Hajriz BrčvakBiznismen i filantrop

Alison Kemp Britanska ambasadorka

Jovan LekićNALL International

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LVI

Br

oj 4

Apr

il 20

20.

Predsjednik Privredne komore, Vlastimir Golubović

Prioritet - zdravlje ljudi i ekonomije

Onaj ko dajenikada nijena gubitku

Hitro reagovanje Crne Gore ograničilo širenje virusa

Trgovinau makazamakoronavirusa

IMPR

ESU

M

IMPR

ESU

MBesplatni digitalni servisi za crnogorske privrednike

digitalnasolidarnost.me

3

Broj 4April 2020.

IMPR

ESU

M

10 Dan Privredne komore Crne Gore 21. aprilNemjerljiv doprinos privrednika razvoju Crne Gore

Broj 4April 2020.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica: Ljiljana Filipović

Članovi: Danilo Gvozdenović, Pavle D. Radovanović, Mitar Bajčeta, Željko Baltić, Novica Bulatović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Tanja Radusinović, Zoran Nikolić

Urednica: Milka Pižurica

Novinar: Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak i Vuko Jovanović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

President of the CEM, Vlastimir GolubovićThe health of the population and the economy as key priorities

Hajriz Brčvak, a businessman and a philanthropistA person who does good deeds will never suffer a loss

Ranko Jovović, President of the Tourism and Hospitality Association BoardAn invitation to Montenegrin citizens to spend the summer holidays in their country

PhD Božo Mihailović, Faculty of Economics, University of MontenegroRecession of the global economy this year

Prof. Vasilije Kostić PhD, economic analystTimely, adequate and properly targeted measures

Jovan Lekić, President of the NALL GroupCoronavirus created scissors effect on trade

Minister of Education Damir ŠehovićSuccess requires idea, partnership and team

Filip Makrid, Chairman of the Public Utilities Association Board at the CEMReduced revenues and liquidity of companies

Mile Gujić, Normal CompanyActivities in the construction sector slowed down

Slobodan Boban Stanić, "REMID VIS-Machine Center"A humane and responsible contribution to the fight against the pandemic

Mr Vladan Rakonjac, Kamenuša Dairy Plant Production DirectorYoung people to return to villages

Dejan Jovović, an agricultural producer from DanilovgradProduct range adjusted to market demands

British Ambassador to Montenegro, H.E. Ms Alison KempMontenegro"s rapid response prevented the spread of COVID 19

Petar Popović, FarmontDomestic production development needed

8

19

26

33

42

48

52

58

68

80

88

94

104

113

4

Broj 4 April 2020.

Hajriz Brčvak, biznismen i filantropOnaj ko daje nikada nije na gubitku

16

Mile Gujić, predsjednik Odbora udruženja gradevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komoreUsporeni radovi ugrađevinarstvu

66

Nj.E. Alison Kemp, britanska ambasadorka u Crnoj GoriHitro reagovanje Crne Gore ograničilo širenje virusa

100

Slobodan Boban Stanić, "REMID VIS -Mašinski centar"Humani i odgovorni doprinos borbi protiv pandemije

76

Prof. dr Božo Mihailović, Ekonomski fakultet, Univerzitet Crne Gore i predsjednik Saveza ekonomista Crne GoreU ovoj godini recesija svjetske ekonomije

29

Ranko Jovović, predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komorePoziv građanima Crne Gore da ljetuju u svojoj zemlji

24

Jovan Lekić, predsjednik NALL International i predsjednik Odbora udruženja trgovine Privredne komoreTrgovina u makazamakoronavirusa

46

Mr Vladan Rakonjac, direktor proizvodnje Mljekare KamenušaMotivisati mlade da se vrate na selo

86

Filip Makrid, predsjednik Odbora udruženja komunalne privredePrivredne komoreSmanjeni prihodi i likvidnostkompanija

56

Dejan Jovović, poljoprivredni proizvođač iz DanilovgradaIzmijenili asortiman shodnozahtjevima tržišta

92

Predsjednik Privredne komore, Vlastimir GolubovićPrioritet - zdravlje ljudi iekonomije

6

Petar Popović, predsjednik Koordinacionog odbora za farmaceutsku i medicinsku privredu Privredne komoreNeophodnost razvoja domaće proizvodnje

110

5

Broj 4April 2020.

Listajući Glasnik...

1991.Domaći gosti spasili sezonu

Ovogodišnja turistička sezona se po broju turista i vremenu trajanja razlikovala od ranijih. Inostrani gosti na crnogorsko primorje pristigli su u veoma malom broju zbog poznate situacije u zemlji, koju je karakterisala nestabilnost. Za razliku od stranih, crnogor-ske hotele su popunili domaći posjetioci, pa je turistička privreda postigla više nego se očekivalo. Turistički poslenici su saopštili

da nema razloga za nezadovoljstvo sezonom. Ovo je istina preliminarna ocjena glavne turističke sezone jer se, tek nakon sumiranja kompletnih rezultata, dakle ostvarenih i u podsezoni, može govoriti o konačnim učincima. Činjenica da je najavljena dobra popunjenost hotela u septembru i oktobru ohrabruje jer će to, svakako, pobojšati konačni bilans, zabilježio je Glasnik 1991.

2009.Projekat "Dobro iz Crne Gore"

Prvi proizvodi sa znakom "Dobro iz Crne Gore" pojaviće se 21. aprila 2009. godine, rečeno je na konstitutivnoj sjednici Savjeta za dodjelu žiga, održanoj 27. marta 2009. godine u Privrdenoj komori Crne Gore, pisao je Glasnik. Cilj ove kampanje je stvaranje konkurentnih proizvoda na tržištu, povećanje njihove potrošnje, razvoj proizvodnje, uvećanje prihoda, smanjenje deficita robne

razmjene sa inostranstvom. Sve to treba da pospješi razvoj crnogorske ekonomije i smanji uvoz. Afirmacija pravih vrijednosti u crno-gorskoj privredi i ekonomiji, te investicije, zapošljavanje, ulaganje u nova radna mjesta za Privredenu komoru su bili vodilja u kreiranju projekta "Dobro z Crne Gore". Crna Gora nema skupe brendove, ali ima proizvode po kojima je prepoznatljiva: vino, pivo, njeguški pršut i sir, pivski skorup, masline, ljekovito bilje, vodu... Oni bi se za kratko vrijeme mogli pozicionirati na tržištu i jačati u kontekstu lojalnosti i povjerenja potrošača. Istraživanje koje je ovim povodom urađeno na uzorku od 1005 ispitanika, u devet gradova Crne Gore, ukazuje da potrošači smatraju da su im glavni kriterijumi za izbor proizvoda kvalitet, cijena i navike. Više od polovine ispitanika ocjenjuje da se kupovinom domaćih proizvoda jača domaća proizvodnja. Po njihovom mišljenju najpoznatiji domaći proizvodi su Nikšičko pivo, vina "13. jul Plantaže", mesne prerađevine MI "Goranović", "Mesopromet", "Martex", "Pantomarket" voda "Rada" i drugi.

6

Broj 4 April 2020.

Prioritet - zdravlje ljudi i ekonomije

Predsjednik Privredne komore, Vlastimir Golubović

Pojava korona virusa u Kini, a kasnije u Evropi i šire, uticala je i utiče na sve aspekte naših života, te je ovaj izazov i lokalno i globalno postao neizbježna tema.

Nakon registrovanja prvih slučajeva virusa COVID 19 u Regionu, Crna Gora je pravovremeno reagovala i prioritet dala zaštiti zdra-vlja stanovništva. Preventivne mjere Vlade i Nacionalnog koordi-nacionog tijela za zarazne bolesti na suzbijanju epidemije, kao i preduzete na liječenju oboljelih daju dobre rezultate. Posebno bih naglasio da ni u jednom trenutku, u ovako izmijenjenim okolnosti-ma, crnogorsko društvo nije pokazalo slabost. Naprotiv, intenzivan

rad Vlade i njenih institucija (zdravstvo, policija, vojska, uprava carina, inspekcijske i vatrogasne službe i dr.), zatim zaposlenih u sektorima trgovine, saobraćaja, komunalnih i logističkih usluga, te predstavnika medija, snažno su doprinijeli da Crna Gora, u mjeri mogućeg, normalno funkcioniše i izbori se sa izuzetno ozbiljnom prijetnjom. Zbog svega toga, koristim priliku da im u ime Privredne komore i svoje lično izrazim veliko poštovanje i zahvalnost.

Smatram važnim naglasiti izuzetan nivo solidarnosti koji su po-kazali crnogorski privrednici, zaposleni u kompanijama, kao i građani Crne Gore i dijaspore. Značajne donacije u novcu i opremi,

U cilju snaženja ekonomije, naročito tokom i nakon pandemije korona virusa, Privredna komora je veoma posvećena podsticanju intenzivnije kupovine domaćih proizvoda.

7

Broj 4April 2020.

stavljanje raspoloživih kapaciteta u funkciju proizvodnje zaštitne opreme (maski, vizira, dezinfekcionih sredstva), kao i ustupanje smještajnih kapaciteta (hotela, odmarališta i studentskih domo-va) za potrebe zdravstvenog sistema, još jednom su potvrdile hu-manost pojedinaca i društvenu odgovornost kompanija. Posebnu zahvalnost na donacijama dugujemo stranim državama i među-narodnim organizacijama.

Privredna komora, od pojave koronavirusa, u kontinuitetu prati de-šavanja u privredi i izazove koje uzrokuje ova krizna situacija. Sa tom svrhom, kreirali smo online upitnik, putem kog su privredni subjekti ukazivali i ukazuju na probleme u poslovanju, te predla-žu mjere za prevazilaženje nastale situacije. Zaposleni u Stručnoj službi Komore, kroz svakodnevnu direktnu komunikaciju, bili su značajna podrška privrednicima u uslovima epidemije i posljedič-nih restriktivnih mjera.

Nema kompanije u Crnoj Gori koja nije osjetila posljedice pande-mije izazvane korona virusom, ali ne sve na isti način i u istom obimu. Najugroženiji su preduzetnici, mikro, mala i srednja predu-zeća kojima je naredbama Ministarstva zdravlja zabranjeno oba-vljanje djelatnosti (zanatlije, taksisti, ugostitelji, trgovci i dr.), koje je korona-kriza privremeno ostavila bez prihoda. Takođe, ugroženi su i sektori turizma, saobraćaja i druge djelatnosti u kojima se po-slovna aktivnost praktično nije obavljala.

Privredna komora Crne Gore je od prvog dana zajedno sa Nacio-nalnim koodinacionim tijelom za zarazne bolesti i Ministarstvom ekonomije bila uključena u praćenje snabdijevanja tržišta, prije svega neophodnim osnovnim životnim namirnicama i sredstvi-ma za higijenu.

Zajedno sa komorama Regiona pratili smo situaciju na tržištima Zapadnog Balkana i Evrope. Komora je kao članica Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, participirala u usposta-vljanju sistema "zelenih koridora" koji omogućavaju nesmetani dvadesetčetvoročasovni protok roba preko određenih graničnih prelaza, dajući prioritet osnovnim životnim namirnicama, kao i opremi i zaštitnim sredstvima koja se uvoze radi sprečavanja epi-demije. U saradnji sa komorama Regiona, pripremili smo i predlog mjera koje treba da ispunjavaju vozači transportnih sredstava (pri-vremeni karantin i samoizolacija), pratili i obavještavali o stanju na graničnim prelazima i sarađivali sa nadležnim inspekcijama prisutnim na prelazima. Komorski investicioni forum uputio je zahtjev predsjednici Evropske komisije za davanje odobrenja za izvoz zaštitne opreme u zemlje Regiona, koji je u veoma kratkom roku odobren.

Iako je prioritet zaštita ljudi, sprečavanje širenja epidemije i lije-čenje oboljelih, Vlada je već 19. marta izašla sa prvim hitnim pa-ketom mjera koji je prevashodno služio za održavanje likvidnosti i očuvanje radnih mjesta. Privredna komora je bezrezervno po-držala ove mjere, uvažavajući njihov prije svega socijalni značaj, a bila je uključena i u ekonomski tim za pripremu drugog paketa državne podrške.

Drugi paket socijalno - ekonomskih mjera stvara pretpostavke za očuvanje privrede i nivoa životnog standarda građana, uvaža-vajući zahtjeve biznis zajednice čije je poslovanje znatno otežano u uslovima pandemije izazvane virusom COVID-19. Smatram da ove mjere predstavljaju adekvatan izraz brige za poslovanje više hiljada preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća i njihove zaposlene. Posebno važnom bih istakao mjeru subvencionisanja

novog zapošljavanja, koja motiviše privredne subjekte da prošire kadrovsku bazu, što će doprinijeti razvoju njihovog poslovanja nakon, nadamo se, brzog prolaska epidemije u Crnoj Gori. Detalj-no promišljenim mjerama obuhvaćene su i strateške djelatnosti, među ostalima i poljoprivreda, čime se doprinosi nastavku politi-ke ravnomjernog regionalnog razvoja i potenciranja važnosti do-maće proizvodnje.

Svjetska ekonomija se pokazala neotpornom na krize koje sa njom nemaju direktne veze, odnosno nijesu izazvane poremećajima u privredi. Pojave kao što su pandemija i elementarne nepogode u svijetu naglašavaju potrebu za jačanjem domaće proizvodnje, prije svega hrane, da bi se u svim uslovima obezbijedilo sigurno snabdi-jevanje tržišta, te je ova kriza pokazala koliko je važno imati eko-nomsku nezavisnost.

U cilju snaženja ekonomije, naročito tokom i nakon pandemije ko-rona virusa, Privredna komora je veoma posvećena podsticanju in-tenzivnije kupovine domaćih proizvoda. Naše kontinuirano zala-ganje u ovom pravcu, svoju potvrdu dobija danas, u uslovima kada je otežano snabdijevanje određenim proizvodima iz inostranstva. Sve više se prepoznaje i uvažava bitna uloga domaćih proizvođa-ča i značaj adekvatne zastupljenosti crnogorskih kvalitetnih pro-izvoda u našim trgovinama. Dozvolite da na ovom mjestu posebno naglasim da Privredna komora i Vlada ostaju posvećeni realizaciji zajedničkog uspješnog projekta "Kupujmo domaće", koji već drugu godinu doprinosi jačanju svijesti potrošača o svim benefitima cr-nogorskih proizvoda za njihovo i zdravlje nacionalne ekonomije. Nakon savladavanja aktuelnog zdravstvenog izazova, Komora će sa dodatnom agilnošću promovisati naše proizvođače, uvjerena da je riječ "domaće" zaista superlativ kada se govori o kvalitetu proizvoda na našem tržištu. Izuzetna važnost ovakvog zalaganja prepoznata je i posebnim programom podrške poljoprivredi i ri-barstvu u okviru mjera Vlade za ublažavanje posljedica krize iza-zvane korona virusom, koje će se pozitivno odraziti na crnogorsku poljoprivredu.

U realnoj ekonomiji negativan uticaj novonastale situacije se već osjeća kroz smanjenje turističke potražnje, a takođe i smanjenu ekonomsku aktivnost u mnoštvu povezanih industrija kao što su ugostiteljstvo, poljoprivreda, saobraćaj, trgovina i druge. Vrijeme pred nama će pokazati koliko će sva dešavanja imati uticaj na kre-tanje BDP-a, kupovnu moć i druge indikatore koji će opredijeliti kako našu, tako i ukupnu ekonomsku budućnost.

Podsjetio bih da je, u namjeri da olakša privrednim subjektima suočavanje sa novonastalom situacijom, Skupština Privredne ko-more Crne Gore donijela Odluku o privremenom oslobađanju od obaveze plaćanja članskog doprinosa za privredna društva i pre-duzetnike kojima je zabranjeno obavljanje djelatnosti, te poslovne subjekte čija je djelatnost usljed epidemije najviše ugrožena.

Na kraju, želim još jednom da istaknem da Privredna komora na dnevnom nivou donosiocima odluka prezentuje izazove sa kojima se suočavaju crnogorska preduzeća. U tijesnoj saradnji sa držav-nim organima pokušavamo doći do optimalnih rješenja, kako bi se privredna aktivnost nastavila, održala likvidnost i ublažili efekti krize. Primarni cilj jeste suzbijanje virusa i smanjenje posljedica epidemije po građane, ali od poštovanja mjera Vlade zavisi ne samo zdravlje svakog pojedinca, već i buduća ekonomska situa-cija.

8

Broj 4 April 2020.

The health of the population and the economy as key priorities

President of the CEM, Vlastimir Golubović

The coronavirus outbreak in China, and later in Europe and beyond, has affected all aspects of our lives, so this challen-ge has become an unavoidable local and global topic.

Following the registration of the first cases of COVID 19 virus in the Region, Montenegro has responded promptly and gave priority to protecting the health of the population. Preventive measures in-troduced by the Government and the National Coordination Body for Infectious Diseases aimed at combating the epidemic, as well as those taken to treat the diseased, are providing good results.

I would particularly like to emphasize that the Montenegrin so-ciety has not shown weakness at any time in this changed cir-cumstances. On the contrary, the intensive activities of the Gover-nment and its institutions (health-care, police, military, customs administration, inspection and fire services, etc.), followed by employees in the sectors of trade, transport, utilities and logistics as well as media representatives, have strongly contributed, to the extent possible, to confronting this extremely serious threat and

enabling normal functioning in Montenegro.

Therefore, I take the opportunity to show them great respect and express gratitude both personally and on behalf of the Chamber of Economy of Montenegro.

I consider it important to highlight the exceptional level of soli-darity shown by the Montenegrin business community, employe-es in companies, as well as the citizens of Montenegro and the Diaspora. Significant donations of money and equipment, putting on disposal available capacities for the production of protective equipment (masks, visors, disinfectants), and the accommodati-on facilities (hotels, resorts and dormitories) for the needs of the health system, have once again confirmed the humanity of indi-viduals and social responsibility of companies. Special gratitude for the donations we owe to foreign countries and international organizations.

Since the coronavirus outbreak, the Chamber of Economy has

9

Broj 4April 2020.

been constantly monitoring the developments in the economy and the challenges posed by this crisis. To this end, we created an online questionnaire, via which business entities have been poin-ting to the problems in business, and proposing measures to over-come the situation. The employees of the Chamber"s Professional Service, in direct daily communication, have been a significant support to the business community in the conditions imposed by the epidemic and the consequent restrictive measures.

There is no single company in Montenegro which has not felt the effects caused by the coronavirus pandemic, however, not all of them have been affected in the same way and to the same extent. The most affected are entrepreneurs, micro, small and medium--sized enterprises, which, according to the Ministry of Health"s or-ders, have been prohibited from carrying out activities (craftsmen, taxi drivers, caterers, traders, etc.) and which due to the coronavi-rus crisis has generated no revenues for the time being. The sec-tors of tourism, transport and other activities, in which there has been practically no business activity, are endangered as well.

As of the very beginning, the Chamber of Economy of Montenegro, in cooperation with the National Coordination Body for Infectious Diseases and the Ministry of Economy, has been involved in mo-nitoring the market supply, above all, with essential foodstuffs and hygiene products.

Together with the chambers in the Region, we have monitored the situation in the markets of the Western Balkans and Europe. As a member of the Western Balkans Six Chamber Investment Fo-rum, the Chamber has participated in the establishment of "green corridor" systems, which allow a smooth twenty-four-hour flow of goods across specific border crossings, thus giving priority to basic foodstuffs, as well as equipment and disinfectants impor-ted to prevent epidemics. In cooperation with the chambers in the Region, we prepared a proposal of measures which the drivers of transport vehicles (temporary quarantine and self-isolation) must comply with, in addition, we monitored and notified about the situ-ation at border crossings and cooperated with competent inspec-tions present there. The Chamber Investment Forum submitted a request to the President of the European Commission for approval to export protective equipment to the countries of the Region, whi-ch was soon approved.

Although the priority is given to protecting the population, pre-venting the spread of epidemic and treating the diseased, on 19th March, the Government announced the first emergency package of measures, intended primarily to maintain liquidity and preser-ve jobs. The Chamber of Economy unreservedly supported these measures, appreciating their social importance, and it has also been part of the economic team for the preparation of the second package of the state support.

The second package of socio-economic measures creates the pre-conditions for preserving the economy and the standard of living, respecting the demands of the business community, whose opera-tions are significantly impeded in the conditions of the pandemic caused by the COVID-19 virus. I consider these measures to be an adequate expression of concern for the operations of thousands of entrepreneurs, micro, small and medium-sized enterprises and their employees. I would particularly emphasize the measure of providing subsidies for new employment, aimed at motivating bu-siness entities to expand the personnel base, which will contribute to the development of their business after, hopefully, the epidemic

in Montenegro soon passes. The detailed, well- conceived mea-sures also included strategic sectors, such as agriculture, which contributes to the continuation of a policy of balanced regional de-velopment and pronounced importance of domestic production.

The world economy has proven to be non-resistant to crises that do have no direct connection with it or not been caused by disrup-tions in the economy. Phenomena such as pandemic and natu-ral disasters in the world highlight the need to boost domestic production, especially food industry, in order to ensure a secure market supply under all conditions, and this crisis has shown the importance of having economic independence.

Aiming to boost the economy, especially in the course and after the coronavirus pandemic, the Chamber of Economy of Montene-gro is very committed to encouraging more intensive purchasing of domestic products. Our continued commitment to this aim has been justified today, in circumstances when we are facing difficul-ties to ensure the supply of certain products from abroad. An im-portant role of domestic producers and the importance of adequa-te representation of the Montenegrin high-quality products in our stores are increasingly recognized and appreciated. Allow me to take this opportunity to emphasize that the Chamber of Econo-my and the Government remain committed to the implementa-tion of a joint successful project "Let"s Buy Domestic", which for the second year now has been contributing to raising consumer"s awareness of all the benefits of the Montenegrin products for their and the health of the national economy. After overcoming the cur-rent health challenge, the Chamber will put additional efforts and energy to promote our producers, convinced that the word "dome-stic" really represents superlative when it comes to the quality of the products in our market. The exceptional importance of this commitment has also been recognized by a specific program of support to agriculture and fisheries within the Government"s me-asures to mitigate the effects of the coronavirus crisis, which will have a positive impact on the Montenegrin agriculture.

In the real economy, the adverse effects of the new situation are already being felt through a decrease in tourism demand and also the reduced economic activity in many related industries such as catering, agriculture, transport, trade and others. The time ahead will show the impact of all developments on GDP trends, purcha-sing power and other indicators that will determine both our and overall economic future.

I would like to remind that following the best intention to make it easier for businesses to cope with the new situation, the Assem-bly of the Chamber of Economy of Montenegro adopted a Decision on temporary exemption from the obligation to pay a membership fee for companies and entrepreneurs, which are prohibited from performing activities, and companies which business activity is mostly endangered due to the epidemic.

Finally, I would like to emphasize once again that the Chamber of Economy of Montenegro on a daily basis presents to the decision makers the challenges, which the Montenegrin companies are fa-cing. In close cooperation with the public authorities, we are trying to come up with optimal solutions in order to continue with the economic activity, maintain liquidity and mitigate the effects of the crisis. Our primary objective is to wipe out the virus and reduce the consequences of the epidemic for the citizens. Not only does the health of each individual, but also the future economic situa-tion depends on the compliance with the Government measures.

10

Broj 4 April 2020.

Nemjerljiv doprinos privrednika razvoju Crne Gore

Dan Privredne komore Crne Gore 21. april

11

Broj 4April 2020.

Laureati Nagrade Privredne komore Budvanska rivijera, Goranović, CEDIS, MTEL i Dragan Bokan.

Privredna komora Crne Gore, poslovna asocijacija bogate tradicije duge 92 godine, obilježava svoj dan 21. aprila. Riječ je o istorij-skom datumu kada su, 1928. godine, uticajni pregaoci formirali

Trgovačko-industrijsku komoru, kako bi na organizovan način zastupa-li interese crnogorske privrede u tadašnjem državnom uređenju.

Vizionari poput prvog predsjednika Mića Stijovića postavili su na taj način temelje današnje Privredne komore, institucije koja se kroz različite epohe pozicionirala kao respektabilni, nezaobilazni činilac crnogorske ekonomije i uvažen partner donosiocima razvojnih politi-ka. Nesmanjeni zamajac Komori tokom vremena davale su generacije neimara privrednog progresa, koje je povezivala neraskidivim nitima međusobne saradnje.

Posebno snažan doprinos intenzivnom ekonomskom prosperitetu naše zemlje Komora pruža od donošenja novog zakona koji joj daje status institucionalnog partnera Vladi, Skupštini i organima lokalne samouprave. Predlaganjem i unapređivanjem brojnih zakonskih rje-šenja utiče na stvaranje podsticajnijeg regulatornog okvira za predvi-dljivije i sigurnije poslovanje, rast profitabilnosti i zaposlenosti. Komora intenzivno promoviše crnogorske kompanije i proizvode, doprinoseći njihovoj boljoj poziciji na domaćem, regionalnom i svjetskom tržištu. Projektima Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi afir-miše kvalitet proizveden u našoj zemlji, a organizacijom sajmova sa njime upoznaje kupce sa različitih podneblja. Na poslovnim forumima i konferencijama koje organizuje, snažno promoviše crnogorsku investi-cionu destinaciju i povezuje preduzeća sa partnerima iz inostranstva. Komora u partnerstvu sa resornim ministarstvom i institucijama do-prinosi reformi obrazovnog sistema kako bi bio usklađen sa razvojnim potrebama privrede i omogućio mladima da stiču znanja i vještine za poslove budućnosti. Aktivan je promoter i jedan od pokretača inicijati-ve za implementaciju dualnog sistema obrazovanja zasnovanog na dje-limičnom školovanju kod poslodavaca, koji iz godine u godinu sve više izaziva interesovanje učenika i privrednih subjekata. Komora mnogo polaže u edukaciju zaposlenih u kompanijama i institucijama, doprino-seći usvajanju najnovijih znanja neophodnih za uspješno poslovanje i unapređenje konkurentnosti. Članica je brojnih evropskih i regionalnih komorskih asocijacija i predstavlja važnog činioca ekonomske diplo-matije naše države i Zapadnog Balkana.

Ove godine, Komora je dočekala 21. april dijeleći teret svih činilaca cr-nogorskog društva u uslovima pandemije bolesti Covid-19. Od izbijanja krize, koja je u prvi plan stavila zaštitu života i zdravlja stanovništva, Privredna komora je u konstantnoj komunikaciji sa članicama i dono-siocima odluka. Ona pomno i permanentno prati izazove sa kojima se susrijeću naši poslovni subjekti i njihove zahtjeve adresira prema Vladi kako bi se došlo do optimalnih rješenja za nastavak privrednih aktivno-sti, očuvanje likvidnosti preduzeća i radnih mjesta njihovih zaposlenih. Tako bliska saradnja rezultirala je donošenjem, odnosno predlaganjem paketa mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koji su uvažili zahtjeve privrede i predstavljaju dobru osnovu za očuvanje crnogorske privredne supstance. Komora će biti pouzdan partner i pri-likom osmišljavanja narednih koraka u cilju zaštite intenzivnog eko-nomskog razvoja naše države.

Laureati

Komora svoj Dan obilježava centralnom svečanošću na kojoj se uručuje njena Nagrada najuspješnijim kompanijama i privrednicima u pretho-dnoj godini.

Laureati Nagrade Privredne komore Crne Gore za 2019. godinu su: za

12

Broj 4 April 2020.

uspješno poslovanje - Hotelska grupa "Budvanska rivijera" i Mesna industrija "Goranović", za društvenu odgovornost - Crnogorski ele-ktrodistributivni sistem, za inovativnost - MTEL, te za unapređe-nje menadžmenta - Dragan Bokan, predsjednik Odbora direktora kompanije "Voli Trade". Riječ je o predstavnicima istinske poslov-ne elite Crne Gore i liderima u biznisu čiji rezultati snažno motivi-šu druge privrednike da slijede njihov primjer.

Odluku o laureatima donio je Odbor za dodjelu nagrada Privredne komore Crne Gore, na elektronskoj sjednici, a na osnovu konkursa koji je bio otvoren do 16. marta 2020. godine.

Odborom je predsjedavao Slavoljub Popadić, a članovi su bili prof. dr Milan Lakićević, Miomir M. Mugoša, Vojin Žugić, Katarina Ka-žanegra, Miodrag Katnić i Danilo Gvozdenović.

"Budvanska rivijera" je najveća hotelska grupacija u Crnoj Gori, u čijem sastavu posłuju hoteli "Mogren" i "Aleksandar", rizort "Slo-venska plaža", te "Palas" i "Castellastva" u Petrovcu, sa ukupno 1.656 smještajnih jedinica.

Brendiranjem svog turističkog proizvoda HG "Budvanska rivijera" je uspjela da se dobro pozicionira na turističkoj mapi Evrope, dopri-noseći atraktivnosti naše turističke destinacije i otvaranju novih tržišta. Kontinuirano investiraju u podizanje kvaliteta usługe, što za rezultat ima rast zadovoljstva sve zahtjevnijih gostiju. Objekti "Budvanske rivijere" pružaju najrazličitije usluge odmora, rekrea-cije, zabave i opuštanja, a svi su prepoznatljiviji i u kongresnom turizmu. Odnos prema okolini i poslovanje u skladu sa trendovima održivog razvoja veoma su važni za Budvansku rivijeru, a velika pažnja se posvećuje očuvanju i afirmaciji kulturno istorijskih vri-jednosti. Jedna su od rijetkih crnogorskih kompanija potpisnica Globalnog etičkog kodeksa za turizam, povelje koju je ustanovila Svjetska turistička organizacija. Dobitnica je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, među kojima se ističu priznanja turope-ratora na osnovu ocjena gostiju. Ističe se društveno odgovornim poslovanjem i doprinosom razvoju društvene zajednice.

Mesna industrija "Goranović" d.o.o. Nikšić, u vlasništvu porodice Goranović, posluje od 1986. godine. U početku se bavila otkupom i prodajom svježeg konzumnog mesa, dok su danas u njenom vla-sništvu dvije fabrike - za proizvodnju suvomesnatih proizvoda i mesnih prerađevina, te savremena klanica za proizvodnju i proda-ju svježeg konzumnog mesa, koje su 2017. godine dobile odobrenje Evropske komisije za poljoprivredu i bezbjednost hrane za izvoz proizvoda u EU. Kvalitet proizvoda je imperativ, pa MI "Goranović" posluje u skladu sa najpriznatijim svjetskim sistemima i standar-dima HACCP, ISO 9001/2015 i ISO 22000/2005. Proizvodnju realizu-je po najsavremnijim tehnološkim procesima i upošljava stručne ljudi iz različitih oblasti, što rezultira prepoznatljivošću proizvoda i naklonošću potrošača, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Kompa-nija je izvozno orijentisana, tako da iz godine u godinu bilježi zna-čajan rast izvoznih aktivnosti. U 2019. godini, od ukupne proizvo-dnje prerađevina od mesa na izvoz se odnosilo 31,92%, a cilj je da u narednim godinama čini 50% ukupne proizvodnje. U posljednje tri godine kompanija je investirala preko šest miliona eura, prije svega u fabriku za proizvodnju trajnih proizvoda od mesa, čime je MI "Goranović" postala jedna od najvećih fabrika u ovoj djelatnosti.

Crnogorski elektrodistributivni sistem, čija je osnovna djelatnost pouzdana i kvalitetna distribucija električne energije, a misija stalno ulaganje u mrežu i objekte i kontinuiran rad na unapređe-nju servisa, usvojio je društveno odgovorno poslovanje kao zlatni

standard. Strateški pristup ovoj oblasti, ali i činjenica da se DOP u CEDIS-u tretira kao investicija a ne kao trošak, omogućili su od osnivanja kompanije, 2016. godine, realizaciju preko 150 projekata u vijednosti od oko 550 hiljada eura, u oblasti obrazovanja, kultu-re, zdravstva, sporta, socijalne, dječije i zaštite životne sredine, a pružili su podršku i pojedincima, klubovima, savezima, NVO itd. Tokom 2019. godine CEDIS je realizovao 61 aktivnost iz oblasti dru-štveno odgovornog poslovanja, u što je uloženo više od 183 hilja-de eura. Posebno se izdvaja podrška takmičenju učenika srednjih stručnih škola "Energija u žici", zatim realizaciji 14 kulturnih aktiv-nosti, sportskim savezima, realizaciji projekta "Moje drvo" i slične. Nastavili su sa tradicionalnim pomaganjem zdravstvenog siste-ma, tačnije Kliničkog centra Crne Gore koji su do sada podržali sa preko 100 hiljada eura. I u narednom periodu CEDIS će nastaviti da pruža podršku zajednici i doprinosi razvoju društva.

Kompanija MTEL, tokom 13 godina uspješnog poslovanja u Crnoj Gori, prepoznata je po kvalitetu usluga i inovativnosti na tržištu te-lekomunikacija. Više od 500 zaposlenih, koji su glavna vrijednost i snaga kompanije, posvećenim radom i idejama uspjeli su da po-četkom 2019. godine MTEL postave na lidersku poziciju operatora mobilne telefonije, kablovske televizije, te u uvođenju digitalnih servisa. Ključne vrijednosti koje baštine su posvećenost, povje-renje i inovativnost, a društveno odgovorno poslovanje je veoma važan segment MTELove korporativne strategije. Brojna prizna-nja za poslovanje i društvenu odgovornost potvrđuju da je 2019. do sada najuspješnija godina za ovu kompaniju. U 2019. godini realizovali su projekte: MTEL Digitalna fabrika, Startup Activator, Telemedicina, Elektronski protokol, Agro-meteo servis, SmartHo-me, Move, HbbTV i m:PAY, kojim su, između ostalog, ponudili ino-vativna rješenja za javni sektor, start-apove, poljoprivredu, digi-talnu transformaciju zdravstva, te niz povoljnosti za individualne korisnike. Za ove aktivnosti, MTEL je izdvojio značajna sredstva, a projekte realizuju u saradnji sa resornim ministarstvima, crnogor-skim naučno-obrazovnim institucijama i regionalnim partnerima.

Dragan Bokan, predsjednik Odbora direktora kompanije "Voli Tra-de", jedan je od najuspješnijih crnogorskih privrednika. Ove godi-ne, kompanija Voli proslavlja četvrt vijeka od osnivanja kao naj-veći crnogorski privredni subjekt, primjer posvećenog i predanog rada, te uspješnog poslovanja u domaćim i regionalnim okvirima, zbog čega je Dragan Bokan do sada primio brojna priznanja. Nje-gova vizija i pravi odgovori na sve poslovne izazove rezultirali su razvojnim putem od male prodavnice u Podgorici do nacionalnog lanca marketa, dobro razvijene distribucije i logistike, logističko--otkupnog centra i sopstvene prozvodnje, predstavlja poslovnu strategiju kompanije koja posluje u skladu sa savremenim svjet-skim tokovima, razvijajući se na zdravim osnovama i poslujući na transparentan način. Dragan Bokan pokazuje visok nivo sen-zibiliteta i odgovornosti prema društvenoj zajednici, tako da Voli dugi niz godina učestvuje u humanitarnim aktivnostima, poma-že zdravstvene ustanove, kao i ranjive kategorije stanovništva. U vremenu pandemije, kontinuirano opredjeljuje značajna sredstva za podršku zdravstvu i stanovništvu u stanju socijalne potrebe. U izazovnim momentima, kompanija Voli, sa Draganom Bokanom na čelu, pokazala je visok nivo efikasnosti i menadžerske organi-zacije, osiguravajući kontinuitet snabdijevanja građana i kvalitet u pružanju usluga na svjetskom nivou.

Svečano uručivanje nagrada, koje je odloženo zbog pandemijskih okolnosti, biće održano u naknadnom terminu, o kom će javnost biti blagovremeno obaviještena.

13

Broj 4April 2020.

Čestika predsjednika Države

Povodom Dana Privredne komore i obi-lježavanja 92 godine postojanja, čestitku predsjedniku Vlastimiru Goluboviću, svim zaposlenima i članovima Komore, uputio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

- Naša tradicija i poštovanje istorije opo-minju da ne zaboravimo brojne pregaoce koji su, tokom gotovo jednog vijeka, dali nemjerljiv doprinos razvoju Crne Gore. Nji-hovi napori i rezultati utkani su u današnji privredni život. Upravo zahvaljujući prega-laštvu, istrajnosti permanentnom usposta-vljanju i poštovanju standarda, prešli smo put od najmanje razvijene republike bivše Jugoslavije, do najdinamičnije ekonomije Zapadnog Balkana, države koja je umješno obnovila nezavisnost, postala članica NA-TO-a i ostvarila veliki napredak u procesu pristupanja EU, da je gotovo izvjesno da će postati njena prva naredna članica – navo-di se u čestitki.

Predsjednik Đukanović ističe da je potreb-no da nastavimo da usvajamo nova znanja, više i odgovornije radimo, konstruktivnije sarađujemo i ponudimo održive odgovore na brojne izazove sa kojima sa suočavamo da bi još brže išli naprijed i ispunili očeki-vanja građana Crne Gore i predstavnika biznisa.

- Na taj način poboljšaćemo uslove za ži-vot i stvaranje u Crnoj Gori. U tom procesu Privredna komora Crne Gore ima neza-mjenljivu ulogu. Dijalog sa privrednicima i inkluzivni proces kreiranja razvojnih poli-tika, najbolji je put za snaženje kapaciteta i učvršćivanje povjerenja, time i za uspo-stavljanje novih poslovnih standarda i vri-jednosti na kojirna počiva svako moderno društvo – riječi su predsjednika Države.

Đukanović je čestitao laureatima vrijedna priznanja a Komori poželio uspjeh u daljem radu, u uvjerenju da će nastaviti aktivnosti na unapređenju ambijenta za investicije i biznis u Crnoj Gori, u kojem će svi vrijedni ljudi moći da daju doprinos njenom eko-nomskom i društvenom razvoju, i time po-moći skorijem dostizanju evropskih stan-darda življenja.

14

Broj 4 April 2020.

Isticanje sopstvene proizvodnje briga je Francuza i Britanca, takođe i Njemaca, Iraca, Slovenca, ali i ostalih. Hrvati pro-

movišu "Hrvatsku kvalitetu" i "Izvorno hr-vatsko", Republika Srpska "Naše je bolje", Srbija "Najbolje iz Srbije".

U cilju jačanja svojih ekonomija i poveća-nja zaposlenosti, brojne zemlje su okrenute domaćoj hrani, sve učestalije promovišući kupovinu lokalnih, domaćih prehrambenih proizvoda. Sve češće se naglašava da lokal-

Domaća proizvodnja - snažni temelji ekonomije

Kupujmo domaće

ni proizvodi moraju biti značajno više za-stupljeni na policama trgovina i u turistič-kim objektima. Pri tome je veoma izražena i lojalnost potrošača koji su spremni nešto više novca izdvojiti za kupovinu domaćih proizvoda u odnosu na uvezene.

Pandemija Korona virusa naglašava po-trebu snabdijevanja hranom sa sopstve-ne teritorije. Poštujući brojna ograničenja usmjerena na zaštitu zdravlja i suzbijanje širenja virusa, usmjereni smo na hranu iz

najbližeg okruženja, svježe proizvode, koji sjećaju na rodni kraj, porodične tradicije, djelo svojih najbližih.

U novonastalim uslovima, više nego ikada, u Crnoj Gori postoji potreba da se kroz pro-ces objektivnog informisanja i fer promoci-je, djeluje na rast svijesti domaćih potroša-ča o realnom kvalitetu domaćih proizvoda i usluga, i u tom kontekstu postepeno na-puštanje i dalje žilavih predrasuda o na-vodnoj inferiornosti svega što je domaće u

15

Broj 4April 2020.

Isticanje sopstvene proizvodnje briga je Francuza i Britanca, takođe i Njemaca, Iraca, Slovenca, ali i ostalih. Hrvati promovišu "Hrvatsku kvalitetu" i "Izvorno hrvatsko", Republika Srpska "Naše je bolje", Srbija "Najbolje iz Srbije".

u odnosu na uvezene. Najnoviji rezulta-ti istraživanja su potvrdili da se kupovne navike teško mijenjaju, ali ipak ohrabruje podatak da čak 14,6% kupaca više i češće kupuje domaće proizvode nego prije godi-nu dana. Važan zaključak koji proizilazi iz odgovora potrošača koji stabilno ili poveća-no kupuju proizvode domaćeg porijekla je taj da to čine prevashodno zbog povjerenja u domaće proizvode i njihovog pouzdanog kvaliteta. Posebno ohrabrujući podatak je

da 12,7% potrošača procjenjuje da će u na-rednih 12 mjeseci češće kupovati proizvode domaćeg porijekla, dok većina postojećih kupaca domaćih proizvoda očekuje da će im ostati vjerna i u narednih 12 mjeseci. Ono što bi moglo stimulativno da djeluje na učestalost kupovine domaćih proizvoda, po ocjeni većine potrošača je povoljnija cijena domaćih artilaka u odnosu na inostrane, te njihova dostupnost u maloprodajnim objektima gdje se obično snabdijevaju.

Potrošači u veoma visokom procentu (70-80%) smatraju da treba nastaviti realizaci-ju projekata Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi - Dobro.Bolje.Do-maće. Pri tome, anketirani smatraju da su najznačajniji efekti ovih projekata jačanje domaće privrede i ekonomije, jačanje pov-jerenja potrošača u domaće proizvode i po-boljšanje kvaliteta proizvda.

Podaci o ostvarenoj proizvodnji, te o ulaga-njima u razvoj poljoprivredne proizvodnje i prerade posljednjih godina, ukazuju na potencijal koji što je moguće prije treba i politikom prodaje i promocije podržati. Po-red toga, treba imati u vidu da je otvorenost tržišta i izobilje najraznovrsnijih proizvo-da učinilo da Crna Gora ima visok deficit robne razmjene sa inostranstvom, pogo-tovo kada je u pitanju proizvodnja hrane. Pored uvoza proizvoda za koje ne postoje prirodne mogućnosti za uzgoj, svjedoci smo uvoza i onih proizvoda kojih imamo u dovoljnim količinama i sa izuzetno dobrim kvalitetom. Stalni rast deficita zahtijeva da ovo pitanje postane jedno od glavnih prio-riteta države i svih aktera u lancu proizvo-dnje, prometa i potrošnje.

Kupovinom domaćih proizvoda djeluje se na razvoj nacionalne ekonomije i una-pređenje kvaliteta života u Crnoj Gori. Ova-kvim aktivnostima podstiče se promocija i bolja valorizuja domaćih razvojnih poten-cijala - vrijednosti crnogorske privrede, istinski korporativni i robni brendovi i kvalitet koji već posjedujemo, kao i tradi-cionalna proizvodnja koja doprinosi prepo-znatljivosti zemlje.

Pivredna komora Crne Gore poziva građa-ne da prioritet u kupovini daju domaćim proizvodima. Na državnoj politici, spre-mnosti proizvođača, lojalnosti potrošača i svih u stvaranju lanca vrijednosti je da doprinesu rastu domaće proizvodnje, po-uzdanosti snabdijevanja i prepoznatljivosti zemlje kao pouzdanog partnera za sve vi-dove saradnje.

poređenju sa svim što je uvezeno. U mar-ketinškom smislu, ovaj proces ima za cilj poboljšanje percepcije potrošača prema domaćem kvalitetu.

Tokom desetogodišnjeg praćenja i anali-ziranja navika, ponašanja i preferencija potrošača prilikom kupovine proizvoda ši-roke potrošnje, procjene nivoa spremnosti za kupovinu domaće hranu i piće, Privre-dna komora uočava stalan rast potrošača koji daju prednost domaćim proizvodima

16

Broj 4 April 2020.

Onaj ko daje nikada nije na gubitku

Hajriz Brčvak, biznismen i filantrop

Čekam prvi let za Crnu Goru, da zagrlim moju zemlju, prijatelje i familiju.

17

Broj 4April 2020.

zbog raznoraznih poroka i na kraju je sve to završavalo konkursom i dugovima koje bih iz novih biznisa vraćao.

Na tom putu sam naučio iz ličnih iskustava da i kada sam padao i kada sam se dizao, da sve te ljude lijepo pozdravljam, jer sam mno-ge od njih susretao na tim putevima.

Možda da napomenem, zbog ljudi koji prolaze trenutno moju sud-binu, ili su prolazili ili će prolazit", da sam više puta ostajao bez ičega, a u dva navrata bukvalno nijesam imao novac da kupim dje-ci mlijeko. Mnogi to, osim bližnjih, nijesu primijetili, jer je meni to stanje bilo poznato i sa nemanjem se vrlo dobro snalazim. Tako da se nikada ne treba predati sudbini, jer i sudbina ima više puteva i mogućnosti koje sami biramo, pa treba sebe ispitati jesmo li na pravom putu, te da za svoj neuspjeh ne tražimo krivca u drugom, već u sebi samom.

Sa zadnjim propadanjem 2008/9 se rastajem od tadašnje supruge, sa kojom imam četvoro djece i izlazim iz tadašnjeg stana. Mislim da su mi to bili neki od najtežih momenata, pošto sam mnogo ve-zan za familiju. Kontakt sa djecom nijesam prekidao, a zbog njih sam ga pokušao održavati i sa bivšom suprugom, iako to na počet-ku nije bilo jednostavno.

Uz pomoć Uzvišenog Stvoritelja, 2011. godine sam uspio da otvo-rim sadašnju firmu i u tom vremenu sam upoznao i suprugu Sel-mu, sa kojom imam šćerkicu i koja je uz moju djecu bila i ostala moj najveći oslonac i motivacija.

Početak firme je bio mnogo težak, kao i oni prije - moraš počinjati sa novim ljudima koji ne poznaju posao, ali kada imaš vjeru, motiv, pravi cilj i ispravan "navigacioni sistem", sve je moguće. Moja su-pruga Selma mi otvara nove poglede i daje novu snagu, pa samim tim i spoznajem da sam svojim dotadašnjim porocima uništavao ono što sam dobijao od Gospodara i počinjem da praktikujem vje-ru i budem zahvalan za sve što imam i što mi se dešava. Shvatio sam da smo mi u stvari samo korisnici materijalnih stvari, jer nova auta i kuće koje sam kupovao dok je biznis cvjetao, kada sam pro-pao, vozio je neko drugi, a u kućama gdje se nijesam ni uselio, živi neko drugi. A samo one dobre stvari koje sam u tom periodu uradio nijesu propale, pa su me u najtežim trenucima te dobre stvari od-ržavale i učvrćivale u vjeri. Tako, kako sam ja više davao, osjećao sam veću sreću i zadovoljstvo, a primijetio sam da više dobijam nazad i shvatio da mi je to zagarantovan biznis. Na taj način, ova firma danas zapošljava više od 450 radnika.

Glasnik: Približite našim čitaocima djelatnost Vaše kompanije, navedite glavne projekte, klijente... Da li sarađujete možda sa bal-kanskim partnerima?

H. Brčvak: Naša firma se bavila niskogradnjom, konkretno posta-vljanjem behaton ploča i ivičnjaka, da bi 2013. počela da polaže ka-blove za optičke mreže, a 2014. smo dobili priliku da se okušamo kao generalni izvođaci u tom poslu koji rade samo velike firme. Uz pomoć Gospodara, uspjeli smo da uspješno obavimo sve date zadatke i momentalno postali jedna od vodećih firmi u izgradnji optičkih mreža u Njemačkoj.

Generalni izvođač podrazumijeva da od provajdera dobijete mje-sto gdje treba da se uradi optika i od tog trenutka odradite sve oba-veze do puštanja mreže u funkciju. Tu se podrazumijeva kontrola svih klijenata tog mjesta, projektovanje, što rade naši inženjeri i arhitekte u Baru i Sarajevu, zatim naš call centar iz Sarajeva pra-vi termine u Njemačkoj, đe naši ljudi obilaze klijente i dogovaraju

Ime Hajriza Brčvaka, Bjelopoljca koji živi i radi u Njemačkoj, ostaće upamćeno među građanima Crne Gore dugo nakon što prođe pandemija bolesti Covid-19. Riječ je o odranije potvrđe-

nom filantropu i dobitniku nagrade Iskra, koji je uputio najveću po-jedinačnu donaciju Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti od 100.000 eura i 180.000 dolara i time pru-žio veoma značajan doprinos borbi protiv zaraze. Namjera nam je bila da čitaoce Glasnika bliže upoznamo sa ovim, ne samo huma-nistom, već i uspješnim biznismenom, čija kompanija u Njemačk-oj zapošljava više od 450 radnika.

Glasnik: Molimo da čitaocima predstavite biznismena Hajriza Brčvaka, odnosno Vaš put od Bijelog Polja, preko školavanja u Beo-gradu i Njemačkoj, do kompanije koja uspješno posluje u Njemač-koj, Holandiji...

H. Brčvak: Rođen sam 1967. godine u desetočlanoj familiji. Osnov-nu školu sam završio u Bistrici, a nakon toga nastavio Gimnaziju "Miloje Dobrašinović" u Bijelom Polju. U to vrijeme nije bilo redov-nih autobuskih linija, samo radnički, koji je kretao u pet ujutru, i da bismo stigli na vrijeme u školu morali smo da idemo tim prvim au-tobusom koji je stizao sat i po, dva ranije, pa smo često smrznutih nogu sjedjeli na željezničkoj stanici i grijali se čekajući da se otvori škola. Iz tih razloga, poslije zavrsene dvije godine gimnazije, pošao sam u Beograd na zanat, đe sam imao plaćen smještaj i hranu, te da ne bih bio na teretu svojim roditeljima, jer smo živjeli od očeve plate, koju je zarađivao u GP "Titograd" i majčinih pazara sa pijace, od prodaje domaćih proizvoda -sira, kajmaka, rasada, kukuruznog brašna, sa našeg imanja i iz naše vodenice. U tom periodu rahmetli majka je imala i vlačaru za vunu, đe je danonoćno radila, da bi nas odgajila patrijahalno i pošteno, na čemu smo, sva djeca, unučad i paraunučad, zahvalni i ponosni.

Sa 17 godina odlazim iz provincije kao što je moja Bistrica u vele-grad Beograd. To je bio, po mom mišljenju, odlučujući korak za moj budući život. Dva potpuno različita svijeta. Ali ipak, onaj odgoj koji sam ponio sa sobom sačuvao me je mnogih loših stvari i iskuše-nja, a uz to sigurno i molitve zabrinutih roditelja, koje su upućivali Stvoritelju za nas i naše zdravlje.

U Beogradu sam ostao nekih sedam godina, a pored školovanja, radio sam u IMT Novi Beograd. Takođe sam išao sa drugarima u Rumuniju i trgovali smo u tom periodu majice, dukserice i tehniku, da bismo zaradili još nešto za momački život. Beograd mi je zbog odnosa ljudi prema meni i tog momačkog života, ostao u lijepom sjećanju. Kako je ovaj velegrad u meni probudio želju da napravim nešto više od svog života, odlučujem da pođem kod brata Hajra, koji je već tada radio u Njemačkoj i da zaradim za studije, a i neki auto. Boravak u Njemačkoj, i tada rad na crno po kanalima i šumi, prekida odlazak u JNA 1988/89. Poslije odsluženog vojnog roka, vraćam se u Njemačku i ostajem do danas.

Boravišnu dozvolu dobio sam 1991. i pošto sam brzo učio jezik, po-činjem da radim kao konobar u restoranu.

Prvu šćerku dobijam 1992. godine, a 1993. počinjem svoj prvi bi-znis - otvaranjem restorana. Naravno, sav uloženi novac je bio od pozajmica i kredita.

U biznisu sam od tada pa sve do danas i taj put je bio mnogo intere-santan, sa mnogo padova i uspona, te stečenog iskustva.

Otvorio sam četiri građevinske firme i tri restorana. Sve je to na po-četku super radilo i bilo uspješno, ali sam vremenom zapostavljao

18

Broj 4 April 2020.

mogućnost i mjesto montaže. Sve potrebne dozvole, kao i naru-džbinu svih neophodnih materijala i mašina za izvođenje radova, završavamo sa našom radnom snagom. Kada se dobiju potrebne dozvole, dogovaramo sastanak sa glavnim ljudima iz grada i, na-kon toga, počinjemo polaganje kablova u zemlju. Kada se postave kablovi, počinje uduvavanje optičkih vlakana, nakon čega se sve to mora uvezati i zavariti. Svako vlakno i var mora se provjeriti i pustiti u funkciju. Kada se završi mreža dolazi još jedan težak zadatak a to je dokumentacija čitave mreže, koju rade opet naši ljudi u Baru i Sarajevu i radove predati gradu, bez ijedne primjedbe.

Naši klijenti su vodeći provajderi optike u Njemačkoj: Telekom, D Glasfaser, EWE, a u Holandiji KPN-Telekom Holandije.

Ne radimo sa firmama sa Balkana, osim što nabavljamo neke ma-terijale. Imao sam želju, čak i razgovarao prije tri godine sa nekim gradonačelnicima iz Crne Gore, da bih sa svojim saradnicima možda uradio neki pilot projekat, jer je brzi internet za ekonomiju svake države jedna od osnovnih i nezaobilaznih tačaka za razvoj.

Glasnik: Dokazani ste filantrop i zbog toga ste, pored zahvalnosti svih građana naše zemlje, zaslužili priznanje Iskra koje se dod-jeljuje u ovoj oblasti, a ove godine i Nagradu Vašeg Bijelog Polja. Moramo Vas pitati šta Vas iznutra pokreće na takvo čovekoljublje i kakvu satisfakciju osjećate zbog vrijedne pomoći koju ste pružili domovini u vrijeme pandemije.

H. Brčvak: Zahvalan sam Gospodaru što me je uputio da spoznam prave vrijednosti, iako sam dosta toga ponio iz kuće. Kroz svoj ži-vot sam shvatio da se sve materijalno može u svakom trenutku izgubiti i da se ne smijemo vezati za to. Najbitnije je da kada nešto dajemo, za to NIŠTA ne treba da očekujemo nazad. Znam da je po-jedinim ljudima to nejasno i da to ne mogu da shvate. Meni je tih ljudi žao, zato što mnogi od njih nikada neće shvatiti šta je pravi užitak davanja i uživanje kada nekoga obradujete i donesete mu radost na lice. Zapravo, smatram da sve što čovjek učini drugom, bilo to dobro ili loše, čini sebi, a onaj ko daje nikada neće biti na gubitku.

Glasnik: Vaša porodica je prije nekoliko godina osnovala fondaciju HEMIIAS. Recite nam više o tome.

H. Brčvak: Da, otvorili smo našu fondaciju prije dvije godine i pr-venstvena namjera je bila da sve donacije kanališemo da budu u svakom trenutku dostupne svima koji žele da zavire u ispravnost naših donacija, koji to mogu da urade brzo i lako. U tom vremenu, donacija je bilo dosta manje i mogli smo ih iz svojih sredstava za-vršavati, a tim povodom je u decembru 2019. u Njujorku otvorena i Humanitarna fondacija Dijaspora Crnoj Gori, na čelu sa gospodi-nom i prijateljem Veskom Mijačom, koji živi u Švedskoj. Međutim, ovaj virus nas je zaustavio pa nijesmo zaokružili sve pojedinosti oko otvaranja. Svjestan da će potražnja pomoći prevazići naše mo-gućnosti, odlučio sam da našu Fondaciju HEMIIAS pokrenem uz pomoć provjerenih dugogodišnjih prijatelja iz Crne Gore i dijaspo-re, koji su preuzeli da je vode. Želimo da, uz pomoć dijaspore, po-mognemo što više familija u Crnoj Gori, a samim tim i našoj državi.

Glasnik: Kako komentarišete borbu male Crne Gore protiv ovakve globalne prijetnje? Da li smatrate da je država efikasno upravljala krizom, s obzirom na relativno mali broj oboljelih i žrtava bolesti?

H. Brčvak: Od početka zabrinuto pratim razvoj pandemije. Kada sam vidio šta se dešava po Evropi i kako su najjače evropske dr-žave nespremno dočekale pandemiju, bio sam mnogo zabrinut za

Crnu Goru šta će se desiti kada se Covid-19 pojavi. Medutim, sve pohvale Vladi i Nacionalnom koordinacionom tijelu, koji su feno-menalno reagovali u trenutku kada je bilo mnogo teško donijeti odluku koja se tiče zdravlja svih građana Crne Gore. Dobro i blago-vremeno djelovanje nadležnih institucija je glavni i osnovni razlog što je Crna Gora među posljednjim zemljama u svijetu imala prvog oboljelog, zatim malu smrtnost, pa je mogla među prvim državama mogla da priča o smanjenju i padu oboljelih, te mogućem popušta-nju mjera i pokretanju ekonomije.

Glasnik: Pored zdravstvene krize, pandemija bolesti Covid-19 uzro-kovaće i ekonomske nedaće. Kako će se Vaša kompanija boriti sa krizom i imate li savjet za Vladu kojim potezima da podrži privre-dnike u tim uslovima?

H. Brčvak: Neminovno je da će poslije ove zdravstvene krize doći i ekonomska. U Njemačkoj se najavljuje recesija i do 9%, što bi bila najveća kriza od 1929. godine. Ja sam bolje naučio sa malo nego sa puno, tako da nemam straha, a ono što sam dao ne mogu izgubiti. Mislim da i mnogi građani Crne Gore umiju dobro da se snađu u krizi. Naše kompanije su se spremile i sve smo uradili što je do nas - ljudi su osigurani, dobavljači i porezi plaćeni. Ono što smo mogli da uradimo za svoj narod i svoju državu, uradili smo i sada mogu spokojno i rasterećeno da predam sve svom Gospodaru, a On će si-gurno uraditi ono što je najbolje za nas, kao i do sada. Predlog Vla-di je teško dati, pošto imamo mnogo stručnjaka i pametnih ljudi, mada lično smatram da svaka kriza može da bude pozitivna ako se povuku pravi potezi i dobro organizuje novi start, jer u tom slučaju smo u prednosti pa sve ono što smeta i koči napredak možemo da promijenimo i postavimo sve na svoje mjesto. Da svako radi svoj posao, političari da vode politiku, ekonomisti ekonomiju, doktori da liječe ljude, vjerske vođe podučavaju vjeri i lijepom ponašanju, a gazde i privatnici osiguraju ljude i plaćaju poreze i tako svi dopri-nesemo koliko možemo, da bismo očekivali to i od ostalih.

Glasnik: Kako ćete proslaviti okončanje pandemije?

H. Brčvak: Čekam prvi let za Crnu Goru, da zagrlim moju zemlju, prijatelje i familiju, odem na mezarje mojih roditelja u Bistricu, is-plačem se kao dijete, jer tek kada se ovako nešto desi postajemo svjesni da mi ništa ne odlučujemo.

Ako mi Stvoritelj pomogne, imao bih želju da okupim sve medi-cinske radnike, policajce, vojnike i sve prave heroje sa prve linije, počastim ih kafom u Starom Baru i na taj način im pokažem za-hvalnost za sve što su uradili i žrtvovali za Crnu Goru.

Glasnik: Otkrijte nam razvojne planove Vaše kompanije u nare-dnom periodu.

H. Brčvak: Što se tiče Crne Gore, naša kompanija je imala u planu da ove godine kompletira objekat u Starom Baru i počne gradnju još jedne stambene zgrade u Novom Baru. Međutim, zbog momen-talne situacije, kompletiranje našeg rizorta će se produžiti i odlo-žiti za narednu sezonu, a za ostale investicije, pratićemo pažljivo razvoj ekonomije u svijetu i u Crnoj Gori, te shodno tome djelovati .

Što se tiče kompanije u Njemačkoj, Božjom voljom imamo dovolj-no ugovorenih poslova za naredne tri godine, mada očekujemo mali pad prometa ali i oporavak već od septembra, tako da bi sa ovom prognozom svi mi u kompaniji bili zadovoljni.

19

Broj 4April 2020.

A person who does good deeds will never suffer a loss

Hajriz Brčvak, a businessman and a philanthropist

I am waiting for the first flight to Montenegro to embrace my country, friends and family.

The name of Hajriz Brčvak, from Bijelo Polje who lives and works in Germany, will be remembered by the Montenegrin citizens long after the Covid-19 pandemic passes. He is a

well-known philanthropist and the Iskra award winner, who made the largest single donation to the National Coordination Body for Infectious Diseases amounting to EUR 100,000 and $ 180,000, thus making a very significant contribution to the fight against this di-sease. Our intention was to introduce the readers of Glasnik with this not only philanthropist, but also successful businessman, whose company employs more than 450 workers in Germany.

Glasnik: Would you please share more details about yourself and present your journey from Bijelo Polje, your education in Belgrade and Germany, and a company which successfully operates in Ger-many, the Netherlands...?

H. Brčvak: I was born in 1967 in a 10-member family. I finished ele-mentary school in Bistrica, and afterwards continued High School "Miloje Dobrašinović", also in Bijelo Polje. There were no regular bus routes at that time, only for the workers, which left at five in the morning, and in order to get to school on time, we had to take that first bus, which arrived an hour and a half or two earlier, so we

20

Broj 4 April 2020.

often spent time at the train stations with our feet getting cold and we were warming ourselves, waiting for the school to open. For these reasons, after completing two years of high school, I went to Belgrade to take up a trade, where I was provided with the paid accommodation and food and I did not want to be a burden to my parents, because we lived off my father"s salary, which he earned at GP "Titograd" and mother"s earnings from the market, where she was selling home-made products - cheese, cream, seedlings, corn flour, produced at our estate and our water mill.

During this period, mother also had a carding machine and she worked day and night in order to raise us in a traditional and honest manner, which we, all children, grandchildren and great--grandchildren, are grateful for and proud of.

At the age of 17, I left a province such as my Bistrica and went to Belgrade. It was, in my opinion, the decisive step for my future life. Two completely different worlds. But still, the home upbringing and certainly the prayers of worried parents, which they sent up to the God for us and our health, saved me from many bad things and temptations.

I spent seven years in Belgrade, and besides my education, I wor-ked at IMT Novi Beograd. I also went with my friends to Romania and during that period we traded T-shirts, sweatshirts and tech-nique in order to earn some money for life of a young man. Beca-use of people"s attitude towards me and this life of a young man, I have fond memories of Belgrade. As this metropolitan city had awakened my desire to do something more in my life, I decided to go to my brother Hajro, who had already been working in Germany at the time, to earn some money for studies and even for a car. A stay in Germany and the work in the canals and forests without permission were interrupted by the call-up for the YNA in 1988/89. After completing my military service, I returned to Germany whe-re I stayed till this day.

I got my residence permit in 1991 and as I quickly learnt the lan-guage, I started working as a waiter at a restaurant. I got my first daughter in 1992 and in 1993 I started my first business – I opened a restaurant. Of course, all the money invested was from loans and credits. I"ve been in business ever since and this road has been a lot interesting, with many ups and downs, and experience gained.

I opened four construction companies and three restaurants, whi-ch worked great and successfully in the beginning, but over time I neglected all because of some vices and it ended with debts that I would pay back from new businesses. Along the way, I learnt from personal experiences that when I fell and when I rose, I greeted all these people politely, because I have met many of them along these paths.

Because of people who experienced or are currently experiencing or will experience the similar situation as I did, perhaps I should mention that I repeatedly lost everything and on two occasions, I literally had no money to buy milk for my children.

Many people, besides my loved ones, did not notice it, because I was aware of this condition and I was very good at dealing with nothing. So we should never surrender to destiny, because even destiny has more paths and possibilities that we choose ourselves, so we need to question ourselves whether we are on the right path and we should not blame anyone for our failure but ourselves.

With the last business failure in 2008/9 I divorced my then wife,

with whom I have four children, and I left my flat at that time. I think these were some of the hardest moments for me, as I am very much attached to the family. I did not interrupt contact with the children, and because of them I tried to maintain the contact with my ex-wife as well, although this was not easy at first.

With the help of the Creator, in 2011, I was able to open a current company and in that time I met my wife Selma, with whom I have a daughter and who, along with my children, was and remained my greatest support and motivation.

Starting a business was much more difficult than it used to be - you have to start with new people who don"t know the business, but once you have the faith, the motive, the right goal and the ri-ght "navigation system", anything is possible. My wife Selma has opened up new perspectives for me and given me new strength, therefore I realized that with my vices I was destroying what I re-ceived from God and I began to practice faith and be grateful for all that I have and what is happening to me. I realized that we were, in fact, only beneficiaries of material things, because I bought the new cars and houses while the business was booming.

When I failed, those cars were driven by someone else and other people have been living in the houses which I did not even move in. And only the good things I did during that period did not fail, so in the most difficult moments, those good things kept me strong and firm in my faith. So, as I gave more, I felt more happiness and satisfaction, and I noticed that I was getting back more and reali-zed that this is my guaranteed business. Thus, today the company employs more than 450 workers.

Glasnik: Would you please present your company"s activity, ma-jor projects, clients to our readers? Do you perhaps cooperate with partners from the Balkans?

H. Brčvak: Our company was engaged in civil engineering, in particular the installation of behaton plates and curbs, in 2013 it started laying fibre optic cables, and in 2014 we were given the opportunity to try out as general contractors in this business whi-ch was done only by large companies. With the help of the Lord, we managed to complete all the tasks successfully and immediately became one of the leading companies in the construction of opti-cal networks in Germany.

The general contractor implies getting a place from the provider where the optics are to be done and from that point on, meet all the obligations until the network is put into operation. This invol-ves controlling all the clients in this place, designing done by our engineers and architects in Bar and Sarajevo, then our call centre from Sarajevo makes appointments in Germany, where our people visit clients and arrange the possibility and location of assembly. All the necessary permits, as well as the purchasing of all the ne-cessary materials and machines for the execution of works, are completed by our workforce. When the necessary permits are ob-tained, we arrange a meeting with the city leaders and, after that, start laying cables into the ground. The cable installation is fol-lowed by insufflation of the optical fibre, after which it must be tied up and welded. Each fibre and welded joint must be checked and put into operation.

When the network is completed, there is another difficult task such as the documentation of the entire network, which is again being done by our people in Bar and Sarajevo and then handed over to the city without a single comment.

21

Broj 4April 2020.

Our clients are the leading optics providers in Germany: Telecom, D Glasfaser, EWE, and in the Netherlands KPN-Telekom of the Ne-therlands.

We do not work with companies from the Balkans, except we purchase some materials. I had the desire, even talked to some mayors from Montenegro three years ago, that I might do some pilot project with my associates, because the fast internet for the economy of each country is one of the basic and imperative aspec-ts for development.

Glasnik: You are a proven philanthropist, and because of this, in addition to the gratitude of all citizens of our country, you deser-ved the Iskra award in this field, and this year"s award of Bijelo Po-lje. We need to ask what motivates you to such philanthropy and what satisfaction you feel for the valuable help you provided to your homeland during the pandemic.

H. Brčvak: I am grateful to the Lord for showing me the true values, although I have learnt a lot from my parents. Throughout my life, I have realized that material goods may be lost at any moment and that we should not be attached to them. It is most important that when we give something, we should expect NOTHING in return. I know it is unclear to some people and they cannot understand it. I feel sorry for these people, because many of them will never understand the real pleasure of giving and satisfaction when you make someone happy and bring joy to their faces. In fact, I believe that whatever a person does to someone else, whether good or bad, he does that to himself and a person who does good deeds will never suffer a loss.

Glasnik: Your family founded the HEMIIAS Foundation a few years ago. Could you please tell us more details?

H. Brčvak: Yes, we opened our foundation two years ago and the primary purpose was to make all donations available at any time to anyone who wants to look into the validity of our donations, which can be done quickly and easily. During that time, there were few requests for donations and we could fund them from our reso-urces, and on that occasion, in December 2019, the Humanitarian Foundation of the Diaspora to Montenegro, headed by Mr. and fri-end Vesko Mijač, who lives in Sweden, was opened in New York.

However, this virus stopped us, so we did not complete all the de-tails about the opening. Being aware that demand for help will exceed our capabilities, so I decided to launch our HEMIIAS Fo-undation with the help of long-time friends from Montenegro and the Diaspora, who took over the Foundation leading. With the help of the Diaspora, we want to help as many families as possible in Montenegro and therefore our country itself.

Glasnik: How do you comment on the struggle of small Montene-gro against this global threat? Do you think that the state has ma-naged the crisis effectively, given the relatively small number of patients and victims of the disease?

H. Brčvak: From the beginning, I have been following the deve-lopment with the pandemic. When I saw what was happening in Europe and how the strongest European countries were unpre-pared for the pandemic, I was much worried what would happen when Covid-19 appeared in Montenegro. However, work done by the Government and the National Coordination Body should be commendable, as they reacted greatly at a time when it was very difficult to make a decision regarding the health of all citizens of

Montenegro. Good and timely actions of competent institutions are the basic and main reason why Montenegro was among the last countries in the world to have the first diseased, then low mor-tality rate, so it was among the first countries which could speak about the decrease and fall of the number of the diseased and pos-sible mitigating measures and launching the economic activities.

Glasnik: In addition to the health crisis, the Covid-19 pandemic will also cause economic difficulties. How will your company cope with the crisis and do you have any advice for the Government on the support measures to the business community in these condi-tions?

H. Brčvak: It is inevitable that health crisis will be followed by an economic crisis. Germany has announced a recession of up to 9%, which would be the biggest crisis since 1929. I learned better to deal with a little than a lot, so I am not scared, and I cannot lose what I have given. I think that many citizens of Montenegro are able to cope with the crisis well. Our companies prepared and we did our best - people are insured, suppliers and taxes paid. What we have been able to do for our people and our country, we have done, and now I can safely surrender everything to my Lord, and He will surely do what is best for us, as hitherto.

It is difficult to make a proposal to the Government, as we have many experts and smart people, although I personally think that any crisis can be positive if the right moves are made and a fresh start is well organized, because in that case, we have the advanta-ge, so anything that impedes and hinders progress can be chan-ged and put in its place. Everyone should do their job, politicians should lead politics, economists should manage economy, doctors should treat people, religious leaders teach faith and good behavi-our, and managers and private owners should provide insurance to people and pay taxes, so we can all contribute as much as we can in order to expect it from others.

Glasnik: How will you celebrate the end of the pandemic?

H. Brčvak: I am waiting for the first flight to Montenegro to em-brace my country, friends and family, go to my parents" grave in Bistrica, weep like a child, because only when something like this happens we become aware that we are not deciding anything. If the Creator helps me, I would like to bring together all the medical staff, police officers, soldiers and all the real heroes from the front line, treat them with coffee at Stari Bar, and thus show them gra-titude for all that they have done and sacrificed for Montenegro.

Glasnik: Could you please reveal your company"s development plans for the coming period?

H. Brčvak: As far as Montenegro is concerned, our company had plans to complete the facility in Stari Bar this year and start con-struction of another residential building in Novi Bar. However, due to the current situation, the completion of works on our resort will be extended and delayed for the next season, and for other invest-ments, we will closely monitor the development of the economy in the world and in Montenegro, and act accordingly.

As far as the company in Germany is concerned, we have enough contracted jobs for the next three years, but we expect a small dec-rease in turnover, but a recovery from September, so that all of us in the company would be happy with this forecast.

22

Broj 4 April 2020.

Domaćim proizvođačima garantovati otkup viškova

Agrar

23

Broj 4April 2020.

Očigledno je da se mora unaprijediti sopstvena proizvodnja strateških proizvoda, prije svega hrane, da bi se u svim uslovima obezbijedilo sigurno snabdijevanje domaćeg tržišta.

Država bi, u uslovima pandemije koronavirusa, trebalo da ga-rantuje otkup tržnih viškova domaćim proizvođačima, što bi im pomoglo da se odluče da zasnuju proizvodnju u ovoj

godini, ocijenjeno je iz Privredne komore Crne Gore.

Na taj način bi proizvođačima plasman proizvoda bio osiguran, što bi trebalo da bude jedna od osnovnih mjera države koja bi pomogla da se održi i očuva poljoprivredna proizvodnja u ovoj godini.

Jedan od glavnih problema naših proizvođača iz primarne proi-zvodnje, ne samo u uslovima pandemije nego i u redovnim uslo-vima poslovanja, jeste pitanje garancije otkupa proizvoda", rekli su predstavnici Komore agenciji Mina-business.

Oni su podsjetili da je poznato da je značajan dio domaće proizvo-dnje posljednjih godina plasiran u vrijeme turističke sezone, pa u situaciji kada se još ne zna šta će biti sa sezonom postoji opravda-no pitanje poljoprivrednika na kolikim površinama da sade povrće i voće ove godine.

Poljoprivrednici se pitaju da li da zadrže proizvodnju na prošlo-godišnjem nivou ili da je redukuju, jer će biti teško u kratkom vre-menu pronaći tržišta za izvoz viškova koji će se neminovno javiti ukoliko se ne oporavi turistička sezona ove godine.

Mali proizvođači bi, ukoliko imaju garanciju da će tržni viškovi biti otkupljeni, mogli nesmetano nastaviti svoju proizvodnju i even-tualno promijeniti asortimana proizvoda u skladu sa potrebama tržišta.

Ekonomska aktivnost je u uslovima pandemije praktično zamrla u mnogim sektorima, što nije slučaj sa poljoprivredom i proizvo-dnjom hrane.

Podsjećamo da se i u vrijeme posljednje svjetske ekonomske krize pokazalo da je poljoprivreda otpornija od drugih sektora privrede, poput usluga, nekretnina i automobilske industrije, kao što je i slu-čaj danas.

U ovim mjesecima, kada je koronavirus "zavladao" svijetom i kada mnoge zemlje zabranjuju izvoz obezbjeđujući prije svih svoje sta-novništvo hranom, može vidjeti koliko znači domaća proizvodnja.

Očigledno je da se mora unaprijediti sopstvena proizvodnja strate-ških proizvoda, prije svega hrane, da bi se u svim uslovima obezbi-jedilo sigurno snabdijevanje domaćeg tržišta.

Povećanje domaće proizvodnje za čiji razvoj postoje komparativ-ne prednosti, nije samo potreba, već i imperativ za ukupni budući razvoj društva, u cilju zadovoljenja potreba stanovništva i istovre-meno smanjenja spoljnotrgovinskog deficita, bilo kroz povećanje izvoza ili supstitucijom uvoznih proizvoda povećanjem potrošnje domaćih proizvoda.

U poljoprivredu, koja predstavlja stratešku granu razvoja, poslje-dnjih deset godina samo kroz Agrobudžet je usmjereno oko 266 miliona eura bespovratnih sredstava, a u ovoj godini još oko 610 miliona eura, što je imalo pozitivan uticaj na rastuće trendove kako u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, tako i u prerađivačkoj industriji.

Crnogorski agrar posljednjih desetak godina bilježi veoma dobre rezultate kako sa aspekta povećanja proizvodnje tako i sa aspekta

dostizanja standarda i uvođenja novih tehnologija, što je rezultat, prije svega, uloženih sredstava u njegov razvoj iz Agrobudžeta, međunarodnih projekata, donacija i kredita.

Ostvareni rezultati u proizvodnji su ohrabrujući, ali još u značajnoj mjeri ne mogu da zadovolje potrebe domaćeg tržišta.

Naime, od ukupno uvezene hrane oko 30 odsto se odnosi na onu koju ne možemo da proizvodimo, jer nemamo zemljišne kapaci-tete ili klimatske uslove pogodne za tu proizvodnju, ali i zbog ne-postojanja komparativnih prednosti za veću proizvodnju nekih poljoprivrednih proizvoda, odnosno nemamo dovoljno razvijenih prerađivačkih kapaciteta.

Međutim, činjenica je i da se uvozi dosta proizvoda za koje postoje komparativne prednosti, kao i kapaciteti za proizvodnju, što di-rektno ugrožava domaću proizvodnju, koja je suočena sa velikom konkurencijom stranih proizvoda.

Privrednici su svjesni da moraju povećati proizvodnju i proizvesti proizvod koji podrazumijeva visok kvalitet i cijenu koja mora biti konkurentna na domaćem i stranom tržištu, ali upravo zbog velike konkurencije stranih proizvoda smatraju da im je potrebna pomoć države za bolje pozicioniranje i jačanje konkuretnosti.

U te svrhe u toku je realizacija tri važna projekta, koja su finansi-rale Vlada i PKCG - Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi.

Pored mjera pomoći usmjerenih na sve segmente društva, poseb-nu pažnju treba posvetiti sektoru proizvodnje hrane.

Na taj način bi se u uslovima pandemije obezbijedilo sigurnije snabdijevanje tržišta domaćim proizvodima i održala bi se poljo-privredna proizvodnja kojom se bavi preko 48 hiljada domaćinsta-va u Crnoj Gori.

Preopruka bi bila i da se avansno uplate subvencije, koje su već planirane za razvoj poljoprivrede kroz ovogodišnji Agrobudžet, jer bi to bila u stvari direktna bespovratna pomoć proizvođačima, u najmanjem iznosu od 50 odsto od planiranih.

Bilo bi veoma važno i da se obezbijede povoljna kreditna sredstva, posebno za ovaj sektor, sa nižim kamatnim stopama i dužim grejs periodima i rokovima vraćanja, kako bi se obezbijedila sjemena, sadni materijal, folija za plastenike, zaštitna i sredstva za prihranu bilja. Važno je pomenuti da niže cijene naftnih derivata umnogo-me u ovom trenutku mogu pomoći domaćim proizvođačima.

Takođe je veoma važno raditi na daljoj popularizaciji domaćih proizvoda. Svjedoci smo da se ovih dana puno govori o domaćoj proizvodnji i potrebi da što više kupujemo domaće. Pri tome, na-ravno, očekivanja su da proizvođači nude svoje proizvode po pri-stupačnim cijenama uz odgovarajući kvalitet, a da trgovački lanci učine napor da im pomognu kroz skraćivanje valute za plaćanje na 15 dana, gdje bi država takođe mogla da pomogne davanjem povoljnijih kredita trgovačkim lancima u slučaju da se koriste za plaćanje domaćih proizvoda.

Takođe bi, kako su ocijenili, bilo veoma značajno da su domaći proizvodi bolje pozicionirani i da imaju više prostora na policama kako bi bili vidljiviji za građane.

24

Broj 4 April 2020.

Poziv građanima Crne Gore da ljetuju u svojoj zemlji

Ranko Jovović, predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore

Naš turizam zavisi od stranih gostiju, pa je izvjesno da će poslovanje ovog sektora diktirati normalizacija zdravstvene i ekonomske situacije u svijetu.

Ove godine više nego ikad, svaki gost će biti veoma značajan, pa se treba potruditi da što više naših građana

ljetuje u Crnoj Gori, poručuje za Glasnik Ranko Jovović, predsjednik Odbora udru-ženja turizma i ugostiteljstva Privredne ko-more Crne Gore. Dodaje da je će za potpuni oporavak turističkog sektora biti potrebne dodatne mjere i podsticaji, koji su dugoroč-nog karakreta, jer je izvjesno da će se kriza osjećati i nakon stabilizacije zdravstvene situacije. Ukoliko se pandemija brzo suz-bije, oporavak će biti brži, pa možemo pla-nirati i ugovarati aranžmane za narednu sezonu.

Glasnik: Pandemija koronavirusa najviše je pogodila jedan od ključnih sektora naše privrede – turizam koji će se suočiti sa ve-likim i dugotrajnim posljedicama. Vaš ko-mentar tim povodom?

R. Jovović: Sektor turizma i ugostiteljstva je trenutno najviše pogođen jer je mjerama za suzbijanje širenja novog korona virusa zabranjen rad privrednicima u ovoj djela-tnosti. Nakon stabilizacije situacije i vraća-nja u normalne tokove, u sektoru turizma će se i dalje, na žalost, izvjestan period osjećati posledice. Pandemija koronaviru-sa je pogodila gotovo čitav svijet i ostavlja ekonomske posledice na sve zemlje koje se bore sa ovom pojavom. Kako naš turizam zavisi od stranih gostiju, izvjesno je da će se posledice osjećati sve dok se situacija u svijetu ne normalizuje.

Glasnik: Gotovo je izvjesno je da smo izgu-bili predsezonu (otkazuju se brojni aranž-mani), a kakva su očekivanja kad je riječ o glavnoj turističkoj sezoni?

R. Jovović: U ovom momentu je nezahval-no bilo šta prognozirati iz razloga što je neizvjesno do kada će ova situacija trajati. Kao što sam već rekao, naš turizam zavisi od stranih gostiju, što je dodatan faktor ne-izvjesnosti, jer ne možemo predvdijeti kako će se situacija razvijati u zemljama iz kojih dolazi najveći broj naših turista, te kakve će ekonomske posledice ostaviti u tim ze-mljama. Kada se platežna moć stanovištva smanjuje, ljudi se prvo odriču putovanja, pa tok turističke sezone zavisi od zdravsvene ali i ekonomske situacije.

Glasnik: Da li postoje procjene koliki će uticaj pandemija imati na crnogorski turi-zam?

R. Jovović: Svaka procjena bi bila paušalna jer ne znamo do kada će situacija sa pande-mijom koronavirusa potrajati, pa od dužine

25

Broj 4April 2020.

trajanja ove situacije zavisi i pad prometa u turizmu. Izvjesno je da će on biti značajan, ali sve dok traje ova situacija, svaka preci-znija procjena bi bila nezahvalna.

Glasnik: Šta su sada najveći izazovi za tu-rističke poslenike? Da li je najteže zadržati radnu snagu koja je, poznato je, deficitarna u turizmu ili ...?

R. Jovović: Upravo tako, najveći izazov privrednicima je zadržati kako zaposlene, odnosno kako redovno izmirivati zarade. Privrednicima je cilj da zadrže što više za-poslenih i da im osiguraju sigurna prima-nja. Međutim, to kod velikog broja naročito malih i srednjih kompanija nije moguće, usljed nedovoljne akumulacije sredstava. Ovo je naročito izraženo jer se kriza iza-zvana pandemijom desila nakon zimskih mjeseci kada je ekonomska aktivnost, ina-če, na niskom nivou ili je nema kod određe-nog broja kompanija, tako da su resursi u najvećem broju slučajeva istrošeni kako bi se u zimskim mjesecima izmirivale obave-ze. Pored toga, poslovanje značajnog broja ugostitelja ove zime karakteriše niži nivo prometa nego prošle zime usled stupanja na snagu Zakona o ograničavanju upotre-be duvanskih proizvoda. Takođe, zimska turistička sezona u ski centrima nije bila na očekivanom nivou, pa se kriza izazvana pandemijom korona virusa desila u najne-povoljnijem trenutku, kada je konačno eko-nomska aktivnost trebala da se povećava.

Glasnik: Koje mjere očekujete da donese Vlada naše zemlje kako bi sačuvali turizam - stratešku privrednu granu i obezbijedili njen rast?

R. Jovović: Vlada je već donjela dva pake-ta mjera koje su reakcija na novonastalu situaciju i koje su kratkoročnog karaktera kako bi se dijelom amortizovale posledice izazvane širenjem koronavirusa. Odlaga-nje plaćanja poreza i doprinosa na zarade, moratorijum na kredite i najavljene sub-vencije na zarade u iznosu dijela minimal-ne zarade u Crnoj Gori su vrlo važne kako bi se prevazišao ovaj prvi "udar" krize. Među-tim, za potpuni oporavak turističkog sekto-ra i vraćanje na stope rasta u turizmu biće potrebne dodatne mjere i podsticaji koji su dugoročnog karakreta jer je izvjesno da će se kriza osjećati i nakon stabilizacije zdra-vstvene situacije.

Glasnik: Za ublažavanje negativnih eko-nomskih efekata, neophodno je da i lokal-ne samouprave izađu sa mjerama podrške našim hotelijerima i ugostiteljima. Šta oče-kujete od njih?

nezvjestan perod. Ipak, nadamo se da će se situacja ubrzo stabilizovati, te da ćemo uz postojeće i nove podstcajne mjere prevazći ovaj krizni perod.

Kao što ste rekli, kompanija Comp Co-merc je dala svoj doprnos u prevazilaže-nju ove situacje jer smo svjesni da samo zajedničkim zalaganjem mozemo što prije i što uspješnije izaci iz ove stuacije. Shodno tome, mi smo sve svoje objekte ustupli Državi za namjenu karantina. Ho-teli Lighthouse u Igalu i na Vučju su bili domaćini našim državljanima koji su došli iz inostranstva u Crnu Goru nakon početka pandemije. Nakon isteka peroda inkubacije od 14 dana, građani koji su bili u hotelima su pošli svojim kućama, nakon čega je iz-vršena profesionalna deratizacija i dezin-fekcija kompletnih objekata. Naše osoblje sada priprema objekte za normalan rad, sa nadom da ćemo što prije primiti prve goste. U hotelu Onogošt su i dalje smješteni zdra-vstveni radinici i mi im stojimo na raspola-ganju sve dok oni budu iskazivali potrebu za tim.

Glasnik: Ukoliko se pandemija uskoro suz-bije do kad bi se njene posljedice osjećale u turizmu? A, ukoliko ona potraje?

R. Jovović: Ukoliko se pandemija suzbije u neko skorije vrijeme, posledice će se osje-ćati najmanje do proljeća naredne godine. Ukoliko se pandemija ne uspije suzbiti tako brzo, bojim se da će posledice biti dugoroč-ne. Poznato je da velike agencije već sada ugovaraju aranžmane za narednu sezonu, a novonastala situacija je sve stopirila dok se zdravstvena situacije ne stabilizuje, te dok se ne sagledaju ekonomske posljedice koje je pandemija prouzrokovala. Shodno tome, ukoliko se pandemija brzo suzbije, oporavak će biti brži pa možemo planirati i ugovarati aranžmane za narednu sezone. U supro-tnom, sve će biti neizvjesno da daljnjeg.

Glasnik: Ako želite da dodate još nešto što nije obuhvaćeno pitanjima molimo da to učinite.

R. Jovović: Želio bih još jednom da pozo-vem sve građane Crne Gore na nastavak jedinstva i svih poštovanje mjera Nacional-nog koorinacionog tjela, jer smo na dobrom putu da iz ove situacije izađemo sa poslje-dicama koje su daleko manje u poređenju sa ostalim zemljama.

Nakon prevazilaženja problema izavanih zdravstevenom situacijom, biće nam po-trebno isto takvo jedinstvo i sinergija svih aktera u društvu, kako bi se naš turistički sektor oporavio što brže i uspješnije.

R. Jovović: Naše društvo je ovih dana, čini se više nego ikad, jedinstveno u nastojanji-ma da se zajedničkim snagama izborimo sa ovom situacijom kako bi se što prije i uz što manje posledice suzbilo širenje ovog opasnog virusa. Isto tako, mišljenja sam da je potrebno jedinstvo i doprinos svih aktera u ekonomskom životu da posledice po eko-nomiju budu što manje. U skladu sa tim, lokalne uprave će imati važnu ulogu kroz oslobađanje dijela lokalnih obaveza koje turistički privredenici plaćaju. Prije svega mislim na porez na nepokretnost, doprinos turističkim organizacijama, takse na rekla-me i pristup putevima…

Glasnik: Hrvatska je pripremila popust od 50 odsto za ljetovanje njihovih građana u svojoj zemlji, a slične benefite imaće i građani Srbije. Da li se kod nas planiraju slične aktivnosti?

R. Jovović: Hrvatska i Srbija su u cilju oču-vanja svojih turističkih resursa pripremile kvalitetne mjere kada su u pitanju bene-fiti za ljetovanja njihovih građana u tim zemljama, pa smatram da bi o sličnim aktivnostima trebalo razmisliti i kod nas. Međutim, činjenjica je da te zemlje imaju daleko više stanovnika od Crne Gore, pa će samim tim te mjere biti značajno produk-tivnije u tim zemljama nego što bi bile kod nas. Međutim, ove godine više nego ikad, svaki gost će biti veoma značajan, pa se treba potruditi da što više naših građana ljetuje u Crnoj Gori. Pored toga, tržište re-giona je za nas tradicionalno veoma važno pa će mjere koje koje su donjele ove zemlje imati negativan utcaj na posjetu gostiju iz tih zemlja u Crnoj Gori, pored već iznesenh problema izazvanih zdravstvenom i eko-nomsom situacjom izazvanom novim ko-rona virusom.

Glasnik: Kakva je situacija u hotelima kom-panije "Comp Commerc", čiji ste osnivač i direktor? Poznato je da ste, kao društveno odgovorna kompanija, neke objekte stavili na raspolaganje za smještaj osoba kojima je određen karantin, odnosno izolacija.

R. Jovović: Situacija je ozbiljna kao uosta-lom i u većini kompanja koje se bave tu-rizmom i ugostiteljstvom. Nemogućnost predviđanja vremenskog peroda u kome će se zdravstvena situacija stabilizovati dovo-di do ekonomske nezvjesnosti u kompani-jama i nemogućnosti da planiramo naše naredne aktivnosti. Akumulacija koju smo stekli je utrošena u zimskim mjesecima i tokom peroda zabrane rada ugostiteljskih objekata, pa nam slijedi veoma izazovan i

26

Broj 4 April 2020.

hibit the work of the business community in this industry. Following the stabilizati-on of the situation and the return to usual business activities, the tourism sector will, unfortunately, continue to experience con-sequences for a certain period. The corona virus pandemic has hit almost the entire world, leaving economic consequences in all countries which combat this phenome-non. As our tourism depends on foreign guests, the consequences will certainly be felt until the situation in the world is retur-ned to normal.

Glasnik: It is almost certain that we have "lost" the preseason (many arrangements are cancelled). What are your expectations of the main tourist season?

R. Jovović: At the moment, it is ungrateful to make any predictions, because it is un-certain how long this situation will last. As I have already said, our tourism depends on foreign guests, which is an additional fac-tor of uncertainty, because we cannot pre-dict how the situation will develop in the countries, which most of our tourists come

An invitation to Montenegrin citizens to spend the summer holidays in their country

Ranko Jovović, President of the Tourism and Hospitality Association Board

This year, more than ever, every guest will be very important, so we should put efforts to encourage as many

of our citizens as possible to spend sum-mer holidays in Montenegro, says in the interview for Glasnik Ranko Jovović, the President of the Tourism and Hospitality Association Board. He adds that the full recovery of the tourism sector will requi-re the additional long-term measures and incentives, as the crisis will certainly be felt even after the stabilization of the he-alth situation. If the pandemic is quickly suppressed, recovery will be faster, so we can plan and make arrangements for the next season.

Glasnik: The corona virus pandemic has mostly affected one of the key sectors of our economy – tourism, which will face big and long-term consequences. Could you please comment this situation on?

R. Jovović: The tourism and hospitality sector is the most affected by the current situation, because measures to mitigate the outbreak of the new virus corona pro-

from and what the economic consequen-ces will it leave in those countries. As the purchasing power of the population decre-ases, people give up travelling first, so the course of the tourist season depends on the health, but the economic situation as well.

Glasnik: Are there any estimates of the pandemic impact on Montenegrin touri-sm?

R. Jovović: Any assessment would be ar-bitrary, since we do not know when the situation with the corona virus pandemic will end, so the decline in tourism turnover depends on the duration of the situation. It will certainly be significant, but as long as this situation lasts, it is very difficult to give more accurate assessment.

Glasnik: What are the biggest challenges for tourism managers now? (Is it the har-dest to keep a workforce which is known to be in high demand in tourism or ...).

R. Jovović: Exactly, the biggest challenge for the business community is to retain employees and regularly pay their salari-

Our tourism depends on foreign guests, so the business of this sector will certainly be dictated by the normalization of health and economic situation in the world.

27

Broj 4April 2020.

es. The business community is aimed to retain as many employees as possible and provide them with secure earnings. Howe-ver, this is not possible for many, especially small and medium-sized companies, due to insufficient accumulation of funds. This is especially pronounced, because the cri-sis caused by the pandemic occurred after the winter, when a number of companies recorded very low or no economic activity, so resources were mostly used up to settle liabilities during the winter.

In addition, the business of a significant number of caterers this winter is characte-rized by a lower turnover than last winter due to the Law on restriction of usage of tobacco products, which entered into force. Also, the winter tourist season in ski re-sorts did not come up to the expectations, so the crisis caused by the virus corona pandemic happened at the most unfavou-rable moment, when the economic activity needed to increase.

Glasnik: Which measures do you expect to be adopted by the Government of our coun-try in order to preserve tourism - a strategic economic branch and to ensure its growth?

R. Jovović: The Government has already adopted two packages of the short-term measures as the response to the current situation in order to partially mitigate the consequences caused by the corona virus outbreak. Deferred payment of taxes and contributions on personal income, a mo-ratorium on loan repayment and announ-ced wage subsidies in the amount of a part of the minimum wage in Montenegro are very important to overcome this first "im-pact" of the crisis. However, a full recovery of the tourism sector and a return to grow-th rates in tourism will require additional long-term measures and incentives, as it is certain that the crisis will be felt even after stabilization of the health situation.

Glasnik: Mitigating the negative economic effects also requires support measures to our hoteliers and caterers by the local governments. What do you expect from them?

R. Jovović: These days, our society seems united more than ever in its efforts to tac-kle this situation so as to suppress the out-break of this dangerous virus as soon as possible and with fewer consequences. I also believe that all actors in economic life need to join hands and make a contributi-on in order to minimize the consequences for the economy. Accordingly, local gover-

As you said, "Comp Commerc" company has made its contribution to overcoming this situation, because we are aware that only if we join hands, we can get out of this situation sooner and more successful. Ac-cordingly, we have disposed of all our faci-lities to the State to be used as the quaran-tines. The hotels Lighthouse in Igalo and Vučje hosted our citizens who came from abroad to Montenegro after the pandemic.

After the 14-day incubation period, the citi-zens, who were in the hotels, went to their homes, after which professional disinfec-tion were carried out in the facilities. Our staff is now preparing the facilities for nor-mal operation, hoping that the first guests will be accommodated as soon as possible. Healthcare workers are still hosted at the Onogošt Hotel and we remain at their dis-posal as long as they need.

Glasnik: If the pandemic is to be suppres-sed soon, by which time would its effects feel in tourism? And what would happen if it lasts?

R. Jovović: If the pandemic is suppressed in the near future, the consequences will be felt at least until next spring. If the pande-mic fails to be suppressed so quickly, I"m afraid of the long-term consequences. It is well known that large agencies have been already making arrangements for the next season, and the new situation has stopped all activities until the stabilization of the health situation and until the economic consequences of the pandemic are con-sidered. Consequently, if the pandemic is quickly suppressed, recovery will be faster, so we can plan and make arrangements for the coming seasons. Otherwise, everything will be uncertain for the time being.

Glasnik: Is there anything you would like to mention which has not been covered by our questions but you think is important for our discussion?

R. Jovović: Once again I would like invi-te all citizens of Montenegro to be united and respect all the measures brought by the National Coordination Body, because we are on the right track to come out of this situation with far fewer consequences than other countries. After overcoming the problems posed by the health situation, we will need the same unity and synergy of all actors in society, in order to recover our tourism sector as quickly and successfully as possible.

nments will play an important role by rele-asing tourist businesses from the payment of part of the local obligations. First of all, I think of real estate taxes, contributions to the tourism organizations, fees on adverti-sing and access to roads…

Glasnik: Croatia has prepared a 50 percent discount for its citizens, who spend the summer holidays in their country, and si-milar benefits will be enjoyed by the Serbi-an citizens. Are similar activities planned in our country?

R. Jovović: In order to preserve their tou-rism resources, Croatia and Serbia have prepared quality measures when it comes to the benefits for their citizens, who spend summer holidays in these countries, so I think that similar activities should be con-sidered in Montenegro as well. Neverthe-less, these countries have far more inha-bitants than Montenegro, and therefore these measures will be significantly more productive in these countries rather than in our country. However, this year, more than ever, every guest will be very impor-tant, so we should put efforts to encoura-ge as many of our citizens as possible to spend summer holidays in Montenegro. In addition, the regional market is traditi-onally very important to us, so the measu-res taken by these countries will have an adverse impact on the visit of guests from these countries to Montenegro, besides the already mentioned problems caused by the health and economic situation due to the corona virus outbreak.

Glasnik: What is the situation with the "Comp Commerc" hotels, which you are the founder and CEO of? It is well known that, as a socially responsible company, you have made some facilities available for accommodating people who have been quarantined or isolated.

R. Jovović: The situation is as serious as in most companies, engaged in tourism and hospitality. The inability to predict the time period when the health situation will sta-bilize leads to the economic uncertainty in companies and the inability to plan our next activities. The accumulated funds we obtained were spent during the winter and during the period when the work of the catering facilities was banned, so there is a very challenging and uncertain period ahead of us. However, we hope that the situation will stabilize soon and that, with existing and new incentive measures, we will overcome this crisis.

28

Broj 4 April 2020.

Sektor trgovine adekvatno odgovorio izazovu pandemijskih okolnosti

Zahvalnost trgovcima i njihovim zaposlenim

Privredna komora poziva sve aktere u društvu da se sa pošto-vanjem odnose prema radu crnogorskih trgovačkih kompa-nija koje su značajno doprinijele da građani u što je moguće

manjoj mjeri osjete posljedice krize uzrokovane pandemijom vi-rusa COVID-19.

Dok su u brojnim zemljama Evrope i okruženja prazni rafovi pro-davnica bili svakodnevna pojava, Crna Gora je toga bila pošteđena zahvaljujući umješnosti našeg trgovačkog sektora. To nije bio ni-malo lak zadatak, s obzirom na to da su pojedine države, na koje je naša privreda tradicionalno usmjerena, zabranile izvoz roba u cilju zaštite snabdijevanja svojih građana. Moramo pohvaliti pravovre-menu reakciju naših trgovačkih kompanija koje su se brzo preor-jentisale na alternativna tržišta i tako omogućili da Crna Gora ne oskudijeva u svim potrebnim proizvodima, pri čemu su, što poseb-no želimo istaći, snažnu podršku imali u špediterskim i transpor-tnim kompanijama. Na taj način, sektor trgovine je spremno i ade-

kvatno odgovorio aktuelnom izazovu, doprinoseći kvalitetu života naših građana u ovim kompleksnim vremenima.

Trgovinske radnje su kvalitetno uslužile hiljade potrošača, uz veli-ki rizik po zdravlje svojih zaposlenih. Iako je tražnja za osnovnim životnim namirnicama značajno porasla, trgovci se nijesu vodili principima tržišnog poslovanja i podizali cijene, čime su pokazali visok stepen društvene odgovornosti. Napominjemo da su trgo-vačke kompanije u ovim izazovnim vremenima donirale značajnu pomoć u novcu, opremi i namirnicama radi prevazilaženja posle-dica epidemije.

Zbog svega navedenog, apelujemo na crnogorske građane da se ne vode ostrašćenim političkim izjavama koje nemaju utemeljenje u realnosti, a uperene su protiv pojedinih trgovačkih kompanija. Po-zivamo predstavnike političkih stranaka na odgovorno djelovanje u interesu svih građana Crne Gore.

29

Broj 4April 2020.

U ovoj godini recesija svjetske ekonomije

Prof. dr Božo Mihailović, Ekonomski fakultet, Univerzitet Crne Gore i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore

Prognoze svjetskih ekonomskih eksperata su da će u svim zemljama doći do usporavanja ekonomskog rasta u ovoj godini. Predviđanja da će u 2021. godini doći do ekonomskog oporavka su pod velikim znakom pitanja, i ja u ovoj godini očekujem recesiju, kaže profesor Mihailović.

30

Broj 4 April 2020.

Ja "navijam" da se prognoze svjetskih eksperata o ekonom-skom oporavku 2021. godine ostvare. Personalno, očekujem recesiju, koja će, sigurno, biti u ovoj godini. Dalji tok zavisi od

borbe čovječanstva sa ovim privrednim i društvenim zlom, kaže univerzitetski profesor dr Božo Mihailović analizirajući krizu sv-jetske ekonomije, izazvanu pandemijom koronavirusa. Mjere Vla-de Crne Gore afirmativno komentariše insistirajući da se njihovi ciljevi: socijalini i proizvodni, što prije realizuju. Profesor navodi da nam sada predstoji složeniji zadatak, koji se odnosi na stimuli-sanje privredne i posebno preduzetničke aktivnosti, gdje, očekuje, ključnu ulogu finansijskih institucija.

Glasnik: Negativne posljedice pandemije koronavirusa itekako se odražavaju i na Crnu Goru jer je naša otvorena ekonomija posebno ranjiva. Da li se može procijeniti koliko ova globalna pošast može da nas košta i koji će sektori privrede biti najviše pogođeni?

B. Mihailović: Pandemija koronavirusa negativno utiče na sve ekonomije u svijetu. Nema ni jedne, a da nije pogođena njegovim djelovanjem: razvijene, manje razvijene, male i velike… Logično je i neminovno da se sve to odražava na našu malu i otvorenu eko-nomiju. Za sada je teško izračunati koliko će sve to negativno dje-lovati na crnogorsku ekonomiju. Ono što je tačno jeste da je dnevni bruto domaći proizvod prije izbijanja pandemije bio 12-13 miliona eura. Ako se pretpostavi da (za sada) imamo njegovo umanjenje za najmanje 50%, to znači da je mjesečni gubirtak oko 180-190 miliona eura, a kvaratalni oko 540-600 miliona eura. Negativnim dejstvom će biti pogođeni svi sektori i svi građani Crne Gore. Za sada, kriza se najviše odražava na sektor usluga (svih vrsta). Posebno je naga-tivan uticaj na turizam, koji je stvarao oko 25% GDP Crne Gore. Sve su prognoze nepouzdane, u ovom momentu. Centralni je problem što se ne zna koliko će dugo ovo zlo trajati. Prognoze se zasnivaju uvijek na određenim prepostavkama.

Glasnik: U svim javnim obraćanjima insistirate na tome da je bor-ba sa koronavirusom prvo borba za zdravlje stanovništva, za živo-te ljudi, a potom za ekonomiju. I pozivate na zajedništvo i toleran-ciju, koji nemaju alternativu. Objasnite.

B. Mihailović: Da, tačno ste primijetili da sam u prvi plan stavljao zdravlje ljudi. Oni su uvijek najvažniji resurs. Bez ljudi nema eko-nomije, a ekonomija se razvija zbog zadovoljenja potreba ljudi. To je uzročno-posljedična veza, dokazana mnogo puta u ljudskoj istoriji. Zato u ovim složenim okolnostima nam treba mnogo za-jedništva, solidarnosti – svako treba da razmisli: a kako je onome pored mene, pa i na drugom "kraju svijeta". Jedino tako možemo biti pobjednici,i to SVI. Pobjedu ne može izvojevati ni jedan pojedi-nac, a ni grupa. Pobjeda je na drušvu(i svijetu!) kao cjelini.

Glasnik: Radnicima poručujete da učine sve za svoje kompanije, a poslodavcima da sada ne otpuštaju zapošljene. Koliko će oni imati sluha za ove Vaše apele?

B. Mihailović: Svima poručujem da je najvažnie očuvati "biće" kompanija. I zaposleni i poslodavci (vlasnici) treba da shvate da su sada svi "jedno i zajedno", jer se treba vratiti u kompaniju po-slije prolaska ili umanjenja ovog privrednog i društvenog zla, koje vreba svakoga. Zaposleni treba da u kompaniji gledaju svoju dugo-ročnu budućnost, izvor egzistencije, a poslodavci da shvate da su ljudi najvrednija "imovina" ( reusrs) preduzeća. Ja vjerujem da će se većina pridržavati ovog fundamentalnog koncepta ( filozofije) i da će svako u praksi postupati poštujući ga kao vrhunski cilj. Biće sigurno i izuzetaka, koji će vremenom shvatiti da nijesu u pravu.

Što prije, to po njih (i sve nas) bolje!

Glasnik: Zašto potencirate neophodnost većeg okretanja proizvo-dnji, posebno održivoj poljoprivredi?

B. Mihailović: Još od inicijalnih faza tranzicije nijesmo obraćali dovoljno pažnje na čuvanje preduzeća koja stvaraju materijalni proizvod. Zato su mnoga velika preduzeća otišla u stečaj ili izgu-bila tržište. Realna ekonomija nije imala prioritet, pogotovo proi-zvodni sektor. Zaboravili smo na davnošnju Marksovu maksimu: "bez proizvodnje nema potrošnje". Zbog toga smo došli u situaci-ju da nam uslužni sektor dominira u stvaranju GDP-a. Ilustracije radi navedimo da je u 2018. godini vodeća djelatnost od dvadeset, koliko ih naša statistika prati, u stvaranju GDP-a bila trgovina sa 12,6%, dok je prerađivačaka industrija učestvovala sa svega 4%; po-ljoprivreda, šumarastvo i ribarstvo sa 6,7%, koliko i državna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje (statistička klasifikacija) itd. Činjenica je da smo uvozili mnoge proizvode, pogotovo iz sek-tora poljoprivrede, koje smo mogli da proizvodimo. Sada je pravi trenutak da napravimo radikalni zaokret u tom pogledu. Zato nam treba nova strategia razvoja, zasnovana na našim resursima, koja će dati prioritet materijalnoj proizvodnji.

Glasnik: Kako ocjenjujete mjere Vlade naše zemlje koje su okrenu-te zaštiti građana i očuvanju ekonomije? Jesu li u skladu sa situa-cijom i da li će njihovi rezultati dati prave efekte?

31

Broj 4April 2020.

B. Mihailović: Ja sam svoje stavove već prezentirao javnosti, a i na sastanku ekonomskih eksperata sa predsjednikom Vlade, 13. aprila 2019. godine. Ponoviću, mjere su bile primjerene trenutku, objektivne, blagovremene i konzistentne. One su imale dva cilja: a) socijalini i b) proizvodni. I jedne i druge treba što prije realizo-vati, sa što manje adminstrativnih procedura. Sada nam predstoji složeniji zadatak, koji se odnosi na stimulisanje privredne i poseb-no preduzetničke aktivnosti. U tom cilju posebno očekujem anga-žovanje bankarskog sektora, kroz nove kreditne linije, koje će se zasnivati na dužem grejs periodu, vremenu otplata i niskim ka-matnim stopama. Banke moraju da uspopstave saradnju sa svojim klijentima i da shvate da im od njih zavisi uspješnost sopstvenog biznisa. Što prije- to za njih (a i za sve) bolje!

Glasnik: Hoće li Vlada morati da se zadužuje kako bi obezbijedila funkcionisanje sistema? Šta bi to zaduživanje značilo?

B. Mihailović: Crna Gora je sve svoje kreditne obaveze blagoverme-no izmirila i ima povoljnu reputaciju kao dužnik u međunarodnim okvirima. Prošlogodišnje "zaduživanje radi razduživanja" po nižim kamatnim stopama je bio pravovrmeni i izvanredan ekonomski potez. Sigurno je da će u uslovima smanjenog priliva u budžetu (zbog neophodnih mjera odlaganja i oslobađanja od poreza i do-prinosa) biti potrebno novo zaduživanje. Ono mora biti usmjereno na funkcionisanje države kao sistema i dalje vođenje adekvatne socijalne politike. Veoma je dobro što su nam prema različitim

kreditorima "vrata otvorena", zbog urednosti plaćanja dosadašnjih obaveza. Koliki će iznos biti potreban, u ovom momentu je teško precizirati, ali će se detaljnije znati u toku daljeg ponašanja virusa, a i nas građana.

Glasnik: Ko što ste rekli, izuzetno su važni i potezi banaka i IRF-a na prevazilaženju posljedica pandemije, odnono održavanju likvi-dnosti realnog sektora. Kako vidite ulogu finansijskog sektora?

B. Mihailović: Najvažnije je u postojećoj situaciji da svako radi svoj posao. Uloga finansijskog sistema u cjelini je posebno važna. Mo-ramo da shvatimo da IRF ne može sam sve da uradi, niti sa sta-novišta porftolija kojim raspolaže, niti administrativnog kapacite-ta. Veoma je dobro što on, u datoj situaciji, postoji kao institucija. Međutim, ono što se očekuje od cjeline bankraskog sistema (sekto-ra) jeste da bude naročito aktivan i za postojeća, a posebno za nova preduzeća. Po mojem mišljenju, on još nije regaovao na pravi na-čin. Vjerujem da će shvatiti potrebu za promjenu ponašanja i pro-pušteno uskoro početi da nadoknadjuje. U sve se to mora uključiti Centralna banka Crne Gore, kao vrhovna monetarna institucija.

Glasnik: Saglasni ste da održivi privredni razvoj treba graditi na nauci, inovacijama i digitalizaciji kao ključnim preduslovima da-ljeg napretka. Objasnite?

B. Mihailović: Da, to sam više puta istakao. Inovacije su sada po-trebnije više nego ikada, u svim sektorima. One su već došle do

32

Broj 4 April 2020.

izražaja u obrazovanju, na različitim nivoi-ma. Pošto je sigurno da "dan poslije" virusa (nadamo se da će doći što prije) neće biti isti ni u čemu, kao dan prije početka virusa, to će digitalizacija u svim oblastima zauze-ti posebno mjesto. Za nju je potrebno novo obrazovanje većine naših građana, poseb-no u biznisu "od kuće". Naravno, u dužem roku će doći do izražaja objektivna potre-ba primjene nauke i poštovanja struke, što nam do sada nije bila bolja strana.

Glasnik: Koliko će vremena trebati da se oporavi naša privreda, nakon pandemije? Koji ekonomski potezi imaju prioritet na-kon izlaska iz ove situacije?

B. Mihailović: Ovo je prva kriza koja nije izazvana ekonomskim faktorima. U odno-su na ekonomiju, ona je endogena i poslje-dična. Zato su sva predviđanja naslonje-na (ili moraju biti naslonjena) na vrijeme trajanja pandemije. Pažljivo sam pratio izjave svjetskih autoriteta iz ove oblasti (medicine) ipokušavao da ih, koliko mogu, razumjem. Zapazio sam da postoji mnogo neslaganja i još više nepoznanica. Zato je nezahvalno predviđati vrijeme izlaska iz ekonomske krize. Jedno je sigurno: prave posledice će nastupiti tek izvesno vrijeme poslije pandmije (u ovom ili onom obliku). U međuvremenu, priorietet treba dati onim sektorima koji mogu brzo da poslovno dje-luju; to je sektor usluga (u njaširem smislu) i malog biznisa. Naravno, pretpostavka je da se za vrijeme pandemije očuvaju naši veliki sistemi (Plantaže i dr.), što nije lako. Preduzetništvo treba da bude u mislima svakog našeg građanina, koji se može ba-viti biznisom.

Glasnik: Da li bi ova kriza, po mnogima slična, ili, pak, veća odglobalne finansijske 2008. mogla svjetsku ekonomiju uvesti u recesiju?

B. Mihailović: Sve dosadašnje krize su bile "sitne" prema ovoj, posebno zbog činjenice da je napadnut ljudski faktor, kao najva-žniji prozvodni (i potrošni) resurs. Kriza iz 2008 godine je bila jednostavnija (početno – finansijska) u odnosu na aktuelnu, kako prema uzrocinma, tako i prema ukupnom zahvatu i posljedicama. Prognoze su svjet-skih ekonomskih eksperata da će u svim zemljama doći do usporavanja ekonom-skog rasta (negativnih stopa) u ovoj godini. Predviđanja su da će u 2021. godini doći do ekonomskog oporavka. To je pod velikim znakom pitanja, i ja "navijam" da se takve prognoze ostvare. Personalno, očekujem recesiju, koja će sigurno biti u ovoj godini.

Dalji tok zavisi od borbe čovječanstva sa ovim privrednim i društvenim zlom.

Glasnik: Mnogi respektabilni svjetski stručnjaci nedvosmisleno kažu da će svijet izgledati drugačije nakon pandemije koro-na virusa. Je li je sadašnja kriza pokazala da je neoliberalizam poražen jer tržište ne može da funkcioniše bez državnog inter-vencionizma?

B. Mihailović: Iako sam se čitavi profesi-onalni život bavio tržištem, sa stanovišta preduzeća (i raznih organizacija), uvijek sam smatrao da je neophodan određeni vid državne intervencije u ostarivanju ključnih razvojnih ciljeva. Tržište na makro-nivou nije savršeni mahanizam. Ono daje tzv.ex post rezultate, odnosno sa popriličnom vremenskom docnjom. Zato je potreban mix državne regulative sa tržišnim djelo-vanjem, kako se događaji na tržištu ne bi stihijno odvijali. I ubuduće neće doći do su-spenzije tržišta, ali će svi iz postojeće situ-acije, uvjeren sam, izvući značajne pouke. U tom smislu je za očekivati da se stvore i nove ekonomske teorije, koje će biti pu-tokaz za buduće (drugačije) pravce razvoja, pa i nove privredne sisteme.

Glasnik: Ukoliko želite da govorite o još nekim aspektima u vezi sa ovom temom, molimo da to učinite.

B. Mihailović: Ovo su neiscrpne teme, koje će biti, ubijeđen sam, duže aktuelne, nego što sada bilo ko može da pretpostavi. Nji-hov kontinuitet, u daljim istraživanjima, će biti stalna potreba svih vlada i svih zemalja svijeta. I njarazvijenije ekonomije su po-kazale visok stepen ranjivosti, pa i krupne pukotine u različitim privrednim i društve-nim oblastima (zdravstvo), ali i društvenim sistemima. Niko ne može ostati imun od svega što se oko njega dešava.

Crna Gora, kao mala zemlja i otvorena eko-nomija, ima šansu da brzo djelujemo i bu-demo adaptibilni na nove uslove. Bitno je da anticipitramo promjene i da se prema njima kreativno odnosimo. Zato je moja preoruka svakom našem građaninu da se zapita: šta može kreativno učiniti u ovoj si-tuaciji? Kako može doprinijeti sebi i svojoj porodici da prije izađe iz ovog privrednog i društvenog galimatijasa? S druge strane, svi treba da shvatimo da smo na istom za-datku; da nema političkih, ni bilo kakvih podjela; malo nas je za dijeljenje, a nije ni vrijeme za to. Podjele mogu samo svakome da doprinesu loše rezultate– i pojedinačno i kolektivno.

33

Broj 4April 2020.

Recession of the global economy this year

PhD Božo Mihailović, Faculty of Economics, University of Montenegro and President of the Union of Economists of Montenegro

34

Broj 4 April 2020.

I hope that the projections of the economic recovery in 2021 will come true. But, personally I expect recession, which will surely happen this year. The further course depends on humanity"s

struggle with this economic and social evil, says PhD Božo Mihai-lović, analyzing the global economic crisis caused by the coronavi-rus pandemic. He is speaking affirmatively about the measures of the Government of Montenegro, while insisting on accomplishing their goals: social and production-related, as soon as possible. The professor says that a more complex task is now ahead of us, which is related to stimulating economic and especially entrepreneurial activities, where he expects the key role of financial institutions.

Glasnik: The negative consequences of the coronavirus pandemic greatly affect Montenegro, because our open economy is particular-ly vulnerable. Can it be estimated how much this global menace will cost us and which sectors of the economy will be most affected?

B. Mihailović: The coronavirus pandemic has adverse effects on all economies in the world. There is no single one which is not affected: the developed ones, less developed, small and big… It is logical and inevitable that all this reflects on our small and open economy. For the time being, it is difficult to calculate its adverse effects on the Montenegrin economy. It is true that the daily gross domestic product before the pandemic outbreak amounted to EUR 12-13 million. Assuming that (for now) it is reduced by at least 50%, it means that the monthly loss is about EUR 180-190 million, and the quarterly loss is about EUR 540-600 million. All sectors and all citizens of Montenegro will feel its adverse effects. For now, the crisis is mostly affecting the sector of services (of all types). It will have especially negative impact on tourism, which accounted for about 25% of Montenegro"s GDP. All forecasts are unreliable at the moment. The main problem is that one does not know how long this evil will last. Forecasts are always based on certain assump-tions.

Glasnik: In all public statements you insist that the fight again-st coronavirus is first a fight for the health of the population, for the lives of the people, and then for the economy. And you call for unity and tolerance, which have no alternative. Could you please explain?

B. Mihailović: Yes, you noticed correctly that I was bringing people"s health to the fore. They are always the most important resource. Without people, there is no economy, and the economy is developing to meet the needs of the people. It is a causal link, proven many times in human history. That is why we need a lot of unity and solidarity in these complex circumstances - everyone should think of how the one next to them feels, and even the one on the other "end of the world". That is the only way we can be winners, ALL of us. Victory cannot be won by either one individual or a group. Victory is up to the society (and the world!) as a whole.

Glasnik: You urge workers to do everything they can for their com-panies and employers not to lay off their employees now. How sensitive will they be for your appeals?

B. Mihailović: My message to all is that the most important thing is to preserve the essence of the company. Both employees and

employers (owners) need to understand that they are all now "uni-ted", because they need to return to the company, after passing or mitigating this economic and social evil, which is threatening to everyone. Employees should seek in the company their long-term future, a source of existence, while employers should understand that people are the most valuable "assets" (resource) of a company. I believe that majority will adhere to this fundamental concept (philosophy) and that everyone will treat and respect it in practice as the supreme goal. There will certainly be exceptions, who will realize over time that they are wrong. The sooner the better for them (and for all of us)!

Glasnik: Why do you emphasize the need for a greater turn to the production, especially to the sustainable agriculture?

B. Mihailović: Since the initial stages of transition, we have not paid sufficient attention to preserving the companies, which cre-ate a tangible product. That is why many big companies went bankrupt or lost the market. The real economy did not have prio-rity, especially the manufacturing sector. We forgot about Marx"s maxim: "Without production there is no consumption". That is way we got into the situation where the services sector dominates the GDP creation. In order to illustrate, according to our statistics, in 2018 out of twenty activities that we follow, trade was the leading one, accounting for 12.6% in the creation of GDP, while the manu-facturing industry accounted for only 4%; agriculture, forestry and fisheries 6.7%, the same as the public administration and defence and compulsory social insurance (statistical classification), etc. The fact is that we imported many products that we were able to produce, especially from the agricultural sector. Now is the right time to take a radical turn in this regard. Therefore, we need a new development strategy based on our resources which will give pri-ority to material production.

Glasnik: What is your opinion of our Government" measures whi-ch are directed towards protecting citizens and preserving the economy? Are they in line with the situation and will their results produce the right effects?

B. Mihailović: I have already presented my views to the public, in-cluding at the meeting of economic experts with the Prime Mini-ster on 13th April 2020. But, I will repeat that the measures were ti-mely, objective and consistent. They had two goals: a) social and b) production-related. Both should be implemented as soon as pos-sible, with as few administrative procedures as possible. A more complex task is now ahead of us, which is related to stimulating economic and especially entrepreneurial activities. Therefore, I particularly expect the involvement of the banking sector throu-gh new credit lines, which will be based on longer grace period, repayment period and low interest rates. Banks need to establish cooperation with their clients and understand that the success of their own business depend on them. The sooner the better for them (and for everyone)!

Glasnik: Will the Government have to borrow to ensure the functi-oning of the system? What would this borrowing imply?

B. Mihailović: Montenegro has timely settled all its credit obliga-

According to the forecasts of the world economic experts, all countries will record a slowdown in economic growth this year. The projections that 2021 will bring the economic recovery are questionable, while in this year I expect recession, says professor Mihailović.

35

Broj 4April 2020.

tions and it has a favourable reputation as a debtor in the inter-national frameworks. Last year"s borrowing in order to repay at lower interest rates was a timely and remarkable economic move. It is certain that under the circumstances of reduced inflow into the budget (due to necessary measures of deferral and exemption from taxes and contributions) the new borrowing will be needed. It must be directed to the functioning of the state as a system and the continued pursuit of adequate social policy. It is very good that the door has been opened to us by various creditors as a result of due payment of our obligations so far. The amount which will be needed at this point is difficult to specify, but more details will be known when we continue to monitor further behaviour of the vi-rus, and of us citizens.

Glasnik: As you said, the moves of the banks and the IRF towards overcoming the pandemic effects, as well as maintaining the liquidity of the real sector, are extremely important. How do you perceive the role of the financial sector?

B. Mihailović: The most important thing in the current situation is that everyone is doing their job. The role of the financial system as a whole is particularly important. We need to understand that the IRF cannot do everything alone, either from the standpoint of the portfolio it has or the administrative capacity. In this situation, it is very good that it exists as an institution. However, the whole banking system (sector) is expected to be particularly active for both the existing and especially new businesses. In my opinion, it has not reacted in the right way yet. I believe it will understand the need to change the attitude and soon try to make it up for what it failed to do. The Central Bank of Montenegro, as the supreme monetary institution, must be involved in all this.

Glasnik: You agree that sustainable economic development sho-uld be based on science, innovations and digitization as key pre-conditions for further progress. Could you please explain?

B. Mihailović: Yes, I have repeated this several times. Innovations are now needed more than ever in all sectors. They have already been expressed fully in the education sector, at different levels. As it is certain that the "day after" the virus (hopefully it will come as soon as possible) will not be the same as the day before the virus outbreak, digitization will take a special place in all areas. It requi-res new education for most of our citizens, especially in the home--based business. Of course, in the long run, the objective need to apply science and respect for the profession will emerge, which so far has not been our stronger point.

Glasnik: How long will it take to our economy to recover after a pandemic? What economic moves will have priority after getting out of this situation?

B. Mihailović: This is the first crisis which is not caused by eco-nomic factors. In relation to the economy, it is endogenous and consequential. That"s why all the projections depend (or must de-pend) on the duration of the pandemic. I carefully followed the sta-tements of the world authorities in this field (medicine) and tried to understand them as much as I could. I have noticed that there are many discords and even more unknowns. Therefore, it is un-grateful to predict the time of coming out of the economic crisis. One is for sure: the real consequences will come some time after the pandemic (in one form or another). In the meantime, the prio-rity should be given to those sectors that can operate quickly; it is the services sector (in a broad sense) and small business. Of cour-

se, the assumption is that during the pandemic, our large systems (Plantaže, etc.) are preserved, which is not easy. Entrepreneurship should be in the mind of every citizen of our, who can do business.

Glasnik: Could this crisis, in many respects similar to or even gre-ater than the global financial crisis in 2008, put the world economy into recession?

B. Mihailović: All crises so far have been "minor" in comparison to this one, especially due to the fact that the human factor, as the most important production-related (and consumable) resource, has been attacked. The 2008 crisis was simpler (initially the finan-cial one) than the current crisis, both by cause and by overall scale and consequences. According to the forecasts of the world eco-nomic experts, all countries will record a slowdown in economic growth this year. There are projections that 2021 will bring the eco-nomic recovery, which is questionable. I hope that the projections of the economic recovery in 2021 will come true. But, personally I expect recession, which will surely happen this year. The further course depends on humanity"s struggle with this economic and social evil.

Glasnik: Many respectable world experts clearly declare that the world will look different after the coronavirus pandemic. Has the current crisis shown that neoliberalism is defeated because the market cannot function without state interventionism?

B. Mihailović: Although I spent my whole professional life dealing with the market, from the perspective of companies (and various organizations), I have always felt that a certain form of state inter-ventionism was necessary in meeting key development goals. The macro-level market is not a perfect mechanism. It produces the so-called ex post results, that is, results with a considerable time delay. Therefore, a mix of state regulations and market activity is needed to prevent market events from happening disorderly. In the future, there will be no market suspension, but I am convin-ced that everyone will draw significant lessons from the current situation. In this regard, new economic theories are expected to be created, which will be a guideline for future (different) directions of development as well as new economic systems.

Glasnik: If you would like to talk about other aspects regarding this topic, please be free to do so?

B. Mihailović: These are inexhaustible topics, which, I am convin-ced, will be relevant longer than anyone can now imagine. Their continuity, in further research, will be a constant need of all gover-nments and all countries in the world. Even the most developed economies have shown a high degree of vulnerability, including large gaps in various economic and social fields (health), as well as social systems. No one can be immune to everything that is happening around him/her.

Montenegro, as a small country and an open economy, has an opportunity to act quickly and adapt to new conditions. It is im-portant that we anticipate changes and treat them creatively. Therefore, my recommendation to all our citizens is to ask them-selves: what can we creatively do in this situation? How can they contribute to themselves and their families to get earlier out of this economic and social evil? On the other hand, we all need to under-stand that we are on the same mission; that there are no political or other divisions; because we are too small to be divided and even more, it is not the right moment to do so. Divisions can only bring poor results to everyone - both individually and collectively.

36

Broj 4 April 2020.

Povećan uvoz hrane i medicinskih sredstava

Uvoz jestivog ulja povećan je 50 odsto, re-spiratora, zaštitnih maski i rukavica 60 odsto, drastičan pad od 95 odsto bilježe od-jeća i obuća, saopšteno je iz Uprave carina uz pojašnjenje da je povećan uvoz hrane i medicinskih sredstava.

- Uvoz sredstava za higijenu i toaletne kon-fekcije uvećan je za 30 odsto, a znatno je veći uvoz brašna i šećera - kažu iz Uprave carina.

Za 40 odsto je uvećan uvoz medicinskih sredstava i ljekova.

- Pored respiratora, zaštitnih maski i ru-kavica koji bilježe skok od 60 odsto, uvoz analgetika i antibiotika veći je za petinu - pojašnjavaju iz ove institucije i dodaju da se ta roba uvozi iz raznih zemalja.

- Zemlja porijekla zaštitnih maski i ruka-vica je Kina, respiratora Švedska, a najviše ljekova se uvozi iz Slovenije - kažu u Upravi carina.

Srbija, dosadašnji najveći uvozno-izvozni partner, nakon odluke te zemlje da zausta-vi promet, sada je iza Grčke, Albanije, BiH, Bugarske i Hrvatske.

Podaci Carina pokazuju da je, u odnosu na april prošle godine, smanjen uvoz svih vr-sta robe koja služi djelatnostima čiji je rad zabranjen, tako da je osim odjeće i obuće, značajan pad uvoza vozila (80 odsto), alko-hola ( 55) i namještaja (73 odsto).

- U ovim vanrednim okolnostima Uprava carina je reagovala promptno. Obzirom da je određeni broj graničnih prelaza zatvo-ren, na povećani obim posla na otvorenim graničnim prelazima se odgovorilo unutra-šnjom reorganizacijom rada i preraspore-dom službenika sa zatvorenih graničnih prelaza. Ni u jednom momentu promet robe nije stao, te nije došlo do prekida lan-ca snabdijevanja - objašnjavaju iz Uprave carina.

Promijenjen je, kako ističu, i režim rada na graničnim prelazima i u unutrašnjim rob-nim ispostavama.

- Omogućeno je da se na graničnim pre-lazima mogu osnovne životne namirnice i sredstva za higijenu staviti u slobodan promet. To je omogućilo da roba na najbrži mogući način stigne do krajnjeg korisnika. U carinskoj ispostavi Terminal Podgorica, stavljanje ključne robe u slobodan promet je dozvoljen do 22 časa - objasnili su iz ove

institucije i to se odnosi na pošiljke hrane za ljude i životinje, ljekove, sredstva za hi-gijenu i za svu drugu robu za koju se pro-cijeni da bi zadržavanje moglo da ugrozi zdravlje i živote građana.

U drugoj polovini maja otvaranje ugostiteljskih objekata

Predsjednik Vlade Duško Marković kazao je predstavnicima turističke privrede i ho-telijerima da će već od 4. maja biti stvorene pretpostavke za rad malih i srednjih predu-zeća, a da je za drugu polovinu maja plani-rano omogućavanje rada u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, poštujući epide-miološka pravila i procedure.

- Otvorićemo i naše marine za sva plovila, i zahtijevam da se pripremamo za korišće-nje tog resursa - rekao je premijer, saopšte-no je iz Vlade.

Predsjednik Vlade je rekao da Crna Gora nije uvela vanredno stanje jer ono ograni-čava ne samo slobode i prava, nego i stva-ralački i preduzetnički potencijal u svakom segmentu.

- I po rezultatu na suzbijanju epidemije, i po modelu upravljanja, Crna Gora se razlikuje od drugih zemalja - kazao je predsjednik Vlade.

Premijer je na kraju sastanka rekao da je dobio dragocjene informacije i predloge i da će oni biti pažljivo analizirani u Vladi i Ministarstvu turizma.

- Dakle, udružićemo i snage i znanje da odr-žimo turizam kao našu kapitalnu privredu. Želimo da sačuvamo svako radno mjesto u turizmu, Vlada će pomoći direktno za-poslenima. Turizam nije samo sektor, već moćan tržišni instrument naše ekonomske i monetarne stabilnosti. Zbog toga ćemo ga staviti u prvi plan naših ekonomskih mje-ra, i uskoro izići sa odlukom kojom ćemo očuvanje naših kompanija i preduzetnika u turizmu, kao i radnih mjesta, podržati sa oko pet miliona eura iz budžeta - poručio je predstavnicima turističke privrede i hoteli-jerima predsjednik Vlade Duško Marković, RTCG.

Spremni da pomognu Crnoj Gori sa 120 miliona eura

Evropska banka za obnovu i razvoje (EBRD) spremna je da podrži Crnu Goru sa pake-tom od 120 miliona eura, saopšteno je na-kon razgovora predsjednika Crne Gore

Mila Đukanovića sa predsjednikom EBRD Sumom Čakrabatijem, prenosi Pobjeda.

Đukanović i Čakrabati razgovarali su danas putem video linka, a kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, sagovornici su se saglasili da je pandemija ostavila velike posljedice ne samo na zdravstvene siste-me zemalja regiona, Evrope i svijeta, već i da je ozbiljno uzdrmala globalnu i pojedi-načne ekonomije.

Iz tih razloga, dodaje se u saopštenju, po-trebno je brzo kreirati ekonomske progra-me podrške kako bi se u što kraćem roku normalizovale privredne aktivnosti, ocije-njeno je tokom razgovora.

- Spremni smo da utrostručimo našu podr-šku Crnoj Gori - kazao je Čakrabarti.

- Pažljivo pratimo razvoj situacije u regionu i Evropi, i primjećujemo da je Crna Gora do-nijela pravovremene odluke u borbi protiv Covid-19 koje daju dobre rezultate. Zato za nas i nije iznenađenje da ste već počeli sa ublažavanjem mjera - naveo je predsjednik EBED-

U saopštenju se dodaje da je EBRD, una-mjeri da podrži brži oporavak crnogorske ekonomije, i cijeneći dosadašnju saradnju sa Crnom Gorom, pripremila obiman paket podrške.

- Paket je namijenjen malim i srednjim preduzećima, bankarskom sektoru, klijen-tima sa kojima već sarađuje, ali i za nasta-vak ulaganja u energetiku i infrastrukturu. Čakrabarti je istakao da je impresioniran dugoročnim promišljanjem, politikama u kojima nema mjesta panici, kao i regional-nim pristupom po kojem je Crna Gora već postala prepoznatljiva - navodi se u saop-štenju.

Đukanović je kazao je da je ohrabren pravo-vremenom reakcijom i spremnošću EBRD da u ovom momentu značajno uveća svoje plasmane u Crnoj Gori.

Istakao je, kako se navodi, da Crna Gora i u ovako teškim vremenima redovno servisi-ra svoje međunarodne obaveze.

- Mjere koje smo bili prinuđeni da preduz-memo u interesu zaštite zdravlja građana Crne Gore, snažno su pogodile prije svega

Crna Goravijesti

37

Broj 4April 2020.

SME sektor, a zatvaranje granica turizam i usluge. Zato moramo biti posebno pažljivi prema sektorima koji su pretrpjeli štetu. Ipak, ne smijemo razmišljati samo o danu poslije, već nastaviti sa razvojnim projek-tima koji snažno utiču na budućnost Crne Gore i kvalitet života naših građana - naveo je Đukanović.

On je istakao da okvirni paket podrške od 120 miliona eura u ovom momentu pred-stavlja dobru priliku za privatni sektor, ali i za nastavak infrastrukturnih projekata od interesa za državu ili pojedine lokalne sa-mouprave.

- Sagovornici su zaključili da će nastavi-ti intenzivnu komunikaciju u narednim nedjeljama i aktivno sarađivati u pripremi nove petogodišnje strategije Banke koja će u svom fokusu zadržati i zemlje Zapadnog Balkana - zaključuje se u saopštenju kabi-neta predsjednika.

U maju moguć rebalans budžeta

Prijedlog ekonomskih mjera koji je prije nekoliko dana predstavio premijer Duško Marković, predstavlja paket za stabilizaciju i zaštitu zaposlenih i privrede u jeku epi-demije, kaže za Televiziju Crne Gore, mini-starka ekonomije Dragica Sekulić.

Ističe da će se nakon toga ići sa setom mje-ra namijenjenih za razvoj kao i da će se kroz već započeti dijalog sa socijalnim par-tnerima, poslanicima i ekonomskim struč-njacima doći do najboljeg rješenja, kao i da će najvjerovatnije u maju doći do rebalansa budžeta.

- U ovom trenutku mi moramo izuzetno da vodimo računa o održivosti javnih fi-nansija. Dakle, prva stvar o kojoj izuze-tno moramo da vodimo računa je da mi nećemo imati prihode u budžet na način na koji smo to imali prethodnih mjeseci i prethodne godine. Dakle, mi moramo da računamo na manje prihode u budžetu, tu već se akumulira određeni minus - rekla je Sekulić.

Ističe da su to direktna davanja iz budžeta.

- Da se prostremo koliko smo široki, to jeste da zajedno sa poslodavcima podijelimo ono što je obaveze i odgovornost svakog od nas, a to je da zaštitimo ljude koji rade kod nas, a da u narednih mjesec dana izađemo sa još jednim paketom mjera, koji bi podrazumi-jevao nešto potpuno drugačije u odnosu na ovo, a to je pokretanje i razvoj i dalje investi-cije u privredu Crne Gore - dodala je Sekulić.

Navodi da prvi 100 miliona eura vrijedan Vladin paket ekonomskih mjera, donijet 19. marta, čine brze mjere pomoći privredi.

- Cilj je drugog paketa, koji je predložen, da privredu zaštitimo sada da bismo od maja ili juna krenuli u mjere pokretanja i razvoja - kazala je Sekulić.

Sekulić ističe da ekonomija cijelog svijeta osjeća posljedice pandemije.

- Pad privredne aktivnosti je svuda. Pri-vrednici nam kažu: nama je najvažnije da krenemo da radimo. Ovo su mjere čuvanja radnih mjesta i zaposlenih dok privreda ne krene da radi - ocijenila je Sekulić.

Sekulić ističe da oni koji su radili na crno ne mogu da očekuju podršku države.

- Ovu priliku ne može koristiti neko ko je zloupotrijebio poslovanje prema državi i da sad očekuje od države da mu ona u ovako kriznim trenucima pomaže - smatra Seku-lić.

Sekulić je kazala da je predviđeno da EPCG i svi energetski subjekti oslobađaju zatvo-rene djelatnosti fiksne naknade za april, maj i jun, da socijalno ugrožene građane subvencioniraju koliko i Vlada i da ne is-ključuju pretplatnike koji ne izmire pretho-dni dug.

Crnoj Gori 60 miliona iz fonda makrofinansijske podrške

Evropska komisija usvojila je predlog o makro-finansijskoj podršci (MFA) od tri milijarde eura za deset zemalja procesa proširenja i partnerskih zemalja, kako bi im pomogla da se ograniče ekonomske posljedice uzrokovane pandemijom koro-navirusa. Predlog je na vrhu strategije pa-keta "Team Europe", koji obuhvata opsežni i ciljani odgovor kako bi se pomoglo par-tnerskim zemljama u borbi sa pandemijom koronavirusa. To predstavlja važan poka-zatelj solidarnosti EU sa ovim zemljama, u vrijeme krize bez presedana, navode iz Komisije, prenosi RTCG.

Predlog, koji prati preliminarne procjene finansiranja, predviđa da Crnoj Gori bude raspoređeno 60 milona eura, dok će osta-la sredstva makrofinansijske podrške biti omogućena Albaniji 180 miliona, BiH 250 miliona, Gruziji 150 miliona, Jordanu 200 miliona, Kosovu 100 miliona, Moldaviji 100 miliona, Sjevernoj Makedoniji 160 miliona, Tunisu 600 miliona i Ukrajini 1,2 milijarde eura.

"Podrška našim susjedima neophodna je tokom krize kako bi cijeli region bio stabi-lan. Kao dio globalnog odgovora EU na pan-demiju koronavirusa, moramo da pomo-gnemo susjednim zemljama u ublažavanju najgoreg ekonomskog uticaja. Ovi "Krizni programi Makro-finansijske pomoći" će omogućiti da deset zemalja obezbijedi makroekonomsku stabilnost, da sašuvaju građane i preduzeća tokom krize", kazao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsje-dnik za resor "Ekonomija u funkciji građa-na".

Evropski komesar za ekonomiju, Paolo Đentiloni pozvao je Evropski parlament i Savjet da odobre ovaj važan paket.

"Evropska solidarnost ne smije da stane na granicama EU. U globalnoj krizi, stojimo ili padamo zajedno. Danas, Evropska komisi-ja je preduzela odlučan korak da pomogne deset zemalja u susjedstvu u borbi protiv koronavirusa", kazao je komesar Đentiloni.

Sredstva makrofinansijske pomoći biće do-stupna tokom 12 mjeseci u formi zajmova po visoko povoljnim uslovima kako bi se pomoglo ovim zemljama da pokriju nepo-sredne i hitne finansijske potrebe. Zajedno sa podrškom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), sredstva mogu doprinijeti ja-čanju makroekonomske stabilnosti i stva-ranju prostora za dodjeljivanje pomoći za zaštitu građana i ublažavanje negativnih socio-ekonomskoh posljedica koronaviru-sa. Ovaj instrument takođe ostaje dostupan za druge zemlje koje se suočavaju sa pro-blemima platnog bilansa, navode u Evrop-skoj komisiji.

Predlog komisije treba da usvoje Evropski parlament i Savjet EU.

Iz Komisije podsjećaju da pored Makrofi-nansijske pomoći, EU podržava susjedstvo i Zapadni Balkan kroz niz drugih instru-menata, uključujući humanitarnu pomoć, budžetsku podršku, tematske programe, tehničku pomoć kao i preusmjeravanje sredstava i garancija iz Evropskog fonda za održivi razvoj kako bi se podržalo inve-stiranje u sektore koji su nateže pogođeni pandemijom.

38

Broj 4 April 2020.

Prioritet je pokretanje proizvodnjePremijer Marković i ministri o ekonomskim mjerama Vlade

Premijer Duško Marković je komentarišući ocjene da Vlada izdvaja sredstva, ali bez konkretnog predloga, kazao da je pristup izvršne vlasti blagovremen, efikasan i najbolji.

- Ako bi radili drugačije, upropastili bismo sve što imamo danas, a novac koji imamo, kako neki predlažu mogli bi potrošiti u jednom danu, dok već idućeg ne bi imali za penzije, obrazovanje i zdra-vstvo. Razumijemo ovakve zahtjeve i ne odgovaramo na njih - na-veo je Marković.

On smatra da se u Crnoj Gori mora uraditi sve da se organizuje proizvodnja kako ne bi zavisili od drugih.

- Poruka našim partnerima koji kažu da treba dati novac i pomoć, jeste da nam Unija poslodavaca, Privredna komora i Udruženje menadžera ponudi programe za pokretanje proizvodnje u Crnoj Gori, a Vlada će obezbijediti pare - dodao je Marković.

On je, nakon sjednice Vlade, kazao da su nezahvalne procjene o iznosu gubitaka od turizma, zbog novonastale situacije.

- Niko to ne zna, ali ja od prihoda u turizmu ove godine nemam veliku nadu. Namjera je Vlade da sačuva turističku privredu koliko je god to moguće - rekao je Marković.

On je naveo da mu je na sastanku sa predstavnicima turističke pri-vrede saopšteno da oni ne traže pomoć, odlaganje ili otpis kama-ta, nego da sa bankama naprave aranžman da dobiju reprogram postojećih kredita i bolje grejs periode kako bi sačuvali osnovni sadržaj.

- Rekli su mi da oni očekuju oporavak turističke privrede u proljeće naredne godine - dodao je Marković.

On je, govoreći o autoputu, kazao da završetak tog projekta u pred-viđenom roku nije realan zbog toga što izvođaču fali 700-800 ra-dnika koje ne može da obezbijedi iz objektivnih razloga.

- Sada su radovi oslonjeni na domaću operativu, koja je kritikova-na i navodno privilegovana, ali se radovi obavljaju mogućom dina-mikom. Takođe, pokušava da se obezbijedi bolja dinamika radova da bi se skratio rok kašnjenja - naveo je Marković.

On je, govoreći o trećem paketu mjera, kazao da ne može reći nje-gov sadržaj, ali da on neće biti samo finansijski, već i strateški i razvojan i imaće nekoliko elemenata na kratki, srednji i dugi rok, koji će uključivati diverzifikciju ekonomije.

Marković je, komentarišući procjene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o padu ekonomije od devet odsto, kazao da se te pro-gnoze ozbiljno razmatraju.

- Nadam se da možemo naći kvalitetniji odgovor od ovih prognoza. Ne želim da vjerujem, ni prihvatim da će to da bude ostvareno. Ne možemo izaći neranjivi iz ove situacije, ali ćemo uraditi sve da sa-čuvamo supstancu naše ekonomije -poručio je Marković.

On je kazao da nema riječi o aranžmanu sa MMF-om, ali će biti ri-ječi o partnerstvu, pri čemu od te međunarodne institucije očekuje značajnu finansijsku podršku, prenosi RTCG.

Marković je, govoreći kreditnoj liniji za podršku medijima, rekao da će ona biti brzo dostupna javnosti, u cilju održivosti medija, koji čine važan segment društva, da se makar ne sjekiraju za plate dok rade važan posao.

Program za podnošenje zahtjeva za subvencije, kroz Program pružanja podrške privredi i zaposlenima na portalu https://eprijava.tax.gov.me/ će biti otvoren za sva privredna društva i sve preduzetnike sa digitalnim sertifikatom od 1. maja u 12h.Prijava preduzetnika bez digitalnog sertifikata će biti omogućena na istom portalu od ponedjeljka 4. maja.

39

Broj 4April 2020.

Program pružanja podrške privredi i zaposlenima u cilju ublažavanja negativnih efekata izazvanih epidemijom COVID-19

Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, je saopštila da program obuhvata šest vrsta subvencija i da je usmjeren na nešto preko 100 hiljada zaposlenih u Crnoj Gori i nekoliko hiljada preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća.

- Ovo je stabilizacioni program koji služi za očuvanje radnih mje-sta koja smo imali u februaru, prije nastupanja epidemije, i jedan je od koraka ka sveobuhvatnim ekonomskim reformama u Crnoj Gori - objasnila je Sekulić.

Ministarka je rekla da je u cilju očuvanja postojećih radnih mjesta, ovim mjerama planirana podrška u visini od 50-100% bruto zarade za svako zaposleno lice koje je bilo evidentirano u mjesecu febru-aru 2020. godine.

Mjere koje su definisane ovim Programom odnose se na subjekte koji su izmirili poreske obaveze zaključno sa 2019. godinom ili su u reprogramu i koji nijesu prekršili naredbe Ministarstva zdravlja donijete u cilju suzbijanja epidemije korona virusa.

Mjere se odnose i na subjekte osnovane u 2020. godini, zaključno sa 15. martom 2020. godine.

Istovremeno, predloženim mjerama će se stimulisati novo zapo-šljavanje kroz subvencionisanje zarada za svakog novog zaposle-nog u periodu od 6 mjeseci.

Privredni subjekt, za jedan mjesec, može podnijeti zahtjev za isto lice samo u okviru jedne predložene mjere.

Sekulić je, obrazlažući mjere, kazala da su predvidjeli subvencije za djelatnosti koje su naredbama Ministarstva zdravlja bile zabra-njene u prethodnom periodu.

- Svim zaposlenim u tim preduzećima i preduzetnicima pripada 100 odsto minimalne bruto zarade - objasnila je Sekulić.

Isti toliki iznos subvencija Vlada je opredijelila i za svakog zapo-slenog u sektoru turizma.

Treća mjera se odnosi na subvencije za ugrožene djelatnosti koje nijesu mogle u punom kapacitetu da obavljaju svoj posao.

Za njih je predviđena subvencija od 50 odsto minimalne bruto za-rade.

Mjera koja se tiče subvencija za novo zapošljavanje podrazumije-va da svako ko evidentira novozapsolenog u odnosu na prethodni mjesec, ako je taj neko bio na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, ima pravo na subvenciju od 70 odsto minimalne bruto zarade za tog zaposlenog.

Karakteristične su, kako je rekla Sekulić, i mjere koje se odnose na subvencije za zarade zaposlenih na plaćenom odsustvu i u ka-rantinu ili izolaciji, u iznosu od 70 odsto minimalne bruto zarade.

- Zahtjevi za subvenciju podnosiće se elektronskim putem po-sredstvom novog elektronskog servisa "Program za dodjelu sub-vencije". Ovaj servis će biti realizovan na portalu Poreske uprave Crne Gore (ePrijava), kojeg privredni subjekti redovno koriste za podnošenje poreskih elektronskih dokumenata - zaključila je mi-nistarka.

Ministarstvo ekonomije obavještava buduće korisnike Programa, da sva pitanja i nedoumice u vezi sa načinom apliciranja za sub-vencije mogu postaviti putem e mail-a: subvencije@mek.gov.me. Ministarstvo ekonomije će na dnevnom nivou odgovarati na pri-stigla pitanja, a najučestalija pitanja i odgovori na ista će biti obja-vljeni na sajtu Ministarstva ekonomije(www.mek.gov.me).

Takođe, Vlada je predvidjela i olakšice za plaćanje računa za struju.

- Sva preduzeća iz grupe zabranjenih djelatnosti i turističkog sek-tora biće oslobođena za april, maj i jun fiksnog dijela na računu za struju - kazala je Sekulić.

U cilju obezbjeđivanja likvidnosti privrede kreiraće se nove kredi-tne linije u okviru hitnih mjera za ublažavanje posljedica izazva-nih pandemijom korona virusa na ekonomiju Crne Gore, povraćaj PDV-a realizovaće se u roku od najviše 45 dana, dok se limit carin-ske garancije za odloženo plaćanje carinskog duga produžava sa 30 dana na 60 dana.

Umanjenje zarada zaposlenim u javnom sektoru

Ministar finansija, Darko Radunović je rekao da se zarade zaposle-nih u javnom sektoru koji spadaju u grupe poslova A i B u periodu trajanja drugog paketa pomoći umanjuju 50 odsto.

Kad su u pitanju porezi, on je naveo da je dogovoreno da se Poreska uprava zaduži da preduzme sve zakonom predviđene aktivnosti u cilju utvrđivanja osnovanosti zahtjeva za povraćaj poreza na do-datu vrijednost (PDV) i nakon toga ga vrati u roku od najviše 45 dana.

- To znači da smo uvažili zahtjev privrede da se skrati zakonski rok, koji je do sada bio 60 dana - saopštio je Radunović. Vlada je, prema njegovim riječima, donijela i uredbu o odlaganju naplate carina i PDV nastalog prilikom uvoza proizvoda, čime je rok pro-dužen sa 30 na 60 dana.

Radunović je dodao da je Investiciono razvojni fond (IRF) zadužen da dizajnira kreditne linije koje bi bile komplementarne sa mje-rama Vlade, a da u saradnji sa Centralnom bankom (CBCG) do 30. aprila pojednostavi procedure za odobravanje kredita. On je dodao da će potruditi da spreme rebalans budžeta tokom maja, kao i da će sredstva za obezbjeđenje drugog paketa obezbijediti preusmje-ravanjem, jer na računu za subvencije nemaju tolika sredstva.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, kazao je da mje-rama pokrivaju potrebe najranjivijeg stanovništva.

- U drugom paketu mjera planirano je da se pomogne socijalno ugoženim kategorijama kojima nijesmo pomogli ranije, da imaju iz budžeta primanja do 129 eura. To je pomoć nezaposlenima koji su bili na evidenciji ZZZ 31. marta, a koji nijesu direktno ili članovi njihovih porodica korisnici matrijalnog obezbjeđenja ili nakande po osnovu osigurnja od nezaposlenosti - rekao je Purišić.

Tu mogućnost će da iskoristi nešto preko 16 hiljada nezaposlenih.

- Druga mjera se odnosi na jednokratne isplate penzionerima koji primaju srazmjenu penziju u Crnoj Gori i nekoj drugoj državi, što bi bilo 290 hiljada eura - naveo je Purišić.

Treća mjera se odnose na subvenciju za struju za 20,89 hiljada so-cijalno ugroženih lica, u iznosu od 825 hiljada eura.

40

Broj 4 April 2020.

Pravovremene, adekvatne i pravilno targetirane mjere

Prof. dr Vasilije Kostić, ekonomski analitičar i profesor Fakulteta za menadžment u Herceg Novom o mjerama Vlade

Vjerujem da u procesu oporavka, kad se korona obuzda, male ekonomije, uprkos tome što će biti više pogođene, imaju veće šanse za brži oporavak. Od naročite važnosti krite-

rijum "pravovremenosti mjera" Vlade jer on govori o sposobnosti sistema da reaguje blagovremeno u vremenu neizvjesnosti (kakvo je ovo), jača vjeru u sistem, značajno podiže optimizam i kohezi-ono djeluje na društvenu energiju - sabira duh društva bez čega nema motivacije, ocjenjuje za naš časopis dr Vasilije Kostić, eko-nomski analitičar i profesor.

Posljedica krize izazvane korona virusom su u par mjeseci takve da se čitav svijet saglasio u jednom: "više ništa neće biti isto". Otpočelo je preispitivanje osnovnih obrazaca organizovanja i funkcionisanja savremnog društveno ekonomskog razvoja, va-žećih doktrina i naučnih paradigmi, ne samo u globalnim već i u okvirima pojedinačnih - nacionalnihekonomija. Globalizacija koja je dala ogroman civilizacijski doprinos i unapredila život savre-menog čovjeka pokazala je da ima Janusovo lice- dva lica od kojih je više nego ružno -zastrašujuće. U nezamislivo kratkom roku po-kazalo se da globalizovani – povezani, umreženi svijet koji je do juče izgledao kao ekonomski blagoslov može biti ništa manje od ekonomskog prokletsva.

Virus korona je pokrenuo "virus antiglobalizacije", a sa njim zako-nito i promišljanje novih odnosa i nove koncepcije budućeg razvo-ja. Koliki će epidemiološki kapacitet imati virus antiglobalizma i čime će rezultirati ostaje da vidimo u vremenu koje je pred nama. Jedno je sasvim sigurno:ovakva stanja su predvorje budućih veli-kih promjena koje "počinju kao rušenje domina" za koje se nadam da će biti ono što označavamo "kreativnom destrukcijom" .

I za ekonomsku nauku i praksu važi, kao uostalom i za sve dimen-zije života, da je od onoga što vam se dešava mnogo značajnije kako reagujete na to što se dešava. Nije dakle važno gdje se trenu-tno nalazite već u kome se pravcu krećete.

Ako u duhu rečenog procjenjujemo kako je crnogorska Vlada re-agovala na ekonomski šok izazvan korona virusom, bez rizika od bilo kakvog pretjerivanja, se može reći da je to sa stanovišta vre-menskog okvira učinila pravovremeno, sa stanovišta kriterija dje-lovanja je to bilo odlučno, a sa stanovišta sadržaja mjera odgovor je bio adekvatan i pravilno targetiran. Reakcija je bila, dakle, efikasna i efektivna. Prvobitnu rekciju Vlade na krizu procjenjujem kroz tri pomenuta kriterijuma jer je svaki od njih ponaosob od izuzetnog značaja za djelotvornost mjera odnosno za njihov konačan uspjeh. U tom smislu je od naročite važnosti kriterijum "pravovremenosti

Prioritet je u ovom momentu očuvati supstancu crnogorske ekonomije odnosno one koji su najviše ugroženi: sektor mikro, malih i srednjih preduzeća.

41

Broj 4April 2020.

mjera" jer on, pored onoga što znači sam za sebe, govori o sposob-nosti sistema da reaguje (što je njegova ključna funkcija) a u vre-menu neizvjesnosti (kakvo je ovo) pravovremeno djelovanje jača vjeru u sistem, značajno podiže optimizam i koheziono djeluje na društvenu energiju –sabira duh društva bez čega nema motivacije. I kao društvo i kao pojedinci možemo postići samo ono u šta vjeru-jemo da je moguće postići. Ili kako kaže T. Eliot: "Tek kad se usudite da odete predaleko otkrćete dokle možete stići".

Pravovremena reakcija Vlade u obliku odlaganja kreditnih i pore-skih obaveza preduzećima i građanima uz formiranje kreditnih linija od strane IRF ( Investiciono razvojnog fonda) sve u cilju oču-vanja lične potrošnje i likvidnosti preduzeća, a time i očuvanja ra-dnih mjesta je bio samo prvi dio paketa mjera. Naredni segmenti paketa mjera će uslijediti u momentu formalizovanja dogovora sa socijalnim partnerima.

Kad govorimo o socijalnom partnerstvu -usaglašavanju u konci-piranju drugog segmenta mjera, treba reći da proces usaglašava-nja usporava dinamiku čitavog paketa (što nije bez posljedica) ali bi neželjene posljedice po ukupnu djelotvornost paketa u slučaju njegovog odsutstva bile veće iako možda ne bi bile jasno vidljive, ali sasvim sigurno prisutne. Iz krize koja pogađa sve društvene strukture ne može se valjano izaći, a da pri tom zanemarite neke od njih. Duštveni konsenzus je neophodan preduslov da bi se rea-lizovala željena društvena promjena koja je po definiciji značajna, a u ovom slučaju je to nesumnjivo. Ono na šta bih ukazao jeste to da mi kao društvo, razumljivo, nijesmo još uvijek na potrebnom nivou razvitka demokratske društvene svijesti pa i vanredne po-trebe za socijalnim usaglašavanjem ( kao što je sada slučaj), vidi-mo kao priliku da realizujemo svoje parcijalne kratkoročne inte-rese ne vodeći računa da to može biti na štetu naše sposobnosti oporavka u ovom momentu i u vremenu koje dolazi. To je, rekao bih, razumljivi manjak povjerenja u institucije sistema nastao kao posljedica tranzicione transformacije društva koja će se vreme-nom mijenjati.

Iz tog razloga se u javnosti licitira sa manjim ili većim iznosom so-cio-ekonomskih mjera, njihovom izdašnošću, pri čemu je ključni kriterijum u promišljanju zadovoljenje sopstvenih potreba, potreba sektora ili grupe kojoj se pripada i to sada i ovog momenta. O po-sljedicama naših sadašnjih želja odnosno zahtjeva se ne razmišlja mnogo. Za to je zadužena Vlada. A naš uspjeh ( namjerno kažem naš jer ovdje se radi o svima nama, ne o Vladi) u suočavanju sa krizom i izlazak iz nje će zavisiti od onoga šta budemo činili svi kao zajednica i kakve odluke budemo donosili. Efikasnost mjera treba prosuđivati, kad za to dođe vrijeme ne na osnovu izgubljenih radnih mjesta ili preduzeća već na osnovu onoga koliki bi taj broj bio da mjere nijesu donesene.

Sjutrašnjica je obično posljedica današnjih odluka – nema razloga da ovaj put bude drugačije, zato je važno da imamo na umu poslje-dice onoga što želimo odnosno činimo.

Pitanje o veličini paketa koje se konstatntno ponavlja implicira-jući da je paket nedovoljan nije ispravno postavljeno pitanje. Is-pravno postavljeno pitanje jeste: u kome odnosu veličina paketa stoji sa našim mogućnostima i šta bi nam donijelo trošenje paketa iznad naših trenutnih mogućnosti?

Morali bi znati da se donošenje dobrih odluka temelji na dobro po-stavljenim pitanjima. O mudrosti se sudi na osnovu pitanja koja se postavljaju. Ukoliko postavljamo pitanja na način koji nije pra-

vilan, naši odgovori neće odražavati stvarno stanje pa ćemo tako doći u sukob sa sa činjenicama, a tada strada istina.

Dakle, sadašnji paket je najvjerovatnije u skladu ili čak preko naših trenutnih mogućnosti . To ne znači da će u budućnosti paket biti takav niti da će takve biti naše mogućnosti. Javnost koja, razu-mljivo, nije dovoljno edukovana u tom smislu, previđa elemenat promptnosti sadašnjeg trenutka. Sredstva za paket su potrebna sada i odmah. Kasnije raspoloživa sredstva su za kasnije: "Svje-tlost u prostoriju unosi prva svijeća, ostale je samo pojačavaju" kaže jevrejska mudrost koja može biti metafora za ovu priliku.

Paket osim što sadrži dva dijela koja bih nazvao "očuvajućim" tre-ba da sadrži i po najavama će sadržati treći dio ili "stimulišući", i ta razlika u nominovanju će trebati da bude i svakako će biti suštinska razlika u njihovoj operacionalizaciji. Prirodu tog dijela paketa ili posebnog paketa ( vidjećemo) siguran sam da će opre-dijeliti post festum saznanja i nauk vezan sa krizom i izlaskom iz nje. Za detaljnije elaboriranje u ovom momentu nema uslova, a ni dovoljno informacija jer kao što sam rekao na početku: savremeni svijet, pa i mi, suočio se sa nečim potpuno novim, što nije posto-jalo u iskustvu i od nagiba naše krive iskustva – krive učenja će u mnogome zavisiti stvari u budućnosti. Redefinisaće se mnoga polazišta koja su bili postamenti a ne postulati, razmotriti neki ob-rasci, promijeniti stare i utvrditi nove politike razvoja, a može biti i radikalno izmijeniti pogled na strateške ciljeve rasta i razvoja.

Ipak, na skali prioriteta u ovom momentu je očuvati supstancu cr-nogorske ekonomije odnosno očuvati one koji su najviše ugrože-ni, sektor mikro, malih i srednjih preduzeća. Velika preduzeća, ne treba zaboraviti, naravno, ali po prirodi stvari trebalo bi da se ona lakše, što ne znači i lako, nose sa krizom. Mjere, na ovom nivou, treba da budu u cilju održavanja potrebnog nivoa tražnje koja je preduslov za dinamiziranje aktivnosti preduzeća. Ukoliko ne bu-demo spriječili značajan pad tražnje oporavak će biti težak. Vjeru-jem da u procesu oporavka, kad se korona obuzda, male ekonomi-je, uprkos tome što će biti više pogođene, imaju veće šanse za brži oporavak. A da li postoji dilema o tome da li će svjetska ekonomija ući u recesiju ako kriza potraje, vjerujem da ne. Dužina krize će dati definitivan odgovor na to pitanje.

Sve navedeno će stajati pod direktnim uticaje vremenskog traja-nja krize čiji kraj niko ne može predvidjeti, a da to ne bude puko nagađanje. Izvjesno, različito vrijeme trajanja krize će u mnogo-me uticati na odluke koje ćemo donositi, pouke koje ćemo izvući svi zajedno, ne samo mi u Crnoj Gori, nego svijet u cjelini kao i na riješenost da se neophodne promjene sprovedu do kraja. Teška iskustva oblikuju karakter pojedinca, a takođe i karakter društva u cjelini u smislu njihovog osnaživanja i njihovog poboljšanja. Sva-ka ovakva kriza je okidač za realizovanje decenijama odlaganih društvenih promjena zato je ona svakako i šansa.

Jedno je sigurno, bjelodano se pokazalo ono na šta smo ukazivali da se mora istrajno i ubrzano raditi na restrukturiranju crnogor-ske ekonomije ka manje uvozno zavisnoj strukturi oslonjenoj na digitalizaciji ekonomije i na inovacijama. Sposobnost crnogorske ekonomije u prilagođavanju novonastaloj situaciji će biti od ključ-nog značaja. U ostalom tako je bilo uvijek: prilagoditi se ili propasti. Darvinizam traje u ovom ili onom obliku.

Na kraju podsjetio bih na Mikelanđela Buonarotija koji kaže: " Nije opasno ako ciljate visoko i promašite, opasno je ako ciljate nisko i pogodite".

42

Broj 4 April 2020.

Timely, adequate and properly targeted measures

Prof. Vasilije Kostić PhD, economic analyst and professor at the Faculty of Management in Herceg Novi on the Government measures

I believe that during the recovery process, when the corona vi-rus is restrained, small economies, despite being more affected, will have greater chances for faster recovery. Of particular im-

portance is the criterion of "timeliness of measures" introduced by the Government, given that it emphasizes the system"s ability to react in a timely manner in times of uncertainty (such as this), to strengthen the faith in the system, significantly raise optimism and have a cohesive effect on social energy - it gathers the spirit of society without which there is no motivation, said for our ma-gazine PhD Vasilije Kostić, an economic analyst and a professor.

The consequence of the crisis caused by the corona virus has, in a few months, been such that the whole world has agreed in one thing: "nothing will be the same again". The basic patterns of or-ganizing and functioning of the contemporary socio-economic development, applicable doctrines and scientific paradigms have begun to be re-examined, not only in the global, but also in the in-dividual - national economies. Globalization, which has made a huge civilization-affirming contribution and improved the life of contemporary society, still has shown that it has double face of Janus of which the ugly one is terrifying. In an unimaginably short time, it turned out that a globalized, connected, networked world which until yesterday seemed like an economic blessing could be nothing less than an economic curse.

The corona virus has launched the "virus of antiglobalization", and with it the rethinking of the new relations and new conception of future development. How great the epidemiological capacity the antiglobalism virus will have and what it will result in remains to be seen in the time ahead. One thing is for sure: states like these are the lobbies of future big changes that "begin as domino demolition", which I hope will be what we refer to as "creative destruction".

For the economic science and practice, as well as for all dimensi-ons of life, stands that more important than what is happening to you is how you react on what is happening. Therefore, it doesn"t matter where you are right now, but what direction you are hea-ding.

If, in the spirit of the above said, we estimate how the Montene-grin Government reacted to the economic shock caused by the corona virus, without the risk of any exaggeration, it can be said that from the point of view of the "timeliness of measures" it did it in a timely manner, from the point of view of the criterion of action the Government was decisive, and from the point of view of the contents of measures the response was adequate and pro-perly targeted. Therefore, the reaction was efficient and effective. I assess the Government"s initial response to the crisis through the three aforementioned criteria, as each of them is individually crucial for the effectiveness of the measures, or for their ultimate success. In this context, the criterion of "timeliness of measures" is of particular importance given that, in addition to what it means itself, it emphasizes the system"s ability to react (which is its key function) and in times of uncertainty (such as this), timely action strengthens the faith in the system, significantly raises optimism and has a cohesive effect on social energy - it gathers the spirit of society without which there is no motivation. As a society and as individuals, we can only achieve what we believe is achievable. Or as T. Eliot puts it: "Only those who will risk going too far can possi-bly find out how far one can go".

The timely response of the Government in the form of deferral of credit and tax obligations to businesses and citizens along with creation of credit lines by the IRF (Investment Development Fund), aimed at preserving personal consumption and corporate liquidi-

The priority at this moment is to maintain the Montenegrin economic substance, that is, preserve the most vulnerable sector of micro, small and medium-sized enterprises.

43

Broj 4April 2020.

ty, and thus keeping jobs, was only the first part of the package of measures. Further segments of the package of measures will follow at the moment of formalizing the agreement with the social partners.

When it comes to social partnership – agreement related to draf-ting the second segment of measures, it should be said that the harmonization process slows down the dynamics of the whole package (which is not without consequences), but the unintended consequences for the overall effectiveness of the package in case of its absence would be greater, although they may not be clearly visible, but they would certainly be present. A crisis that affects all social structures cannot be properly overcome if some of them are neglected. Social consensus is a necessary prerequisite for reali-zing the desired social change, which is by definition significant, and in this case it is undoubted. What I would like to point out is that as a society, of course, we are not yet at the required level of development of democratic social consciousness, and even the urgent need for social harmonization (as it is now the case), we see as an opportunity to realize our partial short-term interests without taking care that it may be detrimental to our ability to re-cover at this moment and in the time to come. This, I would say, is an understandable lack of confidence in the institutions of the system as a result of a transitional transformation of society, whi-ch will change over time.

For this reason, the public is being auctioned with a smaller or lar-ger quantity of socio-economic measures, their abundance, where the key criterion in consideration is the satisfaction of their own needs, the needs of the sector or a group to which they belong, and it is now and at this moment. The consequences of our present wishes or requests are not much thought about. It is the responsi-bility of the Government. And our success (I deliberately say ours, because this is about all of us, not about the Government) in coping with and coming out of the crisis will depend on what we all do as a community and on the decisions we will make. The effecti-veness of the measures should be judged when the time comes, but not on the basis of lost jobs or closed businesses, but based on what this number would have been if the measures had not been adopted.

Tomorrow is usually the result of today"s decisions - there is no reason to be different this time, so it is important to keep in mind the consequences of what we want or do.

The question about the size of the package, which is constantly being repeated, implying that the package is insufficient, has not been asked correctly. The correctly asked question is: what is the ratio of the size of the package to our capabilities and where the spending of the package above our current capabilities would bring us?

One should know that making good decisions is based on well--asked questions. Wisdom is judged based on the questions being asked. If we ask questions in a way that is not correct, our answers will not reflect the real state of affairs, and thus we will be in con-flict with the facts, and then the truth will suffer.

Therefore, the current package is most likely in line or even bey-ond our current capabilities. It does not mean that in the future the package will be like this or that our capabilities will be the same. The public, which, of course, is not sufficiently educated in this regard, overlooks the element of urgency of the present moment.

Funds for the package are needed immediately. The later available means are for later: "The light is brought into the room by the first candle, the others just amplify it". This Jewish saying may be a metaphor for this situation.

The package, apart from containing two parts that I would call "preserving", should contain, and according to announcements, it will contain a third "stimulating" part, and this difference in nomi-nation will need to be and will certainly be a substantial difference in their operationalization. The nature of that part of the package or special package (we will see) I am sure will determine the kno-wledge post festum and the lesson related to the crisis and the way out of it. There are no conditions for further elaboration at this point, nor is there enough information, since as I said at the begin-ning: the contemporary world, and we too, faced something com-pletely new, which did not exist in the experience and the things in the future will largely depend on our experience curve slope – the learning curve. Many starting points will be redefined that have been pedestals rather than postulates, some patterns will be reconsidered, old ones will be changed and the new development policies will be identified, and perhaps the view of strategic growth and development goals will radically change.

However, the priority at this moment is to maintain the Monte-negrin economic substance, that is, preserve the most vulnerable sector of micro, small and medium-sized enterprises. Large bu-sinesses, of course, should not be forgotten, but by the nature of things, they should be easier, which does not mean easy, dealing with the crisis. Measures, at this level, should be directed to kee-ping the required level of demand, which is a prerequisite for the dynamic activities of the enterprise. If we do not prevent a signifi-cant drop in demand, recovery will be difficult. I believe that during the recovery process, when the corona virus is restrained, small economies, despite being more affected, will have greater chances for faster recovery. And whether there is a dilemma as to whether the world economy will go into recession if the crisis persists, I believe there is not. The length of the crisis will give a definitive answer to that question.

Everything above said will be directly influenced by the duration of the crisis, the end of which no one can predict without it being a mere guess. Certainly, the different duration of the crisis will gre-atly influence the decisions we will make, the lessons we will all draw out together, not only we in Montenegro, but the world at large, as well as our determination to implement the necessary changes to the end. Difficult experiences shape the character of the individual and also the character of the society as a whole in terms of empowering and improving them. Each such crisis is the trigger for the implementation of the decades delayed social chan-ges, so it is certainly a chance.

One thing is for sure, we proved to be right when emphasizing the importance of persistent and fast work on the restructuring of the Montenegrin economy towards a less import-dependent structu-re, relying on digitalisation of the economy and on innovations. The ability of the Montenegrin economy to adjust to the new situ-ation will be crucial. After all, it has always been like that: adjust or fail. Darwinism exists in one or another form.

Finally, I would like to recall Michelangelo Buonarotti, who said: "The greatest danger for most of us is not that our aim is too high and we miss it, but that it is too low and we reach it".

44

Broj 4 April 2020.

Operativni štab za podršku privredi

Obavještenja privrednicima

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti je formiralo Operativni štab za podršku privredi za vrijeme trajanja mjera za sprječavanje širenja korona virusa, čiji je cilj neprestana komunikacija sa predstavnicima privrede u cilju njihovog funkcionisanja u novonastalim okolnostima. Zadatak je definisanje i tumačenje otvorenih pitanja koja su pristigla od strane velikog broja privrednika nakon usvajanja Naredbi za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog korona virusa, kao i stalna komunikacija sa privredom u cilju što boljeg funkcionisanja usljed nepredviđenih okolnosti izazvanih novim korona virusom.

Za sva pitanja Operativni štab stoji na raspolaganju.

Budite zdravi!

21. APRIL 2020. - OBAVJEŠTENJE BANKARSKOM I POŠTANSKOM SEKTORU

U skladu sa mjerama ranije propisanim od strane Instituta za jav-no zdravlje, Operativni stab za podršku privredi podjseća sve ban-ke, kao i Poštu Crne Gore, da je u njihovim poslovnicama neopho-dno poštovanje sljedećih mjera:

- Obezbjediti mjesta za dezinfekciju ruku – idealno na ulasku u objekat, gdje trebaju biti postavljeni dispenzori – pumpe sa dez-infekcionim rastvorima na bazi alkohola koncentracije od 60% – 90%. Moguće je koristiti gotova sredstva posebno pravljena za ovu namjenu ili rastvor medicinskog alkohola iste koncentracije.

- Radnici ne treba da dolaze na posao ako imaju simptome respira-torne infekcije ili visoku temperaturu.

- U svakodnevnom radu radnici, posebno oni koji dolaze u kontakt sa novcem, treba da pooštre higijenu ruku, te da se strogo pridrža-vaju mjera propisanih od strane Instituta za javno zdravlje.

- U slučaju da koriste rukavice, treba da imaju dovoljne količine "običnih" najlonskih rukavica ili rukavica od latexa. Pooštrena higijena ruku se preporučuje i u slučajevima kada se rukavice ne nose.

- Potrebno je postaviti adekvatne postere – obavještenja o mjera-ma prevencije, simptomima infekcije kao i obavještenja o mjesti-ma na kojima se ruke mogu dezinfikovati.

- Neophodno je osigurati socijalnu distancu kako ispred objekta, tako i u samom objektu. Istovremeno podsjecamo gradjane da je neophodno održavanje socijalne distance i ispred bankomata.

- Uzimajući u obzir da je NKT dozvolilo radno vrijeme u periodu od 7 do 22 časa, Operativni štab za podršku privredi preporučuje ban-

karskom i poštanskom sektoru da i rad svojih poslovnica usaglase sa novim radnim vremenom, kako bi se izbjeglo stvaranje gužve.

S obzirom da su prethodnih dana uočene nepravilnosti u pošto-vanju ovih mjera i da je bio veliki broj prijava građana po pitanju istog, koristimo priliku da obavijestimo da će u narednom periodu biti pojačan inspekcijski nadzor u bankama, tj. bankarskim po-slovnicama, kao i Pošti Crne Gore.

20. APRIL 2020. - OBAVJEŠTENJE TRGOVAČKIM LANCIMA, MAR-KETIMA KAO I DRUGIM PRODAJNIM OBJEKTIMA O POŠTOVA-NJU PREPORUKA INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE

U skladu sa mjerama ranije propisanim od strane Instituta za jav-no zdravlje, Ministarstvo ekonomije podjseća sve trgovačke lance, markete kao i druge prodajne objekte na obavezu poštovanja istih:

- Obezbjediti mjesta za dezinfekciju ruku – idealno na kasama na kojima treba da budu postavljeni dispenzori – pumpe sa dezinfek-cionim rastvorima na bazi alkohola koncentracije od 60% – 90%. Moguće je koristiti gotova sredstva posebno pravljena za ovu na-mjenu ili rastvor medicinskog alkohola iste koncentracije.

- Radnici u marketima ne treba da dolaze na posao ako imaju simptome respiratorne infekcije ili visoku temperaturu.

- U svakodnevnom radu radnici, posebno oni koji dolaze u kontakt sa novcem, treba da pooštre higijenu ruku, te da se strogo pridrža-vaju mjera propisanih od strane Instituta za javno zdravlje.

- U slučaju da koriste rukavice, treba da imaju dovoljne količine "običnih" najlonskih rukavica ili rukavica od latexa. Pooštrena higijena ruku se preporučuje i u slučajevima kada se rukavice ne nose.

- Potrebno je postaviti adekvatne postere – obavještenja o mjera-

45

Broj 4April 2020.

ma prevencije, simptomima infekcije kao i obavještenja o mjestima na kojima se ruke mogu dezinfikovati.

S obzirom da su prethodnih dana uočene nepravilnosti u poštovanju ovih mjera i da je bio veliki broj prijava građana po pitanju istog, koristimo priliku da obavijestimo da će u narednom periodu biti pojačan inspek-cijski nadzor trgovačkim lancima, marketi-ma kao i drugim prodajnim objektima.

9. APRIL 2020. - OBAVJEŠTENJE O IZU-ZEĆU SPORTSKO – REKREATIVNOG RI-BOLOVA

Svaki sportsko - rekreativni ribolov je izu-zet od zabrane sportskih i rekreativnih ak-tivnosti na svim javnim površinama, osim kada su u pitanju prostori nacionalnih parkova obuhvaćeni "Odlukom o privreme-noj zabrani ulaza i boravka u nacionalnim parkovima u skladu sa Naredbama o spro-vođenju mjera za sprečavanje infekcije izazvane novim koronavirusom, donese-nim od strane Ministarstva zdravlja", koju je donijelo Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore.

U skladu sa tačkom 1 ovog obavještenja, potrebno je obezbijediti dozvolu za obavlja-nje sportskog ribolova, koju je propisalo Mi-nistarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Neophodno je poštovanje svih naredbi koje je donijelo Ministarstvo zdravlja, uključu-jući i najnovije, koje se odnose na fizičku distancu i broj lica u pogledu prisustva i zadržavanja na javnim površinama, uz napomenu da će u tom cilju biti pojačane kontrole svih nadležnih službi.

9. APRIL 2020. - OBAVJEŠTENJE O ZA-BRANI RADA SVIH VRSTA APARATA ZA KAFU (KAFEMATA I SLIČNO)

Na osnovu člana 1, tačka 5 Naredbe za pre-duzimanje privremenih mjera za sprječa-vanje unošenja u zemlju, suzbijanje i spr-ječavanje prenošenja novog koronavirusa ("Službeni list Crne Gore", broj 15/2020 i 27/2020), u daljem tekstu Naredba, Opera-tivni štab za podršku privredu obavještava sljedeće:

Zabranjuje se rad svih kafemata i aparata za pripremu kafe i drugih napitaka, što zna-či da isti moraju biti stavljeni van funkcije.

Nadležne inspekcije će vršiti kontrolu po-štovanja ove zabrane i ukoliko utvrde da su kafemati i aparati u funkciji, preduzeće mjere zabrane rada zatvaranjem objekta i pokrenuti postupak za oduzimanje dozvole za rad.

46

Broj 4 April 2020.

Trgovina u makazama koronavirusa

Jovan Lekić, predsjednik NALL International i predsjednik Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore

Ako nečim u ovoj vanrednoj situaciji možemo biti zadovolj-ni onda je to snabdjevenost naših objekata. Svjedoci smo da su mnoga tržišta, uključujći i najrazvijenije zemlje, ima-

la ili imaju ovaj problem. Tako da je ovo prilika da pohvalim efika-snost menadžmenta naših trgovaca koji su adekvatno reagovali i održali kontinuitet zaliha gotovo svih roba. Ovdje moram istaći i ulogu Ministarstva ekonomije koje je na samom početku krize koordiniralo sa našim Odborom udruženja trgovine i adekvatno pomoglo oko rješavanja problema transporta, bržeg dobijanja dozvola i same regulative uvoza, kaže za "Glasnik" Jovan Lekić

predsjednik NALL International i predsjednik Odbora udruženja trgovine Privredne komore.

Glasnik: Kako će se pandemija koronavirusa odraziti na poslova-nje naših trgovina? Da podsjetimo, rade prehrambene prodavnice, marketi, pijace, kiosci, pekare i još neki objekti, a ostali su zatvo-reni.

J. Lekić: Posljedice po trgovinu su vidljive od prvog dana uvođe-nja mjera NKT i one su negativne. Veliki broj objekata iz sektora trgovine je zatvoren, zatvoreni su tržni centri, butici, knjižare, ra-

Veliki broj trgovinskih objekata je zatvoren, dok oni koji rade posluju u vanrednim okolnostima i bilježe pad prometa. Snabdjevenost trgovina zadovoljavajuća.

47

Broj 4April 2020.

zne prodavnice mješovite robe, dok i objekti kojima je dozvoljen rad posluju pod vanrednim okolnostima i sa padom prometa. Ako znamo da je trgovinski sektor ključan za distribuciju i raspodjelu roba na jednom tržištu onda je lako pretpostaviti koliko ovakva si-tuacija negativno utiče na čitav privredni sistem.

Glasnik: Kako se sprovode propisane mjere zaštite u trgovinama, sa aspekta brige o potrošačima, ali i o zaposlenima?

J. Lekić: U početku je bilo otežano u dijelu same nabavke propi-sanih zaštitnih sredstava i edukacije zaposlenih. Sada je to već lakše, trgovci su se organizovali i nabavili maske i zastitne ruka-vice, takođe većina objekata je dodatno samoinicijativno postavi-la zastitne pleksigas panoe na kasama, pojačala sektor higijene i dezinfekcije prostora, neki objekti su uspjeli da podijele i vizire zaposlenima. Potrošači načelno poštuju upustva NKT tako da naše trgovine djeluju organizovano sa aspekta mjera zaštite i bezbjedne kupovine.

Glasnik: Da li su trgovine adekvatno snabdjevene? Ima li problema sa nabavkom artikala? Može li se desiti da se suočimo sa nestaši-cama nekih prehrambenih proizvoda, ukoliko se pandemija ubrzo ne završi? Zabilježen je i rast cijena. Vaškomentar?

J. Lekić: Ako sa nečim u ovoj vanrednoj situaciji možemo biti za-dovoljni onda je to snabdjevenost naših objekata. Svjedoci smo da su mnoga tržišta, uključujći i najrazvijenije zemlje, imala ili imaju ovaj problem. Tako da je ovo prilika da pohvalim efikasnost me-nadžmenta naših trgovaca koji su adekvatno reagovali i održali kontinuitet zaliha gotovo svih roba. Mislim da je i rast cijena bio umjeren i usaglašen sa objektivnim okonostima nabavke pojedi-nih roba. Svakako neke pojedinačne špekulativne ispade poveća-nja cijena treba osuditi i svesti na minimum.

Glasnik: Čini se potrošnja, lagano, vraća u normalu. Da li ste sagla-sni sa ovom konstatacijom nekih domaćih trgovaca?

J. Lekić: Nisam saglasan, potrošnja je daleko od normale i još uvi-jek je jako determinisana potrošačkom psihozom izazvanom ko-ronavirusom. Naime, imamo siuaciju da nema haotičnih i velikih kupovina kao na samom početku pandemije, ali i dalje su kupovi-ne namjenske i sa približno definisanim jednim te istim asortima-nom, dok određene kategorije roba imaju neznatnu potrošnju, što upućuje na zaključak da ćemo do normalne trgovine i potrošnje kakva je bila prije pandemije, nažalost, još sačekati.

Glasnik: Koliko je u ovoj situaciji bitna međusobna solidarnost trgo-vaca kako bi obezbijedili uredno snabdijevanje domaćih potrošača?

J. Lekić: Već sam iznio pozitivan sud u dijelu snabdijevenosti trži-šta i adekvatnom odgovoru naših trgovaca na vanredne okolnosti nabavke i distribucije roba . To svakako ne bi bilo moguće da nije pokazana međusobno opšta solidarnost i unutrašnja fer raspodje-la raspoloživih roba. Svi distributeri su fer raspoređivali robu trži-štu tako da nije bilo eskluzivnih prodaja što je i doprinijelo opštem utisku snabdjevenosti tržišta. Ovdje moram istaći i ulogu Mini-starstva ekonomije koje je na samom početku krize koordiniralo sa našim Odborom udruženja trgovine i adekvatno pomoglo oko rješavanja problema transporta, bržeg dobijanja dozvola i same regulative uvoza.

Glasnik: Koliko će ova globalna pošast koštati crnogorske trgovine koje su zatvorene?

J. Lekić: Posledice po firme u trgovini koje su zatvorene su velike

i nezahvalno je prognozirati njihove efekte, svakako su posledice izvjesne i upozoravajuće.

Glasnik: Očekujete li da bi se uskoro mogla normalizovati situacija što bi omogućilo početak rada trgovinskih objekata, koji su zatvo-reni od izbijanja epidemije?

J. Lekić: Smatram da je potrebno što prije tražiti rješenje kako da se otvore trgovinski objekti. Kad kažem rješenje mislim na dono-šenje jasnih upustava od strane NKT koja bi bila obavezujuća za trgovce u dijelu njihovog daljeg rada, jer ukoliko se što prije otvore objekti to su posledice po privredu manje.

Glasnik: Vlada Crne Gore već je definisala mjere podrške našoj pri-vredi i građanima. Iz Vlade najavljuju nove mjere, razvojne i dugo-ročnijeg karaktera. Vaše mišljenje o mjeramaVlade, čiji je cilj da sačuva privredu i radna mjesta. I koliko će mjere Vlade biti "vjetar uleđa" domaćim trgovinama, koje sada ne rade?

J. Lekić: Pažljivo pratimo mjere Vlade, iste u opštem kontekstu možemo ocijeniti kao pozitivne i sad treba istrajati u dijelu njiho-ve primjene. Takođe moramo biti spremni na dodatni set mjera i proširenje istih.

No, želim istaći i lični oprez i stav da je međunarodna zajednica, a samim tim i naša zemlja, ovih dana suočena sa velikim izazovom na kojoj ekonomskoj doktrini dalje razvijati svjetsku ekonomiju i kako prevazići nastalu krizu. Svjedoci smo da u ovakvoj situaciji "neoliberalni ekonomski koncept", zbog nemogućnosti funkcioni-sanja "nevidjljive ruke tržišta", u sistemu zatvorenih granica, bloka-de avio saobracaja, derogirane agregatne tražnje i ponude, ne može ponuditi izlazak iz nastale krize bez interventnih mjera države. Razumijem da je navedeno trenutno neophodno i jedino moguće, samo upozoravam da ni neka nova "Kejnzijanska doktrina" jakog uplitanja države u regulisanje buduće tržišne utakmice neće biti do-bar pravac kretanja, posmatrano na dugi rok. Vrijednost slobodnog tržišta i slobodne utakmice, nakon prolaska ove krize, moramo za-držati po svaku cijenu, uz sve pouke i prevencije loših strana neo-liberalnog koncepta koje su se evidentno pokazale. No, biće intere-snatno vidjeti u budućnosti kako će izgledati ta nova ekonomska doktrina razapeta između tržišne i regulatorne ekonomije.

Glasnik: Privredna komora Crne Gore je od izbijanja epidemije in-tenzivno uključena u sve aktivnosti koje se odnose na pomoć pri-vredi i građanima. Kako Vi vidite ulogu Komore u ovom izuzetno važnom zadatku?

J. Lekić: Od samog početka krize, Privredna komora Crne Gore se maksimalno uključila u podršku privredi i državnim organima, u čemu je njena uloga jako značajna. Smatram da je od strane Ko-more kreiran jako ozbiljan predlog seta ekomonksih mjera za po-dršku, sanaciju i oporavak crnogorske ekonomije, koji je upućen Vladi Crne Gore. Dobar dio tih naših predloga je prihvaćen, i Pri-vredna komora mora sa sličnim aktivnostima nastaviti i u periodu koji je pred nama jer neke nove i dodatne mjere su ostale otvorene i trebamo tražiti da se realizuju.

Glasnik: Ukoliko pitanjima nijesmo obuhvatili sve što je značajno za temu, molimo da to saopštite.

J. Lekić: Ostanimo zdravo, sačuvajmo zdravlje i spremimo se za novi način poslovanja i organizovanja kompanija u cilju ozdravlje-nja i održavanja vitalnih funkcija firme, kako bi, nakon prolaska krize, ponovo tražili šansu za rast, nova zapošljavanja i razvoj na-ših kompanija.

48

Broj 4 April 2020.

If there is anything in this emergency situation we can be satisfied with, it is the supply of our stores. We are aware

that many markets, including the most developed countries, had or have had this problem. So I take this opportunity to pra-ise the effectiveness of the management of our merchants, who have responded adequately and maintained the continuity in providing supplies of almost all goods. I must also emphasize the role of the Minist-ry of Economy, which at the very beginning of the crisis coordinated with our Trade As-sociation Board and adequately assisted in resolving the problems related to transport, the regulation on imports and obtaining permits more quickly, says in an intervi-ew for Glasnik Jovan Lekić, the President of the NALL International and the Presi-dent of the Trade Association Board of the Chamber of Economy of Montenegro.

Glasnik: How will the coronavirus pande-mic affect the business of our stores? Let us remind that grocery stores, markets, ki-osks, bakeries and some other facilities are operating, while others are closed.

J. Lekić: As of the first day since the Na-tional Coordination Body introduced the measures the effects on trade have been evident and adverse. A large number of facilities in the trade sector such as malls, boutiques, bookstores and various conve-nience stores are closed, while the facili-ties, which are permitted to work, are ope-rating under extraordinary circumstances and are recording a drop in turnover. If we know that the trade sector is crucial for the distribution and allocation of goods in a market, then it is easy to assume how the entire economic system will be adversely affected by this situation.

Glasnik: How are the prescribed protection measures implemented in the retail stores in terms of taking care about the custo-mers and employees?

J. Lekić: Initially, we had certain difficulti-es with the procurement of the prescribed protective equipment and education of employees. Now it is a lot easier, retailers have organized and bought masks and protective gloves. Also most of the faciliti-es have put protective plexiglas panels at the checkout counters, strengthened the sector of hygiene and disinfection of the area, some facilities have managed to dis-tribute the visors to employees. Consumers generally respect the guidelines of the Na-tional Coordination Body so that our stores

A large number of retail stores are closed, while those, which operate, are doing business in the emergency circumstances and are recording a drop in turnover. The supply of stores is at the satisfactory level.

49

Broj 4April 2020.

Coronavirus created scissors effect on trade

Jovan Lekić, President of the NALL International and President of the Trade Association Board of the Chamber of Economy of Montenegro

50

Broj 4 April 2020.

operate in an organized manner in terms of protection and safe shopping.

Glasnik: Are the stores adequately supplied? Are there any pro-blems with the purchase of products? Could we face with shorta-ges of some foodstuffs if the pandemic does not end soon? A rise in prices was also recorded. Could you comment on this situation?

J. Lekić: If there is anything in this emergency situation which we can be satisfied with, it is the supply of our stores. We are aware that many markets, including the most developed countries, had or have had this problem. So I take this opportunity to praise the effectiveness of the management of our merchants, who have re-sponded adequately and maintained the continuity in providing supplies of almost all goods. I think that the price increase was also moderate and consistent with the objective circumstances of the procurement of certain goods. Certainly some individual speculations in terms of the price increases should be condemned and kept to a minimum.

Glasnik: It seems that the consumption returns to normality. Do you agree with this statement made by some local traders?

J. Lekić: I disagree. The consumption is recording an increase in comparison to the usual circumstances and is still strongly deter-mined by consumer psychosis caused by the coronavirus. Namely, we have a situation that there are no chaotic and large purcha-ses as at the very beginning of the pandemic, but people are still buying designated and the same range of products, while certain categories of goods record low consumption, which suggests that, unfortunately, we still have to wait for usual trade and consumpti-on, as it was before the pandemic.

Glasnik: In this situation, how important is the solidarity of traders in order to ensure the proper supply of domestic consumers?

J. Lekić: I have already expressed a positive opinion regarding the supply of the market and the adequate response of our traders to the extraordinary circumstances of the supply and distribution of goods. It would certainly not have been possible without the expressed mutual solidarity and the fair internal distribution of the goods available. All distributors distributed the goods fairly to the market, so there were no exclusive sales, which contributed to the overall impression of the supply of the market. Here I must also emphasize the role of the Ministry of Economy, which at the very beginning of the crisis coordinated with our Trade Associations Board and adequately assisted in resolving the issues of transport, the regulation on imports and obtaining permits more quickly.

Glasnik: How much will this global epidemic cost Montenegrin stores, which are closed?

J. Lekić: The consequences for the trade companies, which are closed, are big and it is ungrateful to predict their effects, certainly the consequences are evident and warning.

Glasnik: Do you expect that the situation could be normalized soon, allowing the opening of trade facilities which have been clo-sed since the outbreak of the epidemic?

J. Lekić: I think that it is necessary to find a solution as soon as possible related to the manner of opening the trade facilities. When I say solution, I mean making clear instructions by the NKT which would be binding for traders in their future work, because as soon as the facilities are opened, there will be fewer consequences

for the economy.

Glasnik: The Government of Montenegro has already defined su-pport measures for our economy and citizens. The Government announces new development and long-term measures. What is your opinion about the Government measures aimed at preserving the economy and jobs? And to what extent will the Government measures be an encouragement to the local retail stores, which are not operating now?

J. Lekić: We are closely monitoring the Government"s measures, and generally, we can evaluate them as positive and now have to persevere in their implementation. We must also be prepared for an additional set of measures and their extension.

However, I would also like to emphasize the personal caution and attitude that the international community, and therefore our co-untry, is facing a great challenge these days which economic doc-trine the world economy will further be developed on and how to overcome the emerging crisis. We are witnessing that in this si-tuation, the "neoliberal economic concept" cannot offer a way out of the crisis without state intervention, due to the inability of the "invisible hand of the market" in a closed border system, blocking of air traffic, derogated aggregate demand and supply.

I understand that the said is necessary and only possible solution, but I just warn that neither new "Keynesian doctrine" of strong sta-te interference in regulating the future market competition will be a good direction in the long run. After this crisis passes, we must retain the value of a free market and a free competition at all costs, with all the lessons and prevention of the downsides of the neoli-beral concept, which have been evident. But it will be interesting to see how this new economic doctrine between a market econo-my and a regulatory economy will look like in the future.

Glasnik: Since the outbreak of the epidemic, the Chamber of Eco-nomy of Montenegro has been intensively involved in all activi-ties related to support to the business community and citizens. What is your opinion of the Chamber"s role in this extremely im-portant task?

J. Lekić: Since the outbreak of the crisis, the Chamber of Economy of Montenegro has been fully involved in supporting the business community and public authorities, where its role is very impor-tant. I believe that the Chamber has created a very serious propo-sal for a set of economic measures for the support, rehabilitation and recovery of the Montenegrin economy, which is addressed to the Government of Montenegro. Many proposals, which we made, have been accepted, and the Chamber of Economy must continue with similar activities in the forthcoming period, as some new and additional measures have remained open and we need to ask for their implementation.

Glasnik: Is there anything you would like to mention which has not been covered by our questions but you think is important for our discussion?

J. Lekić: We need to keep well, preserve health and get ready for a new way of doing business and organizing companies in order to recover and maintain the vital functions of the company in order to look again for a chance for growth, new employment and deve-lopment of our companies, after the crisis.

51

Broj 4April 2020.

Za uspjeh potrebni ideja, partnerstvo i tim

Damir Šehović, ministar prosvjete o Projektu #UčiDoma

Čuo sam od nekoliko nastavnika koji su učestvovali u #UciDoma projektu sljedeću konstataciju: "Nijesu nam

potrebni aplauzi, već da svi pratimo do-bre primjere ljudi oko sebe". Ona najbolje opisuje stav svih koji učestvuju u ovom projektu: nepretenciozan, skroman, a opet izdašan u vrijednosti koju donosi ovom društvu.

Kao realan čovjek sam sasvim svjestan či-njenice da je #UciDoma projekat nastao u vanrednim okolnostima, za svega nedjelju dana, te da iako nije idealan, jer ima mno-go segmenata koje je potrebno popraviti, predstavlja najbolji proizvod imajući u vidu kontekst i vrijeme u kojem je nastao. Uostalom, i moji saradnici koji se svako-dnevno na operativnom nivou bave ovom inicijativom za učenje na daljinu, takođe donose sasvim realne ocjene, te uvažava-ju svaku konstruktivnu kritiku. Šta je, ipak, onda što ovaj projekat izdvaja?

Pa upravo to što je konkretan primjer kako ljudi koji više rade, a manje pričaju, poput naših nastavnika, mogu napraviti velike stvari. I u tome što je pokazao da je u krizi

mnogo važnije imati projekat zasnovan na brzini i hrabrosti da se izađe iz zone kom-fora, nego projekat koji kasni i tako gubi svrhu, u težnji da ima apsolutno besprekor-nu izvedbu.

Upravo zato #UciDoma može, iako se ne odnosi na privredu, koncepcijski i idejno biti izvor inspiracije i za privredni sektor. Uostalom, kao ekonomista po vokaciji, znam da su privredi ključne upravo one osobine i oni koraci koji su ugrađeni u samu bazu #UciDoma projekta. To je: ideja i poznavanje oblasti kojom se bavite; brzina i snalažljivost koja znači dati maksimum u realnim rokovima, a ne težiti idealnom u nerealnim vremenskim okvirima; hrabrost da, umjesto tavorenja u poznatom, sebe iz-ložite van sigurne zone; vjera da baš to što vi nudite ima vrijednost drugačiju od svega što nudi bilo ko drugi. To je odlična polazna osnova za projekat u bilo kojoj oblasti, ne samo u obrazovanju.

Dalje, #UciDoma je nastao na logiciranju koje je potpuno primjenljivo na ekonomiju: "Strategija više ne postoji, ostaje nam upra-vljati krizom". Čuveni ekonomista i nobe-

Za dvije sedmice napravljen je projekat za koji su reprezentativna istraživanja pokazala da je, prema mišljenju 80% građana, kvalitetan, ocjenjuje ministar prosvjete.

lovac Milton Fridman je definitvno bio u pravu oko jednog – da jedino kriza može za rezultat imati iskonsku promjenu.A ja bih dodao: promjenu načina razmišljanja, prije svega. Jer se teškoća ne sastoji u prihva-tanju "novog", već u oslobađanju od "sta-rog".Stoga sam uvjeren da je čak poželjno dovesti um katkad u stanje osjećaja nužde ili krize, jer će nas to natjerati da brzo pre-storijimo redove, posložimo prioritete, pre-stanemo sa odugovlačenjem i krenemo da radimo.

Mi već godinama govorimo o učenju na da-ljinu kao o dopunskom konceptu učenja, u normalnim okolnostima bismo ovako ne-što spremali sigurno mjesecima, a evo sada smo, iako u krnjem obliku, to uradili za nedjelju dana! Nužda zakon mijenja, a kako svi mi nerijetko funkcionišemo po ličnim "zakonima" koji nam zapravo ne služe: sje-ćaj sigurnosti, odlaganje i strah od novog, krizom se zapravo, iako nevoljno i bolno, oslobađamo tih ličnih stega i stranputica.

Ovaj projekat je doveo pod svjetlo reflek-tora značaj partnerstava, što je još jedna važna karika u djelovanju svakoga ko želi

52

Broj 4 April 2020.

da bude "ozbiljan igrač" – u privredi ili drugom sektoru. Nezavisnost od upliva sa strane koji bi vas pokolebali, blagotvorna je na samom početku, kada postavljate ideju i razvijate načelni koncept nekog Projek-ta. Ipak, potpuna autonomija ili izolacija od mišljenja drugih može biti pogubna kako se projekat razvija. Niko ne zna i ne može sve. Podrška vam je neophodna, i to ne samo da bi vam partneri ustupili svoje resurse, već i da bi vam predočili kakvo je stanje u njihovim sektorima. A tek kad po-stavite realne okvire i priznate da su vam drugi potrebni, imate neku šansu da to što radite bude uspješno.

Upravo tako je bilo i sa #UciDoma projek-tom. Faktički 80 procenata njegove pripre-me bili su razgovori: sa TV operatorima, teleoperatorima, marketinškim i produk-cionim agencijama i naravno nastavnici-ma. Da nam oni nijesu izložili situaciju na terenu svako iz svog domena, te da nam nijesu stavili na raspolaganje svoje resur-se, mi danas ne bismo imali Projekat. Ne bi pomogla ni ideja niti najbolja volja svih nas u Ministarstvu. Eto toliko je važno imati po-dršku u svakom poslu.

Zaključiću ipak onim za šta cijenim da je apsolutni prioritet kad radite na nečemu: dobar tim. Mi smo za oko dvije nedjelje: dogovorili tri kanala za cjelodnevno emito-vanje #UciDoma sadržaja; izradili vebsajt; izradili mobilnu aplikaciju; snimili preko 800 predavanja; postavili Youtube kanal sa svim video-materijalom koji je samo u tom periodu imao preko milion pregleda; i, u krajnjem; napravili projekat za koja su re-prezentativna istraživanja pokazala da je, prema mišljenju 80% građana, kvalitetan. Da biste uspjeli to, morate imati vrijedne timske igrače. Takvim su se pokazale kako kolege iz Ministarstva, tako naravno i naši nastavnici. Niko od nas u toku pripreme #UciDoma nije gledao na sat, ali ni na to šta je tačno u opisu radnog mjesta svakog od nas. Svako je radio sve što je trebalo, jer smo bili svjesni važnosti takvog pristupa u datom momentu. Dakle, možete imati ide-ju... možete imati i podršku iz drugih sek-tora... ali ako nema ko da bude stub u spro-vođenju te ideje, nemate uspješnu priču.

Ideja, samopouzdanje i hrabrost temelj su dobrog projekta. Ipak, nemojte ni jednog trena misliti da će vas samozadovoljstvo i zarobljenost u sopstvenim stavovima do-vesti do cilja. To može samo motor svake uspješne inicijative: otvorena partnerstva i dobar tim. Kad ovo shvatimo, već smo na pola puta.

Success requires idea, partnership and team

Minister of Education Damir Šehović for Glasnik

I heard from several teachers who par-ticipated in the #UciDoma project the following statement: "We don"t need

applause, but that we all follow good exam-ples of people around us". It best describes the attitude of all involved in this project: unpretentious, modest, yet generous in the value it brings to this society.

As a realistic man, I am well aware of the fact that #UciDoma project was created in extraordinary circumstances in just one week, and although it is not perfect, since there are many segments that need to be improved, it is the best possible product given the context and the time in which it was created. After all, even my associ-ates who are engaged in this initiative of distance learning daily on the operational level also make quite realistic evaluations and appreciate any constructive criticism. What anyway makes this project different?

The answer is in the concrete example of how people who work more and talk less, like our teachers, can do great things. This project also showed that in the time of cri-sis it is far more important to have a project based on speed and courage to get out of the comfort zone than a project that is late and thus loses its purpose, striving to have absolutely flawless performance.

This is why the project #UciDoma, altho-ugh it is not related to the economy, may conceptually and ideally be a source of in-spiration even for the business sector. Af-ter all, as an economist by vocation, I know that it is precisely the traits and the steps that are embedded in the base of the #Uci-Doma project that are crucial to the eco-

Project was prepared within two weeks.

nomy. Those are: the idea and knowledge of the field you are working in; speed and resourcefulness that means giving the maximum in real terms, while not striving for the ideal in unrealistic time frames; the courage to expose yourself outside the safe zone instead of wallowing in the familiar; the belief that exactly what you offer has a value different from anything offered by anyone else. It is an excellent starting point for a project in any field, not just in education.

Furthermore, the #UciDoma project origi-nated in a logic that is completely applica-ble to the economy: "The strategy no longer exists, we are left to manage the crisis". Famous economist and the Nobel laureate Milton Friedman was definitely right about one thing - that only a crisis can result in a genuine change. And I would add: a change of mindset, first and foremost. For the dif-ficulty is not in accepting the "new", but in releasing it from the "old". Therefore, I am convinced that it is even advisable to bring the mind sometimes into a state of feeling of urgency or crisis, because it will force us to quickly reorganize, set priorities, stop dragging out and go to work.

We have been talking about distance le-arning for years as an additional concept of learning; under normal circumstances we would have been preparing something like this for months, and now, although in the deficient form, we did it in a week! "Necessity knows no law", and as we all often function by personal "laws" that real-ly don"t serve us: feeling of safety, delaying and fearing the new, the crisis actually re-

53

Broj 4April 2020.

leases, though unwillingly and painfully, these personal restraints and obstacles.

This project has brought to the spotlight the importance of par-tnerships, which is another important link in the work of anyone who wants to be a "serious player" - in the economy or in another sector. Independence from the influences from other sides that would make you hesitate is beneficial at the outset, when you are setting up an idea and developing the principle concept of a project. Yet complete autonomy or isolation from the opinions of others can be devastating as the project evolves. Nobody knows and can"t do everything. You need support and not only to use the resources of your partners, but also to inform you about the situa-tion in their sectors. And only when you set realistic frameworks and acknowledge that you need others do you have a chance to make what you do successful.

This is exactly how it was with the #UciDoma project. In fact, 80 percent of its preparation were conversations: with TV operators, telecommunication operators, marketing and production agenci-es, and of course, the teachers. If they had not exposed the situati-on in the field each from his/her domain and if they had not made their resources available to us, we would not have had the Project today. Neither the idea nor the best will of all of us in the Ministry would help. That"s how important is to have a support in every business.

However, I will conclude with what I see as an absolute priority when working on something: a good team. In about two weeks we have: arranged three channels to broadcast the #UciDoma content all day; created a website; created a mobile application; recorded over 800 lectures; set up a YouTube channel with all the video material that had over a million views in that period alone; and, ultimately; made a project for which the representative surveys showed that, in the opinion of 80% of citizens, it is of high-quali-ty. To succeed, you must have diligent team players. That is how our colleagues from the Ministry and our teachers proved to be. None of us looked at the time during the preparation of the project #UciDoma, and neither did they pay attention exactly what is the job description of each of us. Everyone was doing everything they needed to do because we were aware of the importance of such an approach at a given moment. Therefore, you can have an idea ... you can have support from other sectors ... but if there is no one to be a pillar in implementing that idea, you do not have a successful story.

Idea, confidence and courage are the grounds of a good project. Still, you shouldn"t think not even for a moment that self-satisfac-tion and being trapped in your own views will lead you to the goal. Only the driver of every successful initiative can do this: open partnerships and a good team. When we understand this, we are already halfway there.

54

Broj 4 April 2020.

Digitalna transformacija velika šansa malih zemalja

Panel-diskusija u okviru projekta "100 najvećih u Crnoj Gori 2020"

Pandemija je u velikoj mjeri promijenila način života i postala svojevrsni katalizator digitalne transformacije, koja nije pri-vilegija samo velikih i bogatih, već i velika šansa malih ze-

malja, jer njena primjena može da ubrza smanjenje ekonomskog i društvenog jaza.

To je saopšteno na online panel-diskusiji "Digitalno transformisa-no sjutra", koja je organizovana u okviru projekta "100 najvećih u

Crnoj Gori 2020".

Osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija, Ratko Nikolić, kazao je da su aktuelna dešavanja sa pandemijom novog koronavirusa iz korijena promijenila uobičajeno funkcionisanje.

"Pandemija je uticala i na ovaj naš događaj, i to u dva ključna mo-menta: kao prvo, premjestila nas je u online zonu, pa smo sada na ovaj način dostupni značajno većem broju pratilaca. A kao drugo,

Ulaganje i oslanjanje na kapacitete domaćeg IT sektora, digitalno osviješćeni lideri i informatički pismeno društvo, garant su uspješne digitalne transformacije, što će doprinijeti podizanju konkurentnosti digitalne ekonomije i privrednom rastu Crne Gore, kazala sekretarka Odbora udruženja ICT Nada Rakočević.

55

Broj 4April 2020.

upravo je potvrdila važnost i aktuelnost izabrane teme danas u svi-jetu, ne samo u Crnoj Gori. Pandemija nas je bukvalno "gurnula"u digitalnu transformaciju i tako odagnala i posljednju dileme, ako je uopšte bilo, da li nas čeka digitalno transformisano sjutra", istakao je Nikolić.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije, Milan Srzentić, kazao je da je trenutna kriza mnogima dokazala da se može funkcionisa-ti brže i efikasnije, a da to istovremeno bude i jednostavnije i kom-fornije "nego što smo navikli".

"Moramo pokušati da ovu situaciju iskoristimo kao akcelerator razvoja crnogorskog digitalnog ekosistema koji će nas i kao zaje-dnicu i kao pojednice učiniti konkurentnijim i uspješnijim", reko je Srzentić.

Predstavnica Ministarstva finansija, Bojana Bajić, ocijenila je da je period pandemije COVID-19, koja ne poznaje granice zemalja ši-rom svijeta, dodatno naglasio potrebe građana i privrede u vanre-dnim uslovima, ukazao na primjenu tehnologije u službi zaštite javnog zdravlja i ubzao proces digitalne transformacije.

"Taj proces je vidljiv u korišćenju informaciono-komunikacionih tehnologija u finansijama, zdravstvu, obrazovanju, trgovini i mno-gim drugim sferama života i rada ovih dana, a što je rezultat ciljeva i napora Vlade Crne Gore u prethodnom periodu na unapređenju dostupnosti usluga", rekla je Bajić.

Mehanizam koordinacije procesa digitalne transformacije koja, kako je ukazala, obuhvata ljude, strategiju, međusobnu saradnju, tehnologiju, sa posebnim osvrtom na održivost i finansiranje ak-tivnosti obuhvaćenih tim procesom biće, kako smatra, u fokusu ra-zvoja Crne Gore koja teži napretku kvaliteta života njenih građana.

Generalni direktor Direktorata za elektronsku upravu i informatič-ku bezbjednost u Ministarstvu javne uprave, Dušan Polović, kazao je da će ubrzanom razvoju digitalizacije i digitalnoj trasnformaciji u Crnoj Gori doprinijeti izgradnja snažne digitalne infrastrukture i dostizanje visokog nivoa informacione bezbjednosti, "kojima je Vlada Crne Gore posvećena kroz brojne aktivnosti, a čijim ćemo rezultatima brzo biti svjedoci u Crnoj Gori".

"Pandemija je uticala i na ovaj naš događaj, i to u dva ključna mo-menta: kao prvo, premjestila nas je u online zonu, pa smo sada na ovaj način dostupni značajno

"Uvođenje savremenih informatičkih riješenja za elektronsku upravu, u smislu pružanja elektronskih usluga građanima i privre-di, kroz upotrebu nacionalnih portala i sistema za identifikaciju i administrativno plaćanje, razmjenu podataka između organa, a u skladu sa zakonima o elektronskoj upravi i elektronskom identifi-kacionom dokumentu i elektronskom potpisu, omogućiće moder-nu servisno orjentisanu javnu upravu", smatra Polović.

Sekretarka Odbora udruženja za informacione i komunikacione tehnologije Privredne komore Crne Gore, Nada Rakočević, istakla je da digitalno transformisano sjutra neminovno dolazi, a da bi to bilo naše bolje sjutra, neophodno je, kako je pojasnila, sinergijski i strateški pristupiti definisanju i realizaciji aktivnosti koje su pred nama.

"Ulaganje i oslanjanje na kapacitete domaćeg IT sektora, digitalno osviješćeni lideri i informatički pismeno društvo, garant su uspje-šne digitalne transformacije, što će doprinijeti podizanju konku-rentnosti digitalne ekonomije i privrednom rastu Crne Gore", rekla

je Rakočević.

Ona je dodala da će Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa svojim članicama, i dalje biti pouzdan i konstruktivan partner do-nosiocima razvojnih politika u podizanju konkurentnosti digitalne ekonomije i privrednom rastu Crne Gore.

CIO u Crnogorskoj komercijalnoj banci, Ivan Vučinić, ukazao je da je pandemija u velikoj mjeri promijenila način života i postala svojevrsni katalizator digitalne transformacije, a usluge "on line" trgovine, kao i mnogi drugi elektronski servisi, kako je rekao, doži-vljavaju eksponencijalni rast u novonastaloj situaciji.

"Banke su omogućile da građani uplaćuju donacije, plaćaju režije, naručuju namirnice i pribor za školu od kuće, i da na taj način za-dovolje osnovne potrebe a ipak ostanu doma. Kompanije moraju iskoračiti i pružiti svoje usluge u digitalnom svijetu i to više nije stvar izbora", ocijenio je Vučinić.

Rukovodilac Odjeljenja za projekte i digitalizaciju u Crnogorskoj komercijalnoj banci, Saša Šćekić, naveo je da je digitalno bankar-stvo postalo potreba, da raste broj korisnika e-Banking usluga i elektronskih transakcija i da je primarna komunikacija online.

"Banke su klijentima omogućile da koriste digitalne servise za plaćanje računa i upravljanje finansijama na bezbjedan i udoban način – uz niz dodatnih povoljnosti u periodu pandemije. Ovo će dodatno ubrzati inovacije, migriranje standardnih usluga na digi-talne kanale i transformaciju filijala u savjetodavne funkcije", po-jasnio je Šćekić.

Direktor Sektora za poslovne korisnike u Crnogorskom Teleko-mu, Predrag Perković, rekao je da je situacija sa koronavirusom pokazala da od stepena digitalne transformacije kompanije zavisi njena sposobnost da u vanrednim okolnostima zadrži kontinuitet u poslovanju.

"Uvjeren sam da ubuduće kompanije nećemo procjenjivati na osnovu njihove stope rasta koliko na osnovu parametara njihove održivosti i kontinuiteta poslovanja. A povezanost je preduslov tog kontinuiteta i digitalizacije, zbog čega je naša uloga kao telekomu-nikacionog lidera ključna", poručio je Perković.

Osnivač i generalni drektor Čikom informatičkog inženjeringa, Vladan Tabaš, rekao je da se godinama o digitalnoj transformaciji više pričalo, nego što se živjela.

"Stvarali smo digitalnu infrastrukturu, ali je nismo koristili u pu-nom kapacitetu, razvijali smo servise koje su koristili samo oni koji jasno vide u digitalnu budućnost. Da li je trebalo da nam se desi korona da shvatimo da je naš najbolji i najbrži put u budućnost Digitalna Crna Gora?", upitao je Tabaš.

On smatra da digitalnu sadašnjost koju živimo moramo nastaviti, podići stepen digitalnih vještina na više i ozbiljnije nivoe i mije-njati sopstvenu svijest o potrebi za digitalnom transformacijom društva u cjelini.

"Digitalna transformacija nije privilegija samo velikih i bogatih, već i velika šansa malih zemalja. Ona ne može pomoći da preva-ziđemo ekonomski i društveni jaz, ali njena primjena može da ubr-za njegovo smanjenje. Digitalna ekonomija kao jedan od puteva ka digitalnoj transformaciji istovremeno je i njen ishod. I naša šansa. Nažalost, trebalo je da nam se desi pandemija pa da to shvatimo", zaključio je Tabaš.

56

Broj 4 April 2020.

Evidentno je smanjenje prihoda u komunalnoj privredi, a prognoza je da će ova preduzeća poslovati sa gubitkom u 2020. godini.

57

Broj 4April 2020.

Smanjeni prihodi i likvidnost kompanija

Filip Makrid, predsjednik Odbora udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore

Najveći izazov u komunalnoj privre-di, u vrijeme pandemije, je održa-vanje likvidnosti kompanija, s ob-

zirom da se većina finansira iz sredstava koja se naplate od korisnika usluga: pre-duzeća i građana. Veliki broj preduzeća ne obavlja djelatnost i nije u situaciji da izmiri ove obaveze, dok ni znatan broj građana nije u stanju da servisira račune, navodi Filip Makrid, predsjednik Odbora udruže-nja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore. Imajući u vidu ovakvo stanje, neminovno je da se smanjuju prihodi ko-munalne privrede, pa je gotovo izvjesno da se gubici ne mogu izbjeći. Zato bi treba-lo razmotriti odlaganje plaćanja poreskih obaveza komunalnih preduzeća do norma-lizacije stanja, zaključuje Makrid.

Glasnik: Kakva je situacija u komunalnoj privredi: obavljaju li preduzeća iz ove djela-tnosti kvalitetno javnu funkciju u epidemiji koronavirusa, kada je propisano da realizu-ju minumum neophodnih djelatnosti?

F. Makrid: S obzirom na novonastalu situ-aciju, sva preduzeća iz domena komunal-ne privrede, fokusirana su prvenstveno na obavljanje najneophodnijih procesa u svojim sistemima sa ciljem ispunjavanja javne funkcije. S obzirom na redukovan broj zaposlenih, trenutno prioritet, imaju one funkcije koje građanima obezbjeđuju nesmetano funkcionisanje i sevisiranje osnovnih usluga. Sve ostale djelatnosti u okviru komunalne privrede svedene su na minimum neophodan za funkcionisanje.

Glasnik: Čelnici preduzeća navode da u poslovanju kompanija iz ove djelatnosti postoje određeni izazovi koje oni samostal-no ne mogu riješiti već očekuju podršku nadležnih. Sa kakvim se teškoćama u radu susrijeću pomenuti kolektivi? I kako ih ri-ješiti?

F. Makrid: Novonastala situacija je svakako donijela veliki broj izazova i ukazala na od-ređene manjkavosti, odnosno slabosti, sa

Da li je to obezbijeđeno?

F. Makrid: Osnovna sredstva za zaštitu, zaštitna odijela, maske, rukavice i druga obezbijedili su lokalni krizni timovi, kao i kompanije.

Sa druge strane postavlja se pitanje samog trajanja pandemije i mogućnosti pojedinih kompanija da u narednom periodu priušte iste, gdje smatram da je neophodna inter-vencija od strane nadležnih državnih or-gana, kako bi se komunalne djelatnosti od javnog interesa nesmetano obavljale.

Glasnik: Na što se odnose ostali zahtjevi vodovodnih i komunalnih preduzeća u vri-jeme pandemije, čija je realizacija, smatra-ju njihovi predstavnici, od vitalnog značaja za njihovo poslovanje?

F. Makrid: Zahtjevi vodovodnih i komunal-nih preduzeća, prvenstveno su koncipirani na principu zaštite ljudstva u cilju nesme-tanog obavljanja javne funkcije. Istovreme-no, isti se odnose na nabavke neophodnog potrošnog materijala, prvenstveno hlora, te rezervnog vodovodnog materijala i goriva u cilju poštovanja standarda kvaliteta vode i obezbjeđenja kontinuirane realizacije ak-tivnosti kompanija.

Glasnik: Podsjetićemo da je ekonomskim mjerama Vlade Crne Gore, radi pomoći pri-vrednim subjektima koji su morali zausta-viti rad, predviđeno odlaganje plaćanja ko-munalnih usluga. Predstavnici komunalne privrede su saopštili da im to umanjuje pri-hode i otežava poslovanje zato su zatražili da se i ovom sektoru odloži plaćanje pore-skih obaveza. Molim da se osvrnete na ovo pitanje.

F. Makrid: Polazeći od činjenice da u ovom trenutku moramo da pokažemo solidar-nost u svakom segmentu društva, sva ko-munalna preduzeća obustavila su isključe-nje vode i prinudnu naplatu potraživanja, bilo da su u pitanju pravna ili fizička lica. Novonastale okolnosti, već sada vidimo, sa

kojima se u ovom trenutku suočavaju kom-panije iz ove djelatnosti. Neprimjenjivanje ustaljenih zakonskih mehanizama, kako bi naplatili svoja potraživanja, a koji su iz ra-zumljivih razloga odloženi, za direktnu po-sljedicu ima smanjenje prihoda kompanija, a samim tim i smanjenje likvidnosti istih.

Sa druge strane reorganizacija u ovakvim uslovima, uz poštovanje preporuka NKT-a, podrazumijeva nabavku zaštitnih odijela, maski, rukavica i drugog materijala po-trebnog za bezbijedan rad zaposlenih, uz dodatna ograničenja na terenu, u većini slučajeva otežava sprovođenje planiranih aktivnosti.

Glasnik: Kako će pandemija koronavirusa uticati na poslovanje komunalne privrede koju čine vodovodi, komunalna preduzeća i Regionalni vodovod Crnogorsko primorje? Poznato je da je riječ o izuzetno značajnoj djelatnosti od javnog interesa, veoma bi-tnoj i za građane i privredu?

F. Makrid: Evidentno je da će pandemija koronavirusa negativno uticati na poslov-ne bilanse komunalnih preduzeća. U prvih mjesec dana prihodi su najviše smanjeni kada su u pitanju prihodi od pravnih lica, odnosno malih i srednjih preduzeća, a pr-venstveno uslužnih djelatnosti.

Ovaj problem je izražen u turističkim cen-trima, posebno u segmentima koji su veza-ni za pripremu turističke sezone. Sve ovo nema negativan uticaj na Regionalni vodo-vod Crnogorsko primorje, s obzirom da se vodosnabdijevanje u ovom periodu obavlja na nivou ugovorenog, dok će se u nare-dnom periodu zasigurno osjetiti posljedice i na ovo preduzeće.

Glasnik: U vrijeme pandemije ove službe rade u svim gradovima, i to na način kako je propisano, pa su, u cilju bezbjednog rada zaposlenih, definisali određene zahtjeve nadležnim, a prvi se odnosio na nabavku zaštitnih odijela, maski, rukavica i drugog.

58

Broj 4 April 2020.

jedne strane imaju veliki uticaj na mala i srednja preduzeća, koja u ovom trenutku faktički u najvećem broju i ne obavljaju svoju djelatnost, dok sa duge strane, veli-ki broj građana nije u stanju da servisira osnovne račune, bez obzira na njihovu vi-sinu.

Imajući u vidu ovakvo činjenično stanje, kao neminovna posljedica, javlja se sma-njenje prihoda, koje je najuočljivije u vodo-vodnim preduzećima, kao značajnom se-gmentu komunalne privrede. U zavisnosti od veličine sistema i strukture potrošača, pad prihoda je na nivou od 30% do 40%.

Sve ovo upućuje da bi, kada je u pitanju ovaj sektor, trebalo razmotriti odlaganje pore-skih obaveza do normalizacije stanja.

Glasnik: Pošto je ovogodišnja turistička se-zona, zbog pandemije COVID 19, vrlo upitna, to će se imati izražene negativne posljedi-ce na poslovanje komunalne privrede na primorju i planinskim turističkim centri-ma. Njihovi predstavnici su, u cilju prevazi-laženja tih problema, od nadležnih očekuju određenu podršku. O čemu se radi?

F. Makrid: Odlaganje, odnosno trenutno redukovanje turističke sezone, svakako će imati posledice na poslovanje komunalne privrede, kako na primorju, tako i u planin-skim turističkim centrima. Imajući u vidu pređašnje iskustvo, a to je da komunalna preduzeća najveće prilive upravo imaju od turističkih objekata, odnosno od hotela, restorana..., a što se opet u ovom trenutku ne može očekivati, sasvim je realno da će prihodi komunalnoj privredi od turističkih centara biti značajno umanjeni čak i do 50%.

Ovakva situacija za posljedicu mora imati redefinisanje odnosa u prvom redu između lokalnih komunalnih preduzeća na pri-morju i Regionalnog vodovoda Crnogosko primorje, kao snabdjevača sa kojim postoje već definisani aranžmani. Mišljenja sam da je potrebno što prije naći zajednički interes ovih subjekata, kako bi se ublažilo stanje u vodovodnim preduzećima na primorju, ali i održala likvidnost Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje.

Glasnik: Da li će pandemija koronavirusa usporiti investicione, razvojne projekte Re-gionalnog vodovoda i hoće li će biti dovede-na u pitanje dinamika poslova na izgradnji kolektora za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici? Hoće li će ostala preduzeća iz ove branše uspjeti da otpočnu realizaciju planiranih razvojnih aktivnosti?

F. Makrid: Mišljenja sam da će, kada je u

The biggest challenge in the public utilities industry, at the time of the pandemic, is to maintain the liqui-

dity of the companies, given that most are financed from the funds collected from ser-vice users: companies and citizens. A great number of companies is not operating now and is not in a position to meet these obliga-tions, also a significant number of citizens is not able to pay their bills, said Filip Ma-krid, Chairman of the Public Utilities Asso-ciation Board at the Chamber of Economy of Montenegro. Considering this situation, the public utilities revenues are being ine-vitably reduced, so it is almost certain that losses cannot be avoided. Consequently, the postponed payment of tax liabilities by the public utility companies until the situation is normalized should be taken into conside-ration, concluded Filip Makrid.

Glasnik: What is the situation in the public utilities sector: Do the enterprises in this sector perform a high-quality public functi-on during the corona virus epidemic, when it is prescribed to carry out a minimum of necessary activities?

F. Makrid: Given the new situation, all pu-blic utilities enterprises are focused pri-marily on performing the most necessary processes in their systems in order to fulfil a public function. Considering the reduced number of employees, at present the prio-rity is given to those functions that provi-de citizens with smooth functioning and access to basic services. All other activities within the public utilities have been redu-ced to the minimum necessary for functi-oning.

Glasnik: The chairmen of the companies state that there are certain challenges in the operations of the companies in this indust-ry that they cannot resolve on their own, but expect the support of the competent autho-rities. What kind of difficulties are the afore-mentioned companies facing in their work? And how can they be tackled?

F. Makrid: The new situation has certain-ly brought many challenges and revealed certain deficiencies or weaknesses, which the companies in this sector are currently facing. Non-implementation of established legal mechanisms used for collection of receivables, which is for obvious reasons postponed, as a direct consequence has a reduction of the companies" revenues and consequently reduced liquidity.

On the other hand, reorganization under such conditions, in compliance with the

pitanju Glavni grad Podgorica i Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, realizacija svih kapitalnih projekata biti započeta u planiranom roku.

Poznato je da se, obzirom na situaciju, ve-liki projekti iz sektora građevinarstva rea-lizuju usporenom dinamikom, pvenstveno zbog nedostatka radne snage.

Za projekte koji se planiraju da budu rea-lizovani u okviru ove (komunalne) djela-tnosti, novčana sredstva obezbijeđena su iz inostranih izvora, odnosno kreditnih aranžmana, tako da se ne očekuje veće od-stupanje ili zastoj kada je realizacija istih u pitanju.

Napomenuo bih svakako da ćemo u maju biti svjedoci početka radova na izgradnji glavnog kolektora i sekundarne mreže, kao osnovnog segmenta Projekta postroje-nja za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda Glavnog grada Podgorice.

Glasnik: Ukoliko pandemija potraje sa ka-kvim će se izazovima susresti kompanije iz ove branše i da li, u toj situaciji, posto-ji prognoza njihovih poslovnih bilansa u 2020. godini?

F. Makrid: Svaki dan trajanja pandemije predstavljaće novi izazov za kompanije iz ove djelatnosti. Najveći, rekao bih pod-vig, će svakako biti održavanje likvidnosti kompanija, s obzirom da se većina finansi-ra iz sredstava koja se naplate od korisni-ka usluga, kao i činjenica da je evidentno smanjenje prihoda, za očekivati je da će veći broj preduzeća poslovati sa gubitkom u 2020. godini.

Glasnik: Šta komunalne djelatnosti očeku-je u 2021. godini?

F. Makrid: 2021. godina će biti godina veli-kih izazova za komunalnu privredu. S obzi-rom na trenutnu situaciju, lokalne uprave i komunalna preduzeća bi trebalo da urade analizu svih manjkavosti u funkcionisanju istih, sa ciljem koncipiranja što kvalitetni-jih sistema. Jedan od imperativa će biti podizanje efikasnosti preduzeća u svim segmentima poslovanja, s obzirom na či-njenicu da će komunalna preduzeća u toku 2021. godine biti u obavezi da implementi-raju određene zakonske odredbe iz novog Zakona o vodnim uslugama.

U narednoj godini potrebno je korigovati i filozofiju poslovanja, koja se zasniva prven-stveno u pokrivanju realnih troškova i par-tnerskom odnosu sa Regulatornom agen-cijom u cilju dovođenja svih komunalnih sistema na radno održiv sistem.

59

Broj 4April 2020.

Reduced revenues and liquidity of companies

Filip Makrid, Chairman of the Public Utilities Association Board at the Chamber of Economy of Montenegro

recommendations of the National Coordi-nation Body, implies the procurement of protective suits, masks, gloves and other materials necessary for the safe work of employees, along with additional restricti-ons in the field, in most cases makes it dif-ficult to carry out planned activities.

Glasnik: How will the corona virus pande-mic affect the business of the utilities indu-stry, which consists of Waterworks, Utility companies and the Regional Water Supply

System of the Montenegrin Coast? It is well known that this activity of public interest is of great importance for both citizens and the economy.

F. Makrid: It is clear that the pandemic of the corona virus will adversely affect the business balance sheets of the utility companies. In the first month, revenues were most reduced, especially those co-ming from the legal entities, that is, small and medium-sized enterprises, and servi-

ce industry. This problem is pronounced in tourist centres, especially in segments related to the preparation of the tourist se-ason. All this does not have a negative im-pact on the Regional Water Supply System of the Montenegrin Coast, given that the water supply in this period is performed at the contracted level, while in the period to come this company will certainly feel the consequences.

Glasnik: At the time of the pandemic, the-

60

Broj 4 April 2020.

se services are operating in all towns, as prescribed, so in order to ensure the safe work of employees, they submitted certain requirements to the competent authorities, and the first one referred to the procure-ment of protective suits, masks, gloves and the other. Is this provided?

F. Makrid: Basic protective equipment such as protective suits, masks, gloves and more were provided by local crisis teams as well as companies.

On the other hand, there is an issue of du-ration of the pandemic and the ability of certain companies to afford it in the future, where I believe the competent state bodies" intervention is necessary in order for public utilities to function without interruption.

Glasnik: Could you tell us what are the other requirements of the waterworks and utilities companies at the time of the pan-demic, the realization of which is conside-red by their representatives as vital to their functioning?

F. Makrid: The requirements of the wa-terworks and public utility companies are primarily designed based on the principle of human protection in order to perform their public function without interruptions. At the same time, they refer to the procu-rement of the necessary consumables, pri-marily chlorine, plumbing spare parts and fuel in order to comply with water quality standards and ensure the continued reali-zation of the companies" activities.

Glasnik: As we know, the economic mea-sures of the Government of Montenegro ai-med at assisting business entities that had to stop working, provided for the deferral of payment of utility fees. The representa-tives of the utilities industry said that this is reducing their revenues and making it difficult for them to operate, so they asked deferral of payment of tax liabilities for this sector as well. Please address this issue?

F. Makrid: Starting from the fact that at this moment we have to show solidarity in each segment of society, all utilities companies have suspended the water shutdown and forced collection of claims, for both legal or natural persons. The new circumstances, as we can already see, on the one hand, have a great impact on small and medium--sized enterprises, which at this moment are practically not performing their activi-ties, while on the other hand, a large num-ber of citizens are unable to service basic bills regardless of the amount.

Bearing in mind this factual situation, as an inevitable consequence, there is a decrease in revenues, which is most evident in the waterworks companies, as a significant se-gment of the utilities industry. Depending on the size of the system and the structure of consumers, the decline in revenues is at the level of 30% to 40%.

All this suggests that, when it comes to this sector, the postponed payment of tax liabi-lities by the utilities companies until the si-tuation is normalized should be taken into consideration.

Glasnik: Since this year"s tourist season is questionable due to the pandemic COVID 19, this will have a pronounced negative impact on the operations of the public uti-lities on the coastal and mountain tourist centres. In order to overcome these pro-blems, their representatives expect some support from the competent authorities. What is it about?

F. Makrid: Postponing or just temporary re-duction of the tourist season, will certain-ly have consequences on the operating of the utilities companies, both on the coast and in the mountain tourist centres. Con-sidering previous experience that utilities companies generate the greatest inflow from tourist facilities, that is, from hotels, restaurants, etc, which again at this mo-ment cannot be expected, it is quite rea-listic that revenues to the utility industry from tourist centres will be significantly reduced by up to 50%.

This situation must result in a redefinition of relations primarily between local coastal utilities and the Regional Water Supply Sy-stem of the Montenegrin Coast, as the sup-plier with whom there are already defined arrangements. In my opinion, it is necessa-ry to find a common interest of these enti-ties as soon as possible, in order to mitigate the situation in the waterworks companies on the coast, but also to maintain the liqui-dity of the Regional Water Supply System of the Montenegrin Coast.

Glasnik: Will the corona virus pandemic slow down the investment and deve-lopment projects of the Regional Water Supply and will this affect the dynamics of the construction works of the wastewater treatment plant in Podgorica? Will other companies in this industry be able to start implementing the planned development activities?

F. Makrid: I believe that, when it comes to

the Capital City of Podgorica and the Re-gional Water Supply System of the Monte-negrin Coast, the implementation of all ca-pital projects will start within the planned timeframe.

It is well known that, given the situation, large projects in the construction sector are being implemented at a slow pace, ma-inly due to lack of manpower.

For projects that are planned to be im-plemented within this (utilities) industry, funds have been provided from foreign sources, that is, credit arrangements, so no major deviation or setback is expected when it comes to their realization.

I would certainly like to remind that in May we can expect start of construction works on the main collector and the secondary network, as the main segment of the Pro-ject of wastewater treatment plant for the capital of Podgorica.

Glasnik: If the pandemic persists, what will be the challenges that the companies in this sector will face and in this situation, is there a forecast of their balance sheets in 2020?

F. Makrid: Each day of the pandemic will present a new challenge for companies in this field. The greatest challenge will cer-tainly be maintaining the liquidity of the companies, given that the majority is fi-nanced from funds collected from service users. The fact is that the decrease in re-venues is evident, and it is expected that more companies will operate at a loss in 2020.

Glasnik: What can the utilities companies expect in 2021?

F. Makrid: 2021 will be a year of great chal-lenges for the public utilities. Given the cur-rent situation, local governments and utili-ties companies should conduct analysis of all deficiencies in their functioning in order to design the best possible systems. One of imperatives will be to increase the efficiency of enterprises in all segments of operating, given the fact that utilities will be obliged to implement certain legal pro-visions of the new Law on Water Services during 2021.

In the coming year, it is also necessary to make corrections to the business phi-losophy, which is based primarily on co-vering real costs and partnering with the Regulatory Agency in order to bring all uti-lities systems to a viable system.

61

Broj 4April 2020.

Pandemija i turizam ne idu zajednoDekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam prof. dr Rade Ratković

Turistički poslenici javljaju da je organizovani turistički bu-king stao, kako prema našoj destinaciji tako i prema drugim destinacijama na Mediteranu i šire. Pandemija i turizam,

kao i cijela međunarodna trgovina – ne idu zajedno, sa izuzetkom dijela elektronske trgovine, istakao je u razgovoru za Portal Anali-tika prof. dr Rade Ratković, dekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam.

Napominjući da sve zavisi od epidemiološke situacije, Ratković je naglasio da ove godine ne možemo očekivati ozbiljnije učešće or-ganizovanog turizma, koji je kod nas učestvovao sa oko 40 odsto u izvorima rezervacija.

"Orijentacija treba da bude na direktan buking, našu zemlju, regi-on, i obližnje evropske zemlje, moguće i Njemačku. Tu su Hrvatska, Francuska i Italija u boljem položaju, ali nijesu druge mediteranske turističke destinacije. Susjedna Hrvatska, naročito Istra i Kvarner, su u daleko boljem saobraćajnom položaju", pojasnio je Ratković.

Ocijenio je da je priprema za predstojeću turističku sezonu "gotovo nemoguća misija".

"Nabavljati, primati radnike, zaduživati se, a ne znati hoće li sezo-ne uopšte biti. Ko tu uopšte može biti pametan? Put treba da osvije-tli medicina i visoka politika, da procijeni vjerovatni kraj pandemi-je i termin aktivacije vakcine, kao i ponovnih otvaranja granica i svih vidova međunarodnog saobraćaja. Pod tim fenjerom turizam bi dobio izgledne inpute i osnove za svoje preduzetničke odluke", naveo je Ratković.

Ratković je podvukao da je turizam, do sada, među prvima izla-

Turistički preduzetnici treba da naprave svoje indikativne planove sanacije, sa operativnim projekcijama najmanje do maja 2021. godine.

zio iz ekonomskih kriza i bio katalizator antikriznog hoda ukupne ekonomije.

"Mi samo trebamo strateški uvezati cio turistički reprolanac, od poljoprivrede, saobraćaja, trgovine, građevinarstva, čiste industri-je, i onda ćemo, u okviru naše zemlje, imati turizam u kojem siner-getski i skladno djeluje mnogo grana u jednoj grani", procjenjuje Ratković.

Prema njegovim riječima, pandemiju ne može samostalno podni-jeti nijedna privreda, a kamoli turistička.

"Turistički preduzetnici trebaju biti pozvani da naprave svoje indi-kativne lapidarne planove sanacije, sa operativnim projekcijama najmanje do maja 2021 godine, gdje bi se pokazala dinamika nov-čanih tokova i po mjesecima definisali finansijski gepovi i načini njihovog pokrića. Iz toga bi se sagledali putevi saniranja pojedinih turističkih preduzeća i izveli bilansi saniranja za cijelu granu. Po-moć Države bi se kretala u pravcu koji je premijer Marković naja-vio, s tim što se te mjere moraju protezati ne na dva mjeseca, već na duži vremenski horizont, kako je prethodno navedeno. Te se mjere moraju konkretizovati i operacionalizovati, kao što to radi susjedna država Hrvatska", naveo je profesor.

Naglašava da je riječ o mjerama pomoći kao što su regresiranje plata do isteka sanacionog perioda, moratorijum na otplatu inve-sticionih kredita makar dvije godine, poreska oslobođenja i uma-njenja u sanacionom periodu i sl. Po isteku sanacionog perioda projektovale bi se razvojne mjere, odnosno mjere podsticanja odr-živog razvoja turističkog i pratećih sektora.

62

Broj 4 April 2020.

Zahtjevi za moratorijum na poreske obaveze vrijedni 10 miliona eura

Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša

Ekonomske mjere Vlade su blagovremene i odgovorne, kaže direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša. Za Novu M poručuje da je značajan broj preduzeća zatvoren što će se

odraziti i na naplatu prihoda. Kako je naglasio, 1.750 poreskih ob-vezinika je tražilo odlaganje poreskih obaveza, a iznosn traženih odlaganja je 10,5 miliona eura i to su dominantno djelatnosti koje su u kategoriji zabranjenih ili otežanih uslova poslovanja, a to je dominantno turizam i ugostiteljstvo.

"Za 4.700 preduzeća je zabranjen rad. Oni su u aprilu 2019. godi-ne u poreskim prihodima učestvovali 14.500 miliona eura. Tako da očekujemo značajno manje prihode. Zanimalo nas je koliko je kompanija tražilo moratorijum na otplatu poreskih obaveza i ku-mulativno koliki je iznos tih obaveza za koje je traženo odlaganje otplate", kazao je Mugoša.

Iako je Poreska uprava imala plan naplate poreza za vrijeme ljetnje turističke sezone, sve to pada u vodu. Novonastala situacija mije-nja prognoze, a Mugoša kaže da ne postoji stručnjak koji bi mogao napraviti procjenu koliko će se tokom sezona naplati poreza.

"Ono što je bila naša projekcija je da tokom ljetnje turističke sezo-ne naplatimo 306 miliona eura. Već znamo da u maju mjesecu ove ključne djelatnosti koje doprinose punjenju budžeta, a to je turi-zam i ugostiteljstvo, neće raditi sigurno u prvoj polovini maja. Oče-kujemo, po projekcijama, da oni počnu da rade u drugoj polovini maja mjeseca, a pošto se u junu ubiraju prihodi iz maja, vjerovatno ćemo u junu imati značajo manje prihode u odnosu na one koji su planirani. Kada govorimo o julu i avgustu ključno će biti da li će se otvoriti granice", kazao je on.

Prvi čovjek Poreske uprave kaže da je u periodu od 2016. do 2019. godine naplaćeno 850 miliona eura više novca nego li na raniji tro-godišnji period.

"Mi smo u prvom kvartalu ove godine nastavili jedan dobar trend

naplate prihoda iz prethodnih godina. Naplaćeno je 282 miliona eura, što je 20 miliona više nego u istom periodu prošle godine, odnosno 15 miliona više od plana. Zaključno sa 31.12.2019. godine poreski dug je smanjen za 210 miliona eura i on jeiznosio 387 mi-liona eura. Mi smo imali realne procjene da će i u 2020. godini se nastaviti trend smanjenja poreskog duga i vjerovatno bi se to i de-silo da nemamo novonastalu situaciju, gdje realno zbog potrebe da se održe privredne aktivnosti smo potpuno svjesni da će doći do porasta poreskog duga", naveo je on.

No, Mugoša tvrdi da će imati razumijevanja za privredu. Zato već imaju neka rješenja.

"Jedno vrlo pozitivno iskustvo govori da bi možda ključna podrška u narednom periodu preduzećima koja imaju otežane uslove rada ili im je zabranjen bio rad bi bio novi reprogram poreskih obaveza na duži vremenski period, a da napomenem da je period prvog re-programa bio pet godina i da se kroz taj reprogram omogućavalo onim poreskim obveznicima koji uredno izmiruju svoje obaveze se otpise kamata. Možda bi to bila značajna mjera podrške u nare-dnom periodu", rekao je on.

Pred nama je teška godina, kaže Mugoša i poručuje da je optimista kada je u pitanju oporavak crnogorske ekonomije.

"Očekuje nas vrlo zahtjevan period u kome ćemo imati možda i dugoročne posljedice kada je u pitanju naša ekonomija. Prednost naše ekonomije je što je mala što smo u prilici da se na fleksibil-niji način prilagodimo novonastalim okolnostima ali vjerujem da ćemo u narednim mjesecima imati priliku da možda ove pesimi-stičke procjene ostavimo iza nas i da krenemo sa oporavkom", na-veo je on.

Siguran je Mugoša da će treći paket mjera na kojima se radi biti ključan za uspješan opooravak crnogorske priverede.

63

Broj 4April 2020.

Krediti za prevažilazenje nelikvidnosti malih i mirko preduzeća

Investiciono razvojni fond

Investiciono-razvojni fond je na zahtjev Vlade formirao novu kreditnu liniju sa minimalnim kamatnim stopama i potrebnim kolateralom za mala i mikro preduzeća čije je poslovanje naj-

više ugroženo zbog koronavirusa. Od 720 pristiglih zahtjeva 118 je obobreno, a 138 u proceduri.

Predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević kazao je da je ova kreditna linija samo jedna dopunska djelatnost koja je prije svega usmjerena da IRF u okviru ukupnih kreditnih linija dodatno pomogne crnogorske preduzetnike u situaciji u kojoj su se našli, piše Bankar.

Vukčević naglašava da je riječ o značajnom broju odobrenih kre-dita po ovom osnovu, posebno kada se uzme u obzir prosječan broj odobrenih kredita na mjesečnom nivou za prošlu godinu.

– Podsjetiću na činjenicu da je IRF prošle godine plasirao preko 240 miliona – najviše kredita od osnivanja i da je odobreno nekih 615 prijekata. To znači da smo mjesečno odobrili oko 43 zahtjeva. Sada smo, za manje od mjesec dana, odobrili 118 zahtjeva, što go-vori da je uložen zaista veliki napor da se izađe u susret što većem broju preduzetnika – kazao je Vukčević.

Iznosi odobrenih kredita kreću se od 1.200 eura, koliko je iznos najnižeg, pa do 1.200.000 eura. Kamatna stopa kaze Vukčevic, u najvecem dijelu je 1,5 odsto, ali ima i onih kreditnih zahtjeva gdje je kamatna stopa nešto veća i kreće se oko 2,5 odsto. Nesto veće kamatne stope, pojašnjava Vukčević, su za one preduzetnike koji nisu stekli uslove da kroz ovu kreditnu liniju riješe probleme ne-likvidnosti. Njima je omogućeno da kroz postojeće kreditne linije IRF-a dođu do potrebnih sredstava.

– Tu je prije svega riječ o preduzećima koja nisu mogla da obez-bijede potreban kolateral i njima je ponuđeno da kroz programe garantnih šema koje IRF realizuje u okviru programa COSME u saradnji sa Evropskim investicionim fondom riješe problem nedo-

stajućih sredstava – objašnjava on.

Preduzećima koja su koristila kratkoročne plasmane koji su ta-kođe bili u funkciji poboljšanja likvidnosti preduzeća, IRF je omo-gućio da produže svoje aranžamane na još 12 mjeseci.

Kada je riječ o kolateralu, Vukcevic naglašava da je najniži mogući zakonski uslov da bude jedan kroz jedan, ali i da IRF omogućava svima onima koji nemaju tu mogućnost, a zadovoljavaju sve ostale uslove, da kroz KOZMA programe obezbjede kolateral do 50 odsto.. Drugih 50 odsto obezbjeđuje se korz drugu programsku šemu, i na taj način se izlazi u susret i tim preduzetnicima koji imaju sve pre-tpostavke da mogu dobiti kredit.

– Kada su u pitanju procedure mi smo ih sveli na najmanji mo-gući nivo. Međutim, ponavljam da ovo nije kreditna linija koja je namjenjena za rješavanje problema iz prošlosti. Ovo nije kredi-tna linija za ona preduzeća koja neredovno isplaćuju plate svojim zaposlenim kao ni za one koji žele da uzmu kredite po 1,5 odsto kako bi vratili kredite kod banaka koje su uzeli po znatno većim kamatnim stopama. Mi moramo obezbjediti taj minimum provje-re, i minimum dokumenatcije koja nama garantuje da će sredstva doći do onih kojima je potrebno. Međutim, imamo i ovih drugih koji pokušavaju da iskoriste ovu situaciju i da dobiju nešto što im ne pripada – naglašava Vukčević.

On ističe da postoji bojazan od teško naplativih kredita ali da su u IRF-a svjesni te situacije i da čine sve da Fond ostane održiv.

Posebno se, kaže on, mora voditi računa i o održivosti turizma i očuvanju tih preduzeća za koja se moraju obezbjediti posebni in-strumenti podrške kao bi bila u prilici da u ovoj godini jedostavno prežive i da se pripreme za sljedeću, prenosi Pobjeda. On dodaje da se trenutno radi i na kreiranju novih kreditnih linija kao i na rekonstrukciji postojećih ali i na planu obezbjeđenja sredstava za ovu godinu.

64

Broj 4 April 2020.

Realizacija NCTS projekta

Uprava carina

U Upravi carina u toku je druga godina realizacije projekta za primjenu zajedničkog tranzitnog postupka, kojim će se olakšati trgovina, osigurati brži protok robe, jednostavinije

procedure, niži troškovi i veća konkurentnost domaćih privredni-ka na evropskom tržištu.

Projekat pod nazivom ""Podrška Upravi carina"", koji će trajati 36 mjeseci, finansiran je iz sredstava IPA 2014. Cilj projekta je podr-ška procesu modernizacije javne uprave primjenom zajedničkog tranzitnog postupka, uz istovremeno uvođenje moderne arhi-tekture i tehnologije u carinski informacioni sistem. Zajednički tranzitni postupak predstavlja tranzit robe izmedju svih zemalja članica Konvencije o zajedničkom tranzitnom postupku, odnosno država članica Evropske unije i EFTA, kao i Turske, Makedonije i Srbije.

Ovim projektom će se ispuniti uslovi za pristupanje Crne Gore Konvenciji o zajedničkom tranzitnom postupku i Konvenciji o ola-kšicama u trgovini robom, što je jedan od uslova za pridruživanje Evropskoj uniji. Naime, Crna Gora mora primjenjivati konvencije najmanje godinu prije ulaska u EU. Da bi Crna Gora mogla da pri-stupi konvencijama, potrebno je prethodno da ispuni sve uslove za njihovu punu primjenu, koji se odnose na usklađenost propisa, organizacionu strukturu carinske službe i informatičko rješenje. U skladu sa planom koji je postavljen, Crna Gora će ispuniti sve neophodne uslove do kraja 2021. godine, kako bi mogla pristupiti konvencijama u prvom kvartalu 2022. godine. Evropska komisija prati realizaciju projekta i kada ocijeni da su stvoreni uslovi za pri-mjenu konvencija, pozvaće Crnu Goru da im pristupi.

U okviru ovog projekta Crna Gora će se tehnički, organizaciono i

kadrovski pripremiti za pristupanje konvencijama, koje su važan instrument olakšavanja trgovine, uspostavljanjem zajedničkih procedura za prekogranično kretanje robe pod carinskim nadzo-rom. Ovo podrazumijeva elektronsko praćenje postupka tranzita, što omogućava brži protok robe i kraće vrijeme potrebno za oba-vljanje carinskih procedura, a time i uštedu vremena i troškova za privrednike. Dakle, pristupanje Crne Gore konvencijama je od višestrukog značaja za državu, jer će crnogorskim privredni-cima omogućiti da postanu konkurentniji na evropskom tržištu, povećaće se broj tranzita kroz Crnu Goru što će uticati na porast prihoda. Primjena konvencija osigurava i uslove za jačanje borbe protiv carinskih prekršaja i sprečavanje korupcije jer se najveći dio sprovođenja carinskih formalnosti obavlja automatski.

Najkompleksniji zadatak i najveći izazov je uspostavljanje Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS), odnosno razvoj aplikacije za tranzitni postupak interoperabilne sa evropskim carinskim sistemom. Kroz ovaj sistem carinska deklaracija za tranzitni postupak će se podnositi elektronski, što znači da će se formalnosti propisane u okviru carinskih propisa sprovoditi ele-ktronskom razmjenom podataka, bez podnošenja papirne doku-mentacije. Tranzitni postupak će se obavljati jednom elektronski podnijetom tranzitnom deklaracijom i jednom garancijom, koje će važiti tokom cijelog prevoza robe, u državama potpisnicama kon-vencija, sve do odredišta. Privrednici će sa NCTS-om komunicira-ti elektronskim putem i tako razmjenjivati podatke i informacije o konkretnom tranzitnom postupku. Uprava carina će podatke o svim tranzitnim postupcima preko elektronskih poruka razmje-njivati i sa ostalim carinskim službama i Evropskom komisijom i tako omogućiti kontinuirano i nesmetano kretanje robe od mjesta

65

Broj 4April 2020.

otpreme do mjesta odredišta.

Da bi privredni subjekti mogli koristiti zajednički tranzitni postu-pak, moraju razviti sopstvene IT sisteme kompatibilne s NCTS-om, te se kao spoljni korisnici povezati sa Carinsko-informacionim sistemom na način koji omogućava slanje elektronskih poruka prema unaprijed prihvaćenom obliku i sadržaju. Razmjena ele-ktronskih poruka u NCTS-u se vrši na nacionalnom, spoljnjem i međunarodnom domenu, odnosno između carinskih ispostava jedne države, između privrednih subjekata i carinske ispostave i između carinskih ispostava država potpisnica konvencija i Evrop-ske komisije.

Ovim projektom se postavlja osnova za novi modernizovani infor-macioni sistem Uprave carina. Osim NCTS-a, u toku projekta će se razviti i sistem upravljanja garancijama i sistem upravljanja rizikom, u skladu sa zahtjevima koje propisuje Evropska komisija, kako bi se obezbijedila zaštita fiskalnih i finansijskih interesa dr-žave. Takođe, razviće se i moduli bez kojih aplikacija za tranzitni postupak ne bi mogla da funkcioniše, kao npr. portal za privredni-ke, preko kojeg će oni podnositi carinsku deklaraciju za tranzitni postupak.

NCTS, koji se primjenjuje od 2003.godine, do sada je imao više iz-mjena, koje su pratile izmjenu carinskog zakonodavstva Evrop-ske unije i Konvencije o zajedničkom tranzitnom postupku. Kako bi ovaj sistem bio usklađen sa Carinskim zakonom Unije, koji je stupio na snagu 1. maja 2016.godine, izrađene su funkcionalna i tehnička specifikacije za novu fazu ovog sistema, fazu 5 (NCTS--P5), koje su objavljene u decembru 2019.godine. Iako je Uprava ca-rina otpočela realizaciju projekta u novembru 2018. godine, dok je tehnička specifikacija bila u izradi, Evropska komisija je odobrila da se u okviru ovog projekta u Crnoj Gori implementira nova faza NCTS-a. Države članice konvencija trenutno primjenjuju fazu 4, a u obavezi su da izgrade ovaj sistem i počnu sa implementacijom NCTS-P5 od 1. marta 2021. do 1. decembra 2023. godine.

Iako je obaveza svih država koje su članice konvencija da imple-mentiraju novu fazu NCTS-a do decembra 2023.godine, Crna Gora će biti među prvim državama koja će implemntirati NCTS-P5. Nai-me, Njemačka i Poljska će NCTS-P5 implementirati u prvom kvar-talu 2021. godine, a Crna Gora će ovaj sistem primjenjivati na na-cionalnom nivou od 1. aprila 2021. godine, kada će se otpočeti i sa primjenom novog Carinskog zakona, čije se donošenje planira do kraja ove godine. Dakle, Crna Gora ne samo što će biti među prvim državama koje će primjenjivati novu fazu, već će istovremeno biti prva država koja će implementirati fazu 5 NCTS-a bez implemen-tirane prethodne faze ovog sistema.

Uporedo sa primjenom NCTS-P5 na nacionalnom nivou, Uprava carina će od sredine sljedeće godine, u saradnji sa Evropskom komisijom, sprovoditi testiranje ovog sistema na međunarodnom nivou, kako bi se provjerile funkcionalnosti sistema i njegova usklađenost sa zahtjevima Konvencije.

Uprava carina od početka projekta ima punu podršku Evropske komisije, Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Ministarstva fi-nansija. Evropska komisija je Upravi carina obezbijedila učešće u njihovoj projektnoj grupi koja se bavila izradom tehničkih specifi-kacija za NCTS-P5 i koja prati implementaciju ove faze u državama članicama. Učešćem na sastancima projektne grupe, službenici Uprave carina stiču određena znanja u ovoj oblasti, što olakšava implementaciju projekta.

66

Broj 4 April 2020.

Usporeni radovi u građevinarstvu

Mile Gujić, predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore Crne Gore

67

Broj 4April 2020.

Građevinarstvo će, zbog epidemije koronavirusa, sigurno pretrpjeti velike štete, koje su već sada vidljive jer nema slobodnog protoka radne snage, zbog zatvaranja granica, pa

je na gradilištima smanjen broj radnika - nema stranaca, što će usloviti prolongiranje rokova gradnje, kaže Mile Gujić, predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih mate-rijala Privredne komore Crne Gore.

Glasnik: Pandemija korona virusa će svakako uticati i na građe-vinarstvo iako je ono izuzeto od zabrane obavljanja djelatnosti. U kojoj mjeri i kako se ove posljedice mogu ublažiti?

M. Gujić: Pandemija koronavirusa je sasvim sigurno jedan od naj-većih izazova današnjice i sigurno je da će imati snažne ekonom-ske posljedice na sve privredne grane. Građevinarstvo će sigurno je pretrpjeti velike štete koje su već i sada vidljive. Usporena je ak-tivnost privrednika u oblasti građevinarstva, iako je ova grana izu-zeta iz oblasti zabrane obavljanja djelatnosti. Smanjen je broj ljudi koji izvode radove što će za posledicu imati prolongiranje rokova. Kako je radna snaga na našim gradilištima uglavnom iz inostran-stva, zabrane kretanja između država, onemogućavaju dolazak tih radnika na naša gradilišta. Sam proces rada na gradilištima morao se prilagoditi preporukama zdravstvenog sistema, radi očuvanja zdravlja i sprečavanja širenja zaraznih bolesti, uz obaveznu soci-jalnu distancu, uz pratnju i druge mjere koje se odnose na korišće-nje zaštitne opreme, sredstava za dezinfekciju i slično.

Nezahvalno je prognozirati kakve će direktne i indirektne štete nastupiti u ovoj djelatnosti, jer vremenski ne znamo do kada će trajati ograničenja i kada će biti moguć slobodan protok robe i ra-dne snage. Izvjesno je da će država morati u određenoj mjeri in-tervenisati kroz smanjenje ili odgađanje plaćanja nekih obaveza koje imaju privrednici. Tu prije svega mislim na poreze na nepo-kretnost, poreze i doprinose za zaposlene i dr. Biće neophodne i subvencije kako bi se pospješila ova privredna djelatnost koja je od ogromnog značaja za privredu u cjelini. Vlada Crne Gore je već do-nijela određene mjere što je jako važno u ovom trenutku. Siguran sam da i banke mogu podržati poslovanje građevinskih kompanija kroz određenu korekciju kamatnih stopa za kredite privredi i fizič-kim licima koja kupuju nepokretnosti.

Glasnik: Prokomentarišite aktuelnu situaciju u crnogorskom građevinarstvu. Kakve trendove bilježi ova industrija posljednjih godina? Pomenućemo da je crnogorska ekonomija ostvarila naj-značajniji rast u sektoru građevinarstva u trećem kvartalu 2019.

M. Gujić: Posljednjih godina građevinarstvo u Crnoj Gori bilježi značajan i stabilan trend rasta. To se naročito odnosi na projekte: putne infrastrukture, turističko-ugostiteljskih sadržaja, te energet-ske infrastrukture i stambeno-poslovne objekte. Na ovim projek-tima angažovan je značajan-broj zaposlenih, a tražnja na tržistu radne snage u ovom sektoru bilježi visok stepen rasta. U prilog tome je i činjenica da je u periodu januar – septembar 2019. godine ova grana privrede prosječno upošljavala skoro 14.000 radnika, po podacima Monstata, što čini šest do osam odsto ukupnog broja za-poslenih, sa prosječnom bruto zaradom 671 euro.

Građevinarstvo koje je u usponu veliki je generator i direktno ili indirektno pokretač i ostalih grana privrede (transporta, uslužnih djelatnosti, energetike, trgovine).

Glasnik: Koliko je biznis klima u kojoj posluju građevinske kompa-nje stimulativna za njihov rad?

M. Gujić: U poslednje vrijeme biznis klima u oblasti građevinar-stva je znatno povoljnija, ukidanjem određenih biznis barijera, te donošenjem novog Zakona o planiranju i izgradnji objekata koji je umnogome relaksirao procedure i skratio postupak koji prethodi početku radova, ukidanjem građevinskih dozvola, osim za slože-ne inženjerske objekte. Omogućavanje legalizacije bespravno iz-građenih objekatata je vrlo značajno i sa aspekta prihoda koje su lokalne samouprave ostvarile po tom osnovu. Sve ovo imalo je po-zitivne efekate i uticalo na direktne investicije u građevinarstvu, kako domaćih tako i inostranih kompanija.

Glasnik: Među problemima sa kojima se suočavaju građevinske kompanije svakako je nedostatak domaće kvaifikovane radne snage, pa već godinama domaći građevinari angažuju strance. Aktivno se radi na rješavanju ovog problema kroz stručno obrazo-vanje, odnosno saradnju privrede i obrazovnog sistema. Da li bi u skorije vrijeme potrebe poslovnog sektora mogle da budu usklađe-ne sa tržištem rada?

M. Gujić: Možda i najveći problem sa kojim se suočavaju građevi-nari jeste hroničan nedostatak radne snage, gotovo svih kvalifika-cija. Domaće radne snage je jako malo na tržistu, pa su privrednici u ovom sektoru prinuđeni da angažuju radnu snagu iz inostran-stva, (Albanija, Kosovo, BiH, Makedonija, Turska) .

Po ovom osnovu značajna finansijska sredstva odlaze iz Crne Gore, ali to je trenutno jedini način da se iole zadovolje potrebe građevinara na velikom broju projekata koji su u toku.

Domaća radna snaga angažovana je uglavnom u kompanijama koje se bave elektro-instalaterskim, te vodo-instalaterskim i dije-lom keramičarskim radovima.

Zidari, tesari, armirači, betonirci, podopolagači i gipsari su uglav-nom iz inostranstava, za njih poslodavci moraju pribaviti određe-na odobrenja i prijave boravka, što predstvlja dodatne troškove i administrativne procedure kod nadležnih organa.

U posljednje vrijeme uloženi su značajni napori da se kroz struč-no obrazovanje, prekva lifikacije, a u saradnji obrazovnog sistema i privrede, prevaziđe ovaj problem. Međutim, tradicionalno je loš odziv za navedena zanimanja pa su rezultati ovog pristupa ogra-ničeni. Vjerujem da će trebati dosta vremena, znanja i zalaganja da se ova situacija promijeni na bolje, što bi zaista bilo od velikog značaja za crnogorsko građevinarstvo.

Glasnik: Veliki problem predstavlja i uvoz građevinskih materijala, iako imamo brojne resurse čijom bi valorizacijom mogli da sup-stituišemo ovaj uvoz. Što bi sve mogli da proizvodimo i koliko je realna realizacija takvih projekata?

M. Gujić: Naše građevinarsvo se u najvećoj mjeri oslanja na uvoz građevinskog materijala iz inostranstva, počev od cementa, želje-za, kreča, pa do svih komponenti za enterijer (rigips) elektro kom-ponente ,vodoinstalaterski materijal i drugo.

Samo u manjem obimu naše građevinarsvo može da računa na domaći kamen i drvo, a gotovo sve ostalo se nabavlja iz inostran-stva što značajno utiče na spoljnotrgovinski bilans naše zemlje i

Smanjen broj zaposlenih na građevinama usloviće prolongiranje rokova gradnje.

68

Broj 4 April 2020.

odliv velike kolicine novca u tu svrhu.

Što se tiče proizvodnje koja bi se mogla organizovati u Crnoj Gori, realno bi bilo da, pošto postoji sirovina, da se proizvodi cement i cigla u Pljevljima, jer na tom po-dručju postoje velike rezerve laporca kao mineralne sirovine u industriji cementa i gline za prozvodnju cigle. Naravno razvoj industrije građevinskog materijala treba bazirati na principima održivog razvoja te maksimalnog poštovanja zastite životne sredine.

Glasnik: Da li naše građevinske kompani-je uspostavljanjem viših standarda u ovoj oblasti, odnosno primjenom mjera energet-ske efikasnosti, kao i ugradnjom adekva-tnih materijala unapređuju kvaliteta svojih proizvoda?

M. Gujić: Poslednjih godina domaće građe-vinske kompanije su značajno unaprije-dile kvalitet gradnje, poštujući zahtjevne tehničke standarde u ovoj oblasti. Kada govorimo o stambenoj gradnji i tržištu ne-kretnina koje je dozivjelo ekspanziju u Cr-noj Gori treba napomenuti da većina kom-panija koje se bave građevinarstvom prati savremena naučnotehnološka dostignuća i primjenjuje mjere energetske efikasno-sti poštujući na taj način sve zahtjevnije standarde i potrebe kupaca. Kada je riječ o primjeni novih materijala i tu je stavljen akcenat na ugradnju ekološki prihvatljivih, koji se danas mogu naći na tržištu, što daje jednu novu kompomentu kvalitetu stano-vanja.

Glasnik: Stambena gradnja je i dalje "u ze-nitu", a cijena kvadrata raste? Zašto je to tako? I da li su cijene odraz kvaliteta gra-dnje, ili...?

M. Gujić: Što se tiče stambene izgradnje i značajnog trenda rasta tržišta nekretnina u Crnoj Gori, postoji više faktora koji su doprinijeli da isto bude ovako aktivno i di-namično iz godine u godinu. S jedne strane u pitanju je značajan priliv stranih inve-sticija naročito na primorju, kao i ukidanje biznis barijera za pravna i fizička lica koja posluju u našoj zemlji. Crna Gora je prepo-znata kao sigurna poslovna destinacija što je itekako uticalo da značajan broj investi-tora uloži svoj kapital u kupovinu stanova, apartmana i poslovnih prostora.

Značajan dio kupaca stanova je uzeo uče-šće kroz program 1000+, te je i na taj način porasla tražnja za nekreninama, naročito u Podgorici, centru političkog, administrativ-nog, obrazovnog, privrerednog i kulturnog

života naše zemlje.

Banke su značajno spustile kamate na hi-potekarne kredite koja sada na slobodnom tržistu iznosi i manje od četiri odsto na godišnjem nivou. Naravno, prostora za ko-rekciju i smanjenje kamatnih stopa na ovu vrstu bankarskih proizvoda još ima.

Sa druge strane bankarske kamate na depozite su pale ispod dva odsto na go-dišnjem nivou što je uticalo da veliki broj građana koji su imali svoje depozite usmje-ri na kupovinu nekretnina koje će kasnije rentirati. Možda je i činjenica da građani više vole da štede u "ciglama", nego u novcu na računima, takođe uticalana na poveća-nu tražnju na tržištu nekretnina.

Sam kvalitet gradnje je, kao što sam već re-kao, značajno unapređen, pa je to jedan u nizu faktora koji su uticali na porast tražnje i uspon tržišta nekretnina.

Glasnik: Koje su teme u fokusu Odbo-ra udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komo-re Crne Gore? Koliko sugestije i prijedlozi ovog odbora doprinose da imamo uređeniji sektor građevinarstva?

M. Gujić: Odbor građevinarstva se održava četiri puta godišnje. U odboru participira 30 građevinskih kompanija koje daju znača-jan doprinos u razmatranju pitanja koje se odnose na građevinarstvo, poslovnu klimu, biznis barijere, izmjene zakonskih propisa, organizaciju rasprava o temama značaj-nim za rad u ovoj oblasti. Kroz ovaj odbor svi članovi mogu neposredno i transpa-rentno da iznesu svoje stavove, sugestije i predloge. Poseban osvrt se daje na izmjenu zakonskih propisa kroz učešće na javnim raspravma, te kroz pismene predloge. Ovo je prilika da zaista otvoreno pohvalim me-nadžment i zaposlene u Privrednoj komori koji su uvijek otvoreni za saradnju u svim domenima. Često se organizuju određe-ni kursevi, predavanja i radionice tako da privrednici i njihovi zaposleni imaju mo-gućnost da i na taj način steknu određena znanja i iskustva. Kroz sajmove koje orga-nizuje Privredna komora članovi ovog od-bora mogu pratiti nova naučno-tehnološka iskustva, te kretanja u savremenom građe-vinarstvu.

Sugerišem svim članovima Odbora da kori-ste mogućnosti i da što aktivnije učestvuju u radu Odbora naročito, kada su u pitanju izmjene propisa koji se odnose na građevi-narsvo te da kroz svoje predloge i mišljenja daju doprinos unapređenju poslovnog am-bijenta u kojem radimo.

Due to the coronavirus epidemic, the construction industry will surely suffer a lot of damage, which is al-

ready visible, because there is no free flow of labour, due to the closure of borders. Therefore, the number of workers at con-struction sites is reduced - there are no fo-reigners, which will cause the construction deadlines to be prolonged, says Mile Gujić, the President of the Association Board of Construction and Building Materials Indu-stry of the Chamber of Economy of Mon-tenegro.

Glasnik: The coronavirus pandemic will certainly affect the construction industry, although it is exempted from the prohibi-tion on doing business. To what extent and how can these consequences be mitigated?

M. Gujić: The coronavirus pandemic is cer-tainly one of the greatest challenges today and it is obvious that all industries will su-ffer the strong economic consequences. The construction industry will surely su-ffer great damage, which has already been visible. The activities of the business com-munity in the field of construction have been slowed down, although this branch is exempted from the prohibition on doing business. The number of people executing the works has been reduced, which will re-sult in the extension of deadlines. As the labour force at our construction sites is mainly from abroad, the prohibition of mo-vement between countries prevents these workers from coming to our construction sites. The work process at the constructi-on site itself had to be adapted to the re-commendations of the health system, in order to preserve health and prevent the outbreak of infectious diseases, with com-pulsory social distance and following other measures related to the use of protective equipment, disinfectants etc.

It is ungrateful to predict what kind of di-rect and indirect damage this industry will suffer, because we do not know how long the restrictions will last and when the free movement of goods and labour force will be allowed. It is certain that the state will have to intervene to some extent by re-ducing or deferring the payment of some obligations incurred by businessmen. First of all, I mean real estate taxes, taxes and contributions for employees, etc. Subsidies will also be needed to foster this economic activity, which is of great importance to the economy as a whole.

The Government of Montenegro has alrea-

69

Broj 4April 2020.

Activities in the construction sector slowed down

Mile Gujić, President of the CEM Association Board of Construction and Building Materials Industry

70

Broj 4 April 2020.

authorities.

Recently, significant efforts have been made to overcome this pro-blem through vocational education and retraining in cooperation between the education system and the economy. However, traditi-onally there is a poor interest in these occupations, so the results of this approach are limited. I believe that it will take a lot of time, knowledge and commitment to change this situation for the bet-ter, which would really be of great importance for the Montenegrin construction industry.

Glasnik: Import of construction materials also poses a major pro-blem, although we have significant resources, which could be va-lorised and thus substitute the import. What can we produce and how realistic is the realization of such projects?

M. Gujić: Our construction industry relies mostly on the import of construction materials from abroad, such as concrete, iron, lime, all the components for interior (drywall panels), electrical compo-nents, plumbing material etc. Only to a lesser extent our construc-tion industry can count on domestic stone and wood, and almost all other materials are procured from abroad, which significantly affects our country"s foreign trade balance and the outflow of a large amount of money for this purpose.

As for the production which could be organized in Montenegro, since there is a raw material, it would be realistic to produce conc-

dy adopted certain measures, which is very important at the mo-ment. I am sure that banks can also support the operations of the construction companies through a certain correction of interest rates on loans to businesses and individuals buying real estates.

Glasnik: Could you please comment on the current situation in the construction industry in our country? What kind of trends has this industry recorded in recent years? We will mention that the Montenegrin economy achieved the most significant growth in the construction sector in the third quarter of 2019.

M. Gujić: In recent years, the construction industry in Montenegro has recorded a significant and stable growth trend. This especially refers to projects regarding: road infrastructure, tourism and ho-spitality facilities, energy infrastructure and residential-commer-cial buildings. A significant number of employees are engaged in these projects and demand in the labour market in this sector is recording a significant growth. This is supported by the fact that in the period January - September 2019, this economic branch employed almost 14,000 workers, according to Monstat, which ma-kes up six to eight percent of the total number of employees, with an average gross salary of EUR 671.

The construction industry, which is recording growing trends, is a major generator and directly or indirectly a driver for other bran-ches of the economy as well (transport, services, energy, trade).

Glasnik: To what extent has the business environment been sti-mulating for the operations of the construction companies?

M. Gujić: Recently, the business environment in the field of con-struction is much more favourable, due to the abolition of certain business barriers and the adoption of the new Law on Planning and Construction of Buildings, which greatly relaxed procedures and shortened the procedure preceding the start of works, the abolition of building permits, except for complex engineering fa-cilities. Allowing the legalization of illegally constructed faciliti-es is also very significant in terms of revenues generated by local governments on this basis. The above mentioned had positive ef-fects and affected direct investments in the construction industry, both by domestic and foreign companies.

Glasnik: The lack of a domestic skilled labour force is certainly one of the problems facing the construction companies, which have been hiring foreigners for years. This problem is solved through vocational education i.e. cooperation between the economy and the education system. Could the needs of the business sector be soon aligned with the labour market?

M. Gujić: Perhaps the biggest problem, which construction indust-ry is facing, is the lack of labour force, of almost all qualifications. Domestic labour force is scarce in the market, so business com-munity in this sector is forced to hire foreign workers (Albania, Kosovo, B&H, Macedonia, Turkey). On this basis, significant finan-cial resources are leaving from Montenegro, but this is currently the only way to meet the needs of construction workers on a large number of ongoing projects.

The domestic labour force is mainly hired in companies engaged in electrical, plumbing and partially tiling works.

Employers must obtain certain licenses and residence permits for brick layers, carpenters, rod-benders, floor layers, concrete and plaster workers, who mostly come from abroad, which entails ad-ditional costs and administrative procedures with the competent

71

Broj 4April 2020.

rete and bricks in Pljevlja, because this area is rich in reserves of marl as mineral raw material in the concrete industry and clay for brick production. Of course, the development of the building mate-rials industry should be based on the principles of sustainable de-velopment and the utmost respect for environmental protection.

Glasnik: Do our construction companies improve the quality of their products by establishing higher standards in this area, i.e. by applying energy efficiency measures and installing adequate materials?

M. Gujić: In recent years, domestic construction companies have significantly improved the quality of construction, respecting the demanding technical standards in this field. When it comes to residential construction and real estate market, which has been expanding in Montenegro, it should be noted that most construc-tion companies follow modern scientific and technological achie-vements and apply energy efficiency measures, thus meeting the increasingly demanding standards and needs of customers.

When it comes to the utilization of new materials, an emphasis is put on the installation of eco-friendly materials, which can be found on the market today, thus giving a new component to the quality of housing.

Glasnik: Residential construction is still at its zenith and the price per square meter is rising. What is the reason for such a situation?

And are the prices a reflection of the quality of the construction or...?

M. Gujić: Regarding the residential construction and a significant upward trend in the real estate market in Montenegro, several factors contributed to the intense activities and dynamics year by year. On the one hand, there is a significant inflow of foreign investments, especially on the coastal area, as well as the remo-val of business barriers for legal and natural persons operating in our country. Montenegro has been recognized as a safe business destination, which greatly impacts on a significant number of in-vestors to invest their capital in the purchase of flats, apartments and business premises. A significant number of buyers bought flats through the 1000+ program, and thus the demand for real estate has increased, especially in Podgorica, the centre of politi-cal, administrative, educational, economic and cultural life in our country.

Banks have significantly lowered interest rates on mortgage lo-ans, which now stand at less than four percent annually in the free market. Of course, there is still room for correction and reduction of interest rates on this type of banking products.

On the other hand, bank interest rates on deposits fell below two percent on an annual basis, which impacted on a large number of citizens to direct their deposits on the purchase of real estate that they would later rent. Perhaps the fact that citizens prefer to invest their money in real estate rather than save in banks may also have influenced increased demand in the real estate market.

The quality of construction itself has, as I said before, significantly improved, so it is one of a number of factors that have influenced the rise in demand and the upward trend on the real estate market.

Glasnik: Which topics are the focus of the Construction Associa-tion Board of the Chamber? To what extent have the suggestions and proposals of this Board contributed to having a more regulated construction sector?

M. Gujić: The Construction Board meetings are held four times a year. There are 30 construction companies which participate in the Board activities and make a significant contribution to discus-sing issues related to construction, business climate, business bar-riers, amendments of legislation, organization of discussions on topics relevant to activities in this field. All members can present their views, suggestions and proposals directly and transparently. Particular attention is given to amending legislation through par-ticipation in public discussions and written proposals. This is an opportunity to openly commend the management and employees of the Chamber of Economy who are always open to cooperation in all domains.

Certain courses, lectures and workshops are often organized, so businessmen and their employees have the opportunity to gain knowledge and experience in this way. Fairs organized by the Chamber of Economy provide the Board members with the oppor-tunity to follow new scientific and technological experiences and developments in modern construction. I encourage all the Board members to take advantage of the opportunities and participate in our activities, especially when it comes to changes in the regula-tions related to the construction industry and submit their propo-sals and share opinions in order to contribute to the improvement of the business environment in which we operate.

72

Broj 4 April 2020.

Do domaće hrane preko tastature

Facebook grupa - Kupujmo domaće

Ideja je bila da sve okupimo na jednom mjestu kako bi za sebe i svoju porodicu kupili domaće i kvalitetne namirnice, kaže jedan od osnivača stranice Ivan Bošković.

73

Broj 4April 2020.

Domaća jaja, vrcani med, prirodni sokovi, bijeli krompir, koziji sir, jagode, heljdino brašno, maslinovo ulje i dostava direk-tno na vrata stana, mimo posrednika i trgovačkih lanaca.

Zadovoljni i proizvođači i kupci. Prvi su našli put da direktno, za gotovinu, prodaju proizvode, a drugi da im na vrata stignu svježi, domaći proizvodi. Posrednik je stranica na društvenoj mreži Fa-cebook (FB).

Ilija Stanić iz Mojkovca, jedan je od onih koji je usluge i prodaju svojih proizvoda ponudio na stranici "Kupujmo domaće - podrži-mo male proizvođače hrane".

U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je prije deset godina počeo da se bavi poljoprivredom. U početku je proizvodio samo med a od prije pet godina jagode, luk, krompir. Navodi da je dosta proizvoda prodao preko FB stranice a da je prije toga proda-vao pretežno komšijama.

"Vjerujem da se glas dobrog proizvoda brzo širi, a danas marke-ting prodaja preko interneta je pola posla. Ozbiljna poljoprivreda ne može bez toga", kaže ovaj mladi poljoprivrednik.

Kroz osmijeh navodi da je ipak situacija sa virusom korona imala pozitivan efekat.

"Vidimo da se konačno u ovoj situaciji narod okrenuo domaćim proizvođačima. Svaki euro ostavljen domaćem poljoprivredniku je euro ostavljen svima nama – zdravstvu, školstvu, svim institucija-ma koje nam kasnije to vraćaju", dodaje Stanić.

Uspostava povjerenja

"U utorak sam preko te grupe kupila maline, borovnice, kao i ne-koliko vrsta džemova. Osim ljubaznosti i ekspeditivnosti isporuke, mogu reći da sam prezadovoljna, tako da toplo preporučujem pro-izvode, a sjutra očekujem isporuku sokova divljeg šipka i maslino-vog ulja iz Bara", kaže za RSE Snežana Ćosović.

Ona je jedna od onih koji koriste mogućnosti grupe koju je osno-valo par entuzijasta u cilju povezivanja ponude i potražnje za do-maćim proizvodima iz svih dijelova Crne Gore. Mali proizvođači su dobili prostor da na jednom mjestu plasiraju svoj proizvod i da la-kše dođu do kupca. Za nepunu sedmicu grupa je prikupila 18.5000 članova.

Ćosović raduje inicijativa o formiranju grupe a, kako kaže, broj čla-nova i potražnja proizvoda za kratko vrijeme pokazuje koliko je bila potrebna i koliko olakšava vezu između prodavca i kupca.

"Skeptična sam po pitanju naručivanja hrane preko FB i to do sada nisam ni radila. Mi kupci, ne možemo znati da li pri pravljenju soka, džema, uzgajanju povrća i voća je ispoštovano sve što proda-vac navodi kao benefite. Ali, povjerenje se uspostavlja. Samim tim što se svaka objava i utisak kupaca mogu komentarisati. Jednom izgubljeno povjerenje, otkrivanje bilo kakve plasirane dezinforma-cije od prodavca bi značilo i prestanak njegovog lanca prodaje", ocjenjuje Ćosović.

Porasla svijest građana

Jedan od osnivača grupe, Ivan Bošković za RSE govori o motivima i šta je prethodilo inicijativi formiranja grupe.

"Ideja je bila da sve okupimo na jednom mjestu kako bi za sebe i svoju porodicu kupili domaće i kvalitetne namirnice. Takođe že-ljeli smo i da pomognemo malim proizvođačima da se izbore sa smanjenjem potražnje usljed novonastale situacije ili da povećaju prodaju svojih proizvoda, kao i nađu stalne kupce", kaže Bošković.

Dodaje da ima malu djecu i da stalno sa prijateljima razmjenjuje preporuke oko domaćih namirnica.

"U doba pandemije i restrikcija otežano smo dolazili do ljudi kod kojih smo nabavljali. Svjesni smo postali problema sa kojim se suočavaju mali proizvođači. Htjeli smo da pomognemo a da to bude jednostavno i svima dostupno. Znamo da je FB platforma to-liko jednostavna i da je gotovo svi mogu koristiti. I jesmo očekivali podršku ali nismo ni slutili da će biti baš ovoliko objava, pohvala, dobrih sugestija", priča Bošković.

Smatra da su građani uvijek znali koliko je važan domaći proizvod, ali da je to u vrijeme pandemije intenzivirano poraslo.

"Sama činjenica da je u našoj grupi 95 odsto potrošača najslikovi-tije govori o tome koliko je porasla svijest i potreba građana kada je domaća hrana ", zaključuje Bošković.

Stigli i do vlastite fabrike

Aleksandra Minić i njen suprug su prije deset godina zasadili voć-njak a prije dvije godine počeli su da prodaju prirodno cijeđene sokove, domaće pekmeze, džemove, rakije. Njihov voćnjak danas ima 12.000 sadnica. Aleksandra nam kaže da su sami svojim sred-stvima napravili fabriku i da im je u planu proizvodnja ljekovitog bilja, proizvodnja likera, travarica. Kaže da je marketing preko FB stranice jedini način prodaje u njihovom slučaju.

"Išli smo ranije na neke podgoričke sajmove, pomalo smo se samo tako reklamirali. Sada primjećujemo da su građani zainteresova-niji. Vjerovatno su shvatili koliko je princip zdrave ishrane ključan za zdrav život", kaže Aleksandra za RSE.

Na ovaj način proizvode plasira i gazdinstvo Martinović, koje je prije 15 godina započelo proizvodnju kozjeg i kravljeg sira. Milena Martinović nam je ispričala da im se marketing prodaje u početku svodio na princip "od prodavnice do prodavnice", i da je tada pro-met bio solidan.

"Ovo sada sa FB grupom je pun pogodak. Koleginica mi je rekla da postoji ta stranica i sugerisala da objavimo. Iako sam bila skeptič-na po tom pitanju, ipak sam postavila i odziv je bio nevjerovatan i svakodnevno se širi", precizira Milena.

Navodi da je zbog situacije sa pandemijom i mjerama koje su pre-uzete neko vrijeme u potpunosti bila zaustavljena njihova prodaja.

"Mi smo do tada prodavali prodavnicama i nekim hotelima ali, kako su njih zatvorili, naša prodaja je direktno ispaštala. Zato smo morali da prodaju usmjerimo na pojedince. U svakom slučaju, ova FB grupa nam je veliki uslugu napravila", dodaje Milena.

Na ovoj stranici u prosjeku, kilogram jagoda može se naći za 3 eura, kilogram krompira iznosi 0.80 eura, bijeli luk 6 eura, crni 1 euro. 30 jaja je moguće kupiti za 5 eura, sir je od četiri do pet eura, suvi sedam, kozji 10, a kajmak 12 eura. Kilogram meda košta 10 eura, litar soka od jabuke se može naći za 2 eura.

74

Broj 4 April 2020.

Regionvijesti

Tekstilci u Srbiji šiju maske i za strano tržište

Vlada Srbije izmijenila je Odluku o privre-menoj zabrani izvoza osnovnih proizvoda bitnih za stanovništvo, čime je omogućen plasman u inostranstvo višekratnih zašti-tinih maski, saopšteno je iz Privredne ko-more Srbije. Kako su potrebe domaćeg tr-žišta podmirene i stvorene stabilne zalihe maski, domaći tekstilci obratili su se PKS inicijativom da se omogući izvoz pamuč-nih maski, koje su u cjelini izrađene od či-stog tkanog tekstila.

Na snazi i dalje ostaje zabrana izvoza ma-ski registrovanih kao medicinska sredstva i onih koje su izrađene od kombinovanih materijala. Veliki broj tekstilaca u Srbiji izbijanjem epidemije korona virusa, pre-orijentisao je svoju proizvodnju na izradu tekstilnih zaštitnih maski kako bi odgovo-rili na pojačanu tražnju deficitarnog proi-zvoda.

"U prvoj sedmici epidemije naše firme pro-izvodile su oko 100.000 maski dnevno, a sada u Srbiji svakog dana može da se na-pravi i do 360.000 tekstilnih prekrivki za lice", rekao je član Udruženja za industriju tekstila, odeće, kože i obuće PKS Nemanja Jovanović.

Direktor kompanije "E. Mirolio" Todor Ge-orgijev, koja u svom proizvodnom pogonu "Prvi maj" Pirot zapošljava 280 radnika, kazao je da je kompanija stala sa proizvo-dnjom kad je počela kriza sa korona vi-rusom. "Firma proizvodi žensku modnu odjeću za izvoz, ali su se preorijentisali ka proizvodnji zaštitnih maski, a sad će, na-kon tri nedelje, ponovo pokrenuti pogone u kojima je dnevno moguće proizvesti oko 40.000 maski", naveo je Georgijev.

Hrvatska uskoro otvara granice za autoturiste

U drugoj polovini aprila, najavljeno je, da će Vlada Republike Hrvatske raspravljati o predloženim mjerama za otključavanje hr-vatske ekonomije nakon što su već gotovo mjesec dana na snazi restriktivne mjere za suzbijanje epidemije koronavirusa.

Najiščekivanije mjere relaksacije zasigur-no su one iz turizma, posebno s obzirom na pritisak nekih hrvatskih stranih emitivnih tržišta koja bi ove godine rado ljetovala na Jadranu.

U tom smislu, se za početak, zbog domaćih gostiju, predlaže otvaranje međugradskog

preko graničnih prelaza u uslovima pan-demije.

U ovaj režim su uvršteni pojedini proizvodi namijenjeni ishrani ljudi i životinja, ljekovi, medicinska i zaštitna oprema koji se od 13. aprila ubrzano transportuju preko sistema zelenih CEFTA koridora u koji su, među ostalima, uključeni granični prelazi Dobra-kovo, Dračenovac, Ilino Brdo, Kula, Božaj i Slobodna zona Bar, odnosno svi organi koji primjenjuju zakon na granici, kao i špedici-je. Riječ je o prelazima koji pružaju usluge 24 sata sedam dana u nedjelji. U ovaj sis-tem postepeno će biti uključivani i osta-li prelazi, kako budu ispunjavali tražene uslove. U zavisnosti od potreba potpisnica, lista osnovnih roba može se preispitati i iz-mijeniti.

Omogućen je prolaz kamionima sa priori-tetnim pošiljkama posebnom trakom. Na graničnim prelazima gdje ne postoji poseb-na slobodna traka za navedenu namjenu, prioritetan prolaz se odvija pod lokalnim uslovima, u koordinaciji sa policijom.

Obaveza špeditera je da informiše vozača prioritetne pošiljke da koristi prioritetnu – "zelenu traku" i da u tom cilju komunicira sa nadležnim službama kako bi procedure na graničnom prelazu bile završene uz mi-nimalno zadržavanje.

Za ovu namjenu nadograđen je sistem ele-ktronske razmjene podataka (SEED), koji podržava elektronsku razmjenu unaprijed dostavljenih informacija između carinskih uprava u okviru CEFTA. SEED će se koristi-ti za elektronsko slanje informacija o do-lasku prioritetnih pošiljki unaprijed svim agencijama koje se bave carinjenjem robe, tako da se agencije mogu pripremiti kako bi se tim pošiljkama omogućio prioritetan prolaz. To će ubrzati postupak carinjenja najnužnijih roba.

Slovenija u problemu zbog nedostatka radnika sa Balkana

Nakon četiri sedmice epidemije, slovenač-ka i evropska ekonomija pripremaju se za ponovno pokretanje, ali to će biti teško bez radnika u nekim industrijama koji su se masovno vratili u svoje matične zemlje u

prometa, a potom i granica prema hrtvat-skim autodestinacijama s kojih bi ove go-dine, u slučaju dobre epidemiološke slike, moglo stići nešto posjetilaca.

– Pritom je važno da uslovi prelaska gra-nice budu što jednostavniji jer budu li ljudi morali čekati u kolonama i ispunjavati pa-pire, to nije prikladno ni u zdravstvenom ni u turističkom smislu, kažu za Jutarnji list sagovornici.

Kad su u pitanju smještajni objekti, za po-četak se predlaže otvarati one koji su "naj-bliže prirodi" – prvenstveno kampove, i to za početak segment mobilnih kućica s vlastitim sanitarnim čvorovima kako ne bi dolazilo do prevelikog miješanja gostiju, a otvorene će biti i kuće za odmor te privatni iznajmljivači.

Predlaže se otvaranje i kafića i restorana, ali za početak isključivo onih koji imaju terase te koji mogu osigurati dovoljnu distancu iz-među stolova i gostiju. Razmišlja se i otva-ranju frizerskih, kozmetičkih, pedikerskih i salona za masažu, uz stroge mjere distanci-ranja, ograničavanje broja mušterija i uz no-šenje maski. O otvaranju teretana i fitness centara još se ne razmišlja, Biznis.ba.

Ubrzan protok roba zelenim koridorima

Mjere zaštite od širenja zarazne bolesti COVID-19 sprovode svi učesnici u lancu snabdijevanja do krajnjeg korisnika poštu-jući preporuke nacionalnih koordinacionih tijela za zarazne bolesti. Proces transporta je suštinski preduslov za ublažavanje po-sljedica situacije uzrokovane pandemijom i održavanje normalnog funkcionisanja ekonomije u krizi.

Potpisnice CEFTA Sporazuma (Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija, Kosovo/UMNIK i Mol-davija) usvojile su, 10. aprila 2020. godine, Zajedničku listu roba koje se tretiraju kao prioritetne prilikom sprovođenja kontrola na graničnim prelazima. Prioritetna lista donijeta je u cilju ubrzanja protoka roba

75

Broj 4April 2020.

prvim danima epidemije.

Prema posljednjim podacima, samo u Srbi-ju vratilo se oko 400.000 njihovih građana iz Evrope, a mnogi su i iz BiH i drugih ze-malja Balkana, piše ljubljansko Delo.

Ne mogu se vratiti zbog obaveznih karan-tina u svojoj zemlji, ali s druge strane, neke i neće. Jedna od agencija za zapošljavanje čak je kontaktirala ambasade kako bi im pomogla da vrate radnike.

– Imamo podatke da poslodavci pozivaju radnike da se vrate na posao, nekima pri-jeti prekid radnog odnosa, kao što se dogo-dilo u Sava Turizmu. Jedan od poslodavaca obavijestio je svoje radnike da se moraju vratiti na posao u roku od dva dana, inače će zatvoriti svoje preduzeće za rad u Nje-mačkoj, rekao je Goran Lukić iz Delavske svetovalnice.

Konkretno, građevinski radnici koji u Slo-veniji rade za mizernu platu, spavaju u kontejnerima u blizini gradilišta i često nemaju toplu prehranu, sumnjičavi su u pogledu povratka u Sloveniju. Vraćali su se kući svake sedmice, ali sada povratak nije moguć, jer je prelazak granica izuzetno te-žak, a na kraju puta svakog čeka karantin.

– Razumijem da se radnici ne žele vrati-ti zbog loših uslova rada, ali mnogi se ne mogu vratiti iz objektivnih razloga. U BiH je karantin 14 dana, a oni koji su otišli u Srbiju su u 28-dnevnom karantinu. Oni se sigurno neće vratiti prvih dana kad budu pušteni. To će biti problem i za Njemačku i za druge zemlje, rekao je Lukić.

Kaže da su neka preduzeća, čiji se radni-ci ne vraćaju, već u teškoćama pa jedna od agencija za posredovanje radnika od države očekuje da radnicima na Balkanu pošalje poziv da se vrate na posao. No, am-basade Slovenije to ne mogu to učiniti jer im nije dopušteno da se direktno obraćaju stranim državljanima u stranim zemljama. Kompanije moraju pronaći načine da same obavijeste svoje zaposlene, navodi Delo.

Srbija projektuje pun ekonomski oporavak

Srbija je jedna od malobrojnih zemalja za koju se projektuje puni oporavak ekonomi-je od posljedica izazvanih pandemijom ko-rona virusa već sljedeće godine, dok se na globalnom nivou, kao i u evropskim okvi-rima, očekuje djelimični oporavak, ističe guvernerka Narodne banke Srbije Jorgo-vanka Tabaković. Ovim riječima Tabaković

je odgovorila na pitanje Tanjuga kako ocje-njuje posljednje prognoze Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda a koje se odnose na Srbiju, i kakve prognoze oče-kuje u narednim izvještajima Svjetske ban-ke i MMF-a. Tabaković kaže da nikada nije bilo teže davati procjene u pogledu rasta bilo koje ekonomije.

“Svjetska banka, a posebno MMF, uradili su vrlo zahtjevan posao. Ocena MMF-a je da će Srbija imati jednu od najboljih stopa ra-sta BDP-a u 2020. godini, odnosno da ćemo imati najmanji pad od svih zemalja u Evro-pi. To je, u ovim nezapamćenim uslovima, dobra okolnost”, objašnjava guvernerka.

U slučaju Srbije, kaže, korekcija sa pretho-dno očekivanih 4 odsto rasta, u potpunosti je posljedica efekata pandemije jer već za 2021. MMF očekuje da Srbija raste po stopi od 7,5 odsto.

“To znači da je Srbija jedna od rijetkih ze-malja za koju se projektuje puni oporavak već sljedeće godine, dok se na globalnom nivou, kao i u evropskim okvirima, očekuje djelimični oporavak”, ocenjuje Tabaković.

To govori i da MMF ocjenjuje da se nosioci ekonomske politike u Srbiji, kako je rekla, na pravi nacin, adekvatnim i pravovremenim mjerama, bore sa posljedicama pandemije.

“To povjerenje se vidi i kroz projekciju uku-pnog makroekonomskog okvira. I za infla-ciju u Srbiji MMF očekuje, kako oni to uvjek ističu, da će ostati pod kontrolom Narodne banke Srbije, što znači niska i stabilna. Od svih evropskih zemalja u razvoju jedino za Srbiju projektuju da će popraviti pla-tnobilansnu poziciju ove godine u odnosu na 2019. godinu, a zatim projektuju i dalje popravljanje u 2021. godini”, navodi Taba-ković. To je za Srbiju, kaže, izuzetno važno, jer znači i veću otpornost države.

Proteklih dana preko 90 zemalja podnijelo je zahtjev za takozvane brze finansijske instrumente MMF-a, i mahom je riječ o zemljama koje se suočavaju sa platnobi-lansnim neravnotežama i imaju sve teži pristup finansijskom tržištu.

Obzirom da je prošlo mjesec dana od uvođenja vanrednog stanja u Srbiji, a na pitanje Tanjuga kako vidi trenutno stanje ukupne srpske ekonomije, Tabaković podj-seća da je naša zemlja u ovu godinu ušla sa, kako je istakla, odličnim ekonomskim kretanjima.

Srpska ekonomija je u prethodne dvije go-dine rasla po prosječnoj stopi od 4,3 odsto,

a posebno je važan, napominje, bio četvrti kvartal prošle godine sa rastom od 6,2 od-sto na međugodišnjem nivou.

“Nažalost, ova nezapamćena pandemi-ja karakteristična je po tome što ima jake zdravstvene i ekonomske posljedice”, uka-zuje guvernerka.

Ističe koliko je bilo važno što je država u prethodnih osam godina stabilizovala eko-nomiju, što se širila baza investitora i to što su devizne rezerve na najvišem nivou. “I to su baš svi isticali. Generalno je očekivanje da će se najjači udar pandemije na ekono-mije osjetiti u drugom tromjesečju ove go-dine, a jačina uticaja će zavisiti od dužine trajanja pandemije. To je generalna ocje-na, kako za Srbiju, tako i za druge zemlje, pri čemu je i za nas važno da naši najveći spoljnotrgovinski partneri počnu brzo da se oporavljaju”, objašnjava Tabaković.

Program ekonomskih mjera za smanjivanje negativnih efekata prouzrokovanih pan-demijom virusa COVID-19 je proaktivan i pravovremeni odgovor države koji je u svim dijelovima prilagođen karakteru krize sa kojom se suočavamo, kaže guvernerka NBS.

“Cilj nam je da se sačuvaju životi ljudi na prvom mjestu, da se sačuvaju radna mje-sta, i naravno, da se pomogne najugroženi-jim preduzećima”.

Prema procjeni nadležnih, bez donijetih mjera, u 2020. godini Srbija bi imala ogro-man pad ekonomske aktivnosti, minima-lan oporavak sljedeće godine i sporiji rast u srednjem roku.

“Narodna banka Srbije je bila u mogućnosti da prva reaguje svojim mjerama i da tako olakšamo i život naših građana i poslova-nje domaćih kompanija”, navodi Tabaković.

Podsjeća da je donijet čitav set mjera, od moratorijuma na otplatu kredita, snižava-nja kamatnih stopa, podrške likvidnosti, ali i da su mjere stalno fokusirane i na naj-starije građane koji imaju ograničenu mo-gućnost kretanja. Na sajtu NBS, otvorena je inače posebna stranica posvećena od-govorima Narodne banke na pandemiju, a cilj je da na jednom mjestu budu dostupne informacije o aktivnostima koje Centralna banka u trenutnim vanrednim uslovima sprovodi vezano za građane i privredu.

“Narodna banka Srbije će ostati pouzdan partner predsjedniku i Vladi i u ovoj borbi za živote ljudi i za ekonomiju”, poručila je Tabaković.

76

Broj 4 April 2020.

Humani i odgovorni doprinos borbi protiv pandemije

Slobodan Boban Stanić, "REMID VIS -Mašinski centar"

Izrađivali su rezervne djelove za medicinske respiratore i servisirali njihovo priključivanje, odnosno učestvovali u izradi vizira za zaštitu medicinskog osoblja.

77

Broj 4April 2020.

Zastoj u radu, zbog epidemije, je prilika da se osvrnemo na dugoročne planove i isplaniramo buduće korake. Moja pred-viđanja su da disciplinovanim ponašanjem i pametnim

odlukama možemo dosta napraviti i u mjesecima pred nama nadoknaditi propušteno. Možda ne u cjelosti, ali svakako dobrim dijelom. Trenutno je najnezahvalnije davati bilo kakve prognoze, ali ono što možemo obećati je da ćemo dati svoj maksimim da sa postojećim projektima i pronalaženjem novih, negativne posljedi-ce svedemo na minimum, rekao je za naš časopis Slobodan Boban Stanić, "REMID VIS-Mašinski centar".

Glasnik: Vaša kompanija je prepoznatljiva u metalskoj industriji po inovativnosti, kvalitetu i dobro osmišljenoj poslovnoj viziji. Da ste "primjer za primjer" pokazali ste u vremenu pandemije virusa korona. Naime, izrađivali ste rezervne djelove za medicinske re-spiratore i servisirali njihovo priključivanje, odnosno učestvovali u izradi vizira za zaštitu medicinskog osoblja. Saopštite više detalja o toj Vašoj humanoj i društveno-odgovornoj misiji.

S. Stanić: Hvala na komplimentu da smo "primjer za primjer" ja bih se samo nadovezao da pokušavamo i nadam se da uspijevamo biti normalna kompanija koja uvijek može dati dio svoje energije i potencijala da stvorimo ljepši i kako bih ja to nazvao "zeleniji" privredni ambijent.

Na poziv kolega iz 3D Sobe smo stupili u kontakt sa tehničkom službom KBC-a i izradili rezervne djelove za respiratore kako bi se mogli priključiti na postojeću infrastrukturu u KBC-u.

Različiti proizvođači prilikom izrade proizvoda koriste različite standarde za pojedine mašinske elemente, tako se dešava da oni nijesu kompatibilni. Sticajem okolnosti došlo je do nepodudaranja tih standarda pa smo u našoj fabrici izradili priključne elemente za postojeću infrastrukturu u KBC-u. Srećom, naša firma je to mogla uraditi, ali bih radije rekao da je ta sreća zasnovana na izvanrednoj pripremi i ulaganju u sopstvene snage pa onda kad je zaista potreb-no možemo pokazati kako znamo i možemo. Naravno, sav taj naš rad je donacija, što se podrazumijeva i to ne treba posebno isticati.

Mi smo društveno odgovorna firma i uvijek spremni i motivisani da pomažemo ljudima i društvu. Nadamo se da ćemo i u budućno-sti, i u nekim normalnijim vremenima, biti podrška kako KBC-u tako i mnogim sistemima u Crnoj Gori.

Za izradu vizira smo više bili logistička podrška u nabavci mate-rijala za vizire, jer shodno novonastaloj situaciji, naš 3D štampač nije mogao biti dopremljen u tako kratkom roku.

Glasnik: Na proizvodnji vizira neophodnih za zaštitu medicinskog osoblja radilo je više kompanija i pojedinaca. Blagovremeno ste se našli i u tom poslu. To je bio još jedan Vaš humani doprinos u borbi protv pandemije. Prokomentarišite i pomenite još neke od aktera u ovoj misiji.

S. Stanić: Proizvodnji vizira priključili su se svi koji su u tom tre-nutku mogli i imali kapaciteta, a to su: Naučno – tehnološki park Crne Gore, Inovaciono-preduzetnički centar Tehnopolis, Elektro-tehnički fakultet Univerziteta Crne Gore, Ministarstvo nauke, Ma-šinski fakultet UCG, Hiron Creative Lab, Arhitektonika, Drone Stu-dio, Vakom, 3D Print Montenegro, 3D Fabrika, 3D Soba, Open Box Studio, Univerzitet Donja Gorica, M:tel Digitalna Fabrika, Merkator štamparija, kao i ostali koji su dali svoj doprinos.

Svi su dali svoj doprinos u ovom projektu, u onome u čemu su bili najbolji, dakle, u tehničkoj stručnosti i štampanju vizira, nabavci

materijala, logistici. Za kratko vrijeme smo pokazali kako se zaje-dničkim snagama može napraviti dosta.

Glasnik: U kojoj mjeri se pandemija korona virusa odrazila na po-slovanje REMID VIS-a ili ćete se tek suočiti sa negativnim poslje-dicama? Možete li bar u grubljim okvirima da kažete kako će ova zaraza uticati na poslovanje Vaše kompanije na godišnjem nivou?

S. Stanić: Saglasićemo se svakako u sljedećem: sva privredna ak-tivnost je zaustavljena ili je svedena na minimum. Ekonomija svi-jeta pa i ekonomija Crne Gore definitivno se ne može gledati istim očima poslije ove krize. Moramo izvući pouke.

Rekao sam da je cjelokupna privredna aktivnost je na stand by-u ili je na minimumu. Naravno, Mašinski Centar – Remid Vis, sa smjenskim radom i angažovanjem svojih zaposlenih po potrebi, servisira sisteme koji moraju funkcionisati kao što su preduzeća od javnog interesa: Putevi, Deponija, Čistoća i ostali. Takođe pruža-mo logističku podršku i kompanijama koje se bave proizvodnjom hrane i pića: Plantažama 13 jul, Mesoprometu, Martexu i drugim, kao i građevisnkim firmama koje rade kapitalne projekte.

Ovaj zastoj je bio prilika da razmislimo i osvrnemo se na dugo-ročne planove i isplaniramo buduće korake. Moja predviđanja su da disciplinovanim ponašanjem i pametnim odlukama možemo dosta napraviti i u mjesecima pred nama nadoknaditi propušteno. Možda ne u cjelosti, ali svakako dobrim dijelom. Trenutno je najne-zahvalnije davati bilo kakve prognoze, ali ono što možemo obećati je da ćemo dati svoj maksimim da sa postojećim projektima i pro-nalaženjem novih, negativne posljedice svedemo na minimum.

Ono što bi trebalo da se radi sa budućnošću nije da se ona pred-viđa, već da se kreira, a mi ćemo svakako dati svoj maksimum da kreiramo najbolje! Iako su ovo izazovna vremena, nećemo čekati prilike, već ćemo ih sami stvarati.

Glasnik: Vlada je definisala ekonomske mjere pomoći privredi. Kako ih vidite i koliko će Vam pomoći da sačuvate proizvodnju?

S. Stanić: Vlada Crne Gore je jedan od najznačajnijih faktora u pre-vazilaženju tekuće krize i predstavlja primjer odgovornog ponaša-nja i podsticaj drugim učesnicima da se tako ponašaju.

Nema ništa teže, i zbog toga ništa vrednije, od sposobnosti donoše-nja ispravnih odluka, a odluke ovih dana sigurno nijesu jednostav-ne ni za nikoga, pa ni za Vladu Crne Gore.

Ekonomske mjere Vlade u cilju pružanja podrške privredi akcen-tovane su primarno na prevazilaženje prvog talasa krize u kome se suočavamo sa velikim privrednim zastojem i nelikvidošću pri-vrednog sistema.

Znamo da su ovdje najugroženije privredne grane koje imaju naj-veće učešće u BDP-u.

Vladine ekonomske mjere, koje se odnose na odlaganje plaćanja dospjelih obaveza, moratorijum na kredite kao i različite vidove subvencija, pomoći će nam, prvo, da sačuvamo radna mjesta i da na najbezbolniji način uđemo u drugi krug gdje ćemo, kad se sta-nje stabilizuje, nastojati da nadoknadimo izgubljeno i ovu godinu završimo sa projektovanim ishodom.

Kada vjetar duva, neki grade zidove, a neki vjetrenjače. Tako i mi pokušavamo da, u sadejstvu sa paketom vladinih mjera, izvučemo maksimum i damo "vjetar u leđa" drugim privrednim subjektima, kako dosljednošću i disciplinom, tako i pomoći u cilju odlaganja

78

Broj 4 April 2020.

plaćanja potraživanja našim najugroženijim kupcima.

Kada govorimo o mjerama Vlade i ponašanju društvenih subjekata svi imamo aktivne uloge. Najznačajniji su kreatori i stvaraoci, vi-zionari i graditelji. Ima i onih drugih, koji u svim vremenima, pa i u ovom, sve kritikuju – i dobro i loše.

Zahtjevne odluke koje je donijela Vlada i paketi mjera koji su usvo-jeni treba da budu efikasni i da crnogorskoj privredi, koja je ovih godina imala pozitivan trend i rastuće ekonomske koeficijente, pomognu da na što bezbolniji način izađe iz krize. Paket mjera Vlade ima podsticajni karakter koji će se u praksi verifikovati, a svi zajedno moramo biti rame uz rame sa akterima koji stvaraju i doprinose da brže izađemo iz tekuće krize.

Prvi talas i prvi paketi mjera su bitni, a sljedeći dugoročni paketi mjera su najbitniji. Richard Nixon je svojeremeno imao izvanre-dno zapažanje: "Najlakši period u kriznoj situaciji je sama borba. Najteži je period neodlučnosti, kada razmišljate da li da se uhvatite u koštac sa krizom ili pobjegnete. Ali najopasniji je period na kraju. Tada, kada ste potrošili mnogo resursa i energije, treba se najviše čuvati od pravljenja grešaka".

Glasnik: Ova pošast je žestoko uzdrmala svjetsku ekonomiju. Nama je pokazala da može biti rizično ako ekonomiju gradimo prvenstveno na uslugama, te da se moramo okretati proizvodnji, valorizacijom sopstvenih resursa. Da li očekujete da u skorom vre-menu ojača domaća proizvodnja i šta su preduslovi za to?

S. Stanić: Srećne okolnosti svakako predstavljaju činjenicu da smo relativno mali sistem koji je lako prilagodljiv i koji može biti veoma brz i efikasan. I u prirodnom poretku tokom evolucije ne preživlja-vaju one vrste koje su najjače, niti one najinteligentnije, već one koje su najprilagodljivije promjenama!

Znamo svi da bi mogli da kupujemo treba nešto da proizvedemo i prodamo. A kao što smo vidjeli u trenutnoj situaciji ni novac nije

garant da možete kupiti nešto što je deficitarno.

Činjenica je da je mnogo lakše uvoziti nego izvoziti. Za izvoz mo-raš prolaziti kroz riskantan i složen proces stvaranja proizvoda za koji je potreban određen nivo znanja. Dok su vam za uvoz samo potrebna sredstva tj. novac.

Glavni preduslov za aktiviranje domaće proizvodnje je odluka. Ide-ja ima dosta, treba raditi da se one realizuju.

Koncept ekstemne otvorenosti ekonomije je dobar za sisteme koji imaju izuzetno jaku privrednu infrastrukturu i značajna akumu-laciona sredstva. Za ekonomije koja to ne mogu priuštiti biraju se adekvatniji pravci djelovanja sa značajnijim osloncem na domaće snage.

Drugi preduslov je svakako poštovanje standarda i podizanje svije-sti o potrebi i nužnosti domaće proizvodnje koja kvalitetom poka-zuje i opravdava standarde.

Glasnik: Iako brojne metalske firme u našoj zemlji muku muče sa obezbjeđenjem posla i opstankom na tržištu, Vaša kompanija je lijep primjer da se i u ovoj djelatnosti, ipak, može dobro poslovati. Recite koliko uspješno radite i predstavite Vaše razvojne planove koji se odnose na modernizaciju proizvodnje.

S. Stanić: Nova definicija nepismenosti u XXI vijeku neće se odno-siti na one koji ne znaju čitati ni pisati, nego na one koji ne znaju učiti, zaboraviti neprimenjivo i naučiti novo! Shodno tome naši ra-zvojni planovi odnose se na razvijanje znanja i stručnosti zaposle-nih koje će u sinergiji sa novom tehnologijom dati najbolje razvoj-ne rezultate. Tako da su razvojni planovi podjednako usmjereni na nabavku nove produktivnije opreme zajedno sa usavršavanjem kadrova koji bi radili na takvoj opremi.

Glasnik: Ko su kupci Vaših proizvoda? Izvozite li van Crne Gore ili je to perspektiva REMID Vis-a?

79

Broj 4April 2020.

S. Stanić: Kupci naših proizvoda su kompanije iz različitih privre-dnih djelatnosti. Sve što je čovjek napravio i što se pokreće ima i tendenciju habanja, tako da se i djelovi u mašinskim sklopovima moraju servisirati i obnavljati. Proizvodimo djelove za najznačaj-nije privredne subjekte u Crnoj Gori, a sa nekima kao što je Rudnik uglja radimo na tome da postanemo strateški partneri kad je riječ o održavanju opreme i izradi rezervnih djelova.

Sve naše kupce i dobavljače smatramo našim partnerima i naša glavna misija je da sa njihovim rastom rastemo i mi. Mi im poma-žemo da na najadekvatniji način isplaniraju održavanje opreme, da imaju najmanje zastoja i neometanu proizvodnju. U životu mo-žemo ostvariti sve što želimo ako dovoljnom broju ljudi pomogne-mo da ostvare što žele, a u našem slučaju to je kupac koji savršeno funkcioniše i bavi se samim sobom a mi adekvatnim servisom i proizvodnjom, rješavamo njegove zastoje u proizvodnji.

Glasnik: Da li bi metaloprerada i metalurgija mogle dobiti veći zna-čaj u domaćoj ekonomijii od čega to zavisi?

S. Stanić: Sve značajnije privrede susjednih država zasnovane su na industriji. Industrija je izgradila i potpomogla dosta drugih pri-vrednih grana, uključujući i turizam, koji, složićemo se, u ovakvim vremenima pokazuje da je veoma podložan negativnim ekonom-kim kolebanjima.

Naravno, privredu Crne Gore ne možemo staviti u šablone već na osnovu komparativnih prednosti, optimalizovati sistem i inovirati

proizvodne i industrijske kapacitete.

Dobra i precizna industrijska politika sa jasnim smjernicama pri-oriteta omogućila bi "sređivanje sopstvenog dvorišta" što znači da bi mogli supstituisati uvoz domaćim proizvodima. Naše proizvode možemo proizvesti sopstvenim snagama ili uz koordinaciju i po-moć, preko transfera znanja kroz zajedničke projekte, sa inopar-tnerima.

Sve ovo mora pratiti stvaranje pozitivnog biznis okruženja u ko-jem će se već postojeće dobre firme dalje osnaživati i takođe omo-gućiti stvaranje novih "pametnih" preduzeća čiji je rad utemeljen na znanju i inovacijama.

Reindustrijalizacija predstavlja stvaranje takvih proizvodnih sna-ga koje će dati kvalitetan krajnji proizvod, tržišno verifikovan i koji će svakako napraviti pozitivnu razliku u domaćim bilansima. Sve to povlači otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektroru. Kad kažem realni sektor znači napraviti razliku u odnosu na nova ra-dna mjesta u bankama, javnoj upravi i uvoznim preduzećima, koja nam ne mogu obezbijediti pozitivnu razliku kao nova radna mje-sta u industriji i proizvodnji.

Glasnik: Šta očekujete od poslovne 2020. i kako vidite rad kompa-nije REMID Vis u 2021. godini .

S. Stanić: I za 2020. i za 2021. vrlo bih jednostavno i kratko odgo-vrio: onaj ko misli na razvoj, misli na budućnost. Ko kreira razvoj, kreira budućnost.

80

Broj 4 April 2020.

The company produced spare parts for medical respirators and serviced their attachment, as well as participated in the production of visors for the protection of medical staff.

81

Broj 4April 2020.

A humane and responsible contribution to the fight against the pandemic

Slobodan Boban Stanic, "REMID VIS-Machine Center"

The outage, due to the epidemic, is an opportunity to take a look at long--term plans and plan future steps.

My prediction is that with disciplined be-haviour and smart decisions we can do a lot and make up for the missed time in the months ahead. Maybe not entirely, but cer-tainly for the most part. At the moment, it is ungrateful to make any forecasts, but what we can promise is that we will give our best to minimize the negative consequen-ces with existing projects as well as with finding new ones, says in the interview for Glasnik Slobodan Boban Stanić, "REMID VIS-Mašinski centar".

Glasnik: Your company is recognizable in the metal industry for its innovation, qua-lity and well-designed business vision. You have shown that you are an "example to be looked upon" at the time of the coronavuris pandemic. Specifically, you produced spare parts for medical respirators and serviced their attachment, and participated in the production of visors for the protection of medical personnel. Can you tell us more about your humane and socially responsi-ble mission.?

S. Stanić: Thank you for the compliments regarding that we are an "example to be looked upon" I would just like to mention that we try and hopefully succeed in being a normal company which can always give some of its energy and potential to create a nicer and what I would call a "greener" bu-siness environment.

At the invitation from our colleagues in the 3D Soba, we contacted KBC"s technical ser-vice and produced spare parts for respira-tors so they could connect to the existing infrastructure at the KBC.

Different manufacturers use different stan-dards for different machine components when it comes to product production, so it

Creative Lab, Arhitektonika, Drone Studio, Vakom, 3D Print Montenegro, 3D Fabrika, 3D Soba, Open Box Studio, University of Donja Gorica, M:tel Digitalna Fabrika, Mer-cator Printing House, as well as others who contributed.

Everyone made their contribution in this project, in what they were best at, therefore, in technical expertise and visor printing, material procurement, logistics. In a short time, we have shown just how much can be done when we work together.

Glasnik: To what extent did the coronavi-rus pandemic affect the business of REMID VIS or the negative consequences are yet to be faced? Can you at least, in a more coar-se manner, anticipate how this contagion will affect your company"s business on an annual basis?

S. Stanić: We will certainly agree on the following: all economic activity has been stopped or kept to a minimum. The econo-my of the world, as well as the economy of Montenegro, definitely cannot be viewed in the same manner after this crisis. We have to learn from it.

As I said, the whole economic activity is on standby or at a minimum. Of course, the Me-chanical Center - Remid Vis, with shift work and engaging its employees as needed, ser-vices systems that must function such as companies of public interest: Putevi doo, Deponija, Čistoća and others. We also pro-vide logistical support to food and beverage companies: Plantaže 13 Jul, Mesopromet, Martex and others, as well as construction companies working on capital projects.

This setback was an opportunity to think and look back at long-term plans and plan future steps. My prediction is that with di-sciplined behaviour and smart decisions we can do a lot and make up for the missed time

happens that they are not compatible. Due to some circumstances, some of these ele-ments did not meet the existing standards, so, in our factory, we created connection elements that are correspondent with the existing infrastructure in the KBC. Fortu-nately, our company was able to do this, but I would rather say that this fortune is based on extraordinary preparation and invest-ment in our own strengths, so when nee-ded the most, we can show how we possess the knowledge and can tackle the challen-ges ahead. Of course, all of that work was a donation, which goes without saying.

We are a socially responsible company that is always ready and motivated to help peo-ple and society.

We hope that in the future, and in some more normal times, we will be support to the KBC as well as many other systems in Montenegro.

When it comes to the production of the vi-sors, we were more a logistical support for the procurement of visor materials, becau-se, due to the new situation, our 3D printer could not be delivered in such a short time.

Glasnik: Several companies and individu-als worked on the manufacturing of visors necessary to protect medical personnel. You found yourself in that business in a timely manner. It was another humane contribution to your fight against the pan-demic. Please comment and mention some of the other actors in this mission.

S. Stanić: Visor production was joined by all who could and at that moment had the capacity, namely: Science and Technology Park of Montenegro, Innovation and En-trepreneurial Center Tehnopolis, Faculty of Electrical Engineering, University of Montenegro, Ministry of Science, Facul-ty of Mechanical Engineering UCG, Hiron

82

Broj 4 April 2020.

i n t h e m o n t h s ahead. Maybe not entirely, but certain-ly for the most part. At the moment, it is ungrateful to make any forecasts, but what we can promise is that we will give our best to minimize the negati- v e consequences with existing projects as well as with finding new ones.

What should be done with the future is not to predict it, but to create it, and we will certainly give our best to make it the best! Although these are challenging times, we will not wait for opportunities, but will cre-ate them ourselves.

Glasnik: The Government defined econo-mic measures to assist the economy. What do you think of them and how much will they help you save production?

S. Stanić: The Government of Montenegro is one of the most significant factors in overcoming the current crisis and it sets an example of responsible behaviour as well encourages other actors to act in this way.

There is nothing harder, and therefore nothing more valuable, than the ability to make the right decisions, and decisions these days are certainly not easy for anyo-ne, especially for the Government of Mon-tenegro.

The Government"s economic measures ai-med at supporting the economy are prima-rily focused on overcoming the first wave of the crisis in which we face a major eco-nomic stalemate and the illiquidity of the economic system.

We know that the most vulnerable indu-stries here are those with the highest share in the GDP.

Government economic measures related to delaying payment of arrears, a morato-rium on loans as well as various types of subsidies will help us, firstly, to preserve jobs and in the most painless way, enter the second round where, when the situati-on stabilizes, we will strive to make up for the lost and finish this year with the pro-jected outcome.

When the wind blows, some build walls and some build windmills. So, we too, are

S. Stanić: The fortunate circumstances certainly represent the fact that we are a relatively small system that is easily adap-table and that can be very fast and effici-ent. In the natural order during evolution it"s not the species that are the strongest nor the most intelligent that survive, but those that are most adaptable to change!

We all know that in order to buy, we need to produce and sell something. And

as we have seen in the cur-rent situation, money

is no guaran-tee that

y o u can buy something that is deficient.

The fact is that it is much easier to import than to export. To export you have to go through a risky and complex process of creating a product that requires a certain level of knowledge. While for import you only need the funds i.e. Money.

The main prerequisite for activating dome-stic production is the decision. There are plenty of ideas, and work is necessary to realize them.

The concept of extreme openness of the economy is good for systems that have extremely strong economic infrastructure and significant accumulation resources. For economies that cannot afford it, more appropriate courses of action are chosen, with a greater reliance on domestic forces.

The second prerequisite is certainly adhe-rence to standards and raising awareness of the need and necessity of domestic pro-duction, which demonstrates and justifies the quality standards.

Glasnik: Although many metal companies in our country are struggling with secu-ring jobs and surviving in the market, your company is a fine example that you can still do well in this industry. Can you tell us how successful is your business and can you present your development plans rela-ted to production modernization.

S. Stanić: The new definition of illiteracy in the 21st century will not apply to those who do not know how to read or write, but to those who do not know how to learn, forget the inapplicable and learn something new!

trying, in collaboration with a package of government measures, to maxi-

mize the opportunity and "give some wind" to other busi-

nesses as well, both with consisten-

cy and

w i t h discipline, as well as help in delaying the collection of claims to our most vulnerable customers.

When we speak about government mea-sures and the behaviour of social entities, we all have our active roles. Most notable are creators and producers, visionaries and builders. There are others who, at all times, including this one, criticize everything - both good and bad.

The demanding decisions made by the Go-vernment and the packages of measures adopted should be effective and help the Montenegrin economy, which has had a positive trend and growing economic coef-ficients this year. They are to help overco-me the crisis as painlessly as possible. The package of measures of the Government has an incentive character that will be ve-rified in practice, and we must all be side by side with the actors who create and contribute to get out of the current crisis faster.

The first wave and the first measure packa-ges matter, and the next long-term measu-re packages are the most important ones. Richard Nixon once remarked: "The easiest period in a crisis is the struggle itself. The most difficult is period of indecision, when you are considering whether to tackle the crisis or escape it. But the most dangero-us period is the end. Then, when you have already spent a lot resources and energy, should you be the most vigilant from ma-king mistakes".

Glasnik: This plague has severely shaken the world economy. It has shown us that it can be very risky if we build our economy primarily on services, and that we must turn to production, valorising our own re-sources. Do you expect domestic produc-tion to strengthen in the near future and what are the prerequisites for it?

83

Broj 4April 2020.

Accordingly, our development plans relate to the development of employee knowled-ge and expertise that will, in synergy with new technology, deliver the best deve-lopment results. So the development plans are equally focused on the acquisition of new, more productive equipment along with the training of personnel who would work on such equipment.

Glasnik: Who are the buyers of your pro-ducts? Are you exporting outside of Montenegro or is that a future perspecti-ve of REMID Vis?

S. Sta-n i ć :

T h e buyers of our products are companies from different industries. Everything that is man-made and driven by man also has a tendency to wear, so, parts in machine assemblies must be serviced and repaired. We produce parts for the most impor-tant companies in Montenegro, and with some, such as the Coal Mine we are working to become strategic par-tners when it comes to equipment ma-intenance and spare parts pro-duction.

We consi-der all our customers and sup-pliers as our par-

stries, including tourism, which, we will agree, in times like these, shows that it is highly susceptible to negative economic fluctuations.

Of course, we cannot put the economy of Montenegro in a template, but on the basis of comparative advantages, optimize the system and innovate production as well as industrial capacities.

A good and precise industrial policy with clear priority guidelines would allow for "landscaping your own yard" which me-ans that you could substitute imports with domestic products. We could produce our products on our own or with coordination and assistance, using knowledge transfer through joint projects, with foreign par-tners.

All this must go hand in hand with the creation of a positive business enviro-

nment in whi-ch existing

good com-panies will be further strengthe-

ned and also enable the

creation of new "smart"

businesses who-se work is based

on knowledge and innovation.

Re-industrialization is the creation of such

productive forces that will produce a quality end product,

market-verified and that will cer-tainly make a positive difference in

domestic balances. All this entails job creation in the real sector. And when I say the real sector, it means to make a diffe-rence regarding new jobs in banks, public administration and importing companies, which cannot provide us with a positive difference as new jobs in industry and ma-nufacturing would.

Glasnik: What do you expect from business year 2020 and how do you see REMID Vis in 2021?

S. Stanić: For both 2020 and 2021, I would answer very simply and briefly: one who thinks of development, thinks of the futu-re. One who creates development creates the future.

tners and our main mission is to grow as they grow. We help them to plan the maintenance of equipment in the most adequate way, to have the least downtime and unhindered production. In life, we can accomplish everything we want if we help enough people to achieve what they want, and in our case, it is a customer who works perfectly and focuses on themselves as we with our adequately service and manufac-

ture, address and solve any pro-duction setbacks.

Glasnik: Could m e t a l w o r -

king and m e t a l -

lurgy - g a i n

m o r e i m p o r -

tance in the dome-

stic economy and on which

factors does that depend?

S. Stanić: All significant economies of our neighbo-

uring countries are based on industry. The industry has built

and supported many other indu-

84

Broj 4 April 2020.

Pomoć privredi u Srbiji najveća u regionu i deseta u Evropi

Mjere za oporavak

Srbija je za podršku privredi zbog korona virusa opredjelila mjere "teške" više od pet milijardi eura, što je sa udjelom u BDP-u od 11 odsto, najveći paket u jugoistočnoj Evropi i de-

seti po izdašnosti na listi evropskih zemalja, pokazalo je istraži-vanje uporednih mjera, koje je sproveo NALED, a prenosi Danas.

Analizirali su praksu u 36 evropskih zemalja i zemljama Zapa-dnog Balkana. Istraživanje je pokazalo da će posmatrane države će u prosjeku izdvojiti oko osam odsto BDP-a za podršku privredi. Lideri na listi su Finska i Nemačka, koje će za mjere odvojiti čak petinu BDP-a, dok su najskromnija davanja predvidjele Sjeverna Makedonija (0,2 odsto) i Albanija (1,3 odsto).

– Naš paket mjera je neočekivano izdašan i gotovo je četvorostru-ko veći u odnosu na Hrvatsku i BiH, čije mjere čine tri odsto nji-hovog BDP-a. Privreda u Srbiji je zadovoljna i donošenjem mjera u relativno kratkom roku. S druge strane, izostala je targetirana podrška sektorima koji su najviše pogođeni krizom, kao što su turizam, prevoz putnika, zanatske usluge, rekreacija i drugi koji su bili prinuđeni da potpuno obustave poslovanje. U većini ana-liziranih država preduzeća mogu da koriste mjere ako dokažu da im je od početka krize prihod opao najmanje 20 odsto u odnosu na prethodni mjesec ili isti mjesec prethodne godine. A u Srbiji se, recimo, većina mjera primenjuje linearno na sve firme, bez obzi-ra što su možda bilježile i rast prihoda, uz izuzetak finansijskog sektora, sektora osiguranja i onih kojima je podrška uskraćena, jer su otpuštale radnike", istakao je potpredsjednik Saveza za fer konkurenciju NALED-a i partner u KPMG Igor Lončarević.

Preporuka je da resorna ministarstva izvrše dodatne sektorske analize uz konsultacije sa privredom i poslovnim asocijacijama

Svaka treća zemlja odložila je prijavu i plaćanje PDV-a, što je jedna od mjera koju su tražili privrednici u Srbiji, a nije obuhvaćena usvojenim paketom, navode iz NALED-a.

kako bi se bolje identifikovale potrebe najviše pogođenih grana privrede i donio poseban set sektorski osetljivih mjera podrške.

Kako se navodi u saopštenju NALED-a, analiza je pokazala da su sve zemlje rasporedile novac za podršku privredi u tri ključne grupe mjera – za odlaganje i umanjenje poreskih obaveza, za di-rektna davanja u cilju očuvanja broja zaposlenih, kao i za garanci-je i druge poluge za održavanje likvidnosti preduzeća.

"Mjeru odlaganja i umanjenja obaveze plaćanja poreza i doprino-sa predvidjelo je svih 36 analiziranih država (u većini slučajeva uz mogućnost otplate na maksimalno 24 rate), dok je njih 33, uklju-čujući i Srbiju, predvidjelo pomjeranje roka za plaćanje akontacije poreza na dobit pravnih lica. Svaka treća zemlja odložila je prijavu i plaćanje PDV-a, što je jedna od mjera koju su tražili privrednici u Srbiji, a nije obuhvaćena usvojenim paketom, navode iz NALED-a.

Direktna pomoć MSP u 17 zemalja

Prema NALED-ovoj analizi, 97 odsto zemalja usvojilo je neku od mjera za održavanje zaposlenosti. Ukupno 17 država, među ko-jima je i Srbija, omogućilo je direktnu pomoć za mala i srednja preduzeća.

Poboljšanje uslova kreditiranja kroz garancijske fondove pred-viđa 67 odsto analiziranih država, a najveći broj njih je osnovao fondove u visini do 5 odsto BDP-a. Garancijski fond koji je predvi-dela Srbija iznosi 4,4 odsto BDP-a, a najveći fond, u visini od 19 od-sto BDP-a, predvidjela je Italija, koja je jedna od najviše pogođenih zemalja pandemijom korona virusa.

85

Broj 4April 2020.

Tri milijarde eura za pomoć privrednicima

Slovenija

Poslanici slovenačkog parlamenta odobrili su 2. aprila 2020. mjere vrijedne oko tri milijarde eura za pomoć kompanijama i pojedincima za prevazilaženje pandemije virusa korona.

U sklopu novih regulativa, država će isplatiti odštetu i obavezan porez u sistem penzijske i zdravstvene zaštite za poslovne ljude i poljoprivrednike pogođene virusom, ali i onima koji su suspendo-vani sa posla.

Ovom mjerom biće omogućeno firmama da odgode uplatu poreza.

Biće potrebni kratkotrajni odgovori politike, poput kompenzovanja gubitaka prihoda usljed nezaposlenosti i naknada za socijalnu zaštitu, kako bi se ublažili uticaji na siromašne i ugrožene, koji su često nesrazmjerno pogođeni.

Biće povećana primanja onima koji rade u otežanim uslovima, po-put ljekara i medicinskih sestara, a smanjenja državnim službeni-cima za 30 odsto tokom trajanja krize.

Јednokratna finansijska pomoć biće data studentima, većim poro-dicama i penzionerima kojima je penzija niža od 700 eura.

Premijer Јanez Јanša izjavio je da administracija priprema nove mjere za osiguranje likvidnosti kompanijama na čije je poslovanje uticala pandemija virusa korona, Biznis.ba.

86

Broj 4 April 2020.

Da bi smanjili veliki uvoz hrane moramo oživjeti sela i stimulisati mlade ljude da se okrenu poljoprivrednoj proizvodnji.

Motivisati mlade da se vrate na selo

Mr Vladan Rakonjac, direktor proizvodnje Mljekare Kamenuša

87

Broj 4April 2020.

proizvođač.

Kao što sam naveo ekspanziju proizvodnje u kratkom periodu uslovili su: rad, disciplina, kvalitet, cijena i tačnost prilikom plaća-nja sirovog mlijeka i isporuke gotovih proizvoda.

Glasnik: Samo u razvoju, stalnom rastu biznisa i osavremenjava-nju proizvodnje vidite šansu da trajete, opstajete na tržištu i osva-jate nove prostore za plasman zdrave hrane.

V. Rakonjac: Vizija i misija Mljekare Kamenuša je proizvodnja zdravih proizvoda, proširenje proizvodnje sa postojećih 5.000l na 25.000 litara dnevne proizvodnje i proširivanje asortimana u koji će biti uključeni: kisjelo mliječni program-jogurt, kisjelo mlijeko, kisjela pavlaka, kratkotrajno mlijeko, polutvrdi sir (trapist, gauda) ajran. Takođe Mljekara Kamenuša posjeduje dozvolu za izvoz na tržište Kosova i Bosne i Hercegovine i očekujemo skoro pojavljiva-nje naših proizvoda u tim zemljama.

Mljekara Kamenuša plasira svoje proizvode marketima Aroma, Idea, Voli i nekim manjim, a imamo i sopstvenu prodavnicu mli-ječnih proizvoda u Rožajama. Kontinuirano radimo na daljem usavršavanju postojećeg kadra i zapošljavanju novih radnika. Mljekara će uskoro sertifikovati proizvodnju implementacijom standarda: HACCP, ISO, HALAL. Sada, u uslovima epidemije, naše glavno opredjeljenje je da održimo postojeći nivo proizvodnje, na-ravno sa tendenciom postizanja većeg rasta. Nadamo se da ćemo povećati proizvodnju i da neće doći do njenog pada posle korone.

Glasnik: Crna Gora je veliki uvoznik hrane, a mogli bi da domaćom proizvodnjom, uveliko supstituišemo uvoz. Da li ste zadovoljni na-činom na koji država podstiče razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije?

V. Rakonjac: Država Mljekaru Kamenuša vidi kao sigurnog proi-zvođača hrane i itekako razumije potrebe našeg biznisa. Odlično sarađujemo i imamo podršku Ministarstva poljoprivrede, Uprave za bezbjednost hrane i drugih. Pošto je Crna Gora veliki uvoznik hrane neophodano je da nadležni još snažnije podstiču primarnu proizvodnju mlijeka kod kooperanata, ne prenebregavajući nabav-ku potrebne opreme za njihov rad kako bi imali adekvatne uslove u ovom nimalo lakom poslu.

Glasnik: Kako komentarišete ekonomske mjere Vlade za podršku privredi i građanima u doba pandemije koronaviirusa?

V. Rakonjac: Mislimo da je Vlada uradila pravi potez sa setom eko-nomskih mjera koje će imati pozitivne posljedice na privredu Crne Gore, a posebno na našu proizvodnju u mljekarskom sektoru. Mlje-karski sektor je uputio pismo Vladi Crne Gore za finansijku pomoć, to bi za nas bila dobra infuzija za dalji razvoj. Mljekaru Kamenuša (u normalnim uslovima) vidim kao lidera u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda.

Glasnik: Na koji način povećati domaću proizvodnju hrane i oživ-jeti naša sela?

V. Rakonjac: Najvažnije motivisati mlade da se vrate na selo da imaju zagarantovan otkup svojih proizvoda kako mliječnih tako i ostalih. Potrebno je izgraditi putnu infrastrukturu i poboljšati uslove života na selu, da se ne dešavaju migracije i odlazak radno sposobnog stanovništva.

Treba, takođe, kontinuirano sprovoditi kampanju "Kupujmo do-maće" i potencirati proizvodnju zdravih proizvoda kako bi smanjili uvoz hrane iz EU i zemalja okruženja.

Glasnik: Mljekara Kamenuša je u martu 2020. ostvarila porast pro-izvodnje za 30 odsto. Vi kažete da ste, zbog pandemije koju je iza-zvao virus korona, nastojali da proširite i primarnu i prerađivač-ku proizvodnju i tako date doprinos što urednijem snabdijevanju naših potrošača. To je zaista za respekt i zato ću Vas zamoliti da saopštite više detalja o poslovanju i uzlaznom trendu proizvodnje.

V. Rakonjac: Mljekara Kamenusa d.o.o je počela rad 29. oktobra 2018. godine sa skromnih 500 litara dnevne proizvodnje sa sop-stvene farme. Početak je bio dosta skroman i težak jer smo se prvi put pojavili na tržistu Crne Gore. Počeli smo u objektu od 200 kva-drata i sa 500 litara dnevne proizvodnje mlijeka, ali s obzirom na kvalitet i cijenu brzo smo prepoznati na tržištu Crne Gore. To je uslovilo da dalje investiramo u povećanje kapaciteta pa smo vrlo brzo proizvodili 1000 litara mlijeka dnevno, potom 2000, a sada 5000l. Od 1. marta 2020. proizvodnju smo povećali skoro za treći-nu, mada smo i od početka godine imali rast, iako smo firma koja radi tek dvije godine. Nastojali smo, maksimalnim zalaganjem, da tržištu isporučimo što više zdrvih, domaćih proizoda, da damo do-prinos smanjenju uvoza hrane, i tako budemo podrška i potrošači-ma i državi. Znamo da novac kojim kupujemo domaće proizvode ostaje u našoj zemlji, a ukoliko pazarimo uvoznu hranu, novac ide van Crne Gore. Uostalom, tako rade proizvođači u svim razvijenim zemljama. U uslovima pandemije moramo svojim radom dati do-prinos, kako bi što prije prevazišli njene posljedice, jer samo zaje-dničko djelovanje svih: proizvođača, potrošača, državnih institu-cija i drugih subjekata, garantuje uspjeh. Zato Mljekara Kamenuša povećava i primarnu i prerađivačku proizvodnju i nadam se da će se ti trendovi nastaviti.

Glasnik: Od početka rada mljekara bilježi kontinuiran rast proi-zvodnje. Kako to postižete?

V. Rakonjac: Zahvaljujući viziji vlasnika Muja Mujevića koji je ne-prestano investtirao kako u proizvodni proces tako i u kadar do-šlo je do ekspanzije proizvodnje i prodaje u 2019. godini. Kvalitet proizvoda i cijena, privukli su pažnju kupaca širom Crne Gore. Za nepune dvije godine postali smo lideri u proizvodnji: mladog kaj-maka, bijelog sira u salamuri (punomasni, polumasni) sitnog sira, paprike u pavlaci, kisjele surutke i katunskog kajmaka.

Pošto je potražnja prevazilazila naše dnevne potrebe proizvodnje morali smo da proširimo i primarnu proizvodnju (proizvodnja mli-jeka) na sopstvenoj farmi, a povećali smo i otkup sirovog mlijeka na terenu. Kooperantima plaćamo mlijeko dva puta mjesečno, da-jemo dobru cijenu, pa sada imamo mnogo više poljoprivrednika koji sa nama sarađuju. Zapošljavamo oko 30 radnika, a mlijeko otkupljujemo sa područja Bijelog Polja, Petnjice, Berana i Rožaja. Sve je to bio zamajac za dalje proširivanje proizvodnje i kapaciteta.

Glasnik: Napravili ste savremenu mljekaru, a i dalje radite na pro-širenju kapaciteta. Imate i svoju farmu. Šta su vaši biznis pokretači ili motivi? Kako ste uspjeli?

V. Rakonjac: U 2019. godini napravili smo savremeni objekat od 1200 kvadrata u kome se proizvode kisjelo-mliječni program i po-lutvrdi sirevi. Mljekara ima sopstvenu farmu na kojoj postoji sa-vremeno izmuzište. Kamenuša je savremena mljekara koja posje-duje sopstvenu farmu sa 85 muznih krava rase simentalac i braon swis kao i farmu od 400 ovaca rasa romanovski i sjenička.

U 2020. godini prerađujemo 5000 litara dnevno. Smatram da su za uspjeh na tržištu Crne Gore bili najvažniji posvećen i predan rad, kako vlasnika, tako i zapošljenih, pa smo kvalitetom i cijenom proizvoda osvojili naše tržište i brzo bili prepoznati kao kvalitetan

88

Broj 4 April 2020.

Young people to return to villages

Mr Vladan Rakonjac, Kamenuša Dairy Plant Production Director

Glasnik: In March 2020, Kamenuša Dairy Plant achieved a 30 per-cent increase in production. As you have said, due to pandemic ca-used by the corona virus, you have sought to expand both primary and processing production, thus contributing to the orderly supply of our consumers. This really deserves respect, so we would appre-ciate if you could provide us with more details about the business and the upward trend in production?

V. Rakonjac: Kamenuša Dairy Plant d.o.o started working on 29th October, 2018 with a modest 500 litres of daily production from its own farm. The beginning was quite modest and difficult, given that it was our first appearance on the Montenegrin market. We started in a 200 square meter facility and with 500 litres of daily milk production, but thanks to the quality and price of our pro-ducts we were quickly recognized on the Montenegrin market. This encouraged us to invest further in increasing the capacities, so very soon we increased our production to 1000 litres of milk per day, then 2000 l, and now we produce 5000 l. Since 1st March, 2020, we have increased our production by almost a third, althou-gh we have recorded growth even since the beginning of the year, despite the fact that we are a company that has been operating for only two years. We did our best to supply the market with as many healthy, domestic products as possible, to contribute to the reduction of food imports, and thus provide the support to both the consumers and the state. We are aware that money used for buying domestic products stays in our country, and if we purchase the imported food, the money goes out of Montenegro. After all, that"s how producers in all developed countries do it. In a time of pandemic, we must make a contribution through our work in order to overcome its consequences as soon as possible, because only the joint action of all: producers, consumers, state institutions and other entities guarantees success. That is why Kamenuša Dairy is increasing both primary and processing production and I hope these trends will continue.

Glasnik: Since the very beginning of its operating, the Dairy has been recording continuous growth. How do you achieve this?

V. Rakonjac: Thanks to the vision of the owner Mr. Mujo Mujević, who continuously invested in both the production process and the staff, we had an expansion of production and sales in 2019. The quality and price of products have attracted the attention of customers across Montenegro. In less than two years, we became leaders in the production of: young cream (kajmak), white brined cheese (full-fat, low-fat), cottage cheese, peppers in sour cream, acid whey and the so-called "katunski kajmak".

As demand exceeded our daily production needs, we also had to expand primary production (milk production) on our own farm, and we also increased the purchase of raw milk in the field. We pay milk to subcontractors twice a month, we give a good price, so now we have many more farmers who cooperate with us. We employ about 30 workers and we purchase milk from areas of Bi-jelo Polje, Petnjica, Berane and Rožaje. It was all a momentum for further expansion of production and capacities.

Glasnik: You built a modern dairy plant, and you are still working to expand capacities. You also have your own farm. What are your business drivers or motives? How did you succeed?

V. Rakonjac: In 2019, we built a modern 1200 square meter facility where sour-milk program and semi-hard cheeses are produced. The dairy plant has its own farm where there is a modern milking system. Kamenuša is a modern dairy plant that owns its own farm with 85 Simmental and Brown Swiss breed milch cows as well as a farm of 400 Romanov and Sjenička sheep breeds.

In 2020, we are processing 5000 litres per day. I believe that for the success in the Montenegrin market, the most important is hard and dedicated work of both owners and employees. We won our market with the quality and price of our products and we were fast

In order to reduce large food imports, we need to revive villages and stimulate young people to turn to agricultural production.

89

Broj 4April 2020.

recognized as a high-quality producer.

As I have mentioned, the expansion of production in a short period was conditioned by: hard work, discipline, quality, price and accu-racy when paying for raw milk and delivery of finished products.

Glasnik: According to you, only development, continuous business growth and modernization of production create a chance to last, survive on the market and win new areas for the placement of he-althy food?

V. Rakonjac: The vision and mission of Kamenuša Dairy Plant is the production of healthy products, the expansion of production from the existing 5000 to 25000 litres of daily production and the expansion of the assortment to include: sour milk program-yogurt, curdled milk, sour cream (pavlaka), pasteurised milk, semi-hard cheese (Trappist, Gouda) and ayran. Also, Kamenuša Dairy Plant has a license for export to the markets of Kosovo and Bosnia and Herzegovina, and we expect the appearance of our products in those countries soon.

Kamenuša Dairy is placing its products to the following stores: Aroma, Idea, Voli and some smaller stores, while we also have our own dairy store in Rožaje. We are constantly working to further improve existing staff and recruit new workers. The dairy will soon certify production by implementing the standards: HACCP, ISO, HALAL. Now, in an epidemic environment, our main com-mitment is to maintain the existing level of production, of course, with a tendency to achieve greater growth. We hope that we will increase production and that it will not fall after the corona virus passes.

Glasnik: Montenegro is a major food importer, and we could sub-stitute imports with domestic production. Are you satisfied with the way the state encourages the development of agriculture and the food industry?

V. Rakonjac: The state sees Kamenuša Dairy as a reliable food pro-ducer and understands the needs of our business. We have excel-lent cooperation and the full support of the Ministry of Agriculture, the Food Safety Authority and others. Given that Montenegro is a major food importer, it is necessary for the competent authoriti-es to further encourage subcontractors" primary milk production, without neglecting to procure the necessary equipment for their operation in order to have adequate conditions in this not at all easy job.

Glasnik: What is your opinion of the Government"s economic me-asures aimed at supporting the economy and citizens in the time of the corona virus pandemic?

V. Rakonjac: We think that the Government has made the right move with a set of economic measures that will have a positive impact on the economy of Montenegro, and especially on our pro-duction in the dairy sector. The dairy sector sent a letter to the Government of Montenegro to ask for a financial assistance, whi-ch would be a good infusion for our further development. I see Ka-menuša Dairy (under normal conditions) as a leader in milk and dairy production.

Glasnik: In your opinion, what is the way to increase domestic food production and revive our villages?

V. Rakonjac: The most important thing is to encourage young peo-ple to return to villages, and to have a guaranteed purchase of their dairy and other products. It is necessary to build road infrastructu-re and improve the living conditions in the villages in order to stop migration and the departure of the working age population.

Furthermore, the campaign "Let"s Buy Domestic" should have its continuity and the production of healthy products should be boo-sted in order to reduce food imports from the EU and neighbouring countries.

90

Broj 4 April 2020.

Javne finansije će trpjeti, prije svega kroz sporiji rast prihoda i kroz visoki javni dug.

91

Broj 4April 2020.

Oporavak od krize trajaće deceniju, država da bude proaktivnija

Direktor u PriceWaterhouseCoopers, dr Igor Lukšić

Crna Gora mora biti drugačija nego što je danas i proaktivnija ako želi da uspije, pri čemu će cijela naredna decenija biti provedena u oporavku od sadašnje zdravstveno-ekonomske

krize, ocijenio je nekadašnji premijer Igor Lukšić. On smatra da jedino za šta nema vremena jeste povratak na staro i uobičajeno.

- Dalja valorizacija, ali i način valorizacije, još više, naših resursa je od ključnog značaja. Samo veoma kvalitetan turistički proizvod, ne masovni, i brojne moguće niše može u maloj zemlji kakva je naša donijeti visoku maržu i time podstaći dugoročni rast bruto domačeg proizvoda -objavio je Lukšić na poslovnoj društvenoj mreži LinkedIn.

Prema njegovim riječima, puno bolji nego današnji, prostorni pla-novi koji bolje čuvaju prostor i kvalitet života su u osnovi tog du-goročnog razvoja.

- Samo veoma kvalitetan poljoprivredni proizvod može biti osnova dugoročnog razvoja. Jednako u energetici, saobraćaju, ali i brojnim drugim proizvodnim i uslužnim djelatnostima poput međunaro-dnog filmskog tržišta koje ne treba da se svodi samo na izdvajanja iz državnog budžeta već suštinski na privlačenje međunarodnih produkcija u uslovima kada su streaming servisi počeli da gene-rišu enormna sredstva – smatra Lukšić, koji je direktor za javni sektor u PricewaterhouseCoopers Jugoistočna Evropa i vanredni profesor na Univerzitetu Donja Gorica.

Specifičnost krize je, kako je naveo, da je ona na obje strane trži-šta, što je kriza i strane ponude i tražnje. Obje će se potencijalno usporeno oporavljati, jer će s jedne strane, ljudi imati manje novca i biće obazriviji kada su u pitanju dugoročna ulaganja, dok će po-nuda imati problem jer mnoge firme neće preživjeti pa će proteći vrijeme u njenom supstituisanju.

- Javne finansije će stoga trpjeti, prije svega kroz sporiji rast priho-da i kroz visoki javni dug – dodao je Lukšić.

Brojna rješenja će, stoga, biti moguće i potrebno realizovati po modelu javno privatnog partnerstva, u brojnim oblastima, pa i u kontekstu ulaganja u infrastrukturu koja će obezbijediti veoma kvalitetnu internet vezu do svakog sela.

- Da bi ljudi bili motivisani da značajan dio svojih aktivnosti spro-vode iz ruralnih krajeva, odnosno da značajan dio vremena provo-de u tim područjima moraju biti u mogućnosti da rade i ne osku-dijevaju u određenim aspektima koji čine današnji kvalitet života. Zato je jedno od rješenja i partnerstvo sa telekomunikacionim kompanijama kako bi se stvorili uslovi za 5G mrežu i kod nas – objasnio je Lukšić.

Dodatno,kako ističe, Crna Gora ne treba da bježi, naprotiv, treba da prednjači i kao, ako treba, ekperimentalna sredina za inovativna rješenja od autonomnih vozila do na primjer primjene 3D štampa-ča u različitim oblastima. Inicijativa za upostavljanje centra za li-

ječenje kancera hadronskom terapijom je jedan od takvih primjera koji ne treba da bude usamljen.

-Istovremeno, aktuelizovaće se i preispitivanje poreske politike kako bi se dodatni privatni novac oslobodio za ulaganja u zdra-vstveno, životno osiguranje i obrazovanje, u okviru kojeg i usavr-šavanje digitalnih vještina naših nastavnika i službenika javne uprave. Ne vjerujem u visoke poreske stope, čak mislim da neke treba i ukidati i sistem pojednostavljivati. Više vjerujem u potrebu da obezbijedimo održivost socijalnog osiguranja kroz adekvatne doprinose za socijalno osiguranje – rekao je Lukšić.

Investiciono-razvojni fond, u tom kontekstu, treba u potpunosti da se okrene finansiranju projekata koji su inovativni, a komercijal-nom bankarstvu prepustiti ostalo. Berza je, međunarodno iskustvo pokazuje, takođe važna za stvaranje uslova za finansiranje inova-tivnih i ekološki održivih projekata, zato treba raditi na njenom oživljavanju.

- Strane direktne investicije su bile i ostaće važan generator eko-nomskog razvoja, ali će ključ oporavka i njegove održivosti biti sklonost crnogorskog društva inovacijama – kazao je Lukšić.

On smatra da su dosadašnje mjere Vlade korak u dobrom smjeru, ali ih treba sprovesti što prije, uz definisanje dodatne podrške.

Lukšić je dodao da, nažalost, puno preduzeća nema snažne goto-vinske pozicije da prebrodi nekoliko mjeseci neaktivnosti.

- Neke od mjera mogu biti plaćanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) po naplaćenoj fakturi, a ne izdatoj u narednih, na primjer, šest mjeseci ili do kraja ove godine. Istovremeno je nužno voditi računa o lancu ponude, jer u mnogim slučajevima dobavljači ne mogu više nabavljati ako sve ne plate odmah – rekao je Lukšić.

On smatra da oslanjanje samo na zaduživanje u inostranstvu nosi sa sobom rizik sužavanja manevarskog prostora u srednjem roku, zbog čega bi trebalo razmisliti o alternativnim opcijama.

- Vjerujem da je u tom kontekstu moguće iskoristiti iskustvo koje smo imali sa nekoliko specifičnih emisija obveznica koje su rješa-vale pojedina pitanja pretvaranjem obaveza u dugi rok. Obveznice stare štednje su bile veoma uspješan model. Niko ih nije kupovao, posebnim zakonom je proglašen dug i one emitovane – naveo je Lukšić.

On je saopštio da se polako uočava da je štošta moguće.

- Nije nužno putovati na svaki sastanak da bi ishod bio zadovolja-vajući, nije nužno odštampati svaki papir da bi neko pogledao ili intervenisao ili odobrio, nije baš nužno svaki put otići u banku ili poštu da biste obavili čak i banalno plaćanje. Nije nužno ni otići u trgovinu baš uvijek da biste nešto kupili, već vam to mogu isporu-čiti direktno kući – rekao je Lukšić.

92

Broj 4 April 2020.

Izmijenili asortiman shodno zahtjevima tržišta

Dejan Jovović, poljoprivredni proizvođač iz Danilovgrada

Porodično domaćinstvo Veselina Jovovića i njegovih sinova Gorana i Dejana, ubraja se među najveće proizvođače povrća u Crnoj Gori. Na 17.000m2 plastenika i 17ha zasada na otvo-

renom, proizvode preko milion kilograma povrća. Da su ovi po-znati i vrijedni poljoprivrednici znali i umjeli da se snađu u novim okolnostima govori činjenica da su izmijenili asortiman prateći zahtjeve tržišta. Znaju da je prilično neizvjesna turistička sezona pa su, umjesto začinskog bilja, koje su prethodnih godina najviše proizvodili za domaće hotelijere, zasadili druge povrtlarske kultu-re. O tome govori Dejan Jovović, poljoprivredni proizvođač iz Da-nilovgrada.

Glasnik: Ove godine ste, zbog pandemije virusa korona, bili ste pri-nuđeni da se prilagodite novonastalim okolnostima pa ste proi-zvodnju usmjerili na druge kulture jer će, izvjesno je, biti smanjen plasman proizvoda za potrebe turističkih objekata, za koje ste do-sada proizvodili raznovrsno povrće i začine. Promijenili ste asorti-

man. Šta ćete proizvoditi?

D. Jovović: U skladu sa situacijom prilagođavamo svoju proizvo-dnju, jer njive i plastenike moramo zasaditi vodeći računa da naša proizvodnja ima tržište. Proizvodićemo neke proizvode u većim količinama u odnosu na prošlu godinu, a to su krompir, luk, ku-pus, paprika, paradajz, jer smatramo da će biti traženiji na tržištu, a neke ćemo manje proizvoditi kao na primer mentu, sparugu, ar-tičoku, mirođiju. Naša je proizvodnja povrća na godišnjem nivou velika i iznosi preko milion kilograma. Naravno, da ova situacija utiče nanaš rad, ali znamo da je ovo prolazna kriza čije negativne efekte na najefikasniji način moramo umanjivati.

Glasnik: Hoće li orijentacija na druge proizvode smanjiti prihode u odnosu na prošlogodišnje i koliko? Da li če se to odraziti na buduće poslovanje?

D. Jovović: Što se tiče prihoda naravno i izvjesno će biti smanjeni

Jovovići ne brinu za plasman, iako se asortiman razlikuje od dosadašnjeg, jer, su kažu, najvažniji kvalitet proizvoda i izgrađeno povjerenje kod kupaca.

93

Broj 4April 2020.

D. Jovović: Vjerujte nije problem prodati dobar proizvod, problem ga je proizvesti i naravno biti odgovoran za kvalitet. Do proizvo-dnje kvalitetnog, a sada već našeg prepoznatljivog povrća uradili smo mnogo toga. U ovom poslu nema radnog vremena i odmora. Uložili smo mnogo truda, znoja i odricanja. Naravno uvijek smo se pridržavali savjeta stručnjaka, poštovali upustva fitosanitarne službe koja nam je mnogo pomogla na unapređenju zdrastvene bezbjednosti proizvoda. I isplatilo se. Danas beremo plodove tog rada. Cijela porodica, a srećom nas je sve više, može pristojno da živi od povrtlarstva. Podsjetiću, kad smo počeči 1997. naše gaz-dinstvo je godine bilo malo. Upornošću roditelja, a potom i našom, proizvodnja je rasla i dalje će biti tako. Zato poruka malim proi-zvođačima da nas uvijek mogu konsultovati, jer se najbolje uči i jača kroz iskustvo i savjete uspješnih. Pomažemo kolegama kroz savjete u proizvodnji, a takođe i plasmanu proizvoda kada nam se obrate.

Glasnik: Imali ste podršku Ministarstva poljoprivrede. Saopštite više detalja o tome.

D. Jovović: Treba istaći da Ministarstvo poljoprivrede istrajno i sveobuhvatno radi na razvoju i povećanju domaće proizvodnje. Ministarstvo svojim radom i podsticajnim mjerama stimuliše agrarnu proizvodnju, unapređuje i modernizuje našu, a takođe i druge grane poljoprivrede. Podržali su nas kroz brojne razvojne projekte i programe. To nam je omogućilo nabavku mehanizacije, izgradnju plastenika i hladnjače, a koristili smo i programe direk-tnih plaćanja. Postoji mnogo linija podrški koje pruža Ministarstvo poljoprivrede poput pomoći kod kupovine poljoprivrednih mašina i izgradnje bunara, nabavke sjemena, subvencija po zasađenim površinama i mnogo drugih. Imamo i podršku i lokalne uprave, koja je takođe veoma značajna.

Glasnik: Kako će se pandemija koronavirusa odraziti na Vašu pro-izvodnju?

D. Jovović: Proizvodnja ne može biti zaustavljena. Jedino ako vi to želite, rad se prekida. Biljke se moraju njegovati, moramo se pridr-žavati agrotehničkih mjera i naravno uspjeh ne može izostati. Vla-da je veoma brzo preduzela odgovarajuće i efikasne mjere u spre-čavanju širenja virusa, a za pohvalu su i građani i proizvođači koji su poštovali te mjere. Zašto ne reći mi smo zadovoljni i ponosni što smo održavanjem proizvodnje umanjili negativne posljedice ove epidemije. Proći će i ova zaraza, koja nam je, možda, dala i neke korisne pouke, na primer da budemo disciplinovaniji, da nije sve u novcu i da posvećujemo veću pažnju porodici i zdravlju.

Glasnik: Crna Gora uvozi velike količine hrane. Činjenica je da bi sopstvenom proizvodnjom mogli najvećim dijelom da supstituiše-mo uvoz. Kako do veće domaće poljoprivredne proizvodnje?

D. Jovović: Po mom mišljenju nije uvoz hrane najveći problem, jer to se može prevazići, istina ne brzo, ali je bitno krenuti i ne odu-stajati od kontinuiranog povećanja domaće proizvodnje. Nama je gorući problem još uvijek nedovoljno izgrađena svijesti društva, posebno omladine, o značaju poljoprivrede. Neophodno je mlade ljude od malih nogu naučiti da je poljoprivreda težak, ali plodo-nosan posao. Roditelji, škola, stručnjaci, uspješni poljoprivrednici, treba da imaju ključnu ulogu u razvijanju svijesti omladine o ovoj važnoj proizvodnji. Zemlja je blagorodna i ukoliko joj posvetite po-tpunu pažnju, prinosi su garantovani.

ali moja porodica ne gleda dramatično na novonastalu situaciju i manje prihode. Jasno nam je da u ovim uslovima moramo biti fleksibilni proizvođači i usredsrediti se predano i posvećeno da iz-mijenjeni proizvodni plan kvalitetno ostvarimo. Mi smo prekaljeni poljoprivrednici koji znaju da disciplina i istrajnost u poslu mo-raju dati rezultate, iako ovog puta ne računamo na velike, rekor-dne učinke, kao prethodnih godina. Cilj nam je da sa naših njiva i iz plastenika kupcima isporučimo što kvalitetnije proizvode. Ne strahujemo za plasman jer nam dugogodišnje iskustvo u poljopri-vrednoj proizvodnji govori da korektnom saradnjom i dobrim proi-zvodom uvijek imamo kupca. Radovalo bi nas da sela u Crnoj Gori ožive, da se, posebno mladi ljudi, vrate na imanja, započnu proi-zvodnju i tako bi imali mnogo više domaće hrane. U Crnoj Gori po-stoje uslovi za povećanje proizvodnje hrane i očekivati je da će biti sve više novih poljoprivrednika koji će proizvoditi za svoje potrebe, ali i preko toga, i tržištu isporučivati domaće zdrave proizvode.

Glasnik: Očekujete li podršku države u ovoj situaciji? Hoće li Vam biti neophodna dodatna sredstva kako bi sačuvali proizvodnju i ne bi otpuštali zapošljene?

D. Jovović: Zaposlene nećemo otpuštati. Ovih dana kreću proljećni poljoprivredni poslovi što iziskuje dodatnu radnu snagu, nadamo se da ćemo angažovati vrijedne ljude i to onoliko njih kolike su proizvodne potrebe. Sve uslove smo obezbijedili za izmijenjeni program proizvodnje. Uvjereni smo da ćemo uspješno plasirati naš rad i ideje kroz proizvode i na pravi način odgovoriti tržišnim potrebama. Jasno nam je da će promet robe biti manji, ali će se ta situacija ubrzo promijeniti, ako ne ove, onda naredne godine.

Glasnik: Za Vaše poljoprivredno dobro može se reći da je izuzetno uređeno. Izgradili ste savremene plastenike, standardizovali proi-zvodnju i imate sve uslove za uzgoj organske hrane.

D. Jovović: Proteklih godina smo uložili mnogo znanja, rada i sred-stava da napravimo poljoprivredno dobro poput onih u razvijenim agrarnim zemljama. Prilagođavamo se novitetima koji se primje-njuju u poljoprivrednoj praksi. Naši plastenici u određenoj mjeri jesu savremeni, a u budućnosti planiramo da izgradimo još moder-nije. Takođe ćemo postepeno uvećavati povrišine pod zasadima jer vidimo da je budućnost u proizvodnji hrane. Što god da se desi na-rod se mora hraniti. Uvođenjem savremene mehanizacije olakša-vamo proizvodnju, dobijamo kvalitetniji proizvod. Radili smo na projektu kompjuterizacije u plastenicima u saradnji sa podgorič-kim Biotehničkim i Elektro fakultetom. Moram reći i da mi stalno učimo, edukujemo se i pratimo dešavanja u povrtlarskoj proizvo-dnji. Više puta sam bio u studijskim posjetama sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, i naravno ne propuštam sajmove poljo-privrede. Dajem na važnosti baš takvim edukacijama jer mislim da naši proizvođaci mogu mnogo bolje i više proizvoditi. Da bi domaći poljoprivrednici rasli moraju se upoređivati sa velikim inostranim proizvođačima, učiti od njih, i tako otklanjati sopstvene propuste prateći iskustva razvijenih. Mi, naravno uvećavamo proizvodnju iz godine u godinu, planski, oprezno i proračunato. Drugačije se ne bi mogli razvijati. Uvjereni smo da ćemo i ove godine proizvesti kvalitetne proizvode. Većina naših njiva je zasađena, konstantno se beru proizvodi i sade novi. Jedna proizvodnja zamjenjuje drugu. Rekao sam, mora se dobro i precizno planirati kako rezultati ne bi izostali. Proizvodnja zdrave hrane ima veliki potencijal u bu-dućnosti. Neophodno je da proizvođači uvode inovativnost u proi-zvodnju i tako će je pojednostaviti i povećati.

Glasnik: Je li teško proizvesti kvalitetan proizvod?

94

Broj 4 April 2020.

Product range adjusted to market demands

Dejan Jovović, an agricultural producer from Danilovgrad

my family does not look dramatically at the new situation and lower incomes. Under these circumstances we have to be flexible producers and focus our efforts on achieving the modified produc-tion plan in a high quality manner. We are hardworking agricultu-ral producers, who know that discipline and perseverance in busi-ness have to deliver results, though this time we are not counting on the big, record-breaking results, as previous years. We aim to deliver the high-quality products from our fields and the greenho-uses to our customers. We are not worried about placement, beca-use our long experience in agricultural production taught us that we always have a customer thanks to the right cooperation and good product.

We would be satisfied if the villages in Montenegro revived, espe-cially if the young people returned to their estates, started the production. Thus we would make more homemade food. In Mon-tenegro, there are conditions for increasing food production and it is expected to have more and more new agricultural producers, who will produce for their own needs, but also more, and deliver healthy homemade products to the market.

Glasnik: Do you expect state support in this situation? Will you need additional resources to preserve production and not lay off employees?

D. Jovović: We will not lay off employees. Spring agricultural works are about to start these days, which requires additional labour for-ce, we hope to hire as many hardworking people as our production needs. We have provided all the conditions for the modified pro-duction program. We are confident that we will successfully place our products and respond to market needs in the right way. We understand that the trade in goods will be lower, but this situation will soon change, if not this, then next year.

Glasnik: Your agricultural household can be said to be well arran-ged. You have built modern greenhouses, standardized production and you have all the conditions for growing organic food.

The family household owned by Veselin Jovović and his sons Goran and Dejan is one of the largest vegetable producers in Montenegro. They produce over one million kilograms of

vegetables at 17,000m2 of greenhouses and 17ha of outdoor plan-tings. These well-known and hardworking agricultural producers have known how to cope with the new circumstances, which is evidenced by the fact that they changed the product range fol-lowing the market demands. They know that the tourist season is rather uncertain. Therefore, instead of the herbs, mostly produced for local hoteliers in previous years, they planted other vegetable crops. This and other topics were discussed by Dejan Jovović, an agricultural producer from Danilovgrad.

Glasnik: This year, due to the coronavirus pandemic, you have been forced to adjust to the new circumstances, so you have focu-sed your production on other crops, because, it is certain that the placement of products for the needs of tourist facilities, for whi-ch you have been producing various vegetables and spices, will be reduced. You have changed the product range. What will you produce?

D. Jovović: We are adjusting our production according to the si-tuation, because we have to plant fields and greenhouses, taking into account that our production has a market. We will plant some agricultural crops in larger quantities than last year, such as po-tatoes, onions, cabbage, peppers, tomatoes, because we think that they will be more demanded on the market. On the other hand we will produce less quantities of for example mint, asparagus, arti-choke, dill. Our annual vegetable production is over one million kilograms. Of course, this situation affected our work, but we know this crisis will pass and its adverse effects must be minimized in the most efficient way.

Glasnik: Will orientation to other products reduce incomes compa-red to last year? Will this affect future business operations?

D. Jovović: In terms of income, of course they will be reduced, but

95

Broj 4April 2020.

The Jovović family does not care about placement, although the product range is different from the previous one, because, as they say, the product quality and confidence built among the customers are of utmost importance.

D. Jovović: In recent years, we have invested considerable kno-wledge, work and resources to make agriculture household as in countries where the agriculture is developed. We are adjusting to the novelties applied in agricultural practice. Our greenhouses are contemporary to some extent, and we plan to build more modern ones in the future. We will also gradually increase the areas under plantings as we see that the future lies in food production. Whate-ver happens, the people must eat. By introducing modern machi-nery, we facilitate the production and get a better product. We wor-ked on a project of digitalization of greenhouses in cooperation with the Biotechnical and Electrical Faculty in Podgorica. I must also say that we are constantly learning, educating and following the developments in vegetable production. I have repeatedly been in study visits with representatives of the Ministry of Agriculture, and of course I do not miss agricultural fairs. I give importance to such educations, because I think our producers can produce much better and much more. If the local agricultural producers want to grow, they must compare themselves with and learn from large fo-reign producers, and thus eliminate their own failures by following the experiences of the developed ones.

Of course we increase production year after year in planned, ca-reful and calculated manner. We could not develop otherwise. We are confident about producing high-quality products again this year. Most of our fields are planted, we are constantly harvesting and planting new products. One production is replaced by another. As I said, it is necessary to make good and accurate plans in order to achieve the results. Producing healthy food has great potential in the future. Our producers need to introduce innovation into pro-duction and thus simplify and increase it.

Glasnik: Is it difficult to make a high-quality product?

D. Jovović: It is not a problem to sell a good product, it is a pro-blem to make it and of course be responsible for the quality. We have invested a lot to produce good-quality vegetables, which is

now recognizable. There are no working hours or rest in this busi-ness. It requires a lot of effort, sweat and renunciation. Of course, we always followed the advice of experts, the instructions of the phytosanitary department, which helped us a lot in improving the health safety of our products. And it paid off.

Today we are picking the fruits of that labour. The whole family, and thankfully it is getting bigger, can make a decent living from the vegetable growing. Let me remind you, when we started in 1997, our agricultural household was small. Thanks to the parents" and then our persistence, production has grown and will continue to grow in the future. Therefore, we have a message for small pro-ducers: you can always consult us, because the experience and advice of the successful producers can help you learn and streng-then. We help colleagues by providing advice about the production and product placement when they contact us.

Glasnik: You had the support of the Ministry of Agriculture. Please provide more details about this.

D. Jovović: It should be emphasized that the Ministry of Agricultu-re has been working persistently and comprehensively to develop and increase domestic production. The Ministry, through its acti-vities and incentive measures, stimulates agricultural production, improves and modernizes this and other branches of agriculture. They have supported us through numerous development projects and programs. This allowed us to purchase machinery, build gree-nhouses and cold storage plant, and we also used direct payment programs. There are many lines of support provided by the Mini-stry of Agriculture, such as assistance with the purchase of agri-cultural machinery and construction of wells, the procurement of seeds, subsidies on planted areas and many others. We also have support from local governments, which is also very important.

Glasnik: How will the coronavirus pandemic affect your produc-tion?

D. Jovović: Production cannot be stopped. Only if you want, the work is interrupted. Plants have to be nurtured, we have to adhere to agri-technical measures and of course success will come. The Government has quickly taken appropriate and effective mea-sures to prevent the outbreak of the virus and it is necessary to commend the citizens and producers, who have respected those measures. We need to say that we are pleased with and proud of mitigating the negative effects of this epidemic by maintaining production. This virus will pass, which may have given us some useful lessons, such as to be more disciplined, that money is not everything and to pay more attention to family and health.

Glasnik: Montenegro imports great amounts of food. We can evi-dently substitute imports with our own production. How can do-mestic agricultural production be increased?

D. Jovović: In my opinion, food import is not the biggest problem, because it can be overcome, not soon, but it is important to start and not give up the continuous increase in domestic production. The burning problem for us is still insufficiently raised awareness of society, especially youth, of the importance of agriculture. It is essential to teach young people that agriculture is a difficult, but fruitful business. Parents, schools, experts, successful agricultural producers should play a key role in raising youth"s awareness of this important production. The land is noble and if you give it full attention, the yields are guaranteed.

96

Broj 4 April 2020.

Ekonomski oporavak od pandemije biće neujednačen

Vladimir Gligorov

Pandemija korona virusa izazvala je šok i u ekonomskom smislu jer su drastično smanjeni socijalni kontakti, a to zna-či i proizvodnja, a ovakvo stanje trajaće još neko vrijeme, iz-

javio je dugogodišnji saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov.

Proizvodnja i ponuda oporaviće se kada prođe pandemija, ali tre-nutno je u cijelom svetu prisutan veliki pad privrednih aktivnosti, ističe Gligorov u intervjuu za novac.hr.

On ističe da će se poslije krize države i privrede početi oporavlja-ti, iako ne svi istovremeno i istim tempom. Komentarišući mjere koje vlade u regionu, ali i širom svijeta donose radi ublažavanja negativnih ekonomskih posledica epidemije, Gligorov ističe da su to uglavnom slične mere, kako u zemljama regiona poput Hrvat-ske ili Srbije, tako i u velikim ekonomskim silama poput Amerike ili Francuske.

Postoje neke razlike s obzirom na zahvaćenost neke države pan-demijom korone, a dosta toga zavisi i od monetarnih sistema, od-nosno radi li se o državama u kojima je valuta euro ili ne. Države koje imaju svoju valutu nešto su u lakšoj poziciji, ističe Gligorov.

Države preuzele značajan dio obaveza privatnog sektora

On naglašava da su države uglavnom odlučile da na sebe preuz-mu značajan dio obaveza privatnog sektora. Razumljivo je da su privatnici pozdravili takve odluke vlade, iako će se posle otvoriti problem kako će se posle svega namiriti država. To možda izgleda

jednostavno na prvi pogled, ali u praksi može biti komplikovano, ističe Gligorov. On naglašava da je ključno sačuvati vezu između zaposlenih i preduzeća u kojima rade.

Prosto rečeno, glavni je cilj sačuvati preduzeća, banke, znači poku-šati spasiti ekonomiju, od propasti, da ne bi morali sve iznova pošto prođe pandemija. Gligorov ističe da je važno zaposlene zadržati na platnim spiskovima kompanija, bez obzira na to što ih sada plaća država. Takođe je bitno da ljudi primaju koliko-toliko normalne pla-te, čak i u situacijama kada je potrošnja manja jer kupujemo uglav-nom namirnice koje su nužne za život i gotovo ništa više. Međutim, višak koji sada uštedite, pokazaće se korisnim poslije kada budemo morali vraćati dugove. Zato je važno sačuvati privredu, a ne prepu-stiti je događajima koje diktira virus.

To je posebno važno za manja i srednja preduzeća, koja ne raspo-lažu većim rezervama i mnoga bez državne pomoći ne bi izdržala duže od mjesec dana, a takve firme čine 90 odsto privrede. U su-protnom, moglo bi doći do masovnih bankrota, a to bi zakompliko-valo situaciju, naglasio je Gligorov.

Srbija: Pad BDP od pet do 10 odsto

Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Srbiji u 2020. godini, ako se epidemija virusom kovid-19 završi do kraja maja biće od pet do deset odsto, rekao je saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov.

- Ako bi pad BDP-a u prvom i drugom kvartalu ove godine iznosio zajedno deset odsto, a epidemija se produži do kraja maja, pad BDP

97

Broj 4April 2020.

za cijelu godinu mogao bi da bude pet od-sto, ali ako se ima u vidu visok udio usluga u ukupnoj proizvodnji u Srbiji, to je vjerova-tno optimistična procjena, pa pad od deset odsto ne bi bio iznenađenje", rekao je Gligo-rov za agenciju Beta.

Gligorov je ocijenio da ne bi trebalo isklju-čiti probleme sa obnavljanjem izvoza i po-litikom kursa jer će možda biti potrebna depresijacija dinara.

- Program Vlade Srbije za podršku privredi i građanima je sličan programima drugih zemalja, a osim što je donekle neprecizan, nije izvesno ni kako će teći njegova primje-na - rekao je Gligorov.

Jasno je, kako je rekao, da NBS ne smije dozvoliti da nedostatak likvidnosti izazove bankrotstva firmi.

Fiskalna vlast, prema njegovim rečima u međuvremenu mora da preuzme troškove zdravstvene krize kako ljudi ne bi ostali bez prihoda i radnih mesta, a da preduzeća, po-sebno mala i srednja, po završetku epide-mije mogu da obnove aktivnosti.

Glavni nedostatak programa Vlade Srbije je to što, kako je rekao, neki elementi nisu precizni, a biće problema i sa primenom po-jedinih mjera, čime se unosi neizvjesnost koja u ovom času uopšte nije potrebna.

Na pitanje da li je 5,1 milijarda evra plani-rane pomoći privredi i građanima prevelik trošak za budžet Srbije, Gligorov je rekao da nije, "posebno što nije jasno da je reč o toj sumi".

"Taj iznos bi mogao biti ravan godišnjoj proi-zvodnji od deset odsto, što znači da se pred-vidja toliki gubitak koji odredjuje dužina tra-janja epidemije i ograničeno kretanje ljudi zbog vanrednog stanja", rekao je Gligorov.

Ocenio je da je pitanje da li je u programu pomoći dobro odmerena raspodela tereta, jer ne bi trebalo omogućiti da preduzetnici dele dividende zbog ostvarene dobiti iako im preduzeća ne rade, a medju onima koji su posebno pogodjeni su siromašni i oni koji rade na crno.

On je rekao da je potrebno da se država za-duži, a da to ne mora da bude problem ako se privreda brzo oporavi.

Odgovarajući na pitanje da li nezposlenost može značajno da poraste Gligorov je re-kao da nezaposlenost ne bi trebalo da bude veća od pada privredne aktivnosti, ali da je to teško precizirati zbog nivoa neformal-ne zaposlenosti u Srbiji i ograničenih mo-gućnosti emigracije.

Izrada regionalno zasnovanog standarda zanimanja moler

Sastanci u okviru projekta TO REGOS

U okviru regionalnog projekta TO REGOS, koji finansira Austrijska razvojna agencija ADA, 12, 19. i

26. aprila 2020. godine, putem aplikacije ZOOM, održani su online nacionalni sa-stanci u cilju razvoja regionalno zasnova-nog standarda zanimanja - moler.

Pozdravne riječi članovima radne grupe uputili su prof. dr Mladen Perazić, direktor sektora za obrazovanje i kvalitet u Privre-dnoj komori Crne Gore i Sandra Brkanović, rukovodilac Odjeljenja za istraživanje i ra-zvoj kvalifikacija u Centru za stručno obra-zovanje i nacionalni koordinator projekta za obrazovanje. U radu sastanka učestvo-vao je i Srđan Obradović, koordinator u Od-jeljenju za istraživanje i razvoj kvalifikacija iz Centra za stručno obrazovanje.

Tokom sastanaka je prezentovan proje-kat, članovi radne grupe upoznati su sa izradom regionalnih standarda zanima-nja. Prezentovana je metodologija izrade pomenutih standarda, te definisani ključ-ni poslovi i aktivnosti u okviru zanima-nja - moler. Precizirani su glavni poslovi i

aktivnosti u okviru projekta. Radilo se na definisanju ključnih poslova i aktivnosti u koji se odnose na analizu, planiranje i or-ganizaciju rada, pripremu radnog mesta, administrativne i komercijalne poslove i zadatke, komunikaciju i saradnju sa drugi-ma, osiguranje kvaliteta, zaštitu na radnom mjestu i životne srednine. Analizirane su ključne aktivnosti vezane za operativne poslove i usaglašene određene nedoumice, a usklađene su formulacije koje se odnose na aktivnosti kod ključnih poslova - Opera-tivni poslovi za standard zanimanja moler, Analiza, planiranje i organizacija rada, te Priprema radnog mjesta.

Na posljednjem aprilskom sastanku, ra-dna grupa se saglasila da urađeni nacrt standarda zanimanja moler/molerka uputi Projektu, kao zvanični nacionalni predlog ovog zanimanja.

U radu sastanaka su učestvovali relevantni predstavnici privrede i srednjih stručnih škola iz Podgorice.

Nastavak rada je dogovoren za nakon odr-žavanja regionalnog sastanka.

98

Broj 4 April 2020.

Svijetvijesti

EU će morati da spremi 1.600 milijardi eura za oporavak od korona krize

Vrijednost planiranog paketa pomoći za oporavak ekonomije Evropske unije od korona krize možda će

morati da iznosi oko 1.600 milijardi eura, izjavio je evropski komesar za industrijsku politiku Tijeri Breton.

Komesar Evropske komisije u čijoj su na-dležnosti i unutrašnja tržišta i usluge izja-vio je za francusku televiziju BFM TV da sa kolegom nadležnim za ekonomiju Paolom Đentilonijem radi na planovima o paketu pomoći u približno tom iznosu, prenosi Ju-tarnji.

Iznos odgovara približno desetini bruto domaćeg proizvoda (BDP) Evropske unije, rekao je Breton.

Smatra i da je potreban svojevrsni "Mar-šallov plan" za evropski sektor turizma, aludirajući na američki plan pomoći Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Zemlje članice EU podijeljene su oko teh-ničkih aspekata finansiranja plana pomoći ekonomiji i očekuje se da će čelnici vlada odgoditi konačnu odluku na samitu koji će se u četvrtak održati putem videoveze, ka-zali su Rojtersu diplomate i zvaničnici.

Mišljenja su podijeljena i oko potrebnog iz-nosa.

Španska vlada sprema se da predloži da se usvoji paket vrijedan 1.500 milijardi eura, što je više-manje i Bretonovo stajalište. Za razliku od njih, čelnik Evropskog stabiliza-cionog mehanizma (ESM) procjenjuje po-treban iznos na 500 milijardi eura.

Prema dokumentu u koji je Rojters dobio uvid, Madrid se sprema da predloži osniva-nje novog fonda za pomoć ekonomiji. No-vac bi se pribavio trajnim dugom putem EU proračuna a zemlje bi ga vodile kao trans-fere a ne kao dug.

Trajni dug nema roka dospijeća, a kreditori dobijaju samo kamate, dok im se glavnica ne vraća, objašnjava Rojters.

Trump potpisao paket pomoći privredi od 500 milijardi dolara

Američki predsjednik Donald Trump u pe-tak je potpisao zakon o gotovo 500 milijar-di dolara finansijske pomoći privredi kroz zajmove malim kompanijama pogođenim pandemijom.

Ministar finansija Steven Muchin, koji je govorio uz Trumpa na predstavljanju novog paketa u Bijeloj kući, istakao je kako će dr-žava provoditi nadzor kako ta sredstva ne bi iskoristile veće kompanije, javlja Hina.

Mnuchin je istaknuo i kako Trumpova vlada razmišlja o preuzimanju udjela u američkim energetskim kompanijama, pogođenima pandemijom koronavirusa i ratom naftnim cijenama.

Trump je rekao kako se razmišlja i o tome da vlada kupuje naftu unaprijed, kao i kar-te za avionske letove, kako bi pomogla tim sektorima.

Američki predsjednik je na konferenciji od-bacio ideju o finansijskoj pomoći američkoj poštanskoj službi ako ona ne poveća cijene za svoju uslugu slanja paketa koju koriste Amazon i druge kompanije, tvrdeći da to ne želi učiniti da "ne uvrijedi" Amazon.

Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je u četvrtak zakon vrijedan 484 milijarde dolara federalne pomoći malim i srednjim kompanijama pogođenim koro-nakrizom, te bolnicama kako bi se mogle nositi s velikim brojem teško oboljelih u pandemiji koronavirusa.

Paket pomoći vrijedan više od 320 milijar-da dolara namijenjen je malim i srednjim preduzećima koja su se našla na udaru kri-ze uzrokovane covidom-19.

Za bolnice je namijenjeno 75 milijardi, 25 milijarda za testiranje na koronavirus te više od 60 milijardi za zajmove namijenje-nih drugim stradalim sektorima, preven-stveno poljoprivredi.

Zakon, koji je rezultat teških pregovora de-mokrata i republikanaca, četvrti je po redu paket pomoći američkoj privredi tokom pandemije. Te četiri mjere zajedno čine oko tri biliona dolara pomoći.

Startapovi u problemima zbog korone

Tačno 41 odsto startapova na globalnom nivou je ugroženo i nalazi se u "crvenoj zoni", što znači da ima novca za dva ili ma-

nje mjeseci rada, ističe se u istraživanju "Global Startup Ecosystems: Global Startup Survey" koje je sproveo Startup Genome, a prenosi Bankar.

I prije proglašenja pandemije procenat startapova koji su imali slične teškoće bio je visok (29 odsto), ali je u ovaj nezavidni položaj, zbog korona-krize sada dospjelo znatno više njih.

Sada nešto više od trećine takvih tehnolo-ških kompanija (34 odsto) koje su prikupile finansije kroz A, B ili kasnije runde finansi-ranja ima kapitala za manje od šest mjese-ci poslovanja, navodi se u istraživanju koje je sprovedeno na globalnom nivou, prenosi Blic.

Skoro tri četvrtine startapova je prijavilo da su im prihodi opali od početka krize, dok je svega 12 odsto prijavilo povećanje prihoda u istom periodu. Ni dobici ni gubici nisu ravnomjerno raspoređeni, a najveći teret trenutno trpe firme koja nude B2B rešenja velikim klijentima.

Od početka krize, skoro tri četvrtine kom-panija je otpustilo stalno zaposlene, a 39 odsto svih startapova moralo je da otpusti 20 odsto ili više svojih radnika. Nešto više od četvrtine startapova moralo je da otpu-sti 60 ili više odsto zaposlenih. Sa otkazima su se najviše suočili startapovi iz Sjeverne Amerike, a zatim iz Evrope i Azije.

Od startapova koji su se izborili za inve-sticioni ugovor (term sheet), njih petina je izgubila svoje ulagače, dok je više od polo-vine prijavilo da se svi poslovi na realizaciji projekta odvijaju znatno sporije ili čak bez ikakve komunikacije sa investitorom.

Skoro 40 odsto startapova nije dobilo po-moć države, niti je očekuje. Istovremeno, 16 odsto njih trenutno očekuje pomoć, dok preostalih 46 odsto trenutno dobija neki vid državne pomoći.

Osnivači i rukovodioci startapova kao če-tiri najbolje mjere ocjenjuju grantove za očuvanje likvidnosti preduzeća (29 odsto), instrumente za povećanje ulaganja (18 od-sto), podršku za zadržavanje zaposlenih, poput grantova za dopunu plata (17 odsto) i kredite za očuvanje likvidnosti preduzeća (12 odsto), navodi se u istraživanju.

99

Broj 4April 2020.

U istraživanju je do sada učestvovalo 1.070 kompanija iz 50 zemalja.

Indija zabranjuje investicije iz Kine

Indija, treća po veličini ekonomija Azije, isključila je sa svoje teritorije kineske inve-stitore. Time zvanični Nju Delhi slijedi put Australije, koja je nedavno takođe "zatvori-la kapije" za kineske investicije.

Nakon što je Centralna banka Kine, na op-šte užasavanje Indije, iskoristila slabost ru-pije i nizak berzanski kurs da bi masovno kupila akcije indijske HDFC Banke, vlada u Delhiju je objavila da su od sada sve ku-povine i preuzimanja firmi od strane Kine podložne dikretnom odobrenju Indije, piše "Frankfurter algemajne cajtung", a prenosi Bankar.

Prije toga, lider opozicije u Indiji, Rahul Gandi, pozvao je da se obustave sve ope-racije u kojima stranci mogu da kupe sada jeftine indijske akcije.

"Masovo usporavanje rasta je veoma osla-bilo puno indijskih kompanija i učinilo ih lakim plenom za atraktivna preuzimanja. Vlada ne sme da dopusti strancima da za vrijeme nacionalne krize preuzmu kontro-lu nad indijskim firmama", poručio je Gan-di.

On je to učinio u momentu kad su kineske kompanije poput "Bytedance", proizvođač automobila u ekspanziji "Great Wall Motor Co Ltd" ili SAIC sa svojom podfirmom MG pokušali masovno da pokupuju akcije na indijskim berzama.

Statistički gledano 18 od 30 novoformira-nih firmi u tehnološkom sektoru Indije su zavisne od kineskog novca, piše Sputnjik.

"Virus korona pogađa više poslovnih bran-ši, a posebno one koje su visoko zavisne od kreditne podrške", rekao je Vikram Doshi, iz revizorske kuće Pricewaterhouse Coo-pers u Indiji.

Između aprila i decembra prošle godine broj dirketnih investicija iz inostranstva u Indiji skočio je za 10 odsto na skoro 36 mi-lijardi dolara.

Vlada u Delhiju nije zvanično u svojoj odlici ni jednom riječju pomenula pokušaj Pekin-ga da iskoristi slabosti indijske berze, ali je automatski ukinula sve dozvole susednim zemljama za direktne investicije "ne bi li spriječila preuzimanja u iskorišćavnju tre-nutnih slabosti", navodi FAZ.

Delhi želi da, kako se dodaje, po svaku cije-

nu spreči da Peking jeftino izvrši "neprija-teljska preuzimanja" indijskih koncerna. U odluci indijske vlade stoga piše:

"Ako neka od država koja dijeli granicu sa Indijom ili neko od budućih investitora iz takvih zemalja želi da investira u Indiju, može to da radi isključivo preko vlade In-dije".

U februaru su analitičari "Gejtvej hausa" ob-javili da Kina trenutno u Indiji ima oko 6,2 milijarde dolara u direktnim investicijama, ali niko ne zna kolika je ukupna suma koju je Kina preko fondova do sada investirala u indijske firme.

Branson prodaje Virgin Atlantic

Milijarder Richard Branson želi da nađe kupca za svoju kompaniju Virgin Atlantic do kraja maja jer razgovori o spašavanju aviokompanije od kolapsa izazvanog koro-navirusom još uvijek nisu rezultirali uspje-hom, objavio je Sunday Telegraph.

Dok se bori da osigura vladinu pomoć u iz-nosu od 500 miliona funti, aviokompanija sa sjedištem u Velikoj Britaniji navodno je angažovala banku Houlihan Lokey da vodi proces prodaje.

Zajmodavac već ima preko stotinu potenci-jalnih ponuđača, a polovina njih traži više informacija o ponudi.

Prema medijskim izvještajima, interes za taj posao pokazali su osiguravajući fond Lansdowne Partners, singapurski imovin-ski fond Temasek i Northill Capital, kao i američke firme Centerbridge Partners i Cerberus Capital Management, prenosi Bankar.

Za razliku od tvrdnje Sunday Telegrapha da od spasilačkog pojasa u iznosu od 500 mi-liona funti nema ništa, drugi britanski me-diji navode da pregovori o zajmu s vladom Velike Britanije još traju.

Kompanija koja je zbog koronavirusa za-pala u velike probleme mogla bi se obratiti privatnom sektoru kako bi prikupila nešto novca, jer razmatra sve mogućnosti zbog ogromnih troškova trenutne krize.

Nakon što je Covid-19 snažno pogodio avio-sektor, zaustavivši većinu putovanja, Bran-son čija grupa Virgin ima 51 posto udjela u britanskom prevozniku, upozorio je da bi mogao propasti bez finansijske pomoći.

Kako bi uvjerio vladu Velike Britanije da da zeleno svjetlo za zajam u iznosu od 500 miliona funti, poslovni magnat ponudio je

svoje privatno karipsko ostrvo pod hipote-ku.

Međutim, neki su taj njegov potez ocijenili kao "PR", dok su drugi istakli da je besmi-sleno od njega tražiti novac poreskih obve-znika kada se još prije 14 godina preselio na Britanska Djevičanska ostrva gdje vlada tax-free politika.

Bogatstvo američkih milijardera poraslo 10 odsto u vreme korone

Bogatstvo američkih milijardera, među ko-jima su osnivač Amazona Džef Bezos i di-rektor Tesle Ilon Mask, povećalo se tokom pandemije koronavirusa skoro 10 odsto.

Naime, u periodu između 1. januara i 10. aprila, bogatstvo 34 najbogatije osobe u SAD poraslo je za desetine miliona dolara, navodi se u izvještaju Instituta za političke studije (IPS) u Vašingtonu.

Procjena bogatstva najbogatijih Amerika-naca sprovedena je u kada se u toj zemlji više od 26 miliona ljudi prijavilo za nado-knadu za nezaposlene, prenosi Tanjug.

Dok se ekonomija u globalu suočava sa re-cesijom, tehnologija i platforme kao što je Zoom doživjele su procvat zbog korišćenja video razgovora i rada na daljinu u vrijeme samoizolacije, što je donelo zaradu vlasni-cima tih kompanija, navodi Rojters.

Prema IPS-u, bogatstvo osam od tih milijar-dera, među kojima su Bezos, Mask i osni-vač platforme za video konferencije Zoom Erik Juan, poraslo je za milijardu dolara.

Mask ima 18,5 udjela u akcijama Tesle, koje su porasle za 73 odsto od početka godine kada su trgovci smatrali da će uticaj koro-na virusa biti kratkotrajan.

Bezos ima oko 15,1 odsto akcija Amazona, čije su platforme za naručivanje robe za-bilježile porast od 31 odsto, jer su ljudi u kućama.

"Ovo je priča o dvije pandemije, sa veoma nejednakom žrtvom", kaže Čak Kolins, ko-autor izvještaja.

100

Broj 4 April 2020.

Hitro reagovanje Crne Gore ograničilo širenje virusa

Nj.E. Alison Kemp, britanska ambasadorka u Crnoj Gori

101

Broj 4April 2020.

Želim odati počast zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori, Vojsci Crne Gore, hitnim službama, komunalnim radnicima i onima koji rade u maloprodaji, počast svima koji rade na tome da ovo društvo ostane zdravo i bezbjedno, kaže ambasadorka Kemp.

Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Alison Kemp u intervjuu Glasniku ističe saglasnost sa ocjenama da je pandemija COVID-19 promijeni-

la svijet. Prema njenim riječima, od sada će pandemije biti dio promišljanja o rizicima svake vlade, a i svake firme, koje ne bi smjele da izgube iz vida i druge rizike, uključujući klimatske promjene.

- Države će morati detaljnije razmotriti prirodne prije-tnje – rekla je amasadorka Kemp, koja je za naš časo-pis govorila o odgovoru svijeta, a posebno Crne Gore i Velike Britanije na pandemiju.

Glasnik: Po Vašem mišljenju, da li je svijet adekvatno odgovorio na izazove u vezi sa COVID-19 pandemijom?

A. Kemp: COVID-19 je najveća opasnost po javno zdra-vlje u naše vrijeme. Ona ima značajne posljedice po globalnu ekonomiju. Svaka zemlja je morala donijeti teške odluke kao odgovor na ovu opasnost, a Ujedinje-no Kraljevstvo vjeruje da je u zajedničkom interesu samo učinkovit i koordinisan globalni odgovor.

Pravi odgovor je onaj koji prepoznaje i rješava cijenu virusa po same ljude, onaj koji pretpostavlja saradnju u razvoju vakcine i novih načina liječenja i pružanju podrške oživljavanju globalne ekonomije, ne samo pukim obnavljanjem onoga što je prije postojalo, već "ponovnom izgradnjom još boljeg": otvorenijom, zele-nijom, održivom i otpornijom svjetskom ekonomijom koja koristi moderna tehnološka dostignuća.

Ujedinjeno Kraljevstvo je sa 850 miliona eura pomo-glo SZO, UN, nevladine organizacije i Crveni krst u kolektivnom odgovoru na pandemiju. Mi smo najveći donator među zemljama Koalicije protiv epidemije COVID-19 u istraživanju vakcine, a 4. juna ćemo biti domaćin Globalnog samita o razvoju vakcine.

Glasnik: Da li Vam se čini da je pandemija naglasila solidarnost ili čak dovela do veće zaštite pojednačnih interesa država?

A. Kemp: Vidjeli smo primjere solidarnosti na global-nom nivou: svijet je pritekao u pomoć Kini kada je prvi put izbila pandemija, Njemačka i Austrija su prihva-tile pacijente iz Francuske i Italije, Albanija je posla-la medicinske timove u Italiju. Crna Gora je pomogla da se vrate ne samo njihovi građani, već je pomogla i strancima koji su se ovdje zatekli, da se vrate svojim kućama.

Istovremeno, vidimo sve veću zabrinutost zbog rizika protekcionizma i izolacionizma, kao i pokušaje sti-gmatizacije osoba za koje se sumnja da su zarazne, te okrivljavanje nekih od najugroženijih grupa ljudi.

Iako je ovo situacija bez presedana i svi smo negdje ranjivi, mi nismo nemoćni. Svi moramo dati doprinos: slijedeći propise i preporuke, držanjem distance, slije-deći savjete Instituta za javno zdravlje i zajedničkim djelovanjem kako bismo se međusobno pomagali i podržavali.

Glasnik: Sa pozicije britanske ambasadorke u Crnoj

102

Broj 4 April 2020.

Gori, kakva je Vaša percepcija uticaja pandemije na Ujedinjeno Kraljevstvo i mjere koje su preduzete da bi zaštitilo ne samo sta-novništvo, već i ekonomija?

A. Kemp: Situacija se mijenja iz dana u dan, a kako je virus različi-tim obimom zahvatao pojedinačne zemlje, vlade širom svijeta su isprobale različite pristupe. Baš kao Crna Gora, Ujedinjeno Kralje-vstvo je prvo zatražilo, a zatim insistiralo na tome da se njeni sta-novnici pridržavaju socijalne distance, uključujući ograničavanje kretanja iz kuće. Takođe, britanska Vlada uvela je paket ekonom-skih mjera vrijednih preko 300 milijardi funti. Ujedinjeno Kraljev-stvo je sebi postavilo pet testova prije nego se uklone ograničenja: pad stope zaraze i broja smrtnih slučajeva, zaštićen zdravstveni sistem, uspješno riješen izazov obezbjeđivanja dovoljnog broja testova testova i zaštitne opreme, te plan za izbjegavanje drugog vrha infekcije.

Britanski Parlament se prilagodio situaciji te po prvi put u svojoj vi-ševjekovnoj istoriji razgovara i donisi odluke virtuelno. Parlament je odigrao ključnu ulogu u pokazivanju višestranačke podrške po-rukama koje dolaze iz javnog zdravstvenog sektora; ispitivanjem efekata virusa, uključujući implikacije na vladino odlučivanje, vla-dine ekonomske mjere i inovacije u vezi sa korišćenjem privatnih podataka. Nadam se da ću vidjeti jednak angažman u crnogorskoj Skupštini.

Glasnik: Kakve su bile reakcije britanske Vlade na vijest da je predsjednik Vlade Boris Džonson bio zaražen novim koronaviru-som? U kojem obimu je to doprinijelo da građani UK budu još od-govorniji u svom odnosu prema virusu?

A. Kemp: Predsjednik Vlade Boris Džonson je personifikovao bri-tanski odgovor na virus. Kad mu je virus dijagnostifikovan, a zatim prešao u samoizolaciju i onda na bolničko liječenje, podijelio je javno svoje iskustvo kroz koje su prošle hiljade drugih Britanaca. On je bio dobar primjer, a liječio se u javnoj bolnici, baš kao i bilo koji drugi građanin Ujedinjenog Kraljevstva. I da, mislim da je me-dijska pažnja zamislila one koji su sumnjali u ozbiljnost poruke vlade "Ostani kući. Spasi živote. Zaštiti NHS (prim.prev. britansko nacionalno zdravstvo)". Ako se to moglo dogoditi Borisu, može se desiti svakome.

Glasnik: Smatrate li da su potezi britanske Vlade mogli biti druga-čiji da nije bilo izlaska iz EU? Pojedine zemlje koje su bile snažno pogođene pandemijom, kritikovale su Uniju zbog manjka podrške svojim članicama. Kakav je Vaš komentar?

A. Kemp: Pregovori o izlasku iz EU nisu odgodili britanski odgovor na COVID-19. Pregovore je nastavio zaseban tim koji vodi glavni pregovarač Ujedinjenog Kraljevstva. I Ujedinjeno Kraljevstvo i EU imaju kapacitet da paralelno riješe ova pitanja.

Budući da je Ujedineno Kraljevstvo napustilo EU, ne bi bilo pri-kladno da komentarišem unutrašnju dinamiku organizacije koje Ujedinjeno Kraljevstvo više nije dio. Ali Ujedinjeno Kraljevstvo još uvijek finansijski doprinosi značajnom paketu podrške koji je EU dala na raspolaganje Zapadnom Balkanu kao odgovor na krizu, uključujući 53 miliona eura za podmirivanje hitnih potreba Crne Gore u zdravstvu i ekonomskom i socijalnom oporavku. Pored toga, EU je predložila makro-finansijsku pomoć u iznosu od 60 mi-liona eura za Crnu Goru.

Glasnik: Kako ocjenjujete mjere koje je Crna Gora preduzela u cilju zaštite svojih građana od epidemije? Kakvo je Vaše mišljenje o od-

govornosti crnogorskih građana u ovom slučaju?

A. Kemp: Čini se da je hitro reagovanje Crne Gore i preduzimanje restriktivnih mjera učinkovito ograničilo širenje virusa. Ipak, svje-sna sam da se porodice i zajednice suočavaju sa gubitkom i nesi-gurnošću kao posljedicom virusa.

Želim odati počast zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori, Vojsci Crne Gore, hitnim službama, komunalnim radnicima i onima koji rade u maloprodaji, počast svima koji rade na tome da ovo društvo ostane zdravo i bezbjedno. Sa zadovoljstvom sam se pridružila ostalim ambasadorima u zajedničkoj video poruci kako bih se za-hvalila svima njima.

Kako mjere budu opuštenije, uspjeh će zavisiti od odgovornosti stanovništva. Znam da će ovo biti teško, ali alternativa je teža.

Glasnik: Možete li, molim vas upoznati naše čitaoce sa ulogom Bri-tanske ambasade u pomoći rješavanja ove krize?

A. Kemp: Britanska ambasada je sve vrijeme ostala otvorena. Prešli smo na rad od kuće, iako je za mene bilo lakše nego većini kolega, budući da živim iznad ambasade. Naš je rad prvenstveno usmje-ren na podršku britanskim državljanima. Britanska ambasada pomaže i građanima drugih evropskih zemalja koji ovdje nemaju svoje diplomatsko predstavništvo. Zahvalna sam na velikodušnoj i brzoj podršci crnogorske Vlade i Montenegro Airlinesu koju su pružili strancima, njih 83, koji su kontaktirali našu ambasadu. Mi smo bili od pomoći nekolicini Crnogoraca u tranzitu kroz Ujedinje-no Kraljevstvo kako bi se ukrcali na povratne letove Montenegro Airlinesa.

Sarađujemo sa britanskim investitorima i turističkim kompanija-ma kako bismo im pomogli u donošenju odluka o budućem poslo-vanju.

Takođe, nudimo podršku Crnoj Gori. Glavna pažnja Ujedinjenog Kraljevstva bila je podržavanje globalnog odgovora: i u pogledu zdravstvenih i makroekonomskih rješenja. Naravno, podržavava-mo kampanje #OstaniDoma i #BezbjednaDoma, a i donirali smo zaštitna odijela Vojsci Crne Gore.

Glasnik: Crna Gora je NATO članica. Sa Vaše tačke gledišta, u ko-jem je obimu Alijansa pokazala solidarnost i pomogla svoje člani-ce, posebno Crnu Goru?

A. Kemp: NATO saveznice pružaju zajednički odgovor na CO-VID-19. Razmjenjujemo stručnost i zalihe širom svijeta, od ljekara iz Poljske koji su otišli u Čikago kako bi pomogli svojim američkim kolegama, pa do SAD-a, Holandije, Turske i nekolicine drugih koji su posredstvom NATO-a poslali zaštitnu opremu Crnoj Gori. Mini-stri NATO-a, uključujući i Crnu Goru, su se složili da se Savez mora više usmjeriti na građansku spremnost, kako bi u budućnosti naša društva bila otpornijima.

Pandemija koronavirusa je takođe podstakla potrebu saveznica da zajedno rade na suzbijanju dezinformacija. U svakoj se krizi šire dezinformacije, zbog čega bismo trebali vjerovati samo vjerodo-stojnim institucijama poput Nacionalnog Koordinacijskog Tijela.

Glasnik: Mnogi analitičari tvrde da svijet neće biti isti nakon pan-demije. Da li dijelite to mišljenje? Šta će se promijeniti kad pande-mija prođe?

A. Kemp: Slažem se da je pandemija promijenila svijet. Države će morati detaljnije razmotriti prirodne prijetnje. Nadam se da će se

103

Broj 4April 2020.

ovo proširiti na smislenije razmatranje uticaja klimatskih promje-na.

Kao što se države sad pitaju što je to što im je bitno, tako će se i po-jedinci zapitati. Hoće li se oni koji su bili trgovci i partneri prije vi-rusa udružiti za opštu dobrobit ili će se rastati? Kako će ponašanje velikih kompanija prema svojim zaposlenim uticati na lojalnost njihovih kupaca nakon pandemije?

Neki postojeći trendovi su se ubrzali: na primjer, razvoj e-uprave, upotreba robota za čišćenje bolnica, javni prevoz bez fizičkog pri-sustva vozača i zdravstvene usluge koje se pružaju telefonom ili putem interneta. Industrija onlajn igara je već bila vrijednija od Holivuda i svjetske muzičke industrije i još će više porasti dok smo u izolaciji. Kao što je Bleak Faith, nagrađivana crnogorska igrica pokazala, uspješne igre se mogu se praviti bilo gdje. To je jedan od razloga zbog kojeg sam zadovoljna što se PlayUK festival Bri-tanskog savjeta ove godine održava online, s nizom uvezanih do-gađaja kojima se mladi iz Crne Gore podstiču na razvijanje svojih vještina u digitalnom i kreativnom sektoru.

Kako se veći dio naših života vodi digitalno, postaće važnije nego ikada pozabaviti se sajber sigurnošću, privatnošću podataka i za-konskom regulacijom. Izolacija nudi značajan zamah i podsticaj za razvoj vještačke inteligencije i nauke o podacima. S druge stra-ne, pandemija takođe nudi nove mogućnosti za organizovani kri-minal, uključujući krivotvorene medicinske proizvode, sajber-kri-minal i prevare, kao i iskorištavanje djece koja sve više vremena provode onlajn.

Preduzeća će morati sama da izvuku zaključke iz pandemije. Emo-cionalna i socijalna inteligencija preduzeća i onih na njihovom čelu dobijaju sve više na značaju. Kako se posao prilagođava radu od kuće i e-trgovini, moraće da preispitaju svoje poslovanje. Loka-cija na geografskoj mapi, cjelovitost odgovora na pandemiju, pri-stup zdravstvenoj zaštiti, digitalna infrastruktura i kvalitet života će biti ključne prodajne tačke, a Crna Gora je u dobroj poziciji da to iskoristi ako uspije da ukloni prepreke investicijama.

Glasnik: U ekonomskom smislu, kako će, po Vama, svijet izgledati nakon pandemije? Neki eksperti predviđaju slabiji pad ekonom-skih indikatora. Kakva su vaša predviđanja britanskih ekonom-skih trendova u periodu pred nama?

A. Kemp: Početkom aprila, MMF je procijenio da će Ujedinjeno Kra-ljevstvo imati pad BDP-a od 6,5%, a nezaposlenost će porasti na 4,8% kao rezultat pandemije. Mjere podrške britanske vlade treba-le bi ograničiti broj kompanija koje bi bankrotirale i smanjiti rizik da nezaposleni ljudi izgube samopouzdanje i vještine za ponovni ulazak na tržište rada. Iako će postojati uticaj na javno zaduženje, cijena neaktivnosti sigurno bi bila veća.

Ujedinjeno Kraljevstvo je preduzelo korake kako bi olakšalo eko-nomske posljedice za firme i očuvala radna mjesta. Zalažemo se za oživljavanje globalne ekonomije. UK vjeruje da svjetski odgo-vor mora uključivati: prvo snažan globalni zdravstveni odgovor, posebno ka najugroženijim. Drugo, ubrzanu potragu za vakcinom i novim načinima liječenja. Treće, podršku globalnoj ekonomiji. I četvrto, održavanje tržišta otvorenim i osiguravanje nesmetanog protoka robe. Sarađujemo sa drugim svjetskim liderima, kroz G7, G20, te sa EU i NATO partnerima, uključujući Crnu Goru u svemu tome.

U aprilu, ministri finansija G7 i G20, te ministri i guverneri central-

nih banaka su se virtualno sastali kako bi usvojili ambiciozan plan za podršku globalnoj ekonomiji, koji su izradile Ujedinjeno Kralje-vstvo i Indija, uključujući svjetsku podršku od Svjetske banke i ba-naka regionalnog razvoja u iznosu od 200 milijardi USD, uključu-jući mjere EBRD-ovog "Paketa solidarnosti", koje su usmjerene na kompanije širom regiona koji pokrivaju, pomažući im da se nose s uticajem pandemije.

Glasnik: Prije same pandemije, Crna Gora je zabilježila ekonomski rast, utemeljen na stranim investicijama i time što je sve popular-nija turistička destinacija. Prema Vama, šta je potrebno uraditi da bi se nastavio ovaj trend u najkraćem roku i da li postoji mogućnost jače podrške britanskih investitora crnogorskoj ekonomiji?

A. Kemp: Oživljavanje crnogorske ekonomije na inkluzivan i od-rživ način je u interesu svih. Usvajanje eura je snažan znak stra-teške namjere i povjerenja Crne Gore. Međutim, ograničava vašu manevarsku mogućnost u smislu monetarne politike, što dovodi do većeg fokusiranja na fiskalne instrumente.

U smislu donošenja ekonomskih odluka u Crnoj Gori najbitniji su turizam i srodne usluge, poljoprivreda i kritična važnost malih i srednjih preduzeća i podsticanje digitalnog rasta i inovacija. Veliki dio toga je već pokriven u crnogorskoj strategiji pametne specijali-zacije i poglavljima o ljudskom razvoju Strategije održivog razvoja.

Od sada će pandemije biti dio promišljanja o rizicima svake vlade, a i svake firme. Ali to ne bi smjelo da izgubi iz vida druge rizike, uključujući klimatske promjene. G20 i međunarodne finansijske institucije već su jasno stavile do znanja da u potpunosti podrža-vaju zeleni oporavak ekonomije, a crnogorski Zakon o klimatskim promjenama iz 2019. otkrio je koristan skup pokazatelja na kojima treba raditi u svakom sektoru. Crna Gora već ima viziju budućeg proizvođača obnovljivih izvora energije, što Velika Britanija, kao predsjedavajuća COP26, itekako podržava. Kompanija Energean, koja sprovodi istraživanje ugljovodonika, je jedna od FTSE-250 kompanija, a crnogorska Vlada i ja smo razgovarali i sa drugim britanskim kompanijama zainteresovanim za ulaganje u druge aspekte obnovljivih izvora energije.

Generalno gledano, svaka se država suočava sa sličnim dilema-ma: prvo kako ublažiti rizik od ekonomskog kolapsa. Drugo, kako zaštiti ekonomske veze i infrastrukturu, tako da se ona brzo može ponovo aktivirati nakon uspješnog odgovora na virus. I treće, podr-ška makroekonomskoj politici i stabilnosti nakon što zdravstvena kriza prođe, tako da srednja i dugoročna ulaganja ostanu atraktiv-na. Ovom spisku, u slučaju Crne Gore, dodajem i važnost suzbija-nja rasta sive ekonomije kao posljedice krize kako bi se osiguralo da vladini prihodi nakon krize ne budu ugroženi. I na kraju, neo-sporna važnost zdravog finansijskog sektora.

Za ekonomski odgovor Crne Gore u ovom izazovnom okruženju će biti potrebno međusobno povjerenje, odgovornost i strateško razmišljanje. Fokus na uklanjanju prepreka za ulaganja će morati da se nastavi, uključujući dalje usavršavanje ponude Crne Gore za privlačenje stranih ulaganja na konkurentnom tržištu, novi Za-kon o radu i pojašnjenje prostornog plana. Nadam se da će Vlada sprovesti široke konsultacije dok razvija planove za "ponovnom izgradnjom boljeg", kako crnogorskog društva, tako i ekonomije. Strukture za takve konsultacije već postoje, uključujući Privrednu komoru, Savjet za konkurentnost, Uniju poslodavaca, sindikate i druge.

104

Broj 4 April 2020.

Montenegro’s rapid response prevented the spread of COVID 19

British Ambassador to Montenegro, H.E. Ms Alison Kemp

105

Broj 4April 2020.

I would like to pay tribute to health workers in Montenegro, the Army of Montenegro, emergency services, communal and retail workers, and to all those who are working to keep this society healthy and safe, says Ambassador Kemp.

The British Ambassador to Montenegro Alison Kemp, in her interview for Glasnik, agrees with the assessment that the COVID-19 pandemic has changed the world. According to her, from now on, the risks on pande-

mics will be considered by every government and every business, while not losing sight of other risks such as climate change.

- Countries will need to consider natural threats in more detail, says Ambas-sador Kemp for our magazine, while sharing her view of the response of the world, and especially Montenegro and the United Kingdom, to the pandemic.

Glasnik: In your opinion, has the world adequately responded to the challenges related to the COVID-19 pandemic?

A. Kemp: COVID-19 is the greatest public health threat of our time. It has signifi-cant consequences for the global economy. Each country had to make difficult decisions as a response to this threat, and the United Kingdom believes that it is a common interest to have an efficient and coordinated global response.

The only adequate response is one which recognises and addresses the hu-man cost of the virus; and which collaborates to develop a vaccine and new treatments and to support the revival of the global economy, not by restoring what previously existed but by “building back better”: a more open, greener, sustainable and resilient global economy which harnesses recent tech deve-lopments.

The UK has committed over €850m to WHO, the UN, NGOs and the Red Cross to respond to the pandemic. We are the largest country donor to the Coaliti-on for Epidemic Preparedness (CEPI)’s COVID-19 vaccine programme, and on 4 June, we will be hosting a Global Summit to commit funds to GAVI for vaccine development.

Glasnik: Do you think that the pandemic highlighted the solidarity of the globa-lized world or even led to the greater protection of individual states' interests?

A. Kemp: I think it has been a mixed picture. We have seen solidarity on a glo-bal-scale: the world came to China’s rescue when the pandemic first broke out, Germany and Austria have accepted French and Italian patients, Albania has sent medical teams to Italy. Montenegro helped repatriate not only their own citizens but also helped foreigners stuck here.

At the same time, we see increasing concern about the risks of protectionism and isolationism; as well as attempts to stigmatize suspected infectious peo-ple, and blame some of the most vulnerable groups of people.

Although this is an unprecedented situation and we are all vulnerable to some extent, we are not powerless. All of us must contribute: by following regulati-ons and recommendations, by keeping distance, by following the advice of the Institute of Public Health and by working together in order to help and support one another.

Glasnik: From the position of the British Ambassador to Montenegro, what is your perception of the effects of the pandemic on the United Kingdom and the measures that have been undertaken to protect both the population and the economy?

A. Kemp: The situation changes on a daily basis, but as the virus has spread to different countries in different rates, the governments around the world have tried different approaches. Just like Montenegro, the UK first requested and

106

Broj 4 April 2020.

then insisted that its residents adhere to social distancing, inclu-ding movement restrictions. Moreover, the UK Government has introduced a package of economic measures worth over £ 300 bil-lion. The UK has set itself five tests before suspending restrictions: a fall in infection rate and deaths, a protected healthcare system, a successful solution to the challenge of providing enough tests and protective equipment, and a plan to avoid another peak of in-fection.

The British Parliament has adapted to the situation and for the first time in its centuries-old history its members talk and make decisions virtually. It has played a key role in demonstrating mul-tiparty support for messages coming from the public health sector; also by examining the effects of the virus, including implications for the Government’s decision making, the Government econo-mic measures, and innovations regarding the use of private data. I hope to see equal engagement in the Montenegrin Parliament.

Glasnik: What was the reaction of the UK Government officials to the news that the Prime Minister Mr. Boris Johnson had been in-fected with the new coronavirus? To what extent has it contribu-ted to make the UK public more responsible when it comes to the threat posed by this disease?

A. Kemp: Prime Minister Johnson has personified the UK’s respon-se to the virus. As he was diagnosed, self-isolated and then hospi-talised, he was sharing a journey that thousands of Brits have been on. Throughout this he led by example, and he was treated in a public hospital, just as any other citizen of the UK. And yes, I think that the media attention did make those who doubted the serio-usness of the UK’s message of “Stay At Home. Save Lives. Protect the NHS (National Health Service)” think again …. If it could happen to Boris, it could happen to anyone.

Glasnik: Do you think that the British Government moves again-st the pandemic would have been different if it had not been for BREXIT? Certain countries, which were hit hard by the pandemic, criticized the EU's under-stated solidarity with its member states. Whats your comment?

A. Kemp: Brexit negotiations have not delayed the UK’s response to COVID 19. The negotiations are led are continuing under a sepa-rate team led by the UK’s Chief Negotiator. Both the UK and the EU have the capacity to deal with the two issues.

As the UK has left the EU it wouldn’t be appropriate for me to com-ment on the internal dynamics of an organisation the UK is no longer a part of. But the UK does still contribute to the significant package of support which the EU has made available to Western Balkans in the response to the crisis including €53 million to cover Montenegro’s urgent health needs and economic and social reco-very. In addition, the EU has proposed €60 million Macro-Financial Assistance for Montenegro.

Glasnik: How do you assess measures that Montenegro took in or-der to protect its citizens from the epidemic? What is your opinion of the responsibility of the Montenegrin citizens in these circum-stances?

A. Kemp: Montenegro’s early action in taking restrictive measures appears to have effectively limited the spread of the virus. None-theless, I am conscious that families and communities are dealing with loss and uncertainty because of the virus.

I want to pay credit to the health workers, the Montenegrin Armed

Forces, the emergency services, the municipal workers and tho-se who are working in retail: everyone who is working to ensure that our society remains healthy, safe and fed. I was pleased to join with other Ambassadors in a video to thank all these crucial workers in May.

As measures ease, continued success will depend on the responsi-bility of the population and their compliance with ongoing recom-mendations around social distancing. I know this will be hard, but the alternative is even harder.

Glasnik: Would you, please, introduce our readers with the role of the Embassy of the United Kingdom in Montenegro during the pandemic crisis?

A. Kemp: The British Embassy has remained open throughout the crisis. We have shifted to home working, though for me it has been easier than most, since I live just above the Embassy and I’ve been able to continue coming to work. Our work has focussed, rightly, on support to British nationals. The British Embassy also helps ci-tizens from other European and Commonwealth countries who do not have an Embassy here. I am grateful for the generous and swift action by the Montenegrin Government and Montenegrin Airlines to help 83 foreigners who have contacted our Embassy. In return, I we were able to help a number of Montenegrins transit through the UK in order to meet Montenegrin Airlines transit flights.

We’ve been liaising with British investors and travel companies to help them make decisions about future operations.

And we are also offering support to Montenegro. The UK’s main focus has been on supporting the global response: both in terms of health and macro-economic solutions. But we have worked to su-pport the #OstaniDoma and #BezbjednaDoma campaigns, as well as donating protective suits to the Montenegrin Armed Forces.

Glasnik: Montenegro is a NATO member. From your point of view, to what extent has the Alliance shown solidarity and supported its members during the pandemic, particularly Montenegro?

A. Kemp: NATO Allies are responding to COVID19 together. They are sharing expertise and supplies across the globe, from Polish doctors heading to Chicago to help their US colleagues, to the US, Netherlands, Turkey and several others sending equipment and PPE to Montenegro via NATO. Allies have flown over 100 supply missions, facilitated the construction of 25 field hospitals, added more than 25,000 treatment beds and deployed more than 4,000 medical professionals to respond to the pandemic. At the same time NATO Ministers, including Montenegro have agreed that the Alliance needs to focus more on civil preparedness, to make all our societies more resilient in the future.

The coronavirus pandemic has also driven home the need for Alli-es to work together to counter disinformation and shore up supply chains among the alliance. In every crisis, misinformation spre-ads, which is why we should only trust messages from credible institutions like the National Co-ordinating Body.

Glasnik: Many analysts state that the world will not be the same after the COVID-19 pandemic. Do you share their opinion? What will change after the pandemic passes?

A. Kemp: I agree that the pandemic has changed the world. I hope this will extend to a more meaningful consideration of the impac-ts of climate change.

107

Broj 4April 2020.

As nations ask themselves what they value, so too will individu-als. The pandemic throws our relationships and dependencies into stark relief. Will pre-virus trading partners and neighbours grow together or grow apart? How will brands’ behaviour towards their employees or their staff impact customer loyalty after the pandemic?

Existing trends or predicted developments have been accelera-ted: for example the development of e-government, use of robots to clean hospitals, driverless public transport and health services provided by telephone or online. The online gaming industry was already worth more than Hollywood and the global music indust-ry, and will have grown further in lockdown. As Bleak Faith the award-winning Montenegrin game has demonstrated, successful games can be built anywhere. This is one of the reasons I’m so pleased that the British Council’s PlayUK festival is going online this year, with a series of online events to encourage young Monte-negrins to build their skills in the digital and creative sector.

As more of our lives are conducted digitally, it will become more important than ever to address cyber security, data privacy and regulation. Economic lockdown offers significant impetus and incentive for the development of AI and data science. More mena-cingly, the pandemic also offers fresh opportunities for organised crime including counterfeit medical products, cyber-crime and fraud, and online exploitation of children who are spending an increasing amount of time online.

Business will also have drawn lessons from lockdown. The emoti-onal and social intelligence of businesses and leaders is receiving more recognition. As business adapt to working from home and ecommerce, many will be reconsidering their physical footprint. In terms of global location, the integrity of response to the pan-demic, access to healthcare, digital infrastructure and quality of life will be key selling points. Montenegro is well-placed to take advantage of this, if you can remove barriers to investment.

Glasnik: In the economic sense, how will the world look like after the pandemic? Some experts predict a lower decline of the macro-economic indicators. What are your forecasts of the UK economic trends in the time ahead?

A. Kemp: In early April, the IMF assessed that the UK would expe-rience a 6.5% drop in GDP and unemployment would rise to 4.8% as a result of the pandemic. The UK government’s support measures should limit the number of viable businesses going bankrupt, and reduce the risk of unemployed people losing the confidence and skills to re-enter the labour market. While there will be an impact on public borrowing, the price of inaction would certainly have been higher.

The UK has taken unprecedented steps to ease the economic con-sequences for businesses and preserve jobs. We are committed to reviving the global economy. The UK believes the world’s respon-se must include: firstly a strong global health response, particu-larly for the most vulnerable. Secondly, an accelerated search for a vaccine and new treatments. Thirdly, support to the global eco-nomy. And fourthly, keeping markets open and ensuring goods flow freely. We are working with other world leaders, through the G7, G20, and with EU and NATO partners, including Montenegro on all of this.

In April, the G7 and G20 Finance and Ministers and Central Bank Governors met virtually to adopt an ambitious plan to support the

global economy, drafted by the UK and India, including $200 billion of global support from the World Bank and Regional Development Banks, including EBRD’s €1bn “Solidarity Package” of measures tar-geting companies across its region, helping them to cope with the impact of the pandemic.

Glasnik: Before the pandemic, Montenegro recorded the economic growth grounded on foreign investments and the fact that it is be-coming an increasingly popular tourist destination. According to you, what needs to be done in order to continue this trend in the shortest possible time and is there a possibility of stronger support of British investors to the Montenegrin economy?

A. Kemp: Reviving the Montenegrin economy in an inclusive and sustainable way is in everyone’s interests. The adoption of the euro has been a strong signal of Montenegro strategic intent and confidence. However it limits your room for manoeuvre in terms of monetary policy, leading to a greater focus on fiscal instruments.

Uppermost in economic decision-makers minds in Montenegro are the importance of tourism and related services, agriculture, and the critical importance of SMEs and encouraging digital grow-th and innovation. Much of this is already covered in Montenegro’s Smart Specialisation Strategy and human development chapters of the Sustainable Development Strategy.

From now on, pandemic planning will be part of every gover-nment, every business’s risk matrix. But it should not displace other risks, including climate change. The G20 and IFIs have al-ready made clear that they fully support a green economic reco-very, and Montenegro’s 2019 Climate Change Law has set a useful set of indicators which now need to be built upon in every sector. Montenegro already has a vision to be a net producer of renewable energy, something that the UK, as the Chair of COP26 very much supports. Energean, who are conducting off-shore hydrocarbon exploration are a FTSE 250 company, and I and the Montenegrin government have had discussions with other UK companies inte-rested in investing in other aspects of renewable energy.

Broadly every country is faced with similar set of dilemmas: firstly to mitigate against the risk of economic collapse. Secondly, to pro-tect the connections and infrastructure of the economy, so it can be re-activated quickly once containment of the virus has been successful. And thirdly, credible commitments of macroeconomic support and stability after the health crisis has passed, so that me-dium and long-term investments remain attractive. To this list in the case of Montenegro I would add the importance of countering a growth in the grey economy as a result of the crisis, in order to ensure government revenues are not further eroded following the crisis. And the critical importance of a healthy financial sector.

Montenegro’s economic response in this challenging enviro-nment will require mutual trust, accountability, and strategic thin-king. The focus on removal of barriers to investment, will need to continue, including further refining Montenegro’s offer to attract foreign investment in a competitive market, a new labour law, and clarification of the spatial plan. I hope that the government will consult widely as it develops its plans to “build back better” both Montenegro’s society and economy. Structures for such con-sultations already exist, including the Chamber of Economy, the Competitiveness Council, the Employers Federation and the trade unions.

108

Broj 4 April 2020.

Hoće li EU izdati"vječne obveznice"

Evropska unija

Čelnici Evropske unije sukobili su se oko toga kako spasiti svoje privrede od ekonomskog pada prouzrokova-

nog pandemijom koronavirusa. Na sastan-ku putem video-linka, 27 državnih lidera uputilo je poruku čelnici izvršne vlasti EU Ursuli von der Leyen da napravi plan opo-ravka.

Italijanski premijer Giuseppe Conte rekao je da je zdravstvena kriza postala ekonom-ska i socijalna kriza, "ali sada se suočava-mo i s političkom krizom".

Italija je podržala španski plan u iznosu od 1,5 hiljada milijardi eura za bespovratna sredstva za najteže pogođene zemlje, koji bi se finansirao iz "vječnih obveznica".

Riječ je o obveznicama koje nemaju rok do-spijeća, što znači da novac praktično nikad neće biti vraćen, ali se na njih trajno plaća kamata.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron takođe je podržao ideju rekavši da "Evropa nema budućnosti ako ne možemo pronaći odgovor na ovaj izuzetni šok". Rekao je

prošlosti oslanjale na vječne obveznice.

Najpoznatiji primjer je Britanija, koja ih je koristila za finansiranje ratova protiv Na-poleona i Prvog svjetskog rata. Ovim ob-veznicama trgovalo se u Londonu do 2015. godine, kada su obje otkupljene.

Američki Kongres je 1870-ih odobrio emi-tovanje ovakvih obveznica radi pokrića postojećih dugova, i one su izdane u slje-dećim godinama.

Evropa mora biti jedinstvena

Soros je još napisao da se EU suočava s svakodnevnim ratom protiv virusa koji prijeti ne samo životima ljudi, već i samom opstanku Unije. Ako države članice počnu štititi svoje državne granice čak i protiv ostalih članica EU, to bi uništilo načelo solidarnosti na kojem je Unija izgrađena.

– Umjesto toga, Evropa mora pribjeći va-nrednim mjerama za rješavanje vanredne situacije koja pogađa sve članice EU. Iz-

da razmjere krize zahtijevaju "finansijske transfere" najteže pogođenim državama, a ne samo kredite.

No, Njemačka, Švedska, Holandija i ostale sjeverne zemlje oprezne su u finansijskim transferima, preferirajući kredite, prenosi BiznisInfo.ba.

Soroševa ideja

Inače, zanimljivo je da je američki investi-tor George Soroš predložio da Evropa emi-tuje vječne obveznice, jer su one, kako je ustvrdio, najbolje rješenje.

– Predlažem da Evropska unija prikupi no-vac potreban prodajom vječnih obveznica, za koje glavnica ne mora biti vraćena (iako mogu biti otkupljene po želji izdavatelja). Odobrenje ovog pitanja trebao bi biti prvi prioritet na samitu Evropskog vijeća– na-pisao je tada Soroš.

Dodao je da bi, naravno, bilo bez presedana da EU izda ove obveznice, posebno u tako velikom iznosu. No, druge su se vlade u

109

Broj 4April 2020.

davanje obveznica koje bi imale potpunu vjeru i kreditnu sposobnost EU pružilo bi političku potvrdu onome što je Evropska centralna banka već učinila, a to je da je uklonila praktično sva ograničenja u svom programu kupovine obveznica – napisao je Soros.

Tri velike prednosti

Trajne obveznice imaju tri dodatne pred-nosti koje ih čine odgovarajućim za ove okolnosti, smatra milijarder.

Za početak, s obzirom na to da ove obve-znice nikada ne moraju biti vraćene, ne bi predstavljale fiskalno opterećenje za EU.

Evropska unija bi bila obvezna samo re-dovno plaćati kamate na njih. Obveznica od 1 hiljadu milijardi dolara s kuponom od 0,5 posto koštala bi budžet EU samo pet milijardi eura godišnje. To je manje od tri posto budžeta EU za 2020. godinu.

Druga prednost je više tehnička, ali gotovo jednako važna. Tržište možda neće moći

evropski čelnici preduzmu vanredne mjere potrebne za izbjegavanje dugoročne štete za EU. Zato je Uniji očajnički potreban fond za oporavak. Finansiranje vječnim obvez-nicama najlakši je, najbrži i najmanje skup način za njegovo uspostavljanje – zaklju-čio je Soroš u autorskom tekstu.

Detalji samita EU

Na sastanku lidera EU. Von der Leyen je rekla da su "razmijenjeni argumenti, ali na vrlo konstruktivan način".

Primijetila je da će sigurno postojati čvrsta ravnoteža između bespovratnih sredstava i zajmova, a da je ovo pitanje pregovora unu-tar grupe država članica i dodala da oba prijedloga imaju prednosti i nedostatke.

Predsjednica Evropske komisije takođe je upozorila da "zdravstvena situacija još nije u potpunosti pod kontrolom i mnoge drža-ve članice još nisu dosegle vrhunac".

Njen plan ekonomskog spašavanja vjero-vatno će se temeljiti na prijedlogu od dvije hiljade milijardi eura koji su pripremili nje-ni funkcioneri, a koji uključuje potencijalni fond za oporavak od 323 milijarde eura i prikupljanje sredstava na tržištima kapita-la, kao i raspodjelu u narednom sedmogo-dišnjem budžetu EU.

Veliki paket pomoći

Njemačka kancelarka Angela Merkel re-kla je da je fond za oporavak u interesu Njemačke i da će njena zemlja morati dati veće doprinose u budžet EU.

– U duhu solidarnosti trebali bismo biti spremni dati potpuno drugačije, to jest zna-tno veće, doprinose evropskom budžetu u zadanom periodu – rekla je Merkel u Bun-destagu prije samita.

Christine Lagarde, šefica Evropske central-ne banke, upozorila je čelnike da moraju hi-tno preduzeti značajne mjere jer je progno-zirala da bi ekonomski učinak u eurozoni u 2020. mogao pasti za 15 posto, u najgorem scenariju.

Kao što se očekivalo, čelnici su podržali pa-ket pomoći u iznosu od 540 milijardi eura koji su pripremili njihovi ministri finansija početkom ovog mjeseca. Dio tog sporazu-ma zemljama daje pravo na pozajmicu iz garantnog fonda eurozone – Evropskog mehanizma za stabilnost, Bankar.me.

istovremeno apsorbirati hiljadu milijardi eura (koliko je Soros predložio). Izdava-njem trajne obveznice, EU bi mogla plaćati taj iznos u ratama, a da svaki put ne stvara novu obveznicu.

Treća prednost je u tome što bi trajna ob-veznica izdana u EU bila vrlo atraktivno sredstvo za programe kupovine obveznica Evropske centralne banke.

Izbjeći dugoročnu štetu

EU ne treba stvarati novi mehanizam ili strukturu za izdavanje obveznica, jer je EU izdavala obveznice (s rokom dospijeća) u prošlosti. Prihodi, smatra milijarder, treba-ju biti iskorišteni za ulaganja i podršku u vezi s borbom protiv pandemije. Evropska komisija sredstva bi podijelila direktno ili preko država članica i drugih institucija (poput vlada lokalnih zajednica) koje su direktno uključene u borbu protiv pande-mije Covid-19.

– Poremećaji uzrokovani pandemijom trebali bi biti privremeni, ali samo ako

110

Broj 4 April 2020.

Neophodnost razvoja domaće proizvodnje

Petar Popović, predsjednik Koordinacionog odbora za farmaceutsku i medicinsku privredu Privredne komore Crne Gore

111

Broj 4April 2020.

U otežanim i potpuno neregularnim uslovima snabdijevanja u čitavom svijetu, domaće farmaceutske i medicinske kompanije su, u okviru mogućnosti, kvalitetno odgovorile složenom i delikatnom zadatku: što boljoj snabdijevenosti crnogorskog zdravstva.

Globalna pandemija COVID 19 je pokazala da se već preduzimaju konkretne mjere u nekim evropskim državama na zaštiti domaćih kompanija i podsticanju domaće proizvodnje, jer se u vanrednim i

zahtjevnim vremenima, sve države se okreću sebi i svojim resursima. Sto-ga sam mišljenja da i crnogorska ekonomija, što hitnije mora da preduz-me ozbiljne korake u pravcu razvoja proizvodnje koja bi supstituisala u što većoj mjeri sadašnji uvoz. Ekstremno neregularna situacija kroz koju sada prolazimo u potpunosti potencira neophodnost razvoja domaće proizvo-dnje u svim oblastima, pa i satitetskog materijala, ljekova, drugih medicin-skih sredstava i opreme. Ova proizvodnja je strateško opredeljenje svake države, kako bi se i u normalnim, a posebno, kao sada, vanrednim okolno-stima, bolje i uspješnije nosili sa problemom snabdijevanja-ocjenjuje Petar Popović, predsjednik Koordinacionog odbora za farmaceutsku i medicin-sku privredu Privredne komore Crne Gore.

Glasnik: Da početak intervjua posvetimo Vašem komentaru koji se odnosi na ekonomske mjere Vlade Crne Gore posvećene pomoći građanima i oču-vanju domaćih preduzeća.

P. Popović: Prije svega zelim da pohvalim pravovremeno reagovanje i pre-duzete mjere Vlade Crne Gore povodom pandemije COVID 19 i očuvanja zdravlja građana Crne Gore. Takođe , građani su pokazali odgovornost i disciplinu.

Sto se tiče mjera koje je Vlada Crne Gore preduzela, moraju se pohvaliti svi napori i preduzeti koraci pomoći građanima, prije svega onim najugroženi-jim. Naravno, neminovno je će pandemija izazvati, veliki broj ekonomskih posljedica, kako na cijelu svjetsku ekonomiju, tako i na crnogorsku. Pre-duzete mjere za očuvanje preduzeća su bile dobre i pravovremene, u ove dvije faze koje su već na snazi, ali isto tako očekujemo i treći set mjera koji takođe mora biti neselektivan, konkretan i jasan. Siguran sam da ćemo iz svega ovoga zajedničkim snagama izaći složniji i jači!

Glasnik: Kako crnogorske kompanije iz farmaceutske i medicinske privre-de posluju u uslovima pandemije? Pretpostavka je da imate dosta proble-ma, jer se prilikom uvoza neophodnih medikamenta suočavate sa pooštre-nim uslovima koje diktiraju dobavljači? Precizirajte.

P. Popović: Situacija u oblasti snabdijevanja farmaceutske i medicinske oblasti u ovim uslovima potpune poremećenosti i neregularnosti, proizvo-dnje i snabdijevanja sanitetskim materijalom, medicinskim sredstvima i ljekovima u čitavom svijetu, se morala odraziti i na Crnu Goru. Kompanije u ovoj oblasti u Crnoj Gori suočene su sa mnogim problemima: nesigur-nošću u snabdijevanju i pored potvrđenih narudžbi, značajno su skraćeni rokovi plaćanja faktura, a u velikom broju slučajeva avansno plaćanje u ovim okolnostima postaje uslov potvrde o isporuci robe, i uprkos svemu tome, dešava se da i plaćena roba nije sigurna za isporuku ili je otkazana. Mora se pomenuti i potpuna neizvjesnost roka isporuke, povećanja cijena transporta i povećanja cijena roba . Naravno sve je ovo posljedica, globalne pojačane potražnje i potrošnje, uvođenja zabrane izvoza određenih roba iz EU ili zemalja iz okruženja, ukidanja redovnih aviotransporta, uvođenja karantina za vozače, itd. Ovakve okolnosti, samim tim otežavaju normalno poslovanje kompanija.

Glasnik: Da li ste u takvim-vanrednim i neregularnim uslovima uspjeli da odgovorite složenom i velikom zadatku, i da u uslovima epidemije, omo-gućite uredno snabdijevanje domaćeg tržišta?

P. Popović: U otežanim i potpuno neregularnim uslovima snabdijevanja u čitavom svijetu, kompanije iz ove oblasti u Crnoj Gori su po mom mišlje-nju i onoliko koliko su mogle, kvalitetno i odgovorno odgovorile složenom i delikatnom zadatku - što boljoj snabdijevenosti crnogorskog zdravstva. Zaštitna sredstva su u jednom kratkom periodu bila deficitarna, a to je bio globalni problem koji ni zapadne države nijesu mogle predvidjeti, ali je tu

112

Broj 4 April 2020.

Vlada Crne Gore pravovremeno odreagovala. Nakon tih isporuka uslijedile su i isporuke koje su obezbijedile kompanije iz ove obla-sti .

Glasnik: Potencirate da se Crna Gora mora sve više okretati do-maćoj proizvodnji sanitetskog materijala, ljekova, drugih medicin-skih sredstava i opreme, što je nedvosmisleno pokazala situacija pandemije koronavirusa. Koje preduslovi i mjere treba preduzeti da bi kod nas otpočela proizvodnja ovih, za zdravlje ljudi, prijeko potrebnih medikamenata i opreme?

P. Popović: Ovako ekstremno neregularna situacija kroz koju sada prolazimo u potpunosti potencira neophodnost razvoja domaće proizvodnje u svim oblastima, pa i satitetskog materijala, ljekova, drugih medicinskih sredstava i opreme. Doduše, ova proizvodnja je visokozahtjevna i veoma delikatna, kako u pogledu obezbeđenja značajnih finansijskih sredstava za izgradnju objekata i obezbeđe-nja visokosofisticirane opreme, zadovoljavanja najviših standarda koje ova proizvodnja zahtijeva, tako i u pogledu obezbjeđenja ri-jetkog visokostručnog i drugog kadra neophodnog za ovu proizvo-dnju. Ova proizvodnja je strateško opredeljenje svake države, kako bi se i u normalnim, a posebno, kao sada, vanrednim okolnostima, bolje i uspješnije nosili sa problemom snabdijevanja. U tom smi-slu, Država treba kroz kreditnu politiku, preko IRF-a i poslovnih ba-naka da trajno stavi u prioritete kompanije koje su opredijeljene za ovu djelatnost. Pored te kreditne podrške, potrebno je i zakonsku legislativu u Crnoj Gori prilagoditi ovom strateškom opredjeljenju.

Ovom prilikom treba imati u vidu i činjenicu, da u Crnoj Gori ne po-stoji niti jedna galenska laboratorija, da nisu adekvatni normativi i nije jasno definisan Zakon o galenskoj laboratoriji i galenskim pro-izvodima, kao i da nema ograničenja u pogledu kontrole i uvoza tih proizvoda iz zemalja okruženja. Nedostatak galenske proizvodnje je itekako aktuelan u ovoj pandemiji, gdje se osjetio nedostatak dezificijenasa na tržištu galenskih proizvoda.

Glasnik: Zatražili ste da se, radi obezbjeđenja urednog snabdijeva-nja, odobri interventni uvoz neregistrovanih ljekova i medicinskih sredstava kako bi se umanjile negativne posljedice. U ovoj situaciji je problematično, kako navodite, i aktiviranje bančinih garancija koje su privredni subjekti dali po tenderima. Molim da objasnite.

P. Popović: U ovim neregularnim uslovima, gdje je potražnja vi-šestruko uvećana, gdje proizvođači i pored vanrednih napora i povećane proizvodnje, ne mogu da odgovore ogromnoj potražnji, gdje većina zemalja donosi zakone kojima, pored kontrolisane do-maće proizvodnje, kontrolišu i promet roba preko svoje teritorije i stavljaju u funkciju potreba svojih zemalja, naravno da je u in-teresu obezbjeđenja urednog snabdijavanja-omogućavanje uvoza neregistrovanih ljekova i medicinskih sredstava, od nadležnih in-stitucija u Crnoj Gori. U navedenim neregularnim uslovima nije-dan proizvođač ni dobavljač ne mogu do kraja uticati na sigurnost snabdijevanja, tako da se, veoma problematičnim i neprimjerenim ovoj situaciji, čini i sama pomisao, a ne i aktiviranje datih bančinih garancija od strane učesnika na tenderima u Javnom zdravstvu.

Glasnik: Sektor za nabavku ljekova, medicinskih sredstava i opre-me, u skladu sa potrebama i prioritetima, zatražo je da procedure IRF, u realizaciji kreditne linije za podršku likvidnosti, budu ubrza-ne i pojednostavljene. Vaš Komentar.

P. Popović: S obzirom da je Sektor za nabavku ljekova, medicin-skih sredstava i opreme promovisan u prioritete, zatraženo je da procedure IRF-a, u realizaciji kreditne linije za podršku likvidnosti,

budu ubrzane i pojednostavljene. U tom smislu, poseban akcenat treba dati na instrumente obezbeđenja, gdje bi "meka" sredstva obezbeđenja (mjenice), pored onih kreditinih zahtjeva ročnosti do 24 mjeseca, trebalo proširiti i na kreditne zahtjeve ročnosti duže od 24 mjeseca bez dopunskih sredstava obezbeđenja (hipoteka na nepokretnosti) koji usložnjavaju i prolongiraju kompletiranje dokumentacije, a time produžavaju i proces donošenja kreditnih odluka IRF-a. U slučaju mekih sredstava obezbeđenja za ročnost kredita dužih od 24 mjeseca, posebno treba imati u vidu istorijat poslovnih odnosa IRF-a i privrednog subjekta tražioca kredita i njegovu urednost u izmirivanju svojih obaveza prema državi (po-tvrda Uprave prihoda). Uz ispunjenja i ova dva dodatna uslova čini potpuno opravdanim - da "meki" uslovi obezbeđenja budu dovoljni i za kreditne zahtjeve ročnosti duže od 24 mjeseca.

Glasnik: Po Vašem mišljenju, uspješnom poslovanju kompanija iz ove oblasti doprinijelo bi i to da se na sva medicinska sredstva obračunava jedinstvena stopa PDV-a, koju država odredi. Takođe bi preduzećima iz vaše branše bilo važno da im se dozvoli da fak-turišu PDV javnim ustanovama, jer povraćaj PDV po ovom osnovu opterećuje firme i procedura dugo traje. Saopštite o ovome više detalja.

P. Popović: Pojednostavljenju tenderskih, carinskih i poreskih pro-cedura, kao i uspješnom poslovanju kompanija iz oblasti prometa medicinskih sredstava, nesumnjivo bi doprinijelo obračunavanje jedinstvene stope PDV na sva medicinska sredstva, bez izuzetka. Shodno tome, značajno bi bilo da se po toj istoj jedinstvenoj stopi fakturiše PDV javnim ustanovama, a ne kao do sada, da se na ulazu robe plati PDV 7% ili 21%, a fakturiše javnim ustanovama bez PDV! Povraćaj PDV-a po ovoj osnovi traje nekad duže nekad, kraće, ali u svakom slučaju, čini nam se, nepotrebno opterećuje likvidnost firmi. Ovaj je problem posebno bio uočljiv u ovim vanrednim okol-nostima, kada je bilo neophodno što jednostavnije i efikasnije po-slovanje, uz očuvanje likvidnosti u čitavom sistemu zdravstva.

Glasnik: Ako ocjenjujete da o ovoj temi treba još nešto saopštiti, molim Vas da to učinite.

P. Popović: Ova globalna pandemija je pokazala da se već predu-zimaju konkretne mjere u nekim evropskim državama na zaštiti domaćih kompanija i podsticanju domaće proizvodnje, jer ipak u ovim vanrednim i zahtjevnim vremenima, sve države se okreću sebi i svojim resursima. Stoga sam mišljenja da i crnogorska eko-nomija, što hitnije mora da preduzme ozbiljne korake u pravcu ra-zvoja proizvodnje koja bi supstituisala u što većoj mjeri sadašnji uvoz, time što će zakonskim regulativama zaštiti proizvođače i njihove proizvode i dati im prioritet, ili na tenderima ili na poli-cama.

Ova situacija je u svoj svojoj oštrini markirala prioritetne oblasti – zdravstvo i prehranu, dakle proizvodnju galenskih proizvoda, sa-nitetskog materijala, medicinskih sredstava i dijelom opreme, kao i primarnu proizvodnju i preradu poljoprivrenih proizvoda.

Ozbiljnje mjere stoje Državi na raspolaganju u pogledu razvoja pomenute dvije oblasti-odgovarajuća finansijska podrška (IRF i poslovnih banaka), kao i odgovarajuća legislativa (Zakon o ljekovi-ma-galenskoj proizvodnji i druga podzakonska akta), što bi trebalo da bude trajno opredjeljenje države Crne Gore u cilju očuvanja svo-je ekonomske stabilnosti i smanjenja zavisnosti od uvoza posebno u ove dvije značajne i osjetljive oblasti.

113

Broj 4April 2020.

The necessity of domestic production development

Petar Popović, President of the Coordination Board for the Pharmaceutical and Medical Industry of the CEM

In difficult and completely irregular supply conditions all over the world, domestic pharmaceutical and medical companies provided, to the extent possible, a high-quality response to a complex and delicate task of supplying the Montenegrin healthcare system in the best possible way.

114

Broj 4 April 2020.

The global pandemic COVID 19 has shown that concrete me-asures have already been taken in some European countri-es to protect domestic companies and encourage domestic

production, given the fact that in challenging and emergency cir-cumstances, all countries turn to themselves and their resources. Therefore, I think that the Montenegrin economy must urgently take serious steps towards the development of production which would substitute the current imports as much as possible. The extremely irregular situation that we are going through now fully emphasizes the need to develop domestic production in all sec-tors, including medical material, medicines, other medical devices and equipment. This production is a strategic commitment of eve-ry state, in order to better and more successfully tackle the supply issue in normal, and especially, under the current, extraordinary circumstances - said Petar Popović, the President of the Coordi-nation Board for the Pharmaceutical and Medical Industry of the Chamber of Economy of Montenegro.

Glasnik: At the beginning of this interview, I would like to hear your opinion about the economic measures of the Government of Montenegro dedicated to helping citizens and preserving dome-stic businesses?

P. Popović: First of all, I would like to commend the timely respon-se and the measures taken by the Government of Montenegro re-garding the COVID 19 pandemic and the preservation of health of the citizens of Montenegro. Also, the citizens have shown respon-sibility and discipline.

Regarding the measures taken by the Government of Montenegro, all efforts and steps taken to assist the citizens, above all those the most vulnerable, must be commended. Of course, the pandemic will inevitably cause a large number of economic consequences, for both the global and the Montenegrin economy. The measures taken to preserve the businesses were good and timely, within the-se two phases that are already into force, but we also expect the third set of measures, which must also be unselective, concrete and clear. I am sure that jointly we will come out of this situation more united and stronger!

Glasnik: How do the Montenegrin pharmaceutical and medical companies operate during the pandemic? We can assume that you are encountering many obstacles, because when importing the necessary medicines you are facing stricter conditions dictated by suppliers. Can you tell us more about that?

P. Popović: The situation related to supplying the pharmaceutical and medical industry in these conditions of complete disruption and irregularity of production and purchase of medical supplies and devices and medicines all over the world, had to affect Mon-tenegro as well. The companies in this area in Montenegro are facing many problems: uncertainty in supply even despite confir-med purchase orders, significantly shortened deadlines for invo-ice payment, and in many cases the advance payment in these circumstances becomes a condition for the delivery confirmation and despite all this, it happens that the paid goods are not secure for the delivery or is being cancelled. It is necessary to mention the complete uncertainty of the delivery deadline, the increase in transport prices and in the commodity prices. Of course, all this is a consequence of global increase in demand and consumption, banned export of certain goods from the EU or the countries in the region, the suspension of regular air transport, the introduction of quarantines for drivers, etc. Such circumstances make it difficult

for companies to operate normally.

Glasnik: In such extraordinary and irregular conditions, have you managed to respond to the complex and important task of ensu-ring a regular supply of the domestic market during the epidemic?

P. Popović: In my opinion, in difficult and completely irregular su-pply conditions all over the world, domestic pharmaceutical and medical companies provided, to the extent possible, a high-quality response to a complex and delicate task of supplying the Mon-tenegrin healthcare system in the best possible way. Protective equipment was shortly scarce, which was a global problem that even the Western countries could not foresee, but the Government of Montenegro timely responded. These deliveries were followed by deliveries provided by companies from this field.

Glasnik: You are emphasizing that Montenegro must turn more to the domestic production of medical material, medicines, other medical devices and equipment, as shown unambiguously during the situation with the coronavirus pandemic. What are prerequisi-tes and which measures should be taken to start producing medi-cines and equipment needed for the health of people?

P. Popović: The extremely irregular situation that we are going through now fully emphasizes the need to develop domestic pro-duction in all areas, including medical materials, medicines, other medical devices and equipment. However, this production is hi-ghly demanding and very delicate, both in terms of providing si-gnificant financial resources for the construction of facilities and providing highly sophisticated equipment, meeting the highest standards required by this production, as well as providing the rare high-skilled and other personnel required for this production.

This production is a strategic commitment of every state, in order to better and more successfully tackle the supply issue in normal, and especially, under the current, extraordinary circumstances. In this regard, the state should create credit policy through the IDF and commercial banks in order to permanently prioritize the com-panies dealing with this activity. In addition to this credit support, Montenegro"s legislation needs to be adapted to this strategic commitment.

It is also necessary to take into consideration that there are no galenical laboratories in Montenegro, that the regulation is not adequate and the Law on Galenical Laboratory and Galenical Pro-ducts is not clearly defined. There are also no restrictions in terms of control and import of these products from the countries in the region. The disadvantage of the galenical production has become evident under the pandemic circumstances, given that there was shortage of disinfectants in the galenical products market.

Glasnik: In order to ensure regular supply, you have requested an approval of urgent imports of unregistered medicines and medical devices, for the sake of minimizing the adverse effects. In this si-tuation, you stated that the activating of bank guarantees provided by the companies on tenders also represent a problem. Could you please explain this?

P. Popović: In these irregular conditions, when demand is substan-tially increased, when, despite extraordinary efforts and increased production, the producers cannot respond to huge demand, when most countries bring laws by which, in addition to controlled do-mestic production, they control the traffic of goods through their own territories and use them to meet the needs of their countries,

115

Broj 4April 2020.

of course that enabling the import of unregistered medicines and medical devices by the competent institutions in Montenegro is in the interest of ensuring a regular supply. In these irregular con-ditions, neither the producer nor the supplier can fully guarantee the security of supply. Under such circumstances even a thought of and not to mention non-activating of the given bank guarante-es by the bidders in the Public Healthcare seems disputable and inappropriate.

Glasnik: The Sector for procurement of medicines, medical devi-ces and equipment, in line with needs and priorities, requested speeding up and simplifying the IDF procedures, in the implemen-tation of the credit line for liquidity support. Could we get your comment on this situation?

P. Popović: Given that the Sector for the procurement of medicines, medical devices and equipment has been promoted in the priority one, the speeding up and simplifying the IDF procedures, in the implementation of the credit line for liquidity support, was reque-sted. In this regard, special emphasis should be placed on security instruments, where "soft" collateral (bills of exchange), in addition to those loan applications with maturity period of up to 24 months, should be extended to loan application with maturity period of more than 24 months without additional security (real estate mortgage), which complicate and prolong the completion of docu-mentation, thus prolonging the process of making credit decisions by IDF. In the case of "soft" collateral for a loan maturity period longer than 24 months, in particular, the history of the business relation of the IDF and the business entity, which is a borrower, as well as the regularity in settling its obligations to the state, should be taken into account (confirmation by the Tax Administration). The fulfilment of these two additional conditions makes it com-pletely justified - that "soft" collateral conditions are sufficient for loan application with a maturity period of more than 24 months.

Glasnik: According to you, for the successful operations of com-panies in this field it would also be beneficial if the Government approves the unique VAT rate for all medical devices. It would also be important for businesses in your industry to be allowed to in-voice VAT to public institutions, as VAT refunds on this basis are burdensome for businesses and the procedure is time-consuming. Tell us more about this?

P. Popović: For the simplification of the tender, customs and tax procedures, as well as the successful operation of companies dea-ling with trading in medical devices, it would be undoubtedly use-ful if the unique VAT rate was calculated for all medical devices without exception. Accordingly, it would be significant to invoice VAT to public institutions at this same unique rate, and not as befo-re, to pay 7% or 21% VAT when importing goods, while when invoi-cing to the public institutions it is calculated without VAT! VAT re-funds on this basis sometimes last longer, sometimes shorter, but in any case, it seems that it unnecessarily burdens the liquidity of the companies. This problem was especially noticeable in these extraordinary circumstances when it was necessary to operate as simply and efficiently as possible while maintaining liquidity throughout the entire healthcare system.

Glasnik: If there is anything you would like to add to complete this topic, please be free to do it?

P. Popović: This global pandemic has shown that concrete measu-res have already been taken in some European countries to protect domestic companies and encourage domestic production, given the fact that in challenging and emergency circumstances, all co-untries turn to themselves and their resources. Therefore, I think that the Montenegrin economy must urgently take serious steps towards the development of production which would substitute the current imports as much as possible, by protecting the produ-cers and their products with relevant legal regulations and giving them the priority either on tenders or on shelves.

This situation, in its severity, marked the priority areas - health and food sector, that is, the production of galenical products, me-dical material, medical supplies and equipment, as well as the pri-mary production and processing of agricultural products.

The state has to introduce serious measures that refer to the de-velopment of the aforementioned two areas - adequate financial support (IDF and commercial banks), as well as appropriate le-gislation (Law on Medicines-galenical production and other by--laws), which should be a permanent commitment of the State of Montenegro in order to preserve its economic stability and reduce its dependence on imports especially in these two significant and sensitive areas.

116

Broj 4 April 2020.

Bojim se da nam ovajpaket mjera nije dovoljan

Paul Krugman

Amerikanac je, te simbolične 2008. godine, dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju, za doprinose novoj trgovinskoj teo-riji i novoj ekonomskoj geografiji.

Paul Krugman, ugledni američki ekonomista, pisac, novinar i do-bitnik Nobelove nagrade iz oblasti ekonomije, poznat je po tome što predsjednika SAD, Donalda Trampa, "ne štedi" kada govori o njegovom radu i vođenju politike.

Svoje stavove iznosi otvoreno, kao onaj vezan za plaćanje poreza i milijardere, a poznato je i to da vrlo jasno i detaljno ocjenjuje svjet-ske ekonomije, kao i to da vjeruje da će vještačka inteligencija spa-siti sve. Ovoga puta, u intervjuu za Biznis Insajder, govori o tome da li je kriza mogla biti spriječena, o zombi idejama, stimulativnom paketu.

Zombi ideje su one za koje znamo da su lažne, neispravne, ali im ipak vjerujemo, iako imamo dokaze za suprotno. Pitanje je kako se one sada uklapaju u korona krizu?

- Ovo je nova situacija. Nije istina da niko nije predvidio da će ovo doći, ali smo poricali, hendlovali. A onda je korona došla, poput glo-balnog zagrijevanja, samo 100 puta brže, zar ne? Vlada mišljenje da naučnici kuju zavjeru protiv Trampa i pokušavaju da uspostave so-cijalizam, sa svojim "lažnim upozorenjima". Jedna od najvažnijih zombi ideja je globalno zagrijevanje, a mi smo kao društvo razvili čitav set ponašanja koja je poriču. Tako je bilo i s koronom do ne-davno.

Krugman kaže da je još u januaru za SAD bilo očigledno da korona sa sobom donosi veliki rizik i trebalo je da se uvedu masovna testi-ranja, da se strogo poštuje socijalno distanciranje. - Jednostavno, mi ili Vašington, nismo shvatili situaciju ozbiljno, do prije samo nekoliko dana - kaže nagrađivani ekonomista.

Uprkos vrijednosti ovog paketa, bojim se da nije dovoljan da spasi američku ekonomiju.

Da li je kasno?

Prema poslednjim podacima, sedam miliona Amerikanaca je osta-lo bez posla. Krugman kaže da SAD čak ni sada ne radi ono što je neophodno u hitnim situacijama, kao što je proizvodnja osnovne zaštitne opreme pod upravom Vlade.

- I dalje vlada ta divlja, nekoordinisana potreba za respiratorima - kaže on, i dodaje da će u SAD "umrijeti na hiljade ljudi samo zbog poricanja virusa, baš kao što se poriču klimatske promjene".

Kako bi izgledao vaš paket mjera vrijedan 2 biliona dolara? - pita novinarka Biznis Insajdera.

- Tu je najprije važan stav epidemiologa, a jedina stvar koju znam o epidemiologiji je to da se ne razumijem u nju. S ekonomske strane, želimo da BDP opada, želimo da mnogo ljudi ostane kod kuće i ne radi dok se stvari ne vrate u normalu. Cilj nije toliko da se održi ekonomija sama po sebi, već da svemu damo vremena da "prora-di". Ovo je, sve u svemu, "paket katastrofalnog olakšanja".

Krugman dalje objašnjava ono što je zaista bitno: beneficije za ne-zaposlene, novčana pomoć porodicama, pozajmice za mala predu-zeća, koje omogućavaju onima koji su najviše pogođeni ovom kri-zom - da je prebrode. Kaže da ovo takođe pruža neke stimulanse.

- Postoje djelovi privrede koji su još uvijek "živi". Ne želimo da do-žive kolaps, jer niko nema "novca na pretek". Uprkos vrijednosti ovog paketa, bojim se da nije dovoljan da spasi američku ekono-miju - smatra čuveni ekonomista.

- Imamo dvije strane ekonomije. Onu koja nije esencijalna, a pod-razumijeva sve ono bez čega možemo, a što uzrokuje dalje širenje virusa. A tu je i ona esencijalna. Nisam siguran da je Amazonova dostava neophodna, ali ti servisi nastavljaju da rade - zaključuje Paul Krugman.

117

Broj 4April 2020.

Ekonomski sistem mora biti manje kratkovid i više otporan

Ni demokratija ni autokratija, nego samoupravljanje - kao u Jugoslaviji

Joseph Stiglitz Isak Adižes

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph Stiglitz poručio je u autorskom tekstu za Foreign policy da je dr-žava-nacija podsjetila zagovornike globalizacije da je ona

ipak i dalje osnovna jedinica modernog svijeta. Ekonomisti su se do nedavno podsmijevali predlozima i pozivima da države po-svete ozbiljnu pažnju prehrambenoj i energetskoj bezbjednosti. U globalizovanom svijetu u kojem granice više nijesu važne, tvrdili su ekonomisti, uvijek se možemo osloniti na druge države ukoliko nešto krene po zlu u našoj, prenosi Standard.

Danas, pak, granice su odjednom postale vrlo važne dok države pokušavaju po svaku cijenu da spriječe odliv maski i ostale medi-cinske opreme i izbore za nove izvore nabavke. Epidemija korona virusa se pokazala kao vrlo moćan podsjetnik da je država nacija i dalje osnovna politička i ekonomska jedinica našeg modernog svijeta.

Da bi smo izgradili naše, naizgled efikasne, lance snadbijevanja, tražili smo širom svijeta najjeftinije proizvođače svakog dijela u našem lancu. Međutim, bili smo katkovidi jer smo izgradili sistem koji jednostavno nije otporan, nedovoljno diversifikovan i ranjiv na iznenadne zastoje i prekide. Pravovremena ("tačno na vrijeme") proizvodnja i distribucija, sa malim ili nikakvim zalihama, mož-da je sposobna da se nosi sa malim problemima, ali sada možemo vidjeti da se sistem srušio pod pritiskom neočekivane krize.

Lekciju o otpornosti smo trebali naučiti iz finansijske krize 2008. godine. Kreirali smo globalno povezani finansijski sistem koji se činio efikasnim i možda je bio dobar u absorbovanju malih šokova, ali je u cjelini bio sistemski fragilan. Da nije bilo masivne državne pomoći, sistem bi se, nakon pucanja balona nekretnina, potpuno srušio. Očigledno je, na osnovu onoga što se danas dešava, da nam je ta lekcija ušla ne jedno a izašla na drugo uvo.

Ekonomski sistem koji ćemo izgraditi nakon prolaska pandemije moraće biti manje kratkovid, više otporan i imati više razumije-vanja za činjenicu da je ekonomska globalizacija nadmašila po-litičku globalizaciju. Sve dok ovo i dalje bude bio slučaj, države će morati da streme ka boljem balansu između iskorištavanja globa-lizacije i neophodnog stepena samodovoljnosti.

Korona je kao zemljotres nakon koga slijede novi potresi jer će nakon zdravstvene krize uslijediti ogromna ekonomska kriza, ocijenio je poznati konsultant i stručnjak iz oblasti

menadžmenta Isak Adižes u emisiji "Načisto" TV Vijesti.

Adižes je u emisiji Načisto upozorio da ta ekonomska kriza dovodi do socijalne krize koja će dovesti do političke krize, a što će voditi jačanju države i autoritarnih nagona i demokratiju odvesti u krizu.

On očekuje dramatične promjene i da će opstati oni koji su više integrisani, a da će slabi propasti.

Govoreći o opstanku država, Adižes smatra da postoje dva načina - diktatura poput Kine i princip povjerenja između različitih grupa u demokratijama.

Adižes je kazao da se zbog toga brine za sisteme kao što su Crna Gora, BIH, Makedonija, pa čak i SAD jer ekonomske pukotine otkri-vaju socijalne pukotine. On smatra da je Crna Gora išla pogrešnim putem jer je išla na široki turizam i da će to doći na naplatu, a da je sada kasno za koncept za koji se on zalaže - mala i skupa država.

Na pitanje šta bi preporučio crnogorskim vlastima, Adižes je odgo-vorio: "Voz je otišao iz stanice".

Adižes smatra da je kraj liberalizma počeo prije nego što se to čini, da je kriza ojačala potrebu za rješavanje problema i da se sada de-mokratski bira autokrata.

On ističe da nije rješenje ni demokratija ni autokratija, već da rje-šenje ono što je imala Jugoslavija - samoupravljanje.

"To će da nas spasi... Demokratija na nivou ljudi, ne možeš imati demokratiju gore, a dolje nemaš ništa. Treba decentralizovati dru-štvo. Samoupravljanje je rješenje", poručio je Adižes.

On je objasnio da je standard života porastao, ali da je pao kvalitet života i da je kvalitet to što je bitno.

118

Broj 4 April 2020.

Korona virus nas tjera da odlučimo,globalni komunizam ili ...

Slavoj Žižek

Naši mediji unedogled ponavljaju formulu "Bez panike!" A onda dobijamo izvještaje koji ne mogu, a da ne izazovu pa-niku. Situacija me podsjeća na onu iz moje mladosti u ko-

munističkoj zemlji: kada su vladini zvaničnici uvjeravali javnost da nema razloga za paniku, mi smo svi shvatali to uvjeravanje kao jasan znak da su oni sami u panici.

Situacija je isuviše ozbiljna da bi se gubilo vrijeme na paniku

Panika ima vlastitu logiku. Činjenica da su, u Velikoj Britaniji, zbog panike u vezi sa korona virusom čak i rolne toalet papira nestale iz prodavnica, podsjeća me na neobični incident sa toalet papirom iz moje mladosti u socijalističkoj Jugoslaviji. Iznenada su počele kružiti glasine da nema dovoljno toalet papira u prodavnicama.

Vlasti su promptno izdale uvjerenje da ima dovoljno papira za nor-

Dok se panika zbog korona virusa širi, moramo napraviti ultimativni izbor – ili ćemo usvojiti najbrutalniju logiku opstanka najsposobnijih ili neku vrstu novog komunizma sa globalnom koordinacijom i saradnjom.

malnu potrošnju, i, na sveopšte iznenađenje, ovo ne samo da je bilo istina, već su ljudi čak većinom vjerovali da je to istina.

Međutim, prosječni potrošač je rezonovao na sljedeći način: Znam da ima dovoljno toalet papira i da su glasine lažne, ali šta ako neki ljudi shvate ove glasine ozbiljno i, u panici, počnu da kupuju pre-komjerne rezerve toilet papira, izazivajući na ovaj način stvarnu nestašicu toalet papira? Tako da je bolje da idem i da sam kupim zalihe.

Čak nije neophodno ni vjerovati da drugi shvataju glasine ozbiljno - dovoljno je pretpostaviti da postoje drugi ljudi koji vjeruju da po-stoje ljudi koji uzimaju glasine zaozbiljno – efekat je isti – stvarna nestašica toalet papira u prodavnicama. Zar se nešto slično upravo ne dešava?

Suprotnost ovoj vrsti pretjerane panike je potpuno odsustvo pani-ke tamo gdje bi bila sasvim opravdana. U proteklih nekoliko godi-na, nakon epidemija SARS-a i ebole, rečeno nam je više puta da je

119

Broj 4April 2020.

nova, mnogo jača epidemija samo pitanje vremena, da nije pitanje nije da li će, nego kada će se ona pojaviti. Iako smo bili razumno uvjereni u istinitost ovih mračnih predviđanja, iz nekog razloga nijesmo ih uzeli ozbiljno i oklijevali smo da djelujemo i angažuje-mo se na ozbiljnim pripremama – jedino mjesto gdje smo se njima bavili bili su apokaliptični filmovi kao što je Zaraza.

Ovaj kontrast nam govori da panika nije pravi način da se suoča-vamo sa stvarnom prijetnjom. Kada reagujemo u panici, ne uzi-mamo prijetnju previše ozbiljno. Upravo suprotno, mi je banalizu-jemo. Pomislite samo kako je besmislena prekomjerna kupovina toalet papira: kao da će to što imate dovoljno toalet papira uopšte biti važno usred smrtonosne epidemije. Šta bi onda bila primjere-na reakcija na epidemiju korona virusa? Šta treba da naučimo i šta treba da radimo da bismo joj se ozbiljno suprotstavili?

Šta mislim pod komunizmom?

Kada sam sugerisao da bi epidemija korona virusa mogla uliti novi život komunizmu, moja tvrdnja je, kao što sam očekivao, bila ismi-jana. Iako izgleda da je čvrst pristup krizi od strane kineske države upalio – barem je bio mnogo uspješniji od onog što se dešavalo u Italiji, stara autoritarna logika komunizma na vlasti takođe je ja-sno pokazala i svoja ograničenja. Jedno od njih je bilo da strah od saopštavanja loših vijesti onima na vlasti (i javnosti) nadmašuje stvarne rezultate – to je navodno bio razlog zašto su oni koji su prvi podijelili informacije o novom virusu navodno uhapšeni, a ima izvještaja da se slične stvari i sada dešavaju.

- Pritisak da se Kina vrati na posao nakon blokade izazvane koro-na virusom vaskrsava staro iskušenje: friziranje podataka tako da nadređenima pokažu ono što oni žele da vide - izvještava Bloom-berg. "Ovaj fenomen se dešava u provinciji Zhejiang, industrijskom centru na istočnoj obali, u vidu potrošnje struje. Najmanje tri grada dali su lokalnim fabrikama ciljeve koje treba da dostignu u potro-šnji električne energije, jer te podatke koriste da pokažu rast proi-zvodnje, tvrde ljudi upoznati sa situacijom. To je navelo neka pre-duzeća da puste u rad mašine iako su njihovi proizvodni pogoni prazni, kažu ovi izvori."

Takođe, možemo pretpostaviti šta će uslijediti kada oni na vlasti primijete ovu prevaru: lokalni menadžeri će biti optuženi za sabo-tažu i teško kažnjeni, time stvarajući začarani krug nepovjerenja … Ovdje bi bio potreban kineski Julian Assange da razotkrije javnosti ovu skrivenu stranu načina na koji se Kina bori protiv epidemije. Ako to nije komunizam koji imam na umu, šta mislim pod komu-nizmom? Da biste shvatili, dovoljno je da pročitate javno saopšte-nje Svjetske zdravstvene organizacije – evo jednog nedavnog:

Direktor SZO dr Tedros Adhanom Ghebreyesus kazao je prošle sed-mice da, iako javne zdravstvene vlasti širom svijeta imaju sposob-nost da se uspješno bore protiv širenja virusa, ova organizacija je zabrinuta da u nekim državama nivo političke opredijeljenosti ne odgovara nivou prijetnje. "Ovo nije vježba. Ovo nije vrijeme da se odustane. Ovo nije vrijeme za izgovore. Ovo nije vrijeme da izvla-čenje svih prepreka. Zemlje su decenijama planirale za scenarije poput ovog. Sada je vrijeme da djelujemo prema tim planovima", kaže Tedros. "Ova epidemija se može zaustaviti, ali samo kolek-tivnim, koordinisanim i sveobuhvatnim pristupom koji stavlja u pogon sve mehanizme vlasti."

Mogli bismo dodati da ovakav sveobuhvatan pristup treba da obu-

hvati više od mehanizama pojedinačnih vlada: treba da uključi lokalnu mobilizaciju ljudi izvan kontrole države kao i snažnu i efi-kasnu međunarodnu koordinaciju i saradnju.

Ako će hiljade biti hospitalizovane zbog respiratornih problema, biće potreban daleko veći broj respiratora, a da biste ih nabavili, država treba direktno da interveniše na isti način kao što interve-niše u uslovima rata kada je potrebno hiljade pušaka, i treba da se osloni na saradnju sa drugim državama. Kao u vojnom poduhvatu, treba dijeliti informacije i u potpunosti koordinisati planove – to je sve što ja podrazumijevam pod komunizmom koji je danas po-treban, ili, kako je Will Hutton rekao: "Sada, jedan vid neregulisane, slobodnotržišne globalizacije podložne krizama i pandemijama zasigurno umire. Ali rađa se drugi oblik koji prepoznaje međuza-visnost i primarnost kolektivne akcije zasnovane na činjenicama."

Ono što još uvijek dominira jeste stav "svaka država za sebe": "Po-stoji zabrana na nivou država za izvoz ključnih proizvoda kao što je medicinska roba, te zemlje koje zaostaju kada je u pitanju nji-hova vlastita analiza krize usred lokalnih nestašica i stihijskih, primitivnih pristupa zarazi," napisao je Will Hutton za Guardian.

Epidemija korona virusa ne signalizuje samo ograničenje tržišne globalizacije, ona signalizuje još fatalnije limite nacionalističkog populizma koji insistira na potpunoj državnoj autonomiji: gotovo je sa "Amerika (ili koja god država) na prvom mjestu!" , jer Amerika se može spasiti jedino globalnom koordinacijom i saradnjom.

Ja nisam utopista ovdje, ne apelujem na idealizovanu saradnju među ljudima – upravo suprotno, sadašnja kriza pokazuje jasno da su globalna solidarnost i saradnja u interesu opstanka svih i svakog pojedinačno, da je to jedina racionalna egoistična stvar koju treba uraditi. A nije u pitanju samo korona virus: Kina je pre-trpjela gigantsku svinjsku gripu prije nekoliko mjeseci, a sada joj prijeti moguća invazija skakavaca. Pored toga, Owen Jones navodi da klimatska kriza ubija mnogo više ljudi širom svijeta od korona virusa, ali nema panike u vezi s tim.

Sa pozicije ciničnog vitaliste, neko bi došao u iskušenje da vidi korona virus kao korisnu infekciju koja omogućava čovječanstvu da se riješi starih, slabih i bolesnih, kao kada čupate napola truli korov, i tako doprinosite globalnom zdravlju.

Sveobuhvatni komunistički pristup koji ja zagovaram jedini je način da zaista ostavimo u prošlosti ovako primitivna vitalistič-ka stajališta. Znakovi odbacivanja bezuslovne solidarnosti već se mogu razaznati u tekućim debatama, kao u sljedećoj rečenici o ulozi "trojice mudraca" ako epidemija preraste u veću katastrofu u Velikoj Britaniji:

"Pacijentima u javnim zdravstvenim ustanovama može biti uskraćena intenzivna zdravstvena njega tokom teške epidemije korona virusa u Britaniji, ako jedinice intenzivne njege ne budu mogle da se nose sa situacijom, upozorio je nadležni ljekar. Pre-ma takozvanom protokolu "trojice mudraca", tri viša konsultanta u svakoj bolnici će biti prisiljena da donose odluke o raspodjeli sredstava kao što su respiratori i kreveti, u slučaju da bolnice budu zagušene pacijentima."

Kojim kriterijima će se "tri mudraca" voditi? Žrtvovati najslabije i najstarije? I hoće li ta situacija otvoriti prostor ogromnoj korupciji? Zar takve procedure ne pokazuju da se spremamo da usvojimo naj-brutalniju logiku opstanka najsposobnijih? Ponavljam, ultimativni izbor je: ovo ili neka vrsta novog komunizma, Rt.com, prevod Buka.

120

Broj 4 April 2020.

Drumski saobraćajIz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića

Putni saobraćaj u Crnoj Gori bio je osnovni i dugo vremena je-dini koji je, za razliku od željezničkog, povezivao skoro sve njene krajeve. U periodu 1945– 1992. godine učinjen je vrlo

značajan napredak ne samo u kvantitetu i kvalitetu putne mre-že već i u kapacitetima i uslugama drumskog saobraćaja. I pored značajnih i relativno visokih finansijskih ulaganja i ostvarenih rezultata u stvaranju nove putne mreže, ona je ipak ostala nedo-voljno razvijena da bi zadovoljila stvarne potrebe Crne Gore.

U prvim poslijeratnim godinama trebalo što brže obnoviti i sani-rati postojeću putnu mrežu razorenu u toku rata. Poslije uspješno završene obnove oštećenih puteva i mostova započeta je izgra-dnja novih puteva i modernizacija starih. Među prvim izgrađe-nim putevima je put Ivangrad (Berane) – Turjak – Rožaje – Vuča (granica Srbije), dužine 45 km, završen 1947. godine. Put Mojkovac – Đurđevića Tara u dužini 46 km završen je 1954. godine, kao i put Ulcinj–Krute, dužine 15 km. Put Pljevlja–Gradac, dužine 24 km, za-vršen je 1955. godine. Put Brezna–Plužine završen je 1957. godine, a put Gornje Polje – Krstac – Granica sa Bosnom i Hercegovinom završen je 1962. godine. Dužina puteva u Crnoj Gori u 1954. godini iznosila je 2.639 km, od toga 743 km bila su prvog reda, 1.062 km drugog, 495 km trećeg i 339 km četvrtog reda. Najviše puteva imao je tadašnji titogradski srez 640 km, kolašinski 350 km, ivangrad-ski je imao 241 km, nikšićki 246 km, bokokotorski 255 km, cetinj-ski 204 km, pljevaljski 196 km, barski 188 km, bjelopoljski 173 km i durmitorski 147 km. U periodu 1957–1970. godine modernizovano je ukupno 342 km puteva. Pod modernizacijom puteva podrazu-mijevalo se presvlačenje kolovoza asfaltnim slojem, takozvanim hladnim postupkom uz korišćenje lokalnih materijala i minimal-nih intervencija na rekonstrukciji oštrih i nepreglednih krivina.

Modernizacija odnosno asfaltiranje obuhvatilo je sljedeće puteve: Titograd–Cetinje–Budva 78,3 km, Titograd–Nikšić 67,8 km, Ivan-grad–Murina – Plav 46 km, Cetinje–Njeguši– Kotor 45 km, Bar–Krute–Ulcinj 35,5 km, Kotor–Lepetani 12 km, Pljevlja–Gradac 24 km, Žabljak–aerodrom 7,5 km, Risan – Metkova voda (prema Gra-hovu) 4,5 km, Nikšić–Kuside (ka Trebinju) 10 km, Nikšić–Rubeža (ka Šavniku) 4,4 km i Kostova Greda – Šćepan Polje 7 km.2226

Teritoriju Crne Gore presijecalo je i povezivalo sa drugim repu-blikama i pokrajinama SFRJ, kao i sa susjednom državom Alba-nijom više magistralnih puteva koji su započeti i završeni u tom periodu. Jadranski put, jedan od najznačajnijih magistralnih pu-teva predstavljao je kičmu putne mreže Crne Gore jer se sa njim ukrštaju skoro svi važniji putni pravci. Ova magistrala, kako je popularno nazvana, povezuje deset opština u Crnoj Gori i Crnu Goru sa Hrvatskom na zapadu, Srbijom i Makedonijom na istoku. Jadranski put ima važan privredni i društveni značaj. Ne samo da je doprinio aktiviranju prirodnih ljepota jadranske obale i konti-nentalnog dijela već je pomogao valorizaciji prirodnih bogatstava i privrednom i kulturnom povezivanju krajeva i gradova. Ovaj put polazi od mjesta Škofja kod Kopra u Sloveniji, zatim, pružajući se oko 1.000 km duž jadranske obale, prolazi Crnom Gorom, Srbijom i Makedonijom, spaja se kod Skoplja sa glavnim unutrašnjim ma-gistralnim pravcem Ljubljana–Zagreb–Beograd–Skoplje. Osnov-ni tehnički elementi ovog puta su: širina asfaltnog kolovoza 7 m, maksimalni uzdužni nagib nivelete 7,5%, a minimalni radijus ho-rizontalne krivine 100 m, izuzetno 50 m. Jadranski put je dug kroz Crnu Goru 358 km ili 24,20% ukupne njegove dužine. Na ovom putu kroz Crnu Goru izgrađena su 102 mosta dužine 6.230 m i 56 tunela dužine 6.285 m. Kao početak izgradnje Jadranskog puta na

121

Broj 4April 2020.

puteva na 736 km, a pod savremenim asfaltnim i modernim kolo-vozom bilo je 383 km ili 52,2%, a pod tucanikom 352 km ili 47,6%. I u 1985. godini povećana je dužina regionalnih puteva na 859 km. Sa savremenim asfaltom i modernizovanim kolovozom bilo je 612 km ili 71,20%, dok je tucanički kolovoz zauzimao 247 km ili 28,8%.Period 1976–1980. značajan je po izuzetno dinamičnom razvoju, izgradnji i rekonstrukciji znatnog broja regionalnih puteva. U periodu 1975–1985. godine modernizovano je 13 regionalnih pu-tnih pravaca, odnosno dionica. Od tih modernizovanih pravaca spomenućemo samo neke duže: Virpazar–Ostros 34 km, Žabljak–Bukovica–Šavnik 34 km, Bukovica–Boan 10 km, Slijepač Most – Pavino Polje – Podkovren 26 km, Risan–Grahovo–Vilusi 41 km, Vilusi–Petrovići–Vraćenovići 17 km i drugi. Modernizacijom nije dobijen nijedan novi savremeni put jer nijesu izgrađene dvije sao-braćajne trake, kao i drugi uslovi predviđeni za odgovarajući rang puta. Modernizacija kolovoza "bila je privremeno rješenje nastalo iz nužde, jer je za izgradnju savremenog puta bilo potrebno mnogo više sredstava". Modernizacija je, dakle, bila brže i mnogo jeftinije rješenje. Lokalni putevi su dio cjelokupne putne mreže, koji po-vezuju sela i naselja na teritoriji opštine i predstavljaju značajan uslov razvoja i promjene načina života ljudi na području kroz koja prolaze. Shodno tadašnjim važećim zakonskim propisima opšti-ne su bile dužne da održavaju i dograđuju lokalne puteve. Na te-ritoriji Crne Gore početkom 1985. godine bila su kategorisana 242 lokalna putna pravca, dužine 2.417,99 km, od čega sa asfaltnim kolovozom 878 km, tucaničkim 1.370 km i zemljanim kolovozom 169 km, sa različitim širinama od 3 do 5 metara. Podgorička op-ština imala je 1985. godine najveću dužinu lokalnih puteva 372 km, od kojih je bilo asfaltirano 267 km, a sa tucanikom 105 km. Zatim su slijedile opštine: Pljevlja sa 251,5 km, sa asfaltom 2,6 km, tucanikom 244,4 km i zemljom 4,5 km; Šavnik 205,5 km, tucani-kom 131,5 km, zemljom 74 km; Nikšić 200 km, sa asfaltom 83 km, tucanikom 104 km i zemljom 13 km; Cetinje 153,5 km, sa asfaltom 105,5 km i tucanikom 48 km; Plav 140 km, sa asfaltom 20 km, tuca-nikom 58,5 km i zemljom 61,5 km. Najmanju dužinu lokalnih pu-teva imale su opštine Budva, Tivat i Mojkovac. Ove opštine imale su svega 73 km lokalnih puteva, od kojih sa asfaltnim kolovozom 34,5 km. Opština Tivat imala je sve lokalne puteve asfaltirane. Bez asfaltiranih lokalnih puteva bile su opštine: Šavnik, Rožaje, Pluži-ne, Mojkovac i Kolašin. Stanje izgrađenosti i održavanja lokalnih puteva u posmatranom periodu bilo je nezadovoljavajuće. Stalni izvori finansiranja građenja i održavanja ovih puteva bile su takse za registraciju vozila i doprinos za puteve 10% od maloprodajne cijene benzina i plinskog ulja, što je bilo nedovoljno za veću izgra-dnju lokalnih saobraćajnica. U izuztno raznovrsnoj morfološkoj i geološkoj građi Crne Gore izgrađeno je do kraja 1985. godine preko 4.100 kilometara javnih puteva. Od tog broja magistralnih puteva je bilo 848 km, regionalnih 860 km. Prema vrsti kolovoza bilo ih je: sa asfaltnim kolovozom 890 km ili 52% i sa tucaničkim kolovo-zom 347 ili 20%. Po godinama Crna Gora je imala ukupnu dužinu puteva: 1951. godine 1.865 km, 1955. godine 2.416 km, 1960. godine 2.621 km, 1965. godine 3.067 km, 1970. godine 3.018 km, 1975. go-dine 3.332 km, 1980. godine 3.472 km, 1985. godine 4.145 km, 1990. godine 5.174 km, 1992. godine 6.145 km.

Od ukupne dužine puteva sa savremenim kolovozom bilo je: 1951. – 10 km, 1955. – 13 km, 1960. – 296 km, 1970. – 777 km, 1975. – 1.195 km, 1980. – 1.669 km, 1985. – 2.414 km, 1992. – 3.545 km. Crna Gora u ovom periodu nije imala autoputeva. Ona ih nema ni 2007. godi-ne, kada je pisan dio ove knjige.

teritoriji Crne Gore može se uzeti 1953. godina, kada je započeta izgradnja puta Petrovac–Titograd i Bioče – Manastir Morača, koji su kasnije investicionim programom ušli u sastav ovog puta. Iz-gradnja ovog puta kroz Crnu Goru trajala je oko 20 godina (dionica Bar–Ulcinj završena je 1973. godine). U finansiranju Jadranskog puta učestvovala je Jugoslavija sa 85% sredstava, a Crna Gora sa 15%. Put Titograd–Cetinje–Budva proglašen je magistralnim jer se spaja sa Jadranskim putem (magistralom), izgrađen je djelimično temeljnom rekonstrukcijom starog puta i projektovanjem dionica novog puta. Kompletan put u dužini 58,68 km kraći je u odnosu na stari put za 19,62 km. Dionica puta Budva–Lapčići–Brajići–Ceti-nje zvanično je predata u saobraćaj maja 1981. godine, a dionica Titograd – Carev laz – Ulići – Cetinje marta 1982. godine. Put Pe-trovac–Bar–Ulcinj–Sukobin pripada grupi puteva koji se spajaju sa Jadranskom magistralom, pa je time njen sastavni dio. Ovaj put je dug 48,96 km. Dionica od Bara do Ulcinja jedna je od naj-ljepših dionica primorskog dijela Jadranskog puta. Na usponima preko 4% izvedena je treća traka za sporu vožnju. Put je predat javnom saobraćaju 1973. godine. Put Nikšić – Vilusi – Klobuk (granica Bosne i Hercegovine) dio je magistralnog puta M–6 koji počinje u Ljubljani i ide pravcem Brod na Kupi – Gospić – Knin – Sinj – Imotski – Čapljina – Stolac – Ljubinje – Trebinje – Nikšić. Na teritoriji Crne Gore dužina puta iznosi 37,30 km i počinje u Klo-buku i ide preko Vilusa do Nikšića. Put je završen 1981. godine.

Put Pljevlja – Mihajlovica (garnica Srbije) dio je magistralnog puta M–8 koji prolazi preko teritorije Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Ovaj magistralni put počinje u Foči i dalje ide pre-ko Gradca, Pljevalja, Prijepolja, Sjenice do Novog Pazara, gdje se završava (dug oko 220 km). Dužina novoizgrađenog puta Pljevlja–Mihajlovica iznosila je 16,8 km. Upotrebnu dozvolu dobio je sredi-nom 1970. godine. Put Andrijevica–Murino rekonstruisan je u pe-riodu 1977–1982. godine i dobio je novu dužinu 15,28 km (kraći je od starog za 3,15 km), sa širinom kolovoza sedam metara. Ovaj put dio je magistralnog puta M–9 Kolašin–Mateševo–Andrijevica–Murino–Bjeluha–Peć. Na magistralnom putu M–18 Šćepan Polje – Nikšić – Podgorica – Tuzi – Božaj koji počinje od Bačkog Brije-ga i ide preko Sombora, Bačke Palanke, Bijeljine, Tuzle, Sarajeva, Broda na Drini, Nikšića, Podgorice, Tuzi i završava u Božaju, iz-građena je nova trasa puta na dionici Plužine – Šćepan Polje i da-lje prema Foči 1965. godine. Izgradnjom HE "Piva" jedan dio ovog puta je potopljen, pa je u periodu 1969–1976. godine izgrađen novi izmješteni put u dužini 26 km i širine 6 metara. Dionica ove magi-strale Nikšić–Danilovgrad–Titograd (Podgorica) dužine 50,63 km izgrađena je novim pravcem koji je kraći od starog puta za 12 km. Širina kolovoza na ovom putu iznosi sedam metara, maksimalni uzdužni nagib nivelete do 5,0%, a minimalni radijus horizontalnih krivina 250 m. Izgradnja ove dionice započeta je 1974, a radovi su završeni 1980. godine. Od ukupno 848 km magistralnih puteva u Crnoj Gori u 1985. godini bilo je sa savremenim kolovozom 638,28 km ili 75,29% od ukupnog broja, sa modernizovanim asfaltnim ko-lovozom 10,45 km ili 12,91%2238 i sa tucaničkim kolovozom 100,05 km ili 11,80%.2239 Magistralni putevi u Crnoj Gori u 1985. godini imali su 191 most, dužine preko 11 km i 123 tunela, dužine oko 14,5 km, što je dokaz da su građeni i da su prolazili preko teških tere-na. U pomenutoj godini magistralni putevi su na 100 km² teritorije imali dužinu 6,14 km, što je za 0,28 km bilo manje od jugosloven-skog prosjeka. Mreža regionalnih puteva iznosila je 1975. godine 664 km sa savremenim asfaltnim kolovozom 77 km ili 11,7%, mo-dernim kolovozom 198 km ili 29,9% i sa tucaničkim kolovozom 387 km ili 58,4%. U 1980. godini povećana je dužina regionalnih

122

Broj 4 April 2020.

Most prijateljstva — onlajn uživo promocija crnogorskog turizma je 22. aprila održana u Kini. Tokom dva sata uživo emitovanja, skoro pet miliona kineskih internetskih ko-

risnika je uživo uživala prirodne ljepote i bogate kulturne baštine Crne Gore.

Kako javlja Rao Binbin, portparol kompanije Changhong, glavni vr-šilac te promocije, ta kompanija žele da na takav način pomogne oporavku crnogorske ekonomije nakon epidemije, prenosi CdM.

Tokom promocije je Zhao Yong, predsjednik kompanije Chang-hong je najavio i donaciju Crnoj Gori za borbu protiv epidemije, odnosno 50 000 zaštitnih maski i medicinske materijale.

Lansiranjem novog uređaja pozivamo kineske prijatelje da uživaju ljepote Crne Gore

Internetska uživo promocija ovih godina je postala novi trgovin-ski i marketinški trend u Kini, ali iskoristeći svoj uticaj organizuje takvu "prekograničnu" i dobrotvornu promociju o drugoj zemlji je ovaj prvi put. Kompanija Changhong je po tome stvorila novi re-kord u istoriji kineskog interneta.

Kompanija Changhong je osnovana 1958. godina, najveća industrij-ska kompanija u kineskoj provinciji Sichuan, vodeći je proizvođač kućnih elektronskih uređaja u Kini. Istog dana je Changhong lan-sirao svoj novi proizvod, odnosno televizor s 5G+8K rezolucijom. Kao vodeća domaća kompanija u Kini, u takvom trenutku uvijek privlači pažnju ogromnog broja građana.

"Želimo da iskoristimo takav trenutak, ponudimo svoju platformu kako na internetu tako i među našim klijentima, da održimo takvu dobrotvornu promociju o Crnoj Gori, i na takav način pomognemo oporavku ekonomije Crne Gore nakon epidemije", objasnio je Rao.

Na promociji su Crnogorci preko videozapisa predstavili svoju li-

jepu domovinu: Danilo Jeknić, učenik Konfucijevog instituta Uni-verziteta Crne Gore je na kineskom jeziku Kinezima predstavio Most na Đurđevića Tari, Balša Lompar, student Univerziteta Donja Gorica je predstavio stari grad Kotor, Ana Marojević, direktorica tu-rističke agencije FlyMontenegro je poslala dobrodošlicu kineskim turistima. I na kraju promocije je ambasador Crne Gore u Kini, Dar-ko Pajović pozdravio kineske gledaoce preko interneta i izrazio zahvalnost kineskim prijateljima.

Mnogo kineskih korisnika su porukama prokomentarisali kako nisu dobro znali za Crnu Goru ranije, i izrazili veliko interesovanje da putuju u Crnu Goru poslje epidemije. Osim toga, vaterpolistki-nje kineske ženske reprezentacije su preko videozapisa izrazile zahvalnost Crnoj Gori koja je na najkritičnom vremenu epidemije u Kini primila ih za pripreme za kvalifikaciju OI.

Za oporavak nakon epidemije i ljepšu saradnju Kompanija Chan-ghong se nalazi u gradu Mianyangu kineske provincije Sičuan. Mianyang je prijateljski grad Nikšića, a njihovi susjedni gradovi, Zigong je prijateljski grad Budve, Suining je prijateljski grad Žablja-ka, a provincija Sichuan gdje se nalazi ta kompanija je uspostavila prijateljske odnose sa Podgoricom u 2015. Predstavnici te kompa-nije smatraju da imaju više razloga da pomognu Crnoj Gori.

Kao što su oba ambasador Pajović i Zhao Yong, predsjednik kom-panije Changhong naveli, između Crne Gore i Kine se njeguje tra-dicionalno prijateljstvo, dva naroda uvijek u teškoj trenutci pomo-gnu jedan drugom. Što više, zahvaljujući filmu bivše Jugoslavije "Most", ta turistička atrakcija je neobično popularna među starim generacijama Kine. Očigledno je da između dvije države postoji veoma veliki potencijal za saradnju. Kako je Zhao istaknuo, dana-šnja najavljena donacija i promocija samo je prvi korak saradnje te kompanije sa Crnom Gorom, očekuju još ljepšu saradnju u bu-dućnosti.

Skoro pet miliona Kineza onlajn uživalo u ljepotama Crne Gore

Prezentacija naše turističke destinacije