Predložak za izradu diplomskog rada - bib.irb.hrbib.irb.hr/datoteka/732290.diplomski_rad.pdf3 Zahvala: Zahvaljujem mentoru Izv. prof. dr. sc. Vladi Cetlu na vodstvu, iskazanoj pomoći

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair of Spatial Information Management

Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA Web: www.upi.geof.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

Diplomski studij geodezije i geoinformatike

Usmjerenje: Geoinformatika

DIPLOMSKI RAD

Potencijal dobrovoljnih geoinformacija

Izradila

Ivana Hržić

Gotovčeva 1

21 000 Split

[email protected]

Mentor: Izv. prof. dr. sc. Vlado Cetl

Zagreb, rujan 2014.

2

I. Autor

Ime i prezime: Ivana Hržić

Datum i mjesto rođenja: 08.10.1989., Split

II. Diplomski rad

Predmet: Diplomski rad

Naslov: Potencijal dobrovoljnih geoinformacija

Mentor: Izv. prof. dr. sc. Vlado Cetl, dipl. ing. geod.

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 01.02.2014.

Datum obrane: 12.09.2014.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:

Izv. prof. dr. sc. Vlado Cetl

Prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić

Dr. sc. Hrvoje Tomić

3

Zahvala:

Zahvaljujem mentoru Izv. prof. dr. sc. Vladi Cetlu na vodstvu, iskazanoj pomoći i razumijevanju tijekom izrade diplomskog rada.

Hvala i mojim kolegama i prijateljima koji su moje studiranje učinili ljepšim, ugodnijim i zabavnijim.

Najveće hvala mojim roditeljima i sestri na pružanju bezuvjetne podrške i motivacije, a posebno mom suprugu na ogromnoj potpori koju mi pruža još od prve godine mog studiranja.

Mojoj Tonii, hvala ti za svaki osmjeh na licu, kada se veseliš za svaku sitnicu.

4


Ivana Hržić

Sažetak: Razvojem tehnologije povećala se dostupnost informacija,

uz veliku brzinu pretraživanja i bolju preglednost informacija. Također se i razvila ideja da ljudi samostalno prikupljaju informacije i dijele s drugima. Kako skoro svaka informacija sadrži barem jedan prostorni podatak te informacije se zovu dobrovoljne geoinformacije. Skup geoinformacija koje definiraju položaj objekata na površini Zemlje, a proizvode ih vladine agencije i korporacije, sada su dopunjene, proširene ili čak zamijenjene dobrovoljnim geoinformacijama te ostali prostorno vezani podaci, npr. opažanja građana o događajima ili aktivnostima u prostoru. Razvojem mobilnih apllikacija olakšano je dobrovoljno prikupljanje informacija te dijeljenje s drugim korisnicima, konstruktivno ili štetno. Model dobrovoljnih geoinformacija se uklapa u model infrastrukture prostornih podataka, razmjenu geoinformacija među korisnicima. Ključno pitanje koje se postavlja je „Što to motivira korisnike da dobrovoljno prikupljaju geoinformacije?“.

Ključne riječi: dobrovoljne goinformacije, IPP, korisnici, studije slučaja, mobilne aplikacije

The potential of Volunteered Geographic Information

Abstract: The development of technology has increased the

availability of information, high speed search and better visibility of information. Also, the idea that humans independently contribute information to each other has evolved. As almost every information contains at least one spatial data those informations are called volunteered geographic information. The set of geospatial information that define the position of objects on the Earth's surface, and that are products of government agencies and corporations, are now supplemented, extended or even replaced with VGI and other spatially related data, e.g. some citizens observations about events or activities in the area. The development of mobile applications has facilitated the voluntary contribute of information to other users, constructive or even destructive contribute. The model of VGI fits into the model of spatial data infrastructure, the exchange of geographic information among users. The key question to be asked is „What motivates users to volunarily contribute geographic informatins?“.

Keywords: Volunteered geographic information, SDI, producers, case studies, mobile applications

5


Ivana Hržić

S A D R Ž A J

1. UVOD .............................................................................................................. 7

2. DOBROVOLJNE GEOINFORMACIJE ........................................................... 8

2.1. DEFINICIJA DOBROVOLJNIH GEOINFORMACIJA ................................................ 8 2.2. KONCEPT I IZAZOVI ....................................................................................... 9

2.3. INTEGRACIJA SLUŽBENIH I DOBROVOLJNIH GEOINFORMACIJA .......................... 10 2.4. VRIJEDNOST I PROBLEMI ............................................................................. 12

2.5. INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA .................................................. 12 2.5.1. Ketegoriziranje karakteristika dobrovoljnih geoinformacija ............... 13

2.5.2. Usporedba dobrovoljnih geoinformacija i infrastrukture prostornih podataka ....................................................................................................... 15

3. KORISNICI DOBROVOLJNIH GEOINFORMACIJA .................................... 17

3.1. KATEGORIJE I KARAKTERIZACIJA KORISNIKA ................................................. 18

3.2. LISTA MOTIVATORA .................................................................................... 22 3.3. DOPRINOSI ................................................................................................ 24 3.4. LEKCIJE O DOBROVOLJNIM SURADNICIMA ..................................................... 25

4. STUDIJE SLUČAJA ..................................................................................... 27

4.1. ANALIZIRANJE STUDIJA SLUČAJA .................................................................. 27

4.1.1. Politika .............................................................................................. 29 4.1.2. Pristup mreži ..................................................................................... 29

4.1.3. Standardi .......................................................................................... 29 4.1.4. Podaci ............................................................................................... 29

4.1.5. Ljudi .................................................................................................. 29 4.2. OPENSTREETMAP ..................................................................................... 30

4.2.1. Kartiranje .......................................................................................... 31 4.2.2. Humanitarna pomoć ......................................................................... 32

5. ISPITIVANJE APLIKACIJA .......................................................................... 34

5.1. TRASHOUT ................................................................................................ 34

5.1.1. Trashout aplikacija ............................................................................ 36 5.2. SUHOZID.HR .............................................................................................. 39

5.2.1. Doprinos projektu .............................................................................. 40 5.3. NOISE MAP – KARTA BUKE .......................................................................... 43

5.3.1. Noisemap aplikacija .......................................................................... 44 5.3.2. SoundOfTheCity aplikacija................................................................ 44

5.4. PINO_APLIKACIJA ....................................................................................... 47 5.5. GEOCACHING ............................................................................................ 48

5.6. SPAŠAVANJE IZGUBLJENIH LJUBIMACA ......................................................... 50

6. POTENCIJAL DOBROVOLJNIH GEOINFORMACIJA ................................ 52

6

6.1. PODRUČJA UPOTREBE DOBROVOLJNIH GEOINFORMACIJA .............................. 53

6.1.1. U prometu ......................................................................................... 53 6.1.2. U turizmu .......................................................................................... 53

6.1.3. U očuvanju čistoće ............................................................................ 54 6.1.4. Na moru ............................................................................................ 54

7. ZAKLJUČAK ................................................................................................ 56

7.1. SADRŽAJ PRILOŽENOG MEDIJA (CD-A,DVD-A) ............................................. 57

Literatura

Popis URL-ova

Popis slika

Životopis

7

1. Uvod

Gledano kroz povijest, vidi se čovjekova stalna potreba za poznavanje prostora koji ga okružuje. Bilo da se čovjek orijentirao pomoću Sunca, zvijezda, kompasa ili promatranjem i uočavanjem karakterističnih objekata na zemljištu, on je stalno prikupljao informacije o svom položaju u prostoru. Te se informacije zovu geoinformacije. Geoinformacije su informacije koje se odnose na objekt ili fenomene koji su izravno ili neizravno pridruženi u odnosu na Zemlju. Pri upotrebi geoinformacija treba postojati barem jedan obavezni prostorni podatak, podatak o položaju objekta i barem jedan obavezni atribut koji govori o kakvom je objektu riječ. Struktura geoinformacija treba biti takva da se očuva integritet tih informacija. Dugim riječima moramo ih spremiti s dovoljnom preciznošću, na jasan i konzistentan način, i tako da možemo izvući pravu informaciju u pravo vrijeme.

Ekspanzijom interneta i povećanjem njegove brzine i dostupnosti, te razvojem tehnologije čovjeku su postalne dostupne razne informacije o pojedinim strukama. Razvojem modernih komunikacijskih uređaja poput pametnih telefona ili tableta te iste informacije postale su dostupne čovjeku u svakome trenutku i na bilo kojem mjestu. Danas, npr. ako čovjek posjeduje pametni telefon, on osim komunikacijskog uređaja ima i uređaj za navigaciju, uređaj za pristup internetu, uređaj za kalkuliranje, uređaj za fotografiranje i snimanje, itd.

Sav taj razvoj tehnologije doveo je do toga da čovjek sam traži i prikuplja informacije. Najčešće su to informacije o prostoru, geoinformacije. Čovjek pomoću svog mobitela i prikladne aplikacije može odrediti gdje se on nalazi u prostoru, može odrediti geodetske koordinate. Čovjek i može pronaći pravi put ukoliko se on izgubio pomoću aplikacije za navigaciju. Dakle, čovjek u svakome trenutku može locirati svoj položaj, te može prikupiti informacije o tom mjestu. Ukoliko je na tom mjestu vidljivo nešto što još nije prikupljeno ni ažurirano, on može sam prikupiti informaciju i postaviti je na internet.

Informacije koje su prikupili ljudi dobrovoljci zovu se dobrovoljne geoinformacije. Dobrovoljne geoinformacije (Volunteered Geographic Information – VGI) definirane su kao geoinformacije prikupljene dobrovoljnim aktivnostima pojedinaca ili skupina i stavljene na raspolaganje drugima s namjerom pružanja informacija o geografskome svijetu (Frančula, 2013).

Razvojem tehnologije stvorio se novi pojam prostorno osposobljeno društvo (Spatially Enabled Society – SES).

Cilj ovog diplomskog rada je prikazati i analizirati dobrovoljne geoinformacije, njihove karakteristike, uvidjeti njihov potencijal u svakodnevnoj primjeni, te navesti primjere kako one mogu postati korisne i zanimljive za upotrebu.

.

8

2. Dobrovoljne geoinformacije

Tradicionalno geopodaci na, izvan ili ispod Zemljine površine prikupljaju geodetski stručnjaci koristeći razne metode, poput terenske izmjere, fotogrametrije, daljinskih istraživanja, itd. Razvoj Web 2.0. platforme omogućio je da prikupljanje geopodataka više ne bude domena stručnjaka nego građanima korisnicima modernih uređaja, npr. pametnih telefona, kojima je omogućeno korištenje GPS-a. Svaki čovjek je sposoban prikupiti geoinformacije o društvenom i prirodnom okruženju, te pomoću interneta ta opažanja podijeliti drugim korisnicima.

Informacije o mjestima interesa, vrstama ptica i njihovim kretanjima, GPS praćenje biciklističkih i planinarskih ruta su samo neki primjeri od cijelog skupa korisničkog sadržaja. Te informacije zovemo Dobrovoljne geoinformacije.

2.1. Definicija Dobrovoljnih geoinformacija

Termin Dobrovoljne geoinformacije je uveo britansko-američki geograf Michael Frank Goodchild (2007b) za opisivanje dobrovoljno prikupljanje informacija o prostoru. Prema Goodchild-u (2007b) dobrovoljne geoinformacije su kombinacija elemenata Web 2.0 kolektivne inteligencije i neogeografije. Drugi autori se također referiraju na razvitak Web 2.0, te na subjektivno zapažanje i geografsko poznavanje za opisivanje dobrovoljnih geoinformacija (Craglia, 2007; Elwood, 2008; Flanagin, 2008; Sui, 2008; Coleman, 2009). Definiciju na hrvatski jezik preveo je prof. Nedjeljko Frančula. Dobrovoljne geoinformacije su definirane kao geoinformacije prikupljene dobrovoljnim aktivnostima pojedinaca ili skupina i stavljene na raspolaganje drugima s namjerom pružanja informacija o geografskome svijetu.

Dobrovoljne geoinformacije predstavljaju do sada neviđenu promjenu u načinu stvaranja, distribucije i uporabe geoinformacija. Unatoč zabrinutosti u vezi kvalitete i pouzdanosti dobrovoljnih geoinformacija, preliminarne procjene ukazuju da bi one mogle poslužiti kao potencijalni izvor podataka za mnoga istraživanja vezana uz geoinformacije (Frančula, 2013).

Iako je do sada volonterizam na neki način i bio prisutan pri formiranju prostornih informacija, nije predstavljao kao nešto važno i uvaženo s obzirom na zasićenost sajtova, korištenja i udjela georeferenciranih podataka. Dobrovoljne geoinformacije su u suštini proizvod prostornih informacija koje su usmjerene prema čovjeku i prema društvu. Dobrovoljne geoinformacije izriču potencijalnu ulogu za društvo i funkciju unutar infrastrukture prostornih informacija.

9

2.2. Koncept i izazovi

Termin dobrovoljne geoinformacije se opisuju kao informacije koje opisuju raznoliku praksu promatranja, prikupljanja i produciranja geoinformacija od strane ljudi koji nemaju formalnu stručnost u tom području. One su posljednjih godina bile na udaru kritičara zbog razvoja umrežene tehnologije koja je omogućila da internet postane platforma za suradnju, proizvodnju i distribuciju. Te tehnologije su kolektivno poznate kao platforma Web 2.0.

Web 2.0 je trend u World Wide Web tehnologiji baziran na socijalizacijskoj noti koja korisnicima omogućava sudjelovanje u kreiranju sadržaja web-a. Termin Web 2.0 podrazumijeva interaktivnu dvosmjernu komunikaciju između korisnika i računala, te korisnika i drugih korisnika, čime korisnik od pasivnog sudionika postaje aktivni sudionik.

Web 2.0 je izazvan načinom na koji mi uključujemo informacije na mreži. Korisnici nisu više degradirani da budu samo potrošači nego istovremeno mogu i protumačiti i producirati informaciju (Goodchild, 2007a). Pri stapanju te stare i nove uloge pojavila se potreba za novom paradigmom korisnika „the produser“.

Kako web korisnici imaju na raspolaganje alate za samoposluživanje, Web 2.0 je omogućio da popriličan broj individualaca i manje skupine formiraju većinu web korisnika. Potencijalni doseg angažiranja web korisnika i način na koje su dobrovoljne geoinformacije pružile mogućnost olakšanog sudjelovanja predstavlja osnovu prostorno osposobljenog društva.

Kako dobrovoljne geoinformacije predstavljaju potencijalnu ulogu za društvo pri prostornom osposobljavanju i funkciju infrastrukture prostornih podataka, javljaju se ključni izazovi:

Kako možemo povezati značajnu količinu dobrovoljno prikupljenih prostornih informacija?

Kako dobrovoljne geoinformacije mogu biti olakšane i podržane od strane infrastrukture prostornih podataka?

10

2.3. Integracija službenih i dobrovoljnih geoinformacija

Dobrovoljne geoinformacije opisuju svaku vrstu informacije koja u sadržaju ima geografski element koji je dobrovoljno prikupljen. Međutim taj karakterističan element nije uobičajeno prikupljen od stručnjaka u prostornom, kartografskom ili geografskom smislu (Goodchild, 2007a).

Brzi razvoj tehnika prikupljanja geoprostornih podataka i razvoj web-a rezultirali su u novije vrijeme povećanom dostupnošću geopodatka. Dakle, stručnjake i njihovo znanje je zamijenila tehnologija – mnogi programi sada sadrže te karakteristike u svom konceptu. Sve te tehnologije su primjeri Web 2.0 tehnologije i zato se mnogi autori pri definiranju dobrovoljnih geoinformacija referiraju na Web 2.0.

Mnoge tehnologije sadržavaju prostorne pretraživače, wikije (vrstu sustava za upravljanje sadržajem na webu) i „koktele“ kako bi olakšali angažiranost, suradnju i dvosmjernu interaktivnost. Jedna od obilježja Web 2.0 je sposobnost da spoji informacije u zajedničku mudrost skupine, u dobrovoljne geoinformacije, a rezultat je široki spektar korištenja wiki tehnologije. Wikiji omogućuju svakom korisniku pristup i uređivanje sadržaja u svakome trenutku. Broj i raznolikost slobodno dostupnih izvora geoprostornih podataka kao što su OpenStreetMap (OSM), britanski Ordnance Survey (OS) i američki US Census Bureau pokazuju da je moguće kreirati revidirati, preuzeti, distribuirati i dodati novu vrijednost ogromnom broju podataka.

Demokratizacija web-a omogućuje da takve podatke stvaraju geoprostorni znanstvenici ili inženjeri koji stvaraju službene informacije, ali i entuzijastički amateri bez formalnog znanja u prikupljanju, obradi i analizi geoprostornih podataka koji stvaraju neformalne informacije. Suradnja takvih različitih skupina u doprinosu, integraciji, arhiviranju i distribuciji geopodataka ne provodi se trenutno na sustavan način. Međutim, nužno je za uspjeh opsežnih i ambicioznih strategija, kakva je npr. multinacionalna infrastruktura prostornih podataka, nužno razviti mehanizme za rukovanje geoprostornih podataka prikupljenih iz različitih izvora.

Takva integracija službenih i neformalnih skupova podataka već se i provodi u nekim projektima, npr. u izradi karata u kriznim situacijama, u izradi karata za pametne telefone kojima se pješaci služe pri kretanju u gradskim središtima i nekim komunalnim projektima osobito u zemljama u razvoju.

Google Earth neumoljivo upućuje važnost njegove uloge u dobrovoljnim informacijama. Google Earth je donio prostornu svijest čim je pustio javnu i besplatnu aplikaciju programiranja sučelja (API – Application Programming Interface), i potaknuo je korisnike da prijave njihovu osobnu, socijalnu i kognitivnu interpretaciju geografskih informacija.

Na slici 1 je prikazano udruženje sadržaja sa drugih izvora kao kartiranje podataka, web servsi, georeferencirani podaci za stvaranje novih podatkovnih resursa na web sučelju i veliko korištenje jezika za označavanje podataka (XML – Extensible Markup Language).

11

Slika 1. Udruženje sadržaja

Neka udruženja programa koriste sučelja i dodatke pri omogućavanju korisnicima dinamičku interakciju među fundamentalnim podacima (Crupi i Warner, 2008). Oni omogućavaju učinkovitiji način angažiranja značajnim količinama informacija unutar dobrovoljnih informacija. Ta simbioza programa je popularna zbog toga što oni pružaju fleksibilnost i prilagodbu, nešto što infrastruktura prostornih podataka ne pruža lako.

Web 2.0 tehnologije omogućuju olakšanu suradnju sa dobrovoljnim geoinformacijama, omogućavanje, prikupljanje, organizaciju i dijeljenje geografskih informacija. Važno je istaknuti da one promiču vlastito kognitivno i socijalno tumačenje geografskih informacija. Na slici 2 je prikazan taj kolektivni proces koji kulminira u proizvodnji dobrovoljnih geoinformacija.

Slika 2. Shema procesa pri proizvodnji VGI

12

2.4. Vrijednost i problemi

Razvoj Web 2.0 platforme nije razvio pojam i potrebu dobrovoljnih geoinformacija, ali on je samo potaknuo već postojeću potrebu za informacijama u ljudskim životima. Nije nužno da se informacije o prostoru popunjavaju službenim informacijama, već se u tom slučaju koristio mehanizam dobrovoljnih informacija, jer tko su veći stručnjaci od ljudi koji žive na tom prostoru (Goodchild, 2007b). Vrijednosti dobrovoljnih geoinformacija leže u tome da „obični“ ljudi/građani mogu doprinijeti izradi, održavanju i ažuriranju geoinformacija.

Kod dobrovoljnih geoinformacija postoje određeni problemi koji se lako mogu uočiti, npr. tehnički problemi kao kvaliteta podataka i interoperabilnost. Također postoje i drugi problemi koji i nisu lako uočljivi i teže ih je otkriti i definirati, a društvene su, pravne i institucionalne naravi.

Društveni problemi kod dobrovoljnih geoinformacija predstavljaju zatvorena pitanja u pogledu motivacije, određivanju vjerodostojnosti i točnosti podataka, što sve zajedno utječe na kvalitetu podataka. Sve je to složeno zbog same činjenice da zbog nedavnog razvoja dobrovoljnih geoinformacija, postoje mnogi aspekti koji nemaju svoje standarde.

Aktivnosti na Google-u i na Facebook-u (The Economist, 2010) pokazuju istaknute zabrinutosti oko pojedinih pravnih i institucionalnih problema na Web 2.0, koje su doprinijele dobrovoljne geoinformacije. Već postojeći problemi oko vlasnika podataka, povjerljivosti i odgovornosti razvijaju se i u drugim područijma, a sve se više i javlja problem zaštite autorskih prava. Neke države već donose zakone za Web 2.0 i primjenjuju postojeće zakonske prakse na ovoj domeni.

Svi problemi se moraju uzeti u obzir kada razmatramo vrijednosti dobrovoljnih geoinformacija i mogu li se one realizirati ako zanemarimo njihovu narav i karakter.

2.5. Infrastruktura prostornih podataka

Stvaranje infrakstrukture prostornih podataka (Spatial Data Infrastructures – SDI) već je dugo vizija ljudi koji se bave prostornim podacima. Općenito, infrastrukturu prostornih podataka čini skup temeljnih tehnologija, politika i institucionalnih dogovora koji omogućuju dostupnost prostornih podataka kao i pristup do njih (Nebert, 2001). Infrastruktura prostornih podataka osigurava osnovu za traženje prostornih podataka, njihovu procjenu i primjenu na svim društvenim razinama: u državnoj upravi, komercijalnom sektoru, nekomercijalnom sektoru i građanstvu u cjelini.

13

2.5.1. Ketegoriziranje karakteristika dobrovoljnih geoinformacija

Nekoliko autora je počelo istraživati usporedbu dobrovoljnih geoinformacija i infrastrukture prostornih podataka (Spatial Data Infrastructures – SDI). Michael Frank Goodchild (2007a) ukazuje na to da se dobrovoljne geoinformacije uklapaju u model infrastrukture prostornih podataka, razmjenu geoinformacija između korisnicima.

Da bismo mogli usporediti dobrovoljne geoinformacije i infrastrukturu prostornih podataka moramo definirati opsežan okvir i sistematizirati isti. Za usporedbu ćemo koristiti konceptualni model iranskog profesora specijaliziranog za geoinformatiku Abbasa Rajabifarda koji je odredio pet komponenata infrastrukture prostornih podataka koji su međusobno u interakciji (slika 3):

1) politika

2) pristup mreži

3) standardi

4) podaci

5) i ljudi.

Slika 3. Komponente SDI

Ovih pet komponenata predstavljaju srž i okvir samog uspoređivanja dobrovoljnih geoinformacija i infrastrukture prostornih podataka. Također se i koriste kao kompresivni okvir za opisivanje razvoja nacionalnog klirinškog sustava. Za svaku komponentu određeno je par karakteristika kako bi se mogli opisivati i određivati pojedini fenemeni u okviru infrastrukture. Dr. Joep Crompvoets (2004) je selektirao dvanaest karakteristika na temelju osnovnih kriterija: jednostavnost web mjerenja, objektivnog karaktera, i jasno predstavljanje pet komponenata. Prema istom kriteriju opisujemo različite komponente infrastrukture prostornih podataka.

14

Međutim, te karakteristike su prilagođene karakteristikama dobrovoljnih geoinformacija i više su fokusirane na Web 2.0 i na same dobrovoljne geoinformacije. U tablici 1 je prikazano trinaest karakteristika za opisivanje dobrovoljnih geoinformacija koje su grupirane u okvir prema tih pet komponenata.

Tablica 1. 13 karakteristika dobrovoljnih geoinformacija

Br. Naziv Opis

Komponenta infrastrukture

prostornih podataka

1 Registracija korisnika Potrebna registracija da bi se moglo

doprinijeti Politika

2 Sučelje programirane

aplikacije npr. Google Maps, Bing Maps i ostali Pristup mreži

3 Dostupni servisi Mogućnost preuzmanja i postavljanja

servisa Pristup mreži

4 Opisivanje standarda Opisivanje standardnih podataka Standardi

5 Broj korisničkih

postavljanja Totalni broj dobrovoljnih postavljanja Podaci

6 Vrste podataka Točka, linija, poligon Podaci

7 Zadnji promijenjeni odaci Zadnji podatak/doprinos na web-u Podaci

8 Tematski fokus Fokus ili specifična tema korisnika Podaci

9 Geografski opseg npr. Svijet, Europa, državni, lokalni... Podaci

10 Kombinacija dobrovoljnih

geoinformacija i službenih podataka

Web stranice nude dobrovoljne geoinformacije kao i službene podatke

Podaci

11 Registracija korisnika Broj registriranih korisnika na web

stranicama Ljudi

12 Broj posjetitelja po danu Broj pojedinih posjetitelja po danu Ljudi

13 Web reference Broj pojedinih stranica koje posjetitelji

posjećuju Ljudi

15

2.5.2. Usporedba dobrovoljnih geoinformacija i infrastrukture prostornih podataka

Generalne karakteristike dobrovoljnih geoinformacija se mogu opisati pomoću pet komponenata infrastrukture prostornih podataka kao opsežan okvir:

1) Zajednice registriranih korisnika definirali su politike i smjernice. Registrirani korisnici mogu komunicirati s drugim korisnicima, komentirati i uređivati njihov sadržaj.

2) Pristup mreži u studijama slučaja je dvosmjeran. Mogu se koristiti za pretraživanje, pregled i preuzimanje podataka, ali i da se objavi i učita sadržaj.

3) Standardi su opisani za sadržaj podataka, npr. za atribute i slične vrste. Oni su specifični za svaku studiju slučaja zasebno.

4) Sadržaj podataka je ograničen s posebnim naglaskom ili određenom temom. Studije slučaja se usredotočavaju na prikaz objavljenog podatka.

5) Velika je baza korisnika dobrovoljnih geoinformacija koji su registrirani i aktivno doprinose podatke, i web stranice broje mnogo posjetitelja po danu.

Na temelju općenitih karakteristika dobrovoljnih geoinformacija za svaku komponentu je predstavljena razlika između njih i infrastrukture prostornih podataka. U tablici dva su prikazane te razlike.

Tablica 2. Razlike između VGI i IPP

Komponente infrastrukture prostornih

podataka

Razlike

Dobrovoljne geoinformacije

Infrastruktura prostornih podataka

Politika Zajednica registriranih

korisnika Formalna organizacija

Pristup mreži Obostran Jednosmjeran

Standardi Standardi za podatke Standardi za

metapodatke, podatke i servise

Podaci Spesifični fokus na temu Široki spektar podataka

Ljudi Široka baza

neprofesionalnih korisnika

Ograničena baza profesionalnih korisnika

16

Glavna karakteristika dobrovoljnih geoinformacija je da se na temelju zajednice korisnika definiraju pravila i smjernice. U infrastrukturi prostornih podataka pravila i smjernice su definirane od strane sručnjaka ili neke formalne organizacije. Pristup mreži kod dobrovoljnih geoinformacija je dvosmjeran zbog olakšanog korištenja i objavljivanja podataka od strane korisnika. Kod infrastrukture prostornih podataka pristup mreži je uglavnom usmjeren na pristup i korištenje podataka. Kod VGI standard se primjenjuje kako bi se uskladio sadržaj podataka, dok IPP primjenjuje standarde za metapodatke, podatke i usluge kako bi se osigurala interoperabilnost u distribuiranoj mreži. Dobrovoljne geoinformacije imaju široki spektar korisnika koji su uglavnom neprofesionalci, dok infrastruktura prostornih podataka ima ograničen broj korisnika koji su uglavnom profesionalci na području geoinformacije.

Unatoč tim razlikama postoje i sličnosti između VGI i IPP. Oboje organiziraju i čine informacije dostupne i pristupačne. Obe se sastoje od politike, pristupa mreži, standardima, ljudima i srodnih aktivnosti koji su potrebni za stjecanje, procesiranje ditribuiranje, korištenje, održavanje i očuvanje prostornih podataka. Te sličnosti pokazuju da temeljni pojmovi dobrovoljne geoinformacije i infrastruktura prostornih podataka i nisu jako različiti, te da imaju potencijal proširiti opseg i korisnost baze korisnika.

17

3. Korisnici dobrovoljnih geoinformacija

Napredak u pozicioniranju, web kartiranju, komunikaciji i wiki tehnologiji nadmašio je očekivanja originalnih geoinformacijskih programa, sve je više dobrovoljnih suradnika prikupljanja geoinformacija koji lociraju i ditribuiraju prikupljene informacije. Sudionici u procesu prikupljanja su i korisnici i proizvođači.

Dobrovoljno izvještavanje (eng. Crowdsourcing) je proces pridonošenja informacija, posla ili financijskih sredstava od gomile ljudi. Ideja je razvijena s naglaskom na primanje informacija, najčešće na internetu, od ljudi koji su „na ulici“.

Načelo dobrovoljnog izvještavanja je da je „više glava bolje od jedne“. Najveća prednost je sposobnost primanja kvalitetnijih rezultata, budući da nekoliko ljudi nude svoje najbolje ideje, vještine ili podršku. Dobrovoljno izvještavanje omogućuje da se odabere najbolji rezultat iz mora „najboljih ulazaka“, za razliku od najboljeg rezultata jednoga doprinositelja. Također, rezultati se mogu isporučiti mnogo brže od tradicionalnih metoda.

Sve je više zastupljenih primjera po novinama i drugim medijima na kojima građani svojim sudjelovanjem utječu na brzinu prikupljanja raznih informacija. Britanski diplomat Robin McLaren i danski profesor Stig Enemark (2008) su raspravljali o utjecaju mobilnih telefona na gađanima i distribuiranju informacija na mobilnu vladu „Mobile(M)-government“ kao ekstenziju na e-vladu, na načinu prikupljanja informacija preko mobilnih uređaja kao mobitela, laptopa, tableta i drugih sličnih uređaja koristeći se bežićnim internetom kao načinom komunikacije. Tako su stvorili termin “urban sensing“ ili na hrvatskom „urbani osjećaj“.

Postoje mnogi dokumenti koji govore o pasivnom i aktivnom Sustavu korisničkog doprinosa (UCS – User Contribution System) na potrošačkom tržištu. Također, postoje i mnogi primjeri javnih doprinosa geoinformacijskog sustava gdje su pojedini individualci davali informacije profesionalcima i zajednicama od interesa.

Michael Goodchild (2007) je stvorio termin dobrovoljne geoinformacije za opisivanje korisničkih generiranih prostornih informacija koje su stvorene i postavljene na mnogim web stranicama da zadovolje potrebe industrije, vlade i društveno-umreženih zajednica. Dobrovoljne geoinformacije do danas su u mnogim aplikacijama zauzele oblik georeferenciranih točaka i linija zajedno sa određenim tekstualnim podatkom, a i ponekad i slikovnim ili video atributom. Također imaju i površinski oblik, međutim proporcije su srazmjerno male u odnosu na druge tipove podataka.

Važna pitanja se javljaju s obzirom na ljudsku motivaciju da dobrovoljno davaju informacije i s obzirom da pri skoro svakom postavljaju informacija na web podrazumijeva da moraju otvoriti račun (account). Jedno od tih važnih pitanja je: „Što to motivira ljude da dobrovoljno pridonose informacije?“.

18

Ako dobrovoljne geoinformacije predstavljaju potencijalnu mogućnost za velike kartografske organizacije sa respektom na mjerodavne baze podataka, kako ocjenjuju prednosti i rizike koje donose te informacije?

Tražu se odgovori na mnoga važna pitanja, npr:

1) Jesmo li sigurni da ljudi žele pridonijeti vladi na isti način kako doprinose društvenim mrežama, pa čak i industriji?

- Britanski tjednik The Economist (2008a) ističe kako je primjetno da pojedinci mogu biti manje zabrinuti za davanje osobnih podataka privatnim tvrtkama nego vladinim organizacijama. Građani imaju bolju interakciju sa drugim građanima kako bi promovirali vlastito dobro.

2) Koja pitanja treba organizacija postaviti u određivanju kako, ako i uopće, treba upotrijebiti dobrovoljne geoinformacije?

- Koje probleme oganizacija treba riješiti ako bi razmotrila te informacije? Koji su prednosti i rizici? Po kojim se kriterijama inicijativa smatra učinkovitom? Postoje li kakva institucionalna i/ili kulturna ograničenja koja se moraju riješiti?

3) Kako organizacija procjenjuje vrijednost novog volontera i stupanj povjerenja na dobrovoljne doprinose?

- Kako se ocjenjuje vjerodostojnost informacije? Članovi zajednice na web-u?

4) Na koji način organizacija privlači nove volontere? Na koji način zadržavaju volontersku angažiranost?

- To su kritična pitanja s obzirom da potpunosti i pravodobnost geoprostornih podataka mogu biti od velike važnosti za nacionalnu kartografsku organizaciju. Uzdužne studije članovima društvenih mreža, wiki zajednice, i drugih su potrebna kako bi se utvrdilo koliki je udio pojedinca s određenom zajednicom kroz duže razdoblje.

3.1. Kategorije i karakterizacija korisnika

Korisnici prinosnici dobrovoljnih geoinformacija mogu se podijeliti u pet kategorija:

1) Početnik amater – netko bez formalnog doprinosa nekoj temi, ali posjeduje interes, vrijeme i volju da ponudi svoje mišljenje o temi;

2) Zainteresirani amater – netko tko je otkrio svoj interes o nekoj temi, pa je počeo čitati raznu pripadajuću literaturu, savjetuje se sa kolegama i stručnjacima o pojedinim pitanjima, eksperimentira raznim primjenama i stječe iskustvo kako bi cijenio pojedinu temu;

19

3) Stručni amater – netko tko već ima znanje o pojedinoj temi, ali uglavnom nema dovoljno interesa da bi se potpuno posvetio temi;

4) Stručni profesionalac – netko tko posjeduje znanja i vještina o temi, oslanja se na to znanje i može odgovarati ako se pokaže da su proizvodi, mišljenja i/ili preporuke neadekvatne ili netočne; i

5) Stručno tijelo – netko tko je stručnim studiranjem stekao znanje i vještinu o temi, te posjeduje kvalitetno pružanje proizvoda i usluga i vlastitog savjeta i mišljenja.

S obzirom na načine prikupljanja i procjenjivanja informacija, vrsti grupa i društvenih mreža i dalje se određuje tko pripada a tko ne pripada pojedinoj skupini. Naime, kada uzimamo u obzir informaciju treba razmotriti razne kriterije, na slici 4 je prikazan jednostavan pogled doprinosa informacije.

Slika 4. Spektar doprinsa: jednostavni pogled

U analizi diskusije o vrijednosti doprinosa informacije, obje strane brane stavove prema selektivno ciljanoj skupini i karakteriziraju uvjete u nadležnosti i pravne odgovornosti. Kanadski poduzetnik Dan Tapscott je istaknuo kako stručni amater i zainteresirani amater daju prosječni doprinos, ali i da imaju tendenciju da zanemare pitanja pravne odgovornosti. Američki enciklopedist i pisac Robert Dale McHenry i američko-britanski poduzetnik Andrew Keen u svojim kritičnim osvrtima nude anegdote koje pokazuju na posljedice prihvaćanja podataka nesposobnih početnika i zainteresiranih amatera. Oni također naglašavaju da ih profesionalci i komercijalni medijski izvori mogu tužiti za pružanje namjerno netočnih informacija. S obzirom na prihvaćanje anonimnosti internet usluge pružaju podatke o vlasnicima ili suradnicima, što predstavlja problem pri pravnim akcijama protiv pojedinih amaterskih suradnicima.

Suradnici dobrovoljnih geoinformacija se ne mogu lako karakterizirati pomoću jednostavnog spektra kako je prikazano na slici. Problem je više multidimenzionalan i vjeruje se u lako prihvaćanje ili odbijanje dobrovoljnih suradnika. Npr. ako gledamo pomoću spektra, stručni profesionalac može razumiti kartografske specifikacije, ali mu je povijesno znanje geografskih obilježja

20

ograničeno. Suradnik početnik možda ne poznaje dobro tehnologiju i proceduru pozicioniranja, ali vrlo dobro poznaje značajke o lokaciji koja se kartira. U drugoj situaciji, zainteresirani amater može imati solidno znanje o korištenju ručnog GPS prijemnika i srodne softere za kartiranje ali nema znanja o formalnim specifikacijama koji su vezani za lociranje i klasifikaciju takvih značajki u autorativnoj bazi podataka.

Razmatrajući primjere jasno je da oznake „profesionalac“ i „amater“ se ne razlikuju kada je riječ o karakterizaciji suradnika dobrovoljnih geoinformacija. Potrebna su mnogo opširnija istraživanja kako bi se formalno definirali zahtjevi, sposobnosti, rizici i zaštitne mjere s obzirom na doprinose geoinformacija. Michael Goodchild (2009) je započeo uravnoteženu i kritičnu raspravu o tome u svom ispitivanju prirode „geografske stučnosti“. Priznajući da „...stara razlika između ne-stručnog amatera i stručnjaka profesionalca se brzo rasplinjuje...“, opisuje kroz primjere rastuću spretnost amatera da se uključe u proces kartiranja, potrebu za novim modelima za definiranje ljudi koji su uključeni u doprinos, i rastuću spoznaju da „...mi smo svi stručnjaci u našim lokalnim zajednicama“.

Ipak, i dalje postoje znatne vrijednosti u istrazi o mogućnostima, rizicima, nužnim procesima i zaštitnim mjerama koji su vezani uz uključenje šire skupine suradnika u održavanje, ažuriranje i nadogradnju autorativne baze podataka. Uz odgovarajuće procese, dobrovoljne geoinformacije predstavljaju odličnu priliku za poboljšanje procesa za otkrivanje promjena, i u budućnosti da se stvore više baza podataka s bogatijim oznakama i atributima.

Postoje barem četiri različita ali i slična konteksta u kojima pojedinci dobrovoljno pridonose prostorne informacije u prilog određenom cilju:

1) „Kartografija i navigacija“ – cilj može biti doprinos javnim kartama ili bazama podataka koje podržavaju navigaciju ili usmjeravanje službe.

2) „Društvene mreže“ – doprinos može biti na nekoj web stranici kao npr.OpenStreetMap.

3) „Građanstvo/vlada“ – doprinos podržava neki čin kao npr. zabrinuti građanin nekog grada ili član ekološke udruge.

4) „Društveno izvještavanje“ – doprinos podržava izvješća o prisutnosti i rasprostranjenosti velikih nesreća, incidenata, prirodnih ili drugih katastrofa (požari, poplave, prosvjedi,...).

U tablici 3 su prikazani primjeri pojedinaca korisnika dobrovoljnih geoinformacija u ova četiri različita konteksta.

21

Tablica 3: Primjeri VGI suradnika uz svakoj kategoriji

Kartografija i navigacija (npr.GPS

automobi-lska navigacija)

Društvene mreže (npr.Open_StreetMap)

Građa-nstvo/vlada (npr.PPGIS)

Društveno izvještavanje

(npr. Izvješće o katastrofa-ma)

Početnik

Oslanja se na jedinici koja daje upute i

slijedi te upute do osnovne

točke informacije.

Identificira praznine na karti, u svome poznanstvu, a i

posjeduje potrebnu GPS opremu.

Zainteresiran je za prvi doprinos.

Prema Gis karti u

gradskom uredu za lociranje

elektrana.

Mogu koristiti mobitele koji daju osnovne informacije o

položaju ponecijalnih

požara.

Zainteresirani amater

Pojeduje osovni sustav, psežno ga koristi, a i

napavio je nekoliko

doprinosa. Svjestan je

prednoosti i ograničenja tehnologije i

potrebnih postupaka da

doprinosi budu pouzdani.

Posjeduje opremu, upoznat je s podacima

i procesima za uređivanje softvera. Uređuje kartu i može

procijeniti druge doprinose.

Građanin predstavlja

kartu brojača u gradskom uredu oko lociranja

elektrana u gradu.

Mogu voziti s mjesta na

mjesto i snimati fotografije koje

pokazuju razmjere

poplavnih voda.

Stručni amater

Upoznat s prednostima i

slabostima sustava koji i

sam posjeduje. Ima pristup da može i saam povremeno

izmijeniti tuđi doprinos.

Stručnjak s neophodnom

opremom. Regularno procjenjuje i uređuje

tuđe doprinose. Sudjeluje pri razvoju i

odlučivanju specifikacijama.

Pojedinac upoznat s uvjetima u

datom susjedstvu i

rad web PPGIS

sustava u uporabi.

Upoznat sa korisnim

podacima za hitne slučajeve za osoblja da

mogu dobrovoljno

otići na mjesta nesreće.

22

Stručni profesionalac

Pruža profesionalne

usluge kartiranja i lociranja.

Pruža profesionalne usluge kartiranja i

lociranja.

Pruža usluge urbanog

planiranja.

Zadaća za hitno kartiranje i

određivanje geografskog

položaja i opseg područja požara

ili poplava.

Stručno tijelo

Stručnjak u konzultaciji sa

drugim profesionalcima:

specifični problemi i/ili

nova kretanja i razvoji.

Gradski plan s opsežnim

poznavanjem zavoja za područje interesa.

Stručnjak u konzultaciji sa

drugim profesionalcima:

specifični problemi i/ili

nova kretanja i razvoji.

3.2. Lista motivatora

Kako bi bolje razumijeli zašto pojedici doprinose razvoju geografskih informacija, treba prvo uzeti u obzir iskustva Wikipedije i F/OSS (Free and open-source software) zajednice. Empirijska istraživanja koja su proveli Antony i dr. (2005), Kuznetsov (2006) i Schroer & Hertel (2007) se temelje na oscilacijama u društvu i zašto ljudi doprinose informacije na Wikipediji. Plodni rad Benklera (2002), kao i istraživanja Lakhani-a i Wolfa (2005) između ostalog predlažu da su F/OSS programeri ohrabreni malo drugačijom motivacijom od onih koji surađuju na Wikipediji. Konačno, naoružani primjerima protrošača na tržištu, Cook (2008) nudi razlog zašto ljudi aktivno pružaju informacije na internetu preko Sustava korisničkog doprinosa.

Sumiranjem liste F/OSS-a, Wikipedije i UCS kreirana je lista motivatora prema konstruktivnim doprinosima:

1) Altruizam – nesebičan motivator, pridonosi isključivo za dobrobit drugih, bez ikakvih materijalnih ili drugih dobitaka;

2) Stručni ili osobni interes – stvaranje doprinosa;

3) Intelektualna stimulacija – unaprijeđenje tehničkih vještina, znanja i iskustva stečenih kroz doprinose;

4) Zaštita ili povećanje osobnog ulaganja – praktična rješenja za zajedničke probleme;

23

5) Društvena nagrada – kroz zajedničku suradnju, raspravu i razvoj interesa suradnici su stekli osjećaj zajedničke svrhe i pripadnosti koja ih ujedinjuje u jednu zajednicu i potiče na daljnje dijeljenje;

6) Pojačan osobni ugled – pružanje usluga za registrirane suradnike za razvoj on-line identiteta;

7) Pruža izlaz za kreativna i nezavisna samoizražavanja; i

8) „Pride of place“ – dodavanje informacija koje mogu biti korisne za javne relacije, turističke svrhe, ekonomski razvoj.

Mnogi od ovih motivatora se mogu prijaviti korištenjem aplikacija za dobrovoljne geoinformacije. Pride of place svakako igra važnu ulogu u poticanju pojedinaca da ažuriraju podatke o centralnim podacima i podacima od interesa koje pokrivaju njihov rodni grad preko GoogleEarth-a ili OpenStreetMap-a. Altruizam, stručni ili osobni interes, pa čak i društvena nagrada su jaki motivatori za one građane koji se bave izvještavanjem specifičnih slučajeva kao npr. prirodnih ili umjetnih katastrofa. Isto tako, društvena nagrada, stručni ili osobni interes, pride of place, a možda i intelektualna stimulacija su motivatori koji mogu biti opravdani za one pojedince koji sudjeluju i doprinose podacima na OpenStreetMap-u. Doprinosi kao izlaz za kreativna i nezavisna samoizražavanja ne pružaju mnogo motivacije za doprinose dobrovoljnih geoinformacija, iako je u porastu GPS Art koji je dostupan na internetu.

Postoje i negativni, ali ne i manje važni motivatori koje također treba uzeti u obzir. Ne mogu svi suradnici biti zainteresirani za pružanje objektivne i pouzdane informacije. Motivacije takvih suradnika je lako prepoznati:

1) Nestašnost – Nestašne osobe ili „vandali“ se nadaju skepticizmu ili zbrci među informacijama tako da će zamijeniti legitimne unose sa besmislenim informacijama ili informacijama otvoreno uvredljivim sadržajem.

2) „Politički program“ – Nezavisni pojedinci ili predstavnici koji su motivirani svojim uvjerenjima – razvojem WikiSkenner-a i praćenjem individualnih doprinosa na Wikipediji preko određene IP adrese moguće je identificirati i okarakterizirati specifične korporacije, državne institucije ili skupine posebnih interesa i njihove izmjene na Wikipediji što je od interesa sa njih, njihove članove i/ili njihov program (Borland, 2007).

3) Zlobne i/ili zločinačke namjere – Pojedinci koji imaju zlonamjernu, a možda i kaznenu namjeru kako bi imali osobnu korist.

Kako bi se donekle izbjegle besmislene informacije ili informacije od vlastitog interesa, razvijaju se tehnike kako to spriječiti. Razvili su se alati koji nam barem prividno mogu odrediti lokaciju računala s kojeg dolaze krivi doprinosi. Na primjer, WikiScanner (također poznat i kao Wikipedia skener) je alat koji je izradio Virgil Grifith, student kalifornijskog sveučilišta tehnologije u kolovozu 2007. godine (Borland, 2007). Sastoji se od javnog pretraživanja baze podataka koja povezuje milijune anonimnih korisnika Wikipedije i pronalazi podatke o vlasnicima informacija preko IP adrese. WikiScanner ne radi na izmjenama od strane

24

urednika koji je prijavljen pod korisničkim imenom. U tom slučaju, pokazuje samo korisničko ime a ne IP adrese. WikiScanner također, ne može razlikovati promjene napravljene od strane ovlaštenih korisnika računala ili ustanove, od onih promjena od strane neovlaštenih upada ili korisnicima javnog pristupa računalima.

Dakle, čak i kada imamo alate za praćenje, opez je neophodan. U slučajevima javnog planiranja, profesionalci bi trebali biti svjesni i spremni da se bave digitalnim vandalizmom i da se razvije zdrav skepticizam kada se razmatraju dobrovoljne geoinformacije (Tulloch, 2008).

3.3. Doprinosi

Ispitivanjem suradnika i njihove motivacije samo je dio istrage o fenomenu dobrovoljne geoinformacije. Organizacije koje ispituju potencijal dobrovoljnih geoinformacija trebaju biti zainteresirane i za vjerodostojnost suradnika i pouzdanost njihovih doprinosa (Flanagin i Metzeger, 2008), i trebaju razlikovati ta dva koncepta. Čak i najboljem suradniku se ponekad može dogoditi da napravi pogrešan ili nepouzdan doprinos, tako da je vrlo važno da se organiziraju i klasificiraju različite vrste potencijalnih doprinosa.

Oslanjajući se na razne stručne radove doprinosi se dijele u dvije grupe „konstruktivni doprinosi“ i „štetni doprinosi“, a sve ukupno u deset kategorija:

1) Konstruktivni doprinosi

Legitiman novi sadržaj – novi članak ili upis;

Konstruktivni amandmani – pojašnjenja i dopune koje poboljšavaju istinitost, cjelovitost i dubinu izvornog upisa;

Provjera i popravak – identificiranje štetnog sadržaja i izrada odgovarajuće korekcije; i

Manje promjene i njihova oblikovanja.

2) Štetni doprinosi

Brisanje mase – uklanjanje svih ili gotovo svih sadržaja određene teme;

Besmislenost – Tekst koji je besmislen čitatelju je nevažan za kontekst članka;

Neželjena elektronička pošta (Spam) – oglasi ili ne-korisni linkovi uključeni u članku;

Djelomično brisanje – uklanjanje nekih sadržaja u članku, od nekoliko rečenica do cijelog odijeljka;

25

Uvredljiv sadržaj – sadržaji koji uključuje govor mržnje, neopravdane napade na javne osobe, neočekivane veze s pornografijom;

Dezinformacija – jasno lažna informacija, kao što su promijenjeni datumi, suptilna umetanja ili uklanjanja pojedinih riječi koje mijenjaju značenje, pogrešno navođenje da je javna osoba mrtva, i sl.

Na svaku kategoriju konstruktivnog doprinosa postoje odgovarajući geografski primjeri. Ali u pogledu štetnih doprinosa, mogućnost djelomičnog brisanja u bazi podataka može izazvati ozbiljne posljedice. Brisanje mase ili ispravljanjem besmislenosti nije lako otkriti i tada će sav projekt imati nisku bazu podataka. Dezinformacije se mogu podijeliti u dvije kategorije. Nenamjerne dezinformacije mogu nastati zabunom suradnika zbog proceduralnih pogrešaka, krivog tumačenja ili oslanjanja na već lažne informacije. Namjerni doprinosi dezinformacija su obično svjesno stavljeni.

Neke vrste štetnih doprinosa je mnogo teže identificirati, interpretirati i pratiti. U nekim slučajevima, to može biti sporno je li pojedina izmjena i dopuna doista konstruktivna ili pak štetna.

3.4. Lekcije o dobrovoljnim suradnicima

Kakve se pouke/lekcije mogu izvući na temelju institucija koje koriste dobrovoljne geoinformacije u svoje procese za održavanje baze podataka?

Dobrovoljne geoinformacije nisu nužno grafičke informacije, nego su najčešće atributi koji se dodavaju postojećim informacijama. Većina podataka koje se postavljaju na stranicu TomTom MapShare (karta cesta) su ažurirani atributni podaci (Coleman, 2009), a važna funkcija USGS (United States Geological Survey) The National Map Corps je sposobnost koja suradnicima daje mogućnost označavanja zgrada i točaka od interesa (Bearden, 2007). Institucionalnim skepticima to je važno razmatranje koje dovodi u pitanje vjerodostojnosti podataka od „neiskusnih“ volontera.

Drugo, dobrovoljni suradnici ipak žele nekakvo priznanje za njihov doprinos. Takvo priznanje može biti u obliku automatske povratne elektroničke pošte koje je npr. usvojila NAVTEQ MapReporter stranica, ili neko više formalno priznanje kao popis suradnika ili čak u metapodacima.

Treće, suradnici žele vidjeti svoj doprinos, i to brzo. Studije slučaja su navele kako su i Wikipedija i softveri otvorenog koda istaknule važnost doprinosa.

Četvrta pouka koja se izvukla je da postoje načini koji podižu suradničku kredibilnost i samim time, provjeravaju odgovarajuće doprinose. Postoje određene prostorne okolnosti koje čine dobrovoljne geoinformacije jedinstvenim informacijama. Slično tome, datum i vrijeme postavljanja informacije može imati utjecaja na njihovu vjerodostojnost, pogotovo kada se pokušava procijeniti pouzdanost dva ili više, ili čak kontradiktorna doprinosa.

26

Američki profesor Clay Shirky (2008) i australski profesor Axel Bruns (2008) su u svojim radovima istaknuli kako je u okruženju u kojem mnogi ljudi imaju pristup jeftinim sredstvima „proizvodnje“, kao na primjer mobilna kamera ili GPS, naglasak je stavljen na potrošačke i profesionalne vještine. Ovisno o vrsti informacija koje se prikupljaju, postoji i mješavina odgovornosti kada je riječ o određivanju tko filtrira i kontolira podatke – obučeni profesionalac ili informirani potrošač. U gusto naseljenim područjima veliki je broj potencijalnih dobrovoljnih suradnika.

27

4. Studije slučaja

Kako bismo što bolje razumijeli trenutačnu primjenu dobrovoljnih geoinformacija i olakšano sudjelovanje na različitim platformama, treba opisati i razumijeti studije slučaja. Fokus studija slučaja je stavljen na elementima sučelja njihovih web stranica i način na koji oni olakšavaju doprinos, suradnju i angažman.

4.1. Analiziranje studija slučaja

Analiziranje studija slučaja se provodi kako bi se istražile opće karakteristike dobrovoljnih geoinformacija.

Studije slučaja na kojima se provodi analiza su:

1) OpenStreetMap – projekt virtualne zajednice s ciljem stvaranja svima dostupne karte koju svatko može sam i dorađivati;

2) 360.ogr – projekt izgradnje globalne klimatske karte;

3) Wikiloc – mjesto za otkrivanje i dijeljenje najboljih staza za pješaćenje, bicikliste i mnoge druge aktivnosti;

4) Eye on Earth – web stranica za prikupljanje i razmjenu podataka i informacija o okolišu; i

5) Wikimapia – projekt otvorenog sadržaja koji ima za cilj označiti i opisati sve zemljopisne objekte u svijetu.

Ovih pet studija slučaja su bazirani na dobrovoljnim geoinformacijama, imaju veliku i aktivnu zajednicu i internacionalni fokus, ali i malo drugačiji tematski fokus.

Mnoge informacije o studijama slučaja u obliku karakteristika dobrovoljnih geoinformacija su dostupne što je i prikazano u tablici četiri. Tablica je napravljena na temelju članka Karakterizacija dobrovoljnih geoinformacija ( Castelein i dr., 2010).

28

Tablica 4. Karakterizacija 5 studija slučaja korištenjem 13 obilježja VGI grupiranim po 5 SDI komponentama

OpenStreetMap Wikiloc 360.ogr Wikimapia Eye on Earth

POLITIKA

Registracija korisnika

Da Da Djelomično Djelomično Ne

PRISTUP MREŽI

Sučelje programirane

aplikacije Vlastiti OSM API

Google Maps

Google Maps

Google Maps

Bing maps

Dostupni servisi

Preuzimanje i postavljanje

Preuzimanje i

postavljanje

Preuzimanje i

postavljanje Postavljanje Postavljanje

STANDARDI

Opisivanje standarda

Značajke karte i vrijednosti

Standardni format

Standardni oblik

podataka

Značajke karta

Standardni oblik

podataka

PODACI

Broj korisničkih

postavljanja 1.949.859.482 136.635

300-500 po danu

11.748.660 oko 64.000

Vrste podataka

Točke, linije, poligoni

Točke i linije Točke Točke, linije,

poligoni Točke

Zadnji promijenjeni

podaci

Unutar sat vremena

Unutar sat vremena

Unutar sat vremena

Unutar sat vremena

Nije poznato

Tematski fokus

Općenito Vanjske

aktivnosti Vrijeme Općenito Okoliš

Geografski opseg

Svjetski Svjetski Svjetski Svjetski Europski

Kombinacija VGI i

službenih podataka

Da Ne Da Ne Da

LJUDI

Registracija korisnika

208.553 108607 oko 7500 650.000 Nije

poznato

Broj posjetitelja

po danu 39.495 7.954 1.449 1.068.210 101

Web reference

4118 345 39 6961 64

29

4.1.1. Politika

Da bismo mogli doprinijeti informacije na web stranicama Wikiloc i OpenStreetMap potrebna je registracija korisnika. Registracija daje više prava korisnicima Wikimapia i 360.ogr, ali je također moguće doprinijeti informacije bez registracije. Eye on Earth ne traži registraciju i otvoren je za sve doprinose. Wikiloc, Wikimapia i OpenStreetMap daju pravo registriranim korisnicima da daju izravne komentare na doprinose drugih i mogućnost da im se obrate u slučaju pogrešne informacije. Wikimapia i OpenStreetMap također imaju i mogućnost da registrirani korisnici urede priloge drugih korisnika.

4.1.2. Pristup mreži

Svih pet platformi koriste kartu kako bi predstavili zemljopisni sadržaj. Korisnici mogu pomoću tih karata pronaći mjesto, a mogu pomicati i zumirati kartu. Rezultati pretrage odmah su vidljivi na karti. Wikiloc, Wikimapia i 360.ogr se temelje na Google Maps API, Eye on Earth na Microsoft Bing Maps API. OpenStreetMap je razvila vlastiti API (Aplikacijsko programsko sučelje) koji se temelji na softveru otvorenog koda. Sve platforme nude usluge tiskanja i prijenosa podataka.

4.1.3. Standardi

Korisnisi koji doprinose podatke na 360.ogr i Eye on Earth moraju ispuniti obrazac sa unaprijed definiranim standardima o atributnim podacima. Wikimapia i OpenStreetMap su unaprijed definirale značajke na karti poput željeznica ili toka rijeka. OpenStreetMap također preporučava vrijednosne značajke na karti poput značajke voda, itd. Wikiloc koristi kao standardni format GPX (GPS Exchange Format) za sve svoje doprinose.

4.1.4. Podaci

OpenStreetMap, Wikimapia i Wikiloc imaju najveći broj korisnika i njihovim prijenosima podataka. Broj korisničkih doprinosa na 360.ogr i Eye on Earth su ipak malo manji. Posljednje ažuriranje na četiri studije slučaja se odvija u roku od sat vremena od posjeta na web-u. Za Eye on Earth ne mogu se dobiti informacije o najnovijoj produkciji skupa podataka. Svaka platforma ima svoj fokus na kojem se orijentira. Wikimapia i OpenStreetMa su više općenite platforme, dok ove druge se baziraju na posebnoj, određenoj temi. Sve studije slučaja su bazirane na svjetskoj razini, osim Eye on Earth koji je baziran za europsko područje. OpenStreetMap, Eyes on Earth i 360.ogr kombiniraju podatke dobrovoljnih informacija s podacima drugih izvora, dok Wikiloc i Wikimapia prikazuju samo dobrovoljne geoinformacije.

4.1.5. Ljudi

Wikimapia je studija slučaja sa najvećom bazom korisnika. To je najposjećenija web stranica, broji više od milijun posjetitelja dnevno i ima najveći broj registriranih korisnika. Broj posjetitelja po danu je najniža na Eyes on Earth, ali to je ipak teško procijeniti s obzirom da je pristup web stranici moguć preko različitih URL-ova.

30

4.2. OpenStreetMap

OpenStreetMap (OSM) je projekt virtualne zajednice s ciljem stvaranja slobodne, svima dostupne karte koju svatko može sam pridonositi i održavati podatke o cestama, biciklističkim stazama, kafićima, kolodvorima i još mnogo toga u cijelome svijetu.

Karte, odnosno kartografski podaci na OpenStreetMap projektu su doprinosi suradnika, gdje se posebna važnost pridodaje lokalnom znanju. Doprinositelji koriste zračne snimke, GNSS uređaje i vlastito novo-prikupljene podatke za provjeru točnosti i ažurnosti OSM podataka. Na slici 5 je prikazana karta grada Splita sa OpenStreetMap.ogr (14.08.2014.).

Slika 5. Sučelje OpenStreetMap-a – karta Splita

Projekt OpenStreetMap je osnovao britanski poduzetnik Steve Coast 2004. godine, s početnim naglaskom na kartiranje Velike Britanije. Steve Coast je bio nadahnut uspjehom Wikipedije. U travnju 2006. godine osnovana je OpenStreetMap Zaklada kako bi se potaknuo, rast, razvoj i distribucija slobodnih geoprostornih podataka. Od tada, broji više od 1,6 mil. registriranih korisnika koji mogu doprinijeti projektu svojim GPS snimkama, te uređivanjem kartografskih podataka pomoću alata na web stranici ili pomoću samostalnih GIS alata.

Od 2007. godine, OSM zajednica održava godišnje međunarodne konferencije State Of The Map. Prva konferencija je održana u Manchesteru u Engleskoj. Prostori na kojima su održane konferencije su:

Liemerick, Irska – 2008. godine,

Amsterdam, Nizozemska – 2009. godine,

Girona, Španjolska – 2010. godine,

31

Denver, SAD – 2011. godine,

Tokyo, Japan – 2012. godine i

Birmingham, Engleska – 2013. godine.

Sljedeća konferencija će se održati 7.-9. studenog 2014. godine u Buenos Aires-u u Argentini.

OpenStreetMap projekt se sastoji od cjelina koje uključuju:

Bazu podataka koja čuva pohranjene sve kartografske podatke,

Sustavi za crtanje karte,

Sustavi za raspodjelu posla crtanja na račnalu korisnika koji žele sudjelovati,

Web poslužitelji za prikaz i uređivanje karata,

Samostalni programi za uređivanje karata,

Sučelje za razmjenu kartografskih podataka,

Sučelje za razmjenu programskog koda, i

Samostalni programi za crtanje karata, traženje optimalnog puta.

4.2.1. Kartiranje

Početni kartografski podaci su izvorno prokupljeni podaci pomoću ručnog GPS uređaja, digitalnog fotoaparata, prijenosnog računala,... U novije vrijeme, dostupnost snimanja iz zraka i drugih izvora podataka, poslovnih i vladinih izvora, uvelike je povećao brzinu projekta OSM.

Kako je prikupljanje i prijenos podataka odvojen od uređivanja objekata, doprinos je moguć i bez korištenja GPS uređaja. Uređivanje karte i postavljanje objekta poput škole, bolnice, kafića ili autobusne stanice se zapravo temelji na lokalnom znanju doprinositelja. Postoje grupe doprinositelja koji su se angažirali pa su kartirali cijeli grad ili manje područje. Međutim, veliki broj aktivnih korisnika doprinose manje korekcije ili dodatke na već postojećoj karti.

OpenStreetMap koristi topološke strukture podataka, sa četiri temeljna elementa:

Čvorovi su točke s geografskim koordinatama, geografske širine i geografske dužine, definirane prema elipsoidu WGS84. Oni se koriste za predstavljanje značajki bez veličine, točke od interesa ili npr. planinske vrhove.

32

Putevi su linearni elementi, skupina povezanih čvorova u poliliniju ili ako tvore zatvoreni element predstavljaju poligon. Koriste se za linearne elemente poput ulica ili rijeka, a i za područja poput parkova, šuma, jezera, itd.

Topološki odnosi su odnosi između čvorova, linija i poligona, a predstavljaju način na koji se oni odnose jedan prema drugome.

Oznake se koriste za pohranu metapodataka o objektima na karti (npr. vrstu, ime, fizička svojstva,...).

Na slici 6 je prikazano sučelje OpenStreetMap-a kada se uređuju točkasti elementi poput autobudne stanice.

Slika 6. Sučelje OSM-a, uređivanje objekta

4.2.2. Humanitarna pomoć

Razne nepogode često mogu izazvati katastrofalne posljedice za čovječanstvo. Razvojem tehnologije otvara se za geodeziju i geoinformacije mogućnost da aktivno sudjeluju u upravljanju u slučaju katastrofa. Geoinformacije su osnova za planiranje, praćenje i evakuaciju stanovništva u upravljanja u slučaju katastrofa.

Projekt OpenStreetMap ima i humanitarni karakter. Kada je u siječnju 2010. godine potres veličine 7,0 pogodio Haiti nevladina organizacija (NGO - Non-governmental organization) je uspostavila model za suradnju s međunarodnim organizacijama. OpenStreetMap i udruga volontera za krizne situacije koriste dostupne satelitske snimke za kartiranje cesta, zgrada i izbjegličkih kampova u Port-au-Prince-u, te su u samo dva dana izradile najpotpuniju digitalnu kartu prometnica na Haitiju (Slika 7).

33

Dobiveni podaci i karte su korišteni od strane nekoliko organizacija koje pružaju pomoć, kao što su Svjetska banka, Europska komisija za Zajednički istraživački centar, Ured za koordinaciju humanitarnih poslova, UNOSAT ( Institut Ujedinjenih naroda za izobrazbu i istraživanje Operativnog programa Satelitske aplikacije) i mnoge druge organizacije.

Slika 7. Karta Port-au-Prince

Nakon Haitija, OpenStreetMap zajednica zadržala je humanitarni karakter kartiranja za udruge i organizacije za razne krize i katastrofe, npr. konflikta na Maliju 2013.godine, udara tajfuna Haiyan na Filipinima 2013.godine i epidemije ebole u Zapadnoj Africi 2014. godine. OSM zajednica pokazala se kao međunarodna zajednica koja preko interneta može imati značajnu ulogu za potporu humanitarnim organizacijama.

OSM zajednica nastavila je suradnju s Crvenim križem, Svjetske banke i drugim humanitarnim udrugama.

34

5. Ispitivanje aplikacija

Cilj diplomskog rada bio je i ispitati pojam dobrovoljne geoinformacije te njihov potencijal u svakodnevnoj primjeni.

Primjenjivi program, poznat kao aplikacija (Application software) je računalni program dizajniran za pomoć korisnicima da bi izvršavali jedan ili više određenih zadataka.

Dobrovoljne geoinformacije se polako usađuju u društvene aktivnosti. Danas postoje sve više aplikacija za mobilne uređaje tako da korisnik u svakome trenutku može odrediti svoj položaj i položaj informacije, te može tu istu informaciju podijeliti sa drugim korisnicima.

Postoje razne aplikacije koje mogu biti zanimljive građanima. Ekološke, povijesne, turističke, zabavne i još mnogo aplikacija su na raspologanju korisnicima. Najveći dio tih aplikacija su besplatne što ih čini još dostupnijima.

Tijekom izrade diplomskog rada ispitane su aplikacije TrashOut, Suhozid.hr, Noisemap, SounfOfTheCity, Pino_aplikacija, Geocaching i HelpingLostAnimals.

Neke aplikacije su već razvijene za područje Republike Hrvatske kao npr. TrashOut, dok su neke aplikacije više raširene na području SAD-a kao HelpingLostAnimals. Najnovija aplikacija je Pino_aplikacija koja trenutačno pokriva samo područje grada Splita.

5.1. TrashOut

Ekološki projekt TrashOut, ili ako se prevede na hrvatski jezik projekt rješavanja smeća, je razvijen sa ciljem pronalaženja divljih deponija širem svijeta. Razvija se u svrhu da se poduzmu odgovarajući koraci saniranja divljih odlagališta otpada. Projekt TrashOut pomaže običnim ljudima da aktivno sudjeluju na čistoću njihova okoliša. Ovaj projekt će također pomoći lokalnim institucijama i vladi da poboljšaju situaciju u svijetu.

Projekt TrashOut poziva građane da zajedno sudjeluju u lociranju ilegalnih odlagališta otpada kako bi se smanjio broj istih u njihovoj okolini. Moto projekta je „čišći okoliš i zdraviji planet za sve“.

Na slici 8 je prikazana karta odlagališta otpada na području Republike Hrvatske.

35

Slika 8. Sučelje TrashOut-a, karta RH

Na slici 9 je prikazana statistika divljih deponija odlagališta za područje RH. Za odvoz najvećeg broja odlagališta, 65,1%, je potreban kamion. 12,8% je manjih odlagališta otpada. Najviše otpadnog materijala čini kućanski namještaj 33,1%, plastični materijal 25%, te građevinski materijal 20,1%.

Na području Republike Hrvatske najveći broj divljih deponija se nalazi na području Primorsko-goranske županije i to 37,2%. Grad Zagreb je drugi po broju odlagališta otpada i to 14%, a na trećem mjestu je Zagrebačka županija sa 8,8% (Slika 10).

Slika 9. Prikaz statističkih podataka ilegalnih odlagališta otpada na području RH

36

Slika 10. Grafički prikaz ilegalnih odlagališta otpada prema jedinicama regionalne samouprave

5.1.1. Trashout aplikacija

Projekt TrashOut je razvio aplikaciju za mobilne uređaje koji podržava sve operativne sustave, Windows, Android i iPhone. Aplikacija je razvijena u svrhu uključenja čovjeka pri lociranju i prijavljivanju ilegalnog odlagališta otpada u njegovom susjedstvu, gradu ili čak svugdje u svijetu.

Aplikacija omogućava prijavljivanje ilegalnih odlagališta i pregled odlagališta na karti. Aplikacija koristi GPS podatke kako bi locirala položaj doprinositelja informacije, te koristi i internet kako bi se te informacije mogle postaviti i biti vidljive drugim korisnicima (Slika 11-15 ).

Slika 11. TrashOut (Screenshoot sa mobilnog uređaja)

37



38



39

5.2. Suhozid.hr

Suhozid je građevina od prirodnog kamena bez korištenja vezivnog materijala. Vještina gradnje suhozida i suhozidnih građevina tradicijsko je nasljeđe mediteranskog prostora još iz prapovijesnih vremena (Slika 16).

Slika 16. Otok Šolta - suhozid

Suhozid.hr je otvoreni javni popis hrvatske suhozidne baštine. Osmislili su i vode ga aktivisti sa hrvatske suhozidne i geoinformacijske scene. Popis je otvoren za svaki prinos koji proširuje ili produbljava sliku fenomena i njihovog rasprostiranja duž istočne obale Jadrana i njena zaleđa (Slika 17).

Slika 17. Sučelje Suhozid.hr

40

Projekt su podržali Geodetski, Arhitektonski i Agronomski fakultet u Zagrebu, Etnološki odsjek Sveučilišta u Zadru i Konzervatorski odjel u Splitu, a preliminarna istraživanja su financirali Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i Zaklada HAZU (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti).

5.2.1. Doprinos projektu

Projekt Suhozid.hr zanima svaki zid, svaka građevina, svako naselje koje je u svom ambijentu zadržalo elemente gradnje usuho, svaki krajolik sa svojom kamenom čipkom i točkama vidikovcima sa kojih ga se može doživjeti. Također, projekt zanima i ostali tragovi čovjekova korištenja prostora, kao što su kapelice, mirila, stećci i drugi kameni biljezi, bunari, lokve, ostaci vapnenica i drevni putevi.

Doprinijeti se može slanjem fotografije sa točnom lokacijom neke suhozidne građevine ili ambijenta. Mogu se dodati i razni podaci, lokalni nazivi, skice sa dimenzijama, godina nastanka, dosadašnji korisnici, itd. Također, može se i uređivati već postojeće popise, npr. dodati novu sliku ili novu informaciju.

Sudjelovati u projektu se može na tri načina.

1) Pošalje se geotagirana fotografija ili fotografija s oznakom na kartina e-mail [email protected],

2) Preko Android aplikacije ODK Collect (Slika 18-21), i

3) Pomoću interaktivne karte na web-u Suhozid.hr klikom mišem na „Dodaj novu točku“ (Slika 22).

Slika 18. ODK Collect (Screenshot sa obilnog uređaja)

mailto:[email protected]

41



42


Slika 22. Sučelje Suhozid.hr – prijava lokaliteta

43

5.3. Noise map – karta buke

Buka se često definira kao primatelju neželjeni zvuk. Individualna osjetljivost na buku varira, dok nekim ljudima ne smeta nekima je jednostavno nepodnošljiva. Karta buke je karta koja se boji prema razinama buke u tom području.

Slika 23. London - karta buke cestovnog prometa

Međutim nije moguće pouzdano odrediti razinu buke na nekoj određenoj točki jer ovisi o puno faktora. Na primjer, razina buke može rasti kako se približava vozilo i otpada kako se vozilo udaljava. To će izazvati kratkoročne varijacije u razini buke. Također, na razinu buke utječe i veća količina aktivnosti ljudi i prometa u dnevnom vremeno nego u večernjim satima ili noću. Dakle, za izračunati prosječnu razinu buke treba se mjeriti tijekom dugog vremenskog razdoblja.

Model karte buke sadržava sve podatke koje se zahtjevaju da bi karta buke predviđala razinu buke. Model se može promatrati kao posebni oblik digitalne karte. Model karte buke mora opisati izvore buke, kao što su ceste ili željezničke pruge, prijenosne puteve, pokrovnost tla,...

Direktiva buke okoliša zahtjeva da se odrede razine buke na temelju cestovnog i željezničkog prometa, zračne luke i industrijskih područja. Nije uvjet da se uključe u kartiranje i druge aktivnosti kao manji građevinski radovi, sportske i zabavne aktivnosti, koncerti i slično. Karte buke prema Direktivi buke okoliša predstavljaju prosječnu godišnju razinu buke na visini od 4 metra iznad lokalne razine tla.

44

5.3.1. Noisemap aplikacija

Noisemap aplikacija je aplikacija za mjerenje buke okoliša uz pomoć ugrađenog mikrofona (Slika 24). Podaci se obrađuju i prikazuju kao kartu buke dostupnoj korisnicima.

Slika 24. Noisemap (Sreenshot sa mobilnog uređaja)

5.3.2. SoundOfTheCity aplikacija

SoundOfTheCity aplikacija koristi mobilni uređaj kao senzor mjerenja buke. Uz pomoć ugrađenog mikrofona korisnik/doprinositelj mjeri glasnost buke kojoj je izložen (Slika 25 i 26). Mjerenja se postavljaju na kartu kako bi se uvidjeli koliko je glasno lokalno okruženje (Slika 27). Također moguće je i snimiti male isječke buke te ih postaviti na internet kako bi drugi korisnici čuli kako zvuči neki grad (Slika 28).

45

Slika 25. SoundOfTheCity (Screenshot sa mobilnog uređaja)

Slika 26. SoundOfTheCity (Screenshot sa mobilnog uređaja)

46

Slika 27. SoundOfTheCity – Split,karta buke (Screenshot sa mobilnog uređaja)

Slika 28. SoundOfTheCity – Split,karta buke, snimljeni zvukovi u gradu (Screenshot sa mobilnog uređaja)

47

5.4. Pino_aplikacija

Pino_aplikacija je besplatna aplikacija za mobilne Android uređaje koju su razvili studenti FESB-a (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu) na inicijativu i u suradnji s Udrugom PINO. PINO je udruga za prijevoz invalidnih i nemoćnih osoba osnovana 2004. godine.

Aplikacija je razvijena u suradnji s Prometnom policijom i Hvidrom (Udrugom hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata), a pomaže u zaštiti obilježenih parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom. Radi se o besplatnoj aplikaciji koja je dostupna na GooglePlay Store-u, kojoj je u cilju omogućiti veću pristupačnost parkirnih mjesta obilježenih za parkiranje osoba s invaliditetom (Slika 29).

Slika 29. Pino-aplikacija (Screenshot sa mobilnog uređaja)

Korisnik aplikacije kada uoči parkirno vozilo bez odgovarajućeg znaka kako je parkirano na mjestu obilježenom za parkiranje vozila koja prevoze osobe s invaliditetom može „prijaviti“ to vozilo. Korisnik slika vozilo sa registracijskom oznakom i upiše adresu te pošalje prijavu na e-mail [email protected] (Slika 30). U tom trenutku Služba za premještaj i blokadu vozila šalje prvog slobodnog pauka da ukloni to vozilo i oslobodi parkirno mjesto. Isto tako može se i aplikacija koristiti za prijavu vozila koje je parkirano tako da osoba s invaliditetom u invalidskim kolicima ili majka koja vozi dijete u kolicima ne može proći nogostupom.


48

Slika 30. Pino_aplikacija - prijava vozila (Screenshot sa mobilnog uređaja)

Pino_aplikacija je novoosnovana aplikacija, u srpnju 2014. godine, i trenutačno pokriva područje grada Splita. U planu je proširenje razvijene aplikacije na područje cijele Hrvatske korištenjem GPS pozicije korisnika aplikacije.

5.5. Geocaching

Geocaching je spoj avanture, GPS satelitske navigacije i interneta. Geocaching je vanjska rekreacijska aktivnost u kojoj sudionici pomoću GPS prijemnika ili mobilnog uređaja i drugih navigacijskih tehnika skrivaju i traže sadržaje bilo gdje u svijetu, takozvane „geocaches“ ili „caches“, ili u prijevodu na hrvatski jezik „tajna skloništa“ ili „škrinjica sa blagom“.

Tajno sklonište, cache, je mala vodonepropusna kutija puna svakojakih predmeta koju geocaching entuzijast sakrije, najčešće na nekoj osamljenoj i teže pristupačnoj lokaciji. Lokacija, kao i sadržaj škrinjice prepušteni su osobnoj mašti i dosjetljivosti. U škrinjici su najčešće predmeti, igračke ili kovanice male, ali sentimentalne vrijednosti. Također, u kutijici se nalazi i notes ili bilježnica u kojoj se oni koji pronađu cache-ove mogu potpisati, upisati svoje dojmove i navesti datum pronalaska.

Cache mora biti skriven tako da ga može primjetiti samo onaj koji ga namjerno traži, ali ne smije biti zakopan. Nakon što je cache skriven, odredi se njegova točna lokacija (geografska širina i dužina) GPS uređajem. Lokacija i opis cache-a objave se na www.geocaching.com , centralnoj geocaching web stranici. A svaki sakriveni cache dobije svoju tipiziranu web stranicu kao upute za geocachere koji će krenuti u potragu (Slika 31).

http://www.geocaching.com/

49

Slika 31. Primjer web stranice skrivene škinjice – Park šuma Marjan, prva voda

Također, postoji i Geocaching aplikacija za mobilne uređaje koji podržavaju operativne sustave, Windows, Android i iPhone. Koristeći GPS i uz pomoć navigacije, mobilni uređaj locira položaj korisnika te ga direktno vodi do tajnog skrovišta cache-a (Slika 32).

Slika 32. Geocaching aplikacija (Screenshot sa mobilnog uređaja)

50

5.6. Spašavanje izgubljenih ljubimaca

Web stranica www.helpinglostpets.com je internetska stranica koja je napravljena s ciljem pomaganja izgubljenih kućnih ljubimaca diljem svijeta (Slika 33). To je besplatna web stranica na kojoj se nalazi popis izgubljenih i nađenih životinja kako u korisničkom susjedstvu tako i u svijetu.

Slika 33. Sučelje Helping Lost Pets - karta

Čovjek može doprinijeti popisu tako da može sam prijaviti izgubljenu životinju koju sretne na ulici ili oglas o izgubljenoj životinji. Također, na stranici se nalazi popis ljubimaca spremnih za usvajanje.

Web stranica spašavanja izgubljeniih ljubimaca je razvila i svoju aplikaciju koja je dostupna korisnicima mobilnih uređaja (Slika 34).

Slika 34. Aplikacija Helping Lost Pets (Screenshot sa mobilnog uređaja)

http://www.helpinglostpets.com/

51

Na slici 35 je prikazano područje Hrvatske i susjednih zemalja koristeći Helping Lost Pets kartu. Za primjetiti je kako na tom području ne postoji nijedna prijava o izgubljenim ili pronađenim aplikacijama. Stranica nije raširena na područje Europe, već ima veliku primjenu na području SAD-a.

Slika 35. Sučelje Helping Lost Pets – RH i susjedne zemlje

52

6. Potencijal dobrovoljnih geoinformacija

S obzirom na brzi razvoj tehnologije i interneta dobrovoljne geoinformacije imaju jako veliki potencijal u društvu. Danas, velika većina ljudi posjeduje pametni telefon ili tablet, te su tako stalno u mogućnosti provjeriti i ispitati neku informaciju ili čak podijeliti sa drugima.

Zbog velikog i brzog razvoja mobilnih telefona naglasak na iskoristivost dobrovoljnih geoinformacija je stavljen na mobilne aplikacije.

Danas postoji veliki broj primjenjivih programa koji su dostupni ljudima. Primjeri uključuju poslovne programe, računske programe, uredske suite, grafičke programe, medija izvođače. U računalnoj znanosti aplikacija je skup računalnih programa dizajniranih da pomogne ljudima izvršavati aktivnost. Ovisnosti o aktivnostima za koju je dizajnirana aplikacija može manipulirati tekstom, brojkama, grafikom ili kombinacijom tih elemenata.

Ljudi svakodnevno pomoću svojih mobilnih uređaja koji podržavaju Windows, Android i iPhone operativne sustave mogu preuzeti i instalirati razne aplikacije. Ponekad se naplaćuju, iako su često i besplatne, ili postoje besplatne inačice nekih aplikacija.

Aplikacije nude razne sadržaje za svaku potrebu. Postoje aplikacije za besplatno pregledavanje i brži internet preglednik, za lokalno pretraživanje mjesta oko sebe, od kafića, barova, do kina i trgovina. Također postoje i aplikacije o informacijama i savjetima o obrazovanju, zapošljavanju ili čak zdravlju.

Iako aplikacije nude razne sadržaje velika većina aplikacija u svojem sadržaju nudi i uslugu lociranja položaja korisnika, položaj na karti i geodetske koordinate, pomoću ugrađenog GPS uređaja. U tom slučaju korisnik može odrediti svoj položaj te pomoću prikladne aplikacije doznati potrebne informacije na lokalnom nivou, kao što su informacije o prometu ili o kulturnim i povijesnim spomenicima.

Najveću prednost koju nude aplikacije je što čovjek/korisnik može doprinijeti sadržaju. Međutim, u Hrvatskoj je slabo razvijen pojam, a i primjena dobrovoljnih geoinformacija. Ljudi su slabo upoznati sa prednošću koje nude mobilne aplikacije i način na koji oni mogu sudjelovati.

53

6.1. Područja upotrebe dobrovoljnih geoinformacija

Čovjek, korištenjem svoga mobilnog uređaja, može svakodnevno pridonijeti okolišu u kojem boravi.

Potrebno je stvoriti i marketinški približiti narodu aplikacije koje imaju moto „Za bolji grad!“. Potrebno je izraditi aplikaciju ili aplikacije na lokalnom nivou čiji će korisnici biti lokalni stanovnici i/ili turisti. Aplikacije trebaju nuditi usluge pružanja pozicioniranja i potrebnih informacija, kao i usluge dobrovoljnog prikupljanja informacija. Korisnost aplikacije treba biti obostrana, da dobro služi korisniku i da korisnik može napraviti svoj doprinos.

Također, ljudi će više dobrovoljno pridonijeti geoinformacije ako vide da njihov doprinos ima smisla, da vide da netko ipak pogleda tu informaciju i iskoristi je na najbolji mogući način.

U nastakvu su opisani primjeri mobilnih aplikacija koji bi bili korisni građanima i/ili nadležnim institucijama.

6.1.1. U prometu

Jedna od najvažnijih aplikacija koje koristi čovjek je aplikacija koja mu pruža usluge pozicioniranja i navigacije.

U prošlosti se čovjek služio analognom kartom kada bi krenuo na put u strani grad i cestom koju ne poznaje. Danas, ako je u mogućnosti koristi prikladne aplikacije. Međutim, nije samo potreba za informacijama o prometnicama kada se odlazi u nepoznati grad. Potreba o stanju na cestama je skoro svakodnevna pojava.

Tko će najbolje dati informacije o stanju na cestama iz prve ruke?!

Trenutačno je aktualno da ljudi o stanju na cestama nazovu lokalni radio pa se tako prenosi informacija. Jedna aplikacija bi samo olakšala proces prenošenja informacija.

Primjer: U gradu je gužva. Ne radi semafor. Vozači su frustrirani jer kasne na posao. Korištenjem aplikacije vozač u gužvi može locirati svoj položaj i pomoću aplikacije može prijaviti prometni čep ostalim vozačima da izbjegnu gužvu i da stignu na vrijeme na svoje odredište. Također, mogu postaviti i sliku kolone ili napisati npr. kolona je duga 500 metara, promet se odvija usporeno.

6.1.2. U turizmu

U Hrvatskoj je turistički sektor iznimno važan i potreba je da se razvija. Turizam je jedna od savršenih industrija za stvaranje mobilne zajednice. Prije deset godina nisu postojale stranice koje nude razne informacije o gradovima zanimljive turistima kao npr. Booking.com. Danas su navike turista različite, provjeravaju sve o ponudi i lokaciji koristeći računala i mobilne uređaje.

54

Današnji je turist inteligentniji i na raspolaganju ima više alata za istraživanje nego prije, stoga su mobilne aplikacije nužne za poslovanje u turizmu.

Svakome gradu je potrebna jedna aplikacija koja će imati sve zanimljivosti na jednome mjestu. Potrebna je aplikacija koja će sadržavati informacije o kulturnim znamenitostima, restoranima, barovima, noćnim klubovima,... Potrebna je jedna aplikacija koja će imati uslugu pozicioniranja i navigacije do odredišta turista, pješice, biciklom ili npr. autom.

Aplikacija treba i ponuditi usluge pružanja dobrovoljnih geoinformacija drugim korisnicima.

Primjer: Turist šetajući se gradom vidi nešto zanimljivo, a o tome ne postoji informacija u prikladnoj aplikaciji. Tada turist može locirati „zanimljivost“ i prijaviti na aplikaciju, može staviti sliku i/ili komentar, te tako učini tu „zanimljivost“ zanimljivu i drugim turistima.

Turist bi trebao imati mogućnost pomoću lociranja svog položaja ostaviti svoj dojam, npr. na neko poznato mjesto poput Zagrebačke katedrale ili nekog restorana, itd.

6.1.3. U očuvanju čistoće

Tijekom izrade diplomskog rada ispitana je aplikacija o ilegalnim odlagalištima otpada, TrashOut aplikacija. Uviđeno je da ima prijavljenih odlagališta na području Republike Hrvatske ali nema odaziva nadležnih institucija.

Potrebna je jedna aplikacija preko koje će ljudi prijaviti odlagalište otapada, a nadležna institucija će poslati svoje radnike da to počiste. Ljudi trebaju imati mogućnost da prijave nakupinu smeća ili na primjer uginulu životinju na cesti.

Aplikacija „Za čišći i bolji grad“ bi trebala imati odaziv ljudi jer je to u njihovom interesu. Također, građani trebaju imati povratnu informaciju, trebaju biti sigurni da njihova prijava neće biti samo prazna prijava nego da će se u kratkom roku to smeće počistiti.

6.1.4. Na moru

Nutički turizam je secifičan oblik turizma obilježen kretanjem turista plovilima po moru ili rijekama uključujući njihovo pristajanje u lukama i marinama i obuhvaća svu infrastrukturu u lukama i marinama potrebnu za njihov prihvat.

Hrvatski otoci obuhvaćaju gotovo sve otoke istočne obale Jadrana i njegova središnja dijela, čineći drugo po veličini otočje Sredozemlja. Duž obale ima 718 otoka i otočića, 389 hridi i 78 grebena, pa se Hrvatska opravdano naziva „zemljom tisuću otoka“ (Slika 36).

Pomorske navigacijske karte su prikazi određenih plovidbenih područja s osnovnom svrhom omogućavanja sigurne plovidbe brodovima. Hrvatski hidrografski institut brine o projektiranju, izradi objavljivanju i održavanju u ažurnom stanju pomorskih karata u analognom i digitalnom obliku.

55

Nautičarima bi svakako trebala aplikacija o sadržaju Jadranskog mora temeljena na vlastitom iskustvu i doživljaju. Nautičari bi mogli na karti označiti svoj položaj i navesti komentar o tome mjestu ili uvali na nekome otoku. Time bi nautičari jedan drugome pomogli u odabiru destinacije, kao na primjer o mirnoj uvali, o čistoći mora, postoji li vez, postoji li trgovina namirnica,...

Pomoću aplikacije nautičari bi jedan drugome približili neistražene otoke i uvale na Jadranu.

Aplikacija, naravno, nebi služila kao nautička karta nego samo kao karta sa potrebnim atributima.

Slika 36. Panoramska snimka dijela sjevernodalmatinskih otoka

56

7. Zaključak

Geodezija i geoinformatika imaju značajnu ulogu u svakodnevnom životu i radu. Geoinformacije su neophodne čovjeku u slučaju ikakve interakcije sa prostorom. Prikupljanje geoinformacija primjenom novih tehnologija je stručni i poslovni izazov svih sastavnica geodetske struke, te temelj ekonomskog i gospodarskog razvoja društva.

U ovom radu dan je prikaz dobrovoljnih geoinformacija kao potpuno novog fenomena i paradigme u prikupljanju geoinformacija.

Dobrovoljne geoinformacije definirane su kao geoinformacije prikupljene dobrovoljnim aktivnostima pojedinaca ili skupina i stavljene na raspolaganje drugima s namjerom pružanja informacija o geografskome svijetu. Također, u radu su i opisane kategorije korisnika dobrovoljnih geoinformacija i motivacija korisnika. Studije slučaja su opisane kako bi se što bolje razumijela primjena dobrovoljnih geoinformacija.

Dobrovoljne geoinformacije do danas su u mnogim aplikacijama zauzele oblik georeferenciranih točaka i linija zajedno sa određenim tekstualnim podatkom, a i ponekad i slikovnim ili video atributom. Zbog velikog i brzog razvoja mobilnih telefona naglasak na iskoristivost dobrovoljnih geoinformacija je stavljen na mobilne aplikacije.

Ispitane su besplatne aplikacije TrashOut, Suhozid.hr, Noisemap, SoundOfTheCity, Pino_aplikacija, Geocaching i HelpingLostAnimals. Ispitane aplikacije ipak nemaju dovoljno raširenu primjenu premda imaju vrlo zanimljive i korisne sadržaje.

Potencijal dobrovoljnih geoinformacija svakako ukazuje da ima budućnosti u razvoju, naročito u jedinicama lokalne samouprave.

Dobrovoljne geoinformacije predstavljaju do sada neviđenu promjenu u načinu stvaranja distribucije i uporabe geoinformacije. Iako je kvaliteta i pouzdanost dobrovoljnih geoinformacija nepoznata, one svejedno mogu poslužiti kao potencijalni izvor podataka za mnoga istraživanja vezana uz geoinformacije.

57

7.1. Sadržaj priloženog medija (CD-a,DVD-a)

Na priloženom mediju pohranjeni su podaci korišteni pri izradi diplomskog rada i svi postignuti rezultati. Logički su organizirani prema smislu (Tablica 5).

Tablica 5. Sadržaj priloženog medija

RB. Mapa/ Datoteka Sadržaj

1 2 3

1. Diplomski rad.doc Tekst diplomskog rada

2. Diplomski rad.pdf Tekst diplomskog rada

58

Literatura:

Anthony, D.; Smith, S. And T. Williamson (2005). „Explaining quality in Internet collective goods: Zealots and good samaritans in the case of Wikipedia“.

Bearden, M.J. (2007a) „The National Map Corps“. Paper presented at Workshop on Volunteered Geographic Information, University of California at Santa Barbara, Dec 13-14.

Borland, J. (2007). „See Who's Editing Wikipedia – Diebold, the CIA, a Campaign“.

Bruns, A. (2008). Blogs, Wikipedia, Second Life, and Beyond. From Poduction to Produsage. New York: Peter Lang.

Castelein, W., Grus, L., Crompvoets, J. and Bregt, A. (2010): A characterization of Volunteered Geographic Information. International Conference on Geographic Information Science, Portugal

Craglia, M. (2007): Volunteered geographic information and spatial data infrastructure: When do parallel lines converge? Retrieved December 12, 2009.

Crupi, J. And Warner, C. (2008). Enterprise Mashups Part I: Bringing SOA to the People. The SOA Magazine, Issue 28, May 2008

Coleman D.J., Georgiadou Y. And Labonte J. (2009) Volunteered Geographic Information: the nature and motivation of producers, Article under Review for the International Journal of Spatial Data Infrastructures Research, Special Issue GSDI-11, submitted 2009-03-27.

Cook, S. (2008). „Why Contributors Contribute“ Harvard Business Review, October 2008.

Crupi, J. And Warner, C. (2008). Enterprise Mashups Part I: Bringing SOA to the People. The SOA Magazine, Issue 28, May 2008

Elwood, S. (2008). Volunteered geographic information: future research directions motivated by critical, participatory, and feminist GIS. Geojournal 72, pp 173-183.

Flanagin, A.J. & Metzgr, M.J. (2008), „The credibility of volunteered geographic information“, GeoJournal, vol.72, no.3-4, pp.137-148.

Frančula, N. (2013): Terminologija, Geodetski List, br.4, 299 str., Zagreb.

GoodChild M.F. (2007a): Citizens as Voluntary Sensors: Spatial Data Infrastructure in the World od Web 2.0, International Journal of Spatial Data Infrastructures Research 2, pp 24-32

GoodChild, M.F. (2007b). Citizens as Sensors: The Worls of Volunteered Geographic Information. Position paper for the Specialist Meeting,

59

Workshop on Volunteered Geographic Information, December 13-14, 2007, Santa Barbara, CA, USA

Goodchild, M.F. (2009). „NeoGeography and the nature of geographic expertise“, Journal of Location Based Services, Vol.3, No.2, p.82-96.

Keen, Andrew (2007). The Cut of the Amateur: How today's internet is killing our cuture. Doubleday, New York, NY, USA

Kuznetsov, S. (2006). „Motivations of contributors to Wikipedia.“ CM SIGCAS Computers and Society, Vol. 36, No. 2.

McHenry, Robert (2004). „The Faith-Based Encyclopaedia“. Column in Technology, Commerce and Society Daily, 15 November.

McLaren, R. (2009). „The Role of Urban Sensing in Managing Megacities“. Proceedings of the FIG Commission 3 Workshop: Spatial Information for Sustainable Management of Urban Areas, Mainz, Germany.February.

Shirky, C. (2008). Here comes everybody: the power of organizing without organizations. Penguin Group.

Sui, D. (2008). The wikification of GIS and its consequences: Or Angelina Jolie's new tattoo and the future of GIS. Computers, Environment and Urban Systems, 32, pp 1-5

Taoscott, D. And A.D.Williams (2007). Wikinomics: How mass collaboraton changes eerything. Penguin Group, New York, NY, USA.

The Economist. (2008a). „Identity Parade“. The Economist Special Report Technology and Government. 14th February.

The Economist (2010). Dicing with Data. The Economist online, May 20, 2010.

Tulloch, D.L. (2008). „IS VGI participation? From vernal pools to video games“. GeoJournal, Vol. 72, pp. 161- 171.

POPIS URL-ova:

URL_1: Geodetski list, Zagreb, Prosinac 2013. http://bib.irb.hr/datoteka/667571.Geodski_list_2013-04_web.pdf (18.8.2014)

URL_2: Volunteered Geographic Information: The Nature and Motivation of Producers, http://ijsdir.jrc.ec.europa.eu/index.php/ijsdir/article/viewFile/140/223 (18.8.2014)

http://bib.irb.hr/datoteka/667571.Geodski_list_2013-04_web.pdf

http://ijsdir.jrc.ec.europa.eu/index.php/ijsdir/article/viewFile/140/223

60

URL_3: Learning From the Crowd: The Role of Volunteered Geographic Informatin in Realising a Spatially Enabled Society, http://www.gsdi.org/gsdiconf/gsdi12/papers/45.pdf (18.8.2014)

URL_4:OpenStreetMap, http://www.openstreetmap.org/#map=18/45.80855/15.96289 (18.8.2014)

URL_5: TrashOut, http://www.trashout.me/ (20.8.2014)

URL_6: Suhozid.hr, http://suhozid.geof.unizg.hr/ (20.8.2014)

URL_7:Noisemap, http://www.noisemap.ltd.uk/home/homepage.html (20.8.2014)

URL_8: Geocaching, http://www.geocaching.com/ (20.8.2014)

URL_9: Helping Lost Pets, www.helpinglostpets.com(20.8.2014)

URL_10: Pino_aplikacija, http://www.pino.hr/ (20.8.2014)

Popis slika

Slika 1. Udruženje sadržaja .................................................................................. 11

Slika 2. Shema procesa pri proizvodnji VGI ......................................................... 11

Slika 3. Komponente SDI ..................................................................................... 13

Slika 4. Spektar doprinsa: jednostavni pogled ...................................................... 19

Slika 5. Sučelje OpenStreetMap-a – karta Splita .................................................. 30

Slika 6. Sučelje OSM-a, uređivanje objekta.......................................................... 32

Slika 7. Karta Port-au-Prince ................................................................................ 33

Slika 8. Sučelje TrashOut-a, karta RH .................................................................. 35

Slika 9. Prikaz statističkih podataka ilegalnih odlagališta otpada na području RH 35

Slika 10. Grafički prikaz ilegalnih odlagališta otpada prema jedinicama regionalne samouprave .......................................................................................................... 36

Slika 11. TrashOut (Screenshoot sa mobilnog uređaja) ....................................... 36



http://www.gsdi.org/gsdiconf/gsdi12/papers/45.pdf

http://www.openstreetmap.org/

http://www.trashout.me/

http://suhozid.geof.unizg.hr/

http://suhozid.geof.unizg.hr/

http://www.noisemap.ltd.uk/home/homepage.html



http://www.helpinglostpets.com/

http://www.pino.hr/

61



Slika 16. Otok Šolta - suhozid .............................................................................. 39

Slika 17. Sučelje Suhozid.hr ................................................................................. 39

Slika 18. ODK Collect (Screenshot sa obilnog uređaja) ....................................... 40




Slika 22. Sučelje Suhozid.hr – prijava lokaliteta ................................................... 42

Slika 23. London - karta buke cestovnog prometa ............................................... 43

Slika 24. Noisemap (Sreenshot sa mobilnog uređaja) .......................................... 44

Slika 25. SoundOfTheCity (Screenshot sa mobilnog uređaja).............................. 45

Slika 26. SoundOfTheCity (Screenshot sa mobilnog uređaja).............................. 45

Slika 27. SoundOfTheCity – Split,karta buke (Screenshot sa mobilnog uređaja) . 46

Slika 28. SoundOfTheCity – Split,karta buke, snimljeni zvukovi u gradu (Screenshot sa mobilnog uređaja) ........................................................................ 46

Slika 29. Pino-aplikacija (Screenshot sa mobilnog uređaja) ................................. 47

Slika 30. Pino_aplikacija - prijava vozila (Screenshot sa mobilnog uređaja) ........ 48

Slika 31. Primjer web stranice skrivene škinjice – Park šuma Marjan, prva voda . 49

Slika 32. Geocaching aplikacija (Screenshot sa mobilnog uređaja) ..................... 49

Slika 33. Sučelje Helping Lost Pets - karta ........................................................... 50

Slika 34. Aplikacija Helping Lost Pets (Screenshot sa mobilnog uređaja) ............ 50

Slika 35. Sučelje Helping Lost Pets – RH i susjedne zemlje ................................ 51

Slika 36. Panoramska snimka dijela sjevernodalmatinskih otoka ......................... 55

62

Ž I V O T O P I S

E U R O P E A N C U R R I C U L U M V I T A E

F O R M A T

OSOBNE OBAVIJESTI

Ime HRŽIĆ, IVANA

Adresa Gotovčeva 1, 21000 Split, Republika Hrvatska

Telefon 091 797 9267

Faks

E-pošta [email protected]

Državljanstvo Hrvatsko

Datum rođenja 08.10.1989.

ŠKOLOVANJE I IZOBRAZBA

• Datum (od – do) 14.7.2008.-21.06.2012.

• Naziv i vrsta obrazovne ustanove Geodetski fakultet, Kačićeva 26, 10000 Zagreb

• Osnovni predmet /zanimanje geodet

• Naslov postignut obrazovanjem Sveučilišna prvostupnica inženjerka geodezije i geoinformatike

• Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji)

Viša stručna sprema

• Datum (od – do) 2004.-2008.

• Naziv i vrsta obrazovne ustanove V. gimnazija Vladimir Nazor Split, Zagrebačka 2, 21000Split

• Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji)

Srednja stručna sprema


63

OSOBNE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI Stečene radom/životom, karijerom, a

koje nisu potkrijepljene potvrdama i

diplomama.

MATERINSKI JEZIK Hrvatski

DRUGI JEZICI

Englski

• sposobnost čitanja izvrsno

• sposobnost pisanja IZVRSNO

• sposobnost usmenog izražavanja izvrsno

SOCIJALNE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI Življenje i rad s drugim ljudima u

višekulturnim okolinama gdje je značajna komunikacija, gdje je timski rad osnova

(npr. u kulturnim ili sportskim aktivnostima).

KOMUNIKACIJSKE I ORGANIZATORSKE VJEŠTINE STEČENE RADOM I ŠKOLOVANJEM

TEHNIČKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI S računalima, posebnim vrstama

opreme, strojeva, itd.

RAD S AUTOCAD-OM, MICROSTATION-OM, GRASS-OM, MC OFFICE-OM,

INKSCAPE-OM, QUANTUMGIS-OM

TERENSKI RAD S RAZLIČITIM MJERNIM INSTRUMENTIMA

VOZAČKA DOZVOLA B

Documents

Predložak za izradu diplomskog rada - bib.irb.hrbib.irb.hr/datoteka/732290.diplomski_rad.pdf3 Zahvala: Zahvaljujem mentoru Izv. prof. dr. sc. Vladi Cetlu na vodstvu, iskazanoj pomoći