Subjektivni i objektivni čimbenici pri

vrednovanju postignuća učenika

Marina Ništ, prof.viša savjetnica za biologijuAgencija za odgoj i obrazovanje Podružnica Osijek

Vrednovanje

praćenje

provjeravanje ili procjenjivanje

ocjenjivanje

Praćenje

PRAVILNIK O NAČINIMA, POSTUPCIMA I ELEMENTIMA VREDNOVANJA UČENIKA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI(Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10.-ispr.)

Članak 2.• Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje

zapažanja o postignutoj razini kompetencija i postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i programom te strukovnim i školskim kurikulumom

Ocjenjivanje

• Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnog predmeta.

Što ocjenjujemo ?

Provjeravanje ili procjenjivanje

• Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnome predmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine.

Kome je ocjenjivanje značajno? Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa

- zahtijeva dokaze da njihova ulaganja i prosvjetna politika postižu određene rezultate

Ravnateljima - žele dokaze da se u njihovim školama dobro uči

Roditeljima - žele znati da njihova djeca ostvaruju primjereni napredak

Nastavnicima- žele znati kakve rezultate postižu njihovi razredi u cjelini kao i pojedini učenici, što im pomaže u prilagođavanju načina, metoda i tempa poučavanja

Učenicima - žele dobiti informacije o uspjehu kako bi se mogli usporediti s vršnjacima i jasno, nastaviti školovanje

SADRŽAJI

MODELI

STRATEGIJE

SITUACIJE

EVALUACIJA

CILJEVI

NASTAVNI KURIKULUM

Dvojbe pri ocjenjivanju:

• Što ocjenjujemo?• Kojom ocjenom?• Koja su mjerila za ocjenjivanje?• Kako provesti ocjenjivanje?• Koliko često ocjenjivati?• ...

Ocjenjivanje je mjerenje znanja

predmet mjerenja (znanje – u širem smislu)

instrument kojim se mjeri (učitelj/nastavnik)

tehnike mjerenja (različiti načini ispitivanja).

Znanje

nije izravno dostupno mjerenju – posredno zaključujemo na temelju odgovora

Sastavnice(elementi)ocjenjivanja(ŠTO?)

Mjerila (kriteriji) ocjenjivanja (KAKO?)

„Istraživanja jasno pokazuju da ocjene koje učenici dobivaju na

ispitima nisu ni objektivne, ni pouzdane

ni valjane i da je za učenika često

«važnije tko ga ispituje, nego koliko je njegovo poznavanje

predmeta»”(Bujas, 1943.)

Učitelj/nastavnik

učitelj je u ulozi i instrumenta i mjeritelja definira značenje ocjene, definira što mjeri i mjerila

brojčano ista ocjena ima različito značenje kod različitih učitelja, a i kod istog učitelja

Tehnike mjerenja

Usmeno PisanoRazgovorNastupIzlaganjeIzvođenje praktičnoga rada uz objašnjenje...

ZOTTest znanjaEsejVišeminutni kontrolni rad...

Načini vrednovanja postignuća

Tehnike ispitivanja i ocjenjivanja

Učeničke osobinei snalaženje

u ispitnoj situaciji

Nastavnik kao mjerni instrument

UZROCI SLABEMETRIJSKE

VRIJEDNOSTI OCJENA

Uzroci slabe metrijske vrijednosti ocjena koji se

odnose na učitelja/nastavnika

• Osobni stav nastavnika (umjeren, strog, blag)• Halo-efekt• Logička pogreška• Pogreška sredine• Pogreška diferencijacije• Pogreška kontrasta• Prilagođavanje kriterija skupini učenika• Različiti kriteriji na polugodištu i na kraju

godine

Uzroci slabe metrijske vrijednosti ocjena koji se odnose na tehniku ispitivanja

Prednosti i loše strane svake tehnike

Oblik pitanja

Dužina trajanja ispitivanja

Dužina trajanja ispitivanja• Prekratko ispitivanje

• premalo informacija da bi se moglo valjano i pouzdano zaključiti o kvaliteti znanja

• Predugo ispitivanje • previše informacija sud pod većim

utjecajem prvih ili češće zadnjih odgovora (bolje se pamte)

Optimalno vrijeme trajanja usmenog ispitivanja u višim

razredima iznosi 6 minuta.

Uzroci slabe metrijske vrijednosti ocjena koji se odnose na učenika

1. nedovoljna jasnoća i neodređenost odgovora

2. učenikove verbalne mogućnosti

3. mogućnost opažanja i vještog korištenja percipiranih podataka

4. emocionalna otpornost učenika

KAKO UNAPRIJEDITI OCJENJIVANJE

ZNANJA U ŠKOLI?

Strategije poučavanjaZa odgovarajući sadržaj

ZadaciInstrumentarij vrednovanja

S obzirom na sadržaj

Suvremeni pristup vrednovanju

Ciljevi obrazovanja - Očekivana postignućaOdgovarajući sadržaj

Zašto valja razmišljati o razinama učeničkih postignuća?

• Veza s općim ciljevima obrazovanja i ciljevima nastavnih programa

• Veza s pristupom obradi gradiva – strategijama poučavanja

• Određivanje kriterija ocjenjivanja

– Odnos razina postignuća i kriterija ocjenjivanja potrebno je pojasniti• sebi• učenicima• roditeljima

Koliki postotak znanja zastari nakon…

Vrsta znanja 5 god 10 god 20 god

školsko 15 30 50

fakultetsko 32 50 72

stručno 50 80 92

iz tehnologije 72 95 99

informatičko 92 100 100

Metode vrednovanja

TRADICIONALNE

– Pisani zadaci

– Usmeni zadaci

– Praktični zadaci

– Opažanje tijekom nastave

ALTERNATIVNE/ KOMPLEMENTARNE– Praćenje -

promatranje– Istraživanje

(učeničko)– Projekt (učenički)– Portfolio

(učenički)– Samoocjenjivanje

Kombiniranje tradicionalnih i komplementarnih metoda

• Sadržaji portfolia, projekti i istraživanja mogu se vrednovati kao obrazovna postignuća – brojčano i/ili kao odgojna postignuća – opisno

• TREBA PRETHODNO DOGOVORITI !• Samoocjenjivanje znanja prema zadanim kriterijima

(i uz kontrolu nastavnika) te ocjenjivanje vlastitog napretka – direktno u obrazovna postignuća ili u nekoj kombinaciji

• Samoocjenjivanje rada u grupi ili na nastavi – psiho-motorička postignuća ili odgojna postignuća (za psiho-socijalnu i emocionalnu domenu razvoja, važno je zapažanje radi mogućih korekcija, a ne radi ocjene)

Praćenje i ocjenjivanjePRAĆENJE – RUBRIKA

BILJEŽAKA

• Opisno praćenje: korekcije učenja - sugestije, što ide slabije, a što bolje, na što više usmjeriti pažnju, ometajući čimbenici • Obavijest za roditelja i

razrednika• Korekcije poučavanja –

individualizacija

BROJČANE OCJENE

• Obrazovna postignuća– Kognitivna– Psihomotorička

Praćenje i ocjenjivanje

Kamo sve to upisati?

O učeniku zapisujemo ona zapažanja koja su bitna za samoga učenika i koja mogu pomoći u konačnome ocjenjivanju te u daljnjem pedagoškom tretmanu.

Opisna ocjena utječe na zaključnu 10 do 20 %

• vrlo je važno objektivno definirati ciljeve rada i kriterije ocjenjivanja i informirati o tome učenike (i roditelje)

• unaprijed planirati pitanja i način ispitivanja

• stvoriti opuštenu atmosferu tijekom provjere znanja

• što češće ispitivati i ocjenjivati

Vrijedno je prisjetiti se:

• što prije ispraviti kontrolne radove

• javno ocijeniti učenika i komentirati ocjenu• podcrtati greške i tražiti da ih učenik

samostalno ispravi • ocijeniti i nakon što učenik samostalno

ispravi greške ako je postigao definiranu razinu kvalitete

• kad god učenik nije zadovoljan ocjenom, dati mu priliku zaispravljanje

• svaku ocjenu odmah upisati u imenik

• provjeravati znanje na različite načine

• individualno informirati roditelja

• raditi u timu sa sustručnjacima

• povremno provjeravati vlastiti kriterij ocjenjivanja

• razvijati sposobnost učenika za samoocjenjivanje.

Zahtjevi o kojima treba brinuti pri ocjenjivanju

OBJEKTIVNOST vrednovati u odnosu na jedinstvena mjerila koja se primjenjuju neovisno o osobinama učenika, okolnostima rada i osobinama učitelja

moguće uspoređivanje učenika INDIVIDUALIZACIJA

brinuti o osobinama učenika, okolnostima rada i učenikovom relativnom napretku

poticaj na kvalitetniji rad i razvijanje SAMOPOŠTOVANJA

VAŽNO JE DA UČENIK DOBIJE ZASLUŽENU OCJENU

CILJ NIJE USPOREĐIVATI I OTKRITI ŠTO UČENIK NE MOŽE I NE ZNA, VEĆ

UTVRDITI ŠTO ZNA I ŠTO GA MOŽE POTAKNUTI NA BOLJI RAD

Učitelji/nastavnici i učenici su suradnici

Literatura:• Vizek Vidović V.,Vlahović Štetić V., Rijavec M.,

Miljković D. (2003.). Psihologija obrazovanja, Zagreb:IEP-VERN’

• Jensen E. Super- nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Zagreb: Educa

• Kyriacou, C. (2001.). Temeljna nastavna umjeća, Zagreb: Educa

• Grgin, T. (2001) Školsko ocjenjivanje znanja, Naklada Slap, Jastrebarsko.

• Mužić, V. (1979) Metodologija pedagoških istraživanja, Svjetlost, Sarajevo

• Bognar, L., Matijević,M. (2002.). Didaktika, Zagreb: Školska knjiga

• Furlan, I. (1970) Upoznavanje ispitivanje i ocjenjivanje učenika, PKZ, Zagreb.

• PP prezentacije Đurđice Kaurloto Martinić, Luči Lončar, Diane Garašić i Elvire Nimac