2

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

Prisutnost zastupnikana sjednicama

U vrijeme ~etverogodi{njeg djelovanja ranijeg saziva Zastupni~kog doma Hr-vatskoga dr‘avnog sabora u~estali su upiti, pa i prigovori gra|ana zbog slabeprisutnosti zastupnika sjednicama toga doma. Pitali bi: »Kako to da su klupeprazne, a razmatraju se tako bitna pitanja za gra|ane i hrvatsku dr‘avu?«.Odgovor da je sli~no i u drugim europskim parlamentima i da zastupnici djelujui u odborima nije ih zadovoljavao. O~igledno gra|ani dr‘e da s obzirom na toda smo mlada dr‘ava i mlada demokracija, dru{tvo bremenito problemima – svi,a osobito izabrani predstavnici naroda, moraju posve}ivati puno pozornostikako bi se prvenstveno redom i radom ostvarila Hrvatska kakvu ‘elimo: dr‘avaslobode i blagostanja. Valja ista}i da su zastupnici @upanijskog doma djelovaliuvijek u gotovo punom sastavu.

Nakon ovogodi{njeg konstituiranja novog Zastupni~kog doma Velikavije}nica bila je popunjena i ~inilo se da su izabrani zastupnici kojima je Saborpre~i od ostalih obveza. Tome je pridonijela i odluka Predsjedni{tva Sabora dase glasuje nakon svake to~ke dnevnog reda, a ne samo petkom kako je bilo dotada.

Me|utim, iznimno intenzivan rad Zastupni~kog doma, dani sjednica koji bipotrajali i duboko u no}, sve to ukazalo je na tendenciju smanjivanja brojaprisutnih u tom domu. Stoga je predsjednik Sabora Tom~i} obavio konzultacijus predsjednicima klubova zastupnika kako bi oni utjecali na zastupnike. Osimtoga, dogovoreno je da }e se petkom skratiti trajanje stanke, kako bi se radDoma okon~ao do 17 sati. Time bi se osigurao kvorum i istodobno olak{aopolo‘aj zastupnika.

U dugoj saborskoj povijesti, zabilje‘ene su i odluke kojima su se izostancizastupnika nov~ano ka‘njavali. Interesantan je primjer Parlamenta VelikeBritanije. Tamo politi~ke stranke najprije opominju svoje ~lanove koji izostajus parlamentarnih sjednica, a ako to ne pomogne, tada takvog neposlu{nikaisklju~uju iz stranke. On ostaje zastupnikom do konca svoga mandata, me|utim,potom nema vi{e nikakve politi~ke budu}nosti.

@. S.

UVODNIK UREDNIKA SADR@AJ

– Uvodnik urednika .......... 2

– Utvr|ivanje dnevnihredova ................................ 3

– Aktualni sat ..................... 7

– Prijedlog deklaracije osuradnji Republike sMe|unarodnim kaznenimsudom u Den Haagu;»Za{tita dostojanstvaDomovinskog rata« ...... 20

– Izvje{}e Mandatno-imuni-tetnog povjerenstvaZastupni~kog domaHrvatskoga dr‘avnogsabora ................................ 0

– Odgovori na zastupni~kapitanja ................................ 0

3

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

Oko aktualnog sataNakon utvr|ivanja dnevnog

reda @upanijskog doma, za rije~se javila Ankica Mami} (LS) i za-molila da Vlada ubudu}e odsjedibarem dva sata u dvorani @upa-nijskog doma, kako bi se timeizjedna~ili uvjeti s »aktualnimsatom« Zastupni~kog doma. Izistog razloga predlo‘ila jetako|er, da se aktualni sat @upa-nijskog doma odr‘i u Velikojvije}nici Zastupni~kog doma dazastupnici ne bi gubili vrijeme naizlazak do mikrofona, jer unjihovoj dvorani nema mikrofonana zastupni~kim mjestima.

Ivan Lackovi} (HDZ) smatra dabi knjigu za upis zastupnika tre-balo postavljati onda kada jeodre|eno, a ne u pola no}i ili upet sati ujutro. To izgleda kao dastojimo u redu za »{e}er« i upi-sujemo se tko kada do|e, zak-lju~io je zastupnik.

Da bismo izbjegli takvu situa-ciju, me|ustrana~ki dogovor na^asni{tvu je bio da knjigu posta-vimo u pono}, odgovorila je pred-sjednica dr. Katica Ivani{evi}.Tako|er je rekla da }e zamolitipremijera za odr‘avanje »aktual-nog sata« u svibnju i lipnju. Pred-sjednica je izrazila i nezadovolj-stvo odazivom i dolaskom Vladena ovaj »aktualni sat« te da }e,ako je potrebno, osobno uputitipismo premijeru kako bi se najednak na~in odnosio spram oba

PRIKAZ RADA:

- 40. SJEDNICE @UPANIJSKOG DOMA HRVATSKOGA DR@AVNOG SABORA ODR@ANE 11., 12., 18., 19., 26. i 27. TRAVNJA 2000.- 3. SJEDNICE ZASTUPNI^KOG DOMA HRVATSKOGA DR@AVNOG SABORA ODR@ANE 12., 13., 14., 18., 19., 20., 26., 27. i 28. TRAVNJA 2000.

Utvr|ivanje dnevnih redova

Srda~nim pozdravom svim nazo-~nima, posebno ~lanovima Vlade, dr.Katica Ivani{evi} otvorila je 40. sjed-nicu @upanijskog doma. Na po~etku,Dom je minutom {utnje odao po~astpreminulom prvom hrvatskom pre-dsjedniku i svim palim hrvatskimbraniteljima i civilnim ‘rtvama Do-movinskog rata.

Prije utvr|ivanja dnevnog redapredsjednica Doma je iznijela zak-lju~ke donesene na sjednici ^asni-{tva @upanijskog doma u svezi s na-vodnom inicijativom o promjeni Usta-va, o kojoj se {pekulira u javnosti.Prvo je istaknula da je izjava gospodi-na Mratovi}a, kao jednog od ~lanovastru~nog tima Predsjednika dr‘ave zapromjenu Ustava, u kojima pau{alno ineargumentirano ocjenjuje ulogu@upanijskog doma, okarakteriziranakao neprihvatljiva i nedopustiva. Dru-ga stvar je, da }e @upanijski domtemeljito raspraviti svaku predlo‘enuustavnu promjenu i o njoj nakon ra-sprave u nadle‘nim tijelima dati svojemi{ljenje u javnosti otvorenoj raspra-vi na redovitoj sjednici Doma, rekla jedr. Ivani{evi}.

Za rije~ se tada javio mr. MiroslavRo‘i} (HSP), rekav{i da je intencijasastanka ^asni{tva da s ovim zak-lju~cima svakako bude upoznata jav-nost, iz razloga {to je jedan od ~lano-va, prije stru~nog tima za promjenuUstava, izme|u ostalog iza{ao u jav-nost s nekim izjavama koje grani~e spristojno{}u.

Dr. Katica Ivani{evi} se nadoveza-la i rekla da su zaklju~ci predaniHINI. Nakon toga je ustvrdila da je nasjednici nazo~na natpolovi~na ve}inazastupnika i da Dom mo‘e donositipravovaljane zaklju~ke te da jeusvojen zapisnik s pro{le sjednice jernitko na njega nema primjedbe. Pre-

Prijedlozi dnevnih redova• Aktualni sat (@D/ZD)• Odluka o vra}anju Zakona oizmjenama i dopunama Zakona odoplatku za djecu na ponovnoodlu~ivanje Zastupni~kom domuHrvatskoga dr‘avnog sabora –predlagatelj: @upanijski dom Hr-vatskoga dr‘avnog sabora (ZD);• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o potvr|ivanju Konven-cije o za{titi europskih divljih vr-sta i prirodnih stani{ta (Bernskakonvencija) – predlagatelj: VladaRH (@D/ZD);• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o potvr|ivanju Konven-cije o za{titi migratornih divljih‘ivotinja (Bonnska konvencija) –predlagatelj: Vlada RH (@D/ZD);• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o potvr|ivanju Sporazu-ma o za{titi afri~ko-euroazijskihmigratornih ptica mo~varica(AEWA) – predlagatelj: Vlada RH(@D/ZD);• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o potvr|ivanju Sporazu-ma o za{titi {i{mi{a u Europi (Eu-robats) – predlagatelj: Vlada RH(@D/ZD);• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o potvr|ivanju Sporazu-ma o za{titi kitova (Cetacea) uCrnom moru, Sredozemnom mo-ru i susjednom atlantskom pod-ru~ju (Accobams) – predlagatelj:Vlada RH (@D/ZD);• Prijedlog zakona o nacionalnojklasifikaciji djelatnosti – predla-gatelj: Vlada RH (@D/ZD);• Prijedlog zakona o Poslovnomregistru – predlagatelj: Vlada RH(@D/ZD);• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o izmjeni Zakona o podru-~jima ‘upanija, gradova i op}inau Republici Hrvatskoj – predlaga-telji zastupnici HSS-a Ante Mar-kov i Luka Roi} (@D/ZD);• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o izbornim jedinicama zaizbor ~lanova predstavni~kih tije-la lokalne samouprave i jedinicalokalne uprave i samouprave –predlagatelji: zastupnici HSS-aAnte Markov i Luka Roi} (@D/ZD);

dsjednica je dalje predlo‘ila da ovasjednica bude nastavljena slijede}itjedan, a ne da zavr{i s radom ve}idu}i dan. Nakon toga je izlo‘ilaprijedloge dopune dnevnog reda.

Dr. Jure Radi} (HDZ) zamolio jepredsjednicu da rasprava o suradnji sHaa{kim sudom bude u terminu kojiodgovara Hrvatskoj televiziji kako bina najbolji na~in bila prezentiranajavnosti. Nakon toga iznio je u imeKluba zastupnika HDZ-a, prijedlogdopune dnevnog reda to~kom kojaglasi: »Za{tita dostojanstva Domovin-

UTVR\IVANJE DNEVNIH REDOVA

4

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

• Prijedlog zakona o carinskojtarifi (@D/ZD);• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o izmjeni Zakona o Hrva-tskoj garancijskoj agenciji –predlagatelj: Vlada RH (@D/ZD);• Godi{nje izvje{}e Hrvatske na-rodne banke za 1998. godinu; Fi-nancijsko izvje{}e Hrvatske naro-dne banke po godi{njem obra-~unu za 1998. godinu; Financijskiplan Hrvatske narodne banke za1999. godinu; Polugodi{nje izvje-{}e Hrvatske narodne banke za1999. godinu; Financijski plan Hr-vatske narodne banke za 2000.godinu – predlagatelj: Vlada RH(@D/ZD);• Prijedlog Deklaracije o surad-nji Republike Hrvatske s Me|u-narodnim kaznenim sudom uHaagu (@D/ZD);• »Za{tita dostojanstva Domovin-skog rata« – predlagatelj: zastup-nik Vladimir [eks, u ime Klubazastupnika HDZ-a (@D/ZD);• Izvje{}e o radu Komisije zavrijednosne papire za 1998. godi-nu i prvih osam mjeseci 1999.godine (ZD);• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o nov~anim poticajima inaknadama u poljoprivredi i ri-barstvu (@D/ZD);• Prijedlog za osnivanje istra‘-nog povjerenstva radi utvr|ivanjazakonitosti rada dr‘avnih tijela,fondova, javnih poduze}a, Privre-dne banke Zagreb i drugih tije-kom stjecanja i otpu{tanja dioni-ca Plave lagune iz Pore~a od1992.–2000. predlagatelji: zastup-nici Doma (ZD);• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o dopunama Zakona ounutarnjim poslovima – predla-gatelj: Odbor za unutarnju poli-tiku i nacionalnu sigurnost (@D/ZD);• Izvje{}e o radu Vije}a HRT-atijekom godine 1999.; Izvje}eUprave HRT-a o radu i poslovanjuHRT-a u 1999. godini (ZD);•Izvje{}e o radu pu~kog pravo-branitelja za 1999. godinu (ZD);• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o komunalnom gospodar-stvu – predlagatelj: zastupnik Di-no Debeljuh u ime Kluba zastup-nika IDS-a (@D/ZD);• Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o posebnomporezu na naftne derivate – pred-lagatelji zastupnici Ivan Kolar iStjepan @ivkovi} u ime Kluba za-stupnika HSS-a (ZD);• Prijedlog zakona o dopuniZakona o radu – predlagatelji za-stupnici HSP-a: Anto \api}, dr.Boris Kandare, Vlado Juki} i dr.Ton~i Tadi} (@D/ZD);

doma Sabora. [to se ti~e prijedlo-ga da aktualni sat traje dva sata,dr. Ivani{evi} je rekla da to nemo‘e biti jer da tako nijeodre|eno Poslovnikom, no daDom mo‘e imati jo{ dva aktualnasata prije ljeta.

»Predstavnik Vlade odbio je od-govoriti na neke amandmane, na{to Vlada uop}e nije reagirala«,konstatirao je Vladimir Kati}(HDZ). Zanima ga kakve su kon-zekvence ukoliko do takve situa-cije do|e te smatra da je tosvojevrsni dr‘avni udar.

Predstavnik Vlade odbio seo~itovati na amandmane zato jerje Vlada smatrala da je @upanijskidom odbio Prora~un, objasnio jeZlatko Komadina (SDP).

Bilo je zapravo nesporazuma jeli to prvo ili drugo ~itanje Prora-~una, dodala je dr. Ivani{evi}.Bez obzira na to rekla je da }euputiti pismo predsjedniku Vladei upozoriti ga na potrebu jed-nakog odnosa prema jednom idrugom saborskom domu.

I dr. Ivan Valent (HDZ) osvr-nuo se na situaciju neodgovara-nja Vlade na zastupni~ka pitanja.Apelirao je na sve zastupnike ka-ko bi preko svojih klubova utje-cali na ~lanove Vlade koji su se,ka‘e, za vrijeme aktualnog sataponijeli na jedan bezobrazan na-~in prema ovom Domu, a na kojinitko nije reagirao.

Emil Soldati} (IDS) dr‘i da jestvarni uzrok ovakvih pojava po-lo‘aj @upanijskog doma tenjegova uloga unutar Hrvatskogdr‘avnog sabora. Zalo‘io se za toda Dom ka‘e {to se radilo krivosvo ovo vrijeme, ne radi bilo ~ijegpoliti~kog interesa, nego radikreiranja kvalitetnijeg budu}egpoliti~kog ‘ivota Hrvatske. [to seti~e aktualnog sata, smatra da jeon me|u zastupnicima Zastup-ni~kog doma vi{e ‘elja za pojav-ljivanjem na televiziji, nego stvar-no produbljivanje rasprave i nas-tojanje da se rije{e neki problemi.G. Soldati} predlo‘io je, dalje,modernizaciju aktualnog sata,~ime bi oba saborska doma imalana Internetu otvorene stranice nakojima bi zastupnici postavljalipitanja, a Vlada bi bila du‘na nanjih dati odgovor.

To je vrlo interesantan prijed-log, rekla je predsjednica dr. Ka-tica Ivani{evi}, ali da bi se takvone{to uvelo potrebna je promjenaPoslovnika, koja je, ka‘e, ve} utijeku. Raspravu oko promjenePoslovnika najavila je za slije-de}u sjednicu, u okviru koje }esvoje mjesto dobiti i prije izre~eniprijedlozi. Ono {to smatra nedo-

skog rata«. Razlog za to je, ka‘e, {tose proteklih mjeseci, a posebnonakon sramotne presude generaluBla{ki}u, u hrvatskoj javnosti ‘eli kri-minalizirati Domovinski rat. Svakimdanom pi{e se na neargumentiran i~esto na klevetni~ki na~in o naj-va‘nijim doga|ajima i bitkama u Do-movinskom ratu, ne bi li se stvorilajavna predod‘ba kako je Domovinskirat bio planirani zlo~in s ciljemetni~kog ~i{}enja Srba iz Hrvatske,smatra zastupnik. Nastavio je, kakose Domovinski rat nastoji kriminalizi-rati iz razloga da se hrvatskom naro-du ponovno nametne kolektivna kriv-nja koju je imao od 1945. do 1990.godine. Krajnje je zabrinut nezain-teresirano{}u Vlade da brani do-stojanstvo Domovinskog rata, naposeprema zahtjevima ha{kog tu‘iteljstva,kao i s nespre mno{}u da reagira naklevetni~ke tekstove o Domovinskomratu. Iz tog razloga, poja{njava g.Buri}, zastupnici HDZ-a tra‘e da Hr-vatski dr‘avni sabor jasno utvrdi da jeDomovinski rat bio obrambeni iosloboditeljski rat sveukupnog hrvat-skog naroda; nedvojbeno se odredi dasu vojno-redarstvene operacije Hrva-tskih oru‘anih snaga, napose »Blje-sak« i »Oluja«, potpuno legalne s ci-ljem osloba|anja okupiranih podru-~ja u Republici Hrvatskoj i sprje~ava-nja humanitarne katastrofe u biha-}koj enklavi te da su te vojne opera-cije uz osloba|anje velikih podru~jaFederacije BiH omogu}ile postizanjemirovnih Daytonskih sporazuma; za-tim da potvrdi odluku Sabora o nad-le‘nosti Me|unarodnog kaznenogsuda u Haagu nad operacijama »Blje-sak« i »Oluja« i nastavi pred hrva-tskim pravosu|em utvr|ivati indivi-dualnu odgovornost za eventualnepo~injene zlo~ine; te, posljednje, utvr-diti da Republika Hrvatska nijeizvr{ila agresiju na BiH i da se nijeradilo o me|unarodnom oru‘anomsukobu izme|u navedenih zemalja. Uprilog tome, g. Buri} je predo~io ipotpise 31 zastupnika koji su podr‘aliovu inicijativu.

Nekoliko prijedloga imao je Ma-rinko Liovi} (HDZ). Jedan se odnosiona promjenu naslova to~ke dnevnogreda, za koju smatra da se tu trebalana}i mnogo prije, a to je suradnjaHrvatske s Me|unarodnim sudom uDen Haagu, u kojem predla‘e izba-civanje rije~i »platforma«. Dalje sma-tra da bi trebalo razgovarati samo osuradnji Vlade s Me|unarodnim su-dom za ratne zlo~ine po~injene na tlubiv{e SFRJ te bi to~kom tog naziva

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

5

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o visokim u~ili{tima (@D/ZD);• Izvje{}a o uredbama koje jeVlada Republike Hrvatske do-nijela na temelju zakonske ovlastinakon 13. listopada 1999. i 17. ve-lja~e 2000. godine (ZD);• Izvje{}e Mandatno-imunitet-nog povjerenstva (ZD);• Prijedlog zakona o izmjenamaKaznenog zakona – predlagate-ljica: zastupnica Jadranka Kosor(ZD);• Izbori, imenovanja i razrje{enja(ZD);• Nacrt prijedloga i Kona~nogprijedloga zakona o dopuni Zako-na o posebnim porezima na osob-ne automobile, ostala motornavozila, plovila i zrakoplove –predlagatelji: zastupnici u @upa-nijskom domu (@D);• Prijedlog zakona o Hrvatskojradio-televiziji – predlagatelj: Ja-dranka Kosor, zastupnica uZastupni~kom domu HDS-a (@D);• Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o posebnomporezu na naftne derivate –predlagatelji: Ivan Kolar i Stjepan@ivkovi}, zastupnici u Zastup-ni~kom domu HDS–a (@D);• Izvje{}e o provedbi Zakona opravima hrvatskih branitelja i ~la-nova njihovih obitelji (@D)

Dopune dnevnih redova• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o dopuni Zakona o poseb-nim porezima na osobne automo-bile, ostala motorna vozila, plovi-la i zrakoplove – predlagatelj:@upanijski dom Hrvatskogadr‘avnog sabora (@D/ZD);• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o potvr|ivanju ugovora oautorskom pravu Svjetske organi-zacije za intelektualno vlasni{tvo– predlagatelj: Vlada RH (@D/ZD);• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o ravnopravnoj slu‘benojuporabi manjinskih jezika i pi-sma u Republici Hrvatskoj –predlagatelj: Vlada RH (@D/ZD);• Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o potvr|ivanju ugovora oizvedbama i fonogramima Svjet-ske organizacije za intelektualnovlasni{tvo (@D/ZD);• Prijedlog Poslovnika Zastup-ni~kog doma Hrvatskoga dr‘av-nog sabora – predlagatelj: Odborza Ustav, Poslovnik i politi~ki su-stav Zastupni~kog doma Hrva-tskoga dr‘avnog sabora (ZD);• Prijedlog Zakona o izmjenamai dopunama Zakona o arhivskomgradivu i arhivima (ZD);• Izvje{}e o radu Dr‘avnogpravobraniteljstva Republike Hr-vatske za 1999. godinu (@D/ZD).

pustivim je na temelju nekakvihpau{alnih ocjena o radu sada{nje-g saziva @upanijskog doma govo-riti o projekciji budu}ih odnosadomova. Mi{ljenje je dr. Ivani-{evi} da su rasprave oko dvodom-nog ili jednodomnog parlamentaneargumentirane te da bi moraleimati svoju proceduru i te‘inu. Uzto, temeljito }emo raspraviti pro-mjene Ustava te budu}i polo‘aj@upanijskog, gornjeg ili kako god}e se taj dom ubudu}e zvati, zak-lju~ila je dr. Katica Ivani{evi}.

M. S.

nadopunio predlo‘eni dnevni red, {toje zatra‘io i na po~etku prija{njesjednice. Na taj zahtjev se, ka‘e, tadaoglu{io nazo~ni ministar hrvatskihbranitelja kao i Tajni{tvo ovogaDoma. G. Liovi} smatra da oni kojinisu sudjelovali u Domovinskom ratui misle da je to {etnja korzom, govoreo zlo~incima kojih »nema me|u na-ma«. No, na‘alost, u nastavljanjuovakvog raspolo‘enja vidi posljedicuda }e svi poginuli branitelji biti oka-rakterizirani kao takvi. Istovremenoprava branitelja se smanjuju, odno-sno ne provode se kao {to je propisa-no, te time Ministarstvo hrvatskihbranitelja postaje pomalo Ministar-stvo protiv hrvatskih branitelja, zak-lju~uje zastupnik. Iz tog razloga za-molio je, u ime ljudi koji su danaskriminalizirani, a imaju pravo narije~ u dr‘avi za koju su ratovali, kojusu jednim dijelom stvorili i u ~iji pra-vni sustav vjeruju, raspravu o proved-bi prava iz Zakona o hrvatskimbraniteljima u posljednja tri mjeseca.Napomenuo je da je ta rasprava zad-nji put odr‘ana u rujnu pro{le godine.

Dr. Katica Ivani{evi} odgovorila jeprvo na spornu rije~ »platforma« i rek-la da za svaku raspravu mora postoja-ti materijal na temelju kojeg seraspravlja. Ova to~ka je, nastavlja,bazirana na materijalu koji je izradilaVlada te on ima naslov, koji ona(predsjednica) ne mo‘e mijenjati. [tose ti~e zahtjeva za raspravom o prove-dbi prava iz Zakona o hrvatskimbraniteljima, odgovorila je da ga jeosobno proslijedila predsjedniku Od-bora za hrvatske branitelje iz Domo-vinskog rata jo{ 15. o‘ujka. Odbor bisada trebao poslati dopis Vladi, kojabi dala izvje{}e na temelju kojeg bi semogla otvoriti rasprava, pojasnila jepredsjednica i dodala da ukoliko toizvje{}e do|e sa zadovoljstvom }e gastaviti na dnevni red slijede}e sjedni-ce.

U ime Kluba zastupnika HSP-a iKDM-a mr. Vladimir Mesari} (KDM)rekao je da Klub u potpunosti po-dr‘ava inicijativu zastupnika Buri}ajer tako|er smatra da je do{lo do to-talne diskriminacije Domovinskograta u velikom broju hrvatskih me-dija. Dr‘i da se ne smije dozvolitinikakva nova kolektivna krivnja, akamoli nova hrvatska {utnja.

Za rije~ se ponovo javio MarinkoLiovi} (HDZ) i rekao da ‘eli sudjelo-vati u radu i postupanju jedne pravnedr‘ave za koju je ratovao. Svjedocismo, da povratnici u RH poglavito uobnovi konzumiraju daleko ve}a pra-

va nego hrvatski branitelji i invalidiDomovinskog rata, smatra g. Liovi}.Istaknuo je kako Odbor za hrvatskebranitelje @upanijskog doma ne mo‘eimati velik utjecaj na Vladu te je zasvoj prija{nji prijedlog zatra‘io glaso-vanje, a ukoliko i na taj ne}e bitiuva‘en nagovijestio je skupljanje 20potpisa na temelju kojih }e se opetraspravljati o Zakonu o pravima hrva-tskih branitelja.

Na neki na~in osje}am se odgovor-nim pred gospodinom Liovi}em,rekao je akademik Ivan Aralica(HDZ), budu}i da mu je na pro{lojsjednici obe}ao kako }e ova to~ka bitidanas na dnevnom redu. Iz tog razlo-ga zamolio je prihva}anje zastupniko-vog prijedloga koji bi se, ka‘e, raspra-vio u nekom narednom terminu.

Na pitanje koji je to naredni ter-min, akademik Aralica je odgovorioda to podrazumijeva neki dan idu}itjedan.

Takav zahtjev morao bi na{ Odborza hrvatske branitelje poslati Mini-starstvu za branitelje, rekla je pred-sjednica Ivani{evi}. Prijedlog jeprihvatila i dat }e ga na glasovanje,ali opet je upozorila da rasprave nemo‘e biti bez adekvatnog materijalakoji mora dostaviti Vlada. Shodnotome obvezala je Odbor za hrvatskebranitelje da taj materijal i zatra‘i.

Mr. Miroslav Ro‘i} (HSP) dr‘ikako se mo‘e ovlastiti navedeni Od-bor da zatra‘i pripremu Izvje{}a oprovedbi prava iz Zakona o hrvatskimbraniteljima. Ali smatra da ukolikoVlada to ne napravi, iako su to du‘nipo zakonu, Dom ipak provede raspra-vu i stavi taj prijedlog na dnevni red.

Isto mi{ljenje imao je i Ante D‘ela-lija (HDZ) te je podr‘ao svog prethod-nika.

Ovdje treba razjasniti jednu stvar,rekao je Sre}ko Kljunak (HSS).Izvje{}e o pravima hrvatskih branite-

UTVR\IVANJE DNEVNIH REDOVA

6

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

lja Ministarstvo je, ka‘e, du‘no stavitina raspolaganje svakih {est mjeseci,a sada nije pro{lo jo{ tri. U potpunostipodr‘ava takvu raspravu, ali istovre-meno se zalo‘io da se raspravlja osveukupnom stanju u Ministarstvuhrvatskih branitelja, te da se novojVladi da rok od barem jo{ 90 ili stodana za to izvje{}e, kako bi raspravau ovom Domu bila kvalitetnija i ozbilj-nija.

Dr. Katica Ivani{evi} dala je naglasovanje predlo‘eni dnevni red do-punjen novim to~kama, uklju~uju}iprijedloge zastupnika Buri}a i Lio-vi}a, rekav{i da se, bez obzira na toima li Dom izvje{}e ili ne, raspravamo‘e odr‘ati te zavr{iti na idu}ojsjednici, kada }e izvje{}e ve} mo`dabiti dostavljeno.

@upanijski dom velikom ve}inomglasova prihvatio je dnevni red,dopunjen predlo‘enim to~kama.

Srda~nim pozdravom zastupnicimate ~lanovima Vlade, predsjednik Sa-bora Zlatko Tom~i} otvorio je tre}usjednicu Zastupni~kog doma. Izvije-stio je zastupnike kako je dnevni reddopunjen s jo{ tri to~ke te ih iznio. Zadvanaest zakona zatra‘eno je da sedonesu hitnim postupkom, pa je g.Tom~i} dao rije~ zastupnicima koji usvezi s tim imaju kakve primjedbe.Napomenuo je da se Odbor za zako-nodavstvo ve} izjasnio glede toga teda se protivi dono{enju Zakona oizmjeni Zakona o Hrvatskoj garan-cijskoj agenciji po hitnom postupku.

Za rije~ se javio Vladimir [eks(HDZ) i rekao kako smatra da biPrijedlog zakona o izmjeni Zakona opodru~jima ‘upanija, gradova i op}i-na trebao i}i po redovnom postupkujer je vrlo dvojben s ustavnopravnogstajali{ta.

Klub zastupnika HSP-a i HKDU-aprotivi se da hitnim postupkom ide

dono{enje i Zakona o visokim u~ili{ti-ma, rekao je u ime Kluba Ton~i Tadi}(HSP).

Predsjednik Zastupni~kog domaTom~i} dao je tada na glasovanje za-tra‘ene hitne postupke dono{enjazakona. Rezultati su pokazali da Za-stupni~ki dom podr‘ava sve podnese-ne prijedloge.

Vladimir [eks (HDZ) ukazao je nato, da je u dnevni red uvr{tena to~kaPrijedlog deklaracije o suradnji Repu-blike Hrvatske s Me|unarodnim kaz-nenim sudom u Haagu, a jo{ ne po-stoji tekst prijedloga te deklaracije.

Zlatko Tom~i} je tada prekinuo g.[eksa rekav{i da }e mu poslije datirije~ te je konstatirao da nitko nemaprigovora na predlo‘eni dnevni red,koji je time usvojen. [to se prigovorati~e, naglasio je da se sada mo‘e datisamo na to~ke koje je predlo‘io ukona~nom prijedlogu dnevnog reda.Za prigovor g. [eksa je rekao da jedan na vrijeme i da je to~no da nemaVladinog Prijedloga deklaracije o su-radnji Republike Hrvatske s Me|una-rodnim sudom u Haagu, ali da je oba-vije{ten kako }e taj materijal biti dos-tavljen tijekom sutra{njeg dana te danema razloga da se ta to~ka ne uvrstiu dnevni red.

Vladimir [eks (HDZ) je upozoriona to da je Klub zastupnika HDZ-a ve}prije inicirao uvr{tavanje te to~ke udnevni red, a da unato~ premijero-vom obe}anju Deklaracija o suradnjiHrvatske s Haa{kim sudom nije pri-stigla u Sabor. Stoga je predlo‘io dase Deklaracija danas ne uvrsti u dne-vni red, nego onda kada bude uZastupni~kom domu, kako bi se izbje-gla eventualna protuposlovni~ka si-tuacija da je ne{to na dnevnom redu,a tog materijala ustvari u sabornicinema.

Uva‘avam sve {to ste rekli, no to jeve} predlo‘eno za dnevni red o kojem}e se Dom izjasniti glasovanjem, re-kao je Zlatko Tom~i}.

Ton~i Tadi} (HSP) je upozoriopredsjednika na raspored sjednica,

budu}i da je idu}i tjedan veliki tje-dan.

Predsjednik Sabora Tom~i} mu jezahvalio na upozorenju i odgovorioda o tome vodi ra~una.

Vlada je pripremila tekst Deklara-cije o suradnji Hrvatske s Haa{kimsudom, treba samo da ga formalnoutvrdi i uputi u saborsku proceduru,{to }e u~initi sljede}e jutro, rekao jemr. Mato Arlovi} (SDP) te predlo‘iog. [eksu da povu~e svoj prijedlog.

Budu}i da nema teksta Deklaracije,Drago Krpina (HDZ) je smatrao da bise trebalo promijeniti naslov te to~kednevnog reda i izbaciti rije~ deklara-cija, ~ime bi glasila: »Rasprava osuradnji s Haa{kim sudom«.

Projekciju deklaracije sam vidio iona }e biti sutra predmet kona~nograzmatranja u Vladi, rekao je ZlatkoTom~i}. Predlagatelj je taj materijalupravo tako nazvao i nismo ovla{tenimijenjati bilo {to glede naslova, zak-lju~io je g. Tom~i} i predlo‘io jo{ jed-nom da se ta to~ka dnevnog redaprihvati.

Premijer ve} prije nije odr‘ao obe-}anje dano Klubu zastupnika HDZ-a,a to se isto mo‘e desiti i sada, smatraVladimir [eks (HDZ). Krajnje bineuobi~ajeno bilo da se uvr{tava udnevni red tekst koji jo{ pravno ifakti~ki ne postoji, zaklju~io je za-stupnik i sugerirao da se ipak pri~ekasutra{nji dan i da se prihvati ta to~kadnevnog reda ~im materijal stigne.

Zlatko Tom~i} uva‘io je sve na-vedene razloge i predlo‘io da Zastup-ni~ki dom o ovoj to~ki raspravi kadamaterijal bude na raspolaganju. Na-glasio je, tako|er, da }e s istim da-nom ta to~ka biti uvr{tena na dnevnired. Po{to se g. [eks nije javio vi{e zarije~, predsjednik Sabora je ustvrdioda se sla‘e s tim prijedlogom.

Zastupni~ki dom tada je usvojiodnevni red, zajedno s predlo‘enimdopunama, a sporna deklaracija oodnosu Hrvatske s Haagom bit }euvr{tena u dnevni red sljede}ih da-na.

M. S.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

7

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

Na po~etku 40. sjednice @upa-nijskog i 3. sjednice Zastupni~kogdoma odr‘an je Aktualni sat. Zbogvelikog broja zastupnika koji su ‘e-ljeli postaviti pitanja, taj je dio sjed-nica trajao znatno du‘e no ina~e.

Zastupnike @upanijskog doma po-sebno je zaokupljala suradnja sMe|unarodnim sudom u Haagu, kaoi zastupnike Zastupni~kog doma,koji su postavljali i pitanja vezanauz prava stradalnika Domovinskograta, povratak izbjeglica i progna-nika, cijene Internet usluga, gos-podarenje vrijednosnicama, slu~ajIstarske banke.

Predsjednik Vlade, potpredsjedni-ci i resorni ministri odgovarali su napostavljena pitanja, a za dio pitanjaobvezali su se uputiti pismeni odgo-vor.

»Komiteti za smjene«;pove}anje cijena uumirovljeni~kim domovima

Zvonimir Pulji} (HDZ) pitao jedopredsjednika Vlade kada }e objav-iti imena osoba koje predstavljajukomitete za smjene po gradovima iop}inama jer da su do sada »Narodnenovine« objavljivale samo imena smi-jenjenih. Hrvatski gra|ani imaju pra-vo znati imena ljudi koji su dobilidiskreciono pravo da sude i presu-|uju o njihovoj stru~noj sposobnostii njihovim egzistencijama, obrazlo‘ioje svoje pitanje zastupnik Pulji}.

Drugim upitom zastupnik je preniopitanje jednog umirovljenika iz domaumirovljenika: ako ve} nije bilo nov-ca da nam pove}ate mirovine, kao {toste obe}ali, za{to ste pove}ali cijeneumirovljeni~kih domova.

Dr. Goran Grani}, zamjenik pred-sjednika Vlade Republike Hrvatskeodgovorio je da ako slu~ajno saznada postoje takvi komiteti, prvi }e ihobjaviti.

Mi smo problemu umirovljenikapristupili vrlo odgovorno, kao {to

smo i najavili, i o~ekujemo da }emou roku od {est mjeseci, kao {to jedefinirano na{im programom, iza}i sprojektom podmirenja obveze hrvat-ske dr‘ave prema umirovljenicima,njegov je odgovor na drugo pitanje.

Zvonimir Pulji} izrazio je neza-dovoljstvo s odgovorom na prvo pita-nje jer da su neke na{e dnevne no-vine objavile faksimil uputa za radtih komiteta ili koordinacija pa pre-ma tome te paradr‘avne institucijepostoje i djeluju, rekao je.

[to je sa zakonom o revizijipretvorbe; odgovornost zaeventualna neutemeljenauhi}enja

Dragutin Bra~un (HDZ) pitao jekada }e u saborsku proceduru do}izakon o reviziji pretvorbe i privatiza-cije odnosno kad }e ve} jednompo~eti ta revizija.

U predizbornim nastupima obe}a-vali ste da }e jedan od prvih zakonaupu}enih u saborsku proceduru bitiupravo taj zakon a pro{la su trimjeseca i od toga ni{ta, rekao je.Formiraju se povjerenstva za poje-dina~ne slu~ajeve koja slu‘e, smatrazastupnik, promociji sabornika vla-daju}e koalicije i diskreditaciji zas-tupnika HDZ-a.

Drugo pitanje zastupnik je uputioministru pravosu|a: ho}e li netkosnositi odgovornost za uhi}enja kojase u kasnijoj fazi doka‘u neuteme-ljena a javnosti su tako pompoznoprezentirana. U zadnje vrijeme ima-mo svakojaka uhi}enja i privo|enjapravosudnim organima i ako su u ci-lju suzbijanja i otkrivanja kriminalatreba ih pozdraviti no ako su radistvaranja osje}aja da je pravnadr‘ava profunkcionirala a da nije bit-no da li se uhi}eniku u kasnijoj fazi(ne)doka‘e krivnja ve} da je bitno dase to medijski poprati, onda to nijedobro. I to ne samo jer smo ljudepribili na stup sramote prije doka-zane krivnje ve} i time nanesene{tete gospodarskim objektima kojimasu ti ljudi bili na ~elu, upozorio jezastupnik.

Ne bi bilo dobro da se za svakislu~aj osnivaju istra‘na povjerenstva

ve} da se to zakonski sankcionira.O~ito da su na{e procjene potrebnogvremena za pripremu tog zakona bilelo{e i o~ekujemo da }emo do krajasvibnja iza}i s tim zakonom, odgovor-io je na prvo pitanje dr. Goran Gra-ni}, zamjenik predsjednika Vlade.

Odgovaraju}i na drugo pitanjeministar pravosu|a, uprave i lokalnesamouprave dr. Stjepan Ivani{evi}rekao je da su uhi}enja u svakomsustavu normalna stvar radi pribav-ljanja dokaza kad postoji osnovanasumnja da je netko napravio kaznenodjelo. Nitko nije kriv dok mu se nedoka‘e krivnja a samo uhi}enje nijedokaz krivnje a jedna takva istra‘naradnja mo‘e se produ‘iti pod odre-|enim zakonskim uvjetima i o tomeodluku donosi sudac. Ako znate pri-mjera gdje bi se eventualno moglopostaviti pitanje odgovornosti pra-vosudnih organa molim vas da nanjih uka‘ete pa }emo ne{to poduzeti,rekao je ministar.

Revitalizacija petrokemijskogvinilnog lanca; izru~enjaHa{kom sudu

Dr. @ivka Kolegu (HDZ) zanimaloje {to Vlada misli poduzeti u odnosuna hrvatske proizvo|a~e vinilnog lan-ca dok se ne na|e strate{ki partnerodnosno ulaga~. Propast jednog seg-menta dovest }e do propasti cijeloglanca {to zna~i otpu{tanje velikogbroja radnika i uvoz tih proizvoda,naglasio je zastupnik podsje}aju}i dase u tom lancu nalazi i zadarski Po-likem i da je trenutno u {trajku. Bezodluke Vlade o revitalizaciji tog lancasami se proizvo|a~i ne}e mo}i othr-vati napadu velikih svjetskih koncer-na.

Ho}e li Ha{kom sudu ako budetra‘io biti izru~eni i oni za koje nepostoji krivnja pred hrvatskim zakon-ima odnosno pred hrvatskim sud-stvom naro~ito za zapovjedne odgo-vornosti u tijeku akcije Oluja, pitanjeje zastupnika upu}eno ministru pra-vosu|a.

Suo~eni smo sa situacijom dadr‘ava, Vlada pa i domovi Sabora kojisu odlu~ili o Prora~unu nisu predvid-jeli nikakva sredstva za sanaciju tak-vih tvrtki, isplatu pla}a posrnulim

AKTUALNI SAT

8

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

tvrtkama, bez obzira o kojoj se granigospodarstva radi. To je te{ka odlu-ka, nismo je jednostavno donijeli, aliiskustva i analize pokazuju da tvrtkekojima se na takav na~in pomagaloostajale su u istoj situaciji i gotovoda nije bilo nikakvog iskoraka, odgo-vorio je dr. Goran Grani}, zamjenikpredsjednika Vlade. Zaklju~ili smoda s takvom praksom treba prekinutii da se mora i}i u restrukturiranjekoje ne}e biti jednostavno i bez prob-lema, ali da se odvoji zdravi dio firmeod onog dijela koji ne mo‘e pre‘ivjetii da se onda razvojni programi tvrtkikoje imaju {ansu pre‘ivjeti, koje nisuizgubile svoj proizvod i tr‘i{te po-dr‘e. Za sve ostale {ansa je u novominvesticijskom ciklusu za koji mora-mo stvoriti uvjete, politi~ku stabil-nost, funkcioniranje pravne dr‘ave,kompletnog sustava izvr{ne vlasti nasvim razinama. Dobro je poznato daimamo niz blokada, neusugla{enihzakona i problema u realizaciji i do-brih investicijskih ideja i programa.Moramo pogledati jedni drugima uo~i, realno ocijeniti poziciju Hrvatskeda ona mo‘e startati u novom pravcu.Taj }e proces biti bolan ali moramoga prihvatiti, naglasio je zamjenikpremijera dodaju}i da }e pismenoodgovoriti u vezi s navedenom fir-mom.

Odgovaraju}i na drugo pitanjeministar dr. Stjepan Ivani{evi} jerekao da je prema Ustavnom zakonuo suradnji Republike Hrvatske i Me-|unarodnog kaznenog suda postupakizru~enja reguliran tako da o tomeodlu~uje u prvom stupnju @upanijskisud a u drugom stupnju po ‘albiVrhovni sud Republike Hrvatske.Nakon toga mogu}e je obratiti se iUstavnom sudu i tada rje{enje posta-je izvr{no a odluku o tome donosiministar pravosu|a. Takav postupakupravo je proveden u slu~aju M.Naletili}a Tute. Dr‘at }emo se oveprocedure i tra‘iti od Tu‘iteljstvaHa{kog suda da se na{i pravosudniorgani na ovaj na~in anga‘iraju uslu~ajevima izru~enja onih koji suokrivljeni za ratni zlo~in, rekao jeministar.

Poistovje}ivanje prognanika,izbjeglica i raseljenih osoba;obnova ku}a

Mato [imi} (HDZ) podsjetio je nadefinirane statuse prognanika, izbje-glica i raseljenih osoba te pitao prem-ijera (nije bio nazo~an sjednici tezatra‘io pismeni odgovor) ho}e li i

dalje u svojim javnim istupima (isto~ine i Predsjednik Republike Hr-vatske i ministar vanjskih poslova),protivno zakonskim odredbama, po-istovje}ivati prognanike, izbjeglice iraseljene osobe. Mo‘e li se slijedomtoga o~ekivati u bliskoj budu}nosti uva{im istupima poistovje}ivanje hr-vatskih branitelja Domovinskog ratas »borcima otad‘binskog rata«, pitaoje zastupnik.

Drugo pitanje uputio je ministru zajavne radove, obnovu i graditeljstvo^a~i}u: koliko }e ove godine bitiobnovljeno ku}a i stanova za prog-nanike, izbjeglice i koliko za rase-ljene osobe i da li sukladno Zakonu oobnovi.

Dr. Goran Grani}, zamjenik premi-jera ocijenio je da je prvo pitanjepoliti~kog karaktera te da mu jeodgovornost odgovoriti na njega. Hr-vatska dr‘ava odredila se vrlo jasnoda }e se graditi kao civilna i de-mokratska dr‘ava u kojoj }e svakigra|anin Republike Hrvatske u‘ivatipunu slobodu i punu za{titu. Na-ravno da kada se to gleda krozrazdoblje koje su pro{li gra|ani Re-publike Hrvatske, Hrvati stradalniciovog rata to izgleda ponekad te{ko,neprihvatljivo i nezamislivo. Usprkossvemu {to se dogodilo moramo gradi-ti civilno dru{tvo u koje se svakigra|anin Republike Hrvatske, koji‘eli ‘ivjeti u Hrvatskoj pod njenimzakonima mo‘e vratiti bez obzira nato koliko je on vremena bio odsutaniz Republike Hrvatske. To nisu jed-nostavni procesi ali to su na{e real-nosti koje moramo prihvatiti. To jena{a politi~ka obveza u izgradnji jed-nog demokratskog dru{tva u zajedni-ci europskih naroda i te traumemoramo sami skupa svladati i stvara-ti jednu novu demokratsku Hrvatskuu kojoj }emo se baviti vi{e budu}-no{}u a manje problemima iz pro-{losti, rekao je, me|u ostalim zamje-nik premijera.

Mato [imi} odgovorio je da on usvom pitanju nije izrazio nezadovolj-stvo {to ova Vlada preferira ve}u skrbo raseljenim osobama i da to nije biosmisao njegovog pitanja. Inzistirao jena svom pitanju premijeru te naodgovoru. Napomenuo je da tra‘imojo{ uvijek 1.680 hrvatskih vojnika ida je sudbina 1.680 obitelji vezana uzto. Premijer, Predsjednik dr‘ave apogotovo ministar Picula morajuuva‘avati podru~ja koja su osjetila{to je stvaranje ove hrvatske dr‘ave,naglasio je zastupnik zamoliv{i da usvojim istupima vode ra~una o toj

osjetljivoj kategoriji gra|ana Repub-like Hrvatske.

Radimir ^a~i}, ministar za javneradove, obnovu i graditeljstvo odgo-vorio je na drugo pitanje: zavr{it }ese 2.000 objekata do kraja {kolskegodine za oko 6.400 osoba (3,2 obite-lji). Jo{ najmanje 1.500 objekatazavr{it }e se u roubau sistemu (zid,krov) a pretpostavlja se i mogu}nostda to bude 2.000 objekata, pa bi seukupno govorilo o 4.000 objekata {toje ~ak ne{to vi{e nego pro{le godine.

Svi ti objekti su za prognanike kojisu dobili rje{enja ‘upanijskih uredapo listama i zahtjevima i redovimaprioriteta. Istovremeno }e se i}i spla}anjem, {to pro{le godine nije bioslu~aj, sredstava ljudima koji su samiulo‘ili u obnovu a do danas im tonije nadokna|eno. I}i }e se i uobnavljanje objekata od prve do tre}ekategorije o{te}enja i o~ekuje se dabi se s »poja~anih« 100 milijuna kunado{lo do broja od oko 18.000 do20.000 prognanika.

Ovih 100 milijuna kuna, odnosno13 milijuna eura »sortira se otprilikepola-pola« kad govorimo o gra|animaHrvatske srpske i hrvatske nacional-nosti. Struktura }e tako|er bitiuravnote‘ena i kod 55,6 milijunadolara koji se o~ekuju od Pakta sta-bilnosti i tu se zatvara dodatni krugvezano i uz Republiku Srpsku jer je2.500 ljudi vezano i uz taj povratak.Dio ljudi se vra}a iz RepublikeSrpske, dio se vra}a iz Jugoslavije, adio je i prognanika u Hrvatskoj i sveje to obuhva}eno sa tih 55,6 milijunadolara. Detaljna struktura nije pozna-ta a niti do ovog trenutka naprav-ljena, ali prosjek nije te{ko izra~unatijer je prosje~na cijena objekta u ob-novi bila 15.000 DEM. Bez obzira nasve strahove i nepoznavanja svihparametara u po~etku, pa i nas uVladi jer nismo imali potpunu sliku,intenzitet obnove bit }e zadr‘an aako bude realizirana dinamikapodr{ke kroz Pakt o stabilnosti, ~ak i15-tak posto ve}i nego pro{le godine,rekao je ministar ^a~i}.

Te{ka gospodarsko-financijska situacija uVukovarsko-srijemskoj‘upaniji

Petar ^obankovi} (HDZ) pitao je{to Vlada namjerava u~initi kako bise popravila te{ka gospodarsko-finan-cijska situacija u Vukovarsko-srijem-skoj ‘upaniji koja se ogleda u naj-vi{oj stopi nezaposlenosti u Republi-

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

9

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

ci Hrvatskoj, progresivnoj insolvent-nosti gospodarskih subjekata, prijet-nji ste~aja velikog broja trgova~kihdru{tava zbog @upanjske banke a unezavidnom polo‘aju bit }e i oko6.000 obiteljskih poljoprivrednih gos-podarstava vezanih uz poslovanje tihpoduze}a.

Na podru~ju Hrvatskog podunavljanije se proveo postupak privatizacije,obnove i restrukturiranja, a prora-~unska sredstva za obnovu su re-ducirana, {to }e gra|evinsku operati-vu dovesti u nezavidan polo‘aj a iop}ine i gradove u nemogu}nostfunkcioniranja, a te{ku gospodarskusituaciju dodatno su pogor{ali do-ga|aji vezani uz domicilnu Cibaliaebanku, naveo je, me|u ostalim, zas-tupnik.

Predlo‘io je opozivanje privre-menog upravitelja u Cibaliae banci(isto je u~injeno u Istarskoj banci) iosiguranje sredstava za sanaciju tebanke i time stvaranja pretpostavkiza nastavak rada i ulazak strate{kogpartnera.

Dr. Goran Grani}, zamjenik prem-ijera ocijenio je da navodi zastupnikau vezi s Cibaliea bankom upu}uju nato da je kriv guverner i da samo ontreba opozvati privremenog upravite-lja. Problem Istarske banke rje{avaponu|eno rje{enje s potencijalniminvestitorom. Klju~ rje{enja nije odlu-ka Vlade nego odluka da se Istarskabanka mora u roku 60 dana privatiz-irati. Isto rje{enje ponu|eno i zaCibaliae banku odnosno ponu|eno jeZagreba~koj banci da preuzme Cibali-ae banku. To rje{enje je provedivo iomogu}ava da banka vrlo brzo po~nefunkcionirati.

[to se ti~e drugih problema u Vuk-ovarsko- srijemskoj ‘upaniji oni suvjerojatno izra‘eniji nego na drugimpodru~jima ali ista pitanja moglo bipostaviti i desetak drugih ‘upanija,rekao je zamjenik predsjednika Vla-de. U mjeri kojoj mo‘emo mi poti~e-mo procese da tvrtke mogu funkcion-irati i napravili smo izuzetak naovom podru~ju. Pripremamo i dona-torsku gospodarsku konferenciju (li-panj) koja bi obuhvatila i ta podru~jas mogu}no{}u investiranja i otvara-nja novih radnih mjesta. No prijetoga treba stvoriti normalne uvjete zaprivre|ivanje a dr‘ava mora napravitisama prvi potez i vratiti 9 milijardikuna duga gospodarstvu za {to setra‘e rje{enja (naredni dani). Smatrase da }e ta mjera znatno pobolj{atiukupnu likvidnost u zemlji, rekao je,me|u ostalim.

Imovina biv{ih dru{tveno-politi~kih organizacija; tkoupravlja donatorskimsredstvima; Luka Rijeka;prometni ~vor Rijeka

Mr. Miroslava Ro‘i}a (HSP) zani-malo je »je li mogu}e da je Vladapla}ala najam SDP-u za kori{tenjevlastite imovine odnosno kada }eVlada po~eti provoditi Zakon o ras-polaganju imovinom dru{tveno-politi-~kih organizacija iz doba komuni-sti~ke Jugoslavije«. Tim je Zakonomspomenuta imovina prenesena uvlasni{tvo Republike Hrvatske a biv-{a HDZ-ova vlast trebala je raspore-diti tu imovinu {to nije u~inila odnos-no nije vi{e od dvije godine provodilataj Zakon a s druge strane tvrdilo seda Vlada pla}a najam za njenokori{tenje. Treba prekinuti takvu glu-post, podijeliti tu dr‘avnu imovinunovim korisnicima, sindikatima, poli-ti~kim strankama i osigurati da tasredstva idu dr‘avi a ne u korist SDP-a, »koja time postaje najve}i tajkun uRepublici Hrvatskoj«, rekao je zastup-nik (dobit }e pismeni odgovor).

Za{to se novci koje je RepublikaHrvatska dobila na donatorskoj kon-ferenciji, primjerice i 55 milijunadolara strogo namjenskih za pov-ratak odbjeglih Srba ne nalaze udr‘avnom prora~unu, drugo je pita-nje zastupnika. Zna~i li to da timsredstvima ne raspola‘e hrvatskadr‘ava ve} netko drugi koji financirauseljavanje Srba u Hrvatsku.

Zamjenik premijera dr. Goran Gra-ni} odgovorio je na to pitanje. Urazradi su prijedlozi za kori{tenje tihsredstava a jedno od mogu}ih rje{e-nja je formirati posebni fond kojim}e upravljati Vlada Republike Hr-vatske i donatori koji }e se pojav-ljivati prema programu i pravilimaravnopravnim za sve gra|ane Repub-like Hrvatske. Ta sredstva ne}e sestaviti na raspolaganje samo jednometnikumu. Sredstva koja daju dona-tori ne mogu biti prora~unska sredst-va jer je zahtjev svakog donatora daima nadzor nad njihovim kori{tenjemi to su me|unarodna pravila koja Hr-vatska ne mo‘e promijeniti, rekao je.

Zlatko Komadina (SDP) zatra‘io jeod ministra pomorstva, prometa iveza odgovor je li Rije~ka luka udjelovanju Ministarstva prva hrvats-ka luka, a ako je odgovor potvrdankako }e to kvalitativno i kvantita-tivno provesti.

U prometnoj strategiji utvr|eni suprioriteti me|u kojima i autocesta

Zagreb – Karlovac te Jadranska mag-istrala pa je i stjeci{te tih prioriteta,~vor Rijeka, prioritet prioriteta i ho}eli tu po~eti gradnja, zanimalo je zas-tupnika.

Ministar pomorstva, prometa i vezamr. Alojz Tu{ek odgovorio je (dat }ei pismeni odgovor) da je Rije~ka lukaprva hrvatska luka koja je privatizira-na. Njen problem je nastao kad aktu-alna uprava nije prihvatila prijedlogoko primarne, prioritetne koncesije ito do danas nije rije{eno. Rije~kaluka je u ovom trenutku izgubila pra-vo na primarnu koncesiju, no bit }eraspisan natje~aj i mo}i }e se ravno-pravno natjecati.

[to se ti~e procjene koja je prvaluka u Hrvatskoj s pozicije Ministar-stva prva luka je ona koja ima ili koja}e imati najvi{e tereta.

U prometnoj strategiji jasno suzacrtani prioritetni pravci i dok jeSabor ne promijeni va‘i {to u njojstoji a prema usvojenom Prora~ununema zna~ajnijih sredstava za izgrad-nju novih cesta. Autoput Zagreb –Rijeka gradi se i dalje, Jadranska }ese magistrala »peglati« a treba senadati da }e se dogodine zaustavitinegativni trendovi i da }e biti za ovusvrhu vi{e novca. Nerealno je o~eki-vati da se u prvoj godini nove vlastirije{i sve, odgovorio je ministar.

Zlatko Komadina zamolio je da upismenom odgovoru bude odgovorna njegovo pitanje {to u usmenomnije bilo.

Kooperativnost s Ha{kimsudom; rije{iti status Hrvatanaseljenih iz BiH

Ho}e li hrvatska Vlada u sljede}ojfazi suradnje sa Ha{kim sudom sama

AKTUALNI SAT

10

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

predlagati i nuditi svoje politi~keneistomi{ljenike, hrvatske braniteljeHa{kom sudu u sveop}oj politi~koj~istki koja se danas provodi u Hr-vatskoj, pitao je Velimir Kvesi}(HSP). Pitanju je prethodila njegovakonstatacija da ni dana{nja Vlada,kao niti prija{nja, ne poduzima ni{tau vezi sa zlo~inima tzv. osloboditeljanakon zavr{etka Drugoga svjetskograta a s druge su strane prijetnjeVlade i izjava kako se ratni zlo~incine}e {etati Hrvatskom. To nije to~no,komentirao je zastupnik, jer se {e}uovi iz Drugoga svjetskog rata a i onikoji su tijekom Domovinskog rataHrvatsku razarali i ubijali a sve sevi{e vra}aju na poziv hrvatske Vlade.Ne ~uje se da hrvatska Vlada ~inine{to ili vr{i politi~ke pritiske nasvjetske ~imbenike kako bi se kazniozlo~in u~injen Hrvatima u Hrvatskoj,rekao je zastupnik dodaju}i kako jedanas prevelika kooperativnost sHa{kim sudom i »Vlada se uklju~ilau kriminalizaciju svih vrijednostiDomovinskog rata«.

Drugo pitanje zastupnika glasiloje: {to }e Vlada u~initi kako bi sekona~no rije{io status Hrvata nase-ljenih iz BiH u Hrvatsku. Hrvati pro-tjerani iz BiH a naseljeni u Hrvatskoj‘ive u nesigurnosti s nerije{enim sta-tusom i svakim danom te‘im sveve}im povratkom Srba. Mislio samda su pro{la vremena kada je Srbin uHrvatskoj bilo zanimanje od kojeg sedobro na {tetu Hrvata ‘ivi, rekao je,me|u ostalim zastupnik.

Dr. Goran Grani}, zamjenik pred-sjednika Vlade najprije je konstatiraoda to nije bilo pitanje ve} optu‘bahrvatskoj Vladi. Ova Vlada nije nitipredlo‘ila niti je sada{nja vladaju}akoalicija izglasala u Saboru Ustavnizakon, ve} je biv{a Vlada to prihvati-la i obvezala se na suradnju sHa{kim sudom. Ne mo‘emo pobje}iod univerzalnih vrijednosti za koje sekao dru{tvo zala‘emo. To zna~i da nemo‘emo prikrivati niti jedan ratnizlo~in bez obzira na to tko ga je na-pravio. To nisu optu‘be za Hrvate, tosu optu‘be za ljude koji su po~inilizlo~in. U cilju o~uvanja dignitetaDomovinskog rata i budu}nosti ovognaroda i ove zemlje moramo se jasnoodrediti prema zlo~inu i s time nemo‘emo trgovati. Tra‘ili smo odMe|unarodnog suda da po{tuje hr-vatske zakone i da sura|uje na prin-cipima hrvatskih zakona po{tuju}iproceduru komletnog hrvatskogapravosu|a i tu smo suglasnost dobili,naglasio je dr. Grani}. Pozvali su nas

da im pomognemo u otkrivanjuzlo~ina po~injenim nad Hrvatima, daim damo dokumentaciju. Hrvatskadr‘ava imala je tu dokumentaciju alije nije dala Me|unarodnom sudu.Odri~em pravo da je i jedan zlo~innad civilima napravljen u ime hr-vatske dr‘ave i u ime hrvatskoganaroda i spreman sam dati ostavkuali ne prihva}am takvu trgovinu, re-kao je.

Velimir Kvesi} objasnio je dasmatra da suradnja s Ha{kim sudomne zna~i bespogovorno izru~enje svihhrvatskih branitelja. Hrvatski brani-telji nisu trgovali niti 1991. godine,niti do kraja Domovinskog rata i zna-li su {to im je ~initi kako bi imalihrvatsku nezavisnu dr‘avu u odnosuna neke druge koji su u to vrijemetrgovali i ~inili to {to jesu.

Za{tita od tu~e; dugovizdravstva

Mario V~elik (HDZ) pitao je {toVlada namjerava u~initi za obnovusustava za{tite od tu~e i pove}anjenjegove u~inkovitosti. Dolazi izSlavonije pa postavlja pitanje minist-ru poljoprivrede i {umarstva mr.Pankreti}u jer su problemi u po-ljoprivredi veliki no vjerujemo, rekaoje, da ih ministar razumije i da }e ihrije{iti pa »prema tome nema potrebeda progla{avamo autonomiju«. Objas-nio je da je sustav obrane od tu~ezastario i manjkav, pogo|en i ratnimzbivanjima a za njegovu obnovu ne-dostaje financijskih sredstava.

[to Vlada namjerava u~initi sproblemom dugovanja dr‘ave velikimtvrtkama koje jo{ nisu privatizirane ati{ti ih problem nelikvidnosti, drugoje pitanje zastupnika. Pogotovo suvelika dugovanja Fonda zdravstva apoznato je da nekima nisu ispla}enarefundirana bolovanja od srpnjapro{le godine.

Ministar poljoprivrede i {umarstvamr. Bo‘idar Pankreti} odgovorio jekako vjeruje da }e ove godine za{titausjeva od tu~e biti puno bolja negopro{le godine i da }e ‘etva biti bolja.Naime, iz dr‘avnog prora~una odo-breno je 10 milijuna kuna za nabavkuraketa, 5 milijuna su sredstva Mini-starstva a tome treba dodati i dionovca jedinica lokalne uprave isamouprave.

Dr. Goran Grani}, zamjenik prem-ijera je zastupnika u vezi s drugimpitanjem uputio na svoj prethodniodgovor: Vlada }e donijeti odluku oispunjenju obveza hrvatske dr‘ave

prema pravnim osobama u iznosu od9 milijardi kuna.

Smjena u upravnim vije}imaklini~kih bolnica; o izjaviministra Jakov~i}a

Dr. Jure Buri} (HDZ) pitao je min-istra zdravstva je li pri smjeni ~lano-va upravnih vije}a klini~kih bolnicabio kriterij stru~nosti ili podobnosti.U‘asnut je ~injenicom da je vi{e od95 posto upravnih vije}a klini~kihbolnica ciljem Hrvatske smijenjeno{to je, rekao je, stopostotna ~istka.Me|u onima koji ne mogu vi{e biti~lanovi tih vije}a su i imena poputakademika Padovana, koji je zagre-ba~ku Klini~ku bolnicu Sestara milo-srdnica proslavio diljem svijeta, prof.Hebrang i drugi.

Drugo pitanje zastupnik je uputioministru europskih integracija Jakov-~i}u. Nakon izjave i prijetnje da }etezatra‘iti autonomiju Istre {to uop}eradite u hrvatskoj Vladi ili su mo‘dava{i programi europskih integracijabazirani na dezintegraciji Hrvatske,pitao je.

Dr. Goran Grani}, zamjenik prem-ijera odgovorio je da se zastupnikupotkrala gre{ka u postocima jer da je100 posto promijenjen stav upravnihvije}a. Kriterij je bio stru~nost i Vla-da je procijenila da treba osvje‘itiupravna vije}a kako bi mogli izvr{itireformu cijelog zdravstvenog sustava.

Ivan Jakov~i}, ministar za europ-ske integracije izvijestio je zastupni-ka da }e dobiti detaljan pismeniodgovor.

Jo{ o Ha{kom sudu; kolikonovih radnih mjesta

Dr. Ivan Marijanovi} (HDZ) poz-vao je na izjavu premijera Ra~ananakon susreta s tu‘iteljicom Ha{kogsuda da }e Vlada Republike Hrvatskesve u~initi da svaki zlo~inac do|e uHaag te pitao zna~i li to »kako viznate koji su to zlo~inci ili je touvo|enje politi~kog suda u pravosud-ni sustav«. Ili se namjerava u Haagizru~iti ponovno na su|enje osu|e-nik na izvr{enje kazne zatvora nakonpravomo}ne presude suda RepublikeHrvatske.

Ministra rada i socijalne skrbi pi-tao je koliko je otvoreno novih rad-nih mjesta za 100 dana nove VladeRepublike Hrvatske. Podsjetio je daje u predizbornim kampanjama obe-}ano da }e se svake godine otvaratinekoliko desetaka tisu}a radnihmjesta.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

11

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

Ministar prasovu|a dr. StjepanIvani{evi} podsjetio je da je postu-pak izru~enja reguliran Zakonom ida }e se Vlada toga Zakona dr‘ati.

Ministar rada i socijalne skrbi Da-vorko Vidovi} odgovorio je da stodana ove Vlade jo{ nije pro{lo a dau ovom trenutku ne mo‘e re}i kolikoje radnih mjesta otvoreno. Naveo jeda je u sije~nju i velje~i ove godine umandatu biv{e Vlade zatvoreno goto-vo 40.000 ranih mjesta.

Obustavljeni programizapo{ljavanja na podru~ja odposebne dr‘avne skrbi; uvoztro{nih autobusa

Za{to se prekinulo s programomzapo{ljavanja na podru~jima odposebne dr‘avne skrbi kad je upro{loj godini polu~io goleme rezul-tate u rje{avanju komunalnih proble-ma i anga‘iranje nezaposlenih, pitaoje Miroslav Prpi} (HDZ).

Zanimalo ga je i kada }e se izm-ijeniti zakon kako bi se sprije~iouvoz starih autobusa jer za njih nepostoji starosno ograni~enje. Svakod-nevno smo svjedoci, posebno uunutra{njosti zemlje, da su namprometnice preplavljene putuju}imreklamama i da »te ocvale dame« pre-voze na{e gra|ane i {kolsku djecu idovode u pitanje njihovu sigurnost.Netko je omogu}io Europi da zbrinesvoj otpad i to im se jo{ pla}a, rekaoje zastupnik.

Ministar rada i socijalne skrbi Da-vorko Vidovi} potvrdio je da jezaustavljen program aktivnih mjerazapo{ljavanja jer postoje ozbiljne naz-nake da suvi{e ko{ta a ima dvojbenerezultate. Izra~uni pokazuju da bibilo dobro kriti~ko preispitivanjecjelokupnog programa i da se na razi-ni Vladine me|uresorske skupineutvrdi nova strategija uva‘avaju}i sveaspekte dosada{njeg nacionalnogprograma zapo{ljavanja, odgovorio jeministar. Zastupnik }e dobiti pismeniodgovor s podacima koliko je utro-{eno sredstava na taj program tije-kom pro{le godine i koliko jeotvoreno radnih mjesta.

Pomo}nik ministra unutarnjih po-slova Josip Vresk odgovorio je da sene razumije u estetiku ali da MUPodnosno policijske postaje vr{e re-gistraciju autobusa s valjanom teh-ni~kom dokumentacijom. Za propisekoji reguliraju uvoz takvih autobusanadle‘no je Ministarstvo financija.Ubrzo }e se izraditi propis kojim }ese ograni~iti starost autobusa ali i

automobila jer razina sigurnosti pro-meta na cestama ne zadovoljava, re-kao je.

Time je aktualni sat u @upa-nijskom domu bio zavr{en a zastup-nici koji nisu uspjeli postaviti svojapitanja to }e u~initi na sljede}ojsjednici.

Suradnja sa Sudom u HaaguAktualni je sat u Zastupni~kom

domu zapo~eo pitanjem koje je BorisKandare (HSP) postavio predsjedni-ku Vlade, Ivici Ra~anu. Zastupnika jezanimalo, budu}i da stajali{ta u vanj-skoj politici kreiraju tri ustavna stu-pa vlasti, odnosno Hrvatski dr‘avnisabor, Vlada Republike Hrvatske iPredsjednik Republike, te da je pred-sjednik Mesi} za njema~ki list »DerSpiegel« izjavio kako se zala‘e zaukidanje sankcija SR Jugoslaviji, po-dudara li se i stajali{te Vlade s Mesi-}evim izjavama o toj temi. Podsjetioje na ~injenicu da je SAD protestiraozbog odluke australskih vlasti danjihovo veleposlanstvo u Beogradunastavi s radom. Drugo je pitanje po-stavio ministru Ivani{evi}u, od kojegje zatra‘io da navede imena hr-vatskih ~asnika protiv kojih }e bitipodignute optu‘nice u Haagu, pozi-vaju}i se na izjavu glavne tu‘iteljicehaa{kog tribunala, Carle Del Ponte,koja je javno izjavila da su ministruIvani{evi}u poznata ta imena. »Bu-du}i da je Vlada Republike Hrvatskeodgovorna Zastupni~kom domu Sa-bora, njihov odnos ne bi smio bitioptere}en tajnama«, ustvrdio je Kan-dare.

Premijer Ivica Ra~an je odgovoriokako su stavovi Vlade u odnosu naMilo{evi}ev re‘im poznati i da su oniidenti~ni stavovima koje je zauzeo iHrvatski sabor. Republika Hrvatskase obvezala da }e svoj odnos prematom re‘imu uskladiti s Me|unarod-nom zajednicom. Dodao je da }e Vla-da, i on osobno, biti zadovoljan kadvidi nositelja tog re‘ima na klupi uHaagu.

Ministar Ivani{evi} je kazao kakonije to~no da je Carla Del Ponte izjav-ila da on zna sve o tajnim optu-‘nicama, ve} da zna sve {to trebaznati, {to nije isto. Napomenuo je daje upitao tu‘iteljicu postoje li tajneoptu‘nice za hrvatske ~asnike, {to je

ona negirala, a za {to postoji desetaksvjedoka.

Smjene kadrova; cijeneInternet usluga

Vlado Juki} (HSP) upitao je prem-ijera Ra~ana za{to Vlada nijepredlo‘ila propis ili dono{enje zako-na kojim bi se reguliralo pitanjesmjene kadrova nakon promjene vla-sti i kojim se utvr|uje odnos struke ipolitike, po uzoru na praksu demo-kratskih zemalja. »Unato~ uvjerava-njima Vlade kako ne}e biti politi~kihobra~una, taj je proces, zapo~etpreuzimanjem vlasti nakon izbora usije~nju, poprimio razmjere op}ih~istki na svim razinama. Javnosti jepredo~en sporazum stranaka vladaju-}e koalicije kojima se utvr|uje klju~podjele funkcija od najni‘ih do naj-vi{ih razina«, rekao je Juki}.

Ministru gospodarstva GorankuFi‘uli}u je uputio pitanje o Internetuslugama, koje su, po zastupnikovommi{ljenju, preoptere}ene naknadama,porezima i koncesijama, iako bi tre-bale biti pokreta~i gospodarskog raz-vitka, jer to nije u skladu s ciljevimaZakona o telekomunikacijama i za{tose internet uslugama ne omogu}ejednaki uvjeti rada kao svim ostalimgranama gospodarstva. Upitao je inamjerava li Vlada poduzeti korake usvezi s tim problemom.

Ra~an je odgovorio kako je Vladaspremna suo~iti se i intervenirati naeventualne slu~ajeve »~istki«, ali daona ima pravo postaviti na ~elnepozicije ljude koje ‘eli. U sporazumustranaka koalicije definirane su ob-veze glede kandidiranja, ali ne i izbo-ra na klju~ne pozicije. Stajali{te ko-

AKTUALNI SAT

12

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

alicije je i dalje takvo da je odlu~u-ju}i kriterij u izboru kadrova stru~-nost, a o svom djelovanju Vlada }epodnijeti izvje{taj o radu nakon iste-ka 100 dana. Premijer je podr‘aoJuki}ev prijedlog da se aktom defi-nira koje se pozicije mijenjaju, a kojene nakon promjene vlasti.

Povratak izbjeglih; povratakilegalno iznesenog kapitala

U ime Udruga prognanih i izbje-glih iz sjeverozapadne Bosne, BanjaLuke i Bosanske posavine, dr. AntoKova~evi} (HKDU) je postavio pita-nje o tome {to Vlada ~ini da se ukinuratni zakoni koji su na snazi u Re-publici Srpskoj i da se izbjeglimaomogu}i povratak. Zastupnik je nag-lasio razliku me|u uvjetima u kojimase Srbi vra}aju u Hrvatsku i u kojimase Hrvati poku{avaju vratiti na pod-ru~je Republike Srpske, a podr‘ao jei stajali{te Vlade o kantonizaciji BiH.Osudio je, me|utim, odluku Vlade daprestane s ispla}ivanjem mirovinazara|enih u BiH i upitao kako }e serijeiti to pitanje. Ministra Lu~ina jeupitao zna li na~in na koji }e bitimogu}e vratiti u zemlju ilegalno izne-seni kapital, {to je jedan od velikihzadataka koji stoje pred Vladom. Vla-da i Sabor po{tuju obveze koje jeHrvatska potpisala, pa tako i Dayton-ski sporazum, kojim je regulirano po-stojanje Bosanskohercegova~ke fede-racije i Republike Srpske, rekao jepremijer Ra~an i dodao kako nijeproduktivno i perspektivno konfron-tirati daytonsko ure|enje s mogu}-no{}u kantonizacije. Me|utim, o ini-cijativi da se BiH kantonizira i dalje}e se razgovarati kako bi se ubla‘ilinegativni u~inci podjele na dva ent-iteta.

Potpredsjednica Vlade, @eljka An-tunovi}, tako|er je ‘eljela dopunitiodgovor na postavljeno pitanje. Kaza-la je kako nije rije~ o povratku i opravima samo Hrvata izbjeglih izBosne i Hercegovine, ve} i Hrvataizbjeglih iz SR Jugoslavije, koji senalaze u te{koj situaciji. Radi se oljudima koji su morali napustiti svojedomove i koji su bili politi~ki izma-nipulirani, budu}i da su im davanaobe}anja ~ija je realizacija u suprot-nosti s Ustavom Republike Hrvatske.Oni su, naime smje{tani u tu|enekretnine, a obe}avano im je da }etu mo}i ostati, {to ih je dovelo u ve-liku zabludu. Hrvatska }e Vlada {titi-ti njihovo pravo da odaberu ‘ele liostati u Republici Hrvatskoj ili se‘ele vratiti na svoja ognji{ta, a takvo

stajali{te podupire i Me|unarodnazajednica. Nitko ne}e biti izba~en naulicu jer }e Vlada poku{ati na}i alter-nativni smje{taj onima koji sada ‘iveu tu|oj nekretnini, a onima koji se‘ele vratiti u svoje ku}e pomo}i }e, usuradnji s Me|unarodnom zajedni-com, u obnovi ku}a. Postoje, me|u-tim i oni koji zloupotrebljavaju situ-aciju zauzimaju}i dvije ili tri ku}e, pa}e Vlada u kratkom roku ispitatitakve slu~ajeve.

^injenica je da su i ljudska i ma-terijalna prava svih stanovnika, idr‘avljana i izbjeglica, ugro‘ena zbogsituacije u kojoj se zemlja nalazi, alise ~ini sve kako bi se pobolj{ala situ-acija i u razumnom roku prona{laodgovaraju}a rje{enja, kazala je pot-predsjednica Vlade.

Ministar Vidovi} je tako|er ‘eliopridonijeti razja{njenju ovog pitanja,pa je kazao kako je za ispla}ivanjemirovina osiguranicima iz BiH u pro-teklih 8 godina utro{eno 400 milijunanjema~kih maraka. Pregovori o rje-{avanju pitanja isplata mirovina supri kraju, a o~ekuje se da }e spora-zum biti potpisan za petnaestakdana. Rije{eno je oko petnaest tisu}aslu~ajeva, a o pet tisu}a i petstospornih osiguranika jo{ traju pre-govori. Ti ljudi sasvim sigurno ne}eostati bez mirovina, a problem je isk-lju~ivo u tome {to }e one u BiH bititri puta ni‘e nego u Hrvatskoj, alipostoji i mogu}nost ostvarivanja pra-va na razne oblike socijalne pomo}i.

Anto Kova~evi} je kazao kako seuglavnom sla‘e s izlaganjem potpred-sjednice, ali je naglasio kako su Srbiuvijek bili privilegirani, te da se isada vra}aju u Hrvatsku pod speci-jalnim uvjetima. Tisu}u i trinaestHrvata ne ‘eli se vratiti u RepublikuSrpsku sve dok su tamo na snaziratni zakoni. Pozdravio je namjeruRepublike Hrvatske da se »otvori«povratku svih prognanih i izbjeglih idodao kako se nikada nije slagao sHDZ-ovom politikom u rje{avanjuhrvatskog pitanja u BiH.

Predsjednik Zastupni~kog domaje upozorio Kova~evi}a kako ima pra-vo na dopunsko pitanje, a ne nadopunsku raspravu.

Kova~evi} je odgovorio kako }edopunsko pitanje postaviti tek nakon{to ministar Lu~in odgovori na drugopitanje.

Jo{ko Konti} je uputio poslovni-~ku primjedbu, jer u Poslovniku stojida uz dopunsko pitanje zastupnikima pravo iznijeti i svoje mi{ljenje oodgovoru.

Ministar Lu~in je kazao da vi{ezna o metodama pranja novca, nego okanalima kojima se to ~inilo injegovom krajnjem odredi{tu. Novacje puno lak{e oprati nego mu kasnijeu}i u trag. Postoji, me|utim, ekspert-na skupina koja se bavi ovim pita-njem i koja je ve} anga‘irala diostranih stru~njaka, a Ministarstvounutarnjih poslova odgovorno obav-lja svoj dio posla.

Kova~evi} se javio za ispravakneto~nog navoda jer dr‘i da iz izlaga-nja @eljke Antunovi} nije razvidnarazlika izme|u ‘rtve i agresora uDomovinskom ratu.

Slu~aj Istarske bankeJadranka Katarin~i}-[krlj, (HSLS)

postavila je pitanje ministru Jakov-~i}u i potpredsjedniku Vlade SlavkuLini}u u vezi s Istarskom bankom.Upitala je za{to se Jakov~i} ispri~aoVladi zbog svojih izjava o autonomijiIstre, (kad je nedugo zatim izjaviokako se ispri~ao jer je to bio preduv-jet za rje{avanje situacije s Istarskombankom), te smatra li za nastalu situ-aciju odgovornom Vladu, odnosnoneke njene ~lanove ili upravu i Nad-zorni odbor Istarske banke. Zastupni-ca je ustvrdila kako je uvjerena dadanas nema elemenata hrvatskog na-cionalizma kakvih je bilo po~etkomdevedesetih godina, a ipak, gra|ani-ma Istre se sugerira da im se ne ‘elipomo}i, da ih se druga~ije tretira i dase moraju braniti.

Od Slavka Lini}a je zatra‘ila odgo-vor na pitanje ho}e li vlasni~ka trans-formacija provedena preko komu-nalnih poduze}a koja su otkupila di-onice Istarske banke biti poni{tenadobivenim kreditima za likvidnost,budu}i da se ne radi o stvarnoj doka-pitalizaciji prema odredbama Zakonao bankama. Upitala je i ne radi li seopet o sanaciji banaka sredstvimagra|ana, ali na lokalnoj razini, budu-}i da se sanacije mogu vr{iti samosredstvima iz prora~una, odnosnonovcem poreznih obveznika. Na tajna~in gra|ani dva puta pla}aju zasanaciju Istarske banke – prvi putakroz komunalne usluge, jer su timnovcem kupljene dionice, te drugiput kroz prora~un Istarske ‘upanijeza koju je najavljeno da }e se uk-lju~iti u konzorcij za dokapitalizacijuIstarske banke.

Ministar Jakov~i} je kazao kako jeon ministar za europske integracije,a ne za Istru i da se nada da je timerazjasnio spornu izjavu. Dodao jetome i ~injenicu da je Vlada Repub-

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

13

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

like Hrvatske u ovom sastavu dobilapovjerenje. Sigurno je da je diskuti-rao o problemima u Istri, budu}i dadolazi iz tog kraja i da je upoznat sproblemima, pa tako i sa slu~ajemIstarske banke. [to se ti~e izjaveobjavljene u Glasu Istre kako seJakov~i} ispri~ao jer je to bio predu-vjet za rje{avanje situacije s Istar-skom bankom, ministar je obavijestiozastupnicu da }e njegov odgovor nataj ~lanak biti objavljen sutradan.

Priznao je da je pogrije{io izjaviv{ida }e predsjednik Vlade morati objas-niti Europi da je Jakov~i} novi Mar-ti} po pitanju autonomije Istre.Ispri~ao se kolegama u Vladi zbog teizjave i istaknuo kako ‘eli nastavitisvoj rad u Vladi. U Hrvatskoj postojiregionalna samouprava, koja iznosisvega 1 posto jer se ‘upanijamatransferira svega 1 posto ukupnihprihoda, kazao je Jakov~i}, a budu}ida se Vlada zala‘e za regionalizam ipove}anje prihoda lokalne samou-prave, te da posjeduje iskustvo pot-predsjednika Skup{tine europskih re-gija, smatra da mo‘e pomo}i u izradii realizaciji regionalnog ustroja uHrvatskoj, {to bi bilo kompatibilno sustrojem drugih zemalja Europskeunije.

[tedi{e Istarske banke reagirale suna najbolji mogu}i na~in, jer nisu»navalili i ispraznili banku, ve} suposlu{ali apel Komisije za razrje{enjepitanja Istarske i Cibalae banke«. Ja-kov~i} je kazao i kako o~ekuje po-mo} Zagreba~ke banke u rje{avanjuproblema Cibalea banke, te da }eu~initi sve da Vladine odluke koje seodnose na te dvije banke budu {toprije provedene.

Slavko Lini} je kazao kako Vladanije odlu~ivala o sanaciji predmetnihbanaka, ve} je poku{avala ra{~istitiprobleme oko velikih obveznica izda-nih bankarskom sustavu, a koje nisubile uskla|ene ni s tekstom zakona,ni s tekstom samih obveznica.

^injenica da je taj problem Vladauvrstila na listu prioriteta samo poka-zuje da promptno reagira nadoga|aje u zemlji. Rje{avanjem prob-lema oko izdavanja velikih obveznicai problema s upravom u Istarskoj iCibalae banci Vlada je u~inila naporekako bi se bankarskom sustavu omo-gu}ilo da samostalno rje{ava svojeprobleme. Problemi i jedne i drugebanke poku{at }e se rije{iti u okvirubankarskog sustava i to na na~in dauprave trgova~kih dru{tava poku{ajuprovesti rje{enja Hrvatske narodne

banke koja kontrolira njihove bilan~-ne pozicije i rezultate poslovanja.

Odluke jedinica lokalne samou-prave pokazuju volju gra|ana koji suih izabrali i koji su im dali svojepovjerenje, pa je pitanje financijskepomo}i toj banci na teret tamo{njegstanovni{tva zapravo pitanje dogovo-ra s ~elni{tvom koje su gra|ani iz-abrali. Jedinice lokalne samoupravemogu sudjelovati u osnivanju trgo-va~kih dru{tava i ulagati sredstva.

Vladimir [eks (HDZ) javio se zarije~, jer dr‘i da je do{lo do povredePoslovnika, budu}i da ministarJakov~i} nije odgovorio na postav-ljeno pitanje, te da bi, osim isprikeVladi, trebao Saboru ponuditi obja{-njenje za mijenjanje svojih stajali{tavezano uz autonomiju Istre.

Predsjednik Zastupni~kog domaupozorio je zastupnika [eksa da se,prema njegovoj ocjeni, ne radi o pov-redi Poslovnika, jer zastupnica Kata-rin~i}-[krlj ima pravo na komentar idopunsko pitanje.

Jadranka Katarin~i}-[krlj seslo‘ila s predsjednikom da se ne radio povredi Poslovnika. Ustrajala je,me|utim, u svojoj namjeri da dobijeodgovor na pitanje smatra li ministarJakov~i} Vladu odgovornom za stanjeu Istarskoj banci i jesu li odgovorniupravni i nadzorni odbor banke, tesla‘e li se s napisima prema kojimase Istarsku ‘upaniju neravnopravnotretira u odnosu na druge ‘upanije.

Od potpredsjednika Lini}a je zatra-‘ila da odgovori na pitanje o vlas-ni~koj tranformaciji Istarske bankekoja je dokapitalizirana kreditima zalikvidnost.

Jakov~i} je kazao kako sebe sma-tra najodgovornijim jer nije na vr-ijeme ne{to poduzeo, ali i najza-slu‘nijim za razrje{enje problema,kao i ostale ~lanove Komisije.

Upravni je odbor dijelom odgovo-ran za stanje u banci, dok je, ponjegovom mi{ljenju, Nadzorni odboru posljednjih devet mjeseci pomogaou iznala‘enju rje{enja. Naglasio je ikako se ne ‘eli mije{ati u ulogu i radtih tijela, jer je potrebno sprije~itidr‘avne intervencije u gospodarstvu.Vladimiru [eksu je najavio pismeniodgovor.

Slavko Lini} je odgovorio kako }ese problem dioni~kog kapitalarje{avati na tr‘i{tu vrijednosnica, pre-ma nalogu Hrvatske narodne banke.Kreditima koji su odobreni jedinica-ma lokalne samouprave kupljene sudionice, koje se sada nalaze u portfe-

lju banke i koje }e morati biti, premanalogu HNB-a, ponu|ene na prodaju.

Predsjednik Vlade, Ivica Ra~an,je, nakon rasprave o Istarskoj banci,‘elio re}i da je za demokratski ‘ivotHrvatske dobro voditi ovako bogaterasprave. Razli~ita stajali{ta zastupni-ka, pa ~ak i unutar koalicije {eststranaka ne}e oslabiti Vladu. Takverasprave, me|utim, obvezuju, naizostavljanje politi~kih pritisaka, ulti-matuma i ucjena.

Predsjednik Tom~i} upozorio jezastupnike da pitanja moraju bitikratka i jasno formulirana, na koja bise trebalo mo}i odgovoriti bezpripreme. Zamolio je i zastupnike dase dr‘e tog pravila kako bi {to vi{ezastupnika moglo do}i na red i post-aviti pitanje, a ~lanove Vlade je zamo-lio da na pitanje odgovara samo jed-na osoba.

Stanje u brodogradnji;Internet

Ton~i Tadi} (HSP) upitao je kada}e Vlada Republike Hrvatske predo-~iti snimku stanja u brodogradnji ipopis osoba odgovornih za takvo sta-nje. Zastupnik dr‘i da bi ona trebalabiti predo~ena prije dono{enja stra-te{kih odluka Vlade o hrvatskoj bro-dogradnji.

Ministra Tu{eka je upitao tko ikako nadzire cijenu hrvatskih trajnihveza za priklju~enje na Internet,budu}i da su, po njegovom mi{ljenjutarife, 3 900 kuna za priklju~ak i 160tisu}a kuna mjese~no previsoke.Tadi} je kazao kako bi za isti novacpoduzetnik u SAD-u mogao zakupitivezu iste brzine na Internetu, ku}u,

AKTUALNI SAT

14

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

poslovni prostor i tehni~ku opremuza pru‘anje Internet usluga.

Potpredsjednik Lini} je odgovoriokako je Vlada obvezala Ministarstvopomorstva, prometa i veza da tijekomovog mjeseca pripremi kompletnusnimku stanja u brodogradnji, koju}e biti mogu}e uputiti u saborskuproceduru zajedno s odlukama Vladeo problemima u brodogradnji. Lini}je kazao kako }e, na Tadi}evu inicija-tivu, predo~iti i popis odgovornih os-oba.

Ministar Tu{ek se obvezao da }epismeno odgovoriti na pitanje o tra-jnim vezama za priklju~enje na Inter-net, to vi{e {to ovo nije prvi put da sepoti~e ovaj problem.

Za{tititi dignitet saborskihzastupnika

Anto \api} (HSP) je protestiraozbog izjava povjerenika za GradZagreb gospodina Kregara, i novin-skih napisa o tome kako on iznajm-ljuje stan koji je dobio na ~uvanje.Zastupnik je objasnio kako je on topravo ostvario kao predsjednik Odbo-ra Zastupni~kog doma za predstavkei pritu‘be u tri saborska mandata. Urazdoblju od 1992. do 1994. godinenitko nije reagirao na njegovezahtjeve, pa je \api} zahvalan Gradu{to mu je omogu}io da dobije stan na~uvanje.

Odgovaraju}i na Kregorove navo-de, \api} je napisao otvoreno pismokoje je ocijenjeno kao uvredljivo,iako mu to nije bila namjera. Zastup-nik je kazao kako o~ekuje punuza{titu njegovog digniteta, budu}i dase radi o neprovjerenim informacija-ma i neistinama, pa je pozvao pred-sjednika Vlade da provjeri stanuje lion u tome stanu ili ga iznajmljuje.\api} je kazao i da }e se povu}i izpolitike utvrdi li se da iznajmljujestan koji je dobio na ~uvanje.Zatra‘io je od Vlade da poduzme ko-rake kako bi se razrije{ila neugodnasituacija, a od predsjednika Saborada za{titi dignitet svakog saborskogzastupnika.

Zlatko Tom~i} je odgovorio kakoje on osobno uvijek spreman {tititidignitet zastupnika.

Ivica Ra~an je kazao kako bi treba-lo utvrditi u kojoj je mjeri kori{tenjestana u skladu sa zakonskim odred-bama i pravilnikom koji va‘e i zasaborske zastupnike. Nije ‘elio prih-vatiti ocjene o radu povjerenika zaGrad Zagreb, budu}i da njegovadu‘nost prestaje nakon {to se odr‘e

izbori za Gradsku skup{tinu. Tada }ese mo}i ra{~istiti i ovo pitanje.

Upravljanjevrijednosnicama; dr‘avnegranice

@eljka Pavlica (HSLS) zanimalo jeho}e li Vlada prihvatiti odlukuSkup{tine Me|imurske ‘upanije dase odluke Vlade o dijelu dr‘avne gra-nice s Republikom Slovenijom napodru~ju Me|imurske ‘upanije, prijeupu}ivanja u saborsku proceduru,upute na davanje mi{ljenja Skup{tinite ‘upanije, odnosno ho}e li o pro-mjenama dr‘avnih granica pravodob-no informirati i konzulirati jedinicelokalne uprave i samouprave. DrugoPavlicovo pitanje bilo je upu}enopotpredsjedniku Lini}u. Zastupnikaje zanimalo {to se namjerava poduze-ti kako bi se smanjio utjecaj privati-zacijsko-investicijskih fondova na radHrvatskog fonda za privatizaciju isprije~ilo obezvre|ivanje trgova~kihdru{tava poglavito u tekstilnoj indus-triji, ~iji su ve}inski vlasnici inves-ticijski fondovi, a {to {teti malimdioni~arima. Nakon takvih neracio-nalnih postupaka obezvre|ene dion-ice se vra}aju Hrvatskom fondu zaprivatizaciju, za {to je naveo primjer~akove~kog MT^-a, gdje radnici dobi-vaju pla}en status od 2,5 njema~kemarke za konzalting usluge, a na imeistog poduze}a napla}uje se 100njema~kih maraka po satu. Tako je urujnu pro{le godine za takve uslugesamo dvjema osobama ispla}ena 81tisu}a kuna, a za izradu informa-tivnog memoranduma ispla}eno je ulistopadu 99 tisu}a kuna.

Predsjednik Vlade je odgovoriokako je Vlada zainteresirana da seotvorena pitanja u odnosima sa sus-jednim dr‘avama {to prije rije{e, patako i pitanje dr‘avne granice s Re-publikom Slovenijom. Vlada }e odgo-vorno pristupiti njihovom rje{avanju,u Saboru }e se provesti rasprava, aprije dono{enja kona~ne odluke Vla-da }e rado konzultirati jedinice lokal-ne uprave i samouprave. Premijer jenapomenuo i da svi oni koji na nekina~in svojim djelovanjem zadiru ume|udr‘avne odnose snose odgovor-nost za svoje izjave.

»Najve}i problem hrvatskog gospo-darstva je neodgovorno pona{anjevlasni~ke strukture, kako privatnihosoba, tako i dr‘avnih institucija.Zakonska je inicijativa vezana za in-vesticijske fondove bila usmjerena nato da privatizacijski fondovi poka‘u

ve}u odgovornost prema vlasni{tvu ifleksibilnost u gospodarenju vrijed-nosnicama, {to me|utim, nije polu-~ilo o~ekivane rezultate. To je mojeosobno mi{ljenje i mi{ljenje ljudikoji se bave tim problemima. Ozbi-ljno se radi na tome da se prona|ubolja zakonska rje{enja, koja bi dove-la do odgovornijeg odnosa premavlasni{tvu, vo|enju portfelja i ubrza-noj privatizaciji. Zakon nije lo{,provedba je lo{a« – kazao je Lini}odgovaraju}i na pitanje zastupnikaPavlica.

Naknade za oduzetu imovinu;isplata naknada za popravakstambenih objekata

Marijan Mar{i} (HSS) je upoznaozastupnike i ~lanove Vlade sa situaci-jom oko primjene Zakona o naknadiza imovinu oduzetu za vrijeme jugo-slavenske komunisti~ke vladavine.Tijekom 1998. i 1999. godine Dr‘avnopravobraniteljstvo Vukovarsko-sri-jemske ‘upanije zaprimilo je 1.322predmeta, od kojih je pravomo}noodlu~eno o njih 20. Ve}inom se radio odbijenim zahtjevima za naknadupodnositeljima, tako da ni nakon trigodine od stupanja na snagu ovogZakona nije izvr{en povrat gotovo niu jednom slu~aju, a radi se uglavnomo poljoprivrednim zemlji{tima. Mar-{i} je upitao ministra pravosu|a ho}eli se i kada poduzeti potrebne mjerekako bi Zakon u praksi na{ao svojuprimjenu.

Zastupnikovo drugo pitanje postav-ljeno je ministru javnih radova, ob-nove i graditeljstva: ho}e li i kadabiti ispla}ene naknade za popravakstambenih objekata od o{te}enja us-lijed ratnih djelovanja, a koje je odo-brio Odsjek za obnovu i razvitak Ure-da za prostorno planiranje i stam-beno-komunalne poslove Brodsko-po-savske ‘upanije. Radi se o 600 koris-nika ~ije naknade ukupno iznose oko9 milijuna kuna, a ve}ina njih pla}anepovoljne kamate na posu|enasredstva.

Ministar Ivani{evi} je zamolioMar{i}a da prihvati odgovor u pisan-om obliku, budu}i da ovog trenutkanije u stanju dati odgovor.

Mar{i} je napomenuo da se radi oIzvje{}u o radu dr‘avnog pravobrani-teljstva Vukovarsko-srijemske ‘upa-nije za 1999. godinu.

Ministar ^a~i} je ocijenio vrlonekorektnim to da oni koji su samiobnovili ku}e zadnji dolaze na red zaisplatu naknade, me|utim u ovogo-

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

15

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

di{njem su prora~unu predvi|enasredstva za to, a manji dio isplatit }ese u prvom tromjese~ju idu}e godine.

Procesuiranje po~injenihratnih zlo~ina

Zdenka Babi}-Petri~evi} (HDZ) jesvoja pitanja uputila ministru pravo-su|a. Zamolila je ministra da u poznahrvatsku javnost je li i u kojoj mjeriustrajao kod glavne tu‘iteljice DelPonte na procesuiranju po~injenihzlo~ina nad Hrvatima za vrijemeagresije na Republiku Hrvatsku, te jeli Ministarstvo pravosu|a bespogo-vorno podr‘alo dopu{tenje koje jeVlada dala predstavnicima Haa{kogsuda za tajno prekopavanje zemlje napodru~ju Li~ko-senjske ‘upanije, bezpristanka tijela lokalne samouprave ibez obzira na postojanje Ustavnog za-kona o suradnji s Haa{kim sudom.

Ministar Ivani{evi} odgovorio jekako je s glavnom tu‘iteljicom dogo-varao modalitete suradnje i dodatnuistragu u vezi s ratnim zlo~inimapo~injenima na podru~ju Vukovara iDubrovnika. Tu‘iteljica je u tom smi-slu obe}ala neposredan anga‘man, areorganiziran je i tim istra‘itelja koji}e se baviti tim pitanjima. Ministar jekazao kako vrlo skoro o~ekuje zna-~ajne rezultate, a objasnio je i da sene radi ni o kakvom prekopavanju napodru~ju Li~ko-senjske ‘upanije, ve}o dozvoli da se provede ekshumacijanavodne masovne grobnice u okoliciGospi}a, o ~emu je obavije{tena hr-vatska javnost i o ~emu je odlu~ilahrvatska Vlada u skladu o odred-bama Ustavnog zakona o suradnji sHaa{kim sudom, na koju se Hrvatskai obvezala.

Zastupnica Babi}-Petri~evi} je ka-zala da joj nije bila namjera smanjitiingerencije Vlade i Ministarstva, ve}osigurati transparentnost u postupci-ma na temelju koje je koalicija {eststranaka dobila izbore.

Ministar je podsjetio kako je eks-humacija javna i kako je Vlada ~eka-la rezultate rasprave o suradnji sHaa{kim sudom, da bi se eventualnoodlu~ilo da se ona ne smije provesti.Vlada je svoje odluke donosila natemelju Ustavnog zakona o suradnji sHaa{kim sudom, a o istrazi }ekona~nu odluku donijeti istra‘ni su-dac. Svo }e vrijeme biti prisutanpredstavnik dr‘avnog odvjetni{tva,na{i forenzi~ari i predstavnici Ko-misije za nestale tijekom Domovin-skog rata.

Dr. Juraj Njavro (HDZ) je kazaokako misli da je istraga o zlo~inimapo~injenima na podru~ju Vukovarazavr{ena, a brojni su Vukovarcisvjedo~ili na Me|unarodnom sudu uHaagu. Njavro je upitao {to se ~eka sprocesuiranjem zlo~ina po~injenih uVukovaru i {to je ministar Ivani{evi}poduzeo s tim u vezi.

Nikica Valenti} (HDZ) se javio zaispravak neto~nog navoda jer dr‘i danije prikladno upotrebljavati termin»zlo~inci«, budu}i da je, prema za-konu, optu‘enik nevin, dok se nedoka‘e suprotno ili bar dok se neprovede istra‘ni postupak.

Zamjenik premijera, dr. GoranGrani}, je ustvrdio da se Vlada Re-publike Hrvatske obvezala da }edostaviti Hrvatskom dr‘avnom sabo-ru materijale za raspravu o suradnji sHaa{kim sudom, pa }e na sjedniciVlade utvrditi Prijedlog deklaracije osuradnji s Haa{kim sudom, nakon ~e-ga }e se mo}i odr‘ati rasprava otome.

Dio podru~nih uredazatvoren, a dio nastavio sradom

Bo‘idar Kalmeta (HDZ) komenti-rao je HRT-ov prilog o aktualnomsatu u @upanijskom domu, koji ponjegovom mi{ljenju nije bio korek-tan, budu}i da su prikazani samoodgovori ministara, a ignoriranazastupni~ka pitanja. »Temeljem kojegkriterija je upravni odbor Hrvatskogfonda za privatizaciju na sjedniciodr‘anoj 31. o‘ujka 2000. godine do-nio odluku o ukidanju 14 podru~nihureda, izme|u ostalih i onaj u Zadru,dok je pet ureda, koji su i po brojupredmeta i po gospodarskoj snazi‘upanije lo{iji od zadarskog ureda,nastavilo s radom. Ima li nada da }ese ta nerazumna i neutemeljena odlu-ka izmijeniti u korist Grada Zadra, tovi{e {to su petnaestak poduze}a spodru~ja od posebne dr‘avne skrbi ustopostotnom dr‘avnom vlasni{tvu ikojima predstoji privatizacija, spada-ju pod zadarski ured« – upitao jeKalmeta i dodao kako je Fondve}inski vlasnik 66 poduze}a iz Za-darske ‘upanije, ~ija je nominalnavrijednost kapitala oko 700 milijunanjema~kih maraka.

Predsjednik je upozorio Bo‘idaraKalmetu kako HRT nije pod Vladin-om ingerencijom, pa nitko ne mo‘eodgovoriti na izneseni komentar.

Slavko Lini} je pojasnio kako suuredi slu‘ili za prikupljanje i pro-

vjeravanje dokumentacije pomo}ukoje se obavljala pretvorba dru{-tvenih poduze}a. S obzirom na to daje taj proces zavr{en, nestalo je isvrhe djelovanja podru~nih uredaHrvatskog fonda za privatizaciju.Preostalih pet ureda zasad je nastavi-lo s radom, jer je potrebno izvr{itikompletiranje uprava i nadzornihodbora, a i oni }e uskoro biti zatvore-ni. Ne postoji razlog za daljnje po-stojanje podru~nih ureda jer uprav-ljanje portfeljem treba prije}i u nad-le‘nost upravnih i nadzornih odbora,a postupak i poslove vezane uz priva-tizaciju dr‘avnog portfelja mo‘e obav-ljati Fond sa sjedi{tem u Zagrebu.

Podmirivanje dr‘avnihdugovanja i otkup dionica

Damir Kajin (IDS) postavio je pita-nje ministrici turizma Pavi @upan-Ruskovi} koje se odnosi na turisti~kopoduze}e Plava Laguna iz Novigrada.Radnici tog poduze}a izdvojili susredstva kako bi kupili dionice vlasti-tog poduze}a, ali im to nije omo-gu}eno. Mirovinski je fond 25. kolo-voza 1999. godine posjedovao 7,93posto dionica tog poduze}a, kojesada treba preuzeti investicijski fondDejana Ko{uti}a. Zastupnik je stogaupitao mogu li Agencija za sanacijubanaka (koja je vlasnik 35 posto dion-ica Plave Lagune) i fondovi, prijeprodaje dionice ponuditi zaposlenici-ma, iako to nije izri~ito na taj na~inZakonom propisano. Zastupnik dr‘ida bi to bio logi~an postupak, svedok se ne revidira privatizacija.

Ministre ^a~i}a i Rado{a Kajin jeupitao o dugovanju u iznosu od 3,5

AKTUALNI SAT

16

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

milijuna kuna njihovih ministarstavapulskom poduze}u »Tekup«, koje za-po{ljava invalidne osobe koje 6mjeseci nisu dobile pla}u. Ministrica@upan-Ruskovi} kazala je kako jesli~na situacija u ve}ini turisti~kihpoduze}a, te je zamolila zastupnikada prihvati pismeni odgovor.

Budu}i da ministar ^a~i} nije bioprisutan, na pitanje je odgovorio min-istar Rado{. Iznio je da bi gospodar-ske odnose ministarstva trebalo uklo-piti u {iru socijalnu politiku Vlade, teda niti jedno ministarstvo, a tako niMinistarstvo obrane ne bi trebaloimati zasebnu politiku o tome. Rado{je kazao i kako se nada da }e se, usklopu napora koje Vlada poduzima,vratiti i dug pulskom »Tekupu«, pose-bice stoga {to za to postoje osobitoopravdani razlozi.

Ministar financija, dr. Mato Crkve-nac, dopunski je obrazlo‘io kako jeove godine predvi|eno vratiti dugoveu iznosu 3,6 milijardi kuna i kako jeto dijelom ve} izvr{eno. Dio }e bitipokriven mjenicama, a dio gotovin-skim isplatama u travnju i svibnju.Tako|er je kazao kako Vlada poku-{ava prona}i rje{enja za namirenjesvih starih dugovanja.

Damir Kajin je zamolio za razu-mijevanje, budu}i da se radi o podu-ze}u koje zapo{ljava invalidne osobe.

Postoji li veza izme|usamoubojstava i uvjeta uvojarnama

Ingrid Anti~evi}-Marinovi} (SDP)je upitala ministra Rado{a je li up-oznat s te{kom situacijom i uvjetimau kojima slu‘e vojnici ro~nici vojarneu Sinju, te {to se planira u~initi kakobi situacija i uvjeti bili primjereni zaslu‘enje vojnog roka, budu}i da se neradi o specijalcima odnosno specijal-noj obuci. Zastupnica je iznijela islu~aj mladi}a koji je na putu ku}ipo~inio samoubojstvo primiv{i serukama za strujne vodove. O‘alo{-}eni roditelji su poku{ali razgovaratisa sinovljevim prijateljem iz vojarne,koji se sakrio jer nije smio svjedo~itio situaciji u sinjskoj vojarni.

Ministar obrane Jozo Rado{ slo‘iose s time da uvjeti u kojima se slu‘ivojni rok nisu na osobito visokoj razi-ni, te je kazao kako je Vlada uvrstilataj problem i preustroj Ministarstvaobrane u svoj program. Me|utim, svevi{e samoubojstava je {iri problem odsamih uvjeta ‘ivota i rada vojnikaro~nika.

Obvezao se kako }e u~initi sve dabi se u{lo u trag razlozima za tu po-javu i umanjio broj samoubojstava.Rado{ je upoznat sa slu~ajem koji jeiznijela zastupnica Anti~evi}. Ni ujednom slu~aju, pa ni u ovom, nije semogla ustanoviti neposredna odgo-vornost djelatnika Ministarstva obra-ne.

Neodgovorno izdavanajamstva; primjena Zakona okonvalidaciji

Branislav Tu{ek (SDP) zatra‘io jeod potpredsjednika Lini}a da javnostupozna s imenima onih kojima jedr‘ava, na temelju neodgovornih kri-terija, izdavala jamstva za kredite uvisini oko 4 milijarde njema~kihmaraka. Financijski stru~njaci tvrdeda }e najve}i dio tih dugovanja kojanisu bila podmirivana do}i tijekomove godine na naplatu dr‘avi, odnos-no hrvatskim gra|anima, pa je zatozastupnik mi{ljenja da bi bilo dobromakar obavijestiti javnost ~ije }e todugove morati podmirivati.

Zastupnik je, u ime zastupnikaVukovarsko-srijemske ‘upanije, zah-valio Ivanu Jakov~i}u na njegovomdoprinosu u rje{avanju problema uCibalae banci.

»Izdana jamstva, u visini od oko 15milijardi kuna, trebala su pomo}ipojedinim trgova~kim dru{tvima daosiguraju bolje uvjete kreditiranja, au nekim slu~ajevima i sanaciju finan-cijskih pote{ko}a. Prilikom izdavanjatih dokumenata bilo je puno slu~a-jeva samovolje i zadovoljavanja osob-nih interesa. Jo{ je prerano govoriti ooptere}enju poreznih obveznika, bu-du}i da jamstva jo{ nisu dospjela, akad se to dogodi raspravljat }e se oonima koji su izdali jamstva, kao i onjihovim korisnicima. Do tada nijeuputno iznositi podatke jer bi straniinvestitori mogli ste}i dojam o prav-noj nesigurnosti u Republici Hr-vatskoj, a i poduze}a bi mogla pretr-pjeti velike {tete« – odgovorio jeLini}.

Primjena Zakona okonvalidaciji

Milana \uki}a (SNS) je zanimalokad }e se po~eti s kvalitetnom pri-mjenom Zakona o konvalidaciji, bu-du}i da njegovo neprovo|enje pred-stavlja kr{enje ljudskih prava, aonemogu}eno je i ostvarivanje pravana mirovinsku i invalidsku za{titu

vojnih i civilnih invalida rata, teote‘ava prijavu radno sposobnih naburzu rada. Zastupnik je upitao i kad}e Vlada donijeti propis kojim }e seurediti odgovornost za {tetu koju suprouzro~ili pripadnici vojnih i redar-stvenih snaga tijekom Domovinskograta, odnosno predlo‘iti tekst Zakonao izmjenama i dopunama Zakona oobveznim odnosima, s naglaskom nadio koji regulira teroristi~ke radnje.

Ministar Ivani{evi} je odgovoriokako se ne mo‘e govoriti o ne-kvalitetnoj primjeni Zakona o konval-idaciji. Uputit }e odgovor pismenimputem, nakon {to istra‘i problema-tiku. Tako|er je kazao kako je upripremi Prijedlog zakona o obvez-nim odnosima, koji }e u lipnju bitiupu}en u saborsku proceduru.

Pomo} poduze}u u dr‘avnomvlasni{tvu; program zasuzbijanje trihineloze ibjesno}e

Berislav Ron~evi} (HDZ) je upitaonamjerava li Vlada pomo}i dioni~-kom dru{tvu »Belje«, koje je u dr‘av-nom vlasni{tvu i kojim upravlja Hr-vatski fond za privatizaciju, te akonamjerava u kojem roku i kojim mje-rama.

»Belje« zapo{ljava 2,5 tisu}e radni-ka i 8 tisu}a kooperanata, a njegovoje poslovanje odlu~uju}e za cijeluBaranju i sve povratnike. Poduze}e jepretrpjelo velike {tete za vrijemeprivremene okupacije, pa zastupnikdr‘i da bi Vlada trebala osiguratinu‘nu nov~anu potporu i uklju~itiministarstva u tra‘enje investitora,kako bi se izbjegle nepotrebne ras-prave o transparentnosti i zakonitostiprovedenog procesa, koje mogu odbi-ti eventualne investitore. Ministra po-ljoprivrede i {umarstva, Bo‘idaraPankreti}a je upitao kada se mo‘eo~ekivati program Ministarstva zasuzbijanje trihineloze i bjesno}e uSlavoniji. Sporadi~ne akcije jedinicalokalne samouprave, veterinarskihstanica i lova~kih dru{tava do sadanisu polu~ile o~ekivane rezultate.

Slavko Lini} je objasnio kako jeosnovni problem »Belja« prevelik brojzaposlenika u odnosu na obradivupovr{inu i mogu}nosti ostalih ak-tivnosti, ~emu je uzrok problem min-skih polja i razminiranje. Vlada jedala sredstva i garancije za obnovugospodarskih objekata koji su pretr-pjeli ratna razaranja, kako bi po-novno za‘ivjela gospodarska aktiv-

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

17

BROJ262

IHS29. IV. 2000.

nost na tim podru~jima. Na tome }eraditi upravni i nadzorni odbor »Be-lja«, a na Vladi je da razrije{i finan-cijske probleme koji su nastali zbogneaktivnosti biv{eg menad‘menta ibiv{e Vlade. Prora~unski se novactreba tro{iti efikasno, a poduze}e va-lja financijski konsolidirati. Zada}auprave bit }e osigurati proizvodnju iaktivnost zaposlenih, a mogu}e je ismanjenje zaposlenih. O tome }eodlu~ivati ljudi koji }e dobiti povjere-nje da vode to trgova~ko poduze}e, ane Vlada. Problem su i neispla}enepla}e iz 1998. godine, {to Vlada morarije{iti, budu}i da se radi o dr‘avnompoduze}u.

Ministar Pankreti} je odgovoriokako su mjere za suzbijanje tri-hineloze pripremljene i kako je pro-vedena rasprava o njihovoj primjeniu ~etiri ‘upanije koje su direktnopogo|ene. Evidentirano je gotovotisu}u obiteljskih doma}instava, a 11tisu}a grla bit }e otpremljeno u kla-onicu, ~ime bi se trebala suzbiti tri-hineloza. Predvi|ena su i sredstva uiznosu od 5,5 milijuna kuna.

Dodatno treba razraditi plan suz-bijanja bjesno}e, kazao je Pankreti},{to }e Ministarstvo uskoro u~initi.

Zastupnik Ron~evi} komentirao jedobiveni odgovor i kazao kako obra-diva povr{ina Belja nije minirana i dase minska polja nalaze izvan njihovihorani~nih povr{ina.

Zahvalio je potpredsjedniku Lini}una obe}anoj pomo}i tom poduze}u izamolio da o mjerama koje Vladanamjerava poduzeti izvijesti i upravu»Belja«.

Predsjednik je predlo‘io kako mo-‘e zatra‘iti pismeni odgovor, pa gasam proslijediti.

Dubrova~ki festivalDubravka [uica (HDZ) postavila je

ptianje min