1

JAČANJE SISTEMA SOCIJALNE ZAŠTITE I INKLUZIJE DJECE U

BIHDJECA U MEDIJIMA: ZAŠTITA, INKLUZIJA I “VIDLJIVOST”

Interaktivna radionica o društvenoj zaštiti i inkluziji djece

CENTAR ZA SOCIJALNI RAD – IZAZOVI I MOGUĆNOSTI CENTRA U PRUŽANJU USLUGA I DAVANJU POMOĆI RANJIVIM KATEGORIJAMA

Fatima Čalkić, dipl. scr.JU KANTONALNI CENTAR ZA SOCIJALNI RAD SARAJEVO

2

Uloga i nadležnost organa starateljstva u zaštiti najboljeg interesa djeteta određena je sljedećim zakonima:

- Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom („Sl. novine FBiH“ broj 36/99, 54/04, 39/06, 14/09 i 17/19),- Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom („Sl. novine Kantona Sarajevo“ broj: 16/02, 8/03, 2/06 i 21/06)- Porodični zakon FBiH („Sl. novine FBIH“ broj: 25/05 i 41/05)- Krivični zakon FBiH („Sl. novine FBIH“ broj: 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05)- Zakon o krivičnom postupku FBiH („Sl. novine FBiH“ broj: 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 9/09)- Zakon o izvršenju krivičnih sankcija u Kantonu Sarajevo („Sl. novine Kantona Sarajevo“ broj 27/07)- Zakon o prekršajima FBiH („Sl. novine FBIH“ broj 31/06)- Zakon o zaštiti od nasilja u porodici („Sl. novine FBiH“ broj 22/05)

3

Korisnici socijalne zaštite u smislu navedenih zakona su lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe. Kada su u pitanju maloljetni korisnici, svrstani su u sljedeće kategorije:- djeca bez roditeljskog staranja,- odgojno zanemarena djeca,- odgojno zapuštena djeca,- djeca čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama (zbog nesređenih porodičnih odnosa, zbog materijalnih i drugih razloga)- djeca sa invaliditetom i djeca ometena u fizičkom i psihičkom razvoju,- djeca izložena zlostavljanju i nasilju u porodici

4

Prema Porodičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine (član 5.) “za pružanje stručne pomoći i zaštite prava i interesa djeteta i ostalih članova porodice, za rješavanje sporova između članova porodice, kao i u svim slučajevima poremećenih porodičnih odnosa, nadležan je centar za socijalni rad, sud i osoba ovlaštena za posredovanje”.

Prema Konvenciji o pravima djeteta, u svim aktivnostima koje se tiču djece, bez obzira ko ih poduzima, najbolji interes djeteta mora imati prioritetan značaj.

Kao jedno od osnovnih prava zajamčenih pomenutom Konvencijom i Porodičnim zakonom FBiH, jeste pravo djeteta da živi sa roditeljima. Potpun i skladan razvoj svakog djeteta vezan je za sretno i sigurno porodično okruženje u okviru kojeg dijete dobija adekvatnu njegu, brigu, zaštitu, odgoj, razumijevanje i prihvatanje.

5

Iskustvo organa starateljstva, u današnjim društvenim okolnostima, jeste da je sve veći broj djece uskraćen za sretno i sigurno porodično okruženje, bilo da se radi o nepovoljnim materijalnim, stambenim i zdravstvenim prilikama porodice, poremećenim porodičnim odnosima ili, što je veoma česta pojava, kombinaciji više nepovoljnih okolnosti.

Najveći broj prava djece propisanih konvencijama, ustavima i zakonima, doveden je u pitanje – pravo na staranje o životu i zdravlju, pravo na razvijanje osobnosti, pravo na obrazovanje, zaštitu od svih oblika nasilja, zloupotrebe, zlostavljanja i zanemarivanja.

6

Navedenim Zakonima i mnogim drugim aktima (pravilnicima, uredbama, protokolima..), pred Centar za socijalni rad postavljeni su brojni i veoma kompleksni zadaci u zaštiti prava i interesa korisnika, a posebno djece, kao i sve više administrativnih poslova i poslova prenesenih iz drugih oblasti (npr. postupci utvrđivanja prava osobama po osnovu neratnog invaliditeta).

Obimna i kompleksna problematika u oblasti socijalne i porodične zaštite pred Centar postavlja veoma težak zadatak kada se imaju u vidu skromne materijalne i kadrovske mogućnosti Centra.Podatak da na 10.000 stanovnika jedne općine imamo jednog socijalnog radnika, ili jednog psihologa i jednog pedagoga za područje cijele općine, dakle za oko 100.000 stanovnika, dovoljno govori o (ne)mogućnostima Centra da blagovremeno, sistematično i kvalitetno ispunjava svoje zadatke.

7

Unatoč navedenim ograničenjima, odgovornost Centra za najosjetljivije kategorije korisnika, a posebno djecu,usmjerava ga ka traženju i iniciranju rješenja kroz saradnju sa nevladinim, humanitarnim i drugim organizacijama, udruženjima i pojedincima, sa kojima kroz projektne aktivnosti ostvaruje značajne rezultate u zaštiti djece i mladih.

Među brojnim projektima koji su u poslijeratnom periodu bili usmjereni na zaštitu ranjivih kategorija, značajno je istaknuti projekte “Kuća na pola puta” i “Dnevni centar za djecu koja obavljaju rad na ulici Kantona Sarajevo”, a koji su se u zadnjih nekoliko godina razvijali i usavršavali.

8

Kuća na pola puta

Ciljevi projekta• Smještaj

•Jačanje kapaciteta mladih za samostalan život

•Integracija mladih u aktivnosti društvene zajednice

•Razbijanje predrasuda•Radno osposobljavanje

9

KNPU okviru Projekta prevencija trgovine

ljudima kroz pomoć ranjivim populacijama u BiH

Ciljna populacija

• 167 mladih brs KantonaSarajevo obuhvaćeno kroz programske aktivnosti (8 na smještaju)

• Odgajatelji koji su učesnici projekta

10

KNPDonatori i partneri

• Peace Flame FoundationHolandija

• UMCOR Sarajevo• UNHCR Sarajevo• Ministarstvo za rad,socijalnu

politiku,raseljena lice i izbjeglice• Grad Sarajevo• UG Obrazovanje gradi BiH• Health Net Sarajevo• Hope and Homes for Children• Ambasada Slovačke Republike• USAID• IOM

11

KNPPROGRAM

OBEZBJEĐUJE1. Pripreme za samostalan život -

psihosocijalne radionice, krizne intervencije, mreža pomagača

2. Priprema za ekonomsko osamostaljivanje, zapošljavanje i samozapošljavanje (edukacija, grant)

3. Kulturno-sportske aktivnosti4. Kampovi za mlade5. Instrumenti za realizaciju Projekta

12

KNPutjecaj

projekta

1. zaposleno 21 korisnika, 8 privremeno, 1 korisnik – samozapošljavanje

2. saradnja sa ZZ FBiH, Kantona Sarajevo3. saradnja sa poduzetnicima i

pojedincima koji mogu zapošljavati mlade

4. opredjeljenje za volonterski rad5. biznis planovi za 3 mladih 6. motivirani profesionalci, organizacije i

građani za pomoć ovoj kategoriji mladih

13

KNPutjecaj

projekta7. razvijena mreža podrške – 10 osoba

osposobljeno za vršnjačku podršku8. obavezani korisnici da zarađuju novac 9. rast motivacije mladih za grupni i individualni

tretman i edukaciju 10. rast sigurnosti, povjerenja, empatije

samopouzdanja, kreativnosti...11. promjenjeno ponašanje mladih – samokontrola 12. formiranje udruženja MBRS 13. povremena finansijska podrška Grada i

resornog Ministarstva mladima

14

KCSR Sarajevo je 2004. godine izradio projekat “Kuća na pola puta” i pronašao donatora. Donator Peace Flame Foundation –Holandija je iste godine obezbijedio sredstva za kupovinu kuće, te ubrzo i za njenu adaptaciju. Kuća je na dva sprata, sa četiri spavaće sobe za po dvije osobe (ukupno 8) i dva dnevna boravka. Ostali naznačeni donatori dali su svoj doprinos opremanju kuće i stvaranju pretpostavki za sve predviđene aktivnosti.

Uporedo sa adaptacijom i opremanjem kuće, vršena je priprema i edukacija potencijalnih korisnika kuće – mladih bez roditeljskog staranja koji su bili obuhvaćeni starateljstvom, hraniteljstvom, smještajem u srodničke porodice i institucionalnim oblikom zbrinjavanja.

U prvoj polovini 2006. godine kuća je dobila svoje stanare i od tada se projekat održava kroz brojne gore navedene aktivnosti, a sve kroz interdisciplinarni pristup problemu, saradnju vladinih i nevladinih organizacija, razvijanje mreže pomagača, kontinuirano praćenje i podršku mladim ljudima. Sve aktivnosti su usklađene sa evropskim standardima u zaštiti djece bez roditeljskog staranja,odvijaju sekroz interaktivni pristup i uvažavanje potreba i prijedloga mladih.

15

Programske aktivnosti odvijale su se uz određene teškoće koje su se ogledale u nestalnim finansijskim sredstvima za njihovu realizaciju i za održavanje kuće, a problem nezaposlenosti mladih nije bilo lako rješavati. Situacija se popravila 2011. godine kada je kuća postala vlasništvo KCSR, čime su stvorene mogućnosti za djelimično finansiranje režijskih troškova.

Sporazumom o saradnji između JU KCSR Sarajevo i KJU Dom za djecu bez roditeljskog staranja Sarajevo, koji je potpisan u julu ove godine utvrđena je uzajamna programska, tehnička i materijalna podrška između dvije ustanove, čija je svrha psihosocijalna podrška mladima bez roditeljskog staranja i priprema djece/mladih za samostalan život u Kući na pola puta u Kantonu Sarajevo. Sporazum bi trebao doprinijeti prevazilaženju gore navedenih teškoća u realizaciji projekta.

16

U program za podršku mladima bez roditeljskog staranja nakon napuštanja javne brige ( “Kuća na pola puta” ) od 2004. godine do danas uloženo je puno ljubavi, entuzijazma i napornog rada zaposlenika KCSR i ostalih saradnika.

Od borbe na razbijanju predrasuda lokalne zajednice na čijem području se kuća nalazi, do konkretnih, značajnih rezultata u radu sa ciljnom populacijom, KCSR pokazao je da može biti inicijator i nosilac značajnih društvenih promjena u pristupu ovoj ranjivoj kategoriji, ali i da mu je potrebno mnogo više razumijevanja i podrške društva/države.

17

DNEVNI CENTAR ZA DJECU KOJA OBAVLJAJU RAD NA ULICI KANTONA SARAJEVO

Projekat „Dnevni centar za djecu koja obavljaju rad na ulicama Kantona Sarajevo” je nastao na zajedničku inicijativu JU „Kantonalni centar za socijalni rad” Sarajevo, kao implementatora, i Save the Children, kao finansijera i stručne podrške Projektu. Formiran je u julu2009.godine, kao odgovor na učestalu pojavu djece koja obavljaju rad na ulicama Kantona Sarajevo i istraživanja koje je realizovao Save the Children u regiji Jugoistočne Evrope, kao dio vlastitog projekta. Glavni cilj Projekta je suzbijanje trgovine djecom, zaštita i pružanje podrške djeci koja obavljaju rad na ulici. Obzirom da pitanje postojanja Dnevnog centra nije bilo sistemski riješeno, JU „Kantonalni centar za socijalni rad” ulagao je ogromne napore na iznalaženju načina kako bi isti nastavio normalno funkcionisanje kao jedna od organizaciononih jedinica Centra i na taj način osigurao redovno finansiranje i nastavak rada.

18

CILJ PROJEKTA

Kao što je i navedeno u uvodu, glavni cilj Projekta je : Zaštita djece ulice koja su pod rizikom da postanu žrtve trgovine ljudima.Iz istog, proizilazi nekoliko podciljeva, koji obuhvataju:

- Identificiranje i bolje evidentiranje djece,- Utvrđivanje razloga njihovog boravka na ulici,- Omogućavanje ostvarivanja osnovnih dječijih prava, poput prava na identitet (upis u matičnu knjigu rođenih i državljana), zdravstvenu zaštitu, prava na obrazovanje, prava na socijalnu zaštitu, - Razvijanje odnosa povjerenja sa korisnicima,

19

- Informisanje šire javnosti o problemu prosjačenja- pružanje djeci sigurnog prostora oslobođenog predrasuda- Sprečavanje zloupotrebe socijalno ugrožene djece i njihovo lakše socijano uključivanje

KORISNICI USLUGA DNEVNOG CENTRA

Korisnici Dnevnog centra su djeca uzrasta od 5 do 15 godina, kao i njihovi roditelji. Djeca koja obavljaju rad na ulici su:- djeca zatečena u prosjačenju- djeca koja se bave pranjem vjetrobranskih stakala na raskrsnicama- djeca koja preprodaju sekundarne sirovine sa svojim roditeljima i - djeca pod rizikom od zloupotrebe, nasilja i trgovine

većina djece koja dolaze u Dnevni centar su stanovnici kantona Sarajevo (oko 80%). Ilegalno nastanjeni (RS i drugi kantoni), strani državljani, azilanti itd (20%)

20

RAZLOZI ZBOG KOJIH DJECA POSJEĆUJU DNEVNI CENTAR

Djeca koja posjećuju Dnveni centar dolaze iz socijalno ugroženih porodica, žive u veoma teškim uslovima i izloženi su negativnim faktorima ulice, prosjačenju i radu na ulici. Većina djece je u riziku od eksploatacije, trgovine ljudima i nasilja. Nažalost, djeca u početku dolaze zbog zadovoljavanja osnovnih fizičkih potreba (hrane, odjeće, kupanja), a tek nakon toga spoznaju i druge potrebe (edukativne, socijalne, kulturne potrebe) i pokušavaju ih zadovoljiti uz podršku angažovanih u Dnevnom centru.

Jedan broj djece koja se nalaze na ulicama Kantona Sarajevo su stalni, jedan broj djece povremeni, a jedan broj djece potencijalni korisnici Dnevnog centra.

21

DJELATNOSTI DNEVNOG CENTRA

Rad Dnevnog centra se realizirao na dva načina: rad u prostorijama Dnevnog centra i rad na terenu, dnevni i noćni.

Dnevni centar (stambena zgrada u centru grada površine 120 m2) obezbjeđivala je siguran prostor u kojem su se djeci nudile brojne usluge:- obroci (davanje raznovrsnih obroka više puta dnevno, ovisno o potrebama djece)- mogućnosti kupanja i pranja odjeće (roditelji donose veš na pranje)- dobivanja čiste odjeće poslije kupanja- socioedukativni i kulturni rad (upisivanje djece u redovan školski proces; osnovno opismenjavanje; priprema djece za upis u školu; pomoć pri izradi domaće zadaće; vođenje djece u bioskop, pozorište, biblioteke, na festivale; pomoć pri vađenju identifikacionih dokumenata za djecu; sportske aktivnosti sa djecom unutar Dnevnog cdentra i u parku; radionice sa djecom različitih sadržaja – učenje o dječijim pravima kroz igru, razvijanje radnih i higijenskin navika- Siguran prostor oslobođen predrasuda- upućivanje na institucije i pomoć porodicama da ostvare prava preko Službi socijalne zaštite i drugih institucija

22

Terenskim radom dolazilo se do novih korisnika Dnvenog centra i vršila identifikacija djece u stanju socijalne potrebe. Svakodnevno se sarađivalo sa zdravstvenim institucijama, školama, policijom i Službama socijalne zaštite. Rad na terenu omogućavao je najbolji uvid u socijalnu sliku porodice iz koje dijete dolazi i na taj način se najlakše mogao ponuditi dobrovoljan dolazak djece u Dnevni centar i sačiniti individualni plan zaštite djeteta. U toku obavljanja terenskog rada provođene su sljedeće aktivnosti:- posjeta gradskim raskrsnicama- posjeta uličnim žarištima na kojima djeca rade- odlazak u lokalne zajednice u kojima žive djeca pod rizikom od trgovine i nasilja- upućivanje porodica na institucije socijalne zaštite kako bi ostvarili prava - edukativno djelovanje u lokalnim zajednicama

U toku 2012. godine uveden je i povremeni noćni rad na terenu, sa ciljem identifikacije i evidentiranja djece koja, bez pratnje ili sa porodicama žive kao beskućnici u parkovima, haustorima i napuštenim devastiranim zgradama i njihovo uključivanje u aktivnosti Dnevnog centra

23

PRUŽAOCI USLUGA DNEVNOG CENTRA

Sve aktivnosti u Dnevnom centru realizirao je Stručni tim u sastavu:- koordinatorica projekta i vanjskih odnosa (pedagog)- koordinatorica unutrašnjih odnosa Dnevnog centra (pedagog)- koordinatorica terenskog rada (socijalna radnica)- profesor tjelesnog odgoja i vozač- psihologinja- asistent na terenu (iz romske zajednice)- medijator u romskoj zajednici (iz romske zajednice)- volonteri (studenti socijalnog rada, psihologije, pedagogije itd)

Svo navedeno osoblje radilo je po osnovu ugovora o djelu (nezaposlena lica).

U periodu od 2009. do 2012. ukupno 460 djece i 130 roditelja koristili su neke od usluga Dnevnog centra

24

OD PROJEKTA DO SISTEMSKOG RJEŠENJA

Na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom (april 2013. godine), pri KJU Disciplinski centar formirana je nova organizaciona jedinica fizički odvojena od drugih organizacionih jedinica te ustanove, koja će obavljati poslove vezano za zbrinjavanje djece do 18. godina starosti koja se nalaze u riziku, dok se ne steknu uvjeti za osnivanje posebne ustanove u kojoj će se obavljati ovi poslovi. Kroz sistemsko rješenje osigurano je redovno finansiranje i nastavak rada sa djecom u riziku.

Aktivnosti Dnevnog centra nastavljene su kroz Službu za prevenciju, prihvat i zaštitu djece u riziku koja je osnovana pri KJU Disciplinski centar i Mobilni tim Službe za prevenciju maloljetničke delinkvencije pri JU Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo. Između ove dvije javne ustanove potpisan je protokol o saradnji u avgustu ove godine.

25

HVALA NA PAŽNJI