Upload
lamlien
View
220
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Prije početka – podsjetnik na
kompetencije i vještine nastavnika
KOMPETENCIJE
Opće (generičke) Stručne*
Sposobnost analize i sinteze Planiranje i priprema
Sposobnost učenja Izvedba nastavnog sata
Rješavanje problema Vođenje i tijek nastavnog sata
Sposobnost primjene znanja u praksi Razredni ugođaj
Briga za kvalitetu Disciplina
Vještine upravljanja informacijama Ocjenjivanje uspješnosti
Sposobnost za samostalni i timski rad Osvrt i prosudba vlastitog rada
* - temeljna nastavna umjeća
VJEŠTINE
Izrada plana i programa Primjena nastavnih metoda
Izrada nastavne pripreme Praćenje postignuća učenika
Izrada ispitnih zadataka Kritički osvrt na rad
Razine definiranja ishoda učenja
ŠKOLSKI
KURIKULUM
KURIKULUM
ZANIMANJA
PREDMETNI
KURIKULUM
PODRUČJA – CJELINE
PREDMETNOG KURIKULUMA
PROCES UČENJA, NEPOSREDNA NASTAVA
NASTAVNI SAT
PLANIRANJE
REALIZACIJA
IU proizlaze iz svrhe i
ciljeva školskog kurikuluma,
upućuju na željene opće i
stručne kompetencije
IU proizlaze iz svrhe i
ciljeva kurikuluma zanimanja,
upućuju na željene opće i
stručne kompetencije
IU proizlaze iz svrhe i
ciljeva predmetnog kurikuluma,
upućuju na željene opće i
stručne kompetencije
IU proizlaze iz svrhe i
ciljeva nastavne cjeline,
upućuju na željene opće i
stručne kompetencije
IU postupci koj se kroz
definirane zadatke mogu
mjeriti i ocjenjivati prema
zadanim kriterijima
PREDMETNI KURIKULUM
Smjernice
Željko Habek, dipl.ing.
Razvoj kurikuluma na temelju standarda
kvalifikacije
Kurikulum opisuje sadržaj i aktivnosti koje učeniku
omogućuju ostvarenje zahtjeva kvalifikacije
Dokument kurikuluma osmišljen je kako bi:
služio za preobrazbu kvalifikacije u obrazovni program
nastavnicima pomogao u radu
služio kao ključni alat za osiguranje kvalitete
odredio sadržaj provedbe
Razine kvalifikacije HKO-a omogućuju usporedivost
kvalifikacija. Sadržaj kurikuluma mora odgovarati navedenoj
razini.
Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod – Aktiv strojarstva
Cjeloživotno obrazovanje
Izvor: S. Petrinšak: „Kurikulum temeljen na ishodima učenja (školski i predmetni kurikulum, među predmetna područja)”
Cjeloživotno obrazovanje
Cjeloživotno obrazovanje definira se kao aktivnost učenja tijekom
života s ciljem unapređivanja znanja, vještina i sposobnosti.
Cjeloživotno obrazovanje podrazumjeva:
Stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa,
znanja i kvalifikacija od pred škole do razdoblja iza umirovljenja.
Uvažavanje svih oblika učenja: formalno obrazovanje (nastavne i
izvannastavne aktivnosti), neformalno obrazovanje (npr.
usavršavanje vještina potrebnih na radnom mjestu,..) i informalno
obrazovanje (učenje na zahtjev, socijalno učenje i „ugradbeno
učenje”), međugeneracijsko učenje (razmjena znanja u obitelji,
među prijateljima).
Cjeloživotno obrazovanje - kompetencije Zajednički ciljevi sustava obaveznog obrazovanja i
stručnog usavršavanja temelje se na kompetencijama iz:
Funkcionalne pismenosti
Numeričke pismenosti
ICT kompetencija
Stranih jezika
Poduzetništva
Matematike i prirodnih znanosti
Interpersonalnih i socijalnih kompetencija
Učiti kako učiti
Opće kulture (prepoznavanje i korištenje njezinih dostignuća)
Kurikularni pristup
Za ostvarivanje ciljeva a posebno vezano za brze promjene u
globalnom društvu pristup obrazovanju mora biti potpuno drugačiji –
usmjeren na čovjeka kroz njegov cijeli životni vijek. Takav pristup ne
osiguravaju nastavni planovi i programi (usmjereni na nastavnika),
nego predmetni kurikulumi.
Zašto?
Zato što su to razvojni dokumenti - otvoreni didaktičko-metodički
sustavi koji učenicima, ali i nastavnicima pružaju mogućnosti
izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje ciljeva
Zato što su otvoreni za promjene i poboljšanja – sustavi koji su
otvoreni prema dijalogu, izboru i odlučivanju te omogućuje
samostalno učenje i učenje na temelju suodlučivanja.
Zato što će se promjene temeljiti na istraživanjima prvenstveno na
tržištu rada i u našem slučaju potrebama industrije i obrtništva.
Promjene u pristupu !!!
Tradicionalno
Kurikulumski
Dobar rad Kvalitetan rad
Ocjenjivanje drugih Samoevaluacija i samoocjenjivanje
Prisila Dogovaranje i suradnja
Naređivanje Vođenje
Vanjska motivacija Unutarnja motivacija
Suparnički odnos Suradnički odnos
Neuspjeh Uspjeh
Zahtjev Pomoć
Individualno učenje Suradničko učenje
Kurikulum temeljen na ishodima učenja
Cjelovit odgovor na slijedeća pitanja:
Zašto se uči?
Cilj i ishodi učenja: zanimanja, obrazovnog razdoblja, predmeta,
grupe srodnih predmeta
Što se uči?
Sadržaji
Kako se uči?
metode počavanja, način provjere usvojenih kompetencija,
evaluacija,....
Znači, nije bitan sadržaj nego kompetencije i ishodi učenja
(učenička postignuća).
Kurikulum je integrativan jer intra- i interdisciplinaran pristup te
međupredmetno povezivanje omogućavaju holistički (cjeloviti) pristup.
Međupremetno povezivanje - teme
Međupredmetne teme pridonose međusobnom povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu.
Njima se razvijaju različite temeljne kompetencije učenika.
Obvezne su u svima nastavnim predmetima i svi nositelji u školi obvezni su ih ostvarivati.
Međupredmetne teme su:
Osobni i socijalni razvoj
Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša
Učiti kako učiti
Poduzetništvo
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
Građanski odgoj i obrazovanje
Izvedbeni predmetni kurikulum
Izvor: D. Tepser „Smjernice za oblikovanje predmetnog kurikuluma”
Izvedbeni predmetni kurikulum Načela:
Autonomija – znači odgovornost
Jasnoća ideja, ciljeva i zadataka – mjerljivost (transparentnost rada)
Nastava – razvojni proces
Fleksibilnost
Kvaliteta znanja – primjenjivost
Praćenje i vrednovanje rezultata
Povezivanje predmeta i disciplina
Usmjerenost na razvoj učenikovih potencijala:
Kritičko mišljenje
Inovativnost
Rješavanje problema
Prosuđivanje i odlučivanje
samokontrola
Izvedbeni predmetni kurikulum
Ideja vodilja:
Jasno zapisana i prevedena u vrlo konkretne očekivane
ishode učenja.
- Što učenik treba i mora znati?
- utvrđen način i kriterij vrjednovanja i ocjenjivanja.
Predmetni kurikulum - elementi
1. Određenje predmeta – filozofija predmeta
2. Ciljevi
Opći
Specifični
3. Sadržaji
Teme, međupredmetne teme, korelacije 1.
2.
3.
4............
4. Očekivani ishodi, kompetencije
5. Pračenje, provjeravanje i ocjenjivanje
Predmetni kurikulum - elementi Nastavni (obrazovni) ciljevi opisuju što nastavnik čini da bi
učenici znali izvršiti na kraju određenog razdoblja učenja
(sukreiranje – ispitivanje interesa, dodatna nastava,
individualizacija):
Opći cilj ili svrha – očekuje se na kraju obrazovnog ciklusa.
Upućuje na sadržaj nastavne materije i što se želi obuhvatiti i
postići procesom poučavanja.
Primjer (predmet: Tehnologija zavarivanja):
Primjeniti tehnologiju zavarivanja REL postupkom u praksi.
Specifični cilj ili ciljevi – realiziraju se tijekom nastave.
Nastavnik opisuje što želi postići u određenom području.
Primjer (predmet: Tehnologija zavarivanja):
Parametri zavarivanja kutnog spoja konstrukcijskog čelika
REL postupkom u nadglavnom položaju.
Predmetni kurikulum - elementi
Sadržaji (zadaci nastave) (sukreatori): je aktivnost učenika
usmjerena na sadržaj učenja ili vježbe, pri čemu se rezultat
može opažati i mjeriti prema određenom kriteriju.
Opseg
Primjerenost
Aktualnost
Dinamika obrade
Primjer (predmet Tehnologija zanimanja):
Popuni obrazac dokumenta WPS za kutno zavarivanje lima
S355J2G3 debljine 10mm u nadglavnom položaju.
Predmetni kurikulum - elementi Očekivani ishodi učenja, kompetencije
Ishodi učenja su iskazi kojima se izražava što će učenik znati,
razumjeti i/ili biti u mogućnosti učiniti nakon što završi određeni
proces učenja. Ili, ishodi učenja su sve ono što se stječe
učenjem, a to su ustvari kompetencije, koje se prikazuju kroz
znanje i vještine, te pripadajuću samostalnost i odgovornost.
Kompetencije su znanja, vještine i uvjerenja (stavovi) pomoću
kojih je pojedinac osposobljen za izvršavanje određenog posla.
Proizlaze iz zanimanja. Preslikavaju se u nastavne jedinice,
teme i cjeline.
Ishodi učenja pokazuju udio stečenih vještina i kompetencija
učenika.
Primjer (predmet Tehnologija zavarivanja):
Učenik će znati izraditi i popuniti dokument WPS.
Predmetni kurikulum - elementi
Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje
je način kojim se vrjednuje kvaliteta ishoda učenja.
Procesno razvojni model
Školsko ocjenjivanje (metode procjenjivanja, formativno
ocjenjivanje i sumativno ocjenjivanje)
Vrjednovanje
Samoocjenjivanje/samovrjednovanje (vođenje učenika u
provjeravanju, razvijanje sposobnosti samoocjenjivanja)
Procjenjivanje (početne točke i ciljevi, kultura rada element
ocjenjivanja, lista praćenja)
Predmetni kurikulum - usmjerenost na cilj
Svrhoviti sadržaji
Metodička izvedba
Organizacija rada
Evaluacija
Izvor: D. Tepser „Smjernice za oblikovanje predmetnog kurikuluma”
Izvor: S. Petrinšak: „Kurikulum temeljen na ishodima učenja (školski i predmetni kurikulum, među predmetna područja)”
Literatura
1. S. Lončar-Vicković, Z. Dolaček-Alduk: ISHODI UČENJA -
priručnik za sveučilišne nastavnike, Osijek : Sveučilište
Josipa Jurja Strossmayera, 2009
2. S. Petrinšak: „Kurikulum temeljen na ishodima učenja
(školski i predmetni kurikulum, među predmetna područja)”
3. D. Tepser „Smjernice za oblikovanje predmetnog kurikuluma”
4. K. Tominović: Kompetencije i ishodi učenja, ppt, Pula,
Politehnika