Primjena postojećih web-servisa u turističkoj kartografiji · s podacima na karti (slika, zvuk, video, animacija), Primjena web-servisa u turističkoj kartografiji 10 dostupnost

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

Zavod za kartografiju i fotogrametriju; Katedra za kartografiju

Institute of Cartography and Photogrammetry; Chair of Cartography Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA

Primjena postojećih web-servisa u turističkoj kartografiji

DIPLOMSKI RAD

Izradila:

Anastazija Bakran, univ. bacc. ing. geod. et geoinf.

[email protected]

Zagreb, 2016.

mailto:[email protected]

Primjena web-servisa u turističkoj kartografiji 2

Zahvala:

Zahvaljujem se svojoj majci što mi je omogućila ugodno školovanje i bila mi oslonac na cijelom ovom putu.

Zahvaljujem se prijateljima i dečku koji su mi uljepšali i ispunili studentske dane radosnim i nezaboravnim trenucima i bili neprestana podrška.

Zahvaljujem se mentorici doc. dr. sc. Vesni Poslončec-Petrić i komentoru prof. dr. sc. Stanislavu Frangešu na savjetima i vodstvu pri izradi ovog diplomskog rada.


I. Autor

Ime i prezime: Anastazija Bakran

Datum i mjesto rođenja: 28.8.1992., Zagreb

II. Diplomski rad

Predmet: Tematska kartografija

Naslov: Primjena web-servisa u turističkoj kartografiji

Mentori: Doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

Prof. dr. sc. Stanislav Frangeš

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 15.1.2016.

Datum obrane: 15.7.2016.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:

Doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić Prof. dr. sc. Stanislav Frangeš Doc. dr. sc. Dražen Tutić


Sažetak:

Zadatak ovog diplomskog rada bio je izraditi online turističku interaktivnu kartu Krapinsko-zagorske županije, elaborirati postupak prikupljanja podataka, odabira prikladnog web servisa i programa koji će se koristiti, opisati postupak izrade te u konačnici objaviti i prikazati konačan rezultat tj. proizvod.

Ključne riječi: kartografija, interaktivna turistička karta, web-servisi

Abstract:

The main task of this master’s thesis was to create an online tourist interactive map of Krapina-Zagorje County, elaborate the process of data collection, choosing an appropriate web service and software that would be used, describe the drafting process and finally publish and present the ultimate result ie. product.

Keywords: cartography, interactive tourist map, web services,


S A D R Ž A J

1. UVOD .............................................................................................................. 7

2. KARTOGRAFIJA ............................................................................................ 8

2.1. DEFINICIJA I PODJELA KARTOGRAFIJE ............................................................ 8

2.2. KARTA ........................................................................................................ 8

2.3. DIGITALNA KARTOGRAFIJA I DIGITALNA KARTA ................................................. 9

2.4. INTERAKTIVNA KARTA – PREDNOSTI I NEDOSTACI .......................................... 10

3. WEB SERVISI ............................................................................................... 12

3.1. PRIMJENA WEB SERVISA ............................................................................. 12

4. PRIMJENA INTERAKTIVNIH KARATA U TURIZMU .................................. 14

4.1. PRIMJERI POSTOJEĆIH TURISTIČKIH INTERAKTIVNIH KARATA ........................... 14

5. KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA ........................................................ 21

5.1. TURIZAM ................................................................................................... 22

5.1.1. Brošure ............................................................................................. 23

6. IZRADA INTERAKTIVNE KARTE KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE . 25

6.1. PRIKUPLJANJE PODATAKA ........................................................................... 27

6.2. RAD U ZEEMAPS WEB SERVISU – IZRADA KARTE ........................................... 27

6.2.1. Mogućnosti Basic paketa .................................................................. 28

6.2.2. Testna karta ...................................................................................... 29

6.2.3. Dodavanje markera .......................................................................... 30

6.3. MOGUĆNOSTI KARTE .................................................................................. 37

6.3.1. Video upute za pregled karte ............................................................ 40

7. TURISTIČKA INTERAKTIVNA KARTA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE .................................................................................................... 42

7.1. PREGLED KARTE ........................................................................................ 43

7.1.1. Osobno računalo ili laptop ................................................................ 43

7.1.2. Pametni telefon ................................................................................. 43

7.1.3. Tablet ................................................................................................ 45

8. IZRADA WEB STRANICE ............................................................................ 48

9. ZAKLJUČAK ................................................................................................ 50

POPIS KORIŠTENE LITERATURE ..................................................................... 51

POPIS SLIKA I TABLICA .................................................................................... 53

PRILOZI ............................................................................................................... 55


ŽIVOTOPIS AUTORICE ...................................................................................... 56


1. Uvod

Cilj ovog rada jest proučiti određene web servise za izradu online karata i u konačnici iskoristiti znanje stečeno tijekom fakultetskog obrazovanja te izraditi turističku interaktivnu kartu Krapinsko-zagorske županije.

Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana u Republici Hrvatskoj, a Krapinsko-zagorska županija postala je uz grad Zagreb jedna od najposjećenijih turističkih destinacija kontinentalne Hrvatske. Projektom 'Bajka na dlanu' turizam je na području Hrvatskog zagorja procvjetao. Iako je većina posjetioca upravo iz grada Zagreba, sve je više turista koji dolaze ne samo iz Hrvatske već i iz drugih zemalja, naročito susjednih.

Turističke destinacije na području te županije postale su brojnije, a mnoge su i značajno preuređene s ciljem privlačenja većeg broja posjetioca. Upravo zbog raznolikog i posebnog sadržaja koji pruža Krapinsko-zagorska županija, želi se izraditi nova karta koja će u usporedbi s postojećim primjerima biti ažurnija, sadržajnija, a svakom će korisniku omogućiti pristup velikom broju dodatnih informacija i mogućnost planiranja budućeg putovanja u tim krajevima uz primjerenu dozu interaktivnosti.

Razlog izrade online interaktivnih karata jest da bi one bile javna dostupnost svima i na svakom mjestu budući da je danas veza s Internetom moguća bilo gdje i putem brojnih medija (računalo, tablet, pametni telefon), a žele se omogućiti objava i dijeljenje karte na drugim internetskim stranicama i putem društvenih mreža kako bi se broj posjetioca povećao. Također, želi se potaknuti korisnike da predlože i svoje preporuke i primjedbe s ciljem poboljšavanja i ažuriranja karte kroz vrijeme jer su promjene neizbježne.

Konačna ideja je kreirati internetsku stranicu na kojoj bi se interaktivna karta objavila zajedno sa svim dodatnim brošurama, poveznicama i izvornicima podataka vezanim uz turizam Krapinsko-zagorske županije, kako bi na jednom mjestu bilo dostupno sve što bi posjetiocu bilo od interesa. Želi se povećati zanimanje za provođenje godišnjeg odmora ili izleta u tim krajevima kako bi se u budućnosti dobio još veći poticaj za ulaganje i razvoj Krapinsko-zagorske županije.


2. Kartografija

Za bolje shvaćanje nadolazećih pojmova vezanih uz digitalnu kartografiju, statične i dinamične te interaktivne karte, prvo je potrebno ukratko objasniti pojmove kartografije i karte općenito.

2.1. Definicija i podjela kartografije

Kartografija je staro umijeće, vještina, struka, ali riječ kartografija prvi se put pojavljuje uz riječi geografija i horografija izgravirana na jednom geodetskom instrumentu iz 1576. godine. Kao pojam za znanstvenu djelatnost prvi ju je upotrijebio povjesničar geografije M. F. Desantarem 1839. godine. Kartografija je sve do 19. stoljeća bila gotovo isključivo u okrilju geografije, jer su geografska otkrića bila poticaji za razvoj. Od 15. stoljeća pravi poticaj dolazi od matematike, osobito za teoriju kartografskih projekcija. Idući poticaj je od strane geodezije kao primijenjene matematičke discipline, osobito kao geodetska osnova teorije izohipsi. U geodeziji je kartografski prikaz krajnji rezultat rada.

Objekt istraživanja kartografije je pretvorba prostorne stvarnosti u grafički prikaz u ravnini, tj. pronalaženje najprikladnije kartografike i vrste kartografskog prikaza, kako bi taj prikaz ili znakovni model određenih vanjskih i unutrašnjih obilježja prostorno vezanih i položajno određenih objekata bio takav da kod korisnika može izazvati što bolju predodžbu prostorne stvarnosti.

Kartografija je kao primijenjena znanost preuzimala znanja, metode i teorije od drugih znanosti. Međutim, koristeći spoznaje dobivene vlastitom praktičnom djelatnošću, stvorila je svoje metode i teorije.

Postoji više načina na koji se kartografija može definirati. Hake kaže kako je kartografija djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom. Pri tome se prostornom informacijom smatra svaki navod, kojemu uz iskaz o značenju objekta pripada i položajna određenost u datom sustavu.

Nešto kraću i jednostavniju definiciju kartografije daje Međunarodno kartografsko društvo: Kartografija je disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata.

Podjela kartografije ovisi o prirodi podjele koja se zahtjeva. Prema objektu prikaza dijelimo je na topografsku i tematsku kartografiju, prema namjeni na civilnu i vojnu kartografiju, te prema metodama izrade na klasičnu i digitalnu kartografiju (Frangeš, 2006).

2.2. Karta

Pojam karta ima više definicija. Jedna od njih je kako je karta umanjen, generaliziran, uvjetno deformiran i objašnjen kartografski prikaz površine Zemlje, ostalih nebeskih tijela ili nebeskog svoda u ravnini, kao i objekata povezanih s tim objektima.


Međunarodno kartografsko društvo usvojilo je definiciju da je karta kodirana slika geografske stvarnosti koja prikazuje odabrane objekte ili svojstva, nastaje stvaralačkim autorskim izborom, a upotrebljava se onda kada su prostorni odnosi od prvorazredne važnosti.

Temeljna podjela geografskih karata je na topografske i tematske karte (Frangeš, 2006).

2.3. Digitalna kartografija i digitalna karta

Razvojem tehnologije, tradicionalne karte počinju se odvajati od novih, modernih karata. Prije je bilo jasno tko i kako izrađuje karte i to su bili stručnjaci – kartografi i/ili GIS stručnjaci. Budući da je danas mnoštvo kartografskih podataka slobodno i dostupno (pogotovo na Internetu) zajedno s brojnim kartografskim programima, velik broj laika se također može upustiti i upušta se u izradu raznih karata. Mnoštvo tih karata izrađuje se i objavljeno je na Internetu i može se reći da je to jedna od glavnih razlika današnjih karata u odnosu na tradicionalne. Bitno je napomenuti da samo zato što postoje brojni programi i web servisi za izradu online karata, taj proces još uvijek nije u potpunosti jednostavan, pogotovo što se tiče razvoja programa i servisa koji služe toj svrsi. Također, podaci koji su besplatno ili jeftino dostupni nisu uvijek najkvalitetniji te su danas provjereno kvalitetni geopodaci često skupi, naročito na području Europe (Župan, 2012/2013). Dakle, današnje su karte uglavnom u digitalnom obliku i objavljene na Internetu za razliku od tradicionalnih analognih karata na papiru.

Digitalna kartografija definira se kao primjena računalne tehnologije u kartografiji. Neki autori razlikuju elektroničke i digitalne karte. Prema geodetsko – geoinformatičkom rječniku DGU-a elektronička je karta interaktivni kartografski sustav za pretraživanje i pokazivanje informacija. Sastoji se od jedne ili više karata spremljenih u rasterskom ili vektorskom formatu i baze podataka s opisnim podacima o pojedinim objektima. Sadrži i softver za pretraživanje i prikazivanje karata i opisnih podataka na ekranu osobnog računala ili radne stanice. Osim karata i teksta, elektronička karta može sadržavati zvuk te pokretne i nepokretne slike. Prema istom izvorniku digitalna je karta na nositelju pogodnom za računalnu obradu u vektorskom ili rasterskom zapisu sa svim naredbama i atributima potrebnim za analogni prikaz karte na zaslonu ili ploteru prema kartografskom ključu, uključujući tekst na karti (URL 1).

Prednosti i nedostaci digitalnih karata (URL 2):

Prednosti digitalnih karata su:

brža izrada i obnavljanje geografskog sadržaja karte,

brzo pretraživanje,

mogućnost odabira slojeva s određenim sadržajima,

mogućnost povećavanja i smanjivanja dijelova karte (tzv. zoomiranje),

mogućnost pomicanja karte i prikaza prema želji korisnika (tzv. pan),

korištenje funkcija hiperveza i integriranih multimedijalnih sadržaja povezanih s podacima na karti (slika, zvuk, video, animacija),


dostupnost digitalne karte na Internetu velikom broju korisnika te

digitalna karta na Internetu, povezana s bazom podataka, pruža mogućnost sinkronih i asinkronih kolaborativnih projekata (npr. u prostornom planiranju).

Nedostaci digitalnih karata su:

problem rukovanja kartama na terenu,

limitirana veličina prikaza (veličina zaslona) te

limitirano prikazivanje detalja zbog rezolucije ekrana (u odnosu na analognu kartu).

Internetska karta omogućava prijenos karte putem računalne mreže (Frangeš i Župan, 2004). Karte na Internetu dijele se na dvije osnovne skupine: statične i dinamične karte. Statične karte nemaju mogućnost interakcije s korisnikom već su nepokretan prikaz na zaslonu. Treba napomenuti da je ta vrsta karata još uvijek zastupljenija na Internetu. Dinamične karte su prikaz na zaslonu koji je u pokretu. Poznate su po svojoj mogućnosti interakcije s korisnikom. Korisniku pružaju više i bolje informacije uz mogućnost brzog pretraživanja. U obje navedene skupine karata mogu se izdvojiti one koje pružaju samo mogućnost gledanja karte ili one koje pružaju i mogućnost interakcije s korisnikom – interaktivne karte.

Broj interaktivnih karata sve se više povećava te zahvaljujući brzom razvoju tehnologije i dostupnosti velikom broju programa i web servisa za izradu takvih karata, njihova izrada nije uvelike komplicirana. Neke od osnovnih karakteristika interaktivnih karata su (Smukavić, 2013):

mogućnost promjene mjerila (tzv. zoom)

mogućnost promjene pogleda

mogućnost odabira kartografskih znakova ili boja na karti

pomicanje po karti

uključivanje/isključivanje slojeva na karti

veza na neku drugu internetsku stranicu ili neke druge podatke.

2.4. Interaktivna karta – prednosti i nedostaci

Internet je danas nezaobilazni medij. Kartografski prikazi u tom modernom tehnološkom okruženju izvrsna su podloga za prezentaciju sadržaja vezanog uz prostor. Karte su najbolji način za prikaz prostornih odnosa, a Internet omogućuje kartama dostupnost kakvu tiskane karte nikada nisu imale (Tutić i Tanfara, 2007).

Internetske su karte danas veoma popularne i relativno su brzo dobile taj status. Više nije potrebno biti kartograf ili GIS stručnjak kako bi se kreirala i na neku internetsku stranicu dodala privlačna karta.

Interaktivne su karte dostupne na Internetu, jednostavne su za pregled i pružaju korisniku jedan nov i zanimljiv način prikaza sadržaja od interesa.

Što se tiče interakcije s korisnikom, pažnju treba posebno obratiti prema jednostavnoj interakciji. Sve funkcije na takvoj karti kao što su uvećanje, smanjenje,


pomicanje i sl., trebaju biti podržane uz njihovu jednostavnu i intuitivnu upotrebu, kao i dodatne informacije o pojedinom kartografskom objektu na zahtjev korisnika. Korisnik mora imati mogućnost mijenjanja i odabira prikazanih objekata, te uvida u njihova svojstva. Aplikacija treba biti usmjerena i oblikovana prema profilu korisnika i prema njihovim interesima (Frangeš i Župan, 2004).

Sve vrste karata imaju svoje prednosti i nedostatke. Neke od prednosti interaktivnih internetskih karata su:

jednostavnost,

dostupnost,

brzina pretraživanja,

ekonomičnost i

povezanost velike količine podataka.

Nedostaci takvih karata su:

neažurnost podataka,

pouzdanost Interneta i infrastrukture web servera još uvijek nije idealna,

brzina prijenosa podataka i kvaliteta podataka (besplatno nije uvijek najkvalitetnije) i

dostupnost određenih informacija.


3. Web servisi

Iz samog naziva „web servis“ mogu se zaključiti dvije stvari. Radi se o nekom servisu, tj. nekoj usluzi. Može se jednostavno zaključiti da naziv web servis ukazuje da se radi o dvije strane koje međusobno komuniciraju. Jedna strana servisira tj. poslužuje drugu stranu. Dakle, jedna je strana servis (web servis), a druga je strana korisnik tog servisa - web servis poslužuje svog korisnika. Osim toga radi se o nečemu što je dostupno i koristi se putem weba, odnosno Interneta.

Web servisi kao i web stranice dostupni su i koriste se putem weba, tj. njegovi su elementi, ali funkcioniraju na različit način.

Web stranice korisniku pružaju podatke. Jedina funkcija koja se korisniku nad web stranicom pruža jest dohvat stranice, a svaki korisnik prilikom dohvata određene web stranice dobiva isti sadržaj. Web servisi funkcioniraju na drugačiji način. Podaci koje korisnik dobiva od web servisa ovise o podacima, tj. parametrima koje mu korisnik šalje. Izlazni su podaci web servisa funkcija ulaznih podataka, pa se može reći da web servisi svojim korisnicima pružaju funkcionalnost, što zapravo i jest njihova svrha. Jedna od temeljnih razlika između web servisa i web stranica jest da web servisi nisu predviđeni za korištenje od krajnjih korisnika (ljudi) kao što je slučaj kod web stranica. Umjesto krajnjih korisnika, web servise i njihove funkcionalnosti preko Interneta koriste aplikacije, tj. programi.

Aplikacije šalju web servisima ulazne podatke (parametre) i kao rezultat od web servisa dobivaju izlazne podatke. Značenje ulaznih i izlaznih podataka ovisi o namjeni aplikacije i web servisa kojeg aplikacija koristi. Neka aplikacija može imati bilo kakvu namjenu i pritom koristiti funkcionalnost određenog web servisa. Da bi se u stvarnom svijetu ponudila neka usluga, odnosno funkcionalnost u obliku web servisa, potrebno je tu funkcionalnost softverski implementirati, tj. programirati. Web servis nije nešto što se može kupiti kao gotov proizvod i zatim instalirati na određenom računalu.

Kada se govori o komunikaciji između aplikacije i web servisa spominje se razmjena poruka, slanje zahtjeva web servisu itd., ali jednostavno rečeno, ono što se dešava jest da korisnička aplikacija poziva metode web servisa i prima rezultate web servisa. Općenito, web servisi imaju dvije vrste metoda – one dostupne korisničkim aplikacijama i one koje to nisu (lokalne metode). Razlikovanje tih metoda ovisi o konkretnoj platformi i programskom jeziku za razvoj web servisa kojih postoji mnogo (npr. Microsoft .NET platforma, programski jezik C#) (Ferdelja, 2006).

3.1. Primjena web servisa

Poznato je kako tehnologija znatno napreduje, razvijaju se brojni programi i aplikacije dostupne na računalima, tabletima ili pametnim telefonima. Budući da broj korisničkih aplikacija samo raste, a njihova je primjena sve raznovrsnija, to znači kako i web servisi koji stoje iza tih aplikacija imaju razne svrhe.

Kako je spomenuto u prethodnom poglavlju, osnovna je svrha web servisa korisniku pružiti funkcionalnost. Naravno, primjena web servisa obuhvaća izgradnju novih


web servisa, ali i recikliranje postojećih softvera što korisniku pruža brži pristup nekom softveru ili pak otporniji i pouzdaniji softver (Ferdelja, 2006).

Dakle, web servisi imaju široku primjenu u informacijskom sustavu, a zajedno s aplikacijama koje ih koriste mogu se primjenjivati i primjenjuju se u brojne svrhe. Aplikacije koje koriste određene web servise mogu se primijeniti u poslovanju, turizmu i sl., a najčešće se koriste za osobne potrebe korisnika. Neki primjeri su: aplikacije koje pružaju podatke o vremenskoj prognozi ili stanju u prometu na određenom području, aplikacije za preračun valuta u mjenjačnici koje koriste web servis neke banke kako bi dohvatile najnovije tečajne liste, web aplikacije za rezervaciju hotelskog smještaja koje koriste web servis nekog hotela kako bi se dohvatio broj slobodnih soba i napravila rezervacija, web aplikacije za rezervaciju avionske karte koje koriste web servise različitih avionskih tvrtki kako bi se dohvatili dostupni letovi i slobodna mjesta te njihove cijene i u konačnici napravila rezervacija itd.

Gotovo svi navedeni primjeri mogu se povezati s turističkom primjenom, tj. mogu se iskoristiti za planiranje turističkog putovanja. Naravno, sve web servise i aplikacije koje ih koriste nije praktično navoditi zbog njihove brojnosti, već će se nadalje koncentrirati na web servise koji se mogu primijeniti u turističkoj kartografiji, konkretnije za izradu turističkih interaktivnih karata.


4. Primjena interaktivnih karata u turizmu

Tematski kartografski prikazi vrlo se često koriste i korisni su u znatnom broju ljudskih djelatnosti. Tematske karte kartografski su prikazi najrazličitijih tema iz prirodnog i društvenog područja, koje su neposredno vezane uz prostor, a primjenom elemenata kartografike pružaju se različite informacije o položaju toga područja u prostoru, njegovoj rasprostranjenosti, količinama, svojstvima itd. (Frangeš, 2003).

Primjena interaktivnih karata neograničena je u velikom broju djelatnosti (npr. planinarske i biciklističke karte), ovisno o potrebama korisnika i naručitelja tj. tematici, a posebno se ističe turizam.

Planinarske karte posebna su vrsta tematskih karata gdje su posebno naglašeni planinarska infrastruktura i s time povezani sadržaj (Smukavić i dr., 2014).

Tematske karte biciklističkih ruta vrlo su važne za bicikliste budući da su izrađene isključivo za njihove potrebe i prikazuju baš biciklističke rute koje su planirane za vožnju (Frangeš i dr., 2010).

Na službenim stranicama županija, gradova, općina, država i općenito turističkih destinacija često se mogu pronaći i pregledati interaktivne karte tih područja s turističkim informacijama. Svrha im je informirati posjetitelje o zanimljivim destinacijama za posjetu, restoranima, objektima za smještaj itd. ovisno o željama i potrebama pojedinca. Za svaki ucrtani objekt uglavnom je vidljiv kratak opis, određeni medijski sadržaj (slika, video, virtualna šetnja), osnovne informacije, poveznice na druge internetske stranice i sl. Mogu poslužiti za planiranje godišnjeg odmora, organizaciju izleta i posjeta raznim destinacijama ili pak lakše snalaženje na nepoznatom području kako bi se maksimalno iskoristilo vrijeme prilikom razgledavanja turističkog sadržaja.

Naravno, kako je već i spomenuto, interaktivne se karte primjenjuju u raznim djelatnostima, a turizam je samo jedna od njih. Budući da je ovaj rad koncentriran na turističku kartografiju, nadalje će se govoriti o web servisima koji se mogu primijeniti u tu svrhu i predstavit će se nekoliko primjera turističkih interaktivnih karata.

4.1. Primjeri postojećih turističkih interaktivnih karata

Internet je bogat turističkim interaktivnim kartama raznih država, gradova, županija općina i sl. Kako se ovdje radi o izradi interaktivne karte za područje Krapinsko-zagorske županije Republike Hrvatske, primjeri postojećih interaktivnih karata odnose se na područje te države. Takve se karte najčešće mogu naći u sklopu službenih stranica turističkih zajednica pojedinih županija i uglavnom su sve prilagođene toj tematici. Izdvojeni su pojedini slojevi koji bi korisnicima (turistima) bili od interesa, kao što su: smještaj, kulturne znamenitosti, restorani, noćni klubovi, vinarije, ruralni turizam, terme, wellness&spa i sl.

Prvi je primjer interaktivna karta Brodsko-posavske županije (slika 4.1). Karta je napravljena u sklopu službene internetske stranice turističke zajednice istoimene


županije (URL 3). Vidljivo je kako su za podlogu iskorištene Google karte i da postoji mogućnost povećavanja i smanjivanja prikaza.

Slika 4.1: Isječak interaktivne karte Brodsko-posavske županije (URL 3)

Također se može primijetiti da su objekti podijeljeni po bojama, ali kada se otvori karta, ne postoji legenda koja bi omogućila uključivanje/isključivanje slojeva niti objašnjavala što koja boja predstavlja. Također, za pojedini objekt odnosno lokaciju nije vezan nikakav medijski sadržaj, što je još jedan nedostatak. Klikom na poveznicu vezanu na pojedinu lokaciju otvara se novi prozor koji omogućuje ostavljanje komentara i ocjene za tu konkretnu destinaciju. Zaključno, to je primjer interaktivne karte na kojem se svakako još može poraditi.

Interaktivna karta na službenoj stranici turističke zajednice Osječko-baranjske županije (URL 4) značajno je kvalitetnija u odnosu na prethodni primjer (slika 4.2). Za podlogu su također iskorištene Google karte te su pojedini objekti razvrstani po bojama, ali jasno je vidljivo koja se boja na što odnosi i omogućeno je uključivanje/isključivanje slojeva vezanih za određenu skupinu objekata.


Slika 4.2: Isječak interaktivne karte Osječko-baranjske županije (URL 4)

Odabirom pojedinog objekta dobivaju se neki osnovni podaci kao što su adresa i broj telefona, a klikom na poveznicu 'Detalji', otvara se novi prozor s kratkim opisom odabrane lokacije i još nekim dodatnim informacijama što se tiče kontakta (e-mail). Ta karta nije bogata medijskim sadržajem prilikom pregleda ucrtanih objekata, iako neki od objekata imaju pridruženu sliku uz osnovne informacije. Interakcija s korisnikom znatno je prihvatljivija nego na prethodnom primjeru.

Slika 4.3: Isječak interaktivne karte Vukovarsko-srijemske županije (URL 5)

Sljedeći je primjer (slika 4.3) turistička interaktivna karta Vukovarsko-srijemske županije (URL 5). Izrađena je na jednak način kao prethodna karta. Objekti su


klasificirani u skupine po bojama, a ti se slojevi mogu isključivati i uključivati na podlozi Google karte. Dodatno, omogućen je odabir i mjesta na koje se posjetitelj želi koncentrirati (npr. Vrbanja, Ilok, Vukovar, ...).

Odabirom pojedine lokacije prikaže se slika te uvod u detaljniji opis koji se u potpunosti može pročitati klikom na poveznicu 'Više' koja vodi do opširnijeg teksta, kontaktnih informacija i fotogalerije, ukoliko je sve to uneseno za pojedinu destinaciju. Naime, nije tako za svaki objekt. Neki od objekata nemaju pridruženu sliku ili uvodni tekst, a neki nemaju apsolutno nikakve informacije. Taj je primjer kvalitetniji u usporedbi s prethodnima, ali također bi se trebalo poraditi na tome da svaki objekt bude prikazan na jednak način.

Interaktivna karta Požeško-slavonske županije (URL 6) kvalitetno je izrađena i ističe se u odnosu na prethodne primjere (slika 4.4). Objekti na toj karti također su razvrstani po slojevima koji se mogu isključivati i uključivati prema željama i potrebama korisnika. Ikone markera koje predstavljaju pojedine slojeve tj. skupine objekata svojim izgledom korisniku jasno daju do znanja o kojoj vrsti objekta je riječ.

Slika 4.4: Isječak interaktivne karte Požeško-slavonske županije (URL 6)

Odabirom određene lokacije podiže se iskočni prozor za konkretni objekt (slika 4.5). Tamo se nalaze slike objekta i lokacije, kratak opis i dodatne informacije, ukoliko su dostupne (adresa, broj telefona, e-mail, poveznice na društvene mreže i/ili službenu internetsku stranicu, prikaz rute kako doći do te lokacije i sl.).

Treba naglasiti kako je to primjer jedne kvalitetne interaktivne karte koja je korisniku vizualno privlačna, svi su objekti jednako tretirani prilikom unošenja podataka i popraćeni su medijskim sadržajem što je svakako pozitivno kada se radi o turističkim destinacijama.


Slika 4.5: Isječak interaktivne karte Požeško-slavonske županije (URL 6)

Posljednji se primjeri odnose na turističku interaktivnu kartu Zagorja i Krapinsko-zagorske županije. Prva je karta Zagorja (URL 7) u sklopu internetske stranice www.uzagorju.com koja na jednom mjestu nudi informacije o onom najboljem što Zagorje nudi (slika 4.6). Karta omogućuje odabir grada i/ili kategorije odnosno skupine objekata koja je korisniku od interesa. Pojedini objekti su klasificirani u slojeve koji se mogu uključivati i isključivati na podlozi Google karte, a pojedina skupina prikazana je ikonom koja svojim izgledom predstavlja tip objekta na koji se odnosi.

Odabirom pojedinog objekta prikazuje se njegov naziv, adresa i poveznica 'Detalji' klikom na koju se otvara novi prozor koji sadrži opis objekta i neke druge podatke, kao što je radno vrijeme, kontaktne informacije, galeriju slika i eventualno poveznice na službene stranice ukoliko je to dostupno. Karta je korisniku vizualno privlačna zahvaljujući domišljatim ikonama objekata, ali možda ne bi bilo loše da su detaljnije informacije i slike dostupne direktnim klikom na objekt kao što je to na interaktivnoj karti Požeško-slavonske županije.

Druga je karta interaktivna turistička karta Krapinsko-zagorske županije (slika 4.7) u sklopu službene stranice Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije (URL 8). Izrađena je na sličan način kao neki prethodni primjeri tako da su objekti razvrstani u kategorije koje se međusobno razlikuju po bojama. Slojevi koji predstavljaju pojedinu kategoriju mogu se uključivati i isključivati na podlozi Google karata. Postoji i opcija za odabir pojedine lokacije na koju se korisnik želi koncentrirati, ali pritiskom na padajući izbornik nema ponuđenih lokacija za odabir, što je svakako greška i nedostatak u prikazu te karte.

http://www.uzagorju.com/


Slika 4.6: Isječak interaktivne karte Hrvatskog zagorja (URL 7)

Slika 4.7: Isječak interaktivne karte Krapinsko-zagorske županije (URL 8)


Odabirom (klikom) određenog objekta otvara se mali prozorčić sa slikom i uvodnim dijelom opisnog teksta koji se u potpunosti može pročitati klikom na poveznicu 'Detalji'. Tada se otvara novi prozor s cjelokupnim opisom objekta, ostatkom slika u fotogaleriji i dodatnim kontaktnim informacijama (adresa, broj telefona, e-mail). Karta je jednostavna, sadrži medijski sadržaj u obliku slike za svaki pojedini objekt i svi su objekti „tretirani“ na jednak način prilikom unošenja podataka, što je svakako pozitivno. Naravno da ima sitnih propusta u pogledu ažurnosti podataka za pojedine lokacije, ali najbitniji su podaci navedeni i nalaze se na jednom mjestu.


5. Krapinsko-zagorska županija

Krapinsko-zagorska županija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna je granica, ujedno i državna sa Republikom Slovenijom, rijeka Sutla, a istočna je granica vododijelnica porječja Krapine i Lonje. Tako razgraničen prostor Županije podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje.

Županija na sjeveru graniči s Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom, na zapadu s Republikom Slovenijom, na jugu s gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom, a na istoku s Varaždinskom i Zagrebačkom županijom.

Površinom je jedna od manjih županija (1229 km2), ali ima veće demografsko značenje jer je gustoćom stanovnika od 108,1 stan./km2 iznad republičkog prosjeka (75,8 stan./km2), te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje Republike Hrvatske. Prema službenim statističkim podacima i popisu stanovništva 2011. godine, na području Krapinsko-zagorske županije živi 132.892 stanovnika, što iznosi 3,1% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske.

Veliko prometno značenje Županiji daje međunarodna trasa autoceste koja prolazi duž cijele Županije i predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog ulaza/izlaza Republike Hrvatske prema Europi.

Krapinsko-zagorska županija obuhvaća 25 općina i 7 gradova. Gradovi su: Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Oroslavje, Pregrada, Zabok i Zlatar od kojih je grad Krapina sjedište županije.

Na području Krapinsko-zagorske županije prevladavaju naselja koja imaju pretežno seoska obilježja. Naselja koja su proglašena gradovima predstavljaju područja koja imaju prijelazna obilježja između urbaniziranog prostora i sela, a odgovarajućim aktivnostima (prostorno-planerskim, gospodarskim, socijalnim i političkim) potrebno je ispravno usmjeriti urbanizaciju i razvoj gradova, tj. malih gradskih područja. Broj stanovnika u gradovima Krapinsko-zagorske županije uključuje i stanovnike naselja sa izrazito seoskim obilježjima, dok u urbaniziranom području općina i gradova živi oko 36.142 stanovnika što je 24% ukupnog broja stanovnika Županije. Porast broja stanovnika kontinuirano je prisutan u svim urbaniziranim naseljima gradova i općina Županije dok je smanjenje prisutno u seoskim naseljima.

Klimatska obilježja

Na području Krapinsko-zagorske županije, u mikroklimatskim generalnim karakteristikama vlada kontinentalno-humidni tip klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta, dosta kišovita; i hladne zime. Na klimu utječu:

opća atmosferska cirkulacija karakteristična za geografsku širinu

utjecaj Panonske nizine

utjecaj planinskog sustava Alpa

utjecaj planinskog sustava Dinarida


reljef kao utjecaj na lokalne klimatske različitosti.

Temperatura zraka Najveće temperature koje prelaze 30°C zabilježene su u lipnju, srpnju i kolovozu. Minimalne godišnje temperature niže od 10°C zabilježene su u siječnju (- 20,5°C), veljači (-22°C), ožujku (-15,5°C) i prosincu (-17,2 °C). Samo tri mjeseca (lipanj, srpanj, kolovoz) nemaju negativnih temperatura. Ledenih dana u godini ima pretežno u mjesecu siječnju, veljači i prosincu. Padaline Krapinsko-zagorska županija je područje kontinentalnog oborinskog režima sa čestim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i srpnju, tj. u toku vegetacijskog razdoblja. Drugi oborinski maksimum je u studenom, dok je najmanje oborina u mjesecu veljači i ožujku. Magla Zapaža se da tijekom cijele godine postoji mogućnost pojave magle i to isključivo u jutarnjim i večernjim razdobljima dana (ljetna sezona godine), odnosno tijekom cijelog dana u zimskom razdoblju. Najveći broj dana s maglom imaju rujan, listopad, studeni i prosinac. Godišnje je ukupno 56 dana s maglom, što predstavlja 15,3 % godine sa smanjenom vidljivošću. Vjetar U Zagorju se strujanje vjetrova modificira pod utjecajem reljefa. Najučestaliji su zapadni vjetrovi sa 45% trajanjem tijekom godine. Na drugom mjestu su istočni vjetrovi sa 29% trajanja, dok je vremensko razdoblje bez vjetra oko 6% godišnjeg vremena. Maksimalne jačine vjetra kreću se od 6-9 Bofora, a najjači vjetrovi javljaju se od kasne jeseni do početka proljeća (URL 9).

5.1. Turizam

Krapinsko-zagorska županija svrstala je razvoj turizma među svoje prioritetne aktivnosti i prva se odlučila izraditi svoj brand.

Nakon izrade brandinga i na temelju platforme županije kreiran je njen vizualni identitet, logotip koji povezuje nekoliko elemenata u cjelinu koja označava prekrasan krajolik, toplinu i gostoljubivost ljudi i čarobni, bajkovit dojam, te slogan „Bajka na dlanu“ kao potpora vizualnom identitetu. Projekt brandiranja već je donio pozitivne promjene, a tim se projektom želi dugoročno promijeniti i poboljšati predodžba o Krapinsko-zagorskoj županiji, odnosno Zagorju i njezinim stanovnicima. Jedan od ciljeva je i kreirati jedinstvenu svijest o Županiji na temelju koje će porasti interes i stvoriti se potražnja u svijesti različitih ciljnih skupina, kao što su domaći i inozemni turisti te investitori. Implementiranjem brand strategija postignut je ujednačeni vizualni identitet i prepoznatljiv imidž promotivnih materijala kao internetska stranica.

Osim izravnih potpora turističkim subjektima, jedan od glavnih ciljeva je promijeniti tradicionalni pristup promoviranja individualnih destinacija. Stvaranjem zajedničkih turističkih promotivnih materijala u kojima su zastupljeni svi relevantni dionici s


područja Krapinsko-zagorske županije i ujednačenom vizualnom komunikacijom, Županija je sve bliže ostvarivanju cilja njezinog predstavljanja kao jedinstvene turističke destinacije.

U svrhu promocije, Županija je pokrenula projekt pod nazivom „Bajka na dlanu“ u okviru kojeg je već proveden niz aktivnosti.

U nastavku projekta prišlo se izradi info-tabli (prve u Hrvatskoj takve vrste). Postavljene su na nekoliko iznimno bitnih prometnih točaka, na odmorištima benzinskih postaja na relaciji autoceste A2 Zagreb - Macelj, prometnici kojom prosječno dnevno godišnje prođe oko 18.400, a tijekom ljetnih mjeseci gotovo 23.000 vozila. Info-tablom dominira turistička karta koja ima ilustriranu podlogu, a također je ukrašavaju ilustracije istaknutih objekata. Koncepcija table počiva na 10 top destinacija Krapinsko-zagorske županije. Postavljanjem info-tabli nastoji se privući turiste koji prolaze autocestom kroz županiju, informirati ih o sadržaju turističke ponude te ih na taj način potaknuti da se zaustave i provedu ondje neko vrijeme. Isticanjem položaja objekata na karti, kontakt podacima i udaljenosti od autoceste omogućeno je turistu lako snaženje i jednostavan dolazak do željenog objekta. Info-tabla opremljena je i pretincima za promidžbene materijale za svaki objekt i pripadajućim QR kodom čijim se aktiviranjem pomoću mobitela može brzo i jednostavno pretražiti internetska stranica.

Nastavno na tu kartu kreirana je turistička karta Krapinsko-zagorske županije koja daje prikaz cjelovite turističke ponude te regije, od topličkog turizma, kulturnog, povijesnog i vjerskog, do ponude hotela, pansiona, agroturizma.

Uz spomenutu kartu koja se može preuzeti na službenim stranicama županije i isprintati, postoje i turističke interaktivne karte Krapinsko-zagorske županije u sklopu stranica o ponudi u Zagorju (www.uzagorju.com) te na službenim stranicama Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije (http://www.tzkzz.hr/). One su ukratko predstavljene u poglavlju vezanom za postojeće primjere takvih karata, a zaključak je da bi u konačnici trebale biti sadržajnije, kreativnije i ažurnije. Iz tog razloga, cilj ovog diplomskog rada jest izraditi i predstaviti jednu takvu interaktivnu kartu koja će biti javno dostupna svima koji to žele i bit će moguće unositi promjene (uz potvrdu administratora karte) kako bi se osigurala ažurnost podataka i ostavio što bolji kreativni utisak na korisnika (URL 10).

5.1.1. Brošure

Nakon promocije Zagorja kao ekskluzivne turističke destinacije kontinentalne Hrvatske u kojoj se nude vrhunski toplički, kulturni, vjerski, seoski, te povijesno-politički turizam, izradile su se segmentirane brošure.

Brošura Agroturizam (URL 11) na jednom je mjestu objedinila bogatu ponudu zagorskih seoskih turističkih gospodarstava i vinotočja, što se intenzivno razvijaju unazad desetak godina. U brošuri se također može naći ponuda s nizom vrhunskih proizvoda domaće proizvodnje nastalih na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima poput sira, meda, voća i povrća, voćnih vina i rakije, zagorski puran. Dakle, koncepcija brošure počiva na glavnoj temi, ali isto tako daje prikaz kroz cjelokupnu turističku ponudu Zagorja.


http://www.tzkzz.hr/


Hodočasnički turizam (URL 12) brošura je u kojoj je na jednom mjestu predstavljeno pet višestoljetnih Marijanskih svetišta Zagorja: Marija Bistrica, Belec, Lobor, Trški Vrh i Vinogora, te još dvadeset i pet zagorskih gotičkih i baroknih crkvi izuzetne kulturne, vjerske, a danas i turističke vrijednosti. Svojevrsni je vodič domaćim i stranim turistima, hodočasnicima. Koncepcijski ta brošura prati prethodnu, dakle uz glavnu temu također je dan prikaz bogate turističke ponude Zagorja: kulturna, povijesna, toplički turizam,...

Gastroturizam (URL 13) vodič je o specifičnoj gastronomskoj ponudi Zagorja. U nastavku vodiča dat je prikaz nekoliko izdvojenih restorana koji dominiraju brojem posjetitelja, ali isto se tako u vodiču može naći prikaz preko 100 ugostiteljskih objekata gdje se zagorska hrana i izvrsna vina mogu i kušati.

Babičini kolači (URL 14) najnovija je brošura proizašla iz već tradicionalne županijske manifestacije čime se promiče očuvanje tradicije i kulture, a samim se time obogaćuje ponuda regije kao turističke destinacije. To je jedinstvena manifestacija u Hrvatskoj koja se održava kontinuirano od 2007. godine.


6. Izrada interaktivne karte Krapinsko-zagorske županije

Kako je već spomenuto ranije u tekstu, nagli razvoj tehnologije omogućio je jednostavnu i brzu izradu internetskih karata zahvaljujući dostupnosti podataka i brojnih kartografskih programa na Internetu.

Prvi korak u izradi interaktivne karte za zadano područje, nakon pregleda postojećih karata tog tipa, bio je istraživanje i odabir web servisa za izradu i uređivanje interaktivne online karte. Nakon pretraživanja i pregleda brojnih mogućnosti, šest je servisa izabrano za detaljniju analizu, nakon čega je odabran web servis koji najbolje zadovoljava potrebe rješavanja zadatka.

U nastavku slijedi kratak opis svakog od razmatranih web servisa te proces eliminacije odnosno odabira najprikladnijeg za rad te nastavak izrade karte.

Mapline (URL 15) korisnicima omogućuje jednostavnu izradu karata samo na temelju unaprijed pripremljenih podataka u Excel tablici. Sve što je potrebno napraviti jest ulogirati se s korisničkim računom na stranicama Maplinea, pratiti kratke upute za učitavanje podataka i u konačnici na jednostavnom 'copy-paste' principu učitati željene objekte na kartu. Nakon toga, korisnik se može posvetiti uređivanju i rukovanju podacima svoje karte pomoću nekolicine alata i u konačnici podijeliti svoj rad s ostalima.

Iako je Mapline zaista jednostavan za uporabu i ima brojne mogućnosti za uređivanje same karte i objekata na njoj, za korištenje određenih alata i usluga potrebno je plaćanje na mjesečnoj razini. Naravno, postoji i mogućnost besplatne izrade online karata, ali mogućnosti koje su korisnicima slobodne na korištenje u tom slučaju znatno su ograničene i nisu zadovoljavale potrebe izrade interaktivne karte u sklopu ovog diplomskog rada.

Mapbox (URL 16) je platforma za kartiranje čiji tzv. gradivni blokovi omogućuju jednostavnu integraciju lokacije na mobilne ili online aplikacije. Cilj im je promijeniti način na koji se ljudi kreću po gradovima i u konačnici razumjeti ovaj planet.

Mapbox također nije platforma otvorenog tipa i za korištenje brojnih alata i usluga koje pružaju zahtjeva plaćanje na mjesečnoj razini, dok besplatna verzija ima značajno ograničene mogućnosti i ne zadovoljava potrebe ovog diplomskog rada.

CartoDB (URL 17) osigurava jednostavno kartiranje i analizu lokacijskih podataka. Uporaba brojnih alata za učitavanje, analizu i uređivanje podataka nije komplicirana. Mogućnosti isticanja, dodavanja komentara i interaktivnosti, kako bi korisnik ispričao priču svoje karte su brojni, ali također zahtijevaju mjesečno plaćanje. Besplatna mjesečna verzija ograničena je korištenjem malog broja alata, kreiranjem manjeg broja slojeva i učitavanjem manje količine podataka, što u konačnici ponovno nije bilo zadovoljavajuće.

Maptive (URL 18) je elegantan softver za izradu karata i rukovanje malim i velikim setovima podataka. Svima omogućuje jednostavno i brzo kartiranje bez obzira na razinu znanja i iskustva u tom području. Korisnicima pruža korištenje brojnih kartografskih alata za izradu i uređivanje karata te analizu podataka. Svi su alati


jasno predstavljeni i jednostavni za korištenje i u konačnici je moguće podijeliti izrađenu kartu privatno s određenim pojedincima ili pak javno za sve. Iako je taj softver zaista bogat mogućnostima prilikom izrade, uređivanja, analize i dijeljenja kartografskih podataka, besplatna verzija koju nudi jest vremenski ograničena, a ostale zahtjevaju plaćanje, što u konačnici opet nije bilo prihvatljivo.

WorldMap (URL 19) je softverska platforma otvorenog tipa koja omogućuje korisniku izradu vlastite online (interaktivne) karte te njenu podjelu s ostatkom svijeta ili samo s određenim pojedincima. Trenutno je to platforma koja se još uvijek značajno razvija s ciljem pružanja novih mogućnosti korisnicima. Uz sve stare i nove mogućnosti, platforma se može ponašati nepredvidivo prilikom korištenja, pa je preporučljivo javiti se kreatorima i stručnjacima koji razvijaju WorldMap kako bi se svaki eventualni problem što prije i efikasnije uklonio. WorldMap pruža mogućnost učitavanja velike količine podataka i njihovo preklapanje s tisućama drugih slojeva, stvaranje i uređivanje karata te njihovo povezivanje s bogatim medijskim sadržajem, dijeljenje mogućnosti uređivanja i pregleda karata većem ili manjem broju ljudi, izvoz podataka u standardne formate, mogućnost korištenja moćnih online kartografskih alata, online georeferenciranje papirnatih karata te objavu izrađenih karata svijetu ili samo pojedinim suradnicima.

Prilikom izbora web servisa za potrebe izrade interaktivne karte, WorldMap ušao je u najuži izbor. Glavne prednosti bile su to što je platforma otvorenog tipa, brojne mogućnosti učitavanja podataka, bogat izbor podloga, jednostavna mogućnost dijeljenja podataka s drugima i naizgled jednostavno korištenje ponuđenih alata za izradu i uređivanje karte. Naime, uz sve prednosti, prilikom pokušaja rada pomoću te platforme, učitavanje čak i jednostavnih podataka (slojeva) kao što je bila granica Krapinsko-zagorske županije za koju bi se karta izradila, trajalo je neočekivano dugo. Također, prilikom istraživanja nekih od ostalih alata za uređivanje, dolazilo je do zastajkivanja u radu ili se pak mogućnost uređivanja stila prikazala, a zatim nestala iz dijaloškog okvira. U konačnici, WorldMap nije izabran za izradu konačne interaktivne karte zbog prečestog zastajkivanja ili predugog učitavanja podataka, što bi značajno i nepotrebno oduljilo izradu same karte.

ZeeMaps (URL 20) svojim korisnicima osigurava jednostavnu izradu online karata bez potrebe kreiranja korisničkog računa ukoliko to sam korisnik ne želi. Omogućeno je dodavanje neograničenog broja markera na svakoj izrađenoj karti i njihovo povezivanje s medijskim sadržajem (slike, audio i video – YouTube). Također, svaki korisnik ima mogućnost odabira jedne od tri kontrolne razine pristupa karti: gledatelj, član, admin. Na taj način kreator karte sam bira razinu sigurnosti i mogućnost pristupa svojoj karti. Unos podataka moguć je preko pretraživača lokacije (Google Maps), crowdsource podataka, Google spreadsheet-a, Microsoft Excel-a, u CSV i KML formatu, GeoRSS ili copy-paste metodom. Svakom su korisniku dostupni brojni alati uređivanja sadržaja karte – dodavanje i uređivanje pojedinih markera i legende, regija, izbor pojedinih Google podloga i dr. Izrađenu kartu korisnik može podijeliti svima ili postaviti lozinku za određene pojedince s kojima želi podijeliti svoj uradak i eventualno im dozvoliti proizvoljno uređivanje karte. Svaku je izrađenu kartu moguće izvesti u CSV formatu, isprintati ili podijeliti na drugoj internetskoj stranici.


ZeeMaps također naplaćuje korištenje na tjednoj ili godišnjoj razini, ali ima i besplatan Basic paket koji je vremenski neograničen za korištenje, a omogućuje korištenje dovoljno alata i mogućnosti za izradu jedne interaktivne karte kakva je zamišljena za konkretni diplomski rad. U konačnici je Basic paket ZeeMapsa izabran kao web servis za rad, jer je maksimalno prilagođen korisniku i pregledan, besplatan, vremenski neograničen za korištenje i zadovoljava sve potrebe za rješavanje postavljenog zadatka.

6.1. Prikupljanje podataka

Nakon što je odabran web servis za izradu interaktivne karte, krenulo se s prikupljanjem podataka. Prvi je korak bio posjetiti službene internetske stranice Krapinsko-zagorske županije i njene Turističke zajednice, ali istražiti i druge izvornike vezane uz turizam Županije.

Na poveznici vezanoj uz turizam na stranici Krapinsko-zagorske županije, preuzeta je karta s ucrtanim i ispisanim određenim turističkim destinacijama (URL 21). Objekti od interesa upisani su u Microsoft Excel tablicu prilikom čega je unesen naziv objekta, adresa, službena internetska stranica ukoliko postoji te kontaktni broj telefona.

Na stranicama Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije (URL 22) postoji klasifikacija po određenim skupinama. S obzirom na prikupljene podatke s prethodno spomenute karte, popis objekata nadopunjen je što se tiče gastronomije.

Navedene internetske stranice službene su stranice i smatraju se službenim izvorom podataka, iako se pokazalo kako nisu svi podaci ažurni. Neki od objekta više ne posluju, a za pojedine objekte trebalo bi ažurirati informacije vezane uz kontakt i službene internetske stranice.

Prilikom daljnjeg pretraživanja vezanog uz turizam županije, istaknula se internetska stranica http://www.uzagorju.com/ koja objedinjuje veliku količinu informacija vezanih uz turističku ponudu Hrvatskog Zagorja. Interaktivna karta izrađena u sklopu te stranice (spomenuta u poglavlju 4.1. Primjeri postojećih turističkih interaktivnih karata) također je iskorištena za nadopunjavanje popisa objekata koji će biti prikazan, s naglaskom na kategoriju smještaja.

Po završetku izrade popisa objekata za prikaz, započeo je sam rad u ZeeMapsu, što je obuhvaćalo i detaljniju analizu mogućnosti servisa – dodavanje markera za pojedine objekte i njihovo uređivanje, postavke karte i njenog prikaza, učitavanje podataka na kartu iz vanjskih izvora, prikaz podataka na karti itd.

6.2. Rad u ZeeMaps web servisu – izrada karte

Određene mogućnosti ZeeMapsa već su ukratko proučene prilikom odabira web servisa za rad. Prije početka izrade interaktivne karte koja će biti konačan rezultat, proučene su opcije koje Basic paket ZeeMapsa pruža korisniku, što je opisano u nastavku. Uvidom u postojeće opcije koje korisniku stoje na raspolaganju, započeto je ucrtavanje markera za pojedini objekt te njihovo daljnje uređivanje kao i uređivanje ostatka karte.



6.2.1. Mogućnosti Basic paketa

Basic paket ukratko je objašnjen prilikom odabira web servisa za rad. Opcije koje uz sebe imaju zvjezdicu nisu uključene u taj paket i ukoliko ih korisnik pokuša iskoristiti pojavit će se obavijest o potrebi nadogradnje korisničkog računa. Te se opcije u nastavku neće spominjati ni objašnjavati budući da nemaju ulogu niti utjecaj na izradu i upravljanje konačnim rezultatom.

Alatna traka sastoji se od šest padajućih izbornika i alata za pretraživanje lokacija (slika 6.1). Svaki padajući izbornik ima određene mogućnosti za uređivanje i upravljanje kartom koja se izrađuje.

Slika 6.1: Alatna traka s padajućim izbornicima

Izbornik Map pruža mogućnost izrade nove karte te kreiranja i uređivanja legende na karti, upravljanje poljima markera zajedno s uređivanjem njihovih ikona. Također, pruža opciju ispisa karte i uklanjanja oglasa, pohranjivanja karte u CSV, PNG ili PDF formatu, te upravljanje postavkama karte i ograničavanje upravljanja određenim grupama na karti samo na administratora. Prilikom upravljanja postavkama karte, korisnik može urediti osnovne informacije na karti, kao što su naslov i opis karte, zatim odabrati logo, upravljati dodacima, postaviti e-mail obavijesti vezane uz ZeeMaps općenito i nove unose na karti. Moguće je i uređivanje općenitog prikaza informacijskog prozora markera koji obilježavaju pojedine objekte, liste s popisom objekata te prikaza cijele karte i markera na njoj. Najvažnije, moguće je upravljati sigurnošću karte. Dakle, postaviti lozinku za pojedinu razinu pristupa (Admin, Member, Viewer), kartu označiti kao privatnu pa je mogu vidjeti samo administrator i oni koji imaju lozinku, ukoliko je ona postavljena. Također, može se omogućiti osobama koje imaju pristup razini 'Member' da mijenjaju postojeće ili dodaju nove unose.

View izbornik puža mogućnosti: izvoza trenutnog prikaza u CSV datoteku, pregled Google Drive Spreadsheeta ukoliko postoji, pregled unesene lokacije (po adresi), narudžbu ispisa trenutne slike karte (potrebno plaćanje), osvježivanje trenutnog


prikaza, pretraživanje po imenima ili udaljenosti između određenih lokacija, prikaz/sakrivanje liste objekata.

Izbornik Additions omogućuje dodavanje jednostavnih i složenih markera, dodavanje bilješki, učitavanje većeg broja markera iz unaprijed pripremljenih tablica, učitavanje Geo RSS ili KML datoteka i naglašavanje određenih regija (automatski ili ručno).

Opcije izbornika Bulk Edits nisu otključane za korištenje u Basic paketu ZeeMapsa.

Deletions izbornik omogućuje brisanje bilješki ili Geo RSS i KML datoteka svih odjednom. Pojedinačno brisanje tih datoteka nije omogućeno.

Print or Share izbornik daje mogućnost dijeljenja poveznice izrađene karte, dijeljenje karte s osobama/tvrtkama čija e-mail adresa se unese zajedno s postavljenom razinom pristupa. Omogućena je i objava karte na određenoj internetskoj stranici te ponovna narudžba ispisa slike (potrebno plaćanje).

6.2.2. Testna karta

Prije kreiranja konačne interaktivne karte za područje Krapinsko-zagorske županije, izrađena je testna karta. Na toj karti isprobane su navedene opcije dodavanja markera, uređivanja i upravljanja kartom kako bi izrada konačne karte bila što brža, jednostavnija i kvalitetnija. Dakle, ta je karta služila za testiranje mogućnosti koje pruža ZeeMaps te isprobavanje pojedinih ideja prije provođenja na konačnoj karti, kako bi se izbjegle eventualne naknadno nepromjenjive pogreške.

Što se tiče podloga za izradu karte, moguć je izbor između četiri tipa Google karata – Map, Satellite, Hybrid, Terrain. Nedostatak kod ZeeMapsa jest nemogućnost postavljanja neke vlastite podloge na kojoj će se raditi, kao npr. DOF DGU-a.

Isprobano je učitavanje većeg broja markera iz prethodno pripremljenih tablica. Učitana je prethodno kreirana tablica s nekoliko objekata u CSV formatu. Ta se metoda pokazala praktičnom i brzom, ali zbog znanja o promjeni naziva ulica na području Krapinsko-zagorske županije koje eventualno još nisu provedene na Google kartama, nije odabrana kao konačna metoda unosa objekata. Isprobana je još jedna metoda gdje je Microsoft Office Excel tablica s popisom objekata učitana na online kartu pomoću Batchgeo servisa (https://batchgeo.com/). Nakon što su se objekti brzo prikazali na karti u sklopu navedene internetske stranice (slika 6.2), podaci su preuzeti u KML formatu i učitani na ZeeMaps testnu kartu. Lokacije su se pokazale ispravnima, ali nije bilo omogućeno daljnje uređivanje markera koji su se iscrtali (promjena boje/ikone, dodavanje teksta ili medijskog sadržaja,...). U konačnici, odabrana metoda unosa podataka o pojedinim objektima koji će se prikazati na karti bila je ručno unošenje detaljnih markera za svaki objekt. Na taj se način najbolje može kontrolirati pravilan unos informacija i onoga što i kako se želi prikazati.

https://batchgeo.com/


Slika 6.2: Isječak interaktivne karte (testnih objekata) učitanih na Internet pomoću Batchgeo sevisa

Proučeno je kako se markeri mogu naknadno uređivati, na koji se način uređuje lista objekata koji su prikazani, kako se mogu urediti polja markera (Map Marker Fields) i njihove ikone (Map Marker Icons) (slika 6.3) te opcije vezane uz sigurnost i vanjski pristup karti. Nakon ove testne faze, započeta je izrada konačne turističke interaktivne karte Krapinsko-zagorske županije.

Slika 6.3: Dodavanje i uređivanje polja i ikona markera objekata

6.2.3. Dodavanje markera

Prije nego što se započelo s ucrtavanjem pojedinih objekata na kartu, oni su podijeljeni u sedam kategorija:

Terme, Wellness & Spa

Crkve i svetišta


Gastro

Dvorci i muzeji

Ruralni turizam

Vinarije

Smještaj.

Za svaku je kategoriju određena boja markera te dodana prikladna ikona koja svojim izgledom podsjeća na tip destinacije o kojoj se radi. Taj je korak odrađen prilikom rada na testnoj karti. Sve su kategorije dodane u legendu (Map Legend) i uređene u listi prikazanih objekata (slika 6.4) gdje se mogu proizvoljno uključivati i isključivati ovisno o želji prikaza.

Slika 6.4: Dodavanje, uređivanje i prikaz kategorija na legendi i listi objekata

Prilikom dodavanja pojedinih objekata, svaki od njih dodatno je pretražen korištenjem Google tražilice kako bi se provjerile prethodno prikupljene informacije te po potrebi ažurirale i nadopunile.

Za svaki se objekt od interesa na kartu ucrtao marker koji se prema boji (u prikazu prema ikoni) smješta u jednu od kategorija, dodjeljuje mu se lokacija, unose se detalji za pojedini objekt i medijski sadržaj. Odabirom Additions Add Marker – Detailed otvara se prozor s opcijama za dodavanje detaljnog markera.

Prva se opcija odnosi na lokaciju i smještanje u pripadnu kategoriju (slika 6.5). Prilikom unosa imena objekta nekad se automatski ponudi i njegova lokacija tj. adresa ukoliko je pod istim nazivom unesen i na Google karte. Ukoliko to nije slučaj, lokacija se može unijeti kao adresa, može se odabrati ručno slobodnim odabirom na karti ili se može specificirati geografska širina i dužina objekta ukoliko je to


poznato. Naposljetku, odabire se boja markera odnosno kategorija u koju će se marker objekta smjestiti.

Slika 6.5: Unos lokacije objekta

Sljedeća se opcija odnosi na detaljne informacije objekta. Osnovne informacije koje su ponuđene za popunjavanje su 'Website', 'Description', 'Email' i 'Phone'. U konkretnom slučaju, dodane su još opcije za unos Facebook stranice i virtualne šetnje 'Facebook page' i 'Virtual tour' te prostor za unos opisa na hrvatskom jeziku 'Opis' (slika 6.6).

Cilj je predstaviti interaktivnu kartu koju će moći koristiti i domaći i strani turisti za planiranje svojeg putovanja na području Županije. Zato se unose opisi objekata na hrvatskom i engleskom jeziku.

Uz opciju Help (slika 6.7) koja daje kratke upute o popunjavanju informacija za dodavanje detaljnog markera, tu je i opcija za dodavanje medijskog sadržaja (slika 6.8).


Slika 6.6: Unos detaljnih informacija o objektu

Slika 6.7: Opcija za pomoć prilikom dodavanja detaljnog markera

ZeeMaps omogućuje dodavanje slikovnog sadržaja direktno s računala ili preko URL-a slike na Internetu. Moguće je i dodavanje audio datoteke na isti način, a Youtube video datoteka dodaje se preko Youtube video ID-a. Za sliku i video moguće je podesiti širinu i visinu prikaza.


Slika 6.8: Unos medijskog sadržaja vezanog uz objekt

Kada se unesu svi željeni podaci, odabirom tipke 'Preview' moguće je pregledati kako će taj marker s unesenim podacima izgledati na karti. Tipka 'Reset' briše sve unesene podatke odjednom, tipka 'Close' zatvara prozor za unos podataka, a tipka 'Submit' kreira marker za željeni objekt. On se iscrta na karti prikazan ikonom kategorije u koju je smješten, a doda se i u listu objekata pod tom istom kategorijom. Ukoliko se neki objekt tj. marker želi urediti odabere se klikom miša te kada se prikaže njegov informacijski prozor (slika 6.9), klikne se na ime objekta prilikom čega se ponovno otvara prozor u kojem se mogu popuniti ili izmijeniti informacije.


Slika 6.9: Prikaz informacijskog prozora prilikom odabira markera objekta

Dakle, odabirom pojedinog objekta, prikazuje se informacijski prozor koji prikazuje podatke unesene za određeni objekt (slika 6.10). Njegov općeniti izgled može se podesiti u postavkama karte.

Svaki informacijski prozor ima osnovne alate: zoomiranje na objekt, prikaz za ispis objekta na karti zajedno s njegovim podacima, prikaz navigacijske rute od jednog do drugog objekta na Google kartama, premještanje i brisanje markera objekta, izlaz iz samog informacijskog prozora. Unutar prozora, moguće je pomicanje dolje-gore pomoću kotačića na mišu ili jednostavno pomicanje miša po kliznoj traci.

Ostale su informacije u tom prozoru podaci uneseni za određeni objekt. Ukoliko su popunjena sva polja markera, na vrhu se nalazi naziv objekta i njegova adresa, a odmah ispod je slikovni prikaz. To je popraćeno poveznicom na službenu internetsku stranicu objekta te opisom na engleskom i hrvatskom jeziku. Ispod opisa nalaze se kontaktne informacije (e-mail i broj telefona), poveznica koja vodi na Facebook stranicu objekta i poveznica za prikaz virtualne šetnje. Na dnu informacijskog prozora smješten je Youtube promotivni video.

Za sva 94 objekta od interesa ponovljen je taj postupak. Nisu za sve objekte popunjena sva polja markera. Naravno, nemaju svi objekti Facebook stranicu,


mogućnost pregleda virtualne šetnje, službenu internetsku stranicu ili neki od podataka vezan uz kontaktne informacije.

Slika 6.10: Detaljni pregled informacijskog prozora markera objekta

Nakon tog postupka, dodana je naknadno još kategorija 'Prijevoz'. Ona sadrži glavne željezničke i autobusne stanice tj. kolodvore na području Krapinsko-zagorske županije. Kako je dodana nova kategorija s novim tipom objekta, kreirana su i nova polja markera – 'Timetable' i 'Vozni red' koja sadrže poveznice na vozni red željeznica i autobusa na području Republike Hrvatske na engleskom i hrvatskom jeziku, te polje 'Map of all train stations in Croatia'. Podaci vezani uz željeznice te njihov vozni red i spomenuta karta svih željezničkih stanica Republike Hrvatske, preuzeti su i povezani sa službenim stranicama Hrvatskih željeznica. Autobusni vozni red i podaci vezani uz autobusne stanice preuzeti su i povezani s internetskom stranicom http://www.autobusi.hr/ koja omogućuje pregled svih autobusnih stanica na području države zajedno s pretraživanjem i pregledom postojećih autobusnih linija. U tablici 1 prikazan je konačan broj objekata po pojedinim kategorijama.

Tablica 6.1: Broj objekata na karti po kategorijama

http://www.autobusi.hr/


Kategorija Broj objekata

Terme, Wellness & Spa 4

Crkve i svetišta 10

Gastronomija 35

Dvorci i muzeji 12

Ruralni turizam 10

Vinarije 10

Smještaj 13

Prijevoz 6

Ukupno objekata 100

Nakon unosa i uređivanja svih markera objekata, učitana je naposljetku i granica Krapinsko-zagorske županije kako bi se bolje istaknulo i zaokružilo područje od interesa. Podaci o granici preuzeti su sa službenih stranica Državnog zavoda za statistiku. Prije samog učitavanja granice na ZeeMaps, bilo je potrebno izdvojiti samo granicu zadane Županije te je pohraniti u KML formatu. Taj je postupak obavljen u Quantum GIS-u. Učitana je .shp datoteka (vektorski sloj) koja sadrži granice svih županija Republike Hrvatske u QGIS. Unutar atributne tablice tog sloja, izbrisane su sve granice osim granice Krapinsko-zagorske županije, koja je zatim pohranjena kao .kml datoteka spremna za učitavanje na ZeeMaps interaktivnu kartu. Granica u KML formatu pohranjena je u WGS 84 sustavu, budući da je to sustav u kojem se nalaze koordinate Google karata.

Po završetku unosa svih objekata od interesa, njihovog uređivanja i uređivanja markera objekata i postavki same karte, izrađena je konačna turistička interaktivna karta Krapinsko-zagorske županije u sklopu ZeeMapsa (prilog 1). Karta je dostupna svim zainteresiranim posjetiocima i ima mogućnost pregleda. Uređivanje ili bilo koji drugi doprinos moguć je ukoliko se kontaktira administrator putem e-mail adrese navedene u samom opisu karte.

6.3. Mogućnosti karte

Jedna od osnovnih mogućnosti koje korisnik kada pregledava kartu ima jest zoomiranje. Zoom je moguć korištenjem kotačića miša ili pritiskom na +/- oznake na


prikazu karte. Također, moguće je i slobodno pomicanje karte pomoću pokazivača miša u svim smjerovima (pan).

Legenda se nalazi na dnu prikaza karte. Na njoj su vidljive kategorije objekata koji su prikazani i mogu se proizvoljno uključivati/isključivati pojedinačno ili sve kategorije odjednom. Pomicanje po traci legende moguće je pritiskom na strelice s desne strane trake legende.

Listu objekata moguće je prikazati/isključiti direktno na prikazu karte s gornje desne strane ili alatom View Show/Close List. Na listi je također moguće uključivati/isključivati kategorije objekata. Legenda i lista su povezane. Uključivanjem/isključivanjem prikaza pojedine kategorije na legendi, isto će se uključiti/isključiti na listi i obrnuto. Naravno, uključivanjem/isključivanjem pojedinih kategorija mijenja se prikaz objekata na karti.

U pogledu pretraživanja, korisnicima je omogućena pretraga po adresi alatom View Locate (slika 6.11).

Slika 6.11: Alat za pretraživanje View Locate

Naprednije pretraživanje karte pruža alat View Search (slika 6.12). Tu je omogućena pretraga po nekom od polja markera koji se mogu odabrati u padajućem izborniku. Moguće je postavljanje višestrukih upita pomoću AND/OR operatora za pretraživanje po više polja. Omogućeno je i pretraživanje po udaljenosti od/do neke druge lokacije (unesene preko adrese ili ručno odabrane na karti). Također je omogućen i ispis liste objekata koji odgovaraju korisnikovoj pretrazi.


Slika 6.12: Alat za napredno pretraživanje View Search

Naravno, postoji i mogućnost jednostavnog pretraživanja cjelokupnih Google karata pomoću Go to... alata na alatnoj traci karte.


Slika 6.13: Isječak prikaza navigacijskih ruta između dvije lokacije

Na svaki od prikazanih markera objekata, korisnik može kliknuti mišem prilikom čega se otvara informacijski prozor za dobivanje osnovnih informacija o objektu uz medijski sadržaj kao što je prikazano u prethodnom poglavlju. Korištenjem alata Directions – From here – To here unutar ovog prozora, otvara se novi prozor s navigacijskom rutom na Google kartama između dvije lokacije koje je korisnik proizvoljno odabrao (slika 6.13). Korisnik zatim može prihvatiti ponuđenu rutu ili odabrati drugu (ukoliko su ponuđene), ovisno o vlastitim željama i potrebama.

Alat Map Print omogućuje ispis trenutnog prikaza karte zajedno s informacijama vezanim uz prikazane objekte. Nedostatak te opcije jest taj što korisnik ne može utjecati na to koji će se dio prikaza karte isprintati. Npr. ukoliko korisnik uključi samo kategoriju Terme, Wellness & Spa, na prikazu za ispis nisu prikazani svi objekti koji spadaju u tu kategoriju, ali ispisane su informacije za svaki objekt.

Posljednje opcije koje su korisnicima omogućene jesu: osvježivanje prikaza karte alatom View Refresh, spremanje karte u PNG ili PDF obliku (uz plaćanje), dijeljenje linka tj. URL-a koji vodi na stranicu karte.

Ostale opcije nisu otključane za korisnike koji pregledavaju kartu. Iako se članska (Member) ili administratorska (Admin) razina pristupa mogu otključati za sve posjetitelje stranice tj. karte, to nije učinjeno. Razlog tome jest mogućnost zlostavljanja ovlasti tih razina što može rezultirati namjernim unošenjem pogrešnih informacija ili pak brisanjem sadržaja karte. Kako se korisnicima ne bi oduzela mogućnost novih ideja i ažuriranja karte, u naslovnom opisu priložena je kontaktna e-mail adresa administratora koji nadalje može sam provesti predložene promjene ili pojedincu proslijediti lozinku za određenu razinu mogućnosti uređivanja karte.

6.3.1. Video upute za pregled karte

Ukoliko se netko po prvi put susreće s interaktivnom kartom ili ima poteškoća s pregledom konkretne karte, u sklopu ovog diplomskog rada izrađene su i video


upute za pregled karte. Video prikazuje koje su osnovne mogućnosti karte i kako se njima korisnik može služiti, a svrha mu je dati korisniku kratke upute za rad s kartom kako bi se pojedinac što brže i lakše snašao prilikom pregleda.

Za izradu video uputa iskorišten je program BB FlashBack Express. Izabran je između osam besplatnih programa namijenjenih za snimanje rada na zaslonu računala. Prilikom pretraživanja programa koji bi poslužili navedenoj svrsi, pronađen je članak koji preporuča određene besplatne programe za snimanje zaslona ekrana i naknadno uređivanje i dijeljenje izrađenog video zapisa. Za svaki od osam predstavljenih programa (BSR Soft, XvidCap, EZVid, BB FlashBack Express, Screenr, Jing, Rylstim, CamStudio) dan je kratak opis mogućnosti i kompleksnosti. Navedena je i preporuka autora članka ukoliko smatra da je određeni program više namjenjen za kompleksnije ili jednostavnije uratke.

Program BB FlashBack Express izabran je za rad zbog mogućnosti jednostavnog i brzog preuzimanja i instalacije na računalo, te nije kompliciran za uporabu (iako ni drugi programi nisu ostavljali dojam kompliciranog korištenja prema opisima u članku (URL 23). Uz BB FlashBack Express postoje BB FlashBack Plus i BB FlashBack Pro koji zahtijevaju plaćanje, ali imaju brojnije opcije za naknadno uređivanje i objavljivanje videa. Express paket je besplatan te je iskorišten za snimanje rada na zaslonu prilikom pregleda interaktivne karte. Snimljeni video izveden je u .avi formatu. Budući da besplatna verzija programa ima ograničenja pri naknadnom uređivanja snimljenog video zapisa, taj je postupak proveden u posebnom programu namijenjenom za uređivanje medijskih zapisa.

Cilj je bio 'izrezati' dijelove video zapisa koji su višak i dodati pozadinsku glazbu. Windows Movie Maker prvi je program koji je iskorišten za tu svrhu budući da je jednostavan za uporabu i besplatan, ali nakon izvoza uređenog zapisa, video je zamijenjen crnim prikazom, tj. rezultat je bio bez prikaza i nezadovoljavajući. Nakon tog neuspjeha, preuzeta je nekolicina drugih programa za uređivanje medijskih zapisa pronađenih prilikom pretraživanja pomoću Google tražilice i čitanja komentara drugih korisnika vezano uz njihovo iskustvo s radom u pojedinom programu. Iako su komentari i preporuke bili obećavajući, a rad u programima jednostavan, besplatne ili pokusne verzije preuzetih programa (Filmora, iSkysoft, ThunderSoft Video Editor), nisu omogućavale izvoz ili objavljivanje video zapisa na Internetu bez vodenog žiga koji prelazi preko cijelog prikaza video zapisa. U konačnici preuzet je VideoPad koji je omogućio željeno uređivanje video zapisa, te izvoz uređene verzije u .avi formatu (omogućen je izvoz i u brojnim drugim formatima) bez ikakvih poteškoća. U konačnici, video je učitan i objavljen na YouTubeu gdje su u YouTube editoru dodane bilješke (prilog 2).


7. Turistička interaktivna karta Krapinsko-zagorske županije

Konačni rezultat rada u ZeeMapsu jest turistička interaktivna karta Krapinsko-zagorske županije (slika 7.1). Kao i svaka karta, ona ima svoje nedostatke i prednosti.

Slika 7.1: Turistička interaktivna karta Krapinsko-zagorske županije

Budući da se radi o karti objavljenoj na Internetu (online karta), kvaliteta pregleda i dostupnost ovise o kvaliteti postojeće internetske veze te kvaliteti medija na kojem se karta pregledava (računalo, tablet, pametni telefon). To su glavni čimbenici koji utječu na brzinu učitavanja sadržaja karte, prikaza pojedinih informacijskih prozora objekata, brzinu pristupa eksternim izvorima povezanim uz pojedini objekt te interaktivnost korisnika s kartom općenito. Dakle, ukoliko internetska veza ne postoji, pregled karte nije moguć. Također, ukoliko je veza slaba, pristup i pregled karte jesu sporiji i otežani u odnosu na pregled karte prilikom postojanja jake internetske veze. Što se tehničke podrške tiče, kvalitetniji uređaji s novijim i razvijenijim komponentama omogućuju jednostavniji pregled karte nego korištenje zastarjelih uređaja sa slabijim procesorima i sl.

Prednosti te karte, za početak, leže u njenim mogućnostima interaktivnosti između karte i korisnika. Tu se ističu mogućnost zooma i slobodnog kretanja po karti, proizvoljno isključivanje i uključivanje kategorija zajedno s pregledom liste svih objekata po kategorijama, individualan pregled osnovnih informacija za pojedini objekt na karti (otvaranje informacijskog prozora objekta) s opisom na engleskom i hrvatskom jeziku, dobivanje navigacijske rute između dvije lokacije (dva objekta) pomoću navigacijske komponente Google karata te je korisnicima omogućeno jednostavno i napredno pretraživanje. Treba naglasiti da je karta javno dostupna svima. Moguće je kreirati poveznicu na tu kartu na drugim internetskim stranicama sličnog sadržaja i tematike što može dovesti do većeg broja posjetioca. Također, svatko može kontaktirati administratora karte ukoliko ima ideju za unaprijeđenije ili jednostavno komentar što se tiče ažuriranja karte. Promjene administrator može


provesti sam ili korisnik može zatražiti pristup karti koji mu omogućuje uređivanje. Na taj način, svatko ima priliku dati svoj doprinos za nadogradnju i povećanje kvalitete ovog prikaza. Pregled karte moguć je na računalu, tabletu i pametnom telefonu. Kako je već napomenuto, vrsta medija i njihove karakteristike zajedno s kvalitetom mreže utječu na kvalitetu prikaza i pregled.

7.1. Pregled karte

Turistička interaktivna karta Krapinsko-zagorske županije može se pregledati pomoću osobnog računala ili laptopa, pametnog telefona i tableta. Ti uređaji mogu biti povezani na Internet pomoću Wi-Fi veze ili mobilnih podataka jednog od operatera na području države u kojoj se korisnik trenutno nalazi. Naravno, uz vezu s Internetom moraju se uzeti u obzir proizvođač i tehničke karakteristike uređaja kojima se karta pregledava kao faktori o kojima ovisi kvaliteta pregleda karte.

7.1.1. Osobno računalo ili laptop

Najjednostavniji pregled karte jest pomoću osobnog računala ili laptopa. Zaslon kod ovih uređaja značajno je veći nego kod tableta ili pametnih telefona, što znači da je sadržaj karte pregledniji. Budući da se ti uređaji uglavnom koriste kod kuće ili na radnom mjestu, pristup Internetu najčešće je omogućen, a snaga signala jaka. Sadržaj se učitava brzo, a prilikom korištenja karte nema nekih većih prepreka. Pregled eksternih izvora (poveznica) ne predstavlja nikakav problem uz istovremeni pregled karte, budući da je otvaranje i zatvaranje novih prozora unutar internetskog preglednika na računalu jednostavno i brzo. Korištenje osobnog računala ili laptopa za pregled karte idealno je za detaljno proučavanje svih objekata i planiranje budućeg putovanja. Naravno, glavni nedostatak uporabe tih uređaja za pregled jest nepraktičnost prilikom korištenja u pokretu ili kada se korisnik nalazi izvan dosega neke mreže. Isječak prikaza karte na zaslonu laptopa prikazan je na početku poglavlja 7. Turistička interaktivna karta Krapinsko-zagorske županije (slika 7.1).

7.1.2. Pametni telefon

Pametni telefoni imaju najmanji ekran za pregled sadržaja što znači da je on ujedno i najnepregledniji prilikom inicijalnog prikaza karte (slika 7.2). Bez obzira na to, ZeeMaps već ima kreiran prilagođen pregled karata za pametne telefone pa je upravljanje sadržajem pojednostavljeno. Korisnik jednostavno može isključiti i uključiti željene kategorije čime prikaz odmah postaje pregledniji. Moguć je i pregled liste prikazanih objekata sortiran po abecednom redu, ali ne i po kategorijama. Postoji i opcija za napredno pretraživanje i Go to... opcija za prikaz određene lokacije na karti. Ukoliko korisnik ima mogućnost uključivanja GPS satelita na svojem uređaju (te je ta opcija uključena) može odmah zoomirati i na svoju trenutnu lokaciju. Pomicanje po karti i zoom u tom slučaju ovise o spretnosti korisnika budući da se za kretanje po karti umjesto miša koriste vlastite ruke tj. prsti. Brzina učitavanja svih sadržaja ovisi o vrsti i brzini internetske mreže, ali i karakteristikama pametnog telefona. Veza s Internetom može biti ostvarena preko Wi-Fi veze ili mobilnih podataka određenog mobilnog operatera. Glavni nedostatak prilikom uporabe pametnih telefona za pregled ove interaktivne karte je prilikom otvaranja drugih poveznica, budući da je pregled internetskog sadržaja pametnim telefonom općenito drugačiji i moglo bi se reći otežan u odnosu na osobno računalo ili laptop.


Otvaranje i zatvaranje novih prozora preglednika te njihov pregled nisu toliko jednostavni kao na računalu pa ti postupci mogu biti spori ukoliko je veza s Internetom slaba i spora ili pak sam uređaj nema novije i naprednije karakteristike.

Slika 7.2: Isječak zaslona ekrana inicijalnog prikaza karte na pametnom telefonu (Alcatel

One Touch Idol)

Turistička interaktivna karta Krapinsko-zagorske županije otvorena je i pregledana na dva pametna telefona – starijem modelu Alcatel One Touch Idol i novijem modelu Sony Xperia Z3 Compact (slika 7.3). Alcatel se dulje koristi i star je već 3 godine i radi na Android Jelly bean 4.1.1 sustavu, dok se Sony koristi tek nekoliko mjeseci i radi na Android Lolipop 5.1.1 sustavu. Alcatelu je veza s Internetom omogućena preko operatera Tele2, a najveća brzina mreže koja se može postići je 3G. Sony svoju vezu s Internetom ostvaruje preko T-mobile operatera, a najveća brzina mreže koju postiže je 4G. Što se tiče tehničkih karakteristika uređaja, veličina ekrana im je slična, ali Sony Xperia Z3 Compact u svemu ostalome nadmašuje navedeni model Alcatela. Detaljne karakteristike i usporedbu navedenih pametnih telefona moguće je pregledati klikom na poveznicu u prilogu 3. Logično, inicijalna je pretpostavka bila kako će Sony nadmašiti Alcatel što se tiče pregleda karte, a tako je u konačnici i bilo. Oba su mobitela bila povezana s Internetom preko mobilnih podataka pri najvećoj brzini koju mogu postići. Iako je Alcatel zadovoljio sve potrebe korisnika, prilikom pregleda, korištenja i kretanja po karti zajedno s otvaranjem ostalih poveznica, Sony je to činio brže i bolje.


Slika 7.3: Pametni telefoni korišteni za pregled interaktivne karte: Sony Xperia Z3 Compact i Alcatel One Touch Idol

Sama se karta brže učitala, korištenje mogućnosti karte u pregledu bilo je brže i jednostavnije, zoom i kretanje po karti bili su „glađi“, ostale poveznice otvorile su se u novim prozorima znatno brže, a odabir između prozora u pregledniku pametnog telefona bio je znatno jednostavniji i brži, gotovo na razini rada na računalu. Dakle, noviji i napredniji pametni telefon bio je znatno pogodniji za pregled izrađene online interaktivne karte nego stariji model pametnog telefona.

Iako pametni telefoni ne osiguravaju jednaku jednostavnost uporabe i preglednost sadržaja karte kao što je to kod osobnih računala ili laptopa, idealni su kao „džepna verzija“ karte i za njen brz pregled dok je korisnik u pokretu ili se nalazi na otvorenom. Danas je veoma lako uspostaviti internetsku vezu bilo preko Wi-Fi-a ili mobilnih podataka, a i sami uređaji su sve napredniji što omogućava brzinu pregleda karte i drugih poveznica.

7.1.3. Tablet

Prikaz karte na tabletu jednak je kao i na osobnom računalu ili laptopu, tj. nema prilagođen pregled kao pametni telefoni (slika 7.4). Inicijalni prikaz sadržaja karte kvalitetniji je u odnosu na pametni telefon zahvaljujući većem zaslonu tableta, ali opet nije na razini pregleda karte na računalu. Tablet je povezan s Internetom preko Wi-Fi veze. Budući da je prikaz karte jednak kao i na osobnom računalu ili laptopu, pregled karte i korištenje njenih mogućnosti jednaki su osim činjenice da se po karti kreće vlastitim rukama tj. prstima kao što je to slučaj kod pametnih telefona. Kretanje prstima po zaslonu tableta ipak je jednostavnije nego kod pametnog telefona zbog veličine ekrana. Mogućnosti karte jednake su kao na računalu, a dodatne poveznice relativno se brzo otvaraju i pregledavaju unutar preglednika na isti način. Naravno, prilikom pregleda karte tabletom treba uzeti u obzir kvalitetu internetske veze, te njegove karakteristike.


Slika 7.4: Isječak zaslona ekrana inicijalnog prikaza karte na tabletu (Archos 90 Neon)

Interaktivna je karta pregledana na tabletu Archos 90 Neon koji radi na Android Jelly bean 4.2.2 sustavu i Samsung Galaxy Tab SM-T535 tabletu koji radi na Android Lolipop 5.0.2 sustavu (slika 7.5).

Slika 7.5: Tableti korišteni za pregled interaktivne karte: Archos 90 Neon i Samsung Galaxy Tab

Prvobitna se pretpostavka da će Samsung biti pogodniji za pregled karte ostvarila. Iako su oba tableta dala zadovoljavajuće rezultate, Archos tabletu trebalo je više vremena za učitavanje karte i drugih poveznica, zoom na karti bio je „glađi“ na Samsungu i rukovanje novootvorenim prozorima unutar preglednika bilo je brže i jednostavnije na Samsungu nego Archosu. Uključivanje/isključivanje kategorija, korištenje liste objekata, pregled informacijskih prozora pojedinih objekata i dobivanje navigacijske rute između dvije lokacije također je bilo brže i jednostavnije na Samsungu. Taj tablet brže odgovara na zahtjeve korisnika i pružio je kvalitetniji


pregled karte. Također, zaslon Samsung tableta veći je i kvalitetniji u odnosu na Archos, pa je sadržaj karte pregledniji, a i samo korištenje tableta i gledanje u zaslon ugodnije je prilikom njegove uporabe. Tableti su se kao i mobiteli pokazali pogodni i praktični za pregled karte na raznim lokacijama gdje je dostupna Wi-Fi veza, tj. kada korisnik možda nije u udobnosti vlastitog doma ili poslovnog prostora. U konačnici, moglo bi se reći da je tablet prijelazna varijanta između računala i pametnog telefona za pregled turističke interaktivne karte Krapinsko-zagorske županije.


8. Izrada web stranice

Završni korak prilikom izrade ovog diplomskog rada bila je izrada internetske stranice na kojoj će se objaviti izrađena turistička interaktivna karta Krapinsko-zagorske županije zajedno s drugim turističkim sadržajem i poveznicama vezanim uz turizam spomenute Županije. Stranica je objavljena preko poslužitelja domus.srce.hr u sklopu osobne stranice studentice Geodetskog fakulteta u Zagrebu koja je izradila ovaj diplomski rad.

Sadržaj stranice kreiran je i uređivan pomoću programa za izradu i uređivanje internetskih stranica Nvu (slika 8.1). Nvu je besplatan porogram otvorenog tipa u kojem korisnik može proizvoljno dodavati i uređivati sadržaj koji će se prikazati na konačnoj stranici.

Slika 8.1: Program za kreiranje i uređivanje sadržaja internetskih stranica Nvu

Paralelno s korisnikovim radom u programu, ispisuje se html kod koji je u konkretnom slučaju bio i ručno dorađivan. Uz korištenje gotovih alata Nvu programa (dodavanje i uređivanje medijskog sadržaja i teksta, uređivanje pozadine i pozadinskih slika, dodavanje vanjskih poveznica itd.), html kod konačne internetske stranice, ručno je dopisivan. Dakle, određeni su elementi stranice naknadno dodavani i uređeni ručnim unosom html koda (dodavanje scrollbox-a, uređivanje prikaza pozadinske slike, dodavanje vanjskih poveznica – interaktivna karta, video upute i sl.). Cijeli html kod u konačnici je kopiran i uređen u programu Notepad++ nakon čega je pohranjen kao .html datoteka.

Kako bi se internetska stranica objavila, korišten je besplatni program otvorenog tipa Filezilla (slika 8.2). Kod ovog programa dostupni su i klijent i server te jednostavnim učitavanjem .html datoteke i popratnog sadržaja, nakon prijave na server, moguće je objaviti izrađenu stranicu.


Slika 8.2: Program za objavu internetske stranice Filezilla

Tijekom izrade internetske stranice, nekolicinu se puta učitavala nova .html datoteka da se pregleda trenutno uređeni sadržaj stranice i odluči što još treba dodati i prepraviti za dostizanje željenog rezultata. Naposlijetku, stranica pod nazivom „Bajka na dlanu“ objavljena je (slika 8.3), a poveznica za njen pregled nalazi se u prilogu 4.

Slika 8.3: Isječak konačne internetske stranice „Bajka na dlanu“


9. Zaključak

Karte su od svoje pojave pa do danas najvažnija sredstva za orijentaciju i snalaženje čovjeka u prostoru. Razvojem tehnologije dolazi do značajnih promjena u izradi karata i mogućnostima njenog pregledavanja. Uz analogne karte, počele su se izrađivati i karte u digitalnom obliku na računalima, danas dostupne i na Internetu. Pokraj brojnih računalnih programa za izradu takvih karata, postoje i web servisi koji omogućuju direktnu online izradu i objavu karata na Internetu, bez potrebe za preuzimanjem i instalacijom programa na računalu. U ovom je diplomskom radu spomenuta samo nekolicina takvih servisa, a u konačnici samo je jedan iskorišten za izradu turističke interaktivne karte Krapinsko-zagorske županije (ZeeMaps). Interaktivnost između karte i korisnika pokazala se kao pozitivna mogućnost koja korisniku pruža jedan novi uvid u sadržaj karte.

Krapinsko-zagorska županija jedna je najposjećenijih turističkih destinacija na području kontinentalne Hrvatske. Turizam je u Republici Hrvatskoj najunosnija djelatnost, a u konkretno spomenutoj Županiji sve se brže i više razvija te Zagorje postaje sve popularnija destinacija za odmor. Bilo da se radi o rekreativnom ili opuštajućem odmoru, turističke destinacije na ovim prostorima sve su brojnije. Upravo zato, u ovom je diplomskom radu cilj bio iskoristiti jedan od brojnih web servisa da se izradi turistička interaktivna karta županije koja bi se uklopila na internetsku stranicu zajedno s ostalim poveznicama vezanim uz turizam. Ta interaktivna karta krajnjem korisniku pruža mogućnost jednostavnog pregleda i pretraživanja objekata po kategorijama, promjenu mjerila, slobodno kretanje po karti, brojne dodatne informacije o objektima u obliku teksta na engleskom i hrvatskom jeziku, slikovnih prikaza, poveznica na službene internetske stranice i društvene mreže, pregled promotivnih video zapisa i virtualnih šetnji te pregled kontaktnih informacija. U usporedbi s postojećim interaktivnim kartama spomenutog područja, ta je karta sadržajnija što se tiče broja prikazanih objekata te informacija dostupnih za pojedini objekt.

Potrebno je naglasiti kako svaka karta ima svoje prednosti i mane, pa tako i ona. Uvijek ima prostora za dopune i poboljšanja, posebno nakon što se karta počne koristiti te korisnici ostave svoje dojmove i preporuke za nadogradnju i poboljšanje kvalitete same karte i njenog pregleda.

Promjene i napredak u tehnologiji popraćene su promjenama u svakodnevnom životu i brojnim ljudskim djelatnostima, pa tako i u kartografiji. Kartografija se tim promjenama prilagodila i još se uvijek prilagođava kroz nove metode izrade i distribucije kartografskih prikaza. Zaključno, kartografija svojim praćenjem trendova, prilagodbom i razvojem ostaje temeljna znanost za pružanje kartografskih informacija.


Popis korištene literature

Ferdelja, I. (2006): Web servisi. Seminarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb.

Frangeš, S. (2003.): Tematska kartografija. Predavanja, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb..

Frangeš, S., Župan, R. (2004): Interaktivne karte na webu. Ekscentar, No. 6, 40-42.

Frangeš, S. (2006): Kartografija. Predavanja, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb

Frangeš, S., Župan, R., Poslončec-Petrić, V. (2010): Biciklističke karte Istarske županije, Istarski geodet : glasilo Udruge geodeta Istarske županije (1331-5331) 6 (2010), 1; 5-10.

Smukavić, M. (2013): Izrada interaktivne planinarske karte Nacionalnog parka Paklenica. Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

Smukavić, M., Poslončec-Petrić, V., Frangeš, S. (2014): Interactive Hiking Map - Example of the National Park Paklenica, Geonauka (2334-8119) 2 (2014), 4; 15-22.

Tutić, D., Tanfara, A. (2007): Interaktivni atlas svijeta – istraživanje mogućnosti interaktivne kartografije. Kartografija i Geoinformacije, Vol. 6 No. izv./spec.

Župan, R. (2012/2013): Web kartografija. Skripta, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

Popis korištenih internetskih izvora:

URL 1: Geodetsko – geoinformatički rječnik DGU; http://www.dgu.hr/rjecnik-geodetskih-pojmova/ (13.4.2016.)

URL 2: Lukić, A. (2004): Što je digitalna karta?, Geografija.hr, http://www.geografija.hr/teme/sto-je-digitalna-karta/ (13.4. 2016.)

URL 3: Turistička zajednica Brodarsko-posavske županije. Interaktivna karta županije, http://www.tzbpz.hr/zupanija/interaktivna-karta-zupanije (17.2.2016.)

URL 4: Turistička zajednica Osječko-baranjske županije. Interaktivna karta županije, http://www.tzosbarzup.hr/hr/interaktivna-karta/ (17.2.2016.)

URL 5: Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije. Ineraktivna karta županije, http://www.visitvukovar-srijem.com/hr/interaktivna-karta (17.2.2016.)

URL 6: Turistička zajednica Požeško-slavonske županije. Interaktivna karta županije, http://karta.tzzps.hr/ (17.2.2016.)

URL 7: U Zagorju.com, Interaktivna karta Hrvatskog zagorja, http://www.uzagorju.com/interaktivna-karta-zagorja (17.2.2016.)

http://www.dgu.hr/rjecnik-geodetskih-pojmova/

http://www.dgu.hr/rjecnik-geodetskih-pojmova/

http://www.geografija.hr/teme/sto-je-digitalna-karta/

http://www.tzbpz.hr/zupanija/interaktivna-karta-zupanije

http://www.tzosbarzup.hr/hr/interaktivna-karta/

http://www.visitvukovar-srijem.com/hr/interaktivna-karta

http://karta.tzzps.hr/

http://www.uzagorju.com/interaktivna-karta-zagorja


URL 8: Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije. Interaktivna karta županije, http://www.tzkzz.hr/hr/interaktivna-karta/ (17.2.2016.),

URL 9: Krapinsko-zagorska županija. Službena web stranica, http://www.kzz.hr/ (18.2.2016.)

URL 10: Krapinsko-zagorska županija. Službena web stranica, Turizam, http://www.kzz.hr/turizam/turizam-kzz (18.2.2016.)

URL 11: Krapinsko-zagorska županija. Službena web stranica, Turizam, Brošura: Agroturizam, http://www.kzz.hr/turizam/brosura-agrotur (18.2.2016.)

URL 12: Krapinsko-zagorska županija. Službena web stranica, Turizam, Brošura: Hodočasnički turizam, http://www.kzz.hr/turizam/brosura-hodocasnicki-turizam (18.2.2016.)

URL 13: Krapinsko-zagorska županija. Službena web stranica, Turizam, Brošura: Gastroturizam, http://www.kzz.hr/turizam/brosura-gastrotur (18.2.2016.),

URL 14: Manifestacija Babičini kolači, http://www.babicinikolaci.com.hr/ (18.2.2016.)

URL 15: Mapline – Mapping made simple, https://mapline.com/ (15.2.2016.)

URL 16: Mapbox – The next generation of map design, https://www.mapbox.com/ (15.2.2016.)

URL 17: CartoDB – Map your world's data, https://cartodb.com/ (15.2.2016.)

URL 18: Maptive – Custom map creator & map maker, https://www.maptive.com/ (15.2.2016.)

URL 19: WorldMap, http://worldmap.harvard.edu/ (15.2.2016.)

URL 20: ZeeMaps – Create and publish interactive maps, http://ZeeMaps.com/ (15.2.2016.)

URL 21: Krapinsko-zagorska županija. Službena web stranica, Turizam, Turistička karta županije, http://www.kzz.hr/turizam/turisticka-karta (20.2.2016.)

URL 22: Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije, http://www.tzkzz.hr/ (20.2.2016.)

URL 23: Ovsyannykow, I. (2013): 8 Free Aplications To Record Your Computer Screen, http://inspirationfeed.com/resources/applications/8-free-applications-to-record-your-computer-screen/ (30.4.2016.)

http://www.tzkzz.hr/hr/interaktivna-karta/

http://www.kzz.hr/

http://www.kzz.hr/turizam/turizam-kzz

http://www.kzz.hr/turizam/brosura-agrotur

http://www.kzz.hr/turizam/brosura-hodocasnicki-turizam

http://www.kzz.hr/turizam/brosura-hodocasnicki-turizam

http://www.kzz.hr/turizam/brosura-gastrotur

http://www.babicinikolaci.com.hr/

https://mapline.com/

https://www.mapbox.com/

https://cartodb.com/

https://www.maptive.com/

http://worldmap.harvard.edu/

http://zeemaps.com/

http://www.kzz.hr/turizam/turisticka-karta

http://www.tzkzz.hr/

http://inspirationfeed.com/resources/applications/8-free-applications-to-record-your-computer-screen/

http://inspirationfeed.com/resources/applications/8-free-applications-to-record-your-computer-screen/


Popis slika i tablica

Slika 4.1: Isječak interaktivne karte Brodsko-posavske županije (URL 3) ............ 15

Slika 4.2: Isječak interaktivne karte Osječko-baranjske županije (URL 4) ............ 16

Slika 4.3: Isječak interaktivne karte Vukovarsko-srijemske županije (URL 5)....... 16

Slika 4.4: Isječak interaktivne karte Požeško-slavonske županije (URL 6) ........... 17

Slika 4.5: Isječak interaktivne karte Požeško-slavonske županije (URL 6) ........... 18

Slika 4.6: Isječak interaktivne karte Hrvatskog zagorja (URL 7) ........................... 19

Slika 4.7: Isječak interaktivne karte Krapinsko-zagorske županije (URL 8) .......... 19

Slika 6.1: Alatna traka s padajućim izbornicima ................................................... 28

Slika 6.2: Isječak interaktivne karte (testnih objekata) učitanih na Internet pomoću Batchgeo sevisa .................................................................................. 30

Slika 6.3: Dodavanje i uređivanje polja i ikona markera objekata ......................... 30

Slika 6.4: Dodavanje, uređivanje i prikaz kategorija na legendi i listi objekata ..... 31

Slika 6.5: Unos lokacije objekta ............................................................................ 32

Slika 6.6: Unos detaljnih informacija o objektu ..................................................... 33

Slika 6.7: Opcija za pomoć prilikom dodavanja detaljnog markera ....................... 33

Slika 6.8: Unos medijskog sadržaja vezanog uz objekt ........................................ 34

Slika 6.9: Prikaz informacijskog prozora prilikom odabira markera objekta .......... 35

Slika 6.10: Detaljni pregled informacijskog prozora markera objekta ................... 36

Slika 6.11: Alat za pretraživanje View Locate .................................................. 38

Slika 6.12: Alat za napredno pretraživanje View Search .................................. 39

Slika 6.13: Isječak prikaza navigacijskih ruta između dvije lokacije ...................... 40

Slika 7.1: Turistička interaktivna karta Krapinsko-zagorske županije ................... 42

Slika 7.2: Isječak zaslona ekrana inicijalnog prikaza karte na pametnom telefonu (Alcatel One Touch Idol) ...................................................................... 44

Slika 7.3: Pametni telefoni korišteni za pregled interaktivne karte: Sony Xperia Z3 Compact i Alcatel One Touch Idol ....................................................... 45

Slika 7.4: Isječak zaslona ekrana inicijalnog prikaza karte na tabletu (Archos 90 Neon) ................................................................................................... 46

Slika 7.5: Tableti korišteni za pregled interaktivne karte: Archos 90 Neon i Samsung Galaxy Tab .......................................................................................... 46

Slika 8.1: Program za kreiranje i uređivanje sadržaja internetskih stranica Nvu .. 48

Slika 8.2: Program za objavu internetske stranice Filezilla ................................... 49

Slika 8.3: Isječak konačne internetske stranice „Bajka na dlanu“ ......................... 49

Tablica 6.1: Broj objekata na karti po kategorijama .............................................. 36



Prilozi

Prilog 1: Turistička interaktivna karta Krapinsko-zagorske županije u sklopu ZeeMapsa, https://ZeeMaps.com/map?group=1882630#

Prilog 2: Video upute za pregled turističke interaktivne karte Krapinsko-zagorske županije, https://www.youtube.com/watch?v=RXFXw7rJg04

Prilog 3: Usporedba karakteristika pametnih telefona Sony Xperia Z3 Compact i Alcatel One Touch Idol u sklopu Internet stranice http://www.usporedi.hr/, http://www.usporedi.hr/usporedba/mobiteli/sony-xperia-z3-compact/nepoznato-one-touch-idol

Prilog 4: Internetska stranica pod nazivom „Bajka na dlanu“, www.geof.unizg.hr/~abakran/

https://zeemaps.com/map?group=1882630

https://www.youtube.com/watch?v=RXFXw7rJg04

http://www.usporedi.hr/

http://www.usporedi.hr/usporedba/mobiteli/sony-xperia-z3-compact/nepoznato-one-touch-idol

http://www.usporedi.hr/usporedba/mobiteli/sony-xperia-z3-compact/nepoznato-one-touch-idol

http://www.geof.unizg.hr/~abakran/


Životopis autorice

Osobni podaci

Obrazovanje

2014. – 2016. Geodetski fakultet, Zagreb, Diplomski studij, smjer: Geoinformatika

2011. – 2014. Geodetski fakultet, Zagreb, Preddiplomski studij Geodezije i Geoinformatike

2007. – 2011. Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok, smjer: prirodoslovno – matematički

Projekti

Znanja i vještine

Komunikacijske vještine

Stečene dobre komunikacijske vještine kroz diskusije i prezentiranje na hrvatskom i engleskom jeziku, te kroz grupne projekte prilikom fakultetskog obrazovanja.

Ime i prezime Anastazija Bakran Datum i mjesto rođenja: 28.08.1992., Zagreb Adresa boravišta: Studentski dom Stjepan Radić, 10 000 Zagreb Adresa prebivališta: Runjaninova ulica 2, 49210 Zabok Mobilni telefon: 098 992 9081 E-mail: [email protected]

2.2016.–7.2016. - diplomski rad pod nazivom: „Primjena web servisa u turističkoj kartografiji“

2.2015.–6. 2015. - doprinos u razvoju jedinstvenog GIS sustava za potrebe hitnih službi u Gradu Zagrebu, Ured za upravljanje u hitnim situacijama, u sklopu kolegija Risk Management drugog semestra diplomskog studija na Geodetskom fakultetu u Zagrebu - prijevod zadanog dijela Quantum GIS priručnika za uporabu, u sklopu navedenog projekta i kolegija, s engleskog na hrvatski

Rad na računalu: - aktivno i svakodnevno korištenje MS Office paketa i Interneta - poznavanje rada u Quantum GIS-u, AutoCAD-u - poznavanje rada s bazama podataka

Programski jezici: Python, SQL; upoznata i s C++ jezikom Strani jezici: Engleski jezik Vozačka dozvola: Vozačka dozvola B kategorije

mailto:[email protected]


Organizacijske/rukovoditeljske vještine

Stečene dobre organizacijske vještine kroz izradu i vođenje brojnih projekata u timovima prilikom fakultetskog obrazovanja.

Documents

Primjena postojećih web-servisa u turističkoj kartografiji · s podacima na karti (slika, zvuk, video, animacija), Primjena web-servisa u turističkoj kartografiji 10 dostupnost