Upload
ngokhuong
View
218
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
PRIRUČČČČNIKO KLJUČČČČNIM KOMPETENCIJAMA
U DRŽŽŽŽAVNOJ UPRAVI
SVRHA PRIRUČNIKA
� da se jasno naznači koje kompetencije su najpotrebnije u državnoj upravi
� da se identifikuju i odaberu ključne potrebne kompetencije
� da se odaberu metode koje će omogućiti da se predvidi da li kandidat koji se prijavio za neko radno mesto ispunjava zahteve u smislu kompetencija
PredgovorUvodPrvi deo – Ključne kompetencije u državnoj
upravi 1.1 – Uvod i definicije1.2 – Lista ključnih kompetencija u državnoj
upravi- Ključne kompetencije za nerukovodeća
radna mesta- Ključne kompetencije za rukovodeća
radna mesta
SADRŽAJ
Drugi deo – Identifikacija ključnih kompetencija potrebnih za odreñeno radno mesto
2.1 – Važeći zakonski okvir
2.2 – Identifikacija ključnih kompetencija potrebnih za nerukovodeće radno mesto
2.3 – Identifikacija ključnih kompetencija potrebnih za rukovodeće radno mesto
SADRŽAJ
Treći deo – Metode za procenu kompetencija kandidata za odreñeno radno mesto
3.1 – Rangiranje kompetencija pre izbora metoda procene
3.2 – Različite metode za procenu kompetencija
SADRŽAJ
Aneksi:
- Aneks 1: Pitanja za intervjue zasnovane na ponašanju
- Aneks 2: Rečnik termina
SADRŽAJ
PRVI DEO
Ključne kompetencije u državnoj upravi
DEFINICIJA KOMPETENCIJA
U skladu sa članom 21. stav 4. Uredbe o razvrstavanju radnih mesta i merilima za
opis radnih mesta državnih službenika, kompetencije su sastavni deo opisa radnih mesta državnih službenika i sastoje se od „znanja, radnog iskustvai veština koje su potrebne za
delotvoran rad na radnom mestu“.
Radno iskustvo (profesionalno iskustvo) nije kompetencija samo po sebi.
Meñutim, ono je dobra naznaka da osoba ima ili nema kompetencije neophodne za delotvorno obavljanje datog posla.
DEFINICIJA KOMPETENCIJA
Kompetencija je grupa karakteristika koje motivišu i oblikuju ponašanja koja su ključna za postizanje očekivanih rezultata povezanih sa radnim mestom.
DEFINICIJA KOMPETENCIJA
DEFINICIJA KOMPETENCIJA
Ove karakteristike posebno obuhvataju
� znanje i veštine,
� ali takoñe i crte ličnosti i sposobnosti.
ZNANJE
Ono što pojedinac zna = prikupljene informacije.
Takoñe podrazumeva pouzdano razumevanje neke teme sa sposobnošću da se ono iskoristi za odreñenu svrhu.
ZNANJE
Znanje može biti „vezano za odreñeno radno mesto“, tj. tesno povezano sa radnim mestom
ili „nevezano za odreñeno radno mesto“:strani jezici i pravo Evropske unije generalno spadaju u znanje „nevezano za odreñeno radno mesto“ (osim ukoliko se ne radi o poslu prevodioca, tumača ili stručnjaka za pravo Evropske unije).
VEŠTINE
Iskazivanje stručnosti.
Takoñe se nazivaju i „praktičnim umećem“.
Veštine koje su često potrebne su: veštine rada na računaru, veštine usmenog i pisanog izražavanja.
CRTE LIČNOSTI
Specifične komponente ličnosti koje opisuju odreñene tendencije koje osoba ima da oseća, misli i ponaša se na odreñeni način (kao što je stidljiv ili društven, kritičan ili onaj koji prihvata, kompulsivan ili ležeran).
SPOSOBNOSTI
Ono što osoba ima kapacitet da uradi.
Biološko nasleñe + obrazovanje i praksa odreñuju sposobnosti.
Kognitivne (tj. intelektualne) ili fizičke.
Pružaju korisne informacije o kandidatovom potencijalu za razvoj.
Odnosi izmeñu odreñenog radnog mesta, povezanih kompetencija i osnovnih elemenata kompetencija
Znanje (vezano i nevezano za radno mesto) povezano sa kompetencijom C
Veštine povezane sa kompetencijom C
Crte ličnosti povezane sa kompetencijom C
Sposobnosti povezane sa kompetencijom C
Kompetencija C
Znanje (vezano i nevezano za radno mesto) povezano sa kompetencijom B
Veštine povezane sa kompetencijom B
Crte ličnosti povezane sa kompetencijom B
Sposobnosti povezane sa kompetencijom B
Kompetencija B
Znanje (vezano i nevezano za radno mesto) povezano sa kompetencijom A
Veštine povezane sa kompetencijom A
Crte ličnosti povezane sa kompetencijom A
Sposobnosti povezane sa kompetencijom A
Kompetencija A
Kombinacija znanja, veština, crta ličnosti i sposobnosti jedne osobeoblikuje ponašanje koje daje naznaku postojanja date kompetencije.
Rukovodeće & nerukovodećekompetencije
Postoje značajne razlike izmeñu rukovodećih i nerukovodećih radnih mesta
te treba praviti razliku izmeñu kompetencija za rukovodeća radna mesta i kompetencija za nerukovodeća radna mesta.
Rukovodeće & nerukovodećekompetencije
Rukovodilac je osoba koja planira, organizuje, vodi i kontrolišepodelu ljudskih i materijalnih resursa i informacija, imajući u vidu ostvarivanje ciljeva organizacije.
6 KLJUČNIH RUKOVODEĆIH KOMPETENCIJA
� Strateško delovanje
� Planiranje i upravljanje
� Grañenje tima
� Upravljanje sobom
� Multikulturalna svest
� Komunikacija
8 KLJUČNIH NERUKOVODEĆIH KOMPETENCIJA
� Lična organizovanost� Rešavanje problema� Usmerenost ka timskom radu � Usmerenost ka rezultatima� Komunikacija i interpersonalni odnosi� Emocionalna stabilnost� Inicijativnost� Usmerenost ka pružanju usluge
grañanima/klijentima
Primer ključne nerukovodeće kompetencije: Lična organizovanost
Definicija:
Kapacitet osobe da sistematično prikuplja i klasifikuje potrebne informacije, blagovremeno odreñuje prioritete i efikasno upravlja vremenom poštujući rokove za završetak radnih zadataka.
Indikatori pozitivnog ponašanja
� Brzo identifikuje, prikuplja i u potpunosti koristi relevantne podatke
� Klasifikuje podatke na logičan način � Precizan je u radu, uzima u obzir sve važne detalje � Trudi se da ne pravi nepotrebne greške � Unapred planira i pravi listu obaveza sa rokovima kako
bi posao obavio na vreme� Efikasan je u radu sa dokumentima � Po potrebi prilagoñava svoj tempo rada
ELEMENTI KOMPETENCIJE
� Potrebna znanja: znanje vezano za odreñeno radno mesto
� Potrebne veštine: veštine pisanog izražavanja, veštine rada na računaru
� Potrebne crte ličnosti: savesnost, unutrašnji lokus kontrole
� Potrebne sposobnosti : verbalne/numeričke sposobnosti, sposobnost rezonovanja
Primer ključne rukovodeće kompetencije: IZGRADNJA TIMA
Definicija: Kapacitet osobe da obavi zadatke u okviru malih grupa ljudi koji su kolektivno odgovorni i čiji rad zahteva koordinaciju.
Potkompetencija K1: Kreiranje tima
Indikatori pozitivnog ponašanja :
� Formuliše jasne ciljeve koji motivišu učinak članova tima.
� Vrši izbor članova tima uzimajući u obzir potrebna znanja, veštine i sposobnosti za ostvarenje postavljenog cilja zbog čijeg ostvarivanja se tim osniva .
� Definiše delokrug rada tima, a po potrebi definiše individualne zadatke i odgovornosti članova tima.
Potkompetencija K2: Kreiranje pozitivnog okruženja
Indikatori pozitivnog ponašanja:
� Kreira okruženje u kome se efikasan timski rad očekuje, prepoznaje, hvali i nagrañuje.
� Pomaže timu da identifikuje i pribavi resurse koji su mu potrebni da bi ostvario svoje ciljeve.
� Ponaša se kao savetnik i mentor, i pokazuje strpljenje prema članovima tima dok uče.
Potkompetencija K3: Upravljanje dinamikom tima
Indikatori pozitivnog ponašanja:
� Razume jake i slabe strane članova tima i koristi njihove jake strane kako bi tim obavio zadatke
� Ne prikriva eventualne sukobe i neslaganja, već ih efikasno koristi da bi poboljšao učinak
� Deli zasluge sa drugima.
ELEMENTI KOMPETENCIJE
� Potrebno znanje: znanje vezano za odreñeno radno mesto
� Potrebne veštine: veštine usmenog i pisanog izražavanja
� Potrebne crte ličnosti: ekstravertnost, saradljivost, otvorenost za nova iskustva
� Potrebne sposobnosti: verbalne sposobnosti, sposobnost uviñanja odnosa
DRUGI DEO
Identifikacija ključnih kompetencija potrebnih za odreñeno radno mesto
Radno mesto za normativne i studijsko-analitičke poslove (nerukovodeće radno mesto)
Nije potrebno utvrditi
povezane kompetencije
3. Priprema mišljenja o primeni zakona iz delokruga Odeljenja (10%)
Inicijativnost
Usmerenost ka timskom radu
2. Učestvuje u izradi nacrta zakona i predloga drugih akata iz delokruga Odeljenja (20%)
Lična organizovanost
Rešavanje problema
Usmerenost ka rezultatima
Emocionalna stabilnost
1. Priprema mišljenja na nacrte zakona i druge pravne akte čiji su predlagači drugi organi državneuprave i na predloge zakona narodnih poslanika (50%)
POTREBNE KLJUČNE NERUKOVODEĆE KOMPETENCIJE
POSLOVI (navedeni u opisu radnog mesta)
TRI NIVOA RUKOVOðENJA
Planiranje i upravljanje
Grañenje tima
Komunikacija
Direktno odgovorni za obavljanje operativnih poslova
PRVI NIVO RUKOVOðENJA
Upravljanje sobom
Planiranje i upravljanje
Grañenje tima
Komunikacija
Odgovorni za usmeravanje, organizovanje i koordinaciju aktivnosti rukovodilaca prve linije
SREDNJI NIVO RUKOVOðENJA
Upravljanje sobom
Strateško delovanje
Planiranje i upravljanje
Komunikacija
Multikulturalna svest
Odgovorni za sveukupno usmeravanje, ustrojstvo i rukovoñenje organizacijom
NAJVIŠI
NIVO RUKOVOðENJA
POTREBNE KLJUČNE RUKOVODEĆE KOMPETENCIJE
OPIS POSLOVA RUKOVODIOCA
NIVOI RUKOVOðENJA
Director of a special organisation
Deputy Director of a special organisation
Director of a directorate within a Ministry
Deputy Secretary General of the Government
Director of a Government Service
Deputy Director of a Government Service
Assistant Minister
Secretary of a Ministry
Direktor posebne organizacije
Zamenik direktora posebne organizacije
Direktor organa uprave u sastavu Ministarstva
Zamenik generalnog sekretara Vlade
Direktor službe Vlade
Zamenik direktora službe Vlade
Pomoćnik ministra
Sekretar ministarstva
Najviši nivo rukovoñenja
(položaji)
Assistant Director of a special organisation
Assistant Deputy Secretary General of the Government
Assistant Director of a Government Service
Assistant of a directorate within a Ministry
Head of a District Administration (Territorial State Administration)
Pomoćnik direktora posebne organizacije
Pomoćnik generalnog sekretara Vlade
Pomoćnik direktora službe Vlade
Pomoćnik direktora organa uprave u sastavu ministarstva
Načelnik upravnog okruga
Srednji nivo rukovoñenja
(položaji)
Head of Division
Head of Section
Head of Group
Načelnik odeljenja
Šef odseka
Rukovodilac grupe
Prvi nivo rukovoñenja(izvršilačka radna mesta)
TREĆI DEO
Metode za procenu kompetencija kandidata za odreñeno radno mesto
RANGIRANJE KOMPETENCIJA
Emocionalna
stabilnost4
Usmerenost ka rezultatima
3
Usmerenost ka timskom radu
6Rešavanje problema
2
Inicijativnost5Lična organizovanost
1
Kompetencije druge po važnosti
Redosled po važnosti
Glavne potrebne kompetencije
Redosled po važnosti
Različite metode za procenu kompetencija
� Analiza biografije (CV) i diploma• Intervjui, uključujući intervjue zasnovane
na ponašanju • Asesment centar� Psihometrijski testovi� Upitinici sa višestrukim odgovorima� Pisani radovi (eseji) i pisani uzorci rada
(studija slučaja)
Metode koje se koriste za procenu
XXXXSposobnosti
XXXXCrte ličnosti
XXxXXVeštine
XXXX- nevezano za odr. radno mesto
XXXXX- vezano za odr. radno mesto
Znanje
XXXXIndikatori ponašanja
Uzorak rada(studija slučaja)
Pisani rad (esej)
Upitnici sa višestr. odg.
Psihometrijski testovi
Ases-ment centri
Intervjui, uključujući intervjue zasnovane na ponašanju
CV i diplome