: razvija se iz podrugljivih napjeva i oponašanju likova iz svakodnevnice, ime prema skupini pjevača Dionizovih pjesama komos, vrhunac u 5. stoljeću – ARISTOFAN – Ptice, Ose, Vitezovi

FILOZOFIJA:- SOKRAT – napada neznanje i navodi sugovornika da sam dođe do odgovora- SOFISTI – uzdizanje čovjeka iznad bogova i tradicije- PLATON – škola Akademija- ARISTOTEL – škola Licej

POVJESNIČARI:- Herodot – opisuje grčko perzijske ratove- Tukidid – opisuje peloponeski rat-LJEČNIŠTVO: Hipokrat – odvaja liječništvo od magije, autor svečane prisege liječnika

USPON MAKEDONIJE:- položaj – sjever Grčke – na rijekama AKSIJU (Vardar) i STRIMONU (Struma), između Tesalije i Trakije- MAKEDONCI – bave se ratarstvom i stočarstvom

seoska kultura patrijarhalnog tipa – razjedinjeni vojna kraljevina – dinastija Argeada – biraju ih plemenski starješine

- FILIP 2. (382.-336., vlada od 359.)- početak političkog uspona Makedonije- provodi društvenu reformu – jača kraljevska vlast- prijestolnica PELA- reorganizira vojsku - slobodni seljaci zamijenjeni plaćenicima

FALANGA – 16x16 redova, kratki mač, štit i koplje (SARISA) organizirao KONJICU

- teritorijalno proširuje državu- vojno:

prema obali u unutrašnjost – rudnici u gorju PANGEJU – zlato (zlatni novac) na Sjever prema Crnom Moru

- diplomatski: potkupljuje grčke gradove

- uključuje se u politički život grčkih polisa (zaštitnik Delfa – zbog bogatstva

- ATENA se boji za demokraciju i samostalnost grčkih polisa stvara se protumakedonska stranka i makedonska stranka koja podupire Filipa II.

DEMOSTEN (384-322) – 349. godine FILIPIKE (govori protiv Filipa) prognan na Rhodos gdje otvara filozofsku školu

- 338.g – savez Atene, Korinta i Tebe protiv Filipa II.- Filip ulazi sa svojom vojskom u Grčku

BITKA KOD HERONEJE (BOECIJA) – poraz grčkih polisa lijevim krilom zapovijeda 18ogodišnji Aleksandar

- vlast u grčkoj preuzima Filip – nestaju grčki polisi – stvara se zajednička grčka država potiče osvajanje svegrčkog saveza – KONFEDERATIVNI SAVEZ

skupština u Korintu - zima 338.g – nastaje KORINTSKI SAVEZ ulaze svi grčki polisi osim Sparte, ostaju politički i gospodarski neovisni proglašava se opće zemaljski mir stvara se novi vojni savez protiv Perzije - PANHELENSKI SAVEZ

posljedica – polisi gube slobodu336.g – Filip ubijen na svadbi svoje kćeri u Egi, nasljeđuje ga sin Aleksandar, koji nastavlja politiku svog oca.

ALEKSANDAR VELIKI:- sin Filipa II. i Olimpijade, Aristotelov učenik- 334.g - prelazi Helespont – napada Perzijsko Carstvo (Darija Trećeg)

BITKA NA RIJECI GRANICOS Perziju predvodi grk Memnon oslobađa JONIJU, osvaja MILET nakon neznatnog otpora

- 333.g – osvaja GORDIJ BITKA KOD GRADA ISA – novi poraz Darija 3. osvaja Siriju, Palestinu, Fenikiju grad Tir – prvi puta upotrebljeni opsadni strojevi

21 | P a g e

Page 22: POVIJEST SKRIPTA

- 332.g – osvaja EGIPAT Siva – Amonovo svetište, postaje sin boga Amona osniva ALEKSANDRIJU

- 331.g – kreće na AZIJU BITKA KOD GAUGAMELA konačni poraz Darija 3. (bježi u Baktriju) osvaja Babilon, Perzepolis i Suzu – proglašava se kraljem nad kraljevima

- 327.g – kreće na INDIJU poraz kralja Pora (200 borbenih slonova) – povratak prema Babilonu

- 323.g – umire od malarije

- DRŽAVNI USTROJ DO RASPADA CARSTVA:- Aleksandar – vođa grčkih polisa, kralj Azije, faraon Egipta, kralj nad kraljevima- ideja svjetskog carstva – kozmopolitizam

vjenčavao svoje vojnike s lokalnim ženama – „vjenčanje Europe i Azije“ (njegove žene - Roksana i Statira)- uprava – domaće plemstvo: satrapije

jedinstven monetarni sistem, razvoj obrta i trgovine gospodarska kriza u Grčkoj

- novi gradovi - III. kolonizacija Grka (vojnici, iseljenici)- širenje helenske kulture i jezika – HELENIZAM- RASPAD CARSTVA – Aleksandrova smrt – 323.g- ratovi oko nasljedstva – nasljednici se zovu DIJADOSI

Antigon Gonate – ANTIGONIDI – Makedonija, Grčka Seleuk – SELEUKIDI – Mala Azija, Perzija, Sirija Ptolomej Lag – LAGIDI – Egipat, dio Palestine

dinastija PTOLOMEJEVIĆA- osamostaljuju se Pergam, Bitinija, Kapadokija, Pont i Armenija

apsolutne birokratske monarhije- posljedice:

nestaje Perzijsko carstvo razvoj novčanog gospodarstva trgovačke veze Istoka i Zapada – nova roba HELENIZAM, KOZMOPOLITIZAM gradovi – Aleksandrija propast grčkih polisa – jačaju monarhije

- kultura, umjetnost, znanost – HELENIZAM- FILOZOFIJA – izbacuje Boga iz svakodnevnog života- transformacija religije – orijentalni utjecaji

tajni kultovi božice plodnosti i zemlje DEMETRE misterije boga DIONIZA u Europu prodire kult IZIDE

orijentalni misteriji vezani za uskrsnuće vegetacijska božanstva koja u proljeće uskrsavaju

Fenički ADONIS, Sirijski ATIS, egipatski OZIRIS, perzijska MITRA

5. Rim - Kraljevstvo i Republika - NAJSTARIJI STANOVNICI APENINSKOG POLUOTOKA

- Apeninski polutok – na središtu Sredozemlja – nazivan „Vrt Europe“- obiluje pašnjacima i rječnim dolinama (rijeke Po, Arno, Tiber)- poljoprivreda (žitarice, vinova loza, maslina, smokva) i stočarstvo- prve kulture – 3. i 2. tis.pr.Kr – kretsko-mikenski utjecaji- 1800. se pojavljuje kultura brončanog doba Terra Mara (masna zemlja)- 2. tisućljeće – indoeuropska seoba – naseljavaju Kelti (Gali), Iliri (Veneti), Liguri i Etruščani- 1. tisućljeće – nova indoeur. plemena u željeznom dobu – Italici (više plemena – Latini, Umbri, Samnićani, Volsci,

Oski)- 8. stoljeće – jug poluotoka – Grci i Iliri kolonije Magna Graecia (Kartaga, Korzika, Sardinija, Sicilija)- Etrurska kultura (8.-2.st.pr.Kr.)

područja: Toskana, Umbrija, Lacij, rijeke Arno i Tiber porijeklo: nepoznato, mješavina starosjedioca i doseljenika jezik: nije odgonetnut – pišu grčkim alfabetom (najopsežniji dokument je Zagrebačka lanena knjiga ispisana etruščanskim)

22 | P a g e

Page 23: POVIJEST SKRIPTA

način života: gradska civilizacija, gradovi države (polisi), savez 12 gradova (Felsina, Arretum, Peruggia, Cacre) politički ustroj: aristokratska monarhija – kralj i lukumoni (aristokracija) gospodarstvo: obrt i trgovina, ceste, pomorstvo, razvijeno novčarstvo (kovaonice novca) poljoprivreda: obrađivani aristokratski posjedi religija: jako bitna, zagrobni život i Posljednji sud, bogovi Tinij (nebo), Una (brak) i Minerva (mudrost), proricatelji auguri i

haruspici, nekropole (tumuli) umjetnost: utjecaj Grčke graditeljstvo: drvo i opeka, elementi: luk i svod, kanalizacija, ceste, mostovi slikarstvo: oslikavanje vaza po utjecaju na Grčku kiparstvo: kipovi u bronci i glini, umjetnički obrt

Počeci i uspon Rima- položaj: Lacij (Latium), na rijeci Tiber se smjestilo naselje Latina koje je preraslo u grad- izvor: Tit Livije (59.-19.) - Ab urbe condita (Od Osnutka grada)- brežuljci: prvi naseljeni Palatin, Eskvilij, Celij, a zatim Aventin, Kapitol, Viminal, Kvirinal

- legenda: Prema legendi trojanski junak Eneja nakon pada i razaranja Troje dugo je lutao po svijetu - napokon je došao u Lacij gdje je osnovao grad Albu Longu i tu su njegovi potomci dugo vladali. Kada je bio na prijestolju Numitor svrgnuo ga je s vlasti brat mu Amulije. Numitorova kći Reja Silvija rodila je s bogom Marsom blizance. Amulije se bojao kada blizanci odrastu da će mu oduzeti vlast, te je naredio robu da ih baci u Tiber. Rob to učini, rijeka košaricu s blizancima izbacila na obalu. Čuvši plač djece došla je vučica Martia ( Marsova vučica) i nahranila ih je svojim mlijekom. Nakon nekoga vremena tuda je prolazio pastir Faustul i vidjevši djecu odnio ih je kući da ih njegova žena Aka Larencija othrani i odgoji. Aka Larencija dala je dječacima imena Romul i Rem. Kada su djeca odrasla čuvši za svoju sudbinu, otišla su stricu i svrgnula ga s vlasti. Romul je ubio Amulija i vlast vratio djedu Numitoru. Za nagradu djed im je poklonio zemlju na brdašcu Palatinu. Tu su braća počela graditi grad, ali u gradnji se posvađaše i Romul ubije Rema. Romul je grad sam dovršio.

- osnutak: 21.04.753.g.pr.Kr.- DOBA KRALJEVSTVA (753.-509.)

1. Romul: 753.-716. naseljava i utvrđuje Palatin (Roma Quadrata), organizira Senat (isprva 100 čl.), surađuje sa Sabinjanima2. Numa Pompilije: 716.-672. uređuje vojsku, uvodi religijske obrede (štovanje Jupitera, Junone i Minerve)3. Tulo Hostilije: 672.-640. osvojio Alba Longu, prenosi se sveta Jupiterova vatra u Rim i nastavljaju se tradicije Alba Longe4. Anko Marcije: 640.-616. širi teritorij rimske države, gradi luku Ostiju5. Tarkvinije Prisko: 616.-579. prvi Tarkvinijevac, širi teritorij, niz javnih radova (uređuje Forum, gradi Circus Max. i kanal

Cloaca Maxima)6. Servije Tulije: 578.-534. reforma uprave – dijeli građanstvo u 4 imovinska razreda (1 sloj - 1 skupština), gradi obrambeni

sistem (Servijev zid)7. Tarkvinije Oholi (Superbus): 534.-510. sagradio hram Jupitera Kapitolijskog

- zadnja tri kralja su bili Etruščani koji su započeli dinastiju Tarkvinijevaca- etruščanski utjecaj – graditeljstvo (luk, svod), ceste, mostovi, tuneli, urbanizam, vjera (Haruspici i Auguri)- arheološki nalazi – prvi je naseljen Palatin, ali oko 1100.pr.Kr., a prva gradska zajednica (Roma Quadrata, opasana s 4 zida)

smještena je u 8.st.pr.Kr.- društvo – PLEMENSKI SISTEM:- 3 plemena – TRIBUSI- 30 bratstava – KURIJE- 300 rodova – GENS- raslojavanje patrijarhalne obitelji prema časti se dijeli zajednička zemlja ( ager publicus )- nakon raslojavanja – 2 sloja stanovništva: - patriciji – populus romanus – pripadnici stare aristokracije- plebejci – plebs – seljaci, kasnije obrtnici i trgovci, bez političkih prava, nema brakova s patricijima- patrijarhalno uređenje:

1 rod – više obitelji Pater Familias – ima „pravo života i smrti“ obitelj čine uža obitelj, sluge, robovi i klijenti sva politička prava i nasljedstvo dobiva najstariji sin i njegova obitelj patrijarhalno ropstvo

- posebni odnosi – PATRONAT – Patroni i klijenti – klijenti su bili plebejci kojim asu patriciji davali posao i savjete, te kad bi ovi dobili pol.prava, morali su glasati za svog patrona

politički ustroj:- REX – doživotna vlast, vrhovni vojskovođa, sudac, veliki svećenik, u pratnji 12 liktora (nose fasces – snop pruća sa sjekirom u

sredini)- SENAT – vijeće aristokrata – 300 članova, stariji od 60 godina, senatori „patres“, predlažu zakone koje donosi narodna skupština- NARODNA SKUPŠTINA – članovi su populus romanus

kurijatske komicije – komicije prema bratstvima tributske komicije – komicije prema imovinskim razredima centurijatske komicije – komicije prema vojnim odredima (donose zakone, biraju kralja, odlučuju o ratu i miru)

- 510.g. ustanak kojeg vode Junije Brut i Tarkvinije Kolatin – postaju prvi konzuli - 509.g. nastaje republika

23 | P a g e

Page 24: POVIJEST SKRIPTA

Rimska Republika- moto: SPQR – Senatus PopulusQue Romanus- 509.g. postaje aristokratska republika- prvi konzuli J. Brut i T. Kolatinustroj:- 2 KONZULA

konzulat traje godinu dana iz patricijskih obitelji doživotna senatorska čast vode unutrašnje poslove diktatorske ovlasti u ratu međusobni veto

- SENAT vijeće staraca od 300 članova doživotno i nasljedno (otac sin) savjetodavno tijelo unutrašnja i vanjska politika financijski poslovi nadziru državne službe

- NARODNA SKUPŠTINA svi iz populus romanus prihvaćaju i odbijaju zakone (zakonodavne ovlasti) biraju magistrate kao i prije, tri odbora održavaju se na Martovu Polju

- MAGISTRATURE (općinske službe) moglo se napredovati do konzula posebna odjeća – toga s grimiznim obrubom EDILI – čuvari reda KVESTORI – čuvari arhiva, blagajnici CENZORI – procjenitelji imovine (svakih 5 g popis imovine svih građana) PRETORI – suci i upravitelji provincija

- sukobi plebejaca i patricija – 494.g. – secesija plebejci se povlače na Aventin i neće se vratit dok ne dobiju prava- rimski konzul Menenije Agripa priča na Aventinu s plebejcima, objašnjava im priču o udovima (pl) i želucu (pat)- uvodi se funkcija pučkih tribuna – dvojica, vjerski i politički nepovredivi, imaju pravo vetaPreuređenje rimskog zakonodavstva:- 5.st.pr.Kr. – običajno pravo- 450.g.pr.Kr. - Leges duodecim tabularum – zakonik 12 ploča, na Kapitoliju, timokratski sistem, prvo zapisano pravo- sukobi patricija i plebejaca i dalje traju, pučki tribuni Sekstije Lucije i Licinije Gaj započeli pobunu, žele pojačat funkciju pučkih

tribuna- 366.g. Sekstije Lucije postaje prvi plebejski konzul, od tada nadalje 1 od konzula mora biti plebejac

RIMSKA VOJSKA:- u vojsci su svi slobodni građani od 17 do 46 godina, a opremu osiguravaju sami- mobilizacija (poziv na službu) na Palatinu- ratuje se ljeti- vojske sastavljene od legija (pješaci koje štite konjanici) i centurija (manja vojna formacija od 100 ljudi predvođenih centurionom)- vojskom zapovijedaju konzuli, u ratu imaju ovlasti diktatoraRatovi na apeninskom poluotoku:- 5.-3.st.pr.Kr. – osvajanje Apeninskog poluotoka- sukobi s Etruščanima – 396.-265.- osvajanjem grada Veje 396. zaposjednuta južna Etrurija- sa sjevera dolaze Gali, osvajaju sjevernu Etruriju i napadaju Latine

390. Gali napadaju i pljačkaju Rimdo 265. zauzeta cijela Etrurija - 340.-338. sukob s Latinskim saveznicima – osvojeni- 343.-290. sukob sa Samnićanima - 321. poraz Rima kod Kaudinskog klanca „kaudinski jaram“do 290. zauzimaju središnji dio Apeninskog Poluotoka - sukob s Grcima, protiv grada Tarenta, koji poziva u pomoć kralja Pira iz Epira

279. bitka kod Auskula – „pirova pobjeda“ 275. bitka kod Beneventa – pobjeda Rimljana

do 265 . zauzeta cijela Magna Graecia - cijeli Apeninski poluotok postaje jedinstvena politička cjelina-

24 | P a g e

Page 25: POVIJEST SKRIPTA

Rim u doba republikeVrste osvojenih gradova:- municipiji – osvojeni gradovi sa unutr. samoupravom, plaćaju poreze ali imaju neka prava- saveznici – gradovi koji imaju poseban ugovor s Rimom, nemaju građansko pravo, ali imaju vojnu obvezu, unutr. samoupravu, a

vanjsku politiku im vodi Rim- kolonije – novoosnovani gradovi, naseljavanje bivših vojnika (s punim gr. pravom), šire rimski utjecaj na okolinu, cilj da kontroliraju

osvojena područja- prokonzul (tj. praetor) – upravlja provincijama, bivši konzul, upravna i sudska vlast nad provincijama- stanovništvo:

rimski građani – sva građanska prava stanovnici osvojenih područja – ius comercii, conubii i provocationis

- rimsko građansko pravo: ius comercii – pravo stjecanja imovine ius conubii – pravo sklapanja pravovaljanog braka ius sufragii – pravo glasanja u narodnoj skupštini ius honorum – pravo obnašanja državnih službi ius provocationis – pravo priziva (žalba na određenu kaznu)

- gospodarstvo: naturalna privreda (do 2.st.pr.Kr.)

do Punskih ratova seljaci imaju pravo na male zemljišne posjede patrijarhalno ropstvo - jedna obitelj jedan rob

robno novčana privreda (iz Lidije, preko Grčke i Etruščana do Rima) latifundije (latus širok, fundus zemlja) – veliki zemljišni posjedi u vlasništvu 1 osobe, može biti zatvorena gosp. cjelina, vlasnici

aristokrati zbog njih propadaju „mali ljudi“ tj. prolaterci – novo siromaštvo, te se sele u gradove državno ropstvo – zbog povećanja ratnih zarobljenika, rade na latifundijama

- novi sloj u društvu - NOBILI:- društvo:

populus romanus: nobiles

a) Ordo senatores – pripadnici stare aristokracije, nose togu s grimiznim obrubom i posebne sandaliceb) Ordo exuester – vitezovi, novoobogaćeni

plebejci – ostali – obrtnici, seljaci, trgovci- zakonodavstvo:

RIMSKO PRAVO – stvarno, obligaciono, porodično i nasljedno pravo- promjene – helenizacija rimskog društva- ostavština Etruščana – nadsvođeni lukovi, kanalizacija, religija, pismo, ceste (312. Via Appia – dao sagraditi cenzor Apije Klaudije)- odjeća – tunika, toga, penula- obitelj – pater familias i mater familias- religija – politeizam

država: glavni svećenik pontifex maximus, svetišta pontifici, Vestalke (čuvale vječnu vatru u Vestinom hramu) obitelj: glavni „svećenik“ je pater familias, svaka kuća ima kućni oltar, žrtvuju se hrana i vino, kućni bogovi Lari, Penati i Mani kultovi: kult boga Bakha/Dioniza i božice Kibele (velike Majke)

Punski ratovi- legenda o Eneji i Didoni govori kako je Didona proklela rimski rod i osudila ga na, između ostalog, punske ratove- KARTAGA – fenička kolonija osnovana 813.g od strane doseljenika iz Tira

semitski narod Punjani vlada trgovačka oligarhija okrutna religija imaju plaćeničku vojsku stacioniranu na Siciliji

I. PUNSKI RAT (264.-241.)- povod – sukobi oko gradova Mesane i Sirakuze – Rim zauzima Mesanu, grad za koji se Kartaga zagrijala, pa K. naviješta rat Rimu- sukobi se vode na Siciliji i na afričkom kopnu i moru- Kartažane vodi Hamilkar Barkas (270-228)- Rimljani stvaraju ratnu mornaricu brodovi sa željeznim kljunom – vrane- 260. pomorska bitka kod Mila – pobjeda Rimljana- 241. bitka kod Egadskih otoka – pobjeda Rimljana, završetak prvog rata- posljedice – mir, ratna odšteta na 10 godina, predaja Sicilije, kartaški brodovi ne smiju ulaziti u rimske vodeII. PUNSKI RAT (218.-201.)- rat započinju Hamilkarovi sinovi Hanibal i Hasdrubal- Kartaga se širi – Nova Kartaga (Hispanija)- 218.g. – Hanibalov pohod – 50 tisuća pješaka, 9 tisuća konja, 37 slonova- 217.g. – bitka kod Trasimenskog jezera – poraz Rima- 216.g. – bitka kod Kane – poraz Rima (40 tisuća vojnika i 80 senatora)

25 | P a g e

Page 26: POVIJEST SKRIPTA

- 212.g. – pad Sirakuze (ali ubijen rimski vojskovođa/konzul Marcel) = Sirakužanin Arhimed koristi bojne strojeve u obrani grada (uzalud)

- Hanibal u Italiji čeka pojačanje- 207.g. – ubijen Hasdrubal- novi rimski vojskovođa – Kornelije Scipion (Afrički) – odlazi s vojskom u Afriku, vojni uspjesi- 202.g. – bitka kod Zame – pobjeda Rima uz pomoć Numiđana- posljedice – mir, Kartaga mora predati ratnu mornaricu, platiti velike ratne odštete, dati sve prekomorske posjede, ne smije voditi

vanjsku politikuIII. PUNSKI RAT (149.-146.)- Kartaga se obnavlja ali se javljaju sukobi s numidskim kraljem Masinisom- Kartaga je prijetnja Rimu – tako tvrdi senator Marko Porcije Katon (Stariji) Uostalom, smatram da Kartagu treba razoriti. (kraj

svakog njegovog govora)- Kartaga objavljuje rat Numiđanima 151.g. – razlog(povod) ratu- 149.g. – Rimska vojska se iskrcava u Africi- 147/146.g. – opsada Kartage - novi vojskovođa - Scipion Emilijan (Mlađi) razara Kartagu- izvori: povjesničar Polibije i nalazište (utvrda) Birsa

Ratovi na istoku (241.-218.)- ratovi s Ilirima (229. – 218.)

kraljica Teuta i Ardijejski savez 3 rata zbog gusarskih napada Ilira

- ratovi s Makedoncima (215.-168.) kralj Filip V. i njegov sin Perzej 3 rata – 168. bitka kod Pidne u Tesaliji, rimski vojskovođa Emilije Paulo

- ratovi s Grcima (146.-127.) 146. razoren Korint Grčka gubi samostalnost i postaje provincija Aheja

- ratovi sa Sirijom – vladar Antioh 3. – poraz 190.g

Uoči građanskih ratova- gospodarska kriza – propast seljačkih posjeda – odlaze u grad - gradska sirotinja proleteri- dok seljački posjedi propadaju, jačaju latifundije- promjene pokušaju provesti pučki tribuni Gaj i Tiberije Grakho iz poznate porodice SempronijaTIBERIJE GRAKHO- 133.g je pučki tribun, predlaže agrarnu reformu - Lex Agraria - određuje koliko netko može imati zemlje, ostatak se dijeli

siromašnima- 2. pučki tribun Marko Oktavije daje veto pod ucjenom – otkriva se ucjena, zakon se priznaje- unatoč novom zakonu, teško se određuje zemlja, aristokrati su ljuti 133. Tiberijevo ubojstvo- novi slojevi:

Optimati – Senat, oligarhija, vlast mora ostati u rukama oko 2000 ljudi Populari – Narodna skupština, što veći broj građana u politici, određivanje i podrška vitezova zbog javnih službi

GAJ GRAKHO- 123.g je pučki tribun, reforme:

Lex Iudicaria – rimska prava saveznicima Lex Frumentaria – redovita prodaja žita siromasima povećava prava vitezova u sudstvu osnivanje novih kolonija

- posljedice: sukobi optimata i populara – optimati ubili 3000 populara smrt Gaja i njegovih pristalica

Vojna reforma Gaja Marija i Prvi građanski rat- kriza vojske- 111.-105.g – rat s Numiđanima i kraljem Jugurtom

107. vodstvo u ratu preuzima Gaj Marije 105. Marije pobjeđuje Jugurtu Lucije Kornelije Sula se politički uspinje

- 105.-100.g – rat sa Cimbrima i Teutonima Gaj Marije vrši reformu vojske – uvodi plaćeničku vojsku, postaje vođa Populara

- 91.-88.g – Saveznički rat vojskovođa Sula, postaje vođa Optimata

- 89.-83.g – rat sa pontskim kraljem Mitridatom 4. sukobi oko toga tko će biti vojskovođa - Senat odabire Sulu, a zatim se predomišlja za Marija

- Sula je ljut i ulazi sa vojskom u Rim 88.g – PRVI RIMSKI GRAĐANSKI RAT Marije se vraća iz Ponta (od 88.-86.)

- 83. Sula ponovo ulazi u Rim

26 | P a g e

Page 27: POVIJEST SKRIPTA

- 82. uspostavlja diktaturu (neograničena vlast, jača vlast optimata, uvodi proskripcije – popisi ljudi koje treba ubiti)- 79. odriče se ovlasti i odlazi (Comentarii Rerum Gestarum)- gospodarska, društvena i politička kriza loš položaj robova- 73.-71.g – ustanak robova predvođenih Spartakom

bitka kod Vezuva, pobuna se širi Marko Licinije Kras guši pobunu

- ustanak Marijevaca u Hispaniji – vođa im je Sertotije, a ustanak guši Gnej Pompej- 63.-62.g – urota Lucija Sergija Katiline protiv Senata, urotu otkriva tadašnji konzul Marko Tulije Ciceron 63.g- 62.g – bitka kod grada Pistorije - izdižu se pojedinci:

Pompej i Kras 70.g postaju konzuli Cezar 59.g postaje konzul

Prvi Trijumvirat i Drugi građanski rat- trijumvirat – stvoren 60.g– tajni neslužbeni savez temeljen na prijateljstvu radi nadzora i utjecaja u politici (tres tri, vir muškarac)- CEZAR – ratuje u Galiji i Germaniji, napada Britaniju – De Bello Gallico u 8 knjiga- POMPEJ – namjesnik u Hispaniji, boravi u Rimu, surađuje sa Senatom- KRAS – dobiva na upravu Aziju, biva ubijen u porazu od Parta 53.g- 49.g senat zove Cezara natrag u Rim, on se oglušuje i krši zabranu o stupanju oružanih snaga na italsko tlo- Alea iacta est., prelazi rijeku Rubikon koja je predstavljala granicu i ulazi u grad- pobjeđuje Pompejevu vojsku u Hispaniji, Pompej i senatori bježe u Grčku- 48.g – bitka kod Farsala – Pompej bježi u Egipat, Cezar ga sustiže, Pompeja ubija doušnik faraona Ptolomeja

Cezar se umiješa u dinastijske poslove oko Ptolomeja i sestre mu Kleopatre 47.g predaje vlast Kleopatri

- odlazi u Malu Aziju, brzo guši pobunu kralja Farnaka (Veni, vidi, vici!)- ratuje protiv Pompejevih pristaša u Hispaniji i Africi- vraća se u Rim i vlada od 45. do 44.

konzul, prokonzul, doživotni diktator, pučki tribun, imperator i pontifex maximus naseljava siromašne rimske građane po provincijama piše De Bello Civilis uređuje vojsku – legiju uređuje u kohorte (1 kohorta 600 ljudi) – 6000 ljudi – 10 x 600 ljudi uvodi novi, julijanski kalendar (do 1582. i pape Grgura 8.) 44.g urota republikanaca u Senatu – 60 senatora ga ubija na Martovske Ide (15.3.44.) u zgradi Curia Pompei na Markovom Polju Gaj Kasije Longin i Marko Junije Brut predvode atentat

Drugi Trijumvirat- nova politička i društvena kriza- novi političari – Marko Antonije, Gaj Oktavijan, Marko Emilije Lepid (trijumviri)- novi savez - 43.g u Narodnoj skupštini

dobivaju diktatorske ovlasti na 5 godina ulaze u Rim – teške proskripcije rat protiv republikanaca

42.g bitka kod Filipa- raspodjela vlasti

Marko Antonije – Istok Gaj Oktavijan – Zapad s Ilirikom Lepid – Afrika

- sukob interesa – Lepid lišen vlasti (ali ostaje pontifex maximus)- 36.g Oktavijan ratuje u Iliriku ( 35.-33.)- 36.g Antonije boravi s Kleopatrom u Egiptu i daruje joj rimsku zemlju- 31.g Senat objavljuje rat Egiptu

2.9.31. – Bitka kod Rta Akcija (zapadna Grčka) – ishodu bitke pomogli su ilirske liburne, Rim pobjeđuje Marko Antonije i Kleopatra bježe u Egipat i 30.g se zajedno ubijaju

Rimsko CarstvoDinastije i podjele

- Klaudijevsko Julijevska – August, Tiberije, Kaligula, Klaudije, Neron- Galba, Oton i Vitelije- Flavijevci – Tit Flavije Vespazijan, Tit Vespazijan, Domicijan- Antonini – Nerva, Trajan, Hadrijan, Antonin Pio, Marko Aurelije, Lucije Ver, Komod- Severi – Lucije Septimije Sever, Karakala, Aleksandar Sever, Aurelijan- Dioklecijan, Konstantin i Teodozije

27 | P a g e

Page 28: POVIJEST SKRIPTA

Podjela carstva:- principat (August – Dioklecijan)- dominat (Dioklecijan – nadalje)

PrincipatAUGUST (27.pr.Kr. – 14.)

- Gaj Julije Cezar Oktavijan August- 31.g. dobiva nadimak Augustus (uzvišeni) nakon bitke kod Akcija- 27. g. dobiva titulu Princeps Senatus, zbog toga naziv razdoblja – Principat – formalno je republika- Titule i funkcije:

o Prvi senatoro Prvi konzul (saziva Senat)o Prvi tribun (predlaže zakone i ima pravo veta)o Upravitelj carskih provincija, tj. prefekto Pontifex maximus od 12.g.pr.Kro Vrhovni zapovjednik, tj. imperatoro Naslovi – Caesar Augustus Divi Filius

- Obnova starih rimskih tradicija – uvodi se Consilium Princeps – savjet prvog čovjeka – savjetodavni organ- Augustova prava i reforme:

o Predlaže zakoneo Smanjuje broj senatora (popunjava Senat svojim pristalicama)o Uređuje provincije

Carske – u njima je uvijek stacionirana vojska (zbog čestih pobuna, ratova itd.) Senatorske – mirne i starije provincije

o Postavlja upravitelje provincijao Uvodi nove porezeo Utemeljuje carsku gardu (tj. pretorijanske kohorte) – stacionirani na Kvirinalu, oko 4500 ljudio Organizira vojsku (25 legija, 150 000 ljudi) i uvodi prvu rimsku mornaricuo Donosi niz zakona o braku i obitelji (Lex Julia)

- Sređuje stanje u Rimu – Panem et circenses! (Kruha i igara!)- Osvajački pohodi protiv Kelta i Ilira (osvaja do Dunava) – vojskovođe Agripa, Druz i Tiberije

o 9.g. – bitka u Teutoburškoj šumi s Germanima- Granice carstva – linija Rajna – Dunav- Počinje razdoblje Pax Romana – razdoblje mira, moralna i religijska obnova- Gospodarski i kulturni uspon – klasični rimski stil- Građevine:

o Augustov forum, Ara Pacis Augustae (oltar mira), Panteono Vodovod, terme, kazališta (gradi se pulska arena)

- Umjetnost:o Vergilije, Horacijeo Gaj Mecenat – novčano potpomaže umjetnike

- Znanost:o Tit Livije (59.-17.) – Od Osnutka Grada

Dinastija Klaudijevsko JulijevskaTIBERIJE (14.-37.)

- Augustov vojskovođa – ratuje u Germaniji, Panoniji i Dalmaciji- Učvršćuje carsku vlast – surađuje sa Senatom Zakon o uvredi veličanstva- Suradnja s pretorijancima- Surov, nezadovoljan i želi zauvijek otići iz Rima- 26.g. odlazi na Capri - vlast preuzima Sejan, kojem je dao velike ovlasti, koji kuje urotu protiv Tiberija- 37.g. ugušen jastukom

GAJ CEZAR KALIGULA (37.-41.)- Ime – caliga – čizmica - Želi neograničenu vlast – rasipan, surov, izopačen Neka me mrze, samo neka me se boje!- Tvrdi da je bog- Sukob sa Senatom (progoni i konfiskacije) - kao konzula postavlja svog konja Incitata- Proganja neistomišljenike, pljačke, konfiskacije, visoki porezi- Također ubijen

KLAUDIJE (41.-54.)- Za cara ga postavljaju pretorijanci (pretorijanska garda) - Znanstvenik i teoretičar- Širi građanska prava provincijama (Ius Honorum)

28 | P a g e

Page 29: POVIJEST SKRIPTA

- Ratuje u Britaniji (43.g.), Trakiji i Mauretaniji (Maroko)- Također ubijen, otrovala ga je žena Agripina

NERON (54.-68.)- Sin Agripine – postaje car sa 16 godina- Umišljeni umjetnik – nastupa u kazalištu i svi ga moraju slušati- Razdoblje progona, visoka progona, visokih poreza, rasipništva- Sukob sa Senatom- 64. požar u Rimu – optužuju Kršćane – prvi progoni Kršćana- 66. ustanak Židova – Rim šalje Tita Flavija Vespazijana u Judeju da sredi stvar- Ustanci u vojsci, u Galiji, Hispaniji i Africi- Senat ga proglašuje državnim neprijateljem – osuđen na smrt kamenovanjem- Nije ubijen, ubija se sam – kraj dinastije Julijevaca

GODINA Č ETIRI CARA (GRA Đ ANSKI RAT) 68.-69. o Galba 68./69.o Oton 69.o Vitelije 69.o 69. također na vlast dolazi Tit Flavije Vespazijan

Dinastija FlavijevacaTIT FLAVIJE VESPAZIJAN (69.-79.)

- Neronov vojskovođa u Judeji 66-69. godine – poražava Židove- Borba za prijestolje – potpora legija s Istoka – preuzima carski naslov- Ograničava carsku vlast- Senat popunjava predstavnicima iz provincija- Gradi Koloseum- 70.g. nova pobuna Židova – opsada Jeruzalema na 5 mjeseci – pljačkanje opisuje Titov slavoluk (u Rimu)- Izvor za opsadu - Josip Flavije- Otac Tita i Domicijana

TIT VESPAZIJAN (79.-81.)- Vespazijanov sin- Veliki vojskovođa- 24.8.79.g. – erupcija Vezuva – uništeni Pompeji, Herkulanej i Stabije

DOMICIJAN (81.-96.)- Vespazijanov sin- Dobar vojskovođa, ali loš vladar- Česti sukobi sa senatom- Proglasio se bogom- Ubijen, ubila ga je žena Domicija

Dinastija AntoninaNERVA (96.-98.)MARKO ULPIJE TRAJAN (98.-117.)

- prvi car iz provincije (Hispanija)- rimski vojskovođa, Neronov posinak- reorganizira i učvršćuje vojsku- razdoblje najvećeg teritorijalnog opsega carstva- dva rata s Dačanima – 101/102.g. i 105/106.g.- na Istoku dolazi do Perzijskog Zaljeva 113.g.- nove provincije: Asirija, Mezopotamija, Armenija, Dacija, Arabija- 112. mu se, u čast rata s Dačanima, gradi novi Forum sa velikim stupom i konjaničkim kipom, južno od Foruma Romanuma- Od Senata dobiva naslov optimus- Širi luke Ostiju i Anconu- Gradi putove- Potiče investicije u poljoprivredu- Gradi se sistem pograničnih utvrda (limesa) koji opasavaju Carstvo

PUBLIJE ELIJE HADRIJAN (117.-138.)- Trajanov vojskovođa- Učvršćuje rimske granice- Osvaja Britaniju i Germaniju- Putuje puno i boravi u provincijama – osniva gradove- Sređuje državnu upravu – vojna i civilna uprava- Stvara jedinstven zakonski sistem - državni savjet- Gradi u Rimu vilu i mauzolej - Anđeoska tvrđava (lik Sv. Mihovila)- Obnavlja Panteon, gradi zid u Britaniji i palaču blizu Tivolija

29 | P a g e

Page 30: POVIJEST SKRIPTA

- 131.-136. – novi ustanak Židova – vodi ih Bar Kohba – gerilski rat – Jeruzalem postaje rimska vojna kolonija Aelia CapitolinaANTONIN PIO (138.-161.)

- Vladar bez inicijative- Nemiri u graničnim provincijama- Zatišje pred buru

MARKO AURELIJE (161.-180.)- suvladar LUCIJE VER (161.-169.)- bivši konzul i tribun- car filozof (stoik – samodisciplina i pokoravanje zakonima prirode)- niz državnih reformi – reforma građanskih prava- doba najvećeg opsega carstva- prodori Germana 167.g. – Kvadi i Markomani- barbari dobili dopuštenje da se naseljavaju u graničnom području- ratovi u Podunavlju i na Istoku – Dacija i Panonija- ustanak u Britaniji i Egiptu- umire od kuge u Vindoboni (Beču)

KOMOD (180.-192.)- Aurelijev sin- Loš car – gladijatorske igre- Ubijen - kraj dinastije Antonina- Doba građanskih ratova – Septimije Sever – osnivač nove dinastije Severa 193.g.

Pax Romana- rimski mir – prva dva stoljeća nakon Kr. – začetnik car August- uspostava reda u cijeloj državi

o gospodarski uspono doba izgradnjeo čvrsta vladavina carevao poštivanje Senata i Magistratao organizacija vlasti u provincijamao snažna i organizirana vojska

- manji problemi – ustanci u Germaniji, Panoniji i Palestini, borbe za carski položaj- država se teritorijalno širi i utvrđuje – nastanak pograničnih utvrda – limesa

GOSPODARSKI RAZVOJ- razvoj gradova – obrt i trgovina- izgradnja cesta (90 000 km po castu)- kopnena i pomorska trgovina – luke – Ostija (najveća luka carstva)- uvoz luksuzne robe – posrednici iz Kine i Indije- širenje latifundija po rimskim provincijama (posebno Hispaniji i Galiji)- nastaju prve velike privatne i državne radionice

URBANIZACIJA CARSTVA- grad – osnovna upravna jedinica- Rim – početkom 2. stoljeća ima 1 200 000 stanovnika- građevine – insule – višekatnice za siromašne- gradovi u provincijama – građeni blizu vojnih utvrda – odatle upoznavaju i grčku kulturu i utjecaj- gradovi građeni planski (glavne ulice cardo i decumanus, na križanju njih je stajao forum (trg)) - gospodarstvo u drugom stoljeću – kriza

o slabi novčani (monetarni) sustavo veliki državni izdacio siromašenje malih obrtnika i seljakao uvoze poljoprivredne proizvode

- kozmopolitizam – svi stanovnici svih provincija su građani Imperium Romanum (Rimskog carstva)- dvojnost rimsko helenističke kulture – jezična, kulturna i duhovna dvojnost Istoka i Zapada

o romanizirani Zapad – razvijena agrarna privredao helenizirani Istok – razvijena kultura i gospodarstvo

- helenizacija – grčki jezik koine – jezik kulture (svi obrazovani ga uče) i politike- romaniziranje provincija – postavljanje careva iz provincija (Trajan, Hadrijan (Hispanija), Septimije Sever (Afrika))- centralizacija uprave – jača državni aparat (činovništvo, vojska, državni robovi)- razvoj rimskog građanskog prava- centralizacija državne uprave – pravna sigurnost za sve

RAZVITAK VOJSKE

30 | P a g e

Page 31: POVIJEST SKRIPTA

- legija – oko 6000 ljudi – 10 kohorta po 600 ljudi (kohorta = 3 manipula, manipul = 2 centurije)

VJERA- širenje Mitraizma Mitra – istočnjačko božanstvo svjetla – kult bez žena- širenje Kršćanstva Mala Azija, Sirija, Mezopotamija, Egipat, Numidija, Galija; progoni kršćana od Nerona do Dioklecijana- problem – kršćani odbacuju državne bogove – ugrožavaju time rimski poredak – ne iskazuju carevima božansko štovanje

KULTURA - Tacit – povjesničar – Historiae i Anales (povijesni prikazi), Germania (prikaz germanskih običaja)

Dinastija Severa

KASNO DOBA CARSTVA- 3. stoljeće – razdoblje ANARHIJE

o Borbe za prijestoljeo Obrana od Barbarao Zaoštravanje društvenih suprotnosti

- Politička krizao Stalna izmjena vojnih careva – utjecaj vojskeo Jačaju barbarski napadi na limeseo Financijska kriza – državna potrošnja

- Gospodarska kriza – novčana kriza:o Rastu cijene, carine i porezio Pad vrijednosti novca – inflacijao Nestaje trgovina – propadaju gradovi

- Posljedica – NATURALNO GOSPODARSTVOo Razvoj provincijskih posjeda – vile (u sr.vijeku – feud)

- Novi gospodarski odnosi – kolonatski sistemo Latifundije se dijele u manje parcele i daju u zakup siromašnim seljacima, unajmljivačima ili oslobođenim robovima

KOLONIMAo Kolon je obično morao vlasniku zemlje davati:

Novčanu rentu – dio (trećinu, četvrtinu) poljoprivrednih proizvoda – vina, maslinovog ulja, povrća, žita Radnu rentu – jedan tjedan rada na gospodarevu imanju godišnje (obično u doba žetve) Novčanu rentu (pecunia) - novac za držanje stoke (u početku se plaća novcem, kasnije u naturi)

o Temelj srednjovjekovnog feudalizma (kolon=kmet)- Jača državni nadzor u gospodarstvu – udruženja obrtnika i trgovaca (kolegiji) došli pod nadzor države sr.vijek cehovi i gilde

LUCIJE SEPTIMIJE SEVER (193.-211.)- Postavlja ga vojska – porijeklom je iz Afrike (leptis magna)- Reforma vojske – stajaća i pokretna vojska

o Mijenja sastav pretorijanske garde (sad su i iz provincija)o U vojsku mogu ulaziti i Barbari (Germani)

- Država upada u financijsku krizu zbog prevelikih potreba vojskeKARAKALA (211.-217.)

- Nastavlja reorganizaciju i preuređenje Carstva- 212.g. – carski edikt kojim svi slobodni stanovnici Carstva dobivaju građansko pravo (da bi mogao skupiti više poreza) –

CONSTITUIO ANTONINIANA- Kriza na istoku – perzijska ratnička dinastija Sasanidi – osvajaju i oduzimaju Rimu Mezopotamiju i Armeniju- 235.-284.g. – građanski rat – stalni sukobi u vojsci zbog pojačane barbarizacije vojske, počinje provalom Sasanida, a završava

DominatomLUCIJE DOMICIJE AURELIJAN (270.-275.)

- Iz Sirmija (danas Srijemske Mitrovice)- Uvodi red i disciplinu u Rimsku vojsku- Ratuje protiv Vandala u Panoniji, zaustavlja prodor Germana u Italiji- Gradi zidine oko Rima- Uvodi svakodnevnu podjelu kruha- Jača carski autoritet Dominus et Deus – smanjuju se ovlasti Senata- Uvodi jedinstvenu vjeru – kult Mitre, boga Sunca („Nepobjedivo Sunce - Sol Invictus“)

Palestina & Kršćanstvo- osvojena u 1.st.pr.Kr. (Palestina = Filisteja)- 63.g.pr.Kr. Gnej Pompej osvaja Jeruzalem- Herod Veliki (37.pr.Kr.-4.pos.Kr.) – utvrda Antonija, obnova Hrama- Herod Antipa (4.g.pos.Kr.) – tetrarh Galileje – brat Arhelaj

31 | P a g e

Page 32: POVIJEST SKRIPTA

- 6.g. Judeja postaje provincija Cezareja- židovi – nesloga:

o saducejio farizejio zeloti

ISUS KRIST- doba Augusta i Tiberija, te palestinskog kralja Heroda Velikog- iz Judeje ide u Galileju- 27.g. – propovijed Ivana Krstitelja – početak Isusova naučavanja- 29.g. – Ivan Krstitelj zatočen u Maherontu – umire- umire na križu dana 14. ili 15. mjeseca Nisana u doba Pashe- za njegovo vrijeme je veliki svećenik bio Kaifa, a prokurator Judeje Poncije Pilat- izvori o Kršćanstvu:

o nekršćanski rimski:

Tacit – Annales XV. Plinije Mlađi - 112./113.g. – pismo caru Trajanu Svetonije – oko 120.g – Vita Claudii

židovski: Josip Flavije – 93./94.g. – Antiquitates XVIII. i XX. Talmud

o kršćanski Evanđelja (grč. evangelion – radosna vijest) – Matej (anđeo), Marko (lav), Luka (bik), Ivan (orao)

- izvori za apostolsko vrijeme – Djela apostolska i Poslanice Sv. Pavla- kršćanski simboli:

o riba – ΙΧΤΥΣ (IHTYS) – Iesus Hristos Theou Hyios Soter – Isus Krist Sin Božji Spasiteljo janje – simbol Kristove žrtveo jelen – simbol pobožnostio paun – simbol uskrsnuća – otpada mu staro perje i raste novo, još ljepšeo golub – simbol Duha Svetogao vinova loza – simbol povezanosti vjernika sa Kristomo dobri pastir – simbol Isusa (žrtvovanje za svoje ovce (vjernike))

- širenje Kršćanstva – iz Židovskih općina preko vojnika trgovaca i propovjednika – djelovanje Sv. Pavla- širenje – Mala Azija, Sirija, Mezopotamija, Egipat, Galija, Italija- Istok – Mezopotamija – najstarija kršćanska kapela u mjestu Dura Europa, centar Aleksandrija- Zapad

o Rim – Sv. Pavao 61.g. organizira rimsku Crkvu (izvor Pavlova poslanica Rimljanima)o Sv. Petar odlazi u Rim – umire u doba cara Nerona u srpnju 64.g. (izvor Vita Claudii od Svetonija)o prvi rimski biskupi Lino, Anaklet i Klement nastavljaju po uzoru na Petra

- progoni kršćana – usporedno sa širenjem – od Nerona do Dioklecijana – započinju kamenovanjem Stjepana 32./33.g.- progoni – poticaj daje Neron – pravna osnova postoji tek od cara Decija

o 1. razdoblje – do 100.g. – stihijskoo 2. razdoblje – 100.-250.g. o 3. razdoblje – 250.-311. – car Decije i Dioklecijan

- 311.g. car August Galerije donosi edikt o toleranciji svih religija – prestaju progoni- 313.g. Konstantin i Licinije donose Milanski Edikt – sloboda vjeroispovijesti- 325.g. Konstantin saziva crkveni sabor u Niceji – problem – Arijanizam (Isus nije istovjetan s ocem) uvedeno Nicejsko

vjerovanje- 380.g. Teodozije zabranjuje sve religije osim Kršćanstva- Starokršćanski teolozi:

o Sv. Ambrozije Milanski o Sv. Aurelije Augustin – Ispovijesti, Trojstvo, O pravoj religiji, O božjoj državio Sv. Jeronim – iz Stridona (Žminj) – Vulgatao Sv. Grgur Veliki – prvi benediktinski redovnik na papinskoj stolici – od njega nadalje titula sluga slugu božjih

Razdoblje Dominata- započinje vladavinom cara Dioklecijana- obilježja:

o naturalna privredao propast prometa i trgovineo gospodarska i politička krizao slabi carska vlast (samo u većim centrima)

- pokušaj obnove carstva – trude se carevi Dioklecijan, Konstantin i TeodozijeDIOKLECIJAN (284.-305.)

- umire 314. godine

32 | P a g e

Page 33: POVIJEST SKRIPTA

- uvodi novi ustroj države – Dominato car ima titulu dominus et deus i ima neograničenu vlast, dok Senat postoji tek formalno

- 286. – novi oblik vlasti – dvojnost – umjesto cara su 2 Augusta, jedan za Zapad (Maksimijan) , jedan za Istok (Dioklecijan)- 293. – novi oblik vlasti – tetrarhija – vladavina četvorice (2 augusta i 2 cezara – pod-cara)

o augusti Dioklecijan na Istoku – središte Nikomedija Maksimijan na Zapadu – središte Mediolanum (danas Milan)

o cezari Konstancije Klor na Istoku – središte Augusta Treverorum (danas Trijer) Galerije na Zapadu – središte Sirmij (danas Srijemska Mitrovica)

- uvodi novu teritorijalnu podjelu carstva na 4 prefekture, tj. 12 dijeceza (njihov vladar ima titulu Vicarius), tj. 100 provincija- reorganizira vojsku

o dijeli na pogranične i pokretne trupeo smanjuje ovlasti vojskovođao svaka provincija ima vojnog zapovjednika (dux)

- uvodi nove porezeo zemljarina – naturalna rentao glavarina – osobni porez po broju članova obitelji

- državna intervencija u gospodarstvo – 301. edikt o cijenama- religija

o obnova rimskih vrijednosti i vjereo pojačani progoni kršćana

- 295.-305. gradi palači blizu mjesta Aspalathos – Split- 305. silazi s vlasti – vlada Konstancije 1. (Klor) do 306.- istodobno su dva cara – Konstantin (sin Konstacija Klora) i Maksencije (sin Maksimijana)

KONSTANTIN VELIKI (306.-337.)- rođen u Naisusu (Niš)- 305. s ocem Konstancijem Klorom 1. odlazi u Britaniju i nakon očeve smrti ga vojska izabire za cara- isprva vlada s Maksencijem – 310.-313. se sukobljava s njim oko odnosa prema kršćanstvu – ubija Maksencija

o 312. se s njim bori kod Milvijskog mosta – u snu mu se pojavljuje križ i natpis In Hoc Signo Vinces (U ovom znaku ćeš pobijediti)

- 313.g. donosi Milanski Edikt – vjerska sloboda cijelom carstvu- od 313. – novi suvladar Licinije- Konstantin vlada Zapadom a Licinije Istokom- stalni sukobi – opet zbog Kršćanstva – 324. je Licinije pogubljen- od 324. vlada samostalno- 325. saziva crkveni sabor u Niceji

o uključuje Kršćane u društveni i politički život Carstva- nastavlja s upravnim reformama- stvara 4 prefekture – Orijent, Ilirik, Italija i Galija (14 dijeceza, 114 provincija)- izvodi promjenu valute – Solid- uvodi novi porezni sustav- učvršćuje granicu na Rajni i Dunavu- ratuje protiv Gala 327.-337.- gradi novu prijestolnicu Carstva – 330.g na mjestu stare grčke kolonije Bizantija Konstantinopol – Carigrad

TEODOZIJE (379.-395.)- 380. kršćanstvo proglašava državnom religijom- 395. dijeli carstvo na istočno i zapadno – granica je rijeka Drina

o IRC – car Arkadijeo ZRC – car Honorije

- problem – barbari na granicama – uz pristanak cara naseljavaju se na rimskim granicama – dobivaju status Federata

Narodi na tlu Hrvatske- Iliri – žive u gradinama – bave se stočarstvom, ratarstvom i gusarenjem

o Histri, Liburni, Delmati, Daorsi, Ardijejci, Japodi, Dinari, Jasi- Kelti – sjeverozapadna Hrvatska – 4.st.pr.Kr.- Grci – kolonije i trgovišta na Jadranu – 4. i 3.st.pr.Kr.

o Issa, Pharos, Tragurion, Epetion, Korkyra- 3.st.pr.Kr. – prvi sukobi s Rimom zbog ekspanzije

o 1. rimsko-ilirski rat – 228.g.pr.Kr. – poraz Ilirao 2. rimsko-ilirski rat – 178.g.pr.Kr. – poraz Ilira – napad Rimljana iz Akvileje – opsada Nesakcija (svi stanovnici su se ubili)o 3. rimsko-ilirski rat – 168.g.pr.Kr. – poraz i osvajanje svih Ilira

- protiv Ilira ratuju:o Marko Antonije – kod Krka 48.g.pr.Kr.

33 | P a g e

Page 34: POVIJEST SKRIPTA

o Gaj Julije Cezar – 46.g.pr.Kr.o Oktavijan – 35.-33.g.pr.Kr. – protiv Japoda, osvaja Segesticu i utvrđuje Sisciju

- ilirska područja postaju Provincija Illyricum- 6.-9.g. – pobuna ilira – vođe 2 Batona – Baton iz plemena Desidijata i Baton iz plemena Breuca Rim predvodi Tiberije – poraz

Ilira, nova uprava- 9.g. – Ilirikom upravlja Senat, a zatim August- 11.g. – Ilirik postaje carska provincija – upravlja propraetor iz Salone- 10.g. – provincija Illyricum se dijeli na dvije provincije

o Pannonia – središte Poetovia – između Save, Drave i Dunavao Dalmatia – središte Salona – između Save i Jadranao posebna cjelina – Histria

- u doba cara Trajan dijeljenje Panonije nao Panonia Superior - gornjao Panonia Inferior - donja

- 1. i 2. st – vrijeme Pax Romana – kulturni i gospodarski razvitako pojačana romanizacijao gradnja cesta, putova i mostovao osnivanje gradova – uporišta rimske vlasti, središta trgovine, obrta i kultureo gradovi većinom imaju status kolonija i municipija

kolonije – Siscia (Sisak), Pola (Pula), Iader (Zadar), Salona (Solin), Narona (Vid), Epidaurus (Cavtat), Mursa (Osijek) municipiji – Andautonija (Ščitarjevo), Tarsatica (Rijeka), Scardona (Skradin), Tragurium (Trogir), Senia (Senj) na otocima – Asporos (Osor), Curicum (Krk), Arba (Rab)

- gradovi u Panoniji i gradovi u Dalmatiji:o Panonia – Aquae Iasae (Varaždinske Toplice), Cibale (Vinkovci), Cuccium (Ilok), Siscia (Sisak), Andautonija (Šćitarjevo)o Dalmatia – Vegium (Karlobag), Aenona (Nin), Scardona (Skradin), Promona (Drniš), Oneum (Omiš), Senia (Senj), Iader

(Zadar),Curicum (Krk)- krajem 2.st. – provale barbara – grade se limesi – obrambena linija Tarsatica – Panonija

o gospodarska kriza – zbog Barbara – jača naturalno gospodarstvo- u doba Dioklecijana – upravne promjene – provincija Ilirik postaje prefektura Ilirik

o dijeli se na dvije dijeceze Illyricum Orientale (istočni) – središte Salona Illyricum Occidentale (zapadni) – središte Scardona

o provincija Panonija se dijeli na 4 provincije

Kršćanstvo na tlu Hrvatske- prisutno u Iliriku od najstarijih vremena- izvori – sv. Pavao – poslanica Rimljanima i pismo učeniku Timoteju; Euzebije Cezarejski, Tertulijan- Dalmacija – širenje kršćanstva s Istoka

o Salona – od 1. stoljećao oko 250.g. stvara se kršćanska općina – Sv. Venancijeo sv. Dujam – biskupija – 304. mučenička smrt (odrubljena glava) pod carem Dioklecijanomo od 4.st. – metropolijao papa Ivan 4. – porijeklom Salonjanin - šalje opata Martina u Hrvatsku da okupi kršćane i učvrsti vjeruo 7.st. – bjegunci iz Salone sklanjaju se u Dioklecijanovu palaču – obnova salonitanske crkve i biskupije

prvi splitski nadbiskup – Ivan Ravenjanin- ostale dalmatinske biskupije – Narona, Iadera, Epidaurum- tradicija i legende:

o sv. Luka djeluje u Dalmacijio sv. Marko osniva crkvenu općinu u Akvilejio sv. Duje je solinski mučenik i biskup iz 3.stoljećao sv. Kvirin Sisački – 4. lipnja – biskup u Sisku, mučenička smrto sv. Venancije – mučenik u doba cara Aurelijana – pokrštava Panonijuo sv. Marko Porečki – mučeništvo u doba Dioklecijanao sv. Jeronim – rođen u Stridonu – u 4. st. napisao latinsku Bibliju – Vulgatu

2.razred1. Europa u ranom srednjem vijeku

- Rani srednji vijek – 5.-11. stoljeće – novi narodi i države, nestajanje starih gradova, razvoj feudalizma- Razvijeni srednji vijek – 11.-13. stoljeće – razvoj grada, trgovine, bolji život ljudi, križarski ratovi

34 | P a g e

Page 35: POVIJEST SKRIPTA

- Kasni srednji vijek – 13.-15. stoljeće – razvoj građanskog sloja, velika zemljopisna otkrića, razvoj industrije

Seoba naroda - srednji vijek započinje padom ZRC i seobom naroda- plemenski savez Germani

o indoeuropljanio spomenuti još 98.g.pr.Kr. – Tacit – djelo Germania – običaji Germanao pleme – vojnička demokracija – bili su stočari, ratari, ali prvenstveno ratnicio etnogeneza – potekli od 3 sina pra-boga Tuista – 3 sina = 3 plemena

Zapadni Germani – Franci, Angli, Sasi Istočni Germani – Burgundi, Goti, Vandali Sjeverni Germani – Danci, Šveđani, Norvežani

vjera – politeizam – 3 glavna boga Wodan (Odin) , Thiwaz i Thor podrijetlo: Wednesday, Tuesday, Thursday Wodan (Odin) – bog neba Thor – bog groma Tiwaz – bog rata Freya – božica braka i ljubavi Valhalla – palača mrtvih heroja – u nju po smrti idu heroji iz bitaka Valkyrie – Odinove ratničke božice koje prate junake u Valhallu

pismo – rune – nastalo u 2.st.pr.Kr. – slova imaju oblik ravnih crta 2. st.pr.Kr. – spuštaju se iz Skandinavije u Istočnu Europu i smještaju se između Rajne, Dunava i Visle

žive do granica RC – sukobi s Gajem Marijem, Cezarom… granica na Rajni- uzroci seobe – navale mongolskih ratnika Huna koji u dva navrata potiskuju Germane - 375. i 441.

pod njihovim pritiskom Germani se šire po Europi i uzrokuju slom limesa kako bi se obranili od Huna Germani koriste nova oružja i tehnike – mač s jednom oštricom, luk i strijele

- problem RC – preveliko je i zbog toga ga je nemoguće obraniti

PRVI VAL NAVALE HUNA : povod – 375. prodiru u Europu izvor – Rimska Povijest Amijana Marcelina Huni kreću preko Azije i Kaspijskog jezera kroz „vrata naroda“ Huni susreću Gote na obalama Crnog Mora

- Goti dijele se na:

Ostrogoti – Istok – pod prodorima Huna sele u Panoniju Vizigoti – Zapad – pod prodorima Huna sele u Panoniju, ali južnije, bliže Dunavu

o u Panoniji se pokrštavaju, prihvaćaju arijanstvo – biskup Wulfila - piše germanski prijevod Biblije „Codex Argenteus“o neko vrijeme prihvaćaju rimsku vlast, no 378. car Valens poveo pohod protiv Vizigota jer su se htjeli širiti kolovoz 378. – bitka kod Hadrijanopolisa – pogiba Valens, poraz rimske vojske Vizigoti se šire po Balkanu – car Teodozije im dopušta da se smjeste u Trakiju

- 395. podjela Carstva – Istočno (car Arkadije) i Zapadno (car Honorije) – granica na rijeci Drini- 399. Vizigoti kreću prema Italiji pod vodstvom Alariha- 410. pljačkaju Rim i kreću prema Hispaniji

oko Toleda osnivaju svoju državu umire Alarih - ima simpatičan pogreb skreću tok rijeke, u koritu kopaju grob, ubijaju sve robove koji su kopali i vraćaju

tok nazad – danas se ne zna gdje mu je grob- Rim optužuje kršćane za dolazak barbara – odgovor Kršćana O božjoj državi od Aurelija Augustina- događaji u ZRC:

Franci naseljavaju Galiju Vandali naseljavaju Sj. Afriku i tamo stvaraju Vandalsko Kraljevstvo koje postoji sve do 533. kad ga uništava Belizar

o 455. preko mora pljačkaju Rim – od onda postaju pojam za vandalizam

DRUGI VAL NAVALE HUNA : - pokreće ju hunski vladar Atila „Bič Božji“ (441.-453.)- uspijeva od Huna stvoriti ogromnu državu od Urala do Rajne- 441. pustoše Ilirik i razaraju Sirmium- 447. pustoše Grčku - Atila zatim ulazi u ZRC:- 450. pljačkaju po Galiji- 451. bitka kod Katalunskih Polja

Rimski vojskovođa Flavije Aelije i (po prvi puta) germanske trupe pokušavaju spriječiti prodor na kraju je neriješeno – Atila to smatra porazom i povlači se u Panoniju

- 452. na putu za Panoniju kod Mantove susreću papu Leona 1. koji Atili daje veliku otkupninu da ne napadne Italiju- 453. Atila umire i njegova država se raspada, Huni se povlače u Aziju

35 | P a g e

Page 36: POVIJEST SKRIPTA

- istodobno: Vizigoti iskorištavaju slabost Rima i povlačenje Huna i naseljavaju se po Pirinejskom poluotoku i Francuskoj Vandali prodiru preko mora i pod vodstvom Geizerika napadaju Rim, šire se po sjeveru Afrike

o u Africi otvaraju prve logore za istrebljenje Kršćana- u Rimu sukobi između careva i barbarskih vojskovođa

germanski vojskovođa Orest svrgava cara Julija Nepota i postavlja sina Romula Augustula 476. ga germanski vojskovođa Odoakar svrgava i tjera da pošalje simbole vlasti caru Zenonu u Konstantinopol (IRC) Odoakar se proglašuje kraljem Germana u Italiji – nestaje Zapadno Rimsko Carstvo

- IRC se ne miješa u događaje na Zapadu, no: car Zenon ima problema s Ostrogotima i njihovim vojskovođom Teodorikom i šalje ih prema Zapadu Teodorik 493. pobjeđuje Odoakara i stvara Ostrogotsko Kraljevstvo sa sjedištem u Raveni

- posljedice prodora Huna: seoba barbara, slom limesa, raspad ZRC nove germanske države po uzoru na RC

o Vizigoti Galija, Španjolska (Toledo)o Franci Galijao Burgundi Savoja o Vandali Afrikao Ostrogoti sjeverna Italijao Angli i Sasi Britanija

Bizantsko Carstvo - „bizantsko“ razdoblje traje još od Dioklecijana, Konstantina ili Teodozija, kako po kome- ZRC opsjedaju i uskoro razaraju Barbari- IRC opstaje zbog dobre politike careva (koji sve Barbare jednostavno pošalju u ZRC) i ekonomske podloge- struktura stanovništva – mozaik naroda – Grci, Rimljani, Iliri, Germani, Židovi, Arapi…- prijestolnica – Konstantinopol (Carigrad)

330. postaje prijestolnica stara grčka kolonija Bizantion

- obilježja – tradicije rimskog carstva + helenizamTEODOZIJE 1 . VELIKI - razdjeljuje rimsko carstvo na IRC i ZRC

JUSTINIJAN ( 527 .- 565 .) - obnova RC – širi vlast u Italiji, Hispaniji, Africi Justinijanova Rekonkvista- ratovi

Belizar – protiv Vandala u sjevernoj Africi (uništava im kraljevstvo 533.) i protiv Vizigota u Hispaniji Narses – protiv Ostrogota 552.

- labavi mir s Perzijom- crkvena i državna centralizacija - uređenje državnog aparata- kodifikacija prava – Codex Iuris Civilis – zbrika zakona od Hadrijana do Justinijana

u 4. dijelu – Codex Iustinianus – baš njegovi zakoni- procvat bizantske umjetnosti

537. Antemije i Izidor grade Hagiu Sophiu (sveta mudrost) spoj dva graditeljska oblika - lat. križ + centralna bazilika 547. San Vitale u Ravenni mozaik koji prikazuje Justinijana i ženu s pratnjom imaju aureole car=bog

- širi se helenistička kultura – Carigrad postaje centar helenističkog kršćanstva- 529. ukinuta i posljednja antička filozofska škola (neoplatonisti) u Ateni- za vrijeme njegovih nasljednika carstvo počinje opadati…- 2. polovica 6. stoljeća – pritisak na granice Carstva – Langobardi u Italiji, Perzija, Avari i Slaveni (582. razaraju Sirmium)- sukob careva s vojskom i plemstvom – slabi carska vlast car Mauricije, svrgava ga Foka, a njega svrgava:

HERAKLIJE ( 610 .- 641 .) - obnavlja carstvo- upravne reforme – uređuje teme – vojno teritorijalne jedinice kojima upravlja strateg- reforme u vojsci – državna zemlja daje se seljacima koji služe kao profesionalni vojnici stratioti- problemi – provale Avara i Slavena na Zapadu i Arapa na Istoku- Slaveni stvaraju svoje teritorijalne jedinice sklavinije po Panonskoj nizini- 626. Avari i Slaveni opsjedaju Konstantinopol- u Italiju dolaze Langobardi a Vizigoti se šire po Hispaniji- uspješne ali kratkotrajne pobjede nad Perzijom- potpuna helenizacija i orijentalizacija carstva – napuštaju se rimske i latinske tradicije- car postaje bazilej, a carstvo dobiva naziv Bizantsko Carstvo

7 . i 8 . STOLJEĆE : - razdoblje Heraklijevih nasljednika (heraklijevaca)- počeci feudalizma

36 | P a g e

Page 37: POVIJEST SKRIPTA

- problemi sa susjedima – Bugari, Slaveni (Hrvati), Arapi (preuzimaju Mezopotamiju, Siriju, Palestinu i Egipat)- 678. Arapi opsjedaju Konstantinopol- 8. stoljeće – razdoblje vjerskih sukoba i ratova s Arapima

LAV 3 . ( 717 .- 741 .): - 717. Arapi opet opsjedaju Konstantinopol (povlače se 718.)- vjerski sukobi – 730. Carski edikt Lava 3. kojim se zabranjuje štovanje ikona- razdoblje ikonoklastičkih kriza

IKONOKLASTIČKE KRIZE : 1. faza:

730. crkveni sabor zabranjuje štovanje ikona – carski edikt ikonoklazam – pokret protiv štovanja ikona i vjerskih slika (idola) ikonoklasti – protivnici ikona – car, bizantski biskupi, vojska ikonoboli – pobornici ikona – redovnici, papinstvo, puk pobjeđuju ikonoklasti

2. faza: započinje sukobima 815. i carem Mihajlom 3. 843. crkveni sabor u Konstantinopolu – dozvoljeno štovanje ikona (izbacuju se kipovi) vjerske posljedice – sukob Rima i Carigrada političke posljedice – Rim se okreće Zapadu i Franačkoj državi

Makedonska Dinastija (867.-1056.)- razdoblje najvećeg teritorijalnog opsega i moći države, nastupa nakon krize u prvoj polovici 9.st.BAZILIJE 1 . ( 867 .- 886 .) - osnivač nove dinastije- uspješni ratovi protiv Arapa- vjerska politika – širenje kršćanstva među Slavenima putem misionara nastanak glagoljice

posljedice – stvaranje nacionalnih (pravoslavnih) crkava – srpska, bugarska…- unutarnji problemi – jača plemstvo- reorganizira bizantsku vojsku – državni posjedi daju se seljacima-vojnicima (stratiotima)

10 . STOLJEĆE : LAV 6 . i KONSTANTIN PORFIROGENET ( 913 .- 959 .) - stvaranje feudalnih odnosa – plemstvo od seljaka prisvaja posjede i stvara veleposjede – slobodni seljaci postaju ovisni parici- jača vojno plemstvo stratioti su u lošem položaju- problemi Bizanta – Arapi i Bugari (bugar Simeon 919. napada Carigrad i proglašava se carem)

BAZILIJE 2 . ( 976 .- 1025 .) - sukob sa Samuilom, makedonskim vođom koji se proglasio carem

1014. sukob kulminira u Bitki kod Planine Belasice pobjeda BC- najveći teritorijalni opseg BC

11 . STOLJEĆE - jačanje feudalnih odnosa- uvodi se pronijarni sistem – pronije – posjedi koji se daju plemiću koji je dužan opskrbiti odr. broj vojnika

zavisni seljaci pronijari pronija nije nasljedna problem – nestaju slobodni seljaci i stratioti a jača aristokracija

- Turci Seldžuci - napadaju istočne granice – gube se posjedi u Maloj Aziji 1071. cara Romana 4. zarobljuju Turci

- Normani – napadaju Južnu Italiju i Siciliju (bizantski prostori) osnivaju Normansko Kraljevstvo – glavni grad Bari problem – jača utjecaj pape nakon pokrštavanja

- vojna moć Bizanta opadaCRKVENI RASKOL - dugotrajni proces koji kulminira u 11. stoljeću - razlike u obredima i u celibatu- sukob kardinala Humberta i patrijarha Mihajla Cerularija- papinsko poslanstvo (Humbert) dolazi u Carigrad savez da se carevi i papa Lav 9. zajedno bore protiv Normana- umire papa Lav 9. – Cerularije zatvara sve latinske crkve u Carigradu- 16. 7. 1054. Humbert ekskomunicirao Cerularija- posljedica – podjela kršćanstva na Istočno (pravoslavno) i Zapadno (katolici) - obje crkve se politički više približavaju svojim vladarima

Islam & Arapska Osvajanja37 | P a g e

Page 38: POVIJEST SKRIPTA

- položaj – Arapski poluotok – dva trgovačka središta – Meka i Medina- stanovnici – Arapi – nomadi, stočari, međusobno ratuju, posrednički trgovci

vjera – mnoštvo idola – jedan od njih je i Allah – bog vjetra, vatre i rata- u 6. stoljeću javlja se potreba za ujedinjenjem…

MUHAMED : - rođen u Meki oko 571., trgovac, često putuje pa tako upoznaje monoteizam kršćana i židova

proglašava se božjim prorokom – prvo ukazanje oko 610. – ukazao mu se anđeo Đibril (Gabrijel)- 16. 7. 622. godine napušta Meku zbog izgona (hidžre) i ide u Medinu počinje muslimansko računanje vremena- 630. Muhamedova vojska osvaja Meku uništava idole u svetišu Ka'aba (Čaba) i posvećuje taj ogromni crni kamen Alahu- 631. vlada cijelim Arapskim poluotokom- 632. umire

ISLAM : - Muhamed propovijeda monoteističku vjeru u boga Alaha koja zahtjeva potpuno podvrgavanje

podvrgavanje = arap. islam muslimani = oni koji se predaju

- Kur'an – sveta knjiga Islama završena oko 635. – socijalno, vjersko i političko učenje Muhameda sastoji se od Sura (zapovjedi) koje se sastoje od Ajata (strofa) Alah je Muhamedu preko Džibrila diktirao Sure (114 komada) te Ajate zapisuje Muhamedov pratilac Zaiul Ben Thabit

- 5 osnovnih pravila i obaveza: svjedočenje vjere sveti obred molitve u isto vrijeme (5 puta dnevno, okrenuti prema Meki) davati milostinju sirotinji post (29 dana Ramazana) hodočašće u Meku – Hadž

- sudjelovanje u svetom ratu protiv nevjernika – Džihad- odbacuje se likovno prikazivanje boga- simbol – polumjesec i zvijezda - vjerska tolerancija – muslimani su oslobođeni poreza- 632.-661. – klasično ili pravovjerno razdoblje kalifata

ABU BAKRA OMAR ( 634 .- 644 .) - 635. osvaja Damask – nova prijestolnica- 636. osvaja Siriju i Mezopotamiju- 642. osvaja Perziju i Egipat

OSMAN ( 644 .- 656 .) - razdoblje vjerskih sukoba – dvije struje - Suniti i Šiti- oko 635. utvrđen konačni tekst Kur'ana

ALI ( 656 .- 661 .) - nakon njegove smrti sukobi:

Šijiti – 10% - Muhameda mogu naslijediti samo krvni srodnici, prihvaćaju još 3 izvora islama uz Kur'an, tradicionalniji Suniti – 90% - Muhameda može naslijediti bilo koji musliman, prihvaćaju samo 2 izvora uz Kur'an, subjektivnija religija

RAZDOBLJE KALIFATA - kalifi – vjerski i svjetovni poglavari Arapa – Muhamedovi sljedbenici- kreću u Džihad na Bizant i Perziju

DINASTIJA OMEJIDA ( 661 .- 750 .) - osnivač dinastije kalif Mu'awiye - 709. osvojena čitava SI obala Afrike do Atlantika i kreću prema Hispaniji- 711. vođa Tarik Ibn-Zijad prelazi u Europu – Džebel Tarik (Tarikovo brdo) Džebel+Tarik = „Gibraltar“- osvajaju i Pirinejski poluotok- 732. zaustavljeni u Galiji – Bitka kod Poitiersa – franački vladar Karlo Martel zaustavlja daljnji prodor Arapa u Europu- 678. i 717. Arapi opsjedaju Konstantinopol

PODJELA ARAPSKE DRŽAVE - prijestolnica je Damask (za vrijeme Omejida), a Meka vjersko središte- prva polovica 8.stoljeća – kalifat obuhvaća

na istoku do Inda na zapadu do Pirineja

- problem – širenjem kalifata Arapi postaju manjina1. Emir (kralj ili knez), Sultan (kralj ili car), Kalif (car i vjerski vođa)

8 . STOLJEĆE : - pobuna u Iranu 750. – Abul Abasa – pokolj obitelji Omejida osnivaju državu s dinastijom Abasida (750. – 1058.)

sjedište u Bagdadu – bagdadski kalifat- u Španjolskoj istodobno nova omejidska država

38 | P a g e

Page 39: POVIJEST SKRIPTA

sjedište u Cordobi – cordobski kalifat- u Egiptu zavladali Fatimidi

11 . STOLJEĆE : - jačaju Turci Seldžuci – preuzimaju bagdadski kalifatIslam i Europska Kultura- Arapi nisu dozvolili prevođenje Kur'ana – onemogućena asimilacija Arapa- nova islamska kultura – trgujući s Indijom preuzimaju indijske brojeve, razvijaju decimalni sustav, logaritamske tablice- nove biljke – ljiljan, ružan, ljubičica, jorgovan, naranča, limun, pamuk, riža- s dalekog istoka donose papir, barut i kompas- 830. kalif Al-Namun osniva Akademiju - 828. opservatorij u Damasku i Bagdadu - središta znanosti – Bagdad, Cairo, Cordoba1. književnost – Priče iz 1001 noći (9.-14.st.)- graditeljstvo – egipatski, sirijski, perzijski i bizantski utjecaji

vitki stupovi, minareti, čipkaste dekoracije (arabeske) džamije moraju imati označenu samo Qiblu (smjer prema Meki)

- zabranjeno prikazivanje božjeg lika- Maurski stil – na Pirinejskom poluotoku – palača Alhambra u Granadi

OSNIVANJE FRANAČKE DRŽAVE- Franci – od 430. naseljavaju Galiju, uz Rajnu – dijele se u dva glavna plemena

Ripaurski Franci Salijski Franci

DINASTIJA MEROVINGA - Childeric – sin Meroveja (ime dinastije) – osnivač dinastije, ujedinjuje ripuarske i salijske Franke- Klodovik (481.-511.) – širi državu (raspon od Pirineja do Rajne) i postavlja Pariz kao prijestolnicu

493. ženi burgundsku kršćansku(!) princezu Klotildu – dobiva Crkvu na svoju stranu 496. pobjeđuje Alemane i pokrštava se u prvoj franačkoj katedrali u Reimsu 507. poražava Vizigote i pripaja Akvitaniju – biz. car Anastazije priznaje njegovu vlast u Galiji 511. umire i država se mora podijeliti na četiri dijela između njegovih sinova (što kasnije dovodi do slabljenja vlasti)

- sinovi šire franačko kraljevstvo - pripajaju Burgundiju i Provansu- problem – svi sinovi imaju pravo nasljeđa – slabi kraljevska vlast, a jača plemstvo- 8. stoljeće – Merovinge nasljeđuju majordomi – upravitelji kraljevskih dvorova

majordom KARLO MARTEL ( 714 .- 741 .) 732. predvodi Franke u bici kod Poitiersa – zaustavljen prodor Arapa uvodi konjicu u franačku vojsku izgrađuje feudalnu državu – vojnicima dijeli zemlju (beneficij) zahtijevajući strogu poslušnost kasnije feud ili leno osnivač dinastije Karolinga

Dinastija KarolingaPIPIN MALI ( 741 . – kralj od 751 . – 768 .) - učvršćuje vlast – treba podršku plemstva i pape- 751. - Italiju napadaju Langobardi – Papa ga zove u pomoć pri obrani Rima- Pipin pobjeđuje Langobarde i predaje Papi područje Ravenskog egzarhata i Rimski dukat (bizantska teritorijalna jedinica)

to područje postaje buduća Papinska Država- 751. papa Zaharija (tj. Stjepan 2.) pomazuje Pipina za kralja- nasljednici – sinovi Karloman (umire 771.) i Karlo Veliki (768.-814.)

KARLO VELIKI ( 768 . – kralj od 800 . – 814 .) - 771. umire Karloman – Karlo preuzima vlast- razdoblje ratova, jačanja i širenja države (biograf Einhard)- 768. – Italiju opet napadaju Langobardi – Papa Hadrijan 1. ga zove u pomoć- 773. – ratuje protiv Langobarda, 774. dolazi u Rim i od Pape dobiva titulu Kralj Franaka i Langobarda i Rimski patricij- 780. ponovno ulazi u Rim i osvaja ga – ujedinjuje italsko područje u Kraljevinu Italiju daje sinu Pipinu na upravu- 781. stvara Papinsku Državu – zaštitnik je papinstva i daje svoj pristanak pri izboru pape – postoji do 19. st.- teritorijalno proširenje kraljevstva

781. Akvitanija 784. Bavarska 803. Avarski kaganat (=država) u Panoniji 804. rat protiv Sasa

- stanje u Bizantu – 797. svrgnut Konstantin 6. – vlada carica Irena – neuspješni pregovori Bizanta i Franaka- 25.12.800. – papa Leon 3. u Rimu kruni Karla carskom krunom – uspostava Rimskog Carstva

39 | P a g e

Page 40: POVIJEST SKRIPTA

- 806.-812. – rat s biz. carem Niciforom 1. koji mu ne priznaje carski naslov 812. Mir u Aachenu:

o Karlu se priznaje carski naslov i točno se određuje religijska i politička granica:o Karlo dobiva Istru i obje hrv. kneževine (od tada smo pod utjecajem Zapada, a ne Istoka)o Bizant dobiva Dalmaciju i Veneciju

- 813. Karlo u prijestolnici Aachenu kruni sina Ludovika Pobožnog za cara- izgrađuje se feudalno društvo – beneficij postaje feud i dijeli se na:

Ager – obradiva površina Saltus – pašnjaci, šume, obale rijeka

- novi slojevi Domestici – kućni robovi Coloni – doseljeni seljaci zakupci Kmetovi – neslobodni seljaci

- razdoblje kulturnog preokreta – Karolinška Renesansa – ujedinjenje latinskog i germanskog svijeta- Carstvo se dijeli na Grofovije i Marke kojima upravlja Markgrof- unutar Carstva postoje Kraljevina Italija i Kraljevina Akvitanija

LUDOVIK POBOŽNI ( 814 . – 840 .) - ovisan o svećenstvu (zato ime) – posebno o papi Paskalu 1. - zbog toga papa dobiva niz povlastica

Rim se izuzima iz jurisdikcije cara car ne sudjeluje pri izboru pape

- novo nasljedno načelo – Primogenitura – dioba teritorija sinovima, s tim da najstariji dobiva carsku krunu- slabi carska vlast – sukobi oko nasljedstva i jačanje crkve- umire 840. – nasljednici sinovi se bore za nasljedstvo građanski rat- 843. Verdunski sporazum – podjela carstva na tri kraljevstva:

Istočnofranačko Kraljevstvo – vlada Ludovik Njemački Lotaringija i Kraljevina Italija – vlada Lotar (i ima formalnu krunu cijelog Rimskog Carstva) Zapadnofranačko Kraljevstvo – vlada Karlo Ćelavi

NAPADI NOVIH NARODA U 9. I 10. STOLJEĆU- slabi moć država nastalih diobom Karolinškog carstva- najgore je bilo u Zapadnofranačkog

Karlo Ćelavi mora prepustiti cijelu Akvitaniju nećacima ne uspjeva osvojiti Bretanju njegovo carstvo – Zapadnofranačko – je pod stalnim naletima Normana 911. Karlo 3. Bezazleni mora dopustiti stvaranje Normanskog Vojvodstva u današnjoj Normandiji

- Normani „ljudi sa sjevera“, kod Engleza poznati kao Vikinzi tijekom 9. i 10. stoljeća se spuštaju prema jugu iz Skandinavije i pljačkaju uzrokuju stalne ratove u Zapadnofranačkoj 9. stoljeće – prolaze kroz Gibraltar i pustoše Provansu, Burgundiju i Toskanu ulaze riječnim tokovima i pustoše po unutrašnjosti stvorivši Normansko Vojvodstvo mogu i dalje napadati Britaniju ( vidi Britanija) napadaju i Lotaringiju – 11. stoljeće – osvajaju jug Italije i tamo osnivaju Normansko Kraljevstvo

- Britanija naseljava ju anglosaksonsko pučanstvo od 5. do 7. stoljeća plemena Angli, Sasi i Jiti pokoravaju Kelte 6. stoljeće – pokrštavaju se 9. stoljeće – dolazak Normana iz Danske (Vikinga) njihov napredak suzbija prvi engleski kralj Alfred Veliki 11. stoljeće – novi napadi Danaca – danski kralj Knut osvaja Englesku, nakon njegove smrti na kratko samostalni 1066. – bitka kod Hastinga – Normani iz Normandije na čelu s Vilimom Osvajačem zauzimaju Englesku

-- Mađari

Mađari (Ugri) su nomadski narod koji naseljava Panonsku Nizinu dolaze iz Karpata u Panoniju i ugrožavaju Južnu Njemačku, Italiju i Francusku 955. ih zaustavlja Oton 1. mađarski vođa Stjepan Arpadović se kruni za kralja i pokrštava Mađare

- Saraceni Saraceni (Arapi) ugrožavaju cijeli jug Italije (Lotarovu državu) 7. stoljeće – prelaze iz Afrike na Siciliju, Maltu, Korziku i Sardiniju upadaju na Jadran i u 9. stoljeću zauzimaju Dubrovnik i Bari zbog toga se Bizant udružuje s franačkim carem i izbacuju Arape

40 | P a g e

Page 41: POVIJEST SKRIPTA

i dalje napadaju Papinsku Državu – papa im čak mora plaćati veliki danakZapadnofranačko Kraljevstvo- sa sjevera prodiru Normani, sa juga Saraceni- 987. okrunjen Hugo Capet – svrgava posljednjeg Karolinga- jezgra budućeg Francuskog Kraljevstva

Lotaringija i Kraljevina Italija- carska moć nakon smrti Ludovika 2. (Lotarevog sina) još više slabi- pa papa ne može cara moliti za pomoć protiv Arapa- za pomoć moli Karla 3. Debelog, vladara Istočnofranačke

ISTOČNOFRANAČKO KRALJEVSTVO- Istočnu Franačku državu dobiva Verdunskim Ugovorom Ludovik Njemački- problemi su upadi Mađara- nasljednik:

KARLO 3 . DEBELI ( 876 . – 887 .) - 881. dolazi u Rim i papa Ivan 12. ga kruni za cara – okuplja sve zemlje nekadašnjeg carstva- 884. dobiva krunu Zapadnofranačkog Kraljevstva- kratko vrijem ujedinjeno čitavo franačko kraljevstvo - 888. umire i istočnofranačko carstvo se raspada na nezavisna kraljevstva i vojvodstava- nasljednici:

ARNULF ( 887 .)

LUDOVIK DIJETE ( 899 . – 911 .) - njegovom smrću nestaju Karolinzi u Istočnofranačkoj- 911. se Istočnofranačka dijeli na 5 vojvodstava, čiji vladari imaju pravo birati kralja Istočnofranačko Kraljevstva

Lotaringija Frankonija Saska Švapska Bavarska

KONRAD 1 . ( 911 .- 918 .) - prije krunjenja je bio vojvoda Frankonije

HENRIK 1 . PTIČAR ( 918 . – 936 .) - prije krunjenja vojvoda Saske- ojačao kraljevsku vlast- ratuje sa Mađarima, Slavenima, Dancima- 936. „preporučuje“ svojeg sina Otona za kralja

OTON 1 . ( 936 . – 973 .) - prije krunjenja vojvoda Saske- pomazan za kralja u Aachenu- 937. – 941. – ustanak plemstva – ustanak ugušen- razdoblje učvršćivanja kraljevske vlasti, u čemu ima podršku Crkve- uvodi se laička investitura – kralj postavlja biskupe i daje im posjede- kralj postaje zaštitnik Crkve, a biskupi njegovi vazali (štićenici)- 955. pobjeđuje Mađare kod Augsburga (vraćaju se u Panoniju)- osvaja prostor između Labe i Odre- 961. odlazi u pomoć papi Ivanu 12. u sukobu s rimskim plemstvom – postaje zaštitinik papinstva- 962. okrunjen za cara nove države

nastaje Sveto Rimsko Carstvo Njemačkog Naroda- poseban carov edikt – Otonove Povlastice – određuju položaj papinstva i carstva

car sudjeluje u izboru pape car ubire prihode sa crkvenih posjeda papa polaže caru zakletvu vjernosti (kralj je iznad pape) teokratsko shvaćanje države (car je božji pomazanik) uvodi se simonija – trgovina crkvenim častima (titulama)

- nasljednici:OTON 2 . ( 973 . – 983 .) i OTON 3 . ( 983 . – 1002 .) - razdoblje kulturnog preporoda Otonska Renesansa- nema više antičkih utjecaja, prevladava Romanička umjetnost- graditeljstvo

katedrale u Mainzu i Augsburgu samostani u Fuldi, Hildesheimu i Kölnu

- skulptura – raspela- slikarstvo – minijature za ukrašavanje knjiga

41 | P a g e

Page 42: POVIJEST SKRIPTA

- samostanska umjetnost – samostani Sankt Gallen i Corbie- povjesničar Widkuin – Saksonska Povijest- nakon izumiranja Otonske dinastije dolazi dinastija Hohenstauf (1138. – 1254.)

SREDNJOVJEKOVNA CRKVA- 10. stoljeće obilježava prožimanje Crkve i Države- problemi nakon otonskih povlastica

simonija – kupovanje crkvenih časti nepoštivanje celibata, nikolaitizam – ženidba svećenika bogastvo svećenika i nemoral samostana

BENEDIKTINCI- osnovnani 909. u Burgundiji- vovoda Vilim od Akvitanije osniva prvi samostan u Clunyju- Vilim ih izravno podređuje papi a ne lokalnim vladarima- vrše obnovu prema pravilima sv. Benedikta Ora et labora – Moli i radi- papa Ivan 9. dopušta samostanu širenje- samostani benediktinaca nazivaju se priorije i ima ih do 1000 u cijeloj Francuskoj- klinijevske reforme

jačanje celibata zaštita pod okriljem Crkve – za žene, djecu i slabe postavljanje redovnika iz svojih redova za mjesne biskupe protivljenje simoniji reforma Crkve – žele libetas ecclesiae (slobodu crkve) – odvajanje od lokalnih vlasti i direktan odnos s Rimom

- 11. stoljeće – pokret prodire u Rim – podupire ga car Svetog Rimskog Carstva Henrik 3. - pape reformatori – Lav 9., Stjepan 10., Nikola 2. i Aleksandar 3. - posljedice

stvaranje novih redova – Kartuzijanci (Francuska, 1084.) i Cistarciti (Burgundija 1098.) crkveni raskol – međusobno izopćenje 16.7.1054. Humberta i Cerularija Lateranski Koncil 1059. – odluke o reformi – zalaže se Hildebrant (Grgur 7.) – odlučeno da samo kardinali biraju papu

- sukob pape Grgura 7. i cara Henrika 4.- 1075. Dictatus Papae – 27 točaka

primat pape nad državom i carem papu smije izabirati samo zbor kardinala crkveni prihodi pripadaju Crkvi zabrana simonije

- 1076. Državni sabor u Wormsu – car svrgava papu i proglašava ga lažnim- odgovor pape – anatema – izopćenje i prokletstvo cara te odrješenje plemića od vazalnosti prema caru- Henrik 4. dolazi pred papu u Canossu u zimi 1076./1077. i dobiva odrješenje grijeha- 1080. nastavak sukoba – car vojno pokorava plemstvo, izabire protupapu Klementa 3. i kreće s vojskom na Rim- 1122. kraj sukoba – Sporazum u Wormsu – Wormski Konkordat

papa Kalist 2. i car Henrik 5. uvode dvostruku investituru biskupao kralj dodjeljuje svjetovnu investituru (žezlo) – biskup postaje svjetovni gospodar na određenom feudalnom posjeduo papa dodjeljuje duhovnu investituru (prsten i biskupski štap), i također izabire biskupe i kardinale

posljedice – sukobi u Italiji – Gvelfi (za papu) i Gibelini (za cara) iz kuće Hohenstofen

42 | P a g e

Page 43: POVIJEST SKRIPTA

2. Hrvatska u ranom srednjem vijekuEtnogeneza – podrijetlo- 4 teorije o postanku Hrvata:

o Slavenska o Hrvati su dio Slavena koji u 7. st. dolaze na jugo najstarija i najzastupljenija teorija, zastupao Franjo Rački

o Dualistička o Hrvati su došli nakon prve seobe Slavena i pokorili su iho zastupao Vjekoslav Klaić

o Gotska o Hrvati su zapravo Gotio bedasto, nitko zapravo ne vjeruje u to, „izmišljeno“ za vrijeme NDH kako bi se Hrvati mogli prikazati kao Arijevci

o Iranska o Hrvati su Iransko pleme o dolaze u područje Bijele Hrvatske, tamo se slaveniziraju i spuštaju u ova područja

- izvori o dolasku Hrvatao Konstantin 7. Porfirogenet – 10. st. – De administrando imperio

o u 29., 30. i 31. poglavlju priča o doseljenju Slavenao podupire slavensku i dualističku teoriju

o Ljetopis popa Dukljanina – 12. st.o podupire gotsku teoriju

o Toma Arhiđakon – 13. st. – Historia Salonitanao u 7. poglavlju spominje Hrvateo podupire slavensku teoriju

o Anastazije Bibliotekar (sabrao) - Liber pontificaliso pismo pape Grgura 7., pismo pape Ivana 4. o spominje doseljenje i pokrštenje

o Tanaiske ploče s izvora rijeke Dono spominju ime Horoathos, Horvathoso podupire iransku teoriju

- legenda o doseljenju Hrvata: daje ju Porfirogenet u De administrando imperio sedmero braće predvodi Hrvate – Tuga, Buga, Klukas, Lobelos, Muhlo, Kosenec, Hrobatos dolaze na Heraklijev poziv u 7. stoljeću u ova područja

- nova teorija - Hrvati su možda bili viši konjanički časnički sloj slavenske vojske - prvo dolaze u Istru, pa u kontinentalnu Dalmaciju, pa na sam jug i pokoravaju tamošnje stanovnike- 7-9. stoljeće – prevladavaju na prostorima Hrvatske- 7. stoljeće – dolaze u dodir s domaćima - Ilirima – od njih preuzimaju vjeru i jezik- prvi dodiri s Kršćanstvom: (izvor: Liber pontificalis)

spomen pisma pape Grgura 7. salonitanskom biskupu Maksimu spomen pisma pape Ivana 4. – Ivan 4. poslao opata Martina da otkupi zarobljene Kršćane u Hrvatskoj

- pokrštavanje traje od 7. do 9. stoljeća prvo se pokrštavaju vođe, a zatim narod u 3 faze iz tri centra

1. iz Rima – 7.st – doba Heraklija – Heraklijevi misionari pokrštavaju Dalmatinsku Hrvatsku (izvor: Porfirogenet)2. iz Akvileje – 8/9. st – doba Karla Velikog – pokrštavanje Panonske Hrvatske i Istre3. iz Carigrada – 9. st – doba Bazilija 1. – pokrštavanje Bosne i Neretvanske Kneževine (Porfirogenet)

- više centara više utjecaja – problem! – našli se na granici 2 vjerska kruga – pripadaju Zapadnom kršćanskom krugu, ali poznaju liturgiju na narodnom jeziku, što su pokupili od Bizanta (Istoka)

7 – 9 . stoljeće – “Razdoblje šutnje izvora“ formira se državna organizacija etnička skupina postaje politička zajednica stvaraju se prve sklavinije (kneževine) plemenski vojvode postaju knezovi, plemenski prvaci aristokracija, a prvaci aristokracije župani

- bilo je 12 najvažnijih plemena- prostori koje smo naselili (sklavinije):

Posavska Hrvatska

43 | P a g e

Page 44: POVIJEST SKRIPTA

Dalmatinska Hrvatska ostalo:

o Neretvanska kneževinao bizantska tema Dalmacija

- 9. stoljeće – razdoblje vladavine Franačkog Carstva izvor: Einhard - Annales regni Francorum – opisuje sukob Karla Velikog s Niciforom (traje 806.-812.) i mir u Aachenu Bizant dobiva Dalmaciju, Veneciju i Istru Karlo dobiva Panonsku i Posavsku Hrvatsku nakon Verdunskog sporazuma dolazimo dijelom pod vladu Lotara 1., a dijelom pod Ljudevita Njemačkog knezovi su funkcionirali kao franački vazali

Posavska ili Panonska Hrvatska- malo informacija, bed!- prostor između Drave i Velebita- svi knezovi su franački vazali

VOJNOMIR ( 791 . - 796 .) - prvi poznati knez

LJUDEVIT POSAVSKI ( 810 . - 823 .) - prijestolnica u Sisku- izvor: Einhard – Annales regni Francorum- 819.-822. – stvorio pobunu protiv furlandske marke (u nju spada naše područje) i markgrofa Kadolaha- traži saveznike – za pomoć pita primorskog kneza Bornu Borna je debil i ne pomaže nego staje na stranu Franaka- 822. – pobuna ugušena – Ljudevit bježi iz Siska u Srbiju, pa u Primorsku Hrvatsku

OSTALI KNEZOVI: Ratimir, Pribina… BRASLAV zadnji knez Panonske Hrvatske – vlada do 896. provala Mađara – osvajaju Posavsku Hrvatsku

Primorska ili Dalmatinska HrvatskaVIŠESLAV- prvi knez- izvor: Višeslavova krstionica – nastala prije 803. pa pretpostavljamo da je vladao početkom 9. st.

BORNA ( 810 . - 821 .) - dobar franački vazal koji nije htio pomoć Ljudevitu nego je bio bezveze i družio se s Francima

VLADISLAV ( 821 . - 835 .) MISLAV ( 835 . - 845 .) - lagano osamostaljenje od Franaka koji su prezauzeti Verdunskim sporazumom i sličnim stvarima, pa ne paze na nas- uspješno ratuje s Venecijom – protiv dužda Petra Tradenika- 839. Tradenik mora potpisati mir s Hrvatima- Mislav surađuje s neretvanskim gusarima i opet ratuje s Venecijom

TRPIMIR ( 845 . - 864 .) - izvori

Trpimirova Darovnica – 8.3.852. – piše o gradnji samostana i o darovanju crkve sv. Jurja na Putalju splitskom nadbiskupuo „dux chroatorum“ (knez Hrvata) prvi spomen hrvatskog imena u povijesnim spomenicima! Opa!

dio zabata sa crkve u Rižinicama teolog Gottschalk koji boravi kod Trpimira na dvoru 846.

- osnivač dinastije Trpimirovića (vrlo logično)- prijestolnica u Klisu- formalno priznaje Franačku vlast, zapravo su samostalno, no još uvijek ratuju kao franački vazali- 846. – uspješno ratuje protiv bizantskih stratega u Zadru- 852. – uspješno ratuje protiv Bugara u Bosni- surađuje s Crkvom osniva prvi benediktinski samostan svetog Petra u Rižinicama podno Klisa- osnovao Ninsku Biskupiju

DOMAGOJ ( 864 . - 876 .) - na vlast dolazi dvorskim prevratom- razdoblje borbe za Jadran

ratovi protiv Venecije – vrlo, vrlo loši (prozvan najgorim knezom Slavena) ratovi protiv Arapa – 871. pomaže Ludoviku 2. osvojiti arapski grad Bari

- izvor za vladanje nad Jadranom pismo pape Ivana 4. – moli Domagoja da smiri svoje gusare- problem! – Bazilije 1. osvaja Neretvansku kneževinu i pokušava svrgnuti Domagoja, ali neuspješno- 876. umire sukobi oko prijestolja

ZDESLAV ( 878 . - 879 .) - Trpimirov sin, vazal Bazilija 1. - Probizantska politika – surađuju s Bizantom

44 | P a g e

Page 45: POVIJEST SKRIPTA

za nagradu, dalmatinski gradovi ne plaćaju porez Bizantu nego Hrvatskim knezovima zbog toga biva zbačen, jer se valjda ljudima to nije svidjelo

BRANIMIR ( 879 . - 892 .) - međunarodno priznat – priznao ga je papa Ivan 8.

21.5.879. papa blagoslivlja Branimira i njegov narod- problem! – crkvena jurisdikcija – sukob između Nina i Splita oko toga tko će biti glavni- 880. – Dalmacijom putuje Metod – to je to, on samo putuje…- papa Ivan 8. dozvoljava upotrebu slavenske liturgije širi se glagoljaštvo po Istri, primorskim otocima i duž Jadrana- Venecija je sad opet jaka, a probleme stvaraju Neretvanski gusari- 886. – bitka kod Makarske mletački dužd Petar Kandijano napada Neretvansku kneževinu Venecija popušila i ne radi

probleme slijedećih 100 godina- 889. – od tada Mlečani plaćaju hrvatskog knezu danak za plovidbu

MUNCIMIR ( 892 . - ~910 .) - prijestolnica u Bijaćima kod Trogira- nosi naslov Princeps jača centralizacija - izvori – crkveni spisi – i oni kažu:

u sporu ninskog biskupa i splitskog nadbiskupa presuđuje u korist Splita gradi crkvu svetog Luke u Uzdolju

- u njegovo vrijeme nestaje Posavska Hrvatska (vidi gore kod Braslava)TOMISLAV ( 910 . – 925 . – 928 .) - zadnji hrvatski knez, 925. se okrunio za kralja (vidi Kraljevstvo)

Hrvatsko KraljevstvoTOMISLAV ( 910 . – 925 . - 928 .) - posljednji hrvatski knez i prvi hrvatski kralj- ratuje sa susjedima – Mađarima i Bugarima ratovi jačaju i šire Hrvatsku

Mađario Mađari uletavaju i zauzimaju Posavsku Hrvatsku (nestaje Posavske Hrvatske)o Tomislav ih tjera preko Drave time ujedinjuje obje hrvatske kneževine

Bugario bugarski car Simeon ratuje s bizantskim carem Romanom 1.

Roman zove Tomislava u pomoć!o 926. – Tomislav poražava Alogobotura, bugarskog vojskovođuo od Romana dobiva naslov prokonzula i upravu nad biz. temom Dalmacijom

- Što to sve on ima: Primorska Hrvatska – naslijedio od tate Mutimira Posavska Hrvatska – uzeo Mađarima tema Dalmacija, Neretvanska kneževina – dobio za nagradu od Romana 1.

- 925. – okrunio se za kralja možda na Duvanjskom Polju (Duvno = Tomislavgrad) dokaz – papa Ivan 10. naziva ga “dragim sinom i kraljem Hrvata“

- problem! – Ninski i Splitski crkveni vladari se opet neš svađaju za prevlast: ninski biskup Grgur je izravno podređen papi (episcopus chroatiensis) sukob oko liturgije na latinskom (papa i Split) ili narodnom jeziku (Tomislav i Grgur)

o rezultat sukoba Crkveni sabori 925. i 928.- Crkveni sabor 925.

Pitanje : Tko će dobiti metropoliju?o ninski biskup Grgur? Ne!o zadarski biskup Formin? Opet Ne!o splitski nadbiskup Ivan? Pa da! Ivan postaje novi metropolit!

- Crkveni sabor 928. Grgur ulaže prigovor i zato se radi novi sabor ništa novo, samo se potvrđuju odluke iz 925. ukida se ninska biskupija Grgur mora birat novu za sebe odabire Skradinsku biskupiju

TRPIMIR 2 . ( 928 . – 935 .) & KREŠIMIR 1 . ( 935 . – 945 .) - Hrvatska je jaka kraljevina- razvijaju se pomorstvo i trgovina- dobri odnosi sa susjedima Trpimir 2. i bugarski car Petar sklapaju mir- sve je vrlo lijepo.

MIROSLAV ( 945 . – 949 .) - dinastički sukobi između Miroslava i brata Mihajla Krešimira slabi država- jača plemstvo

ban Pribina – gospodar Like, Gacke i Krbave raški župan Časlav – zauzima si istočnu Bosnu i Neretvansku kneževinu

45 | P a g e

Page 46: POVIJEST SKRIPTA

MIHAJLO KREŠIMIR ( 949 . – 969 .) - na prijestolje dolazi uz pomoć bana Pribine- žena mu bijaše Kraljica Jelena- 960. – umire Časlav – Bosna i Neretva opet naši!- podjela kraljevine na županije - župan ima političku, vojnu i sudačku vlast- Jelena gradi dvije dražesne crkve

crkvu sv. Stjepana – krunidbena bazilika za kraljeve crkvu sv. Marije – grobnica hrvatskih vladara

STJEPAN DRŽISLAV ( 969 . – 997 .) - Hrvatska ponovno vojno i politički jača- ratuje protiv bugarskog vladara Samuila koji napada Zadar, Dubrovnik i Kotor Samuil poražen - dobri odnosi s Bizantskim Carstvom Bazilije 2. mu daje znakove kraljevske vlasti i povjerava mu Dalmaciju na upravu

Stjepan Držislav - prvi okrunjeni hrvatski kralj!- dobri odnosi s Venecijom Venecija plaća danak za slobodnu trgovinu uz jadransku obalu- nakon smrti – novi dinastički sukobi između tri sina Stjepana Držislava – Svetoslava, Gojslava i Krešimira

SVETOSLAV SURONJA ( 997 . – 998 .) - zbacila ga braća, a on bježi u Veneciju pod okrilje Bizanta- oženio sina Stjepana Svetoslavića sa Hicelom Orseolo iz Venecije

GOJSLAV ( 998 . – 1020 .) i KREŠIMIR 3 . ( 998 . – 1030 .) - Hrvatska slabi, a Venecija to iskorištava

1024. – dužd Petar Orseolo napada Zadar i Biograd koji se stavljaju pod zaštitu Venecije (odn. Bizanta)o Hrvatska gubi danak kojeg je Venecija plaćala

STJEPAN 1 . ( 1030 . – 1058 .) - sin Krešimira 3. - opet jačanje države vraća dalmatinske gradove pod upravu hrv. kraljeva- razdoblje crkvenog raskola (1054.) dalmatinski gradovi se sve više vežu sa hrvatskim zaleđem gubi se veza s Bizantom- jačaju Mađari – 1035. mađarski kralj Stjepan Sveti provaljuje i otima Panonsku Hrvatsku

formira poseban banat ili dukat kao prijatelj Bizanta daje ga na upravu Stjepanu Svetoslaviću (Suronjin sin) Slavonija

- sredina 11. stoljeća Dalmacija – drže ju Hrvatska, Venecija i Bizant Primorska Hrvatska – drže ju hrvatski kraljevi Panonska Hrvatska – posebni banat

PETAR KREŠIMIR 4 . ( 1058 . – 1074 .) - obnavlja jedinstvo hrvatske države- preuzima upravu nad dalmatinskim gradovima i otocima- ostavlja gradovima samostalnost u biranju gradske uprave- ubire danak mira – za gradski ager- ubire dio lučkih postrojbi i dobiva brodove u ratu- omogućava slobodnu trgovinu hrvatskim zaleđem u (romanske) dalmatinske gradove se useljavaju Hrvati gradovi se i

crkveno vežu za Hrvatsku integracija Dalmacije u sastav hrvatske države- potiče se razvoj obalnih gradova (Biograda, Nina, Skradina…) i gradi se Šibenik- razvija se feudalizam (wow, fakat neobična natuknica, uopće ju nismo vidjeli jedno 238 puta do sad) - 1066. – Petar Krešimir 4. se kruni za kralja Hrvatske i Dalmacije ime države: Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije

sjedinjuje i Panonsku Hrvatsku kojom upravlja Dmitar Zvonimir- 1070. – sporazum Petra Krešimira 4. i Dmitra Zvonimira Zvonimir postaje Petrov suvladar i nasljednik- Hrvatskoj se priključuje i Neretvanska Kneževina i Bosna- uvodi se naziv trojedna kraljevina Hrvatska & Slavonija & Dalmacija- crkva – 1059. održan Lateranski Koncil pod vodstvom pape Nikole 2. potiče se reforma Crkve na graničnim prostorima- 1060. - papinski legat Majnard saziva novi crkveni sabor u Splitu

prihvaćaju se odluke Lateranskog Koncila ima zadatak maknuti sve kaj ima utjecaje s Istoka, pa tako

o zabranjuje ženidbu svećenikao zabranjuje nošenje dugih brada i kosao zabranjuje zaređivanje svećenika koji ne znaju latinski (aha!)

zatvaraju se crkve sa slavenskom liturgijom- sukobljavaju se reformatori i oni koji ne žele te reforme (narod i niži svećenici – ne niži visinom nego niži po statusu)

većinom se faćkaju oko slavenske liturgije i glagoljice kralj podržao papu i reformatore grade se novi benediktinski samostani (neopisivo je izuzetan onaj u Biogradu!)

- 1073. – i… još jedan crkveni sabor! savladan otpor crkvenim reformama prestanak sukoba ponovno osnivanje Ninske biskupije ali smanjenog opsega

- 1074. – prodiru Normani bezuspješno opsjedaju Rab i napadaju dalmatinske gradove postoji šansa da su zarobili i PK4.

46 | P a g e

Page 47: POVIJEST SKRIPTA

ako su ga zarobili, onda je on, možda, ne znamo, ali možda kao otkupninu predao Nin, Zadar, Biograd, Trogir i Split umre.

DMITAR ZVONIMIR ( 1074 . – 1089 .) - jedan od Trpimirovića unuk Stjepana Suronje- aktivna vanjska politika surađuje s papom Grgurom 7.

1074. – papa priznaje Zvonimirovu vlast nad dalmatinskim gradovima 10.1085. – papinski legat Gebizon u bazilici sv. Petra u Solinu kruni Zvonimira za kralja

o dobiva od pape krunu, žezlo i zastavuo priseže vjernost papi i prihvaća obvezu plaćanja godišnjeg danka od 200 bizantskih zlatnika

- nastavlja provoditi u Hrvatskoj crkvene reforme- doba stabilnosti i kulturnog uspona hrvatske države

grade se crkve i samostani provodi se reforma po uzoru na benediktince u Europi razvija hrvatsko pismo Glagoljica! Bašćanska Ploča! izgrađuje se srednjovjekovno feudalno društvo (gle opet!)

o dvor se organizira na europski način prijestolnice Knin, Solin, Biograd

- ratuje kao saveznik Normana (jer su oni saveznici Pape) protiv Bizanta i Venecije sudjeluje u borbama oko Krfa- 1085. – rat gotov – mletački dužd dobiva od bizantskog cara naslov dux dalmatiae formalno je Dalmacija ipak pod vlašću Hrv.- 1085. - nakon smrti Grgura 7. slabi vanjskopolitički položaj Hrvatske

Zvonimirov sin Radovan umire prije samog Zvonimira bed! nasljeđuje ga bolesni i jadni Stjepan 2. skoro umire bed! prijestolje nema nasljednika bed! Zvonimirova žena bješe Jelena Lijepa sestra Ladislava Arpadovića (Mađar) ima ideju da njen buraz uzima krunu

o naposljetku nakon nekog vremena (i par vladara) se stvara hrvatsko-mađarska unijao Lijepa Jelena je zaslužna za 9 stoljeća zajedničke mađarsko-hrvatske povijesti bed!

- legenda o Zvonimirovoj smrti (izvor: Ljetopis popa Martinca (15.st.)) Zvonimir je navodno ubijen na saboru na Kosovu polju kod Knina jer je htio povesti Hrvate u križarski rat na poziv pape

Grgura 7. što se Hrvatima nije svidjelo pa su ga sasjekli, a on se umirući zaderao i prokleo hrvatski narod: „Dabogda više nikad ne imali kralja svoje krvi!“, što se kasnije često uzimalo kao „opravdanje“ za stoljeća mađarske vladavine

RAZVOJ KULTURE U DOBA NARODNIH VLADARAPismo- imaju narodno pismo koje su izmislili Metodovi učenici za potrebe slavenske liturgije

glagoljica (obla i uglata) – koristi se u slavenskom bogoslužju i književnostio najpoznatiji glagoljaški spomenik na hrvatskom – Bašćanska Ploča iz 1100. godine

- Hrvatska u srednjem vijeku prihvaća i europsko pismo latinicu javlja se u dva oblika – Beneventana i Karolina koristi se na kamenim spomenicima - oltarske pregrade i portali, zabati, ciboriji natpisi hrv. vladara i plemića materijalni pisani izvori za to razdoblje

o krstionica kneza Višeslavao natpis sa sarkofaga kraljice Jelene

- postoje i dokumenti pisani na latinici Splitski Evanđelistar iz 7./8. stoljeća Trpimirova darovnica pismo pape Ivana 8. knezu Domagoju isprave kralja Zvonimira, evanđelistari

- benediktinski samostani – žarišta kulture i pismenosti na latinskom sv. Krševan i sv. Marija u Zadru

o sv. Marija u Zadru – centar kulturnog života Dalmacije Časoslov opatice Čike , Vekenegin Evanđelistar sv. Marija u Solinu sv. Petar u Supetarskoj Dragi na Rabu

o tamo nastaje Supetarski Kartular što je to - ne znam, i uopće mi se ne da tražiti- između 10. i 11. st. imaju u Hrvatskoj oko 50 samostana skriptoriji za prepisku kodeksa

Predromaničko graditeljstvo Crkveno graditeljstvo- predromanika – utjecaj bizantske i franačke umjetnosti sa svodovima, kupolama i polukupolama

centralna građevina (trolisna i četverolisna)o sv. Križ u Ninuo sv. Nikola kod Ninao sv. Donat u Zadru

longitudinalne građevina (jednobrodna i trobrodna)Skulptura- pleterni ornament – oltarne pregrade, oltari, prozorski okviri

47 | P a g e

Page 48: POVIJEST SKRIPTA

posebna karakteristika – troprutasti (da, tro-pru-ta-sti) pleter- elementi – kuka i rozeta- romanika – dolazi u 11. stoljeću u Hrvatsku i Dalmaciju

u skulpturi se javlja ljudski lik

3. Europa u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

1. FeudalizamFeudalizam (od lat. feudum ili starogerm. feod – posjed) je način organizacije i vladanja nad društvom u srednjovjekovnoj Europi. Održao se u nekim zemljama do 19. stoljeća, a bazira se na vazalstvu i senioratu, gdje je senior (bogati zemljoposjednik) davao vazalu (djelomično/potpuno zavisnom) dio zemlje da obrađuje u zamjenu za određene obveze (vojna obveza, dio prihoda itd.)

2. Seniorsko-vazalski odnos Seniori, od kojih je najviši, naravno, kralj, daju vazalima svoje posjede (feude) kao nagradu za službu. Feud je vazalu jedini izvor prihoda, a zauzvrat bi imao određene obveze prema senioru. Klasna podjela u feudalnom sistemu razdijeljena je na seniora (dominus directus), koji je dijelio zemlju, dominus utile (vazal) koji je imao većinsku vlast nad feudom, a dio je davao seljacima-zakupcima (kasnije kmetovima) koji su bili u potpunoj zavisnosti svom senioru.

3. Feudalne renteFeudalne rente su obveze koje je vazal imao, a dijelile su se u 3 grupe – radna, novčana i naturalna renta. Prema feudalcu (vazalu) seljak je bio dužan davati naturalnu rentu (1/9 uroda) i radnu rentu ili tlaku – morao je raditi na feudalčevom dijelu feuda odr. broj dana tjedno. Crkvi je seljak obavezno morao dati 1/10 svojih uroda (tkđ. naturalna renta), a državi je dugovao novčanu rentu – porez, kao što je to i danas slučaj.

4. Gradovi u srednjem vijekuSrednjovjekovni gradovi nisu bili baš ugodni za život. Izuzev nekolicine koja je stvarno lijepo rasla i razvijala se (Milano, Venecija, Firenza), većinu su krasili nedostatak ikakve kanalizacije, epid emije raznih boleština, česti požari i sl. Izgleda da je (rijetka) dobra točka tih gradova bio bedem kojim su bili opasani koji ih je često branio od naleta napadača. Nastajali su iz jednostavnih razloga, okupljanjem oko njima važnih središta (katedrala, trg. putova, dvoraca), a mogli su biti ili pod zaštitom kralja (slobodni kraljevski gradovi) ili pod zaštitom feudalca (tamo bi strpao svoje vazale i ostale njemu podređene).

5. Srednjevjekovna udruženjaU 11. stoljeću dolazi do boom-a trgovine i obrta posvuda. Porastom konkurencije i sveopćom neorganiziranošću počinju se udruživati. Najvažnija udruženja bili su cehovi i gilde. Cehovi, udruženja obrtnika, bila su strukovna bratstva okupljena oko jednog obrta, i stvar je dosta dobro funkcionirala, jer je stvoren monopol, koji je tada bio potpuno prihvatljiv, jer je njime nestala konkurencija, članovi su bili zaštićeni, a stvoren je i strog sustav pravila unutar ceha, koji je bio zatvoren. Glavna obilježja ceha su jednakost, solidarnost i zatvorenost. Gilde, pak, su udruženja trgovaca, stvorena također zbog zajedničkih interesa i napretka, a mogle su toliko narasti da su znale uključivati i čitave gradove (tzv. Hanze). Zbog ne-poslovnih razloga stvarane su bratovštine, udruženja s (najčešće) kulturno-društvenom svrhom, koja su čuvala pismenost i književnost tog doba.

6. Uzroci i posljedice križarskih ratovaUzroci pokretanja masovnog (1095. – 1291.) križarskog pohoda su brojni – U 11. stoljeću Turci Seldžuci zavladali su kršćanskim svetim mjestima Sirijom i Palestinom, čime su indirektno uvelike otežane ikakve trgovačke veze s Istokom, koje su im tada bile važne. Bizantski car Aleksije 1. Komnen traži od pape Urbana 2. da napravi nešto, a papa spremno 16.11.1095. organizira Sabor u Clermontu gdje poziva sve kršćane da zajedno krenu i oslobode svete prostore, te obećaje sigurno(!) oproštenje grijeha svim onim koji umru u procesu. Dva glavna razloga zašto je narod uopće pristao sjuriti se u moguću smrt bili su činjenica da im je trgovina s Istokom bila od vrlo velike važnosti, ali su i primijetili dobru priliku da pobjegnu od katastrofalnih uvjeta u Europi. Posljedice križarskih ratova varirale su od trgovačkih – trgovina Istoka i Zapada zaživjela je i zato sada uživamo u mnogim inovacijama kao što su obrada tkanine, čelik ili breskve, gospodarskih – veliki porast novčanog gospodarstva, te svedruštvenih. Naime, cijela Europa započela je niz pozitivnih promjena, vitezovi su postali uglađeniji, stvoren je kult žene, grade se ljepše i udobnije kuće, a da ni ne govorim o gorespomenutoj breskvi i sl. novim poljoprivrednim kulturama.

7. Drugi i Treći križarski ratRazdoblje mirne koegzistencije Kršćana i Muslimana na Bliskom istoku kratko je trajao. Već 1144. pala je Grofovija Edesa. Potaknuti brojnim propovjednicima (Bernard iz Clairvauxa), ljudi krenuše u Drugi križarski rat (1147.-1149.). Francuska i njemačka vojska krenula je pod vodstvom Luja 7. i Konrada 3. Nakon neuspješnog i strateško užasnog napada na Damask, gubitnici se vraćaju kući bez ikakvih rezultata osim poljuljanog opstanka križarskih državica. Treći križarski rat (1189.-1197.) dogodio se zbog pada još jedne državice – Jeruzalemskog kraljevstva, čiji glavni grad je osvojio egipatski sultan Saladin. Vojska predvođena vrlo popularnim (a valjda i dobrim) vladarima (Richardom Lavljeg Srca iz Eng, Fridrichom 1. Barbarossom iz SRC i Filipom 2. iz Fra) krenula je put Jeruzalema, no ni ovaj put nije bilo nikakvih dobrih rezultata – jedino što su uspjeli je osvojiti Akru, a Barbarossa se uspio utopiti u nekom potoku.

8. Države Pirinejskog poluotokaVećinu srednjeg vijeka Pirinejski poluotok proveo je oslobađajući se od Maura rekonkvistom. Raspadom Kordopskog kalifata nastaju male arapske države, uz već postojeće kršćanske - tri najvažnije: Kastilja, Aragon i Portugal. Najveća, Kastilja, koncentrira se na

48 | P a g e

Page 49: POVIJEST SKRIPTA

građenje protumaurskih utvrda, Aragon na pomorstvo, a Portugal se osamostaljuje od vlasti kastiljskih kraljeva i jača pod dinastijom Aviz. 1469. Aragon i Kastilja se ujedinjuju u državu spremnu za potpuno oslobođenje od Maura. 1492., padom Granade – posljednjeg maurskog uporišta, nastaje Španjolska, zemlja koju odlikuju snažna mornarica, jak križarski duh i zloglasna inkvizicija.

9. Španjolska rekonkvistaRekonkvista ili reoslobođenje bješe borba stanovnika Pirinejskog poluotoka za oslobođenje od vlasti Arapa (Maura). Trajala je od 10. stoljeća pa sve do 1492., a najvažnija bitka zbila se 1212. kod Las Navas de Toulousa kad su kršćani izvojevali veliku pobjedu. Osnivaju se kršćanske države Leon, Navarra, Kastilja, Aragon i dr.

10. Najznačajniji vladari Engleske (i njihova obilježja) Nakon što je Vilim 1. Osvajač osnovao Normansku dinastiju, na prijestolje dolazi ne tako važni Henrik 1. Ali nakon njega dolazi prava faca, Henrik 2. bio je najveći vladar svog vremena, s više posjeda u Francuskoj nego sam francuski kralj. Bio je francuski grof od Anjoua, a u Engleskoj je osnova dinastiju Plantageneta. Centralizira državu i sukobljuje se s Crkvom, svojim nadbiskupom Thomasom Beckettom koji je branio Crkvu. Sinovi mu bjehu Richard Lavljeg Srca i Ivan bez Zemlje. Richard je proveo većinu vladavine ratujući, a Ivan se sukobljava s plemstvom i pod njihovim pritiskom 1215. izdaje Veliku Povelju Sloboda (Magna Charta Libertatum) kojom se ograničava vlast kralja, određuju povlastice staleža, te se uspostavlja temelj engleskog ustavnog prava. Stvara i Veliko vijeće koje nadzire održavanje odredaba povelje. Nakon njega dolazi Henrik 3. koji također ratuje s plemstvom, Oksfordskim statutima 1265. uvodi Malo vijeće, određuje Velikom da se sastaje 3 puta godišnje. Slijedeći važan vladar je Henrik 7. Tudor koji ženidbom za Elizabetu York okončava Rat Ruža.

11. Razvitak parlamenta u EngleskojIako pravi parlament počinje s Henryjem 3., mogli bismo reći da razvitak parlamenta u Engleskoj počinje već Velikom poveljom sloboda, jer je samim stvaranjem Velikog vijeća nastupa razdoblje u kojem se zatomljuje apsolutna vlast monarha i uzdiže glas plemstva, a u širem smislu i cijelog naroda, jer (sve veće) plemstvo uviđa da zemlja pati zbog netaktičnog vodstva Richarda i pogotovo Ivana, te odabiru prikladno vrijeme da ga prisile na potpisivanje Povelje. Tada već je kralju ograničena mogućnost oporezivanja bez pristanka Vijeća, odabir nekih državnih funkcija i sl. Henrik 3. je još kao dijete, došavši na vlast, pokušao umanjiti moć Povelje, no plemstvo koje je evidentno uživalo u povlasticama mu to nije htjelo dopustiti. Situacija se okrenula i kralj je uhvaćen u klopku te ga plemići na čelu s Simonom Montfortom tjeraju da potpiše Oksfordske statute 1265. godine, kojim je određeno obaveznih 3 puta godišnje sazivanje Velikog vijeća (kako bi uopće moglo imati ikakvo pravo glasa) te stvaranje Malog vijeća, čime je još više umanjena vlast ionako slabog kralja kojeg je plemstvo sada djelomično kontroliralo.

12. Stogodišnji ratStogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Engleske i Francuske koji je trajao punih 116 godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s razdobljima mira. Uzrok ratu su promjene na prijestoljima obaju zemalja te sukob kraljeva Edvarda 3. i Filipa 4. oko Flandrije. Povod ratu bila je Filipova zabrana uvoza engleske vune u Flandriju. Rat je počeo 1. fazom (1337.-1360.), engleskom ekspanzijom na francuskom tlu, nakon čega slijedi druga faza (1360.-1380.) u kojoj fr. kralj Karlo 5. Mudri vraća Francuskoj sve osim Calaisa i okolice, za kojom slijedi zatišje do 1415. Tada se rat nastavio, potrajavši do 1429., i u toj fazi je eng. kralj Henrik 5. osvojio SZ i Sr. dio Francuske (+Pariz!). Francuska je 1430. zapala u strašnu krizu, i moralnu i vojnu, a upravo ono što joj je trebalo bila je Ivana Orleanska (Jeane D'Arc), koja je sa svojih 16 godina uspjela uvjeriti Karla 7. da joj se javio Bog koji joj je poručio da će francuska vojska na čelu s njom uspjeti pobijediti englesku, pa joj je kralj povjerio vodstvo jednog odreda. Ona je oslobodila opsjednuti Orleans, pobijedila Engleze kod Pataya, a zatim povela kralja na krunidbu u Reims. No nakon bitke kod Compiegnea je pala u ruke pristaša engleskoga kralja, koji su je izručili Englezima. Crkveni sud je osuđuje na smrt kao krivovjerku i vješticu i spaljena je živa na lomači. Katolička crkva proglasila ju je 1920. sveticom. Rat je završio 1453., istjerivanjem Engleza s francuskog tla, osim Calaisa. Rat je pridonio nacionalnom osvješćivanju obiju zaraćenih strana, a gledano s vojne strane u njemu su primijenjena nova oružja i taktike koja su dalekosežno utjecala na ratove koji će se kasnije voditi. Pojavom stajaće vojske prvi puta u Srednjem vijeku potpuno je napušten sustav vojske feudalnih vazala što je vojsku učinilo ubojitijom i moćnom pa se iz svih tih razloga smatra da je Stogodišnji rat najznačajniji sukob u povijesti srednjovjekovnog ratovanja.

13. Vladavina Filipa 4. Lijepog u FrancuskojFilip 4. Lijepi (1285. – 1314.) bio je vrlo vrlo lijepi francuski kralj, koji je za svoje vladavine smanjio moć plemstva na svaki mogući način – centralizirao državnu upravu i stvorio Veliko vijeće za bavljenje državnim poslovima. Uz to, često je petljao s porezima gradova, posuđivao pa ne vraćao i sl. što je dovelo do velikog nezadovoljstva ljudi. Zato je 1302. bio primoran po prvi put sazvati državne staleže (pripadnike svećenstva, plemstva i tzv. trećeg (građanskog) staleža), koji su postali savjetodavno tijelo koje je raspravljalo o državnim poslovima i porezima. Kako je petljao s gradovima, petljao je i s crkvenim imanjima, pa je došao u sukob s papom Bonifacijem 8. kojeg je čak utamničio. Tijekom toga isposlovao je da se za papu izabere Klement V. kojeg je 1309. preselio iz Rima u Avignon, čime počinje Avignonsko progonstvo (1309.-1378.) – u Rimu je bio papa, a u Avignonu protupapa. No ni to nije spriječilo Filipa da i dalje petlja, ovaj putu zaduživši se s Templarima. Nemavši love za vratiti, 1312. ih je raspustio – problem riješen.

14. Češka – Otokar 2. i Karlo 4.Otokar 2. Pšemislović (1253.-1278.), jedan od najsnažnijih čeških kraljeva, je Češkoj ženidbenim vezama, trgovinom i vojnim osvajanjima pripojio Austriju, Štajersku, Korušku i Kranjsku, tako da je u jednom trenutku Češka bila od Baltika do Jadrana. Otokar je bio toliko jak, čak i pre jak, da nije bio podoban za krunu SRC za koju se kandidirao, nego je umjesto njega odabran Rudolf Habsburški. Rudolf i Otokar nisu se baš voljeli, pa je Otokar 1278. u Bici na Moravskom polju poginuo, izgubivši Austriju, Štajersku, Korušku i Kranjsku u korist Rudolfa. Ta područja postaju nasljedne zemlje obitelji Habsburg. Uskoro Pšemislovići izumiru, a na vlast dolaze

49 | P a g e

Page 50: POVIJEST SKRIPTA

Luksemburžani. Od 1346. do 1378. na tronu sjedi Karlo 4., istovremeno češki kralj i „otac“, te car i „očuh“ SRC. Za njegove vladavine nižu se same pozitivne stvari – Češka kulturno cvjeta, Prag doživljava preporod („Zlatni Prag“), osniva se sveučilište, nadbiskupija, a i prve pivovare, simbol današnje Češke.

15. Jan Hus i Husitski ratoviJedini veći problem (?) u vladavini Karla 4. bila je pojava Jana Husa, češkog reformatora, dekana praškog sveučilišta, koji se žalio s ostatkom Češke na preveliki utjecaj Njemačke. Htio je da „Česi u Češkoj budu prvi kao i Francuzi u Francuskoj“. Zalagao se za reformu Crkve – siromaštvo, Biblija na češkom, i osuda indulgencije (oprosta). 1415. ga je car SRC Žigmund Luksemburški pozvao na sabor u Konstanzi i tamo spalio kao heretika. To je izazvalo masovni ustanak Čeha protiv svega njemačkoga, poznat kao Husitski ratovi (1420.-1431.). Nakon čak 5 križarskih pohoda protiv husita (između ostalih i radikala taborićana predvođenih Janom Žiškom), 1431. postignut je sporazum umjerenih husita i Žigmunda.

16. Bizantsko Carstvo za dinastije Komnena, Angela i PaleologaPočetkom križarskih ratova na bizantsko prijestolje zasjeda zadnja velika bizantska dinastija Komnen. Prvi vladar, Aleksije 1. Komnen, započinje zadnji uspon bizanta pobjedom vojne nad civilnom aristokracijom i nizom upravnih i vojnih reformi. Ratovao je s Normanima, Pečenezima i Raškom, a suzbio je i Seldžuke (započevši križarske ratove). U 12. stoljeću dolazi Emanuel Komnen, koji pokreće ratove za obnovu Rimskog Carstva, te okupira dijelove Hrvatsko-Ugarske Države (južno od Krke, Bosnu, Srijem, Dalmaciju), koji nakon njegove smrti opet padaju u naše ruke i Bizant ih više ne dira. Smjena dinastije nastupila je 1185. dolaskom Angela na vlast, no ni oni nisu puno ojačali Bizant – 1204. križari su ušli u Carigrad, srušili Alekseja Angela s prijestolja i pretvorili Bizantsko Carstvo u 4 države: Latinsko Carstvo, Solunska Kraljevina, Atensko-Tebansko Vojvodstvo i Ahajska Kneževina. Tradicija Bizantskog Carstva uspjela se održati kroz osnivanje Nikejskog i Trapezuntskog Carstva u Maloj Aziji, i iako je 1261. Mihajlo Paleolog došao i obnovio Bizantsko Carstvo pod dinastijom Paleologa, ono nikad nije imalo većih uspona sve do svog kraja 1453.

17. Pojava hereze – uzroci i posljediceHereza je bilo od samih početaka kršćanstva, još u Rimskom Carstvu (arijanizam). Uzroka za javljanje u srednjem vijeku itekako je bilo, od društvenih do teoloških. Društveno gledano, stroga klasna određenost feudalizma, križarski ratovi i pojava novog građanskog staleža koji je sam tumačio sebi vjeru su među uzrocima hereza. Teološki, počela se javljati teološka misao, otvarala su se sveučilišta (npr. Bologna) gdje su se ljudi odmicali od istinskog tumačenja Kristove riječi. Budući da je Crkva u srednjem vijeku bila alfa i omega svačijeg života, uskoro se počela bogatiti, imati prevelike zahtjeve, okorištavati se prodajom oprosta (simonijom), što je još više udaljavalo vjernike u herezu. Zbog toga su između 10. i 13. stoljeća na povijesnu pozornicu došli mnogi – katari, bogumili, patareni i dr. Svojim dualističkim principima dobili su dosta poklonika. Posljedica je, naravno, bila gnjev Crkve – 1215. na 4. Lateranskom koncilu odlučeno je da biskupi progone i sude svim hereticima – početak inkvizicija.

18. KatariKatari su djelovali od 11. do 13. stoljeća, i bili su najrasprostranjeniji od svih hereza. Temeljili su se na vjerovanju da je Sotona stvorio svijet, a da je Bog poslao anđela Isusa da nas spasi. Kritizirali su Crkvu i nazivali je Sotoninom. Živjeli su u askezi, suzdržavajući se od svih užitaka. Zbog (dobre) ideologije i emocionalne obojenosti, proširilo se i među obrazovanima i među nepismenima. Kroz cijeli svijet imali su razne oblike – Albigenzi (fr), Patareni (it), Krstjani (bih), Bogumili (bug,mak).

19. InkvizicijaNakon 4. lateranskog koncila utvrđena su posebna crkvena protuheretička sudišta – inkvizicije, kojima su prvotno zasjedali biskupi. Takav princip, gdje tragaju biskupi, a sudi svjetovna vlast ima tzv. biskupska inkvizicija, stvorena 1184. Papinska ili Rimska inkvizicija bila je ona gdje su sudili posebni papini poslanici (u 13. st. dominikanci). Osnovana je 1232., a budući da Crkva nije podržavala prolijevanje krvi, samo bi ih davili ili palili. Najozloglašenija je svakako bila Španjolska, osnovana 1482., koja se sastojala od 7 inkvizitora na čelu s Torquemadom koji su po Pirinejskom poluotoku naganjali sve koji im nisu bili po volji (heretike, židove, muslimane, protestante), a kasnije bi ih brutalno mučili.

50 | P a g e

Page 51: POVIJEST SKRIPTA

4. Hrvatska u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

1. Dolazak Arpadovića na vlastNakon odlaska slabog kralja Stjepana 2. Trpimirovića s vlasti 1091. u Hrvatskoj vlada bezvlašće. Jelena Lijepa, žena bivšeg hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira poziva svog brata, ugarskog kralja Ladislava Arpadovića, da dođe na vlast. On dolazi, osniva biskupiju u Zagrebu, no zbog uleta Pečenega u Mađarsku mora se vratiti kući. Prije odlaska, na prijestolju ostavlja nećaka Almoša, a 1093. je na prijestolje u Hrvatskoj (Knin) došao Petar Snačić, posljednji hrvatski kralj Hrvatske. No u bitci na Gvozdu 1097. koju je zapodjenuo s Kolomanom (Ladislavovim drugim nasljednikom) Petar umire i Koloman dolazi na vlast. Dolaskom Ladislava, Almoša i Kolomana započinje razdoblje vlasti Arpadovića.

2.Osnivanje zagrebačke biskupijePri dolasku u Slavoniju, 1094., Ladislav Arpadović u Zagrebu osniva biskupiju, a za biskupa dovodi češkog redovnika Duha. Biskupijom je želio ojačati svoju vlast u Slavoniji. Zagrebačka biskupija bila je podređena nadbiskupiji u Ostrogonu. Utemeljena je na temeljima nekadašnje sisačke biskupije. Odmah je počela i gradnja nove katedrale (ili prvostolnice), i to na istom mjestu gdje je i današnja zagrebačka katedrala. Istovremeno je osnovan i Kaptol.

3.Osnivanje personalne unijeNakon bitke na Gvozdu Koloman se 5 godina dogovarao s hr. plemstvom. Napokon je 1102. potpisana Pacta Conventa (zaključeni ugovor), kojim su predstavnici 12 hrvatskih plemena pristali priznavati Kolomana kao kralja. Imali su vojnu obvezu prema kralju, ali su bili oslobođeni plaćanja danka. On je obećao da će Hrvatsku držati kao odvojenu kraljevinu koja će biti pod vlašću bana koji će biti podložan mađarskom kralju. Time je stvorena personalna unija Hrvatske i Ugarske, tj. Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo. Iste godine (1102.) se oženio Buzilom i okrunio za hrvatskog kralja u Biogradu.

4.Andrija 2. Andrija 2. je bio hrvatsko-ugarski kralj koji je vladao od 1205. do 1235., nakon oca Bele 3. Narod ga nije volio jer je bio pomalo glupav i nije donosio pametne odluke. Pošto-poto je htio poći u križarski rat, a kad mu je usfalilo novaca za isti pohod, odrekao se Zadra u korist Mlečana, tj. platio im Zadrom za prijevoz. Otišao je u taj križarski rat, no ništa važnog nije napravio. Vratio se kući i našao državu u rasulu, naime, pobunilo se niže plemstvo. Andrija je 1222. moro potpisati Zlatnu bulu kojom se bitno ograničila njegova vlast. Za vrijeme Andrije također nastaje prvi slobodni kraljevski grad, Varaždin, 1209. godine.

5.Bela 4. (stvaranje slobodnih kraljevskih gradova)Bela 4. (1235. – 1270.) pokušao je obnoviti kraljevsku vlast. No ta njegova nastojanja omela je provala Mongola 1241. – 1242. koja je izazvala katastrofalna razaranja kraljevstva. Bela je pred njima pobjegao prema jugu, sakrivši se 1242. u Zagrebu (zbog toga Gradec dobiva titulu slobodnog kraljevskog grada), a kasnije i u Splitu, Trogiru i na otocima. Kada su se Mongoli povukli Bela 4. posvećuje se obnovi svojih zemalja. Važan dio te obnove bilo je poticanje velikaša da grade kamene, utvrđene gradove (burgove) s vojnim posadama koji bi branili zemlju ako Mongoli ponovo napadnu. Potičući to, počeo je gradove oduzimati vlasti feudalaca i podvrgavati ih samom sebi, time ih čineći slobodnim kraljevskim gradovima. Takvi gradovi su bili Varaždin (1209.), Vukovar, Virovitica, Petrinja, Samobor, Križevci, Gradec (najsamostalniji) i sl. Kraljevski gradovi bili su podvrgnuti kralju, a imali su pravo na samoupravu (biranje suca i uprave). Zlatnom bulom iz 1242. Gradec se obvezao da će o svom trošku sagraditi zidine oko grada.

6.Ludovik 1. & ratovi s VenecijomNakon što je stabilizirao plemstvo, Ludovik je htio osvojiti Dalmaciju i vratiti ju pod ug.-hr. krunu i zato je poveo dva rata protiv Venecije. Prvi (1345.-1346.) bio je namijenjen oslobođenju Zadra od mletačke vlasti, ali je bio i neuspješan i završio 8-godišnjim primirjem. U drugom (1356.-1358.) Ludovik u suradnji s Genovom napada samu Veneciju i pobjeđuje! Mirom u Zadru (1358.) mletački se dužd odrekao svih prava na Dalmaciju, titule „knez Dalmacije“, te je predao sve gradove od Cresa do Drača. No Venecija se nije pridržavala odredbi Mira u Zadru (zauzela je Kotor, Šibenik i Rab) pa se dogodio još jedan rat koji je završio Mirom u Torinu 1381., kad je mletački dužd opet pristao poštovati odluke mira u Zadru te plaćati godišnji danak od 7000 dukata!

7.Krvavi sabor križevačkiNakon što je Žigmund izgubio bitku s Turcima kod Nikopolja 1396. godine, nije se uopće znalo je li živ. Zato su plemići opet htjeli na prijestolje staviti Ladislava Napuljskog. No 1397. se Žigmund vraća i saziva slavonsko plemstvo na sabor, 27.2.1397., u crkvi sv. Križa u Križevcima, obećavši da se neće nikome osvećivati. Naravno, osvetio se i sve je pristaše pobune poklao, uključujući i bana Stjepana Lackovića, a zato taj sabor nosi ime Krvavi sabor križevački. Taj događaj pokrenuo je masovno ogorčenje pobunjenika.

8.Žigmund LuksemburškiŽigmund je bio prvi (i jedini) hrvatsko ugarski vladar iz dinastije Luksemburg, a došao je na vlast ženidbom 1385. za kraljicu Mariju. 1387. je službeno postao hrv.-ug. kralj. Značajan je jer je ugušio pobune plemstva (sasvim ih je porazio 1395. kod Dobora) koje se bunilo protiv pretendenata na prijestolje, jer su imali vlastite želje i zamisli oko toga. Taj pokret je poznat kao protudvorski. Uskoro mu umire Marija, a on se ženi Barbarom Celjskom, koja je u nas poznatija kao Crna kraljica s Medvedgrada. U to doba, Turci su provaljivali na Balkan, pa se Žigmund s njima sukobio u bici kod Nikopolja 1396., koju je nažalost izgubio. Po povratku iz bitke, našao je plemstvo u pobuni pa je u pokušaju „mirenja“ sazvao sabor u Križevcima, gdje je ubio sve pobunjenike, zajedno s bivšim banom Stjepanom Lackovićem. Taj događaj potaknuo je opću pobunu u Hrvatskoj i Bosni, predvođenu Hrvojem Vukčićem, koju Žigmund nije mogao

51 | P a g e

Page 52: POVIJEST SKRIPTA

slomiti koliko god se trudio. Bosanski velikaši su ga čak 1401. uhitili i zatvorili, no on se ubrzo izvukao. Dok ga nije bilo, velikaši su opet(!) izabrali Ladislava za kralja, ali to nije smetalo Žigmunda da 1408. sakupi veliku vojsku i uz papin blagoslov krene u rat protiv Bosne. Bosancima je svrgnuo kralja Stjepana Ostoju i doveo Tvrtka 2. Tek tada je cijela Hrvatska priznala Žigmunda za kralja. Nakon toga je Ladislav Napuljski predao svoja prava na Dalmaciju za 100.000 dukata Veneciji, a Žigmund je da bi vratio Dalmaciju vodio Prvi mletački rat (1411-1413) i Drugi mletački rat (1418-1420), ali bezuspješno. U prvom gubi Šibenik i Skradin, a u drugom Split, Trogir, Korčulu, Brač i Hvar. Na kraju je u našem posjedu osao samo Senj, Omiš i Poljica, a na sjeveru Krk.

9.Ladislav NapuljskiLadislav je bio hrvatsko-ugarski kralj koji je malo dolazio, malo odlazio s vlasti. Bio je sin Karla Dračkog, također nesuđenog kralja. Bio je konkurent Žigmundu još od vladavine kraljice Marije, a imao je potporu dijela plemstva u tome. Bio je član anžuvinske loze, no nije dugo vladao u hrvatskoj. 1403. je okrunjen za kralja nakon što je plemstvo stalo uz njega nakon križevačkog sabora. Osvojio je natrag Zadar, Split, Trogir i Šibenik i narod ga je privolio. No nije ostao dugo, brzo se vratio u rodni Napulj, a titulu hercega dao je Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću i predao mu Split i otoke na upravu. Vidjevši da se nikako neće moći održati na vlasti jer je sve više ljudi prelazilo na stranu protukralja, jačeg Žigmunda, odlučio je izvući se tako da proda Dalmaciju Mlečanima. 1409. je to i napravio, za 100 000 dukata. Kad se pročulo da je Ladislav prodao Dalmaciju, Zadrani su istjerali njegovu vojsku i sami se podvrgli Mlečanima, i uskoro su svi dalmatinski gradovi (naravno, osim Dubrovnika) priznali mletačku vlast.

10. Matijaš Korvin & turska osvajanjaGodine 1459. Srbija je potpuno pala pod tursku vlast, a zatim je došao red na Bosnu. Tu je vladao Stjepan Tomašević. Kralj se uzdao samo u pomoć pape i kralja Matijaša. Ali, dok je Matijaš bio u pregovorima s Fridrikom 3., upao je Mehmed 2. 1463. u Bosnu i pokorio ju. Slobodna je ostala jedino Hercegovina gdje je vladao Stjepan Vukčić. Matijaš je 1463. oslobodio Jajce i tamo stvorio Jajačku Banovinu, a idućih godina i svu Bosnu. Tada je osnovao i Srebrničku banovinu. 1469. Jajačkoj i Srebrničkoj banovini dodao je Senjsku kapetaniju i time oblikovao korvinski sustav protuosmanlijske obrane koji je spriječio osvajanje hrvatskih zemlja i odgodio njihovo uključivanje u Osmansko Carstvo.

11. Matijaš Korvin & kulturaMatijaš je odgojen po humanističkom obrazovanju, u Italiji, i bio je fasciniran talijanskom renesansom, što je uvelike doprinijelo razvoju gradova u kraljevstvu. Budim, Stolni Biograd i Višegrad su samo neki od gradova koji su doživjeli preporod. Izvršio je pravne, obrazovne i zdravstvene reforme po cijeloj državi. Bio je poznat kao veliki mecena, njegov dvor gostio je umjetnike iz cijele Europe. Među njima najpoznatiji bili su svakako Hrvati Ivan Česmički (Janus Pannonius) i Ivan Vitez od Sredne. Njegova knjižnica, Bibliotheca Corviniana, bila je, nakon Vatikanske, najveća povijesna, filozofska i znanstvena biblioteka na svijetu. Osnovao je prvo sveučilište u kraljevstvu, ali i prvu tiskaru!

12. Bitka na Krbavskom polju (+ posljedice)Krbavsku bitku vodile su 9. 9. 1493. godine hrvatsko-ugarska i osmanlijska vojska. Turke je predvodio bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša, a Hrvate hrvatski ban Emerik Derenčin, uz pomoć Ivana i Bernardina Frankopana. Osmanske provale u Hrvatsku počele su još 1468. i trajale su sve do primirja 1490. No nakon isteka primirja, Turci su opet napali. Na Krbavskom polju je hrvatska vojska teško poražena, brojni plemići su umrli, a ban Derenčin je zarobljen i odveden u Carigrad, a zamijenio ga je ban i veliki vojskovođa Petar Berislavić. Krbavska bitka predstavlja prekretnicu, kraj jednoga i početak novog doba. Ona je bila posljednji pokušaj bosanskog i hrvatskog plemstva da se samostalno, bez pomoći ugarskog ili nekog drugog stranog vladara odupru Turcima. Hrvatsko plemstvo poslije Krbavske bitke, slabo i osiromašeno, više nije bilo sposobno pružiti jači otpor a Turcima je stvoren prostor za daljnja napredovanja preko Like ka Europi. Krbavskom bitkom je izgubljen veliki dio ljudi što je bio početak demografskog osiromašenja Hrvatske. Krbavska je bitka označila propadanje cjelovitosti hrvatskih zemalja, jer nakon Krbavske bitke Hrvatska nije više zemljopisno skladna, kao što je zapravo bila u 14. i 15. stoljeću. Krbavska bitka je bila na neki način uvod u Mohačku bitku i poraz ugarsko-hrvatsko kraljevstva i razlog dolaska Hrvatske u sastav Habsburške monarhije, čime je neposredno određena i budućnost hrvatskog naroda do, onak, nedavno.

13. Bitka na Mohačkom polju (+ posljedice)Mohačka bitka je bitka koja se 29. 8. 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatsko-ugarskog kraljevstva i Osmanskog carstva. Hrvatsko-ugarske snage, predvođene kraljem Ludovikom 2. Jagelovićem, pobijeđene su od strane osmanske vojske predvođene sultanom Sulejmanom 1. Veličanstvenim. Unatoč pobjedi Turci nisu uspjeli pokoriti čitavu Ugarsku. Premda su provalili u Budim, ubrzo su se morali povući. Ipak, ova je bitka označila kraj moći Ugarskoga kraljevstva. Češka je pripala Ferdinandu I. Habsburškom. U Hrvatskoj i Ugarskoj rasplamsale su se dinastičke borbe između pristalica Habsburgovaca i pristalica Ivana Zapolje. Konačno je Hrvatski sabor u Cetingradu 1. 1. 1527. izabrao Habsburgovca Ferdinanda I. za hrvatskog kralja. Borbe će se nastaviti kroz dva sljedeća stoljeća što će osiromašiti zemlju, potaknuti selidbe stanovništva prema zapadu te kasnije dovesti do znatnog miješanja stanovništva u opustošenim krajevima. Pokoreno stanovništvo iz straha i nesigurnosti bježi, formira se hrvatska dijaspora, a Turci na osvojenim područjima naseljavaju Vlahe.

14. Najvažniji porezi i moneteKao i drugdje, kolon, tj. težak imao je određene obveze. Prema državi imao je zemaljski porez (tzv. kunovina, marturina ili dimnica), kraljevski porez (tzv. riz ili dika) te obvezu javnih radova (tlaka). Prema feudalcu imao je uobičajenu radnu, naturalnu i novčanu rentu. Ovisno o razdoblju, pojedine rente su bile više ili manje zastupljene – početkom razvijenog srednjeg vijeka radna, pa zatim naturalna, a do 15. stoljeća bila je ustaljena novčana renta, a taj prelazak zovemo komutacija. Na kraju, prema Crkvi su imali obavezu naturalne rente, tj. desetine svih uroda (vina, stoke i žitarica). U gradovima je bilo još davanja – „ulaznice“ za gradove zvale su se tridesetnice ili

52 | P a g e

Page 53: POVIJEST SKRIPTA

harmice, plaćale su se razne lučke pristojbe i carine, a ukoliko je slučajno kralj odlučio posjetiti grad, građani su to trpjeli o svom financijskom trošku i to se zove zalaznina. Što se tiče moneta, glavni novac po kojem se određivala vrijednost bila je marka. 1 marka vrijedila je 200 denara, tj. 200 grama srebra. Prve kovnice novca imao je već Andrija 2., dok je prvi autohtoni hrvatski novac bio banalis, tj. banovac ili banski denar. Svake godine, stari novac zamjenjivao se za novi u omjeru 3:2.

15. Podjela hrvatskog plemstvaPlemstvo je bilo najviši sloj hrv. srednjovjekovnog društva (iznad građana, seljaka, kmetova i robova). Uobičajeno se plemstvo dijelilo na visoko plemstvo, tj. velikaše, bilo crkvene ili svjetovne, te srednje i niže plemstvo (tzv. nobiles). Ispod njih bio je sloj slobodnih ljudi – građana, libera (slobodnih seljaka, vlasnika posjeda) i libertina (slobodnih seljaka bez posjeda), a na dnu društvene ljestvice bili su kmetovi, neslobodno stanovništvo koje je radilo ili kod kralja (tzv. udvornici), ili kod plemića na imanjima (klasični kmetovi) ili na imanjima Crkve (tzv. predijalisti). Stepenicu ispod njih nalaze se robovi, ostaci starog načina života. No njihov broj polako se smanjivao, a do 13. stoljeća, slobodni seljaci su sačinjavali većinu društva.

16. Velika seljačka buna 1573Godine 1573. nakon što su se uzalud žalili caru i banu na zlodjela stranih plemića, stubičko-susedgradski seljaci su u znak protesta prestali plaćati nerazumne poreze. Zato je jedan od najgorih plemića Franjo Tahy poslao svoje naoružane plaćenike, ali su ih seljaci s oružjem spremno dočekali. Zbog toga je Hrvatski sabor seljake proglasio izdajicama domovine, na što su oni odgovorili sveopćim ustankom protiv feudalnih gospodara. Za vođu bune izabran je Ambroz Gubec (kasnije zvan Matija). Seljaci su napravili program po kojem su planirali ukinuti vladavinu plemstva i uspostaviti seljačku vladu, koja će voditi brigu o porezima i drugim davanjima za obranu domovine od Turaka. Gubec je sa svojim prijateljima Ilijom Gregorićem, Ivanom Pasancem, Ivanom Mogaićem i drugima podigao seljake na ustanak u siječnju 1573. Pokret seljaka brzo se proširio, a buna je zahvatila 60 vlastelinstava u Hrvatskoj i Sloveniji. Feudalna vojska je brzo slomila bunu. Tako je već 5. 2. 1573. kod Krškog seljake porazio kapetan žumberačkih uskoka Josip Thurn, a dan kasnije je podban Gašpar Alapić razbio kmetsku vojsku kod Kerestinaca. Jedino su ostali neporaženi Gupčevi pobunjenici u Hrvatskom zagorju kod Stubičkih Toplica, koje je 9. 2. 1573. napala plemićka vojska pod vodstvom Gašpara Alapića. Iako su seljaci bili loše naoružani i bez konjaništva, pružili su tako žestok otpor, da se nije znalo tko će pobijediti sve dok feudalnoj vojsci nije stigla pomoć. Gubec je nakon bitke zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je okrutno pogubljen na Markovom trgu 14. 2. 1573.

17. Romanička i gotička skulptura u HrvatskojNema mnogo primjera srednjovjekovne skulpture u Hrvata, no ono što je sačuvano je lijepo. Rekli bismo, jako lijepo. Od romaničke (13.st) skulpture sačuvani su većinom dijelovi zgrada, posebice portali i vrata. Među najkrasnijim i velebajnijim su vrata stare splitske katedrale, koje je 1214. u drvu izradio majstor Andrija Buvina, sa 28 biblijskih motiva. Ništa manje vrijedan po krasoti i bajnosti je portal trogirske katedrale kojeg je 1240. izradio velikan hrv. skulpture, majstor Radovan. Od gotičke (14- 16.st) skulpture također nemamo mnogo primjera, osim očuvanog portala sv. Marka u Zagrebu, najvećeg gotičkog portala, te 72 glave Nikole Firentinca (u smislu da ih je on napravio, a ne da su njegove glave, jer to bi bilo glupo) koje krase šibensku katedralu.

18. Romanička i gotička arhitektura u Hrvatskoj (primjeri)Dok je srednji vijek siromašan skulpturom, arhitektura je u srednjem vijeku cvala. U Hrvatskoj iz razdoblja romanike (13.st) imamo sačuvane brojne crkve, od kojih su najočuvanije katedrale u Senju, Krku, Trogiru, Rabu, Zadru (Sv. Stošija) itd. Dvije najljepše i najmonumentalnije bile su one u Zagrebu i Dubrovniku, no obje su nažalost uništene – zagrebačka u provali Tatara/Mongola, a dubrovačka u potresu 1667. godine. Romanika je izraženija u Dalmaciji, zbog velikog utjecaja Italije. No nisu samo crkve građene romaničkim stilom, postoje i „prijelazne“ građevine, poput samostana, ali i profane zgrade – dvorci, palače, kule, utvrde itd. Gotika (14-16.st) je također ostavila traga u Hrvatskoj, a sakralne građevine su raštrkane po cijeloj zemlji – crkva sv. Dominika u Trogiru, katedrala sv. Jakova u Šibeniku (djelo jednog od najvećih romaničko-gotičkih majsotra – Jurja Dalmatinca), pavlinska crkva u Lepoglavi, franjevačke u Požezi, Iloku i Zagrebu. Svjetovna arhitektura jako je zastupljena u Dubrovniku, gdje su očuvane brojne palače (palača Sponza), upravne zgrade (npr. Knežev dvor), zdenci i fontane (dvije Onofrijeve česme) itd.

19. Obilježja Crkve bosanskeCrkva bosanska je bila autohtona crkva u Bosni, nastala u srednjem vijeku, ojačala u 13. stoljeću, a nestala pod Osmanlijama. To je bila jedina heretička crkva koja je uspjela postati državnom crkvom. Pripadnici Crkve bosanske su se zvali krstjani, patareni ili bogumili, kako gdje. Dio otpora Crkve bosanske je vjerojatno bio vezan sa politikom; tokom 14. st katolička crkva je smjestila Bosnu pod mađarskog biskupa i moguće je da je jedan motiv za raskol bila želja za nezavisnošću od mađarske dominacije. Imala je vlastitog biskupa, a liturgija je bila na slavenskom. Biskup se zvao djed, i imao je vijeće od dvanaestero strojnika. Samostani su im se zvali hiže, a na čelu hiže stajao je gost. Poštovali su kršćanske obrede, ali su prihvatili i dualizam. Krstjani kršćanima nisu bili baš omiljeni, pa je Žigmund 1408. čak poveo križarski rat protiv njih, a Stjepan Tomaš je želio smanjiti njihov utjecaj. S vremenom su se ili razbježali u Hercegovinu, ili su prešli na Islam.

20. Kršćanstvo u BosniKršćanstvo jest bilo u nekom dijelu zastupljeno u Bosni, kao i, zapravo, skoro svuda u svijetu, no u Bosni je bilo malo drugačije jer su bili drito na granici – zapadno Kršćanstvo, istočno Islam. Eh. Pape su rješenje problema vidjele u tome da u Bosnu šalju misionare-inkvizitore. Tako papa Grgur 9. oko 1230. šalje Dominikance, a papa Nikola 4. oko 1291. Franjevce, koji su tamo osnovali bosanski vikarijat. Sve do 18. st. franjevci su ostali jedina katolička i hrvatska vjerska zajednica u Bosni. Bavili su se prosvjetom, zdravstvom, očuvanjem narodnog jezika i kulture, i to je zapravo očuvalo hrvatski narod u Bosni. Mnogi bi mislili da je dolaskom Osmanlija 1463. kršćanstvo u Bosni nestalo – Ali ne! Varate se! Mehmed Osvajač dao je franjevcima povelju zvučnog imena Ahd Nama, kojom je

53 | P a g e

Page 54: POVIJEST SKRIPTA

zapravo odredio da ih nitko ne smije dirati inače ima posla s njim. Zanimljivost – Ahd Nama je prvi poznati dokument o ljudskim pravima u povijesti. Eto, to bi bilo to, više-manje.

21. Antemurale Christianitatis1519. sazvao je papa Lav 10. sabor u Rimu, na kojem je skradinski biskup Toma Niger očajnički molio za pomoć u borbi protiv Turaka i o velikim mukama koje Petar Berislavić trpi boreći se s njima. Papa Lav je već prije pomagao Hrvatima, a na tom saboru je svečano izjavio: "Glavar Katoličke Crkve neće dopustiti da propadne Hrvatska, najčvršći štit i predziđe kršćanstva". Taj naziv dobili smo jer smo, geografsko-povijesno gledano, na neki način zaustavili strelovit prodor Turaka dalje u Europu. Nismo ih uspjeli zaustaviti, ali smo ih oslabili i privremeno im otežali prodor. No, važno je pripomenuti, taj naziv prisvajaju si i razne druge zemlje, poput Mađarske ili Austrije, i djelomično su u pravu, tako da se ne smijemo umisliti.

22. Reliquiae ReliquiarumNakon što je Bihać pao 1592. godine, samo su mali dijelovi Hrvatske ostali slobodni. Hrvatska je spala na mali djelić omeđen Varaždinom, Koprivnicom, Rijekom i Senjem. Preostalih 16,800 km² nazivano je Reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae (Ostaci ostataka nekad velikog hrvatskog kraljevstva). Turska je vojska doživjela svoj prvi veliki poraz u Hrvatskoj bitkom kod Siska 1593. godine. Izgubljena su područja postupno vraćena, osim velikog dijela današnje Bosne i Hercegovine.

5. Velika zemljopisna otkrićaSvijet u osvit novog doba

KinaRazdoblje do Mongola - 3. stoljeće – dinastija Han ujedinjuje kinu u Kinesko Carstvo, kojeg dinastije Tang i Song jako ojačaju i šire- gospodarski napredak – većinom zbog brojnih tehničkih otkrića

105.g – papir (proizveo ga je Caj-Lun) 7. stoljeće – tisak 8. stoljeće – barut 11. stoljeće – kompas

Kina pod Mongolima - 13. stoljeće – dok vlada dinastija Juan, Kinu zauzimaju Mongoli

1215. – započinju osvajanja Džingis Kana 1279. – završavaju osvajanja Džingiskanovog unuka Kublaj Kana

- iako je država sigurna i čvrsta, razdoblje mongolske vlasti je za Kinu razdoblje ekonomskog i kulturnog zastoja- 1274. – na dvor Kublaj Kana dolazi Marko Polo- 1368. – Hung-Vu organizira ustanak protiv Mongola i postavlja dinastiju Ming

tek tada započinje pravi procvat Kine kultura, urbanizam, znanost, ma sve! procvat religije – Taoizam i Konfucijanizam

Mongoli kao takvi - Džingis Kan (1155.-1227.) ujedinjuje mongolska plemena po Aziji u Mongolsko Carstvo, s prijestolnicom u Karakorumu- 1240. – Batu Kan ih dovodi u Europu

između Dnjepra i Odre organiziraju državu Zlatna Horda odatle pustoše po Europi (1241/2. – razaraju Ugarsku i Hrvatsku)

- sredinom 13. stoljeća država im se raspad na kanate- Timur Lenk organizira Mogulsko Carstvo - uključuje Irak, Perziju, Afganistan i sjevernu Indiju

Japan- 12.-15. stoljeće – vlada klan Minamoto sa sjedištem u Kamakuri

društvo se organizira strogo feudalistički, hijerarhijski, kao u Europi prijestolnica je bila Kyoto posebno su bili dobri u pomorstvu i pomorskoj trgovini car je postojao, ali je imao samo formalnu vlast vladala je aristokracija veleposjednici i vojskovođe zvani Šoguni (kao set noževa)

- Šogunat – razdoblje u kojem Šoguni vladaju uz pomoć svojih vitezova (Samuraja)- 13. stoljeće – i u Japan prodiru Mongoli, ali je velika oluja uništila mongolske brodove oluju (tj. božanski vjetar) su zvali

Kamikaze- 16. stoljeće – Portugalci im donose vatreno oružje i Kršćanstvo

Indija- 4. tisućljeće prije Krista – prvi poznati stanovnici su tamnoputi Dravidi

gradovi Mohenjo Daro i Harappa- 2. tisućljeće prije Krista – Dravide pokoravaju indoeuropljani Arijci, kasnije prozvani Hindusima

stvaraju male državice sa samostalnim vladarima- strogo klasno društvo – podijeljeni u kaste

Brahmani – svećenici Kšatrije – ratnici Vajšije – ratari, stočari, trgovci, obrtnici

54 | P a g e

Page 55: POVIJEST SKRIPTA

Šudre – sluge, seljaci bez zemlje Parije, tj. Nedodirljivi – smatra ih se nevrijednima jer rade prljave poslove – čistači WC-a, smetlari, itd. – dopušteno ih je i

tući- vjera – Brahmaizam i kasnije Hinduizam

jezik Veda (vjerskih knjiga) bio je Sanskrt u 6. stoljeću preuzimaju Budizam

- Indija je pod stalnim pritiskom osvajača – Arapa, Turaka Seldžuka, Mongola… svi onu upadaju i donose svoje kulture i jezike, pa tako

o 1206. Arapi osnivaju Delhijski sultanato 1398. Timur Lenk osniva Mogulsko Carstvoo 1401. Zapadna Indija se osamostaljuje kao Ahmad Abad

zbog upada naroda, Indija u 15. stoljeću ima 3 vjere – budizam, islam i hinduizam (tradicionalna vjera)

Civilizacije pretkolumbovske Amerike- ljudsko naseljavanje Amerike traje od 40.-10. tisućljeća prije Krista

preko Beringovog prolaza dolaze na kontinent- dva glavna civilizacijska područja

Srednja Amerika Olmeci, Tolteci, Azteci, Maje Južna Amerika Inke

Olmeci - najstarija civilizacija koja nastanjuje Meksički zaljev između 900. i 400. pr.Kr.- ima arheoloških ostataka, no jezik i pismo nam nisu poznati- kamene skulpture – velike kamene glave

Teotihuacan- grad Teotihuacan – najveći grad antičke Sjeverne Amerike, ali nepoznate kulture

piramide i hramovi – Sunčeva piramida, Aleja mrtvih, Hram MjesecaTolteci- vladaju iz grada Tule između 950. i 1150. godine- vjera – kult boga Quetzalcoatla

Azteci- vladaju iz grada Tenochtitlana od 1325. do 1521. godine

Tenochtitlan je bio grad sagrađen na otoku usred ogromnog jezera Texoco uništio ga je Hernán Cortés oko 1519. – u to doba kad ga je uništio, bio je nakon Pariza, Venecije i Istanbula najveći grad na

svijetu- jezikom i običajima nasljeđuju Tolteke- običaj prinošenja ljudskih žrtava – za vrijeme blagdana do 80000 žrtava dnevno

Maje- nasljeđuju kulturu Olmeka na poluotoku Yukatanu- najduže traju – od 1000.g.pr.Kr do 1460.

vrhunac između 300. i 700.- prijestolnica svih feudalnih gradova-država bio je Chichen Itzu- umjetnost – velike kamene skulpture- znanost – imali razvijen kalendar, poznavali astronomiju- religija – žrtvovanje ljudi

vrhovno božanstvo pernata zmija Quetzalcoatal – vrlo bitno- jedina srednjoamerička kultura sa u potpunosti razvijenim pismom – slikovno pismo od 650 znakova

Inke- civilizacija Južne Amerike – Peru, Bolivija, Čile, Ekvador- teokratska država – vlada bog Sunce, a sin boga Sunca je zemaljski vladar- glavni grad bio je Cuzco, s utvrdom Machu Pichu (današnji Peru)- „pismo“ Quipus – zapisivali su stvari vezanjem čvorića na špagice koje zu zvali quipus- razvijena medicina – poznavali su kirurške zahvate- konkvistador Francisco Pizarro uništava Carstvo Inka

Vrijedno spomenuti - oko 1000. godine skupina Vikinga iz Europe osniva svoju koloniju na sj.am. otoku Newfoundlandu, 500 godina prije dolaska

Kolumba

Velika zemljopisna otkrića- Tko? – Španjolci i Portugalci- Što? – pa otkriće Amerike i inih dijelova svijeta- Kada? – 15. stoljeće- Zašto? – Europa gubi trgovinu (pogotovo začinima), traže se novi putovi za Indiju- Kako? – isto od Arapa dobivaju znanje o kartografiji i navigaciji

55 | P a g e

Page 56: POVIJEST SKRIPTA

Portugal- Henrik Pomorac

1475. prelazi ekvator, oplovio zapadnu Afriku- Bartolomeo Diaz

1487. dolazi do Rta Bura, daje mu ime Rt Dobre Nade pa se vraća- Vasco da Gama

1497. prelazi Rt Dobre Nade 1498. dolazi u Calcuttu 1499. dolazi nazad u Lisabon da Gamin put je bio jedini način stizanja morem do Indije sve do izgradnje Sueskog kanala 1869.

- posljedice osnovane utvrde duž obale istočne Afrike i Indije trgovina s Molučkim Otocima (zvani Otoci začina), Šri Lankom i Indonezijom 1500. zalutala portugalska ekspedicija sasvim slučajno otkriva obalu Brazila i tamo osniva prve kolonije Lisabon postaje glavna europska luka – uvoz svile, začina, porculana i još koječega mijenja se gospodarstvo Portugala – manje poljoprivrede, više trgovine slabi domaća proizvodnja Portugala jer se sve uvozi

Španjolska- zapravo Španjolci nisu ništa sami otkrili, sve su za njih otkrili stranci- Kristofor Kolumbo (1451.-1506.)

đenovski trgovac koji je na osnovi karata tvrdio da može doći do Indije 3. kolovoza 1492. - sa 3 karavele (glavni se zvao Santa Maria) kreće prema „Indiji“ 12. listopada 1492. – njegov mornar Rodrigo de Triana ugledao je kopno ( ovo je bilo milijunsko pitanje u Milijunašu) pristaju na otočiće koje Kolumbo nazove San Salvador (danas Bahami), a naseljenike naziva Indijancima obilazi obalu iduća 2 mjeseca – otkriva Haiti i Kubu, a zatim se vraća u Europu 1493. - još 3 puta ide za Ameriku Amerigo Vespucci

o uvjeren da Kolumbo nije otkrio Indiju nego novi kontinento povjerovao mu je jedna kartopisac koji je Kolumbova otkrića na kartu zapisao kao America

- Ferdinand Magellan portugalski moreplovac u španjolskoj službi Iz Španjolske kreće, dolazi do prolaza između Ognjene Zemlje i Južne Amerike (tzv. Magellanov prolaz) 1519. dolazi do Filipina, gdje ga Filipinci pojedu njegova posada nastavlja putovanje i u Španjolsku se nakon 3 godine vraća samo 1 brod – Viktorija dokazali su da je Zemlja okrugla

- neugodne posljedice istraživanja prodor Europe u Ameriku – uništavanje kultura i umjetnosti europska pohlepa za zlatom nove bolesti nasilna pokrštavanja (čemu se izričito protivio Korčulanin dominikanac Vinko Paletin) strašan odnos prema domorocima

- najznačajniji istraživači Novog Svijeta nazivani su konkvistadorima Hernan Cortes – uništio Azteke Francisco Pizarro – uništio Inke

- 16. stoljeće – Europljani zauzeli Floridu, Kaliforniju, Meksiko i dijelove J. Amerike (Peru, Čile, Venezuela) - posljedice svega toga

očito, nove zemlje, snažni gradovi i luke u Amerikama jačanje Europe (Španjolske i Portugala) povećana proizvodnja zlata i srebra nove domaće životinje i poljoprivredne kulture

o u Americi – konji, stoka…o u Europi – purani…

6. Humanizam i renesansa- razlike u poimanju

srednji vijek – interes za Boga i vjeru, crkvene dogme su glavni uzrok svemu renesansa – interes za samog čovjeka, nastanak građanskog sloja

Preteče u književnosti Dante Alighieri – Božanstvena Komedija

56 | P a g e

Page 57: POVIJEST SKRIPTA

Francesco Petrarca – Kanconijer Giovanni Bocaccio – Decameron Erazmo Roterdamski – Pohvala Ludosti Johannes Gutenberg – 1445. prva tiskana knjiga (Biblija)

- humanizam – intelektualni pokret koji proučava čovjeka i njegove potrebe ime - studia humanitatis – Ciceronov izraz koji podrazumijeva stjecanje znanja kako bi se ljudski duh obrazovao do

savršenstva velik utjecaj antičke književnosti obnova duha antičkog svijeta

- renesansa – preporod u umjetnosti potaknut humanizmom iz Italije se širi u Njemačku, Nizozemsku, Francusku puno prije tih fensi zemalja je renesansa stigla k nama u Dalmaciju

Umjetnosti- Slikarstvo – tonska modulacija, linearna perspektiva, antičke teme

Giotto Bondone - Oplakivanje sv. Franje, Judin poljubac Sandro Botticelli – Rođenje Venere, Primavera, Venera i Mars, Navještenje Rafael Santi – Atenska škola, Požar u Borgu, Parnas, Preobraženje Rafaelove sobe, Vatikan Leonardo da Vinci – sv. Jeronim, Marija s Isusom i sv. Anom, Djevojka s hermelinom (namjerno nema Mona Lise) Michelangelo Buonarotti – David, Doni Tondo, Pieta, Mojsije, Posljednji sud Sikstinska kapela, Vatikan Jan Van Eyck – Vjenčanje Arnolfinijevih Kućanice lol Albrecht Dürer – milijarda autoportreta

- Književnost William Shakespeare – Hamlet, Otelo, Kralj Lear, Macbeth Miguel Cervantes – Bistri vitez Don Quijote od Manche

- Kazalište – commedia del'arte npr. Shakespearov San ljetne noći- Kiparstvo – savršen antički kanon (glava:tijelo = 1:7) Michelangelov David- Arhitektura – kupole, vijenci, lukovi, dekoracije (girlande i festoni)

crkva sv. Petra u Rimu, firentinska katedrala… graditelji – Donato Bramante, Filippo Brunelleschi, Michelangelo…

Znanost- Astronomija

Nikola Kopernik – začetnik heliocentričnog sustava Giodrano Bruno – podržao Kopernika, zaključio da je svemir beskrajan – ubijen Galileo Galilei – izumio moderan teleskop, podržao Kopernika – trebao biti ubijen, ali se izvukao Johannes Keppler – otkrio orbite planeta i još neke bitne zaključke

- Medicina Andreus Vesalius, William Harvey, Ambrois Pare…

Renesansa u Hrvatskoj - Dubrovnik, Zadar, Split, Šibenik- Književnost

Juraj Šišgorić, Marko Marulić, Džore Držić, Šiško Menčetić, Marin Držić, Petar Hektorović- hrvatski pisci u europi

Pavao Petar Vergerlije Ivan Vitez od Sredne, Ivan Česmički (Janus Pannonius) na Korvinovom dvoru

- Znanstvenici Faust Vrančić – konstruirao padobran

- Arhitektura Dubrovnik – Knežev dvor, Palača Sponza, crkva sv. Spasa, Onofrijeve česme Hvar – katedrala Šibenik – katedrala sv. Jakova

- Likovna umjetnost Juraj Julije Klović – minijaturist Ivan Duknović - Ioannes Dalmata - kipar Nikola Božidarević – dubrovački slikar Andrija Medulić – slikar i grafičar, manirist

Protestantska reforma- uzroci reformacije

raskoš Crkve - indulgencija (prodaja oprosta) i simonija (prodaja časti) razvoj antropocentričke misli – humanizam i renesansa

- povod 1517. Martin Luther na vrata crkve u Wittenbergu postavlja 95 teoloških teza

- Crkveni Sabor 1521. u Wormsu papa Leon 10. ekskomunicira Martina

57 | P a g e

Page 58: POVIJEST SKRIPTA

car Karlo 5. protjeruje Martina - djela Martina Luthera

O babilonskom ropstvu Manifest njemačkom plemstvu O kršćanskoj slobodi

- pokret se počinje širiti plemstvo – želi Crkvinu zemlju svećenstvo – želi moralnu obnovu Crkve građanstvo – želi ukidanje feudalnih obaveza seljaštvo – želi ukidanje kmestva to vodi do seljačkih ustanaka

o 1525. – Njemački seljački rat pod vodstvom Thomasa Münzera = ugušen- 1529. – prvi sukobi na Državnom saboru

reformatori su se bunili protiv kršćanske većine i tako zadobili naziv protestanti- 1530. – Luther osniva novu crkvu – Evangelistička Crkva

njeni pristaše nazivaju se luteranima već od 1517. - s vremenom pokret dobiva ime Reformacija i širi se na Švedsku, Dansku, Švicarsku i dalje- car Karlo 5. počinje jačati Katoličku crkvu i time kraljevski apsolutizam stvara se Protureformacija

sukobljavaju se katolički car i protestantski plemići započinju vjerski ratovi

o 1555. – Mir u Augsburgu - odlučeno je da će vjeru zemlje određivati njezin vladar – „Cuius regio, illius religio“- ostali pravci reformacije

Kalvinizam o Začetnik – Jean Calvin o Godina – 1541.o Djelo – Uredba kršćanskog životao Pristaše – Prezbiterijanci tj. Hugenoti (u Francuskoj)

Anglikanstvoo Začetnik – engleski kralj Henrik 8. Tudor koji se sukobljuje s papomo Godina – 1534.o Djelo – Akt o supremaciji kojim je kralj ujedno i poglavar crkve (ispod njega dolazi Kenterberijski nadbiskup) o Pristaše – Anglikanci

Francuski vjerski ratovi (1562.-1598.) - vlada dinastija Valois i Bourbon- sukobi hugenota (francuskih kalvinista) i katolika- Bartolomejska noć

23./24. kolovoza 1572. Karlo 9. naredio ubojstva desetak tisuća hugenota na nagovor majke majka mu je bila katolkinja Katarina Medici ona nije odobravala svadbu katolkinje Margarete Valois i budućeg cara, hugenota Henrika 4. Navarskog Henrik je izbjegao smrt praveći se da je katolik Henrik 4. Navarski smiruje sukobe donošenjem Nanetskog edikta 1598. kojim se uvodi puno veća tolerancija hugenota

Njemački tridesetogodišnji rat (1618.-1648)- njemački car Ferdinand 2. počeo nasilno uvoditi katoličanstvo i jačati protureformaciju- sukobljuju se Katolička liga i protestanti (predvođeni Švedskom)- pobijeno pola srednje Njemačke, a na kraju nitko nije pobijedio- 1648. – Vestfalski mir – protestantima dopuštena vjera, Njemačka postaje rascjepkana

Katolička obnova- obnova unutar crkve potaknuta djelovanjem pape Pavla 3. - javljanje novih redova, strogih zavjeta, pojačano misionarstvo, javna pobožnost- 1540. Pavao 3. odobrava Isusovački red pod vodstvom Ignacija Loyole- Pavao 3. saziva Tridentski sabor koji traje od 1545. do 1563.

kritiziraju Luthera i Calvina teološka reforma – određeno 7 sakramenata, potvrđuje se nicejsko vjerovanje, zabranjuje se simonija, potvrđuje se

celibat novi redovi – isusovci, uršulinke, kapucini posebna pažnja obraća se na obrazovanje svećenika i misionarstvo

- 1582. papa Grgur 13. izdaje bulu Inter gravissimas uvodi se gregorijanski kalendar kojeg danas svi koriste Družba isusova - osnovani 1540. – Ignacije Loyola- 4 zavjeta - čistoća, siromaštvo, poslušnost, poslušnost papi- tri smjera djelatnosti

obnova crkve

58 | P a g e

Page 59: POVIJEST SKRIPTA

misionarstvo Brazil, Etiopija, Indija (Franjo Ksaverski čak pošo do Japana) obrazovanje

- crkva Il Gesu u Rimu – početak barokne umjetnosti- 1773. papa Kliment 14. ukida red- 1814. ga papa Pio 7. obnavlja

Isusovci u Hrvatskoj- 1606. dolaze u Zagreb- 1607. osnivaju gimnaziju u Zagrebu- grade crkvu sv. Katarine u Zagrebu prekrasna barokna unutrašnjost- osnivaju gimnazije u Dubrovniku, Rijeci, Požezi, Varaždinu i Osijeku- 1666. osnivaju u Zagrebu Teološki fakultet- poznati isusovci

Ruđer Bošković (znanstvenik) Bartol Kašić (prva hrvatska gramatika) Juraj Habdelić (prvi kajkavski rječnik)

Razvoj društva i gospodarstva- promjene u društvu

građanski sloj trgovina – Sredozemlje i Baltik međusobna razmjena – flandrijski (Antwerpen) i južnonjemački gradovi (Nürnberg, Augsburg) porast potražnje za europskom robom u novonastalim kolonijama

o javlja se specijalizacija u proizvodnjio jeftinija proizvodnja – prve manufakture (proizvodnja tkanine)

- američko zlato donosi promjene pada vrijednost zlatnog novca rastu cijene robe

- potreba za kapitalom stvara prve banke prvotne banke – posudionice novaca uz visoke kamate banca = klupa, bankrot = banca rotta = trula klupa (vrlo bitno!)

- najveći profit davali su rudnici proizvodnja tkanina (prve manufakture)

- građanstvo treba radnu snagu i želi ukidanje feudalnog sustava i feudalnih povlastica (jer one koče proizvodnju) – sukobi s feudalcima refeudalizacija – ponovno se uvodi tlaka i zabranjuje odlazak kmetova sa zemlje

- različit društveni razvoj europe Istok – jača plemstvo i obrada zemlje (izvoz hrane za zapad) Zapad – jača građanstvo i gradovi

Apsolutne monarhije- 15. i 16. stoljeće - nestaju male feudalne države, a jačaju velike centralistički organizirane države

jača apsolutistička vlast kraljeva- nastaju prve apsolutističke monarhije – one su preduvjet za nacionalne države

temeljno načelo – suverenitet (nezavisnost) jedne države predstavlja njen kralj obilježja moderne države

o centralizirana državna upravao činovnički aparat koji živi od državne plaćeo tradicija – i dalje ostaju feudalna pravao novo – slabi plemstvo i osjeća se znatan porast građanske moći

Njemačka - poslije Vestfalskog mira je opustošena i osiromašena- slabi centralna moć Carstva zbog velikih regionalnih razlika unutar njega (preveliko i prerascjepkano je!)

neke njemačke kneževine (od njih 300) ipak jačaju – Brandenburg, Bavarska, Saska također jača i Austrija, koja je pod vlašću Svetog Rimskog Carstva

- Habsburgovci – Carevi SRC, ali se više koncentriraju na Austriju nego li na cijelo Carstvo

Habsburgovci- dolaze na vlast u 13. stoljeću, podrijetlom su iz Švicarske

Rudolf 1. (1218.-1291.)- osnivač dinastije- 1273. – postaje car Svetog Rimskog Carstva- 1278. – bitka na Moravskom polju – dobiva Austriju, Štajersku, Korušku i Kranjsku kao nasljedne teritorije obitelji Habsburg- nakon njega gube krunu SRC do 15. st kad Albrecht 2. 1438. ponovno vraća krunu SRC u habsburške ruke

59 | P a g e

Page 60: POVIJEST SKRIPTA

Maksimilijan 1. (1493.-1519.)- 1508. - ujedinjuje sve habsburške zemlje i širi ih ženidbenim vezama- rekao je „Bella gerant alii, tu, felix Austria, nube!“ – Neka drugi vode ratove, ti se sretna Austrijo ženi!

o aludiraju na to da Habsburg područja dobiva brakovima, a ne tolko vođenjem ratova- njegov sin Filip Lijepi (1478.-1506.) ženi se za Ludu Ivanu Aragonsku i time Habsburzima priskrbljuje i posjede Španjolske

Filipa nasljeđuje:Karlo 5. (1519.-1556.)- njemački car i španjolski kralj- gradi i kolonijalno carstvo – zadobiva posjede u Meksiku, Peruu, Tunisu…- 1526. njegov brat nadvojvoda Ferdinand 1. dobiva Hrvatsko-ugarsku krunu- Karlo Ferdinandu prepušta carski naslov i nasljedne zemlje

sebi daje novo ime (Karlo 1.) i ostavlja si Španjolsku, Nizozemsku, Italiju i kolonije koje nasljeđuje njegov sin Filip 2.

Habsburzi kao njemački carevi nakon Vestfalskog miraFerdinand 1. - slaba carska vlast

car u Austriji, Štajerskoj, Koruškoj, Kranjskoj, Češkoj i Tirolu kralj u Hrvatskoj i Ugarskoj

- sve su zemlje skoro samostalne – svaka ima svoj sabor, županijske i plemićke skupštine- u 16. stoljeću žele provesti centralizaciju pa ukidaju plemićke skupštine

Leopold 1. (1657. – 1705.)- jača centralizacija- sukob s plemstvom – Urota Zrinskih i Frankopana – cilj im je bio odcjepljenje Hrvatske i Mađarske- sukob s Turcima – vojni uspjesi, diplomatski neuspjesi

1663/4. – Mir u Vasváru – Leopold Turcima plaća veliku ratnu odštetu

Kolonijalno carstvo Španjolske i Portugala- Španjolska – Meksiko, Granada, Peru, Čile, Filipini, Manila- Portugal – Brazil, Angola, Indija- 1494. – Ugovor u Tordesillasu – njime je zaključeno da je Brazil jedini Portugalov južnoam. posjed

Španjolska- uspon nakon 1479. kada Ferdinand Aragonski (otac Ivane Argonske) dolazi na vlast- velika zemljopisna oktrića, izgradnja kolonijalnog carstva- 1516. na prijestolje Španjolske dolazi dinastija Habsburg (tj. Karlo 5.)

Karlo 5. , kasnije samoprozvan Karlo 1. (1516.-1556.) za njegovo vrijeme Španjolska postaje najmoćnija europska država proteže se čak na 3 kontinenta

Filip 2. (1556.-1598.) Karlov sin 1559. – ratuje s Francuskom 1588. – ratuje s Engleskom

o u ratu s Engleskom je španjolska „nepobjediva Armada“ poražena 1590. – preuzima Portugal stvara i osnažuje već ionako jako apsolutističko kolonijalno carstvo

- 17. stoljeće – jačanje Engleske i Nizozemske Nizozemska istočnoindijska kompanija – 1602. – najveća trgovačka kompanija u Europi Engleska istočnoindijska kompanija – 1600. – trguju pamukom, paprom, čajem i porculanom iz Kine

Nizozemska- 14. i 15. stoljeće – uprava burgundskih vojvoda- od 1447. vladaju Habsburgovci- od 1556. u sustavu španjolsko-habsburške krune Filipa 2. Nizozemska je dio tzv. 17 Pokrajina (danas Beneluks), pod Filipom

2.- sve pokrajine imaju samoupravu – pod vlašću su Generalnih Staleža- religija

sjever – protestantske pokrajine jug – katoličke pokrajine

- razdoblje Filipa 2. – sukobi zbog njegove vjerske netolerancije za namjesnika Nizozemske dovodi vojvodu od Albe koji uvodi strašan teror veći porezi, nema samouprave,

protureformacija 1571. Vilim Oranski Šutljivi uspješno predvodi ustanak protiv Filipa Generalni Staleži svrgavaju Filipa, stvaraju Opći Nizozemski Savez i žele stvoriti Republiku Nizozemsku

o 7 sjevernih provincija stvaraju Utrehtsku Uniju

60 | P a g e

Page 61: POVIJEST SKRIPTA

o 10 južnih provincija se također odvaja za sebe- 1581. Nizozemske provincije se ujedinjuju u Republiku Nizozemsku

federalna reublika u kojoj vlada građanstvo Amsterdam postaje bankarsko središte jača pomorstvo - s vremenom Nizozemska postaje kolonijalno Carstvo (Azija, Afrika, Australija…) 1648. se Vestfalskim mirom priznaje nezavisnost Nizozemske u 18. stoljeću zbog ratova s Engleskom gubi kolonije

61 | P a g e