Upload
lykhuong
View
225
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
PRIVREDNA IZGRADNJA (2002) XLV: 1-2. 19-33
UOC 336.67Originalni naucni rad
Klara Jakovcevic"
PRILOG MERENJU UTICAJA DINAMIKE TROSKOVANA FORMIRANJE DONJE GRANICE DOBITI
1. Formiranje donje granice dobiti
Oonja granica dobiti zavisi od velicine ukupnog prihoda i troskova, kojisu, pak, uslovljeni promenama obima proizvodnje.
Na velicinu ukupnog prihoda uticu obim realizacije i prodajne cene.Oinamika obima proizvodnje uslovljava promene u visini i strukturitroskova, a oni menjaju ekonomski rezultat jer se odreduju kao razlikaizmedu ukupnog prihoda i ukupnih troskova. Dobit se menja u direktnojsrazmeri s promenom ukupnog prihoda, a u obrnutoj srazmeri s promenomtroskova.
Na oba elementa dobiti, ukupan prihod i troskove, deluju mnogobrojnifaktori, razlicitog intenziteta i pravca. Faktori mogu biti objektivni, na kojepreduzeca svojim poslovnim odlukama ne mogu uticati, i subjektivni, nakoje se moze interno delovati. U subjektivne faktore spadaju: savremenosttehnologije, usIovi rada, efikasnost i savremenost organizacije reprodukcije,kvalitet i asortiman proizvoda, efikasnost menadzmenta, kvalifikovanost iumesnost kolektiva. Uticaj subjektivnih faktora je moguce, adekvatnimmerama organizacione prirode, u kratkom roku, usmeriti ka ostvarivanjupovoljnog ekonomskog rezultata.
* Redovni profesor, Ekonomski fakultet Subotica
Rad je primljen februara 2002.
19
PRIVREDNA IZGRADNJA GODINA XLV
GRAFIKON RENTABILITETA PRI RAZLICITOM OBLIKUDINAMIKE TROSKOVA
TT
c
T
~-__7'---_+----?>!T,p
X, X,X,= , Q -O-f-------'---'----'---~,Q
(a)o
Slika I.
[z slike ' se mogu uociti sledeci odnosi izmedu dinamike troskova,ukupnog prihoda i dobiti preduzeca:
1. Kada preduzece ne proizvodi, gubitak je ravan iznosu fiksnihtroskova:
Q' = 0 G = T(r'
2. Ostvarivanje obima proizvodnje sve do donje granice dobiti znacismanjenje gubitka u masi:
Q'>O G<T,p'3. Ako je ostvareni obim proizvodnje ravan obimu na donjoj granter
dobiti (x.), preduzece ostvaruje neutralan ekonomski rezultat,odnosno nema ni gubitak ni dobit:x, = Q 'min C = T ; G = 0 ; Do = O.
4. Koriscenjem kapaciteta iznad donje granice dobiti ostvaruje se dobit,s obzirom da je ukupan prihod veci od ukupnih troskova:C > T Do = C-T.
5. Kada se ukupni varijabilni troskovi u dinamici menjaju srazmernopromeni obima proizvodnje (slika a), maksimalna dobit u masi se
1 Izvor: Dr dr T. Bandin, dr K. Jakovcevic, dr Lj, Kornazec, Ekonomika preduzcca,Beograd, 2000, str. 20 I.
2.0
BROJ 1-2 PRILOG MERENJU UTICAJA DINAMIKE TROSKOVA NA FORMIRANJE...
postize pri potpunom koriscenju kapaciteta. To je, istovremeno,gornja granica dobiti:x2 = x 3 = Q~ax; Dornax = (Qrnax x Cq)- (Tip + Tnq X Q rnax)'
Promena ukupnih varijabilnih troskova neproporcionalno promeniobi rna proizvodnje (slika b) rezultira rnaksimalnu dobit u rnasi priekonornski optirnalnorn obirnu, a to je obim kod kojeg se postizeizjednacavanje rastucih granicnih troskova po jedinici proizvoda iprodajne cene.
x 3 = Qe .Dornax i1Tq = Cq .Qe - ekonomski optimalan obirn proizvodnjeXI - donja granica dobitiX2 - gornja granica dobitiX3 - obirn proizvodnje pri kojern se postize rnaksimalna dobit u
masiG - gubitakDo - dobit
Na dostizanje donje granice dobiti, odnosno rentabiliteta'', uticu faktorikoji deterrninisu troskove i ukupan prihod.
Na poslovni rizik, koji oznacava neizvesnost u ostvarivanju dobiti, uticu:"
1. Paritet prodajnih i nabavnih cenaAko je paritet porneren ka prodajnirn cenarna gotovih proizvoda, prikonstantnim utroscima faktora proizvodnje, ostvaruju se vecarnarginalna dobit i nizi poslovni rizik, i obratno.
2. Struktura proizvodnjeVeca zastupljenost proizvoda, kojirna se ostvaruje visa rnarginalnadobit, srnanjuje poslovni rizik, i obratno.
3. Utroscifaktora proizvodnje pojedinici proizvodaSmanjenjern utrosaka, pri datirn cenarna faktora proizvodnje,srnanjuju se varijabi1ni troskovi po jedinici proizvoda, a povecavarnarginalna dobit, odnosno postize se nizi poslovni rizik, i obratno.
4. Iskoriscenost kapacitetaVeci obim proizvodnje i realizacije, pri datirn prodajnirn cenarna i
2 Donja granica dobiti iii rentabiliteta u literaturi je poznata jos i kao prag korisnosti,prclomna tack a, kriticna tacka.
3 Dr Klara Jakovccvic, Struktura i vrednovanje kapitala, Suhotica, 2000, str. 13-14.
21
PRIVREDNA IZGRADNJA GODINA XLV
varijabilnim troskovima po jedinici proizvoda, podrazumeva i vecumarginalnu dobit, uslovljenu obimom, a nizi poslovni rizik.
5. Velicina fiksnih troskovaVelicina ovih troskova je uslovljena stepenom oprernljenosti iorganizacijom svih funkcija u konkretnom preduzecu. Uz ostale,nepromenjene uslove, nizi fiksni troskovi obezbeduju vecu dobit inizi poslovni rizik. Veza je uzrokovana karakteristikama ponasanjafiksnih troskova koji su u masi nezavisni od promene obirnaproizvodnje. Veci obirn proizvodnje i realizacije smanjuje fiksnetroskove po jedinici proizvoda, a uz konstantne prodajne cenepovecava dobit, i obratno.
6. Velicina kapaciteta U odnosu na kapacitet kod kojeg se postize donjagranica dobitiAko se s manjim obirnom proizvodnje dostize donja granica dobiti(C = T), tada se uz manji poslovni rizik ostvaruje dobit preduzeca, iobratno.
Poznavanjem navedenih faktora i pravovremenim preduzirnanjemadekvatnih mera moguce je smanjiti neizvesnost u ostvarivanju dobiti.
Donja granica dobiti moze se iskazati u:
1) obimu proizvodnje i2) velicini ukupnog prihoda.
2. Donja granica dobiti iskazana obimom proizvodnje
Na donjoj granici dobiti ukupni troskovi su jednaki ukupnom prihodu,odnosno analiticki:
T = Twq x Q' + Tfp C = cqxQ'.
(3)
TTwqCqTrp
C = T (1)
Cq x Qmin = Twq x Qmin + Tq>. (2)
Minimalan obim proizvodnje na donjoj granici dobiti (Qmill) je:
TrpQm in = C Tq- wq
- ukupni troskovi- varijabilni troskovi po jedinici proizvoda- prodajne cene po jedinici proizvoda- fiksni troskovi
22
BROJ 1-2 PRILOG MERENJU UTlCAJA DINAMIKE TROSKOVA NA FORMIRANJE...
QI. - obim proizvodnje, odnosno realizacijeC - ukupan prihod
Analiticki izraz (3) upucuje na zakljucak da na promenu obimaproizvodnje, odnosno realizacije, direktno i srazmerno utice promena fiksnihtroskova, a obrnuto srazmerno razlika izmedu prodajnih cena i varijabilnihtroskova (marginalna dobit). Potreban (minimalan) obim nije konstantan,nego se menja sa svakom promenom fiksnih troskova, prodajnih i nabavnihcena, kao i utrosaka varijabilnih faktora proizvodnje.
2.1. Odredlvan]e donje granice dobiti pri proporcionalnoj promenivarijabilnih troskova
U slucaju da se varijabilni troskovi u dinamici menjaju srazmerno promeniobima proizvodnje, njihov koeficijent reagibilnosti je ravan jedinici,odnosno:
(4)rtw = ktw =kg
TW2-Twl
TW1 = 1.Q2-QI
Q1
rtw - koeficijent reagibilnosti varijabilnih troskovaktw - koeficijent promene varijabilnih troskovakq - koeficijent promene obima proizvodnje
Dakle, promena obima proizvodnje uslovljava promenu ukupnihvarijabilnih troskova, istog smera i intenziteta. Varijabilni troskovi pojedinici proizvoda su konstantni.
(5)TWJ = Twq, X Q/1 ;TW2 = Twq1 X Q 2 .
TWI - varijabilni troskovi u prvom periodu (pri manjem obimuproizvodnje)
TW2 - varijabilni troskovi u drugom periodu (pri vecem obimuproizvodnje)
Q/J - manji obim proizvodnjeQ'2 - veci obim proizvodnje
Sledi ilustracija odredivanja minimalnog obima proizvodnje.Kapacitet preduzeca iznosi 80.000 tona proizvoda godisnje. Ostvareni
obim proizvodnje je 26.000 tona. Fiksni troskovi preduzeca su 5.980.000dinara. Varijabilni troskovi po jedinici proizvoda (toni) su 170 dinara i imajuproporcionalan karakter. Prodajna cenaje 420 dinara po toni.
Donja granica dobiti, odnosno minimalan obim proizvodnje i realizacijeiznosi (formula 3):
2-3
PRIVREDNAIZGRADN.TA GODINA XLV
Q . = 5.980.000 = 23.920 tona.mm 420 -170
Stepen koriscenja kapaciteta (llq) je:
. = Qmin x 100 = 23.920 x 100 = 29 9%.l]qmm Q 80.000 '
Dobit pri minimalnom obimu proizvodnje iznosi:
Do = (Cq x Qmin)- [Tcp + (Twq x Qmin)] ; (6)
Do = (420 x 23.920) - [5.980.000 + (170 x 23.920)];
Do = 10.046.400 -10.046.400 = O.Na donjoj granici obima proizvodnje (23.920 tona) preduzece ne ostvaruje
ni gubitak ni dobit. Posto je ostvareni obim iznad minimalnog, postize sesledeci iznos dobiti:
Do = (Cq x Q')- (Trp + Twq x Q');Do = (420 x 26.000)- [5.980.000 + (170 x 2600)];
Do = 10.920.000 -10.400.000 = 520.000 dinara.Ostvareni step en koriscenja kapaciteta iznosi:
= Q' x 100 = 26.000 x 100 = 32 50%.17q Q 80.000 '
2.2. Odredivanje donje granice dobiti pri neproporcionalnoj promenivarijabilnih troskova
Varijabilni troskovi se, u zavisnosti od iskoriscenosti kapaciteta, mogumenjati i neproporcionalno, sporije iii brze od intenziteta koriscenjakapaciteta. U zoni degresije troskova," varijabilni troskovi u masi rastusporije od povecanja obima proizvodnje, sto znaci da se po jediniciproizvoda smanjuju. U narednoj zoni, u dinamici troskova, odnosno u zonioptimuma varijabilni troskovi u masi rastu srazmerno s povecanjem obimaproizvodnje, a po jedinici proizvoda su konstantni. Povecanjem obimaproizvodnje iznad zone optimuma se javlja progresija varijabilnih troskova.Ovakva dinamika povecava varijabilne troskove po jedinici proizvoda.Progresija troskova je svojstvena preduzecima s visokim ucescern predmetarada i radne snage, a osetno je manja u preduzecirna s visokim ucescemosnovnih sredstava gde preovladuju fiksni troskovi.
4 Dr dr T. Bandin, dr K. Jakovcevic, dr Lj. Kornazcc, Ekonomika preduzeca I, Beograd,2000, str. 107-109.
24
BROJ 1-2 PRILOG MERENnJ UTICAJA DlNAMIKE TROSKOVANA FORMIRANJE...
Naredna slika ilustruje dinamiku varijabilnih troskova po zonama.
DINAMIKA VARI.JABILNIH TROSKOVA
TlIT
w
TIl /'
o Q
Q
q "
q1 -.<,
q3 <.., ~
q2
.0 x, ~ x,
,
T
T
T
T
SIika 2.Proracun prosecnih varijabilnih troskova, kada je njihova dinamika
neproporcionalna intenzitetu iskoriscenosti kapaciteta, moguc je P01110CU
koeficijenta reagibilnosti troskova, U tom slucaju, ukupni troskovi u drugomperiodu (pri vecern obimu proizvodnje) ce biti:"
5 Autenticne formule od broja 7 do 20 proverene su na investicionom projektu ciji jerukovodilac autor ovog clanka.
uslovljeni nepro-
PRIVREDNA IZGRADNJA GODINA
T2 = T<p + [TWql x Qi + Tuiq, x rtw x f'..Q] ili
T2 = T<p + Tioq, (Qi + rtw x f'..Q).Troskovi po jedinici proizvoda u drugom periodu,
porcionalnom promenom varijabilnih troskova, iznosice:
XLV
(7)
(9)
pri nepro-
T. = T<p + Tw (Qi + rtw x f'..Q) (8)Q2 Q2 Ql Q2 .
rtw - koeficijent reagibilnosti varijabilnih troskova izrnedu obimaproizvodnje Q' I i Q '2
f'..Q - prirast obima proizvodnje u drugom periodu (Q'2 - Q '1)Prosecni varijabilni troskovi u drugom periodu ce biti:
T- T (Qi + rtw X f'..Q) _ TW2
wQ2 - wQl Q2 - Q2 .Minimalan obim proizvodnje na donjoj granici rentabiI iteta,
porcionalnoj promeni varijabilnih troskova, glasice:
\l2min = [ ~+rlw'AQ)] . (10)CQ- TwQl Q2
Za ilustraciju modela (l0) posluzice podaci iz prethodnog primera.Koeficijent reagibilnosti varijabilnih troskova izmedu obima u prvom I
drugom periodu iznosi 0,60.(l) Prirast obima proizvodnje:f'..Q = Q'2 - Q'I = 40.000 - 26.000 = 14.000 tona.(2) Obim proizvodnje, odnosno realizacije na donjoj granici dobiti ce biti
(formula 10):
Q2 mio = 420 _ [170 (~~9~g~0+og,6x 14000J] = :~~8_0;~~~2 ;
40.000
Q2 min = 21.840,75968 tona.
Dobit, pri minimalnom obimu realizacije, u drugom periodu ce biti:
D02 =C2 - T2 ;
D02 = (420 x 21.840,75968)- [5.980.000 + (146,2 x 21.840,75968)];
D02 =9.173.119,066-9.173.119,066=0.
Pri obimu proizvodnje od 21.840,76 tona dostize se donja granica dobiti,odnosno granica neutralnog ekonomskog rezultata.
26
BROJ 1-2 PR1LOG MERENJU UT1CAJA DlNAMTKE TROSKOVA NA FORMIRANJE...
3. Donja granica dobiti izrazena ukupnim prihodom
Potreban ukupan prihod na donjoj granici dobiti (Cmin) se odreduje nasledeci nacin:
T<pCmin = 1- Twq . (11)
Cq
Za ilustraciju primene modela (11) posluzice pocetni podaci:
C . = 5.980.000 =10046400 d·mm 170 .. Ill.
1- 420
Isti rezultat je dobijen i proverom u formuli (6).Kada je dinamika varijabilnih troskova neproporcionalna, potreban prihod
na donjoj granici dobiti se odreduje sledecim izrazom:
C. = Tcp (12)nun 2 [T (Q1 + rtw xfl.Q)J .
wq1 Q'1- 2
Cq
Za ilustraciju primene formule (12) se koriste podaci IZ prethodnogprimera za drugi period:
Gm;n' ~ [ (5.980.000 l] ~9.173.119,066dinara.170 26.000 + 0,6 x 14.000
1- 40.000420
Ukupan prihod na donjoj granici dobiti, pri porastu obima proizvodnje od14.000 tona (u drugom periodu), ravan je ukupnom prihodu pri proveridobijenih rezuItata primenom formule (10).
Na pouzdanost proracuna velicine ukupnog prihoda na donjoj grarncidobiti utice reagibilnost varijabilnih troskova, njihovo ucesce u ukupnimtroskovirna i promena asortimana proizvoda (razliciti varijabilni troskovi).
4. Stope sigurnosti
Poslovanje preduzeca i ostvarivanje dobiti u trzisnim uslovimaprivredivanja se odvija uz neizvesnost i rizik. Uvazavajuci te cinjenicepostavlja se pitanje: za koliko se mogu pogorsati uslovi privredivanja a dapreduzece ne prede u zonu gubitka. Pri odredivanju donje gran ice dobiti, zapostojeci planirani obim proizvodnje, potrebno je analizirati i sledeceslucajeve:
PRIVREDNA IZGRADNJA GODfNA XLV
(15)
I) za koliko se moze smanjiti obim proizvodnje, uz ostale nepromenjene uslove, ada preduzece ne posluje s gubitkom,
2) za koliko se mogu sniziti prodajne cene, uz ostale nepromenjeneuslove, ada preduzece ne posluje s gubitkom,
3) za koliko se mogu povecati troskovi, uz ostale nepromenjeneuslove, ada preduzece ne posluje s gubitkom.
Pored pogorsanja samo jednog faktora rnoguce je analizirati istovremeno ipogorsanje vise faktora ostvarivanja dobiti.
Navedene promene se mogu izraziti pomocu stopa sigurnosti.1) Stopa maksimalnog smanjenja obima proizvodnje, a da preduzece
ne posluje s gubitkom, pod pretpostavkom da su varijabilni troskovi udinamici proporcionalni, je:
rq =( ,( Tep )-1)X100. (13)Q Cq-Twq
Razlika izmedu prodajne cene i varijabilnih troskova po jedinici proizvodaje marginalna dobit po jedinici proizvoda. Marginalna dobit sluzi za pokricefiksnih troskova, a razlikaje dobit preduzeca. Odnosno:
Mdq = Cq - Twq Mdq X Q' = Md
Md- Tep = Do.
Mdq - marginalna dobit po jedinici proizvodaMd - marginalna dobit
2) Stopa snizenja prodajne cene, ada preduzece ne posluje s gubitkorn,je:
reg = (Tep + Tw -lJ x 100 = [Tep + (Twq x Q') -1] x 100. (14)C cqx Q'
3) Stopa maksimalnog povecanja troskova, ada preduzece ne posluje sgubitkom, je:
(C ) [cq
X Q' ]ri> -1 x100= ( )-1 x100.Tep+Tw Tep+ TwqxQ'
Sledi ilustracija primene navedenih analitickih izraza (13, 14 i 15).(I) Preduzece planira proizvodnju od 60.000 tona. Prodajna cena pro
izvoda je 420 dinara/tona, varijabilni troskovi iznose 170 dinaraltona. Fiksnitroskovi preduzeca su 12.000.000 dinara. Kapacitet preduzeca iznosi 120.000tona. Potrebno je odrediti maksimalno smanjenje obima realizacije iprodajnih cena uz povecanje troskova, s tim da preduzece ne posluje sgubitkom.
BROJ 1-2 PRILOG MERENJU UTTCAJA DlNAMIKE TROSKOVA NA FORMIRANJE...
(2) Odrediti maksimalno smanjenje prodajnih cena pri istovremenomsmanjenju obima realizacije za 15%, a povecanja varijabilnih troskova za6%.
(3) Odrediti maksimalno smanjenje obima proizvodnje, odnosnorealizacije u slucaju povecanja varijabilnih troskova za 3% i smanjenjeprodajnih cena za 10%, ada preduzece ne posluje s gubitkom.
(4) Odrediti povecanje troskova pri istovremenom smanjenju realizacije za12% i prodajnih cena za 5%, ada preduzece ne posluje s gubitkom.
(l) Stopa maksimalnog smanjenja obima proizvodnje:
r = [ 12.000.000 -lJ x 100 = -20% .q 60.000(420 -170)
Stopa maksimalnog snizavanja prodajnih cena:
r = [12.000.000 + (170 x 60.000) -1] x 100 = -11905% .cq 420x60.000 '
Stopa maksimalnog povecanja troskova:
r =[ 420x60.000 -lJX100=135135%.t 12.000.000+(170x60.000) ,
(2) Stopa maksimalnog smanjenja prodajnih cena:
r = [12.000.000 + (170 x 1,06X60.000 x 0,85) 1J x 100 = -10728%.cq 420(60.000 x 0,85) ,
(3) Stopa maksimalnog smanjenja obima realizacije :
r = { 12.000.000 -I} x 100 = -142928% .q 60.000[(420xO,90)-(170x1,03)] ,
(4) Stopa maksimalnog povecanja ukupnih troskova:
rt = [ (420 x 0,95)(60.000 x 0,88) -lJ x 100 = 0,435% .. 12.000.000 + (170 x 60.000 x 0,88)
Efikasno odvijanje reprodukcije u preduzecu podrazumeva ostvarivanjeminimalne dobiti neophodne za podmirenje obaveza vlasnicima kapitala izakonskih obaveza iz dobiti. Akcionari preduzeca ocekuju odredenu(planiranu) dividendu, a kreditori ugovorenu kamatu i otplatu datih kredita.Velicina minimalne dobiti treba da je ravna zbiru navedenih obaveza,odnosno:
DOmin = TK + Do iS + DW + DOKD .
DOmin - minimalna dobitTK - kamate na tud kapitalDo-, - deo dobiti za poreze
PRIVREDNA IZGRADNJA GODINA
DIV - dividendaDOKD - deo dobiti za otplatu kredita
Potreban obim proizvodnje, odnosno realizacije,mininimalna dobit ce biti:
Qd . = T<p + DOmin°mm .Cq-Twq
XLV
kojom se ostvaruje
(16)
Qdo min - obim proizvodnje, odnosno realizacije koja obezbedujeostvarenje minimalne dobiti
Sledi ilustracija odredivanja velicine minimalne dobiti i za to potrebnogobima proizvodnje.
Fiksni troskovi preduzeca iznose 12.000.000 dinara. Prodajna cena po tonije 420 dinara, a varijabilni troskovi 170 dinara. Ukupni izvori kapitala iznose30.000.000 dinara. Struktura izvora kapitala preduzeca je sledeca: dugorocnikredit 30% na koji se placa 6% kamate godisnje i akcijski kapital 70%.Ukupan akcijski kapital cine 21.000 obicnih akcija cija je nominalnavrednost 1.000 dinara. Planira se isplata 10% dividende po akciji, odnosno100 dinara. Godisnja otplata kredita iznosi 900.000 dinara.
Na ostvarenu dobit preduzece placa 20% poreza.(1) Modifikovana cena akcijskog kapitala pre oporezivanja dobiti
preduzeca (rA*) iznosi:"'_ rA _ 10 _ 0rA -.-- ---- -12,510.
1- r" 1- 0,2
(2) Velicina dividende po akciji pre oporezivanja dobiti (DIVA*) iznosi:
DIVA' = DIV =~=125din.1- r" 1- 0,2
(3) Minimalno potrebna dobit za isplatu ocekivanih dividendi iznosi:
Do = DIVA* x N = 125 x 21.000 = 2.625.000 din.
rA - cena akcijskog kapitalaN - broj akcija
(4) Minimalno potrebna dobit za otplatu kredita i za kamatu na kreditiznosi:
(a) Troskovi kamata (TK) na dugorocni kredit:TK = Ko x roTK = 9.000.000 x 0,06 = 540.000 dinara.
6 Dr K. Jakovcevic, Struktura i vrednovanje kapitala, Subotica, 2000. str. 66 i 126.
3°
BRO.J 1-2 PRILOG MERENJU UTICAJADlNAMIKE TROSKOVANA FORMIRANJE...
KD - tud kapitalrD - cena tudeg kapitala
(b) Velicina otplate kredita pre oporezivanja dobiti:
O• - °KD - 900.000 -1 125000 diKD - - -.. Inara.1- r" 1- 0,2
(c) Minimalno potrebna dobit za obaveze na tud kapital:
DOK D = TK + O~D = 540.000 + 1.125.000 = 1.665.000 dinara.
(d) Minimalna dobit iznosi:
0KD DWDOmin = K D xrD +--+-- (17)
1- r, 1- t»DOmin = 1.665.000 + 2.625.000 = 4.290.000 dinara.
(5) Struktura minimalno potrebne velicine dobiti:Iznos
I. Dobit (minimum) DOmin 4.290.0002. Troskovi kamate TK 540.0003. Oporeziva dobit (1-2) Do, 3.750.0004. Porez na dobit (20% x 3) Do, 750.0005. Otplata kredita OKD 900.0006. Dividenda ; DlV 2.100.000
(6) Potreban obim proizvodnje za ostvarenje minimalne dobiti (formula16) je sledeci:
Qd . = 12.000.000 + 4.290.000 = 65 160 t°mm 420 -170 . ona.
Velicina ukupnog prihodaje:C = Qdom in x Cq = 65.160 x 420 = 27.367.200 dinara.
Velicina ukupnih troskova je:T = (Qdom in x Twq) + Tip = (65.160 x 170)+ 12.000.000 = 23.077.200 din.
Velicina dobiti:Do = C - T = 27.367.200 - 23.077.200 = 4.290.000 dinara.Obim proizvodnje, odnosno realizacije pri kojoj se ostvaruje minimalna
dobit, u neproporcionalnoj dinamici varijabilnih troskova, moze se odreditiako je poznat koeficijent reagibilnosti varijabilnih troskova. U tom slucaju,prethodno je potrebno izracunati prosecne varijabilne troskove po jediniciproizvoda, koji se ukljucuju u formulu (16).
Prosecni varijabilni troskovi u drugom periodu (TWQ2), nakon promenekoeficijenta reagibilnosti troskova, utvrduju se na sledeci nacin:
31
PRIVREDNA IZGRADNJA GODINA XLV
Twq2 = Twr + (Twqr x rlw x llQ) . (18)Q2
Stope sigurnosti se i u ovom slucaju odreduju formulama (13), (14) i (15),s tim da se ukljuci potrebna minimalna dobit.
(1) Stopa maksimalnog smanjenja obima proizvodnje, a da preduzeceostvari minimalnu dobit, ce biti:
rq = [ Tep + DOmin - 1J x 100 .Q'(Cq - Twq)
(2) Stopa snlfenja prodajne cene, a da preduzece ostvaridobit, ce biti:
[TqJ + (TwqxQ')+Do mill 1] 100rcq = - x .
CqxQ/
(19)
minimalnu
(20)
(3) Stopa maksimalnog povecanja troskova, a da preduzece ostvariminimalnu dobit, ce biti:
rt = [(Cq x Q')-Domin -lJX100. (21)Tep + (Twq X Q')
Navedeni analiticki izrazi sluze i za proracun pri kombinovanompogorsanju faktora rezultata i ulaganja.
** *
Poseban znacaj za preduzece ima utvrdivanje obima proizvodnje prikojem se ostvaruju donja i gornja granica dobiti kao i maksimalna dobit.Osim toda, preduzece treba da unapred utvrdi ekonomski rezultat koji ceostvariti pri odredenom (planiranom) obimu proizvodnje.
U zavisnosti od postavljenog cilja, kombinuju se obim proizvodnje,prodajne cene, ukupan prihod i troskovi,
LITERATURA
Dr dr T. Bandin, dr K. Jakovcevic, dr Lj. Komazec, Ekonomika preduzecaI, Savremena administracija, Beograd, 2000.
Dr K. Jakovcevic, Struktura i vrednovanje kapitala, Ekonomski fakultet,Subotica, 2000.
32
BROJ 1-2 PR1LOG MERENJU UT1CAJA D1NAM1KE TROSKOVA NA FORM1RANJE...
Dr K. Jakovcevic, Troskovi u menadzmentu, Ekonornski fakultet,Subotica, 1995.
Dr S. Kukoleca, Ekonomika preduzeca, lnforrnator, Zagreb, knjiga I,sveska 1 i 2, 1968.
Contribution to the measuring ofthe influence ofthe dynamics ofcosts onthe formation ofthe lower marginal profit
Rezime
U preduzecirna trzisne privrede dobit je konacan i ciljni rezultat reprodukcije. Opstanak i razvoj preduzeca zavisi od uspesnosti postizanjanavedenog cilja. Da bi preduzece ustanovilo posluje Ii i da Ii ce ostvarivatidobit, i pri kojem ce stepenu koriscenja kapaciteta postizati maksimalnudobit, potrebno je uporedivati ukupan prihod i ukupne troskove.
Rad analizira uticaj razlicite dinamike troskova na formiranje donjegran ice dobiti, na kojoj preduzece ne ostvaruje niti dobit niti ima gubitak.
Kljucne reci: dobit, ukupan prihod, troskovi, varijabilni troskovi, obimproizvodnje, donja granica dobiti.
SummaryIn market orientated firms income is the target result of reproduction.
Survival and development of firms depend on the success of achieving theset goal. In order to find out whether a firm realizes profit or will it later andat which degree of utilization of facilities it will achieve the maximal profit,it is necessary to compare the total income and total costs.
This paper analyses the different dynamics of costs on the formation of thelower marginal return at which a firm makes no profit or has no loss.
Key words: profit, total income, costs, variable costs, volume ofproduction, lower marginal profit.
33