1Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

SERIJA DOKUMENATA DOBRE PRAKSE U PODRUJU ZATITEZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU

Praktina smjernica zaprocjenu rizika na radu

Srpanj, 2011.

Ova je smjernicaizraena uz potporuTwinning projekta EU

Znaaj ove smjernice

Ovu su smjernicu izradili Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu i Hrvatski zavod zazdravstveno osiguranje kao strunu preporuku kako voditi i izraditi procjenu rizika na radu i timeudovoljiti zakonskoj obvezi iz Zakona o zatiti na radu i pravilnicima koji iz njega proizlaze.

Ova je smjernica namijenjena strunjacima u zatiti na radu, specijalistima medicine rada,inspektorima rada, poslodavcima, predstavnicima radnika i drugim osobama koje se baveprocjenom rizika.

Ova je smjernica izraena uz potporu Twinning projekta EU oznake HR/2007/IB/OT/01.

Kontakt adresa:

Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na raduR. Cimermana 64a, 10020 Zagrebwww.hzzzsr.hrhzzzsr@hzzzsr.hr

Ova je smjernica namijenjena za javnu uporabu. Doputeno je kopiranje i raspaavanje beznaknade, uz obvezno navoenje izvornika.

Sadraj

Uvod...................................................................................................................................................1

1. Zakonska osnova .............................................................................................................................2

2. Svrha..................................................................................................................................................3

3. Definicije............................................................................................................................................4

4. Naela procjene rizika......................................................................................................................5

5. Priprema za procjenu rizika.............................................................................................................9

6. Postupak procjene rizika .............................................................................................................. 12

7. Primjena rezultata procjene rizika ............................................................................................... 22

8. Dokumentiranje procjene rizika................................................................................................... 24

9. Specifini zahtjevi u procjeni rizika............................................................................................. 25

10. Uobiajene pogreke .................................................................................................................... 27

Postupovnik ................................................................................................................................. 30

Literatura i izvori informacija ..................................................................................................... 31

Prilog 1: Primjer Akcijskog plana za provoenjeprocjene rizika................................................. 33Prilog 2: Primjer intervjua radnika .............................................................................................. 35Prilog 3: Popis opasnosti ............................................................................................................ 36Prilog 4: Obrazac za procjenu rizika radnog mjesta................................................................... 38Prilog 5: Primjer procjene rizika poslova radnog mjesta radnika na odravanju ....................... 42Prilog 6: Obrazac za dodatnu procjenu rizika ............................................................................ 47Prilog 7: Primjer dodatne procjene rizika.................................................................................... 48Prilog 8: Primjer Plana primjene preventivnih i korektivnih mjera .............................................. 49Prilog 9: Popis najee koritenih propisa u procjeni rizika...................................................... 51Prilog 10: Primjer sustava praenja rizika .................................................................................... 54

1Uvod

Procjena rizika je osnova za upravljanje sigurnou i zdravljem na radu. Ranije razumijevanjemjera sigurnosti i zatite zdravlja kroz dugi niz godina temeljilo se na naelu pridravanjazakonskih propisa. Meutim, raznolikost radnih aktivnosti, osobitost svakog radnog mjesta i svividovi rada ne mogu se u potpunosti obuhvatiti i tretirati zakonskim odrednicama ma kako ih irokotumaili. Pristup koji se temelji na otkrivanju onoga to je ve polo po zlu, ili to nije u skladu sazakonskim odrednicama, ne moe predvidjeti to se sve moe dogoditi niti moe sprijeiti nastanaktetnog dogaaja.

Procjena rizika omoguuje prepoznavanje svih opasnosti koje mogu nakoditi radnicima iuzrokovati neeljene posljedice. Ona omoguuje procjenjivanje ozbiljnosti tih posljedicai pronalaenje najprikladnijih rjeenja za zatitu od njih. Prevencija je vodee naelo procjenerizika.

Procjena rizika je puno vie od procedure, to je filozofija upravljanja sigurnou na radu i zatitomzdravlja radnika. Procjenjivanje rizika je nain ponaanja kojim se osigurava sigurnost i zatitazdravlja radnika.

Procjena rizika je i zakonska obveza slijedom Zakona o zatiti na radu i pravilnika koji iz njegaproizlaze.

Ova smjernica ima za cilj prikazati jasan i razumljiv postupak, korak po korak, kako bi se osiguraloprovoenje procjene rizika, motiviralo odgovorne osobe da izvravaju svoje zakonske obveze te daprimjenjuju naelo prevencije u organizaciji rada.

Za uspjenu primjenu ove smjernice bitno je da korisnik: ima dobru volju poboljati stanje sigurnosti i zatite zdravlja, prihvati sigurnost i zatitu zdravlja na radu kao cjeloviti dio svih procesa rada, razumije i prihvati naela teorije procjene rizika, prihvati aktivnu ulogu u upravljanju sigurnou i zatitom zdravlja na radu, primjeni rezultate procjene rizika u svakodnevnoj praksi.

21. Zakonska osnova

Prema odredbama vaeeg zakonodavstva, potrebno je zadovoljiti sljedee zahtjeve.

Procijeniti rizike u pisanom obliku

Poslodavac je duan, radi poboljanja zatite zdravlja i sigurnosti na radu, procijeniti rizike poivot i zdravlje radnika i utvrditi mjere za otklanjanje ili smanjenje rizika. Takoer je duanizraditi ili pribaviti procjenu rizika u pisanom obliku (Zakon o zatiti na radu).

Informirati radnike o rezultatima procjene rizika

Poslodavac je duan informirati radnike i njihove predstavnike o svim opasnostima i rizicimakoji mogu utjecati na njihovu sigurnost i zdravlje, a vezano uz poslove koje obavljaju. Takoerje duan informirati ih o mjerama zatite i prevencije koje je prema rezultatima procjene rizikapotrebno poduzeti (Zakon o zatiti na radu).

Pridravati se osnovnih naela prevencije i zatite na radu

Poslodavac mora primjenjivati pravila zatite na radu koristei osnovna naela prevencije(Zakon o zatiti na radu):

izbjegavanjem rizika po sigurnost i zdravlje, procjenjivanjem rizika koje nije mogue otkloniti primjenom osnovnih pravila zatite na

radu, suzbijanjem opasnosti po sigurnost i zdravlje u njihovu izvoritu, zamjenjivanjem opasnih radnih tvari ili sredstava rada bezopasnima ili manje opasnima, davanjem prioriteta kolektivnim mjerama zatite pred pojedinanim.

Osigurati traene podatke za dokument Procjene opasnosti

Poslodavac je duan osigurati sve podatke potrebne za izradu procjene opasnosti. PremaPravilniku o izradi procjene opasnosti, procjena opasnosti obuhvaa:

A) Ope podatkeB) Podatke o postojeem stanjuC) Analizu i procjenu prikupljenih podatakaD) Plan mjera za smanjivanje razine opasnostiE) Priloge (tekstualne i grafike).

Uvaavati slijedee odrednice iz Pravilnika o izradi procjene opasnosti

poslodavac mora imenovati radnu grupu, a njeni lanovi moraju udovoljavati zahtjevima upogledu strunosti,

procjena rizika mora sadrati analizu svih poslova, aktivnosti, prostorija, mjesta rada,imbenika, opreme i procesa rada,

na osnovi obavljene analize treba procijeniti razinu rizika za pojedina radna mjesta, Plan mjera za smanjenje razine rizika mora biti detaljno razraen, dokument Procjene opasnosti mora razmotriti i prihvatiti Odbor za zatitu na radu i

Radniko vijee ako postoje, Revizije procjene opasnosti ili djelomine revizije moraju biti provoene redovito.

32. Svrha

Ova neobvezujua smjernica izraena je kako bi poslodavcima pomogla u ispunjavanju njihovihobveza, a strunjacima u podruju zatite zdravlja i sigurnosti na radu u izradi procjene rizika naradu i donoenju odgovarajuih preventivnih i korektivnih mjera, a sve u skladu sa Zakonom ozatiti na radu i Pravilnikom o izradi procjene opasnosti.

Smjernica opisuje pristup, metode, postupke, naela i pojedinane korake procjene rizika, te dajeupute o tome kako u praksi primijeniti rezultate dobivene procjenom rizika. Ona je prikladna kakoza male tako i za velike poslodavce.

Pristup postupku procjene rizika mora biti aktivan radi promiljenog obavljanja procjene uodgovarajuem obimu i na sustavan nain. Cilj je postizanje poboljanja zdravlja i sigurnosti naradu i najuinkovitija zatita radnika. Pored svega toga poeljno je da razina zatite bude via odminimalne propisane zakonskim zahtjevima.

Ova smjernica daje vie od jednostavne metode postupka procjene rizika. Ona takoer daje naelai preporuke kako organizirati i voditi procjenu rizika kod poslodavca. Poseban je naglasak stavljenna pripremnu fazu, te osobito fazu primjene, to jest na primjenu rezultata procjene u praksi.

43. Definicije

Procjena rizika kao struna disciplina rabi poseban jezik kombiniran sa zakonskom terminologijom.Izrazi opasnost, rizik, tetnost, koriste se alternativno u svakodnevnom govoru, ali njihovo jeznaenje u teoriji i praktinoj primjeni procjene rizika specifino.

Procjena rizikaPrema okvirnoj Direktivi EU procjena rizika podrazumijeva aktivnosti koje se provode radi: utvrivanja opasnosti koje se pojavljuju na radnom mjestu ili su u svezi s radom, procjenjivanja rizika od nastanka tete koja moe utjecati na ljude, okoli ili imovinu, i odreivanja mjera za sprjeavanje takvih teta.

Hrvatski Zakon o zatiti na radu koristi izraz procjena opasnosti. Pravilnik o izradi procjeneopasnosti definira procjenu opasnosti kao postupak kojim se utvruje razina rizika glede nastankaozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremeaja u procesu rada koji bimogao izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika.

Izraz procjena opasnosti koji se koristi u hrvatskom zakonodavstvu ima slino znaenje kao iizraz procjena rizika iz okvirne Direktive, i u praksi se oba izraza koriste s istim znaenjem. U ovoje se smjernici za postupak procjenjivanja rizika koristiti meunarodno uobiajeniji izraz procjenarizika.

RizikRizik je rezultanta vjerojatnosti (V) nastanka tetnog dogaaja i teine posljedice (P) tog istogtetnog dogaaja u obliku ozljede, bolesti ili tete na imovini i okoliu.

R = V * PRizik predstavlja razinu vjerojatnosti da opasna situacija rezultira ozljedom, boleu ili tetom naimovini i okoliu.

OpasnostOpasnost je osobina ili svojstvo radne opreme, aktivnosti, radnog okolia, tvari ili drugog radnoguvjeta koji moe rezultirati ozljedom ili nekom drugom tetom.Opasnost je izvor mogueg rizika po zdravlje i ivote radnika i drugih osoba.

Opasna situacijaOpasna situacija je okolnost na radnom mjestu u kojoj se aktivira opasnost i koja moe uzrokovatiozljedu ili tetu.

Preventivne mjerePreventivne mjere su aktivnosti planirane i usvojene unaprijed, usmjerene na uklanjanje ilismanjenje rizika na radu, radi smanjenja broja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolestivezanih uz rad i teta na imovini i okoliu, uzimajui u obzir principe prevencije sukladno Zakonu ozatiti na radu.

Korektivne mjereKorektivne mjere su aktivnosti usmjerene na smanjenje rizika na radu. Obino se provode kaoreakcija na procjenu rizika koja je otkrila neprihvatljive rizike. Korektivne mjere openito znaezapreku izmeu opasnosti i osobe koja moe biti ozlijeena.

Radno mjestoU ovoj smjernici se pod radnim mjestom podrazumijeva skup poslova i aktivnosti koje radnikobavlja temeljem Ugovora o radu.

54. Naela procjene rizika

Procjena rizika i upravljanje rizikom je postalo zasebna disciplina. Ona donosi svoje vlastite teorije inaela koje je bitno razumjeti i uzimati u obzir prilikom primjene procjene rizika.

Kljuno naelo: Nulti rizik ne postoji

Radno mjesto nije nikada apsolutno sigurno. Apsolutna sigurnost ne postoji. Sigurnost znai stanjeu kojem je razina rizika prihvatljiva.

Primjer: Iako je vjerojatnost da neka opasnost moe uzrokovati nesreu jednom u tisuu godina,nije mogue ocijeniti hoe li se ta nesrea desiti nakon tisuu godina, stotinu godina ilisutra. Stoga je presudno preventivne mjere poduzeti odmah.

Imajui na umu navedeno naelo, radnici ne smiju smatrati niti jedan posao apsolutno sigurnim,moraju neprestano biti svjesni opasnosti na poslu te svoje ponaanje pri radu prilagoditi rizicimasvojeg posla. Kako bi mogli postupati na taj nain potrebna im je relevantna informacija opostojeim opasnostima, o izbjegavanju rizika i zatiti vlastitog zdravlja. Stoga procjena rizika ne biimala smisla kada informacija o rizicima ne bi bila proslijeena radnicima.

Naelo: Procjena rizika mora biti usmjerena na sve aspekte u svezi s radomSigurnost i zatita zdravlja na radu moraju se osigurati uzimajui u obzir sve postojee okolnostivezane uz rad, tj. uzimajui u obzir ne samo sprjeavanje nesrea, uklanjanje opasnih tvari iimbenika, sigurnost tehnike opreme i procesa, ve takoer i situacije koje dovode doprekomjernog fizikog, umnog i osjetilnog optereenja ili stresa. Takoer je potrebno imati na umu,ljudski faktor, psihosocijalne aspekte, stres i nasilje na radnome mjestu. Sve to je nepoeljno naradnome mjestu treba se smatrati rizikom. Zatita radnika mora se uz sigurnost i zdravljeusredotoiti takoer i na njihovo zadovoljstvo i socijalnu sigurnost (Slika 1).

Slika 1. Aspekti rada koji utjeu na zatitu radnika

ZDRAVLJE

Radni uvjeti

SIGURNOST

ZADOVOLJ-STVO

SOCIJALNASIGURNOST

Meuljudski odnosi

Prevencija nesrea

Tehnikasigurnost

Tehnolokasigurnost

Prevencija veihopasnosti

Osjetljive skupineradnika

istoa, higijena

tetni faktori

Sanitarni uvjeti

Zdravstvenaprevencija

Odnosi na poslu

Ljudski faktor

ZATITARADNIKA

Radnooptereenje

6Naelo: Razina prihvatljivosti rizika nije odreenaPrihvatljivost rizika ovisi o tehnolokom razvitku, kulturi sigurnosti, prosvjeenosti poslodavca,zemljopisnom poloaju, povijesnom iskustvu ili drugim aspektima.Primjer: Rizici koji su prije pedeset godina bili prihvatljivi ne moraju nuno biti prihvatljivi i danas,

rizici koji su prihvatljivi u jednoj zemlji nisu nuno prihvatljivi i u drugoj zemlji, mnogi rizicipostaju neprihvatljivi time to tehnoloki napredak donosi za njih rjeenja.

Prihvatljivost razine rizika moe proizlaziti iz zakonodavstva u podruju zatite na radu,meunarodnih i nacionalnih standarda, tehnikih specifikacija i normi, usporedivih pravilasigurnosti, smjernica i principa dobre prakse.

Naelo: Nesree se ne moraju dogoditi, njihovo se dogaanje moe sprijeiti

Iako stvari ne idu uvijek onako dobro kako su planirane, ipak je mogue nesree sprijeiti ili njihoveuinke svesti na najmanju moguu mjeru. Rizici na radu su sastavni dio poslovnih aktivnosti, ali ihje zato potrebno procijenjivati i drati pod kontrolom.

Naelo: Ne postoji samo jedan ispravan nain provoenja procjene rizikaProcjena rizika je paljivo istraivanje to bi sve moglo uzrokovati tetu radnicima, kako bi semoglo ocijeniti je li poduzeto dovoljno mjera predostronosti ili treba uiniti vie kako bi se sprijeilateta.Razliiti pristupi mogu biti djelotvorni u razliitim okolnostima. Bez obzira na to postoji nekolikotemeljnih koraka koje je bitno poduzeti: otkriti to bi moglo natetiti radnicima ili to bi moglo uzrokovati neeljene dogaaje, tj.

prepoznati opasnost, procijeniti razinu rizika, odluiti je li rizik prihvatljiv, razmotriti jesu li postojee mjere odgovarajue za zatitu radnika i imovine, odrediti i prihvatiti preventivne i korektivne mjere, ukoliko je potrebno, upoznati rukovodstvo poslodavca o utvrenim rizicima i potrebnim mjerama kako bi mogli

organizirati rad na siguran nain, proslijediti informaciju o rizicima i zatiti od njih radnicima i/ili njihovim predstavnicima kako bi

se mogli ponaati na siguran nain.

Naelo: Rukovodstvo kao i radnici moraju biti u stanju prepoznati to im moenatetiti na radnom mjestu

Za zatitu radnika prvenstveno je odgovoran poslodavac, slijedom ega rukovodstvo mora moiprepoznati opasnosti, procijeniti rizike koji iz njih proizlaze i usvojiti odgovarajue mjere sigurnosti.To znai da je nuno da i rukovodstvo bude osposobljeno procijeniti rizike.Od radnika se takoer zahtijeva da se ponaaju razumno, da budu prijemivi, to jest da imajuosjeaj za sve ono to moe biti opasnost na radu. Ta se vjetina moe nauiti i razvijati. Kao prvoi najvanije, radnici moraju biti tono obavijeteni o opasnostima i rizicima.Unato svemu, ni rukovodstvo niti radnici esto nisu sposobni prepoznati i otkriti sve opasnosti. Onine mogu znati sve. Postoje neke skrivene karakteristike tvari, proizvoda i aktivnosti, koje moguraspoznati samo strunjaci. Stoga je esto kljuno pozivanje strunjaka za izradu procjene rizika.

Naelo: Procjena rizika mora obuhvaati sve osobe koje bi se mogle zatei namjestu gdje se posao obavlja

Pri izradi procjene rizika osim radnika koji rade u odreenom radnom procesu, u obzir treba uzimatii osoblje koje radi na odravanju ili prua druge usluge, vanjske dobavljae i posjetitelje.Posebnu pozornost treba obratiti na posebne kategorije radnika navedenih u Zakonu o zatiti naradu. Preventivne i korektivne mjere moraju biti prilagoene i usvojene na nain da uzimaju u obziri zahtjeve, stanja i mogunosti tih osjetljivih i rizinih skupina.

7Naelo: U razmatranju moguih posljedica rizika u obzir se mora takoer uzetiutjecaji izvan radnog mjesta i prostora poslodavca

Pri izradi procjene rizika u obzir treba uzeti i utjecaje okolia susjednih poslodavaca i javnihobjekata, njihov mogui uinak na postojee rizike kod poslodavca, kao i mogunost multipliciranjarizika i njihovih uinaka.

Naelo: Radnici moraju biti ukljueni u izradu procjene rizikaPoslodavac mora osigurati sudjelovanje radnika u postupku procjene rizika njihovim ukljuivanjemu prepoznavanje opasnosti, procjenu rizika i odreivanje preventivnih i korektivnih mjera.Posljedino, radnici moraju biti obavijeteni o rezultatima procjene rizika i primijenjenim mjerama,kao i sudjelovati u kontinuiranom praenju moguih rizika.

Naelo: Procjena rizika nije postupak koji se obavi jednom zauvijek; to je trajanproces i mora se s vremena na vrijeme ponavljati

Procjena rizika mora se primjenjivati kao trajan proces odnosno kao sustav prepoznavanja istalnog promatranja opasnosti i tetnosti na radu. Poslodavac mora osigurati da se postupakredovito ponavlja i to nakon: svake smrtne, skupne ili teke ozljede na radu, priznate profesionalne bolesti, poremeaja u procesu rada koji je mogao imati tetne uinke na zdravlje i sigurnost radnika, promjene u procesima rada koje mogu imati uinak na zdravlje i sigurnost radnika, izvrnog rjeenja inspektora rada, najmanje svake dvije godine.

Naelo: Procjena rizika mora se obavljati uvaavajui opa naela prevencijeodreene Zakonom o zatiti na radu

Procjena rizika je nain na koji se moe otkriti to je krivo i opasno u obavljanju radne aktivnosti,ona pomae u usvajanju i primjeni odgovarajuih korektivnih mjera. Istovremeno se procjena rizikamoe koristiti da bi se predpostavilo to bi se moglo desiti, to bi eventualno moglo poi po zlu iizazvati ozljedu. To omoguuje usvajanje preventivnih mjera kako se nedostaci ili oteenja ne bidogodila.

Naelo: Procjena rizika je procedura koja se ne moe uspjeno provesti bezdobre pripreme i koja nema smisla bez stvarne primjene

Procjena rizika trebala bi biti kampanja koja se provodi u svim procesima rada kod poslodavca.Organizacija procjene rizika mora sadrati slijedee faze: faza pripreme, postupak procjene rizika, faza primjene.Openito se upravljanje rizikom moe prikazati ire no to su navedene faze procedure, ukljuujuipojedinane aktivnosti pripreme i primjene kako slijedi:

8FAZA PRIPREME

Osigurati istinsku opredijeljenost uprave poslodavca za provedbu procjene rizika Izraditi Akcijski plan za provoenje procjene rizika Ukljuiti rukovodstvo i sve radnike Imenovati radnu grupu za procjenu rizika Osigurati i prikupiti informacije

POSTUPAK PROCJENE RIZIKA

Prepoznati opasnosti i opasne situacije Prepoznati sve osobe koje mogu biti izloene Prepoznati karakteristike i uestalost izloenosti Procijeniti rizike = vjerojatnost tete * posljedice tete u stvarnim okolnostima Istraiti mogunosti za uklanjanje ili kontrolu rizika Odrediti postupke po prioritetima i odluiti o mjerama Dokumentirati procjenu

FAZA PRIMJENE

Primijeniti mjere Mjeriti uinkovitost postupaka Revidirati (ukoliko su uvedene promjene, ili periodino) Primijeniti sustav praenja procjene rizika

95. Priprema za procjenu rizika

Poslodavci moraju paljivo pripremiti i osmisliti ono to e initi kako bi kvalitetno proveli procjenurizika i primijenili mjere neophodne za sigurnost i zdravlje radnika. Strunjaci u zatiti na radumoraju igrati aktivnu ulogu u pokretanju i upravljanju postupkom procjene rizika te motivirati upravuza davanje potpore tom postupku. Pripremna faza je kljuna za uspjenu organizaciju i provoenjeprocjene rizika. Preporuljivo je slijediti slijedee korake:

Osigurati istinsku opredijeljenost uprave za provedbu procjene rizika

Procjena rizika mora biti organizirana kao kampanja koja se provodi usvim procesima rada kod poslodavca tako da aktivno ukljuuje sveradnike i rukovoditelje, te da koristi organizacijska naela slinastandardima sustava upravljanja. Jedan od kljunih zahtjeva je visokstupanj opredjeljenosti uprave za sudjelovanje u procjeni rizika.

Uprava mora takoer igrati aktivnu ulogu u pripremi Akcijskog plana zaprocjenu rizika, jasno pokazati svoje aktivno ukljuivanje i zanimanje zauspjeno obavljanje posla, potaknuti obavljanje procjene rizika teredovito prosuivati i vrednovati cijeli postupak. Uprava mora pruatipotporu i osigurati financijska sredstva za primjenu i provoenje

preventivnih i korektivnih mjera koje proizau iz dovrene procjene rizika. Oni moraju osigurati ipoticati provoenje sustava kontinuiranog praenja.

Izraditi Akcijski plan za provoenje procjene rizika

Organizacija procjene rizika kod poslodavca mora biti opisana do udetalje kako bi pruala jasne upute to treba uiniti, kakav je vremenskiraspored, koji su zadaci i tko su odgovorne osobe za pojedine koraketijekom cijelog postupka (vidi primjer u Prilogu 1). Pri izradi Akcijskogplana provoenja procjene rizika treba se konzultirati s predstavnicimaradnika. Akcijskim planom mogu biti planirani i predvieni:

organizacija, koordinacija, vremenski raspored i zapoinjanjepostupka,

imenovanje osoba odgovornih za pojedine korake, imenovanje kompetentnih osoba za provoenje procjene, ukljuivanje radnika i njihovih predstavnika: poetna obuka, prepoznavanje opasnosti, revizija,

praenje, osiguravanje potrebnih informacija, obuke, sredstava i potpore lanovima radne grupe koja

obavlja procjenu, osiguravanje odgovarajue koordinacije izmeu osoba koje obavljaju procjenu i neposrednih

rukovoditelja, predstavnika radnika i drugih sudionika, osiguravanje primjene rezultata obavljene procjene u odreivanju preventivnih i korektivnih

mjera, dokumentiranje procjene rizika i Plana mjera kojima se smanjuje razina rizika, te osiguravanje

usklaenosti dokumenta Procjene rizika s odrednicama Pravilnika o izradi procjene opasnosti, obavjeivanje i raspravljanje o procjeni rizika, njenim rezultatima i uvedenim mjerama s

radnicima ili njihovim predstavnicima ili s Odborom za zatitu na radu, ako je organiziran, postizanje dogovora o nainu praenja opasnosti i rizika, praenje preventivnih i korektivnih mjera kako bi se odrala njihova uinkovitost.

10

Ukljuiti rukovodstvo i sve radnikeVano je da radnici i neposredni rukovoditelji sudjeluju u procjenirizika. Oni poznaju probleme i znaju to se stvarno dogaa tijekomobavljanja poslova i zadataka. Stoga su oni u mogunosti znaajnodoprinijeti postupku sa svojim saznanjima o svemu to im moenatetiti ili to doivljavaju opasnim ili neudobnim. Njihovapraktina znanja i sposobnost opaanja esto su nuno potrebni zaiznalaenje primjenjivih preventivnih mjera.

Radnici imaju zakonsku obvezu suraivati s poslodavcem, njegovimovlatenikom i strunjakom za zatitu na radu, kao i s predstavnikomradnika u pronalaenju rjeenja za sva pitanja koja se odnose nasigurnost i zdravlje na radu kako to nalae Zakon o zatiti na radu.

Radnici i njihovi predstavnici imaju pravo i dunost: biti konzultirani pri dogovorima oko organizacije procjene rizika i pri imenovanju onih koji e

zadatak izvravati, sudjelovati u prepoznavanju opasnosti i vrednovanju rizika, upozoriti svoje nadreene ili poslodavce na rizik koji su uoili, obavijestiti o bilo kakvoj nepravilnosti, odstupanju ili poremeaju na radnom mjestu, suraivati kako bi pomogli poslodavcu osigurati siguran radni okoli, biti ukljueni u postupke odluivanja o preventivnim i korektivnim mjerama koje e se provoditi, traiti od poslodavca da uvede odgovarajue mjere i davati prijedloge za uklanjanje opasnosti

na samom izvoru ili za smanjenje opasnosti na najmanju moguu mjeru, biti obavijeteni o rizicima po njihovu sigurnost i zdravlje i o neophodnim mjerama za uklanjanje

tih rizika, biti obavijeteni o mjerama koje e se primjenjivati.

Uz to, vano je da radnici i njihovi predstavnici razumiju procjenu rizika i svoju ulogu u njoj. Stogaje bitno organizirati poetnu obuku prije zapoinjanja procjene rizika kako bi im se objasnilo na kojinain mogu sudjelovati u postupku provedbe procjene rizika, te ih je potrebno motivirati za aktivnosudjelovanje.

Imenovati radnu grupu za procjenu rizika

Procjenu rizika moe provoditi poslodavac sam, osobito umalim poduzeima u kojima se obavljaju jednostavni,nespecifini poslovi, ali je prema vaeim propisima obvezandokument Procjene opasnosti dati na ovjeru ovlatenoj tvrtki.Meutim, u mnogo sluajeva postoji potreba za puno irom,sveobuhvatnijom i sustavnijom procjenom u kojoj sudjelujustrunjaci u podruju sigurnosti i zatite zdravlja na radu iiskusni procjenitelji. Kako bi se izbjegla subjektivnostpojedinca, za provedbu procjene rizika poeljnije je, umjestojedne osobe, imenovati radnu grupu.

Pravilnik o izradi procjene opasnosti odreuje da za provedbu procjene rizika treba imenovatijednu ili vie radnih grupa. Radna grupa mora ukljuivati barem tri strunjaka ija je strunasprema, zvanje, zanimanje i iskustvo takoer odreeno Pravilnikom. Strunjaci moraju imatistrunu spremu tehnikog usmjerenja koje odgovara djelatnosti poslodavca ili podruju za koje seizrauje procjena, a za djelatnost zdravstva strunjak mora biti specijalist medicine rada.

Uspjenost procjene rizika i uspostavljanje uinkovite zatite od negativnih uinaka rada uvelikeovisi o iskustvu i vjetini procjenitelja u donoenju odluka, kao i o njihovoj sposobnosti da ukljuesve radnike, nadreene i rukovodstvo u provedbu procjene rizika. U obzir treba uzimati nekolikonaela:

lanovi radne grupe moraju biti strunjaci u provedbi procjene rizika a istovremeno i praktiarikoji dobro poznaju proces rada, tehnologiju, opremu i opasne tvari kod poslodavca,

11

kvalifikacije pojedinih procjenitelja treba odabirati tako da obuhvaaju specifine opasnosti iokolnosti na mjestu gdje se procjena provodi,

ako su lanovi radne grupe radnici poslodavca poeljno je pozvati vanjskog strunjaka koji jeneovisan i koji e prije uoiti nedostatke na koje su se radnici ve navikli (nije slijep kodzdravih oiju),

ukoliko je za provedbu postupka procjene rizika pozvana vanjska sluba, radnici poslodavcamoraju uvijek sudjelovati u radnoj grupi,

voditelj radne jedinice i predstavnik radnika moraju biti prisutni pri svakoj posjeti procjeniteljaradnoj jedinici i sudjelovati u analizi, vrednovanju rizika i prihvaanju preventivnih i korektivnihmjera vezanih za tu radnu jedinicu,

poslodavac mora osigurati koordinacijski sastanak sa procjeniteljima radi upoznavanjatehnolokog procesa, organizacije rada poslodavca i odreivanja uloga pojedinih lanovaradne grupe.

Iako procjenu rizika provodi radna grupa, poslodavac je odgovoran za njenu provedbu, rezultate iprimjenu.

Osigurati i prikupiti informacijeOsobe koje provode procjenu rizika prikupljaju potrebne informacije paralelno iz vie izvora, kojisu:

vlastito opaanje na radnom mjestu, intervjuiranje radnika, rukovodstva i osobito strunjaka, tehnika, tehnoloka i druga dokumentacija:

a) tehnika dokumentacija o radnoj opremi, tehnologiji imaterijalima,

b) sigurnosno tehniki listovi,c) organizacija i nain rada,d) tehniki zahtjevi radnih procesa,e) pisane upute i smjernice,f) podaci o nesreama, ozljedama, profesionalnim

bolestima, bolovanjima,g) podaci o izbjegnutim nesreama ili ozljedama,h) informacije o kvarovima i opasnim dogaajima,i) izvjea inspektora ili unutarnjih nadzora,j) itd.

Osobe koje provode procjenu rizika moraju imati saznanja i/iliinformacije o:

obimu poslova pojedinih radnih mjesta, procesima rada, procedurama i organizaciji rada,interakciji radnika s materijalima i opremom koju koriste,

materijalima, tvarima, opremi i tehnologiji koje se koriste pri radu, broju, dinamici i ostalim karakteristikama ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti

vezanih uz rad, osjetljivim grupama radnika, kao i o aktivnostima radnika drugih poslodavaca koji rade kod

ovog poslodavca, opasnostima i rizicima za koje se ve zna da su prisutni i o mjerama koje se primjenjuju za

smanjenje tih rizika, vrsti, vjerojatnosti, uestalosti i trajanju izloenosti opasnostima, to u nekim sluajevima moe

znaiti primjenu modernih, provjerenih tehnika mjerenja, odnosu izmeu izloenosti opasnosti i njenog uinka, pravnim normama i zahtjevima koji se odnose na rizik prisutan na radnome mjestu, dobroj praksi u podrujima gdje nema posebnih zakonskih normi.

12

6. Postupak procjene rizika

Procjena rizika je slijed loginih koraka provedenih na sustavan nain radi analize ivrednovanja rizika. Postoji mnogo naina i metoda koje se koriste za prepoznavanje opasnosti ivrednovanje rizika. Svaka od njih ima neke prednosti i nedostatke. Stoga je veoma vaan odabirprikladne metode.

Ova Smjernica predstavlja i preporuuje metodu procjene rizika u pet koraka, koji uvaavajuosnovna naela procjene i smanjenja rizika.Prema ovoj Smjernici procjenu rizika treba provesti za sva radna mjesta kod poslodavca, odnosnoza sve radne postupke i poslove koje pojedini radnik obavlja temeljem ugovora o radu. Ovakav jepristup opravdan jer omoguuje dobar pregled svih opasnosti i mjera vezanih uz pojedinogradnika.

Pristup procjeni rizika u pet koraka

1. KorakPrepoznati opasnosti i opasne situacije

Prepoznati opasnosti koje bi mogle uzrokovati tetu.Predvidjeti situacije i okolnosti na radu koje mogu dovesti do toga dapotencijalne opasnosti uzrokuju tetu, ozljedu ili bolest.

2. KorakPrepoznati tko je izloen i na koji nain

Prepoznati radnike i druge osobe koje mogu biti izloene opasnostima.Utvrditi kako, na koji nain, kako esto i kako dugo su radnici izloeniopasnostima.

3. KorakProcijeniti rizik

Procijeniti vjerojatnost nastanka tetnog dogaaja i teinu mogue posljedice.Zakljuiti o razini postojeih rizika.

4. KorakDokumentirati i zabiljeiti rezultate procjene rizika

Dokumentirati prepoznate opasnosti, opasne situacije i karakteristikeizloenosti.Zabiljeiti rezultate procjene rizika.

5. KorakOdluiti o preventivnim i korektivnim mjerama

Utvrditi odgovarajue aktivnosti i radnje za uklanjanje ili smanjenje rizika nanajmanju moguu mjeru.Odrediti prioritete u provoenju preventivnih i korektivnih mjera.

13

1. Korak - Prepoznati opasnosti i opasne situacije

Opasnost je najee skrivena, uglavnom nevidljiva osobina. Toje potencijalna mogunost bilo kojeg dijela radnog procesa,sredstava rada, aktivnosti ili radnog okolia koji mogu uzrokovatiozljedu ili drugu tetu. Prepoznavanje opasnosti znai otkrivanjetih osobina i moguih neeljenih posljedica. Mogu se postavitipitanja: to moe uzrokovati tetu? to moe uzrokovatineeljene uinke?

Pri prepoznavanju opasnosti potrebno je:

obii mjesta rada i promatrati to je opasno i to moeuzrokovati tetu,

intervjuirati i konzultirati radnike i/ili njihove predstavnike oproblemima s kojima se susreu. esto je najbri i najsigurniji nain utvrivanja pojedinosti orizicima na radu pitati radnike koji sudjeluju u aktivnostima koje se procjenjuju. Oni e znatikoje sve postupke u radnom procesu provode, koje su se situacije u prolosti dogodile ukojima je izbjegnuta nesrea, postoje li neki preaci i improvizacije kako bi se doskoilo tekimzadacima, te koje mjere predostronosti poduzimaju (vidi primjer u Prilogu 2),

sustavno ispitati sve vidove rada, to znai da treba:a) gledati to se stvarno dogaa na radnom mjestu ili tijekom obavljanja posla (praksa se

moe razlikovati od pisanih uputa radnicima),b) razmatrati postupke i radnje koje nisu rutinske i koje se odvijaju povremeno (npr. postupci

odravanja, promjene u proizvodnim ciklusima),c) voditi rauna o neplaniranim ali predvidivim dogaajima kao to je prekid u procesu rada,

uzimati u obzir dugotrajnu izloenost opasnostima po zdravlje, kao to su na primjer visokarazina buke ili izloenost tetnim tvarima, te takoer obratiti panju na sloenije i manje vidljiverizike kao to su psihosocijalni imbenici, rizici koji proizlaze iz organizacije rada i drugi koji bimogli doprinijeti stresu na radu,

pregledati i analizirati evidencije o ozljedama na radu koje su se dogodile kod poslodavca,podatke o profesionalnim bolestima i bolovanjima te ih usporediti s podacima iste gospodarskegrane,

traiti informacije iz drugih izvora kao to su:a) upute za rukovanje opremom od proizvoaa ili dobavljaa,b) sigurnosno tehniki listovi,c) interna pravila i radne upute,d) broure ili internetske stranice u podruju zatite zdravlja i sigurnosti na radu,e) zapisnici tijela inspekcije,f) primjedbe predstavnika radnika i/ili sindikata,g) zakonski propisi i tehnike norme.

Informativni popis opasnosti koji se moe koristiti pri prepoznavanju i evidentiranju opasnostiprikazan je u Prilogu 3.

Ponekad sama informacija o postojanju opasnosti u radnom procesu nije dovoljna da bi se moglozamisliti ili predvidjeti to se sve moe dogoditi. Nije dovoljno znati to moe uzrokovati tetu, vetakoer kako i na koji nain moe do tete doi. Iz tog razloga korisno je prepoznati i opisatisituacije u kojima opasnost moe uzrokovati ozljedu ili tetu. Moe se postaviti pitanje: Kakoopasnost moe djelovati? Kako moe nastati neka teta ili ozljeda?

Na primjer: Plin je opasnost, a tetu i tetnu posljedicu moe uzrokovati eksplozijom, stvaranjemtoksinih plinova ili djelovanjem topline.Elektrina struja je opasnost, a tetu moe uzrokovati oteena izolacija, kvar nasklopu, pogreno oienje ili kratki spoj.

14

2. Korak - Prepoznati tko je izloen i na koji nain

Kod svake opasnosti vano je razjasniti tko moe bitiozlijeen. To e pomoi u iznalaenju najboljeg nainaupravljanja rizikom.

U obzir treba uzimati radnike koji su u doticaju s opasnoubilo izravno ili neizravno. Tako na primjer, radnik koji liipovrine izravno je izloen otapalima, dok su radnici koji okonjega obavljaju druge poslove nehotice i neizravno izloeni.

Ako na nekom mjestu rada istovremeno rade radnici vieposlodavaca, na umu treba imati mogunost meusobnogutjecaja pojedinih grupa radnika i njihovih radnih procesa. Takoer treba imati na umu da rizikumogu biti izloene i druge osobe koje nisu ukljuene u radni proces, kao to su na primjerposjetitelji ili poslovni partneri.

Pri prepoznavanju i evaluaciji rizika treba imati na umu radnike koji imaju posebne potrebe kao tosu: radnici sa smanjenom radnom sposobnou, mladi i stari radnici, ene u generativnoj dobi, trudnice i dojilje, strani radnici koji dobro ne razumiju hrvatski jezik, radnici koji nisu proli obuku ili su neiskusni.

Pri analizi stanja treba utvrditi ne samo tko je izloen, ve kako, na koji nain, kako dugo i kakoesto. Trajanje izloenosti bitno utjee na razinu rizika i to je trajanje izloenosti due, vjerojatnostnastanka tete je vea. to radnik radi due izloen udisanju neke kemikalije vjerojatnost razvojaoteenja zdravlja je vea. Meutim, uinak na zdravlje ne ovisi samo o trajanju izloenosti ve i ointenzitetu tetnosti kojoj je radnik izloen. to je koncentracija kemikalije via, mogui tetniuinak je vei. Ovo pravilo vrijedi i za ostale tetnosti i napore. Intezitet tetnosti, fizikalnih ilikemijskih, potrebno je utvrditi mjerenjem i na temelju tih rezultata procjeniti rizik.

Izloenost radnika nekoj opasnosti ovisi i o nekim drugim karakteristikama, kao to je put i nain nakoji tetnost djeluje na radnika. Na primjer, radnik ne mora uope dolaziti u direktan kontakt snekom kemikalijom, a ona ipak na njega moe tetno djelovati, jer je na primjer hlapiva na sobnojtemperaturi i zbog toga je radnik pri obavljanju posla stalno udie. Kod strojeva koji vibriraju radnikne mora biti izloen ukoliko nije u direktnoj vezi sa strojem preko na primjer predmeta koji seobrauje ili rune komande stroja.

Pri utvrivanju izloenosti radnika nekoj opasnosti na radu treba uzeti u obzir i mjere koje su veprimijenjene i koje mogu bitno smanjivati izloenost, mogui tetni uinak i razinu rizika nastankaoteenja zdravlja.

3. Korak Procijeniti rizik

Slijedei korak je procjenjivanje rizika koji proizlazi izsvake opasnosti. Procjenjivanje rizika je postupak kojimse povezuje vjerojatnost pojave tete i teine moguihposljedica to rezultira razinom rizika. Tim postupkom seodreuje razina vjerojatnosti da opasna situacija rezultiratetnom posljedicom (ozljedom na radu, profesionalnomboleu).

RIZIK = vjerojatnost * posljedica

U nekim sluajevima kada su mogue teke nesree ukemijskoj industriji, nuklearnim elektranama ili drugimspecijalnim pogonima, rizik se moe izraunavati kvantitativnom metodom. U tom sluaju mora bitimogue mjeriti kvantitativne osobine rizika, kao to je statistika uestalost, koliina tvari, trajanje

15

izloenosti itd. Ova se Smjernica ne bavi procjenom rizika kvantitativnim metodama procjenjivanjarizika.

U veini sluajeva kvalitativno vrednovanje rizika je dovoljno. Budui da je kvalitativno vrednovanjerizika temeljeno na subjektivnom ocjenjivanju, pri procjeni rizika potrebne su strune vjetine iiskustvo procjenitelja. Postoje razliite metode procjene rizika koje se danas koriste. Ovdje seopisuje Tablina metoda procjene rizika ija se primjena preporuuje u praksi.

Vjerojatnost nastanka tetnog dogaaja i mogue posljedice tog dogaaja procjenjuju se prematablici 1 gdje se ukriuju pet kategorija vjerojatnosti nastanka i pet kategorija teine posljedica. Torezultira s pet kategorija razine rizika. U tablicama 2, 3 i 4 pojanjene su kategorije vjerojatnostinastanka, teine posljedica odnosno bolesti ili ozljeda te razine rizika.

Procjena vjerojatnosti i posljedica jednostavno znai odgovoriti na neka pitanja. Koliko je vjerojatnoda e opasnost izazvati tetu, npr. je li nevjerojatno, mogue ali ne vrlo vjerojatno, ili gotovosigurno? Koliko e teka biti ta teta, npr. imat e za posljedicu beznaajnu ozljedu kao to sumodrica ili ogrebotina, ili znaajno oteenje zdravlja kao to su prijelom, amputacija, progresivnabolest, hendikep ili ak smrt?

Tablica 1. Procjena rizika

Tablica 2. Kategorije vjerojatnosti

Tablica 3. Kategorije teine posljedica (ozljeda i bolesti)

A Vrlo laka Zanemarivo (vrlo lagano) oteenje zdravlja Nema privremene nesposobnosti za rad (bez bolovanja)

B Laka

Lako i privremeno (reverzibilno) oteenje zdravlja koje moezahtijevati lijeniku pomo uz lijeenje ogranienog trajanja

Privremena nesposobnost za rad Nema trajne nesposobnosti za rad

C Srednjeteka

Znaajno oteenje zdravlja koje zahtijeva lijeniku pomo i lijeenjeproduenog trajanja

Znaajno oteenje zdravlja koje moe izazvati trajno smanjenjeradne sposobnosti

D Teka Teko trajno i/ili progresivno oteenje zdravlja Trajna nesposobnost za rad

EVrlo tekaSmrtnaSkupna

Jako teko oteenje zdravlja s hendikepom* Smrt Istovremeno vie ozljeenih bez obzira na teinu ozljede

VJEROJATNOST

TEINA POSLJEDICE - BOLESTI ILI OZLJEDEA B C D E

Vrlo laka Laka Srednje teka Teka Vrlo tekaSmrtna, SkupnaI Beznaajna 1 1 1 2 2II Mala 1 1 2 3 3III Srednja 1 2 3 3 4IV Velika 2 2 3 4 5V Izuzetno velika 2 3 4 5 5

I Beznaajna Nije vjerojatno, samo u iznimnim situacijamaII Mala Malo vjerojatnoIII Srednja Vjerojatno, mogueIV Velika Vrlo vjerojatno, oekivanoV Izuzetno velika Gotovo sigurno

16

* Hendikep je nepovoljno stanje nastalo kao rezultat oteenja ili nesposobnosti, koje osobu ograniava ufunkcioniranju normalnom za njenu dob, spol i drutvene i kulturoloke imbenike. Svjetska zdravstvenaorganizacija, Meunarodna klasifikacija oteenja, nesposobnosti i hendikepa (WHO, InternationalClassification of Impairments, Disabilities and Handicaps - ICIDH)

Tablica 4. Razine rizika

Razina Rizik Preporuene mjere

1 Beznaajan Dodatne mjere nisu potrebnePreporua se informirati radnike

2 Prihvatljiv Odravati postojeu situaciju ili je poboljatiInformirati radnike

3 SrednjevelikPoduzimati mjere za poboljanjeRedovno i ciljano pratiti zdravstveno stanje radnikaInformirati radnike

4 VelikOdmah poduzeti mjereOdmah kontrolirati zdravstveno stanjeUpozoriti radnike na opasnost

5 Vrlo velik Odmah zaustaviti proces radaHitno poduzeti mjere

Postupak procjene vjerojatnosti nastanka tetnog dogaaja, teine posljedica tog dogaaja tevrednovanje rizika potrebno je provoditi kroz raspravu i suradnju svih procjenitelja. Vrednovanjerizika treba provesti kako bi se utvrdilo je li potrebno smanjivanje rizika ili je prihvatljiv rizik,odnosno zadovoljavajui standard sigurnosti ve postignut. Prihvaanje razine rizika mora setemeljiti na naelima sigurnosti i drugim aspektima navedenim u Poglavlju 4. Naela procjenerizika.

Popis vrednovanih rizika moe ponekad biti veoma dug, to ne daje dobru preglednost. Radi togaje korisno odrediti prioritete rizika, odnosno poredati ih po vanosti kako bismo im mogli datiprioritet pri usvajanju korektivnih i preventivnih mjera.

4. Korak Dokumentirati i zabiljeiti rezultate procjene rizika

Prikupljanje podataka tijekom prepoznavanja opasnosti, opasnih situacija, naina i trajanjaizloenosti i primijenjenih mjera mora se biljeiti. Isto tako, zabiljeiti se mora postupak i rezultatvrednovanja rizika te predloene mjere za smanjivanje utvrenih rizika.

U Prilogu 4 ove Smjernice nalazi se obrazac koji se moe koristiti pri dokumentiranju procjenerizika radnog mjesta. Obrazac se odnosi na analizu postojeeg stanja na radnom mjestu i procjenurizika poslova koje obavlja radnik prema ugovoru o radu, a sastoji se od dva dijela.

Prvi dio obrasca (Prilog 4A Analiza postojeeg stanja na radnom mjestu) sadri temeljnekarakteristike radnog mjesta koje se utvruju tijekom analize radnih uvjeta i koje su podloga zaprepoznavanje opasnosti i vrednovanje rizika. Ovaj dio obrasca se moe prilagoditi potrebamapostupka procjene rizika, ovisno o karakteristikama radnog procesa. Tako se pojedini elementi uobrascu mogu izostaviti, ako nisu prisutni na radnom mjestu koje se procjenjuje, kao napr.kemikalije, buka, vibracije ili bioloke tetnosti. Meutim, neki podatci se moraju prikupiti za svakoradno mjesto, tj. broj radnika, podatak je li se radi o poslovima s poveanim rizikom ili stauosiguranja s poveanim trajanjem, vremenski raspored rada, broj ozljeda na radu i profesionalnihbolesti, zahtjevi u pogledu osposobljenosti, opis poslova, mjesta gdje se rad odvija i oblikovanjemjesta rada.

Slijede pojanjenja pojedinih stavki u prvom dijelu obrasca za procjenu rizika radnog mjesta.

17

PojanjenjeStrukturazaposlenihradnika

Ukupan broj radnika, broj ena, radnika mlaih od 18 godina i osoba sumanjenom radnom sposobnou

Posao spoveanimrizikom(posao sposebnimuvjetima rada)

Podatak da je radno mjesto ve ocijenjeno kao posao kod kojeg postojipovean rizik od oteenja zdravlja, odnosno da je prema zakonodavstvuproglaeno poslom s posebnim uvjetima rada, ukazuje da se radi oposlovima opasnim po zdravlje.Ako se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada, treba navesti koji su toposlovi (toka/e iz l. 3. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada).

Sta osiguranjas poveanimtrajanjem

Ako se primijenjuje sta osiguranja s poveanim trajanjem, radi se oposebno opasnim i tetnim poslovima, koji utjeu na zdravlje i radnusposobnost radnika. U sluaju da se radi o stau s poveanim trajanjem,korisno je navesti broj dodatnih mjeseci osiguranja, npr. 12/15 mjeseci.

Broj ozljeda naradu iprofesionalnihbolesti

Osim broja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u posljednjih 5 godina,tijekom procjene treba analizirati izvor, uzrok, nain nastanka i teinuozljeda i bolesti, jer su oni koristan pokazatelj prisutnih rizika na radnommjestu.

Vremenskiraspored rada

Podatci o radnom vremenu, ritmu rada, smjenskom radu i odmorima, dajuuvid u intenzitet optereenja uzrokovan organizacijom rada.

Zahtjevi upogleduosposobljenosti

Pojedino radno mjesto zahtijeva odreenu strunu spremu, znanja ivjetine, odobrenja i dodatnu obuku za obavljanje poslova tog radnogmjesta (npr. dizaliar, kotlovniar, rukovatelji graevinskim strojevima,viliarem, rad s kemikalijama ...). Ako je potrebno, navesti koju strunuosposobljenost.

Opis poslova Vano je navesti sve poslove koji se obavljaju, jer se analizirajui posloveprepoznaju prisutne opasnosti. Ne smije se zaboraviti poslove koji seobavljaju samo povremeno i u izvanrednim situacijama. Korisno je pitatisamog radnika o svim poslovima koje obavlja.

Mjesta rada Potrebno je navesti sve prostore gdje se radnik kree i radi, i takoer utvrditikoji dio radnog vremena boravi u pojedinim prostorima odnosno uzatvorenom ili na otvorenom prostoru.

Oblikovanjemjesta rada

Obavljanje rada zahtijeva ergonomski oblikovano mjesto rada i odreenslobodan prostor kojim se osigurava nesmetan rad i kretanje zbog potrebeposla. Neophodno je procijeniti je li mjesto rada ergonomski oblikovano,odnosno da li je osigurano dovoljno slobodnog prostora za obavljanjeradnih operacija. Isto vrijedi i za povrine na kojima se obavlja neki rad.Ukoliko radni prostor i radne povrine ne zadovoljavaju potrebe radnogprocesa, potrebno je opisati zbog ega.

Oprema, alati istrojevi

Potrebno je popisati sve alate, strojeve i opremu s kojima radnik radi i kojamoe biti izvor opasnosti, a posebno izdvojiti strojeve i opremu za kojupostoji zakonska obveza ispitivanja prema Pravilniku o listi strojeva i ureajas poveanim opasnostima (NN 47/02). Za svaki stroj s poveanimopasnostima neophodno je navesti je li ispitan i je li ispravan. Podatak omjestu gdje je smjeten stroj ukazuje na eventualni utjecaj na druge radnikeu istom prostoru.

Popis kemikalija(tvari i pripravci)

Ako radnik koristi kemikalije (u obliku tvari ili pripravaka) potrebno je navestinazive kemikalija ili grupa kemikalija te koliinu kemikalija koja se koristi uradnom procesu tijekom nekog vremenskog razdoblja (dnevno, tjedno,godinje), jer rizik ovisi i o koliini tetne kemikalije s kojom radnik radi.

18

Opasnekemikalije

Kako bi bilo mogue procijeniti utjecaj opasnih kemikalija neophodno jepribaviti podatke o svakoj kemikaliji i njezinim opasnim svojstvima kojamogu dovesti do ozljede ili bolesti. Te podatke mogue je nai u Sigurnosnotehnikom listu kemikalije ili dobiti od proizvoaa ili dobavljaa.Potrebno je pribaviti podatke o oznakama koje ukazuju na tetno djelovanjekemikalija prema Pravilniku o razvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju ipakiranju opasnih kemikalija (stari NN 23/08, 64/09, 113/10; i novi NN64/11 i 137/11), odnosno potrebno je navesti oznake opasnosti (T+, T, Xn,C, Xi, E, O, F+, F, N ili piktogrami), oznake upozorenja R ili H i oznakeobavijesti S ili P. Ovi podaci su korisni u procjeni vrste i teine posljedicakoje mogu nastati kao rezultat djelovanja opasnih kemikalija.Od 01. prosinca 2011. g. u Republici Hrvatskoj je u primjeni i Pravilnik orazvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju i pakiranju opasnih kemikalija(NN 64/11, 137/11). U prijelaznom razdoblju do 01. lipnja 2015. g. tvari serazvrstavaju u skladu s oba Pravilnika, a oznaavaju i pakiraju u skladus Pravilnikom o razvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju i pakiranjuopasnih kemikalija (NN 64/11, 137/11). Smjese se do 01. lipnja 2015. g.razvrstavaju, oznaavaju i pakiraju u skladu sa starim Pravilnikom a moei prema novom.Slijedom navedenog za tvari se mogu upisivati oznake opasnosti,upozorenja i obavijesti prema novom Pravilniku, a za smjese premastarom ili novom Pravilniku.Potrebno je navesti i naznake za karcinogenost (Karc. kat. 1-3), mutagenost(Muta. kat. 1-3), reprotoksinost (Repr. kat. 1-3) i djelovanje na kou (K)sukladno Pravilniku o graninim vrijednostima izloenosti opasnim tvarimapri radu i o biolokim graninim vrijednostima (NN13/09). Navoenjepodatka o karcinogenosti i mutagenosti je posebno vano, jer poslodavacima zakonsku obvezu (prema Pravilniku o zatiti radnika od rizika zbogizloenosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima, NN 40/07) obavjetavatinadleno tijelo inspekcije rada i Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnostna radu o radu s karcinogenim i mutagenim tvarima i radnicima izloenimtim tvarima u svojim tehnolokim procesima.Za svaku opasnu kemikaliju u obrascu je potrebno navesti dopustivegranine vrijednosti izloenosti, tj. GVI i KGVI prema Pravilniku o graninimvrijednostima izloenosti opasnim tvarima pri radu i o biolokim graninimvrijednostima (NN13/09). Za one kemikalije koje nemaju utvrene graninevrijednosti izloenosti treba, prema istom pravilniku, odrediti razredopasnosti.Pri analizi stanja na odreenom radnom mjestu potrebno je navestii rezultate mjerenja prisutnih opasnih kemikalija te ih upisati u obrazac. Terezultate treba upisati u ovaj obrazac vezan za odreeno radno mjestoi radnika, a ne negdje drugdje u dokumentu procjene rizika, jer se u tomsluaju ne moe ili se vrlo teko moe povezati izmjerena razina izloenostis konkretnim poslovima ili radnim mjestom.

Bioloketetnosti

Bioloke tetnosti se prema europskoj Direktivi 200/54/EC (Directive200/54/EC on the protection of workers from risks related to exposure tobiological agents at work) i Pravilniku o zatiti radnika od rizika zbogizloenosti biolokim agensima pri radu (NN 155/08) razvrstavaju u etiriskupine, ovisno o njihovu potencijalu da izazovu bolest kod ljudi.

U analizi postojeeg stanja treba navesti da li na radnom mjestu postojebioloke tetnosti i da li su razvrstane u rizine skupine 2., 3. ili 4. Akopostoje, treba takoer navesti zasebne oznake: A (mogue alergijskeposljedice), D (popis izloenih radnika treba uvati 10 godina po zavretkuizloenosti), T (proizvodi toksin) i V (postoji uinkovito cjepivo).

19

Mikroklimatskiuvjeti

Za ona mjesta rada za koja, prema zakonskim odredbama postoji obvezaispitivanja mikroklimatskih uvjeta (temperatura, relativna vlaga, brzinakretanja zraka u zimskom, prijelaznom i toplom razdoblju), a na kojima seobavljaju poslovi koji se procjenjuju, potrebno je upisati da li su ta ispitivanjauinjena i da li rezultati zadovoljavaju propisane zahtjeve. Ako su rezultati uredu, nije potrebno upisivati u ovaj obrazac svaku vrijednost, ve samonavesti da su mikroklimatski uvjeti uredni. Ako rezultati mjerenja nisu uprihvatljivim granicama, potrebno je upisati samo vrijednost onog parametrakoji odstupa. Neovisno o rezultatima mjerenja, ukoliko se pri obilaskuradnog mjesta procijeni da mikroklimatski uvjeti nisu zadovoljavajui (npr.osjeti se pretjerano strujanje zraka na radnom mjestu), to treba navesti.

Rasvjeta Isto tako, za stanje rasvjete treba upisati da li je jaina rasvjete ispitana i dali zadovoljava. Ako se pri obilasku radnog mjesta primijeti da rasvjeta nijezadovoljavajua (jer su npr. rasvjetna tijela pranjava) to opaanje trebatakoer upisati u obrazac.

Praine Ukoliko tijekom radnog procesa nastaje praina, treba upisati da li jekoncentracija praine ispitana i da li zadovoljava. Ako se pri obilasku radnogmjesta procijeni da je koncetracija praine poveana, to opaanje trebatakoer upisati u obrazac.

Buka Ako buka na radnom mjestu ometa uinkovito obavljanje radnog procesa,onemoguava komunikaciju ili predstavlja rizik za zdravlje potrebno jeprovesti mjerenje intenziteta buke. Treba upisati izvor buke (stroj, alat,vozilo ili drugi izvor buke), intenzitet (rezultat mjerenja) i vrijeme tijekomkojeg je radnik pri obavljaju poslova radnog mjesta izloen djelovanju buke.

Vibracije Ako se na radnom mjestu koriste alati, strojevi ili vozila koja proizvodevibracije, treba se provesti mjerenje, a upisati izvor vibracija, rezultatemjerenja i vrijeme izloenosti.

Ionizirajuazraenja

Kod radnih mjesta gdje postoji izloenost ionizirajuim zraenjima potrebnoje navesti o kojim se ureajima ili opremi radi i da li postoji obveza koritenjadozimetara.

Druge opasnosti Ukoliko su u radnom procesu prisutne i neke druge opasnosti koje nisunavedene u ovom popisu, potrebno ih je nadodati.

Drugi dio obrasca (Prilogu 4B Procjena rizika radnog mjesta) odnosi se na postupakprepoznavanja opasnosti, opasnih situacija, primijenjenih mjera, vrednovanja rizika i odreivanjapotrebnih mjera. Slijede pojanjenja pojedinih stavki u obrascu:

PojanjenjeRedni broj Pomae u sluaju kada je popis jako dug.Opasnost Prepoznavanje opasnosti znai utvrditi to moe uzrokovati ozljedu ili bolest.

Pri analizi svake aktivnosti ili posla koje radnik obavlja prepoznaje sepotencijalna opasnost. Pri tome se moe koristiti Popis opasnosti u Prilogu3., a dobro je ne koristiti samo glavne kategorije opasnosti ve takoerpodrobnije klasificirati opasnost.

Opasna situacija to podrobniji opis okolnosti u kojima moe doi do oteenja zdravlja,odnosno ozljede ili bolesti je vrlo vaan, jer se upravo na ovaj dio radnogprocesa ili radnih uvjeta treba djelovati.

Izloenost Trajanje izloenosti nekoj opasnosti bitno utjee na razinu rizika. Zakategorizaciju trajanja izloenosti moe se koristiti tono vrijeme izloenosti.Ako je izloenost povremena, preporua se tono navesti uestalost itrajanje u tjednu, mjesecu ili rjee (npr. jednom tjedno kroz 1 sat). Ako jeizloenost svakodnevna moe se navesti tono vrijeme (2 sata dnevno) ili setrajanje izloenosti moe izraziti u postotku radnog vremena.Osim trajanja izloenosti za procjenu rizika vano je utvrditi i neke drugekarakteristike izloenosti. Pri tome se na prvom mjestu misli na intenzitet ilirazinu tetnosti, koja mora biti poznata (izmjerena). To se odnosi nakoncentracije kemikalija, intenzitet buke ili vibracija ili razine mikroklimatskih

20

imbenika. Radne uvjete koje je teko ili nije mogue izmjeriti, kao to jesluaj s naporima, treba procijeniti.

Posljedinooteenje zdravlja

Vrsta oteenja zdravlja koja moe nastati kao posljedica, odnosno ozljeda,profesionalna bolest i bolest u svezi s radom.Rizik je rezultanta vjerojatnosti da doe do tetnog dogaaja i teineposljedice tog dogaaja. Teina posljedice se moe procijeniti samo ako sezna koja je posljedica mogua. Zbog toga je potrebno prvo odrediti samuposljedicu, tj. koja se ozljeda ili bolest moe dogoditi a onda i teinu ozljede,odnosno bolesti.

Primijenjenemjere zatite

Mjere koje su ve usvojene i primjenjuju se, a mogu smanjiti razinu rizikatreba obvezno navesti.

V Vjerojatnost nastanka mogue tete. Koristiti tablicu 2. u poglavlju Postupakprocjene rizika.

P Teina posljedice, odnosno oteenja zdravlja i utjecaja na radnusposobnost. Koristiti tablicu 3. u poglavlju Postupak procjene rizika.

R Razina rizika. Koristiti tablicu 1 i 4. u poglavlju Postupak procjene rizika.Predloene mjere Prema rezultatu procjene razine rizika (tablica 4) potrebno je odrediti

preventivne i korektivne mjere za smanjenje rizika. Mogue mjere su brojne,kao npr. promjene radnih procesa, zamjena opasnih tvari manje opasnim,tehniko poboljanje postrojenja i opreme, higijenske mjere (prostori za jelo,sanitarni prostori), zbrinjavanje otpada, osposobljavanje ili dodatnoosposobljavanje za rad na siguran nain, upute za rad na siguran nain,primjena znakova, posebne upute za ponaanje u incidentu, obveznizdravstveni pregledi, cijepljenje i zatita lijekovima, osobna zatitna sredstvaitd.Posebno bi trebalo navesti da li uvjeti i razina rizika onemoguuju da nakonkretnom radnom mjestu radi maloljetnik, trudnica ili dojilja (Pravilnik oposlovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik NN 62/10, Pravilnik oposlovima s posebnim uvjetima rada NN 5/84).

U Prilogu 5 prikazan je jedan primjer primjene Tabline metode procjene rizika za sve poslovekoje obavlja radnik na odravanju.

Procjena rizika za radno mjesto odnosno sve poslove koje radnik obavlja prema ugovoru o raduprikazuje sve okolnosti, radne uvjete, opasnosti, opasne situacije, razinu rizika te primijenjene ipotrebne mjere za to radno mjesto. To su informacije s kojima radnik mora biti upoznat i zatoprocjena rizika za pojedino radno mjesto (kao to je primjer za radno mjesto radnika na odravanjuu Prilogu 5) mora biti podloga za osposobljavanje radnika za rad na siguran nain na tom radnommjestu.

Radi prepoznavanja opasnosti koje ne mogu biti obuhvaene procjenom rizika pojedinog posla iliradnog mjesta, i koje se odnose na zajednike radne i pomone prostorije poslodavca, trebaprovesti dodatnu procjenu rizika u tim prostorima, pri emu se moe koristiti obrazac u Prilogu 6.Pri tome se ispituju i procijenjuju povrine za kretanje (podovi, vanjske povrine, stepenice),elektroinstalacije, gromobrani, cjevovodi (plinovodi, vodovodi, parovodi, cijevi za otpadne vode),uvjeti skladitenja kemikalija, itd. Razina rizika se procijenjuje prema Tablinoj metodi. Kao to sekod analize stanja na radnom mjestu treba navesti da li su pojedini strojevi ili alati ispitani i ispravni,isto tako to treba uiniti kod dodatne procjene rizika za instalacije i upisati kao primijenjene mjere.

U Prilogu 7 prikazan je primjer dodatne procjene rizika za zajednike radne i pomone prostorijeposlodavca.

5. Korak Odluiti o preventivnim i korektivnim mjerama

Nakon to su rizici vrednovani, slijedei je korak predlaganje i primjena uinkovitih preventivnih ikorektivnih mjera. Njihov je cilj uklanjanje ili smanjivanje postojeih rizika kako ne bi dolo dougroavanja zdravlja radnika.

21

U ovoj se fazi procjene razmatra moe li se pojedini rizik sprijeiti ili potpuno izbjei. To se moepostii tako da se : zadatak ili posao ukine ako nije neophodan, opasnost potpuno ukloni, koriste druge tvari ili drugi radni procesi.

Ukoliko nije mogue izbjei ili sprijeiti rizike, treba ih smanjiti na najmanju moguu i prihvatljivurazinu. Pri odreivanju naina smanjivanja ili kontrole rizika poslodavci moraju imati na umusljedee principe prevencije: ukloniti opasnost na izvoru, prihvatiti tehniki napredak, zamijeniti opasno bezopasnim, ili manje opasnim (zamijeniti strojeve, materijale ili ostale

rizine imbenike s drugim alternativnim rjeenjima) razvijati sustavan, sveobuhvatan pristup prevenciji koji uzima u obzir tehnologiju, organizaciju

rada, radne uvjete, drutvene odnose i utjecaj imbenika iz radnog okolia, davati prednost kolektivnim zatitnim mjerama pred pojedinanima (npr. osigurati odvoenje

tetnih plinova, para, praine, s mjesta nastajanja odsisnom ventilacijom; oklopiti stroj kojistvara buku, a ako nije mogue ili kao prijelazno rjeenje osigurati radnicima osobna zatitnasredstva),

prilagoditi posao pojedincu, osobito u pogledu ureenja radnog mjesta, izbora radne opreme imetoda rada i radnih postupaka. Naroito je vano imati na umu nastojanje da se olakajednolian rad i rad po uinku kako bi se izbjegao tetan utjecaj na zdravlje,

davati odgovarajue upute radnicima.

Pri izboru mjera za smanjivanje rizika na radu nuno je primijenjivati mjere po vanosti, kako slijedi:

1. Uklanjanje opasnosti,(promjena svojstva izvora)

2. Zamjena opasnog s manje opasnim

3. Kolektivne zatitne mjere(prostorno odjeljivanje opasnosti)

4. Upotreba osobnih zatitnih sredstava(prostorno odjeljivanje radnika)

5. Organizacijske mjere(smanjenje trajanja izloenosti)

6. Mjere koje su vezane uz postupanje radnika(obuka, upute)

Da bi se postigla najnia razina rizika, ponekad treba istovremeno primijeniti vie mjera.

22

7. Primjena rezultata procjene rizika

Nakon to su utvrene najprimjerenije preventivne i korektivne mjere, potrebno ih je provesti udjelo i kontinuirano pratiti i preispitivati.

Primijeniti preventivne i korektivne mjerePrimjena rezultata procjene rizika obuhvaa: provoenje hitnih mjera, prihvaanje Plana primjene preventivnih i korektivnih mjera koji ureuje provoenje

preventivnih i korektivnih mjera s podjelom specifinih zadataka, odgovornosti, vremenskimrasporedom i kontrolom provedenog (vidi primjer u Prilogu 8A i B). Plan primjene mjera moesadravati dva dijela, jedan s prikazom korektivnih mjera i drugi s prikazom preventivnih mjera.Korektivne mjere ispravljaju naena odstupanja koja su izvor poveanog rizika utvrenogtijekom procjene. Preventivne mjere se kontinuirano provode i odravaju rizik na prihvatljivojrazini.

informiranje i obuavanje svih radnika i rukovodstva o nalazima procjene rizika kao i onainima prevencije tih rizika,

praenje uinkovitosti prihvaenih mjera.

Plan primjene preventivnih i korektivnih mjera treba sadravati: popis zadataka za provoenje preventivnih i korektivnih mjera uzimajui u obzir prioritete, osobe odgovorne za provoenje mjera i za provjeru nakon primjene mjera, vremenski plan izvrenja svake mjere, druge aktivnosti koje treba provesti, kao to su obuka, informiranje radnika, donoenje plana za

postavljanje znakova opasnosti, izrada plana postupanja u hitnim sluajevima, zbog boljeg uvida u ispunjavanje zakonskih obveza, uz svaku mjeru bi trebalo, ukoliko postoji,

vezati pripadajui propis, na temelju kojeg se mjera treba provesti. U Prilogu 9 je popisnajee koritenih propisa.

Radnici i njihovi predstavnici moraju biti informirani omjerama i postupcima koji e biti primijenjeni (ili se veprimjenjuju), o nainu na koji e biti primijenjeni i tko ebiti osoba zaduena za njihovo provoenje. Izuzetno jevano informirati i upoznati radnike s rizicima te o tomekako da se ponaaju i na to da obrate panju, kako bise zatitili i izbjegli negativne posljedice rizika.

Posebnu obuku treba provesti za rukovodstvo.Rukovoditelji su oni koji organiziraju odvijanje procesarada, dodjeljuju zadatke radnicima i odgovorni su zaprimjenu mjera zatite zdravlja radnika za vrijemeodvijanja procesa rada. Stoga su obvezni proi obuku o pravilima sigurnosti na radu uzimajui uobzir sve ve poznate kao i novootkrivene rizike.

Pratiti, preispitivati i revidirati mjere

Ma kako dobro i detaljno bila obavljena, u veini sluajeva procjena rizika ipak ne moe otkriti sveopasnosti i opasne situacije. Potrebno je primjenjivati sustav kontinuiranog praenja opasnosti kojeproizlaze iz rada. Taj sustav mora biti odreen u pisanom obliku i mora ukljuivati sudjelovanje svihradnika i rukovodstva radi kontinuiranog praenja i otkrivanja novih opasnosti ili opasnih situacija.Sustav mora propisivati, u sluaju pojave bilo kakve nove opasnosti ili opasne situacije, nainbiljeenja i unoenja informacija o novim opasnostima u bazu podataka o rizicima poslodavca,nain usvajanja odgovarajuih preventivnih ili korektivnih mjera, kao i nain njihove primjene nasvim mjestima rada ili kod svih radnika i osoba izloenih novoj opasnosti. Biljeenje izbjegnutihnesrea i analiza nesrea koje su se dogodile mora takoer biti dio kontinuiranog praenja.

23

Informacije dobivene o novim opasnostima i rizicima moraju biti unesene u bazu podataka orizicima. Nakon toga moraju uslijediti primjerene mjere, ukljuujui i informiranje radnika.

Opasnosti treba kontinuirano pratiti, a procjena rizika ne smije biti postupak zavren jednom zasvagda. Poslodavac mora aurirati procjenu rizika u relevantnom dijelu radnih aktivnosti, radnimmjestima i drugim vidovima rada, a osobito u sluajevima: ozljede na radu, profesionalne bolesti, nesree i izbjegnute nesree, otkrivanja novih opasnosti ili rizika, postavljanja novih strojeva, radne opreme, uvoenja novih materijala i tehnologija, otvaranja novih radnih mjesta, promjene radnih uvjeta, organizacije rada ili procesa rada, nalaza inspektora da procjena rizika nije u skladu s propisima, da nije izraena na

odgovarajui nain ili ne odraava stvarno stanje na radnom mjestu, kada podaci ili informacije temeljem kojih je izraena procjena rizika vie nisu vaei, kada su se pojavile nove mogunosti zatite, ako se nita od gore navedenog nije dogodilo, jednom u dvije godine sukladno Pravilniku o

izradi procjene opasnosti.

U Prilogu 10 prikazan je primjer sustava praenja rizika.

24

8. Dokumentiranje procjene rizika

Postupci procjene rizika u svim fazama i koracima moraju biti dokumentirani. Korisne su slijedeeevidencije i dokumeti:

Faza pripreme: Akcijski plan za provoenje procjene rizika, Evidencija o prethodnoj obuci svih radnika, Odreivanje radnih grupa i procjenitelja, Popis izvora informacija i dokumenata.

Postupak procjene rizika: Obrasci za prepoznavanje opasnosti, vrednovanje rizika i predloene mjere (vidi Prilog 3,4,6), Vremenski raspored provoenja postupka procjene rizika, Zapisnici sa sastanaka o praenju napretka i drugi zapisi, ukoliko postoje, Popis predloenih preventivnih i korektivnih mjera Dokument Procjene opasnosti (u skladu s Pravilnikom o izradi Procjene opasnosti).

Faza primjene: Plan primjene preventivnih i korektivnih mjera, Evidencije o obuci pojedinih radnika i rukovoditelja, Popis pribavljenih i radniku uruenih osobnih zatitnih sredstava utvrenih procjenom rizika, Evidencije o provedbi mjera, Dokumentiranje stalnog praenja rizika, Revizija procjene rizika kod poslodavca.

Dokument Procjene opasnosti treba sastavljati uz konzultacije i sudjelovanje radnika i njihovihpredstavnika i/ili s Odborom za zatitu na radu, te im ga kasnije dati na uvid. Radnici moraju bitiinformirani o ishodu svake procjene koja se odnosi na njihovo radno mjesto kao i o mjerama kojetreba poduzeti slijedom rezultata procjene.

25

9. Specifini zahtjevi u procjeni rizika

Postoje neka specifina podruja rada koja su obuhvaena posebnim propisima u pogledusigurnosti i zatite zdravlja, kao i posebnim zahtjevima u pogledu procjene rizika. Pristup u petkoraka, prikazan u ovoj smjernici, upotrebljiv je u svim postupcima. Meutim, do osnovne razlikemoe doi u nainu prepoznavanja opasnosti kao i u vrednovanju rizika koji iz njih proizlaze.Provoenje procjene rizika u specifinom podruju rada zahtijeva sudjelovanje strunjakaspecijaliziranih u tom odreenom podruju.

Posebni zahtjevi moraju biti uvaavani temeljem posebnih propisa, od kojih su ovdje navedeninajvaniji:

Koritenje osobnih zatitnih sredstava Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava, NN 39/06 Direktiva Vijea EU 89/656/EEC

Runo prenoenje tereta Pravilnik o zatiti na radu pri runom prenoenju tereta, NN 42/05 Direktiva Vijea EU 90/269/EEC

Rad s raunalom i zaslonima Pravilnik o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu s raunalom, NN 69/05 Direktiva Vijea EU 90/270/EEC

Rizici vezani uz izloenost kemijskim tvarima Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti kemijskim tvarima na

radu, NN 155/08 Direktiva Vijea EU 98/24/EC

Rizici vezani uz izloenost biolokim tvarima Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti biolokim agensima pri

radu, NN 155/08 Direktiva 2000/54/EC

Rizici vezani uz izloenost karcinogenim i mutagenim tvarima Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti karcinogenim i/ili

mutagenim tvarima, NN 40/07 Direktiva 2004/37/EC

Rizici vezani uz izloenost eksplozivnoj atmosferi Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja radnika te

tehnikom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ureaja uprostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom, NN 39/06, 106/07

Rizici vezani uz izloenost vibracijama Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti vibracijama na radu, NN

155/08 Direktiva 2002/44/EC

Rizici vezani uz izloenost buci Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu, NN 46/08 Direktiva 2003/10/EC

Rizici vezani uz izloenost elektromagnetskim poljima Pravilnik o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koji se odnosi

na izloenost radnika rizicima koji potjeu od elektromagnetskih polja, NN38/08

Direktiva 2004/40/EC

Uporaba radne opreme Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme, NN 21/08 Direktiva 2009/104/EC

26

Prijevoz opasnih tvari Zakon o prijevozu opasnih tvari, NN 79/07

Kontrola opasnosti od velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari Zakon o zatiti okolia, NN 110/07 Uredba o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari, NN114/08 Seveso II Direktiva 96/82/EC

Poseban postupak procjene rizika mora se provesti za projektiranje, konstrukciju i proizvodnjustrojeva, na primjer u skladu s Pravilnikom o sigurnosti strojeva (NN 97/09), Direktivom 2006/42/EC(Directive 2006/42/EC on Machinery), i normama EN ISO 14121-1: 2007 (Safety of machinery -Risk Assessment, Part 1: Principles) i EN ISO 12 100-1,2: 2004 (Safety of machinery - Basicconcepts, general principles for design).

27

10. Uobiajene pogreke

Iako je ve vie od dvadeset godina u Europi poeljno koristiti procjenu rizika kao temeljni alat uzatiti zdravlja i sigurnoti na radu, jo uvijek postoje problemi u njenoj primjeni kod svihposlodavaca, bez obzira na veliinu i gospodarsku djelatnost. Europska agencija za sigurnost izdravlje na radu je 2008. godine saela najuobiajenije pogreke u publikaciji E-Facts No 32 idala praktine preporuke. Ti primjeri mogu pomoi u izbjegavanju slinih pogreaka u praksi, a nekisu od njih ovdje navedeni.

Planiranje procjene rizika

Ne ukljuiti u procjenu rizika radnike koji imaju praktina znanja o procesu rada koji seprocjenjuje

U procjeni rizika moraju sudjelovati radnici ili njihovi predstavnici, a ne samo poslodavci ilinjihovi predstavnici. Procjeni rizika u pojedinim fazama mogu znaajno doprinijeti radnici idruge osobe dobro upoznate s procesom rada.

Povjeriti provedbu procjene rizika osobi koja nije kompetentna obaviti sve potrebne zadatkeIzuzetno je bitno da oni koji provode procjenu rizika i poslodavac budu svjesni ogranienostisvojih procjenjivakih sposobnosti. Ukoliko je potrebno, u postupak procjene rizika moe seukljuiti dodatne strunjake iz pojedinih podruja. Na primjer, inenjer elektrotehnike ne moraznati kako procijeniti rizik koji proizlazi iz sloenog tehnolokog procesa obrade i preradedrveta, pa je u tom sluaju neophodno ukljuiti inenjera drvne industrije.

Prepoznavanje opasnosti

Osloniti se samo na upute za rad bez ukljuivanja radnikaStvarna praksa moe se razlikovati od naina rada navedenog u uputama za rad. Stoga jeneophodno sagledati to se sve stvarno pri radu dogaa. Openito, iskusni radnici najboljepoznaju svoje radno mjesto, pojedine operacije i mogue improvizacije. Iz tog je razlogapotrebno promatrati i konzultirati radnike.

Ograniiti se samo na kontrolnu listuZa prepoznavanje opasnosti pri obilasku radnih mjesta esto se koriste kontrolne liste, kojemogu biti openite ili usmjerene na neke konkretne radne procese. Namjena tih kontrolnih listanije da obuhvate sve rizike svakog radnog mjesta ve da pomognu u primjeni metode u praksii olakaju postupak procjene rizika. Kontrolna lista je samo prvi korak u provoenju procjenerizika i esto treba biti nadopunjena dodatnim informacijama za procjenu svih rizika.

Zaboraviti na poslove koje se obavljaju povremeno i rijetkoesto su znaajni rizici prisutni upravo pri obavljaju povremenih poslova, kao to suodravanje ili ienje.

Zanemariti rizike iji uinci nastaju nakon dugotrajne izloenostiMoe se dogoditi da se tijekom povrnog provoenja procjene rizika utvrde samo najoitijirizici. Rizici koji se ne zamjeuju lako i iji se uinci oituju nakon dugo vremena, kao to supsiholoki imbenici, rizici uslijed izloenosti kemijskim tvarima ili vibracijama, lako mogu bitizanemareni.

Izostaviti pojedine opasnosti prisutne na radnom mjestuSvi potencijalni izvori opasnosti trebaju biti zabiljeeni, ak i onda kad se rizici smatrajubeznaajnima ili su primjenjenim mjerama svedeni na minimum.

28

Zanemariti podatke o ozljedama i bolestimaPodaci o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i bolestima vezanim uz rad moguukazati na opasnosti i rizike u radnim procesima i trebaju obvezno biti ukljueni u procjenurizika.

Vrednovanje rizika

Nepotpuno procijeniti rizikePotrebno je opisati sve mogue posljedice koje proizlaze iz opasnih dogaaja. Takoer trebarazmotriti koje posljedice mogu nastupiti odmah, a koje bi se mogle javiti nakon protekaodreenog vremena. Treba biti realan i temeljit pri vrednovanju rizika, jer svi daljnji postupciproizlaze iz rezultata ovog koraka procjene. Stoga je vano da se u ovoj fazi nita ne previdi.

Ne utvrditi trajanje i karakteristike izloenostiPri procjeni rizika potrebno je analizirati sve radne aktivnosti, uzeti u obzir njihovo trajanje iuestalost, te iz tih podataka procijeniti vjerojatnost nastanka posljedica.Na primjer, kod radnika koji podie teke terete tijekom dijela radnog vremena vjerojatnostnastanka bolesti sustava za kretanje je manja negoli kod radnika koji podie teke terete cijeloradno vrijeme. Kod drugog radnika trajanje i uestalost izloenosti naporu su vei te je riziknastanka bolesti sustava za kretanje takoer vei. Na razinu rizika, pored navedenog, utjee iteina tereta te nain dizanja i prenoenja.Dakle, ovisno o stvarnoj situaciji, procjenitelj mora utvrditi trajanje i karakteristike izloenostida bi mogao procijeniti vjerojatnost nastanka posljedica.

Odluivanje o preventivnim i korektivnim mjerama

Ne uzimati u obzir osnovne principe prevencijeKod primjene preventivnih i korektivnih mjera potrebno je slijediti ope principe prevencijeodnosno primijeniti mjere prema njihovoj vanosti kako slijedi: izbjegavanje opasnosti;zamjenjivanje opasnog bezopasnim ili manje opasnim; kolektivne mjere; osobna zatita;organizacijske mjere; obuka i informiranje.

Ne konzultirati ili ne ukljuiti radnike u odluivanje o preventivnim akcijamaOdluke o preventivnim akcijama moraju se donositi ukljuivanjem radnika i njihovihpredstavnika. Radnici moraju biti poticani da doprinesu tom procesu odluivanja i da podijelesvoje iskustvo. Oni na primjer mogu ukazati gdje je u praksi teko provesti preventivne mjereili mogu sugerirati kako unaprijediti konstrukciju stroja.

Praenje i preispitivanje

Smatrati procjenu rizika jednokratnom obvezomPotrebno je raditi reviziju procjene rizika na radu kadgod se dogodi promjena koja moeutjecati na razinu rizika na radnom mjestu, kao na primjer kod uvoenja novih procesa rada,nove opreme ili materijala, promjene u organizaciji rada, izgradnje novih pogona i radionica,nakon ozljede na radu, utvrene profesionalne bolesti ili kad se pri stalnom praenju rizikautvrdi manjkavost procjene.

Nedovoljno nadgledati uinkovitost mjeraKada su jednom uvedene preventivne i korektivne mjere potrebno je pratiti njihovuuinkovitost te ih kroz reviziju procjene rizika korigirati.

29

Je li bolje ne vidjeti rizikili ga procijeniti?

Izbor je va!

30

PostupovnikZa provoenje procjene rizika moe se koristiti slijedei postupovnik:

Faza pripreme

1. Pokrenuti postupak izrade procjene rizika (osoba zaduena za poslove zatite na radu),2. Organizirati sastanak s upravom poslodavca: ukazati na vanost procjene rizika, odrediti

korake procjene rizika (organizira osoba zaduena za poslove zatite na radu),3. Izraditi Akcijski plan za provoenje procjene rizika (osoba zaduena za poslove zatite na radu

s vanjskim strunjacima i rukovodstvom) (vidi primjer u Prilogu 1),4. Imenovati grupu procjenitelja (vanjski strunjaci + strunjaci i druge osobe poslodavca, jedna ili

vie grupa ovisno o veliini poslodavca i sloenosti tehnolokog procesa, koordinira osobazaduena za poslove zatite na radu),

5. Organizirati poetnu obuku kako bi informirali radnike i upoznali ih s postupkom provoenjaprocjene rizika (osoba zaduena za poslove zatite na radu s vanjskim strunjacima ilanovima radne grupe poslodavca),

6. Prikupiti sve informacije potrebne za provoenje procjene rizika: Izraditi popis dokumenata potrebnih za provoenje procjene rizika i prikupiti ih, Prikupiti informacije vlastitim promatranjem na radnom mjestu, Prikupiti informacije intervjuiranjem rukovodstva i radnika (vidi primjer u Prilogu 2),

Postupak procjene rizika7. Prepoznati opasnosti (koristiti Popis opasnosti Prilog 3), opasne situacije, trajanje i

karakteristike izloenosti na temelju: Informacija prikupljenih obilaskom radnih mjesta i intervjuiranjem radnika, Informacija o nesreama i bolestima u svezi s radom te iz drugih izvora, Vlastitog znanja i iskustva.

8. Koristiti obrasce iz Priloga 4 i Priloga 6,9. Evidentirati mjere koje se ve provode,10. Procijeniti vjerojatnost i teinu posljedica (koristiti tablice 2 i 3 ove Smjernice u poglavlju

Postupak procjene rizika),11. Procijeniti rizik (koristiti tablicu 1 ove Smjernice u poglavlju Postupak procjene rizika),12. Predloiti korektivne i preventivne mjere (koristiti tablicu 4 ove Smjernice u poglavlju Postupak

procjene rizika),13. Za toke 10., 11. i 12. ovog postupovnika vidi primjere u Prilogu 5 i 7,14. Izraditi Plan primjene korektivnih i preventivnih mjera (vidi primjer u Prilogu 8A i B),15. Izraditi dokument Procjene opasnosti (prema vaeem propisu),16. Dostaviti dokument Procjene opasnosti Odboru za zatitu na radu i predstavnicima radnika,17. Preporua se zbog saetog uvida u obveze za poslodavca izdvojiti dodatno Plan primjene

preventivnih i korektivnih mjera (Prilog 8A i B),18. Za svakog radnika izdvojiti procjenu rizika njegovog radnog mjesta (tablice iz Priloga 4).

Faza primjene19. Organizirati obuku ili sastanke za radnike kako bi ih obavijestili o nalazima procjene rizika i

svakom radniku uruiti procjenu rizika za njegovo radno mjesto,20. Primijeniti mjere sukladno Planu za primjenu preventivnih i korektivnih mjera,21. Stalno pratiti rizik na radnom mjestu sukladno sustavu koji se primjenjuje za praenje rizika

(Primjer u Prilogu 10),22. Izvriti reviziju procjene rizika u sluajevima odreenim Pravilnikom o izradi procjene

opasnosti.

31

Literatura i izvori informacija

Chemical Hazards. Guide for Risk Assessment in Small and Medium Enterprises. Verlag Technik&Information, Bochum 2009, ISBN 978-3-941441-46-0

Kemijske opasnosti. Smjernica za procjenu rizika u malim i srednjim poduzeima, VerlagTechnik & Information, Bochum 2009., ISBN 978-3-941441-46-0

Council Directive 89/391/EEC of 12 June 1989 on the introduction of measures to encourageimprovements in the safety and health of workers at work

Direktiva Vijea EU 89/391/EEC od 12. lipnja 1989. godine o uvoenju mjera za poticanjeunapreenja u sigurnosti i zatiti zdravlja radnika na radu

E-Facts No 32: Common errors in the risk assessment process. European Agency for Safety andHealth at Work, Bilbao 2008

E-Facts br 32: Uobiajene pogreke u postupku izrade procjene rizika, Europska Agencijaza sigurnost i zdravlje na radu, Bilbao 2008

Factsheet 80. Risk assessment - roles and responsibilities. European Agency for Safety and Healthat Work, Bilbao 2008

Factsheet 80. Procjena rizika - uloge i odgovornosti. Europska Agencija za sigurnost izdravlje na radu, Bilbao 2008

Factsheet 81. Risk assessment - the key to healthy workplaces. European Agency for Safety andHealth at Work, Bilbao 2008

Factsheet 81. Procjena rizika klju za zdravo radno mjesto. Europska Agencija zasigurnost i zdravlje na radu, Bilbao 2008

Five steps to risk assessment. Health and Safety Executive, INDG163 (rev3). London 2011, ISBN978 0 7176 6440 5

Pet koraka do procjene rizika. Izvrno tijelo za zdravlje i sigurnost, INDG163 (rev3).London 2011, ISBN 978 0 7176 6440 5

Guidance on Risk Assessment at work. European Commission, Luxembourg: Office for OfficialPublications of the European Communities, 1996, ISBN 92-827-4278-4

Smjernica o procjeni rizika na radu, Europska komisija, Luxembourg: Ured za slubenepublikacije Europske unije, 1996. ISBN 92-827-4278-4

Guide for Risk Assessment in Small and Medium Enterprises. Verlag Technik & Information,Bochum 2010, ISBN 978-3-941441-69-9.

Vodi za procjenu rizika kod malih i srednjih poslodavaca. Verlag Technik & Information,Bochum 2010, ISBN 978-3-941441-69-9

Risk Management Basics for SMEs and Employees. Institution for Occupational Safety and Health(IOSH), 2002

Osnove upravljanja rizicima za male i srednje poslodavce i zaposlenike, Institucija zasigurnost i zdravlje na radu, 2002

Safety and Health at Work is Everyones Concern. Risk Assessment Tool. European Agency forSafety and Health at Work, Bilbao 2007

Sigurnost i zdravlje na radu su briga sviju nas. Alat za procjenu rizika, Europska Agencijaza sigurnost i zdravlje na radu, Bilbao 2007

Zakon o zatiti na radu, NN 59/96, 114/03, 86/08, 75/09

Pravilnik o izradi procjene opasnosti, NN 48/97, 114/02, 126/03, 144/09

http://osha.europa.eu/en/topics/riskassessment

www.hse.gov.uk

32

Izvori slikaNaslovnica:http://t1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSakjX9tnQLBh7pvCaG3tZ7peb_IJVbUKA0lkIjSTHFJhOuUqgAYOvWDTR9oQ

Stranica 1:http://bbsi-tempe.com/wp-content/uploads/2011/10/Safety-risk.jpg

Stranica 3:http://media.treehugger.com/assets/images/2011/10/rail-network-train-workers-us-auto-industry-jobs-image.jpg

Stranica 9:http://boltongroup.com/puzzle.jpghttp://us.123rf.com/400wm/400/400/johnkwan/johnkwan1006/johnkwan100600022/7204053-prepare-the-action-plan-in-a-writing-pad-isolated-on-blue.jpg

Stranica 10:http://drdavidhamilton.com/wp-content/uploads/2011/11/hands-in-circle1.jpghttps://lh6.googleusercontent.com/-2pJACrTVigc/TXfthoFgEUI/AAAAAAAAADw/YAG91QO4ITM/Workplace.jpg

Stranica 11:http://appraisalnewsonline.typepad.com/photos/uncategorized/files.jpg

Stranica 13:http://us.123rf.com/400wm/400/400/endomedion/endomedion0806/endomedion080600034/3232341-two-workers-in-uniforms-in-warehouse.jpg

Stranica 14:http://www.cleaningathlone.com/Lady%20cleaning.jpghttp://www.todowallpapers.net/wp-content/uploads/2011/01/puzzle-3d.jpg .

Stranica 22:http://qualsystechnologies.com/images/training.jpg

33

Prilog 1: Primjer Akcijskog plana za provoenjeprocjene rizika

1. Izjava o provoenju postupka procjene rizikaTemeljem Odluke glavnog direktora od 6. svibnja 2011. godine, sa ciljem poboljanja zatitezdravlja i sigurnosti na radu i radi udovoljavanja zakonskim odrednicama odlueno je provestipostupak procjene rizika kojim e biti obuhvaena sva radna mjesta, strojevi, oprema,materijali, postrojenja i prostori ovog poslodavca. Postupak provoenja procjene rizika,koritene metode i nain procjenjivanja temeljit e se na Zakonu o zatiti na radu, Pravilniku oizradi procjene opasnosti i Praktinoj smjernici za izradu procjene rizika (HZZZSR 2011.).

2. Vremenski planPoetak postupka: 6. svibnja 2011.Oekivani zavretak postupka: kraj kolovozaTablica vremenskog plana s pojedinim koracima je sastavni dio ovog Akcijskog plana

3. Osobe odgovorne za provoenje postupka:Rukovodstvo: I.B. zamjenik direktoraIzvrni voditelj: J.J. voditelj Slube zatite na raduRadna grupa za procjenu rizika: J.J. voditelj Slube zatite na radu

G.P. strunjak zatite na raduS.R. specijalist medicine radaK.J. vanjski strunjakM.M. vanjski strunjak

4. Faza pripremePoetna obuka: Poetna obuka mora biti organizirana za sve radnike poslodavca radi

objanjavanja provoenja postupka procjene rizika, oekivanih poboljanja i dunostiradnika u prepoznavanju opasnosti . 1. grupa: 11. svibnja. 2011.; 13.00 13.30;

voditelj obuke J.J. voditelj Slube zatite na radu,sudionici: administrativno i tehniko osoblje, radnici slube 3, uprava,generalni direktor

2. grupa: 12. svibnja. 2011.; 13.00 - 13.30;voditelj obuke G.P. strunjak zatite na radu,sudionici: radnici slube 1, 2 i 4, I.B. zamjenik direktora

Radna grupa za procjenu rizika: Strategija i postupci provoenja procjene rizika,voditelj J.J. voditelj Slube zatite na radu

Imenovanje osoba koje sudjeluju u procjeni rizika pojedine organizacijske jedinice: Izvrnivoditelj e imenovati skupine koje sudjeluju u procjeni, a koje se sastoje od dva lanaRadne grupe za procjenu rizika, voditelja pojedine organizacijske jedinice, predstavnikaradnika, i ukoliko je potrebno odgovarajueg strunjaka (vezanog za proces u tojorganizacijskoj jedinici).

Prikupljanje informacija o opasnostima iz dokumentacije: 16. - 20. svibnja 2011. Dostupnostpojedinih dokumenata za radnu grupu mora osigurati izvrni voditelj. Informacije se moguprikupiti iz evidencije o ozljedama, kontrolnih knjiga, tehnike dokumentacije, zabiljeki oradnim aktivnostima, sigurnosno tehnikih listova i drugih dokumenata. Informacije outvrenim opasnostima moraju biti povezane s pojedinim radnim mjestima, radnimokoliem, opremom ili materijalima.

5. Postupak procjene rizikaObilazak mjesta rada: Sve osobe koje sudjeluju u procjeni rizika pojedine organizacijske

jedinice obii e sva mjesta na kojima se obavlja rad, i to u razdoblju od 1. do 24. lipnja,sukladno planu koji je razradio izvrni voditelj. Cilj obilaska je prikupljanje informacija oopasnostima i opasnim situacijama kojima radnik moe biti izloen. To e biti obavljeno: izravnim promatranjem poslova koji se obavljaju na pojedinom mjestu rada, intervjuiranjem radnika, rukovoditelja i pojedinih strunjaka,

34

biljeenjem nalaza i rezultata zapaanja u propisane obrasce (u Prilogu 5 i 7).Procjena rizika, prijedlozi za preventivne i korektivne mjere: Skupine imenovane za procjenurizika pojedine organizacijske jedinice procjenjivat e rizike od utvrenih opasnosti i opasnihsituacija prema metodi predloenoj u Praktinoj smjernici za procjenu rizika na radu (HZZZSR2011.).

Preporuljivo je organizirati sastanke na kojima e se procijenjivati rizik u istom danukada su obavljeni obilasci i intervjui.

Preventivne i korektivne mjere moraju se predlagati u dogovoru s radnom grupom, uzsudjelovanje pojedinog voditelja poslova, a u obzir treba uzeti principe prevencije iprioritete mjera sigurnosti.

Rok: 24. lipanj 2011.6. Izlazni dokumenti procjene rizika

Radna grupa za procjenu rizika mora izraditi sljedee dokumente:Procjena rizika radnog mjesta: Za svako radno mjesto potrebno je izraditi popis svih opasnosti

s razinama rizika kojima je radnik izloen, poredanih po veliini rizika, kao i preventivne ikorektivne mjere za smanjenje pojedinog rizika (tablice iz Priloga 4 Praktine smjerniceza procjenu rizika na radu, HZZZSR 2011.). Procjene rizika pojedinog radnog mjestapotrebno je izdvojiti da bi bile dostupne radnicima i rukovoditeljima. Rok 15. srpanj 2011.

Plan primjene preventivnih i korektivnih mjera: Plan mora biti izraen u skladu s Pravilnikom oizradi procjene opasnosti, mora sadrati popis zaduenja i odgovornih osoba zaprovoenje preventivnih i korektivnih mjera, plan izvrenja mjera te popis drugihaktivnosti koje treba provesti, kao na primjer obuka, informiranje, postavljanje sigurnosnihznakova, izrada plana postupanja u sluaju opasnosti, itd. Plan treba raspraviti spredstavnicima radnika: Rok 15. srpanj 2011.

Dokument Procjene opasnosti: Dokument mora biti izraen na temelju Pravilnika o izradiprocjene opasnosti i mora biti dostupan radnicima poslodavca kao i tijelima nadzora.Odgovorna osoba: Izvrni voditelj. Rok: 15. kolovoz 2011 .

7. Primjena preventivnih i korektivnih mjeraInformiranje radnika: Potrebno je organizirati obuku radnika (po grupama radnih mjesta) i

informirati ih o rezultatima procjene rizika, utvrenim opasnostima, razini rizika k