01

PLIVA u HrvatskojStudeni 2012. J broj 70 Magazin PLIVEMagazin PLIVE

Četrdesetak predstavnika najvećih veledrogerija i ljekarni posjetili su 22. i 23. studenoga PLIVU. Obi-lazak su započeli posjetom Istraživačkog instituta i pogonu Opreme u Zagrebu, a nastavili na PLIVINOJ lokaciji u Savskom Marofu. Tijekom uvodne prezentacije Tim Orešković, pred-sjednik PLIVINE Uprave pozdravio je goste i pože-lio im dobrodošlicu u PLIVU te ih upoznao s veli-kim investicijskim ciklusom vrijednim više od 200 milijuna dolara i ambicioznim planovima za pove-ćanje proizvodnih kapaciteta tvornice suhih oral-nih oblika i aktivnih farmaceutskih supstancija. U to su se imali prilike uvjeriti na samim gradilišti-ma na lokaciji Prilaz baruna Filipovića i u Savskom Marofu gdje ih je dočekao Zoran Bunčić, član Upra-ve PLIVE.S poslovnim procesima PLIVE u Zagrebu uvažene

goste upoznali su Biserka Cetina Čižmek i Ernest Meštrović, Branimir Dujmić, Boris Čačić, Maja Tr-govčević i Saša Grubačić te Robert Franković i To-mislav Đuroković u Savskom Marofu.Posjet PLIVI, nekima i prvi posjet farmaceutskoj proizvodnji, za sve je bio vrijedno i zanimljivo isku-stvo, a gosti su posebni bili impresionirani napred-nim tehnologijama u proizvodnji aktivnih farma-ceutskih supstancija te činjenicom da je PLIVA je-dina farmaceutska kompanija u Hrvatskoj s verti-kalno integriranom proizvodnjom. Ovakvi posjeti dobar su način učvršćivanja surad-nje i poslovnih odnosa s PLIVINIM najvažnijim par-tnerima, a već su zakazana druženja s predstav-nicima Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog farmaceutskog društva i Farmaceutsko-biokemij-skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (S.F.)

PREDSTAVNICI NAJVEĆIH VELEDROGERIJA I LJEKARNI POSJETILI PLIVU

REKORDOpremljeno 2 milijuna bočica str 03

TEVA GRUPAPorast neto prihoda za 14 posto str 02

KULTURATjedan PLIVE u Muzeju g. Zagreba str 05

02

Magazin PLIVEStudeni 2012. Teva grupa

Drage čitateljice i čitatelji,

Ovaj broj Magazina obiluje dobrim vijestima: od rezultata Teva grupe za treće tromjesečje koje karakterizira rast neto prihoda za 14 posto, ulaska tržišta Slovenije u regiju JIE s 1. siječnjem sljedeće godine, do rekorda u Opremi i obilježavanja prve godišnjice formiranja PGT Healthcare grupe što su ga organizirale kolegice iz našeg OTC-a.

Slijede prilozi iz različitih dijelova kompanije te najave obilja događanja koja se organiziraju uoči predstojećih blagdana, od dodjele Nagrade PLIVE, do kino predstave za naše mališane i Partyja za odrasle. Kao i uvijek, u nastavku su naše redovite rubrike i vijesti iz kompanije i izvan nje.

Do sljedećeg blagdanskog broja u prosincu, srdačno vas pozdravlja

Uredništvo

UVODNIK OBJAVA REZULTATA TEVE ZA TREĆE TROMJESEČJE 2012.Teva Pharmaceutical Industries Ltd. (NYSE: TEVA) je 1. studenoga 2012. objavila rezultate za tromjesečje koje završava 30. rujna 2012.

Osnovne značajke razdoblja su po-rast neto prihoda za 14% koji iznose 5,0 milijardi dolara, u usporedbi sa 4,3 milijarde dolara u trećem tromjeseč-ju 2011. i porast dobiti po dionici (non-GAAP) koja je porasla za 2% i iznosi 1,28 dolara• Ostvaren je organski rast neto priho-da od 1,3%, u odnosu na treće tromje-sečje 2011., kao i organski rast od 6% isključujući učinak generičke konku-rencije lijeku Provigil®. • Zabilježena je neto dobit (gubitak) (GAAP) od (79) milijuna dolara u od-nosu na 916 milijuna dolara u tre-ćem tromjesečju 2011. te razrijeđena dobit po dionici (GAAP) od (0,09) do-lara u odnosu na 1,03 dolara u istom razdoblju prošle godine. Na neto do-bit (GAAP) prvenstveno su utjecala dva značajna izdatka: rezervacija za potencijalni gubitak od 670 milijuna dolara za patentni spor koji je u tije-ku te smanjenje vrijednosti imovine, uglavnom povezano s procijenjenom vrijednošću istraživanja i razvoja, u iznosu od 481 milijun dolara. • Operativna dobit (non-GAAP) izno-si 1,4 milijarde dolara i porasla je za 6% u odnosu na 1,3 milijarde dolara u trećem tromjesečju 2011. Neto do-bit (non-GAAP) iznosi 1,1 milijardu do-lara i ostala je ista kao i u trećem tro-mjesečju 2011. Razrijeđena dobit po dionici (non-GAAP) iznosi 1,28 dolara i porasla je za 2% u odnosu na 1,25 do-lara u trećem tromjesečju 2011. • Novčani tok iz poslovanja iznosi 1 mi-lijardu dolara i povećan je za 117% u odnosu na 482 milijuna dolara u tre-ćem tromjesečju 2011. Slobodni nov-čani tok iznosi 577 milijuna dolara u usporedbi sa 2 milijuna dolara u tre-ćem tromjesečju 2011.

• Prihodi od prodaje lijeka Copaxone®, vodeće terapije za multiplu sklero-zu u SAD-u i globalno, veći su za 13% i iznose 1,05 milijardi dolara, u odnosu na 928 milijuna dolara u trećem tro-mjesečju 2011. • Neto prihodi generičkih lijekova u SAD-u iznose 1,1 milijardu dolara, što predstavlja rast od 24% u odnosu na 863 milijuna u trećem tromjesečju 2011. godine. • Na razini cijele 2012. godine očeku-ju se neto prihodi u rasponu od 20,1 do 20,7 milijardi dolara te razrijeđena dobit po dionici (non-GAAP) u raspo-nu od 5,32 do 5,38 dolara. Neto prihodi u Europi u trećem su tro-mjesečju iznosili 1,4 milijarde dolara (28% ukupnih prihoda), što predstav-lja rast od 1% u odnosu na treće tro-mjesečje 2011. ili 13% u lokalnim valu-tama. Uključivanje lijekova Cephalona kao i snažniji prihodi nekih brend lije-kova, prvenstveno lijeka Copaxone®, nakon povrata marketinških i distri-bucijskih prava, pozitivno su utjecali na prihode u Europi u tom tromjeseč-ju. Taj je rast, međutim, neutraliziran

negativnim valutnim učincima (pr-venstveno eura) i u manjoj mjeri ni-žim prihodima od prodaje generičkih lijekova zbog postojeće makroeko-nomske situacije i zdravstvenih refor-mi na ključnim europskim tržištima, na kojima je povećan ulazak gene-ričkih lijekova na tržište uz istodobno snižavanje njihovih cijena. Intenzivno se radi na prilagođavanju strategije i komercijalnog modela u Europi novo-nastalim uvjetima. „Sa zadovoljstvom objavljujemo da smo i u trećem tromjesečju ostvari-li solidne poslovne rezultate i da se ra-dujemo završetku poslovne godine u skladu s očekivanjima koja smo izni-jeli u svibnju“, izjavio je dr. sc. Jeremy Levin, predsjednik i glavni izvršni di-rektor Teve, te dodao: „Također, zado-voljni smo ohrabrujućim rezultatima razvoja za lijekove Copaxone® i laqu-inimod, kao i odobrenjem lijeka Syn-ribo®. Ta su postignuća dodatni poti-caj našoj predanosti da oboljelima od multiple skleroze i drugim bolesnici-ma diljem svijeta osiguramo najbolja terapijska rješenja.“

Odnedavno Teva Serbia na adresi www.teva.rs ima novu web stranicu. Ona je u potpunosti dizajnirana i usklađena s Tevinim globalnim standardima i vizualno nalikuje korporativnim kao i ostalim Tevinim internet stranicama u cijelom svijetu. Stranica je na srpskom jeziku, kreirana isključivo za to tržište , jednostav-na je za korištenje, intuitivna i prilagođena krajnjim korisnicima. Uskoro se planiraju nove web stranice za tržišta Bosne i Hercego-vine i Makedonije.

NOVA WEB STRANICA TEVE SERBIA

Magazin PLIVE Studeni 2012.

03

Aktualno

Tijekom listopada pogon Oprema opremio je više od 2.000.000 boči-ca suhih sirupa, što je dosad najve-ća količina opremljena tijekom jed-nog mjeseca. Za ostvarenje ovog izuzetnog rezul-

tata zaslužni su zaposlenici Opreme, pogona Suhih oralnih oblika koji su uz redovitu proizvodnju tableta uspjeli proizvesti i isporučiti dovoljne količi-ne suhih sirupa, ali i svi ostali, od Lan-ca opskrbe do Kvalitete.

U cilju dodatnog jačanja svoje snage u OTC segmentu, TEVA je udružila svo-je poslovanje na svim internacionalnim tržištima s kompanijom P&G i oformi-la novu PGT Healthcare grupu sa sjedi-štem u Genevi. Kompanija P&G nadale-ko je poznata kroz brandove Pampers, Always, Gillette, Ariel i mnoge druge, dok je manje poznato da je upravo P&G vla-snik branda VICKS koji je vodeći globalni brand u OTC segmentu prehlade i gripe.Očekuje se da će sinergija ključnih sna-ga, P&G-a iz područja marketinga i TE-VE iz područja farmaceutike, stvoriti naj-brže rastuću i vodeću kompaniju na glo-balnom OTC tržištu. Nova strategija već se odrazila i na PLIVU u Hrvatskoj. Ove su godine zaposleni novi djelatnici čime je broj ljudi u OTC timu povećan čak tri pu-ta. Time su stvorene pretpostavke da u razdoblju pred nama PLIVA svojim po-trošačima i kupcima ponudi nove vrijed-nosti i inicijative koje će zasigurno do-datno ojačati ulogu vodeće kompanije na OTC tržištu.

Drage kolegice i kolege, nastavljamo raditi na integraciji zemalja Jugoi-stočne Europe u Tevu Europa kako bismo dovršili integracijske procese prije nego što Hrvatska slje-deće godine postane punopravna članica Europ-ske unije. Projekt se odvija prema planu te će re-gija JIE sa 1. siječnjem 2013. godine početi poslo-vati unutar Teve Europa.U sklopu ovog projekta identificirali smo i predno-sti uključivanja Slovenije u regiju Jugoistočna Eu-ropa. Osim vještina i znanja zaposlenika u Hrvat-skoj i Sloveniji koja mogu pridonijeti cijeloj regi-ji, naš položaj na oba ta tržišta može pridonijeti ostvarivanju ekonomije razmjera. Sa zadovoljstvom objavljujem da će Slovenija sa

1. siječnjem postati dijelom regije Jugoistočna Eu-ropa i da će Marjan Ritonja, generalni direktor Slo-venije, od 1. siječnja biti odgovoran Timu Oresko-vicu, generalnom direktoru regije Jugoistočna Europa. Sve druge linije odgovornosti ostaju ne-promijenjene. Timu čestitamo na preuzimanju te dodatne od-govornosti, a Marjanu i njegovom timu na svemu što su ostvarili proteklih godina.

Srdačan pozdrav,

Hubert Puech d’AlissacViši potpredsjednik, Srednja i Istočna Europa

Teva Pharmaceuticals Europe BV

Tijekom studenog Ljudski poten-cijali su proslijedili poziv svim dje-latnicima PLIVE da dostave pri-jedloge za nominacije za Nagradu PLIVE u 2012. godini. Nagradom PLIVE želi se dati pri-znanje zaposlenicima koji su po-boljšali poslovne rezultate, unapri-jedili i pojednostavili poslovne pro-cese, koji su bolje koristili resur-se, povećali produktivnost, koji su zaslužni za uspješne istraživač-ke i razvojne projekte, te su svojim znanjima i stručnošću pridonijeli PLIVINOM poslovanju odnosno ko-ristili su ideje i kreativni potencijal na najbolji način ostvarujući cilje-ve kompanije.Nominacije za Nagradu PLIVE, za-primale su se u tri kategorije:1. ostvarene izuzetne rezultate u

godini dodjele, 2. dugogodišnji doprinos Društvu

te za 3. izuzetna dostignuća na području

zaštite na radute je ukupno zaprimljeno 15 indi-vidualnih i 22 timskih nominacija.Odluku o laureatima Nagrade PLI-VE donijet će Uprava PLIVE Hrvat-ske, a dodjela Nagrade održat će se u prosincu 2012. godine.

Rekord u Opremi

2 milijuna bočica suhih sirupa u listopadu

NOVA SNAGA ZA OTC SEGMENT

Slovenija i zemlje Jugoistočne Europe

Nominacije za Nagradu PLIVE za 2012. godinu

Krajem listopada i u PLIVI je obilježena 1. godišnjica poslovanja u

sklopu PGT Healthcare grupe

04

Magazin PLIVEStudeni 2012. TAPI

U ovom broju Magazina orijentirat ćemo se na ekološku stranu inve-sticija na lokaciji Savski Marof, i to prvenstveno na uređaj za pročišća-vanje procesnih plinova - regenera-tivni termički oksidator (RTO). RTO je uređaj koji je dizajniran kako bi na visokim temperaturama (u ras-ponu od 900°C do 1100°C) uništio potencijalna onečišćenja emisija u zrak, emitiranih iz procesnih toko-va. Regenerativno toplinsko oksidi-ranje koristi keramičke medije pa-kirane u vertikalne izmjenjivače to-pline visoke učinkovitosti. Oksida-cija se postiže kad struje procesnih plinova prođu kroz keramičke medi-je, miješaju se, te održavaju na povi-šenim temperaturama u komori za izgaranje. Osnovni koncept dizajna uređaja za toplinsku oksidaciju je promica-nje kemijske reakcije onečišćujućih tvari iz procesnih plinova sa kisikom na povišenoj temperaturi. Ova re-akcija uništava zagađivače u stru-ji zraka, pretvarajući ih u ugljični di-oksid, vodenu paru i toplinu. Sto-pa reakcije kontrolirana je sa tri me-đuovisna i kritična faktora: vrijeme, temperatura i turbulencija. U radu se procesni ispušni plinovi iz proizvodnih pogona putem cjevo-

voda dovode u usisnu granu RTO-a (pomoću visokotlačnog opskrb-nog ventilatora) i usmjeravaju u je-dan od kanistara za izmjenu ener-gije. Struja procesnih plinova prola-zi kroz prvi od izmjenjivača gdje ad-sorbira toplinu iz keramičkih medi-ja, te tako zagrijana ulazi u komo-ru za sagorijevanje (obično na tem-peraturi vrlo blizu one potrebne za oksidaciju), temeljito se miješa do temperaturne ujednačenosti (fak-tor turbulencije) i održava se u ko-mori za izgaranje na povišenim za-danim temperaturama (faktor tem-perature) uz vrijeme zadržavanja od

približno 0,5 sekundi (faktor vreme-na). Uništavanje onečišćujućih tvari u struji plina odvija se unutar komo-re za sagorijevanje gdje se po potre-bi može uvesti i pomoćno gorivo - prirodni plin. Nakon prolaska kroz komoru, čist (vrući) zrak se usmjerava kroz dru-gi izmjenjivač topline gdje se pre-uzima toplina vrućeg zraka u svr-hu predgrijavanja medija (ne obra-đenih procesnih plinova) za sljedeći ciklus. Čist i ohlađeni zrak se u ko-načnici usmjerava u atmosferu kroz ispušni sustav. Da bi se povećalo iskorištenje topline, put protoka zra-

ka se konstantno izmjenjuje izme-đu keramičkih medija u svrhu stal-ne regeneracije topline, pri tom po-stižući toplinsku energiju učinko-vitosti (TER), u rasponu od 85% do 97%. Za održavanje niske tempera-ture vanjskog dijela uređaja i sma-njenje gubitaka topline zračenjem, ložište je izolirano sa dugotrajnim keramičkim vlaknima. Učinkovitost uništavanje emisija onečišćujućih tvari od 99% je zajamčena.Iako i sada Pliva posjeduje zadovo-ljavajuću obradu procesnih plinova putem skrubera, odluka je zamije-niti dosadašnju tehnologiju sa naj-boljom raspoloživom tehnologijom za te svrhe a to je RTO.Za projekt Regenerativne termič-ke oksidacije izdana je lokacijska dozvola, građevinska dozvola se očekuje tijekom studenog, otvara-nje gradilišta i izgradnja u prosincu 2012.. Dovršetak izgradnje te opera-tivna testiranja očekuju se u veljači 2013. Ovim primjerom, kao i drugim ekološkim projektima koji su u razli-čitim fazama odobravanja ili izgrad-nje, pokazuje se na primjeru Plive, kako je moguće a i potrebno da in-dustrija i okoliš koegzistiraju, te da se ne svrstavaju na dvije oprečne strane, već u jednu zajedničku cje-linu - zelenu i ekološki prihvatljivu industriju.

Ulaganja u ekologiju

Regenerativna termička oksidacijaKao što ste već čitali ili vidjeli putem medija ili uživo, lokacija Savski Marof se djelomično pretvorila u gradilište, kao jedan od nužnih koraka na putu prema ostvarenju planiranih investicija izgradnje

pogona Sinteza SM2 i rekonstrukcije pogona Sinteza SM1, izgradnja je lokacijskog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kao i izgradnja uređaja za pročišćavanje procesnih plinova

J Napisao i snimio IVAN REBAC

„Pao mi je imunitet.“, „Alergičan sam na jago-de i ambroziju.“ - sve češće čujemo takve izja-ve. Kako i ne bismo kada su i dječja i astma odraslih u porastu, alergijski rinitis je sve če-šća pojava, broj kožnih alergija raste iz godine u godinu. Danas i do 30% europljana ima aler-gijski rinitis, do 20% boluje od astme, a 15% od kožnih alergijskih manifestacija. Zemlje na ju-gu Europe imaju najnižu stopu alergijskih bole-sti, dok u zemljama na sjeveru (Švedska, Nizo-

zemska, Danska…) su te stope najviše. Hrvat-ska je u prosjeku - negdje u sredini liste u druš-tvu s Mađarskom, Rumunjskom i Austrijom.

U ovoj znanstvenoj grani znanje se umnoža-va povećanom brzinom zahvaljujući tehnološ-kim dostignućima suvremenog doba. Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologi-ju HLZ-a u suradnji s Odborom za alergologiju, kliničku imunologiju i biološke preparate HA-ZU, u prošloj godini je nastojalo potaknuti širi krug kliničara da u svojoj struci uključe i „imu-nološki pogled“ na specifične probleme te da doprinesu uvođenju novih dijagnostičkih i te-

PLIVA NA GODIŠNJEM SASTANKU HDAKI 2012. U ZAGREBUGodišnji sastanak Hrvatskog društva za alergologiju i kliničku imunologiju – PLIVA sponzor

J Priredio MATO PAPIĆ

nastavak na stranici 07

Magazin PLIVE Studeni 2012.

05

Kultura

Petogodišnji projekt Muzeja grada Zagreba Za-grebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive (2009.- 2014.) istražuje, vrednuje i prezentira industrijsku prošlost i baštinu gra-da Zagreba. Industrija na početku 20. stolje-ća okosnica je razvoja grada. Muzej grada Za-greba ovim projektom prikazuje bogato indu-strijsko naslijeđe u cilju predstavljanja i oču-vanja vrijednih industrijskih objekata. Muzej je pripremio niz izložbi i događanja, a 1. studijska izložba otvorena je 16. listopada 2012. Druga etapa Projekta koja obuhvaća razdo-blje od 1918. do 1945. godine, tj. na razdoblje iz-među dva svjetska rata, kada je Zagreb bio pri-vredni centar jugoslavenske države i znača-jan industrijski grad u jugoistočnoj Europi. Za-grebom je vladala kvalitetna industrijska stru-ja. Tako se i PLIVA 1928. godine, preseljenjem svoje proizvodnje iz Karlovca, pridružuje ovom iznimnom i najsuvremenijem rastu i razvo-ju grada.Studijska izložba okosnica je druge eta-pe projekta Zagrebačka industrijska bašti-na: povijest,stanje, perspektive. Koncepcijski, izložba je osmišljena u 4 teme. Fokusira se na Zagreb kao industrijsko i financijsko središte

Kraljevine SHS/Jugoslavije te industrijsko na-slijeđe međuratnog doba. Prezentira utjecaj in-dustrije na urbanistički i ekonomski razvoj gra-da te utjecaj ubrzane industrijalizacije na de-mografski rast i promjene u strukturi stanov-ništva. U završnoj temi prikazano je osam indu-strijskih sklopova i objekata čije izvedbe izvor-no datiraju od 1918. do 1945. godine. Kriteriji za odabir su stupanj očuvanosti građevina, njiho-vo značenje u povijesnom kontekstu, vrijed-nost arhitektonskih izvedbi, sačuvani izvor-ni interijeri i strojevi, opasnost od uništenja ba-štinskih obilježja uslijed višegodišnjeg pro-padanja građevina ili agresivnih planova pre-namjene. Prezentirani su objekti s obilježjima graditeljske baštine, ukazuje se na njihovo sta-nje, perspektive prema važećim dokumentima te na sustav njihove zaštite.

Tjedan PLIVE u Muzeju grada Zagreba

ZAGREBAČKA INDUSTRIJSKA BAŠTINA 1918.-1945.Nekoliko stotina plivaša posjetilo je od 13. do 18. studenoga u Muzeju grada Zagreba studijsku izložbu

Industrijski centar države: zagrebačka industrijska baština 1918.-1945. gdje je povodom Tjedna PLIVE postavljena izložba o povijesti naše kompanije. Uz Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, realizaciju

aktivnosti tijekom 2012. i 2013. godine podržala je PLIVA, glavni pokrovitelj druge etape Projekta

J Pripremila DRIJENKA PANDŽIĆ KULIŠ

1941.-1960.ISTRAŽIVANJE KAO TEMELJ RAZVOJA

Završetak drugoga svjetskog rata, tvornica je dočekala

djelomično razrušena. Pogoni se temeljito preuređuju,

te se grade nove hale za sintetsku proizvodnju.

Tada već s novim imenom - PLIVA - jača proizvodnju,

povećava se broj zaposlenih, osnivaju se novi sektori

pa tako i Kontrolno-analitički.

1950. godine tvornica prema tadašnjem slijedu, preda-

na je na upravljanje radnom kolektivu. Djelatnici imaju

bogato proizvodno-tehnološko i znanstveno-istraživač-

ko iskustvo te imaju zacrtan vrlo ambiciozan plan.

S novim imenom PLIVA dobiva i

prepoznatljivi znak, slovo “P” smješteno

u savršeni krug, koji ujedno podsjeća na

tabletu.

U PLIVI su tada bile organizirane i jaslice. Djelatnice su mogle mirno

raditi dok su djeca bila zbrinuta.

Injekcije su se punile staklenim aparatima na ručni

pogon. Doziranje je bilo odmjereno štrcaljkama koje su se

nastavljale na iglu.

Prvi Institut otvoren je 1952. godine.

Panorama tvornice

U opremi lijekova tablete su se ručno brojile, stavljale u bočice i zatvarale.

Naljepnice su se lijepile ručno, a otvori bočica zatvrali su se plutenim čepovima.

Poslijeratna PLIVA zadržava istraživačko-razvojnu ori-

jentaciju i 1952. godine utemeljuje vlastiti istraživački

institut gdje su se razvijali vlastiti laboratorijski i tehno-

loški postupci za mnoge farmaceutske proizvode. Ubrzo

počinje proizvodnja sulfonamida druge i treće genera-

cije, zatim 1953. vitamina C prema vlastitoj patentiranoj

tehnologiji, pa 1959. vitamina B6, a vrlo brzo i oksitetra-

ciklina, antibiotika čija se proizvodnja temelji na bioteh-

nologiji. Nastavljaju se istraživanja u području metaci-

klina, beta-laktamskih antibiotika, derivata eritromicina

i prijavljuju prvi patenti u tom području. Sustavan rad

na razvoju postupaka i njihovo prenošenje u proizvod-

nju rezultirali su jačanjem PLIVE koja je vrlo brzo počela

izvoziti svoje proizvode na zapadno, prvenstveno ame-

ričko tržište.

06

Magazin PLIVEStudeni 2012. Kvaliteta

5. UVJETI ČUVANJA5.1. Čuvanje referentnih uzoraka gotovih pro-izvoda i aktivnih supstancija treba biti u skla-du sa važećom verzijom Note for Guidance on Declaration of Storage Conditions for Medicinal Products and Active Substances.

5.2. Uvjeti čuvanja trebaju biti u skladu sa marketinškom autorizacijom (npr. čuvanje u hladnjaku gdje je relevantno).

6. PISANI UGOVORI6.1. Ukoliko nositelj marketinške autorizacije nije ista pravna osoba kao lokacija odgovorna za puštanje serije proizvoda u EEA (European Economic Area), odgovornost za uzorkovanje i čuvanje referentnih uzoraka i kontrauzoraka treba biti definirana u pisanom ugovoru izme-đu dvije strane u skladu sa poglavljem 7 EC Vo-diča za Dobru proizvođačku praksu. To je pri-mjenjivo također i kada je bilo koja proizvodna aktivnost ili puštanje serije na lokaciji različi-toj od one sa ukupnom odgovornošću za seriju na EEA tržištu – u tim slučajevima dogovori sa svim drugim lokacijama vezano uz uzorkova-nje i čuvanje referentnih uzoraka i kontrauzo-raka trebaju biti definirani u pisanom ugovoru.

6.2. Odgovorna osoba za puštanje serije u pro-met (eng. Qualified person, QP) koja certifici-ra seriju za prodaju treba osigurati da svi re-levantni referentni uzorci i kontrauzorci budu dostupni u svako doba. Kada je potrebno, re-levantni dogovori trebaju biti definirani u pisa-nom ugovoru.

6.3. Kada je u proizvodnju gotovog proizvoda uključeno više od jedne proizvodne lokacije, dostupnost pisanih ugovora je ključ za kontro-liranje uzorkovanja i mjesta čuvanja referen-tnih uzoraka i kontrauzoraka.

7. REFERENTNI UZORCI - OPĆENITO7.1. Referentni uzorci namijenjeni su analizi i stoga trebaju biti dostupni laboratoriju sa vali-diranim metodama. Za polazne materijale ko-rištene u proizvodnji lijekova u EEA to je loka-cija proizvodnje gotovog proizvoda. Za goto-ve proizvode proizvedene u EEA to je proizvod-na lokacija.

7.2. Za gotove proizvode koji su proizvedeni

u zemlji izvan EEA;

7.2.1. kada postoji Sporazum o međusobnom priznavanju (eng. Mutual Recognition Agree-ment, MRA), referentni uzorci mogu se izuzeti i čuvati na lokaciji proizvođača. To treba biti de-finirano u pisanom ugovoru (kako je navedeno u točki 6) između lokacije uvoznika/puštanja proizvoda i proizvođača izvan EEA.

7.2.2. kada ne postoji Sporazum o međusob-nom priznavanju, referentni uzorci gotovog li-jeka trebaju biti izuzeti i čuvani kod autorizi-ranog proizvođača u EEA. Ti uzorci trebaju biti izuzeti u skladu sa pisanim ugovorom između svih uključenih strana. Uzorci se trebaju ču-vati na lokaciji gdje je provedeno testiranje na-kon uvoza.

7.2.3. referentni uzorci polaznih i pakirnih ma-terijala trebaju se čuvati na lokaciji gdje su upotrebljeni u proizvodnji lijeka.

8. KONTRAUZORCI - OPĆENITO8.1. Kontrauzorci trebaju biti reprezentativni za seriju gotovog proizvoda distribuiranog u EEA. Zbog moguće potrebe njihovog ispitivanja radi potvrde ne-tehničkih karakteristika za uskla-đenost sa marketinškom autorizacijom ili EU zakonodavstvom, kontrauzorci trebaju biti ču-vani unutar EEA. Najbolje je da se čuvaju na lo-kaciji gdje je odgovorna osoba za puštanje se-rije lijeka u promet (QP) koja certificira goto-vi proizvod.

8.2. U skladu sa 8.1., kada postoji operativan Sporazum o međusobnom priznavanju i refe-rentni uzorci se čuvaju na proizvodnoj lokaci-ji izvan EEA (t. 7.2.2.), posebni kontrauzorci se trebaju čuvati u EEA.

8.3. Kontrauzorci se trebaju čuvati u prostori-jama ovlaštenog proizvođača kako bi se omo-gućio izravan pristup od strane nadležne usta-nove.

8.4. Ukoliko je u proizvodnju, uvoz/pakiranje/testiranje/puštanje serije proizvoda uključeno više od jedne proizvodne lokacije unutar EEA, odgovornost za izuzimanje i čuvanje kontrau-zoraka treba biti definirana u pisanom ugovoru između uključenih strana.

J Pripremile TAJANA BEZMALINOVIĆ I ELIZABETA PAVKOVIĆ

DOBRA PROIZVOĐAČKA PRAKSA / GOOD MANUFACTURINGPRACTICEU ovom, 46.-om broju Male škole Dobre proizvođačke prakse nastavljamo sa Dodatkom 19 Dobre proizvođačke prakse EU za gotove lijekove i aktivne farmaceutske sastojke (API)

DODATAK 19 (ANNEX 19):

E REFERENTNI UZORCI I KONTRAUZORCI (engl. REFERENCE AND RETENTION SAMPLES)

9. REFERENTNI UZORCI I KONTRAUZORCI ZA PARALELNO UVEZENE/PARALELNO DISTRI-BUIRANE PROIZVODE9.1. Kada sekundarno pakiranje nije otvoreno, potrebno je čuvati samo korišteni pakirni ma-terijal ukoliko ne postoji rizik zamjene proizvo-da ili je rizik mali.

9.2. Kada je sekundarno pakiranje otvoreno, npr. kako bi se zamijenio karton ili liflet, tada je-dan kontrauzorak koji sadrži proizvod treba bi-ti izuzet po pojedinoj fazi pakiranja, jer posto-ji rizik za zamjenu tijekom opremanja. U slu-čaju zamjene (originalni proizvođač ili lokacija koja provodi paralelno opremanje),važno je da je moguće brzo odrediti tko je odgovoran zbog opsega povlačenja proizvoda.

10. REFERENTNI I KONTRAUZORCI U SLUČAJU ZATVARANJA PROIZVODAČA10.1. Kada se proizvodnja na određenoj lokaciji zatvori i proizvodna autorizacija predana, opo-zvana ili prestane postojati, vjerojatno će mno-ge serije lijekova koje su unutar roka valjano-sti koje je proizveo taj proizvođač ostati na trži-štu. Kako bi te serije ostale na tržištu, proizvo-đač mora organizirati transfer referentnih uzo-raka i kontrauzoraka (i relevantne GMP doku-mentacije) na autoriziranu lokaciju. Proizvođač mora udovoljiti zahtjevima nadležnih ustano-va vezano uz zadovoljavajuće uvjete skladište-nja i da su uzorci, lako dostupni i da mogu bi-ti analizirani.

10.2. Ukoliko proizvođač nije u poziciji izradi-ti potrebne ugovore, to se može delegirati na drugog proizvođača. Za delegiranje i pribav-ljanje svih potrebnih informacija za Nadlež-ne ustanove odgovoran je Nositelj odobrenja za puštanje proizvoda na tržište (eng. Marke-ting Autorization holder, MAH). Dodatno, MAH se treba, s obzirom na prikladnost predloženog dogovora za čuvanje referentnih uzoraka i kon-trauzoraka, konzultirati sa nadležnom ustano-vom svake zemlje članice u kojoj je se na trži-štu nalazi serija unutar roka valjanosti.

10.3. Ovi zahtjevi su primjenjivi i u slučaju za-tvaranja proizvođača izvan EEA. U takvom slu-čaju, uvoznik ima posebnu odgovornost osigu-rati zadovoljavajuća rješenja i da su konzultira-na nadležne ustanove.

Magazin PLIVE Studeni 2012.

07

Gospodarenje otpadom

Velikom broju okupljenih stručnjaka zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, među kojima su bili i PLIVINI predstavnici, na svečanom otva-ranju pozdravne riječi uputili su direktor Holdin-ga, ISWA-e, Davor Bernardić, predsjednik Grad-ske skupštine, Milan Bandić, gradonačelnika grada Zagreba i Mihael Zmajlović, ministar za-štite okoliša i prirode. Za razliku od nastupa na ranijim simpozijima, njihovi su govori bili obo-jani velikom dozom kritičnosti i samokritično-sti. Razlog tomu je skori ulazak RH u EU i sazna-nja da je do sada kod nas učinjeno vrlo malo na unaprjeđenju sustava gospodarenja otpadom, pogotovo na području usklađivanja s europskim direktivama te obvezama preuzetim u pristu-pnim pregovorima. Uz brojne stručnjake i auto-re iz RH, međunarodni karakter simpoziju su da-li predavači ISWA-e i EU-a, te predavači iz Au-strije, Danske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Ru-munjske, Cipra, Egipta i drugih zemalja. Teme simpozija su bile europska iskustva u gos-podarenju otpadom, aktualno stanje i perspekti-va gospodarenja otpadom u RH, a u svjetlu ula-ska u EU te suradnja znanosti i gospodarstva u službi gospodarenja otpadom. Većina izlaganja odnosila se na komunalni otpad, gospodarenje komunalnim otpadom u gradovima i općinama, deponijima komunalnog otpada, njihovom ure-đenju i sanaciji, financiranju i izgradnji regional-nih centara za gospodarenje otpadom s uklju-čenom mehaničko biološkom obradom otpa-da (MBO) i eventualnim spalionicama komunal-nog otpada. Dio tema odnosio se i na mogućno-sti iskorištavanje vrijednih svojstava otpada, bilo

kao sekundarne sirovine ili njegovim iskorišta-vanjem u energetske svrhe, primjerice korište-njem krutog oporabljenog goriva (Solid Recove-red Fuels, SRF) kao zamjenskog goriva u ener-getskim spalionicama ili cementarama (primje-ri iz Austrije, Njemačke, Nizozemske).Pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode naja-vio je dodatne izmjene prijedloga novog Zakona o otpadu i ubrzo nakon toga njegovo skoro stu-panje na snagu. Naime, zainteresirana javnost, pa tako i stručna služba PLIVE, već je u nekoli-ko navrata imala priliku sudjelovati u otvorenom savjetovanju i davati prijedloge i mišljenja, te se prezentacija konačnog prijedloga zakona oče-kuje odmah nakon Nove godine. Sukladno izja-vama predstavnika relevantnih državnih službi i sudionika simpozija očekuje se da će novi Za-kon o otpadu biti zaista usklađen s direktivama EU, prilagođen mogućnostima i potrebama svih subjekata u pri postupanju s otpadom u RH (od proizvođača otpada, preko sakupljača do obra-đivača), te ono najvažnije – primjenjiv u praksi. Na simpoziju su se čuli zanimljivi primjeri te pri-jedlozi novih i jednostavnijih pristupa vezano uz gospodarenje otpadom u RH. Implementacijom direktiva i smjernica EU-a u RH te korištenjem novih praksi i tehnologija kao što su sprječava-nje odlaganja otpada - “zero landfill”, iskorišta-vanjem vrijednih svojstava otpada - sekundar-nih sirovina, mehaničko biološkom obradom ot-pada (MBO) i sl. daju nam nadu da će i PLIVA kao proizvođač značajnijih količina otpada, moći iste u skoroj budućnosti zbrinjavati na ekološki i ekonomski prihvatljivije načine. Naravno, neke od ranije navedenih praksi PLIVA već neko vrije-me i sama primjenjuje.

XII. Međunarodni simpozij gospodarenja otpadom

USKORO KONAČNI PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O OTPADUPod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Agencije za zaštitu okoliša, a u

organizaciji Grada Zagreba, Zagrebačkog Holdinga, Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom

(HUGO – članica International solid waste association, ISWA), Hrvatske akademije znanosti i

umjetnosti i Geotehničkog fakulteta iz Zagreba, 29. i 30. listopada 2012. održan je XII. međunarodni znanstveno-stručni simpozij iz područja gospodarenja otpadom

J Pripremili ANITA BARAĆ MUTAK I JOSIP BRAČUN

Uvodni Govor Ministra ZOIP – g. Zmajlovića

rapijskih metoda. Na skupu koji se održao u za-grebačkom hotelu International od 22. do 24. 11. 2012. prijavilo se 119 sudionika među kojima je bilo najviše internista, pedijatara, dermato-loga, ORL-specijalista i liječnika opće medici-ne. Glavni sponzor bio je Belupo, dok je PLIVA imala 7 gostiju iz Zagreba (liječnici opće medi-cine), a na štandu je “naše boje” branila kolegi-ca Željka Prpić Plečko. Najviše se govorilo o te-

stovima (vještina izvođenja i interpretacije kož-nih i drugi testova), a nakon praktičnog i pisme-nog ispita polaznicima su podijeljeni certifikati.I za kraj o porijeklu riječi alergija: na osnovu svojih mnogobrojnih radova, austrijski pedija-tar Clemens von Pirquet je istaknuo da orga-nizam drukčije reagira na jednu tvar (serum, vakcinu i tuberkulin) kada se unese drugi put, nego što reagira na tu istu tvar kada se unese prvi put. Ovaj promijenjeni način reagiranja or-ganizma Pirquet je 1906. god. nazvao alergija, što dolazi od grčke riječi allós ergon, tj. druk-

čije reagiranje. U početku Pirquet nije ulazio u suštinu same reakcije, već je samo konstati-rao da je ona promijenjena, brža i jača. Kasnije je Pirquet pokušao objasniti ovu reakciju suko-bom stvorenih antitijela “ergina” nastalih po-slije prvog unošenja antigena i ponovo unije-tog istog antigena. Ova Pirquetova pretpostav-ka potvrđena je u kasnijim radovima mnogo-brojnih autora.Sada vam može biti jasnije zašto ste „odjed-nom“ alergični… iako riječ „alergičan“ ima i svoje drugo značenje.

PLIVA NA GODIŠNJEM SASTANKU HDAKI 2012. U ZAGREBUnastavak sa stranice 04

08

Magazin PLIVEStudeni 2012. Okruženje

Ministarstvo zdravlja najavilo je da će do sredine 2013. godine odredi-ti paket zdravstvenih usluga koje će se pokriti iz redovnog osigura-nja, dok će se ostale usluge mora-ti naknadno plaćati. Potpredsjed-nik Vlade Branko Grčić zatražio je od ministra zdravlja da predstavi plan reforma u sektoru zdravstve-nih usluga. Naime, Vlada pripre-ma izmjenu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zbog ob-veze usklađivanja s direktivom Eu-ropske unije o prekoračenoj zdrav-stvenoj zaštiti pacijenata. Novim Zakonom bitiće definirane sma-njene usluge zdravstvenih usluga, a koje su do danas bile pokrivene osnovnim paketom zdravstvenog osiguranja. Također, novi Zakon će donijeti i promjene na području dopunskog osiguranja i dodatnog zdravstvenog osiguranja.

Do srpnja 2013. godine Vlada će smanjiti paket obaveznih zdravstvenih usluga

U akciji Hipokrat uhićena cijela Uprava Farmala USKOK je uspješno završio akciju „Hipokrat“ zbog koje je uhićena ci-jela Uprava farmaceutske kompa-nije Farmal iz Ludbrega zajedno s predsjednikom Uprave te 27 trgo-vačkih putnika. Osumnjičenici su zadržani u pritvoru u istražnom za-tvoru. Djelatnike Farmala tereti se da su preko mreže svojih trgovač-kih putnika u zamjenu za darove utjecali na liječnike obiteljske me-dicine i farmaceute u ljekarnama, a kako bi izdavali što više njihovih lije-kova čime su izravno oštetili Hrvat-ski zavod za zdravstveno. Podaci iz istrage ukazuju da su liječnici u pro-sjeku dobivali 2000 do 3000 kuna mjesečno, a pojedini osumnjičeni liječnici terete se da su dobivali po-sebne bonuse od Farmala za prepi-sivanje onih lijekova kojima se bližio rok isteka trajanja. Tijekom istrage su pronađene SMS poruke koje su korumpirani liječnici izmjenjivali s ljudima iz Farmala koje su pokazale da su mito primali „na ruke“. Sma-tra se da je u aferi Hipokrat osumnji-čeno preko 500 liječnika.

Upravno Vijeće HZZO-a je prvi puta donijelo odluku o ograničavanju po-trošnje Fonda za skupe lijekove iz ko-jeg se financira liječenje onkoloških i rijetkih bolesti. Naime, HZZO je ustvr-dio kako zbog novih slučajeva obolje-nja potrošnja skupih lijekova rasla ot-prilike desetak posto godišnje.. Bolni-ce su, od 2010. godine, na raspolaga-nju za skupe lijekove imale 500 mili-juna kuna godišnje, međutim iz Za-voda ističu kako je potrošnja na go-dišnjoj razini zbog porasta novih slu-čajeva onkoloških bolesnika rasla 10 do 15 posto. Siniša Varga, direktor HZZO-a, tvrdi da se bolnice nisu dr-žale indikacija zbog čega su u prvih šest mjeseci ove godine nepotreb-no probile limit za otprilike 10 posto.

Limitiranjem skupih lijekova prven-stveno se nastoji uvesti reda u su-stav te prisiliti liječnike na racional-niju potrošnju. S ciljem bolje kontro-le potrošnje, HZZO je predvidio uvo-đenje obrazaca koje će morati ispuni-ti svaki liječnik koji prepiše skupi lijek. Takvim modelom liječnik će odgo-varati ravnatelju bolnice, a ravnatelj će ukoliko prekorači limit, odgovara-ti vlasniku ustanove, županiji ili dr-žavi. Ustanove koje zbog povećanog broja slučajeva oboljelih prekorače li-mit potrošnje, neće ostati bez lijeko-va, već će ravnatelji HZZO-u morati poslati izvješće na temelju kojega će se novac iz bolnica koje nisu potroši-le svoj mjesečni limit prenamijeniti u druge bolnice.

HZZO OGRANIČIO POTROŠNJU SVIH SKUPIH LIJEKOVA

ZA ONKOLOŠKE I RIJETKE BOLESTI

Agencija za lijekove i medicin-ske proizvode - HALMED objavila je izvješće o potrošnji lijekova za 2011. godinu prema kojem je u od-nosu na prošlu godinu postignu-to smanjenje potrošnje za 4,8 po-sto. Smanjena potrošnja odnosi se na skupinu lijekova na bazi sta-tina za kardiovaskularne bolesti, a koja se nalazi pri samom vrhu potrošnje lijekova. Tijekom 2011. godine u Hrvatskoj su se najviše trošili lijekovi za kardiovaskularne bolesti, zatim lijekovi koji djeluju na živčani sustav i lijekovi s učin-kom na probavni sustav i mijenu tvari. Analiza potrošnje u kuna-ma ukazuje da su ponovno na pr-vom mjestu kardiovaskularni lije-kovi, zatim lijekovi koji djeluju na živčani sustav, a na trećem mje-stu nalaze se onkološki lijekovi i

imunomodulatori čija je potrošnja u odnosu na 2010. godinu nara-sla za 26 posto. Potrošnja sustav-nih hormonskih pripravaka u pro-tekloj godini porasla je za 15 posto, dok je za skupinu lijekova s učin-kom za probavni sustav zabilje-žen rast od 7 posto u odnosu na prethodnu godinu. U 2011. godini najveću potrošnju u kunama, pre-ma veleprodajnim cijenama, zabi-lježili su antineoplastici i citosta-tici (455,6 milijuna kuna), zatim drugi pripravci koji djeluju na re-ninangiozni sustav (364,5 miliju-na kuna) te acetilsalicilna kiseli-na. Lijekovi koji su imali značaj-niji porast potrošnje od godišnjeg prosjeka u odnosu na 2010. godi-nu su: ranitidin (78%), pantoprazol (21%), metformin (19%), ibuprofen (15%) i ramipril.

I dalje pijemo najviše kardiovaskularnih lijekova, a najviše trošimo na onkološke lijekove Prema rezultatima istraži-

vanja provedenih u Danskoj, osobe koje uzimaju lijekove na bazi statina imaju 15 posto manje izgleda da će umrijeti od raka od onih koji ih ne ko-riste. Objavljeni rezultati po-kazali su da je korist od stati-na uočena bez obzira na dob bolesnika, vrstu raka, njego-vu proširenost po tijelu ili ve-ličinu. Danski znanstvenici pod vodstvom Stiga Bojase-na iz Sveučilišta u Kopenha-genu, proučili su više od 18 ti-suća slučajeva osoba obolje-lih od raka starijih od 40 go-dina koji nisu uzimali statine i usporedbom s osobama ko-je uzimaju statine, te su doš-li do podatka da je smrtnost kod takvih osoba manja za prosječno 15 posto.

STATINI POMAŽU OBOLJELIMA OD RAKA

Magazin PLIVE Studeni 2012.

09

Vijesti

Aktiv darovatelja krvi PLIVE

Nova akcija darivanja krvi: petak, 14. prosincaDrage kolegice i kolege, Aktiv darovatelja krvi PLIVE poziva Vas na četvrtu ovogodišnju akciju darivanja kr-vi što će se održati u petak, 14. prosinca 2012. na loka-ciji Prilaz baruna Filipovića. Darivanje krvi odvija se u sportskoj dvorani u podrumu Novog Istraživačkog in-stituta, u vremenu od 10,00 do 15,00 sati. Za vrijeme trajanja akcije na Ulazu u Institut bit će omogućen ulazak svim osobama koje žele darova-ti krv - zaposlenicima PLIVE s drugih lokacija, PLIVI-NIM umirovljenicima i građanima - darovateljima krvi. Hvala i pridružite nam se!

Aktiv darovatelja krvi PLIVE

U želji da u ovo predblagdansko vrijeme razveselimo naše ma-lišane, pripremili smo kino predstavu za djecu PLIVINIH zapo-slenika. Ove godine mališane ćemo razveseliti animiranim fil-mom “Pet legendi”, sinkroniziranim na hrvatski jezik, koji po-tječe iz studija DreamWorks. Tvorci filmova Shrek i Kung Fu Panda na velika platna donose epsku avanturu o legendarnim čuvarima dječjih snova. Na velika platna dolaze Djed Božićnjak, Jan Mraz, Zubić Vila, Uskršnji Zeko, Pješčan koji štiti san i snove sve djece na svi-jetu. Petorica junaka suprotstavljaju se Mrakuli koji želi osvoji-ti svijet i obaviti ga vječnim mrakom. Čuvari se udružuju i bore do zadnjeg daha kako bi zaštitili snove, nade, vjerovanja i ma-štu djece. Projekcija animiranog filma održat će se u subotu, 8. prosin-ca 2012. u 11:00 sati u kinu Cinestar Avennue Mall, Avenija Du-brovnik 16, Novi Zagreb. Film je prilagođen i predviđen isključi-vo za djecu PLIVAŠA do 15 godina starosti u pratnji JEDNOG ro-ditelja. Ulaznice će biti podijeljene putem evidentičara u tjednu prije projekcije (od 4. do 7. prosinca), prije projekcije moći će se preuzeti sok i kokice ispred dvorane.

KINO PREDSTAVA ZA DJECU PLIVAŠA

010

Magazin PLIVEStudeni 2012.

lajanjem, ali postoje i drugi načini poput npr. “bringsela“ ili “recalla“, gdje psi dolaze do svog vodiča kako bi ukazali na pronalazak i potom odveli vodiča do žrtve.Potražni psi su svi psi koji su ušli u program obuke za po-trage, završili program obuke za potrage te položili potreb-ne ispite. Iza te jedne rečenice stoji sustavan rad u trajanju između 2 do 3 godine. Obuka potražnih pasa ne završava položenim ispitima. Kako bi psi nastavili s uspješnim dalj-njim radom i pripremanjem za stvarne situacije, neophod-no je konstantno uvježbavanje i treniranje različitih situa-cija na različitim terenima i u različitim uvjetima. To, narav-no, rezultira vrlo čestim putovanjima, ali donosi jednu dru-gu prednost, a to je da se između vodiča potražnih pasa ši-rom Europe ostvaruju dobri odnosi, što bi moglo biti ključ-no po pitanju interoperabilnosti između spasilačkih timova.

VODIČI POTRAŽNIH PASA Kao i u većini zemalja, i u Hrvatskoj su vodiči potražnih pa-sa volonteri koji svoj posao obavljaju krajnje profesional-no. Pojam “volonter” znači da oni za svoje aktivnosti ne do-bivaju novčanu zaradu, ali tempo kojim rade i zahtjevi ko-ji su stavljeni pred njih su na potpuno profesionalnoj razini. I kandidati za potražne pse i kandidati za vodiče odabiru se posebnim metodama testiranja. Na taj način se već pri pri-stupu u obuku odabiru kondicijski i psihofizički odlično pri-premljeni kandidati, s potrebnim predznanjem i iskustvom. Vodiči potražnih pasa i njihovi psi školuju se i uvježbavaju pod nadzorom i u organizaciji instruktora za obuku potraž-nih pasa u obliku cjelodnevnih treninga, višednevnih vjež-bi, seminara, tečajeva i natjecanja na kojima je cilj što bolje pripremiti se za stvarnu situaciju. To je ozbiljan i dugotrajan proces koji traži puno odricanja, putovanja i entuzijazma, ali na drugačiji način se to ne može raditi. I psi i vodiči po-tražnih pasa tijekom svojeg školovanja moraju položiti slje-deće ispite: Opasnosti u ruševinama; Opasnosti u gorama i lavinama; Prva pomoć za ljude; Prva pomoć za pse; Orijen-tacija i topografija i Osnove alpinističkih i speleo tehnika.Nakon obuke, položenih ispita za vodiče i položenih ispita s psima, vodiči potražnih pasa i potražni psi osposobljeni su za sudjelovanje u akcijama spašavanja unesrećenih oso-ba i sposobni surađivati i zajednički raditi sa svim hitnim službama u kojima bi njihova pomoć bila potrebna. U Udru-zi ističu: “Ponosni smo što smo ostvarili svoj dugoročni cilj - imati interventni tim spreman u svako doba dana i noći izaći na teren u potražnu akciju spašavanja.” Od ukupno 52 psa s najvišom razinom certifikata u svijetu potražnih pasa, HUOPP ima čak 5!

Tragom PLIVINIH donacija

Udruga je osnovana 2004. godine; već 2005. postaje članicom Svjetske organi-zacije potražnih pasa, International Res-cue Dog Organization-a (IRO-a), a u trav-nju iste godine postaje dijelom Interven-tne specijalističke postrojbe Civilne za-štite Republike Hrvatske za spašavanje iz ruševina u sklopu Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Potražni psi igraju ključnu ulogu u potragama za unesreće-nim ili nestalim osobama na otvorenim prostorima, u ruševinama, odronima, la-vinama i sličnim situacijama. Oni su po-sebno obučeni da uz pomoć svog njuha lociraju unesrećene osobe u vrlo kratkom vremenu, na velikom području, u bilo ko-je doba dana ili noći i u svim vremenskim

uvjetima. Svi ljudi, i živi i mrtvi, ima-ju miris. Taj miris konstantno emitira-

mo u obliku mikroskopskih čestica. Mili-juni tih mikroskopskih čestica se nalaze i putuju zrakom i ovisno o vjetru dosežu ra-zličite udaljenosti. Potražni psi traže upra-vo po tom principu. Njima nije potreban trag tražene osobe, pa im samim time i ne smeta što je već velik broj osoba pro-šao istim područjem kao i nestala osoba. Pas se u potrazi za unesrećenom osobom koristi mirisima iz zraka, pa otuda i dola-zi engleski naziv za ovaj oblik radnih pa-sa: “air-scenting dog”. Potražni psi imaju samo jednu zadaću u akciji spašavanja, a to je pronaći osobu i obavijestiti svog vo-diča o pronalasku. Kao obavijest o prona-lasku unesrećene osobe najčešće se ko-risti sistem da pas ukaže na pronalazak

Hrvatska udruga za obuku potražnih pasa

Jedini zadatak - pronaći unesrećenogJedna od Udruga koja je ove godine dobila PLIVINU financijsku potporu je i Hrvatska udruga za

obuku potražnih pasa (HUOPP)

J Pripremio TOMISLAV MAREVIĆ

Radi neometajućeg redovitog poslova-nja organizacijskih jedinica i racionali-zacije troškova poslovanja Ljudski po-tencijali za 2013. godinu predložili su korištenje godišnjeg odmora i raspo-red neradnih dana u dane blagdana ka-ko slijedi:Raspored korištenja godišnjih odmo-ra utvrđuju organizacijske jedinice uzi-majući u obzir potrebe organizacije ra-da, odnosno procesa rada, te mogućno-sti za odmor raspoložive zaposlenicima uz uputu da, ako je to moguće, odre-de korištenje godišnjeg odmora ili dijela godišnjeg odmora svim zaposlenicima (kolektivni godišnji odmor) u trajanju od najmanje 15 radnih dana uzastopno unutar razdoblja od 22.07. do 16.08. 2013. godine i na dane

24.12. 2013. godine (Badnjak), 27.12.2013. godine (petak poslije Bo-žićnih blagdana) i 31.12.2013. godine (Stara godina).

Ovlašteni rukovoditelji odredit će zapo-slenike koji su zbog kontinuirane proi-zvodnje, normalnog poslovanja, opskr-be kupaca, rada na poslovima koji se ne smiju prekidati ili dežurstva jer to za-htjeva priroda posla, u dane utvrđene kao dani kolektivnog godišnjeg odmora, dužni raditi. Preporuča se također da se u OJ u kojima procesi rada to omoguća-vaju godišnji odmori planiraju na način da se dio dana godišnjeg odmora isko-risti na dane:

1. 31.05.2013. (petak) dan poslije Tije-lova2. 24.06.2013. (ponedjeljak) dan prije

Dana državnosti3. 07.10.2013. (ponedjeljak) dan prije

Dana neovisnosti4. 23. 12. 2013. (ponedjeljak) dan pri-

je Badnjaka5. 30.12.2013. (ponedjeljak) dan prije

Stare godine.

RASPORED BLAGDANA Dani blagdana u 2013. godini, kada se prema zakonu ne radi, su:

• 1. siječnja 2013. (Nova godina) • 6. siječnja 2013. (Sveta tri kralja) • 31.ožujka 2013. (Uskrs)• 1. travnja 2013. (Uskrsni ponedjeljak) • 1. svibnja 2013. (Blagdan rada) • 30. svibnja 2013. (Tijelovo) • 22. lipnja 2013. (Dan antifašist. borbe) • 25. lipnja 2013. (Dan državnosti) • 5. kolovoza 2013. (Dan domovinske zahvalnosti) • 15. kolovoza 2013. (Velika Gospa) • 8. listopada 2013. (Dan neovisnosti) • 1. studenog 2013. (Svi sveti) • 25. i 26. prosinca 2013. (Bož. blagdani)

Ovlašteni rukovoditelji odredit će zapo-slenike koji su zbog kontinuirane proi-zvodnje, normalnog poslovanja, opskr-be kupaca, rada na poslovima koji se ne smiju prekidati ili dežurstva, jer to za-htjeva priroda posla, dužni raditi u da-na blagdana.

PLAN GODIŠNJIH ODMORA I BLAGDANA ZA 2013.

Magazin PLIVE Studeni 2012.

011

Sport i rekreacija

POJEDINAČNO PRVENSTVO DŠR PLIVA U KUGLANJUDana 29.10.2012 održano je po-jedinačno prvenstvo DŠR Plive u kuglanju, gdje su snage odmje-rili kuglači iz ekipa Pliva 100 i Pli-va 200.Uz dobru atmosferu i timske šale podijeljene su i medalje, pa su ta-ko u prvoj ekipi Pliva 200 meda-lje podijeljene sljedećim redosli-jedom: 1. mjesto i zlatna medalja pripala je Damiru Klanjčiću 2. mjesto i srebrna medalja pripa-la je Vladimiru Buteku 3. mjesto i brončana medalja pri-pala je Vladimiru Radakoviću U drugoj ekipi Pliva 100 meda-lje su dodijeljene sljedećim redo-slijedom:

1. mjesto i zlatna medalja pripala je Davorinu Medved 2. mjesto i srebrna medalja pripa-la je Omeru Karabašiću 3. mjesto i brončana medalja pri-pala je Mariju Kraljiku Između ostaloga podijeljene su medalje kuglačima za ostvarene takmičarske rezultate u prošloj sezoni 2011/ 2012 i to: 3. HRVATSKA LIGA CENTAR – MUŠKI (2011/2012 god.) - PLIVA 200 1. mjesto – Damir Klančić 2. mjesto – Ivan Samardžić 3. mjesto – Vladimir Butek REGIONALNA LIGA ZAGREB – MUŠKI (2011/2012 god.) - PLIVA 100 1. mjesto – Omer Karabašić 2. mjesto – Davorin Medved

3. mjesto – Branko Liker Svi zajedno, uz domjenak u pro-storijama KK Pliva, te uz podje-lu medalja, pjesmu, druženje i za-bavu proslavili smo uspješnu se-zonu rekreativnog i sportskog ku-glanja u DŠR Pliva. Ujedno poziva-mo sve zainteresirane zaposlene

da nam se priključe u daljnjem ra-du kuglačke sekcije, osobito žene i djevojke, jer postoji mogućnost ponovnog aktiviranja ženske sek-cije kuglanja. Svim kuglačima že-limo što bolje rezultate u daljnjim takmičenjima, kako u kuglačkom, tako i u privatnom životu.

J Pripremio DAVORIN MEDEVED

Nevjerojatno je kako se stvari brzo mijenjaju. Po prvi put otišli smo na neki turnir neopterećeni, rekavši sami sebi da nakon sezone praćene oz-ljedama i nemamo pokrića za velika očekivanja. Idemo na nepoznat turnir, s novim ekipama, no-vim pravilima i sustavom i što god uspijemo na-praviti bit će ok. Da je jedini cilj, kao i uvijek, dati sve od sebe i otići s terena uzdignuta čela.Devet utakmica u dva dana izazov je i za mla-đe i spremnije igrače. Pa neka bude što bude. I nekako se sve posložilo. Prvi dan završava bez primljenog gola, 2:0, 2:0 i 6:0. Sad već i tablica izgleda zanimljivo, ne samo ekipi PLIVE, nego i protivnicima koji prate rezultate. I stvari se polako mijenjaju - svi dolaze pitati što je PLIVA, organi-zatori dolaze puni komplimenata za viđenu igru, suci pitaju igramo li i Futsal. I nama se čini da je pored dobrog rezultata i igra solidna, i da na te-renu stojimo odlično. No sutra je novi dan, čeka-ju nas minimalno nove tri utakmice, maksimalno njih šest. Ništa još nije gotovo. Bukurešt je zanimljiv grad, veoma živ i naizgled hektičnog prometa. No ima dozu svog istoč-noeuropskog šarma. Prepun je mladih ljudi u sta-roj jezgri, posvuda muzika, vreva ljudi ali i televi-zori sa prijenosima raznih nogometnih utakmica. I mi smo mislima na onom što nas čeka sutra. 10 ljudi u crveno bijelim bojama na ulicama Bukure-šta to proživljava na vlastiti način. Sljedeće je ju-tro vožnja do terena protekla u tišini. No, na te-

renu, nije bilo tišine, ponovo se igra dobro i PLI-VA privodi razigravanje u grupi kraju sa maksi-malnih 6 pobjeda i ukupnom gol razlikom 18:2. I kreće eliminacijska faza turnira, uvijek neugod-ne utakmice u kojima je svaka pogreška skupa. I malo je sreće nedostajalo. nakon odlično odrađe-nog i uvjerljivog četvrtfinala (3:0) nedostajalo je malo sreće za pobjedu u polufinalu. Zalutala i ne-sretno odbijena lopta ispala je sudbonosna pre-preka za ponovni ulazak PLIVE u finale WCG tur-nira i borbu za zlatno odličje. Nevjerica, tuga i ra-zočaranje jer smo stvorili desetak šansi, ali lop-ta jednostavno nije htjela u gol. Ali to je sport, po-nekad jednostavno ne ide. Glava gore, stisak ruke protivniku i pogled prema sljedećoj utakmici. Bilo

je sad važno skupiti snage i koncentracije i zavr-šiti turnir pobjedom i osvojiti medalju. I u toj uta-kmci PLIVA ponovo igra odlično i odnosi uvjerlji-vu pobjedu 4:1. PLIVA osvaja broncu, četvrtu me-dalju na četiri internacionalna natjecanja četvrtu godinu za redom. I uz svu tugu i frustraciju polufinalnom utakmi-com, mislim da neću pretjerati kad u ime eki-pe kažem da smo ponosni na taj rezultat. Pono-sni smo na činjenicu da iako smo u prosjeku naj-starija ekipa turnira (prosjek 36,7 godina), da smo u duši sportaši i da nam, priznajući sva pravila fa-ir playa, nikad nije svejedno hoćemo li pobijedi-ti ili izgubiti dok god dajemo sve od sebe. Ponosni smo na činjenicu što smo postali i više od jednog desetljeća ostali prava ekipa. Ponosni smo na to što su nam prilazili igrači drugih ekipa i pružali ru-ku uz gentlemensko pretjerivanje, “dečki bili ste najbolji, svaka čast na igri, mislili smo da ste po-slali reprezentaciju”.I prilikom dodjele medalja, PLIVINA je ekipa po-zvana na podij najavom “najbolja ekipa turnira”. U ime ekipe, zahvaljujem se organizatorima u Bukureštu na toploj dobrodošlici jer smo se kao gosti osjećali zaista ugodno i dobrodošlo, ostalim ekipama na fair playu, i svima koji su pomogli da ekspedicija Bukurešt još jednom predstavi PLI-VU kao kompaniju koja vrednuje i cijeni sportske vrijednosti i ljude koji te vrijednosti predstavljaju.

U ime ekipe PLIVE, Željko Mihalić

Korporativne igre, Bukurešt

PLIVINI nogometaši donijeli kući novu internacionalnu medalju - četvrtu u četiri godine zaredom!

PLIVU su na ovim korporativnim igrama predstavljali (slijeva na desno): Gornji red: Miroslav Žegarac, Dražen

Coban, Branko Liplin, Goran Šuto, Marko Đurašević Donji red: Igor Kosec, Željko Mihalić, Vladimir Butorac,

Saša Marić, Davor Pavetić

MAGAZIN PLIVE U HRVATSKOJ; Izdavač: PLIVA HRVATSKA d.o.o., Zagreb, Prilaz baruna Filipovića 25; Glavna urednica: Tamara Sušanj Šulentić; Izvršna urednica: Sanja Fressl; Uredništvo: Lara Ercegović, Drijenka Pandžić Kuliš, Mato Papić, Elizabeta Pavković, Davor Petanjek, Maja Radić, Ivan Rebac; Oblikovanje: Fingere; Tisak: FINGEREtisak, Samobor; Naklada: 2000 kom.; Adresa Uredništva: Prilaz baruna Filipovića 25, e-mail: Pliva.Magazin@pliva.hr

facebook.com/PLIVAzdravlje

Virtualni atlas mišićno-koštanog sustava donosi slikovni prikaz osnovne anatomske strukture pojedinih dijelova tijela i zasigurno će vam olakšati razumi-jevanje najčešćih ozljeda i oštećenja.

Novi pogled na prehranu educira kako pravilnim izborom namirnica možete unaprijediti vaše zdravlje, utjecati na prevenciju nastanka bolesti i ublažiti štete uzrokovane bolešću.

Peludna prognoza stiže na e-mailu s peludnom prognozom za gradove u kojima se vrše mjerenja koncentracije peluda u zraku. Doznajte što je u zraku i tome prilagodite svoje dnevne aktivnosti.

Svakog dana donosimo nove vijesti i za Vas biramo najaktualnije teme i sadržaje vezane uz zdravlje. Budite i Vi naš redovni posjetitelj!

PELUDNI KALENDAR

PELUDNA PROGNOZA

PREHRANA PO BOLESTIMA

VIRTUALNA VJEŽBALICA

MOBILNE APLIKACIJE

PRIRUČNIK BOLESTI

KALENDAR OVULACIJE

BODY MASS INDEX

www.PLIVAzdravlje.hr

Novi pogled na zdravlje