ZNANOST, STRUKA, TEHNOLOGIJA I TEHNIKA

1. Objasnite razliku između znanosti i struke.a) Znanost je više sustavna razina čija je osnovna zadaća stvaranje znanja, odnosno produkcija

znanstvenih informacija uz korištenje znanstvenih metoda i postupaka.b) Struka je pojedino definirano područje znanosti, odnosno niža sustavna razina orijentirana na

rješavanje konkretnih praktičnih problema (oblik ljudske djelatnosti) korištenjem znanstvenih metoda, spoznaja i postupaka

2. Što je tehnologija prometa?Tehnologija prometa je znanost o procesima, načinima i postupcima proizvodnje prometnih usluga. Predmet istraživanja / proučavanja:a) „end to end“ prometni procesi (priprema, provedba i završetak prijevoza ili prijenosa)b) temeljne zakonitosti prijevoza ili prijenosa transportnih entitetac) zakonitosti iskorištavanja i preventivnog održavanja prometne infrastrukture te prijevoznih

i prekrcajnih sredstava3. Što je tehnika prometa?

Tehnika prometa orijentirana je na projektiranje, konstrukciju, izgradnju i investicijsko održavanje prometne infrastrukture (prometnice, fiksni objekti i uređaji) i suprastrukture (prekrcajna i prijevozna sredstva)

4. Tehnologija prometa je znanstvena disciplina zato što ima:Svoje područje rada; specifični fond znanstvenih informacija; znanstvene metode; znanstvene rezultate

PROMETNO INŽENJERSTVO

1. Prometno inženjerstvo označava znanstvenu disciplinu i primjenu inženjerskih znanja te matematičko-statističkih metoda u proučavanju prometnog fenomena i rješavanju prometnih problema.Naglasak prometnog inženjerstva je na:a) Sustavnom pristupu (skupina pojava pokušava se shvatiti što cjelovitije, zajedno sa

njihovom okolinom, a zatim se postupno, primjenom saznanja i metoda teorije sustava dolazi do cilja (konačnog rješenja)).

b) Konceptualno-funkcionalnom pristupu (prometni problemi nisu matično vezani za tehničke komponente nego za interakcije ili relacije između komponenti. Naglasak je na funkcionalnom dizajnu)

2. Inženjerski pristup podrazumijeva: Precizno razgraničenje sustava i okruženja; rigoroznost opisa; formalizaciju iskaza; mjerenje relevantnih veličina; primjenu matematičko-statističkih metoda

U rješavanju prometnih problema prometni inženjer uključuje različita rješenja, u rasponu od izbora vozila i modalne preraspodjele do putnog informiranja i upravljanja sigurnosnim rizicima odnosno održavanja raspoloživosti sustava u „incidentnim“ situacijama.

3. Temeljna zadaća prometnog inženjerstva kao znanstvene discipline:Identificirati i analizirati prometni sustav (PS) te razviti i primijeniti rješenja za učinkovit, siguran, ekonomičan, udoban i ekologijski prihvatljiv prijevoz i prijenos ljudi, roba i informacija uporabom odgovarajućih tehničkih sredstava, prometnica i sustava cjelovitog upravljanja prometom

4. Objasnite razlike djelovanja prometnog inženjerstva u odnosu na klasične tehničke discipline te navedite nekoliko problemskih područja prometnog inženjerstva?Metodologija prometnog inženjerstva razlikuje se od klasičnih inženjerskih disciplina jer su prometni problemi kompleksni (komplicirani) i uključuju čovjeka.Prometni stručnjaci (inženjeri, menadžeri i dr.) moraju ovladati sustavnim pristupom i metodama rješavanja prometnih problema, budući da problem nije matično vezan za tehničke komponente nego za interakciju ili relacije između različitih komponenti.

1

Dijelovi problemskog područja prometnog inženjerstva su:- planiranje i funkcionalni dizajn prometnica prema transportnoj potražnji- upravljanje preraspodjelom potražnje na modove i rute- funkcionalna adaptacija prometnih entiteta- nadzor i operativno vođenje prometnih tokova- prometna analiza procesa u čvorovima i linkovima- prometno-tehnološko dizajniranje procesa u terminalnim podsustavima- sigurnosno razdvajanje vozila, zrakoplova, brodova itd.- modeliranje propusnosti i razine usluge mrežnih elemenata- upravljanje prometom- proračun sigurnosnog rizika u prometu- preventivno održavanje raspoloživosti, itd.

5. Ovisnost kašnjenja o veličini prometnog toka.Nelinearna ovisnost vremena prijevoza ili prijenosa („kašnjenja“) o veličini prometnog toka, uz „fiksirani“ kapacitet „C“ prikazana grafički.

Povećanje prometnog toka, uz fiksni kapacitet linka, dionice ili čvora, izravno utječe na čekanje, odnosno na dodatno kašnjenje zbog ometajuće interakcije entiteta. Kada se veličina toka približava veličini kapaciteta, dolazi do naglog povećanja „dodatnog“ čekanja i ukupnog vremena prolaska kroz promatrani sustav.

6. Što je Erlang?Jedinica Erlang opisuje veličinu zauzimanja kapaciteta, odnosno gustoću prometa tijekom vremena T. 1 [erlang] znači 100% zauzimanje jediničnog kapaciteta u promatranom vremenu, a 0,2 [erlang] znači 20% zauzimanje kapaciteta.

PROMET – POVEZANOST I RELACIJE SA DRUGIM DISCIPLINAMA

1. Što je promet?Promet je sustav ili proces čija je svrha obavljanje prijevoza ili prijenosa transportnih entiteta (ljudi, roba, informacija) u odgovarajućim prometnim entitetima zauzimanjem dijela kapaciteta prometnice/kanala prema utvrđenim pravilima i protokolima (I. Bošnjak).Svrha prometa je transport.

2. Poopćeni model prometnog sustava

2

*(apstraktni) polazni model za opisivanje strukture i ponašanja bilo kojeg prometnog sustava

Promet nastaje kretanjem transportiranih entiteta zajedno s „prometnim entitetom“ duž prometnice prema utvrđenim pravilima i protokolima.

Mjenjaju se prostorno-vremenske (s-t) koordinate entiteta dok transportirani supstrat treba ostati nepromjenjen.

Poopćeni model prometnog sustava koncipiran je kao polazni model za opisivanje strukture i ponašanja bilo kojeg prometnog sustava kao „objekta od interesa“.

3. Temeljni input-output proces može se opisati kao transformacija prostornih i vremenskih koordinata prometnog entiteta uz očuvanje transportiranih entiteta koji se prevoze ili prenose s izvorišta na odredište.

4. Temeljna povezanost prometa, transporta i sustava aktivnosti

Bazične interakcije:a) mrežna infrastrukturab) prometni entiteti (brod, zrakoplov,...)c) transportirani entiteti (ljudi, roba i informacije)

5. Prometna infrastruktura.Prometnu infrastrukturu čine prometni putovi, čvorišta, objekti i oprema koja je fiksirana za određeno mjesto i služi odvijanju prometa, odnosno proizvodnji prometne usluge.

6. Kako dijelimo promet?Promet se može podijeliti prema različitim kriterijima i to:a) Prema mediju:

- kopneni ili suhozemni (cestovni, željeznički..)- vodni (riječni, jezerski, kanalski, pomorski)- zračni- cjevovodni- telekomunikacijski

b) Prema području na kojem se odvija, odnosno teritorijalnom djelokrugu poslovanja:- unutarnji ili tuzemni ili domaći - međunarodni ili inozemni - pogranični- tranzitni

c) Prema sredstvima/prometnim entitetima (automobilski, željeznički, brodski, zračni,...)

7. Odnos transporta, prometa i logistikeOdnosi između transporta, prometa i logistike ne mogu se točno opisati klasičnim pojmovima. Jedan od zadovoljavajućih prikaza odnosa vezan je uz primjenu „fuzzy“ logike. U pitanju su

3

ortogonalni koncepti, što znači da promet obuhvaća transport, no postoje dijelovi transportnog problema koji izlaze iz područja prometa. Itd...

8. Prostorno-prometno planiranje može se definirati kao vrsta makro-planiranja čija je svrha da pridonese racionalnoj organizaciji prostora, kvaliteti življenja, učinkovitosti gospodarstva i uključivanje u šire sustave razvoja i razmjene.Osnovni sadržaj planiranja čine: procjena postojećeg stanja, određivanje ciljeva i prioriteta, projekcija potražnje, definiranje mogućih rješenja, procjena korisnosti i rizika, izbor rješenja.

9. Strateško prometno planiranje mora integralno i dugoročno promatrati problem mobilnosti ljudi, roba i informacija obuhvatom svih grana i modova tako da se zadovolji potražnja i ostvare strateški ciljevi (društveni, gospodarski, ekološki, itd.)

10. Što je logistika?Logistika je višeznačan pojam vezan uz aktivnosti fokusirane na dostavu traženog proizvoda, adekvatne kvalitete i količine, u pravo vrijeme, na pravom mjestu, a sve uz minimalne troškove.Obilježje logističkih sustava je shvaćanje povezanosti procesa kretanja ili transporta s procesima zadržavanja ili skladištenja (smanjenje zaliha, skraćivanje vremena protoka dobara i informacija te skraćivanje vremena reakcija na naloge kupaca - rokova isporuke).Uključuje transport, skladištenje, manipulaciju, upravljanje distribucijom, sirovinama, kontrolu zaliha, predviđanje, potražnje i informacijsku potporu tokovima roba u logističkim lancima.Logistika se može raščlaniti na:

- makro-logistiku: logistika u okvirima nacionalnog gospodarstva; logistika između poduzeća; elementi su poduzeća i institucije koje se bave robnim tokovima.

- Mikro-logistiku: logistika bolnice, vojna logistika i logistika poduzeća; elementi su joj skladišta, transport, distribucijska mjesta i centri za upravljanje i regulaciju proizvodnje (prostorno-vremenske transformacije materijalnih dobara).

SUSTAV

1. Što je sustav?Sustav je prirodna, društvena, tehnička ili mješovita tvorevina, koja u danoj okolini djeluje samostalno s određenom svrhom.Sustav (S) možemo formalno definirati izrazom:

S = { K, R, F }, gdje su: K – komponente (elementi),funkcionalni sastavni dijelovi sustava R - relacije (skup odnosa i veza u sustavu, struktura) F - funkcija ( svrha postojanja i uloga sustava)

2. Temeljne zadaće sustavnog istraživanja su:a) istraživanje izomorfije koncepata, zakonitosti i modela iz različitih polja i disciplina kako bi

se omogućili korisni transferib) razvoj adekvatnih teorijskih modela više razine poopćavanjac) minimiziranje podvostručenja istraživanja u različitim poljima i disciplinamad) promatranje jedinstva znanosti kroz poboljšanje komunikacije među specijalistima

3. Što je sustavni pristup?Prometni problemi su složeni i kompleksni te je za njihovo rješavanje nužan sustavni pristup.Sustavni pristup predstavlja posebnu istraživačku koncepciju i način istraživanja pri čemu se izgrađuju apstraktni sustavi kojima se opisuju i rješavaju problemi u "realnim" sustavima koristeći poopćena sustavska znanja, metode i pomagala.

4. Dva osnovna pristupa specifikaciji sustava:a) Input-output pristup: promatraju se inputi i outputi tako da je sustav definiran kao relacija

na inputima i outputima

4

b) Ciljno-orijentiran pristup (teološki, „problem solving“): definiraju se ciljevi i funkcija performansi kojom se opisuju razlike ciljanih i aktualnih performansi. Stupanj zadovoljenja ciljne funkcije može se izraziti u postotcima.

5. Kako dijelimo sustave?Vrste sustava su:a) Prema prirodi komponenata: apstraktne, realne b) Prema vezama s okolinom: otvoreni, zatvorenic) Prema načinu ponašanja: statički, dinamičkid) S obzirom na mogućnost predviđanja njihovog budućeg ponašanja:

o deterministički (određeni)o stohastički /slučajni, neodređeni/ o potpuno nedeterminirani sustav nered ili KAOS.

e) Prema stupnju složenosti, tj. prema broju komponenti (elemenata) i njihovih veza: o Jednostavnio složeni.o kompleksni/vrlo složeni

Prometni sustav je realan, otvoreni, dinamički, stohastički, složen/kompleksan.

Diskretni sustav u kojem se vrijednost/stanje varijable mijenja samo u određenim trenucima u vremenu, a između tih trenutaka varijable zadržavaju istu vrijednost.

Kontinuirani sustav je takav sustav u kome se vrijednost/stanje/status varijable mijenja kontinuirano u vremenu.

6. Što su deterministički sustavi?Deterministički (određeni sustavi) djeluju u skladu s unaprijed poznatim i stabilnim pravilima. Njihovo ponašanje (iduće stanje) možemo predvidjeti ako poznajemo postojeće stanje, ulaze i načine njihove prerade, obrade i pretvorbe. Isti uzrok uvijek izaziva istu posljedicu.

7. Što su stohastički statički sustavi?U stohastičkim/slučajnim, neodređenim sustavima ponašanje nije potpuno predvidljivo, ali njihov ishod ima obilježje veće ili manje vrijednosti i slučajnosti. Ponašanje se može predvidjeti s određenom vjerojatnošću (Eng. Random process ili stochastic process)

8. Što je kaos?Potpuno nedeterminirani, nesređen sustav bi značio potpuni nered ili kaos. Takav apstraktni sustav je onaj kod kojega su sva zamišljena moguća stanja jednako vjerojatna.

9. Što su statički, a što dinamički sustavi?a) statički → ne mijenjaju svoju strukturu i funkcioniranje u vremenub) dinamički → mijenjaju i razvijaju svoju strukturu i funkcioniranje u vremenu u uzajamnom djelovanju s okolinom

10. Objasnite razliku između okoline i okolice?5

a) okolina → sve ono što se nalazi izvan sustavab) okolica → ili aktivna okolina je onaj dio okoline koji na sustav značajno utječu i na koji sustav značajno utječe s određenog stajališta. Okolicu sustava može činiti više potpuno različitih sustava ili samo jedan.

c11. Što je ponašanje, a što funkcioniranje sustava?

a) ponašanje sustava → vanjska karakteristikab) funkcioniranje sustava → unutrašnja karakteristika

12. Što znači negativna povratna veza?Negativna povratna veza „feedback“ → upravljačka aktivnost ima suprotan smjer promjena u sustavu (informacije o devijaciji se prenose sa izlaza na ulaz).

13. Što je pozitivna veza?Pozitivna veza → upravljačke aktivnosti imaju isti smjer kako i promjene sustava.

14. Objasnite podsustave ulaz, izlaz i transformaciju kod sustava upravljanja procesima?a) Ulaz (ulazni podsustav) → upravljačke informacije o stanju sustava ili djelovanje okolice na sustav ili dodijeljene veličine koje ulaze u sustavb) Izlaz (izlazni podsustav) → kontrole informacije o stanju sustava ili djelovanje sustava na okolicu ili transformirane veličinec) Proces transformacije T (procesing, obrada) → predstavlja procesne transformacije koje konvertiraju ulaz u izlaz

15. Objasnite pojmove crna kutija, siva kutija, bijela kutija?a) Crna kutija (black box) je model za sustav u čiju unutrašnjost ne možemo ili ne želimo ući.

O svojstvima sustava zaključujemo na temelju ulaza i izlaza.b) Siva kutija (gray box) je model za sustav čije značajke djelomično poznamo, tj. nama

djelomično poznata interna struktura i elementi sustavac) Bijela kutija (white box) je u potpunosti poznata interna struktura izrađena odnosima

varijabli i poznajemo kako taj sustav funkcionira.

16. Objasnite razliku između sustavnog i klasičnog pristupa?a) U osnovi sustavnog pristupa je da se skupina pojava pokušava shvatiti što cjelovitije,

zajedno sa njihovom okolicom. Stvaraju se modeli od početnog do konačnog. Modeli se rješavaju po sustavnim razinama, a zatim se postepeno, primjenom saznanja i metoda teorije sustava, približavamo cilju – rješenju.

b) Kod klasičnog pristupa problem se analizira i rješava sa stajališta određenih struka, prebacuje u apstraktnu razinu u kojoj se uz pomoć raznih teorija i metoda postavljaju hipoteze (znanstvene pretpostavke) na osnovu kojih se predlažu rješenja čiji se prijedlozi objedinjuju u konačno rješenje. Dominira induktivno istraživanje, o cjelini se zaključuje na osnovu dijelova.

17. Objasnite što je teorija sličnosti?Teorija (sličnosti) sustava bavi se proučavanjem zajedničkih svojstava različitih sustava. Teorija sličnosti predstavlja skup matematičkih metoda i postupaka pomoću kojih se mogu odrediti parametri (dimenzije, oblik i sl.) modela i pomoću kojih se rezultati eksperimentiranjem na modelu mogu pretvoriti u pouzdane veličine originala.

18. Koje 3 razine sličnosti poznajete?- razina izomorfije,- razina homomorfije,- razina analogije

6

SUSTAV

Razinu izomorfije imaju sustavi koji imaju iste ulazne i izlazne veličine i iste formalne karakteristike procesa tj. isto ponašanje, ali ne moraju imati istu fizičku prirodu elemenata i procesa (npr. živin i digitalni termometar: ulaz temperatura tijela, izlaz stupanj topline - jednako reagiraju na vanjska djelovanja, procesi slijede istu zakonitost ). Opća teorija sustava zanima za izomorfizam procesa u sustavima, a ne za sustave kao specifične objekte ili pojaveHomomorfija predstavlja djelomičnu sličnost između modela i originala. Takva je većina modela jer daju informacije o nekim značajkama originala (npr. mehanički sat je homomorfni model kretanja sunca)Razinu analogije imaju sustavi koji imaju iste formalne značajke, tj. čije se značajke mogu definirati pomoću istih matematičkih jednadžbi i ako se pojave u jednom sustavu mogu opisati/preračunati varijablama drugog sustava.

ŽIVOTNI CIKLUS

1. ŽIVOTNI CIKLUS/VIJEK sustava (engl. system life cycle) je vrijeme od početka ulaganja materijalnih sredstava s ciljem realizacije sustava pa do konačnog izdvajanja sustava iz procesa eksploatacije (dekomisije). - Životni ciklus sastoji se od faza, od početka života pa do njegovog završetka.- Životni ciklus određuje poslove koje treba obaviti u pojedinoj fazi, rokove dovršetka

poslova pojedinih faza te način njihova pregleda i prihvaćanja, sudionike po pojedinim fazama, te način kontroliranja i odobravanja svake faze

2. EKSPLOATACIJSKI CIKLUS/VIJEK sustava je vrijeme od puštanja sustava u rad (komisija) do njegovog isključivanja iz eksploatacije (dekomisija). U tom periodu moraju se vratiti sva sredstva uložena u sustav (utrošena u životnom vijeku sustava).

3. Procesni modeli životnog ciklusa.

4. Unutar svake faze životnog ciklusa postoje 3 temeljne aktivnosti rješavanja problema.(težište u kreiranju sustava: 3D koncept)

Definiranje (Definition) razgraničava se sustav od okoline, identificiraju potrebe i zahtjevi korisnikaRazvoj rješenja/sustava (Development) razrada arhitekture sustava, specifikacija podsustava i komponenti, te njihov dizajnPostavljanje rješenja (Deployment) puštanje sustava u rad, tehnička kontrola, obuka osobljaNakon završetka eksploatacijskog vijeka slijedi razgradnja sustava

5. Što je matrica transportne potražnje?

7

Matrica transportne potražnje je koncept i pomagalo u definiranju problema, razvoju i postavljanju rješenja transportne potražnje. Izvodi se iz poznavanja sustava aktivnosti i može se vezati uz određenu prometnu mrežu (cestovnu, željezničku, telekomunikacijsku, itd.).

6. Što je sekvencijalan model a što je iterativan model?U sekvencijalnom modelu za definirano odredište biraju se mod i ruta te vrijeme polaska tako da nema povratka na prethodne faze izbora. U interaktivnom modelu moguća je, npr., promjena moda ako se pretraživanjem ruta utvrdi zagušenje, odnosno tok i promjena odredišta ako se ne može naći zadovoljavajući mod prijevoza do prvotno utvrđenog odredišta.

PROMETNA MREŽA

1. Što je prometna mreža?Prometna mreža je prostorno distribuiran sustav čija je temeljna funkcija da omogući sigurno, učinkovito, ekološki i troškovno prihvatljivo premještanje ljudi, roba i informacija od izvorišta „j“ do odredišta „k“.U formalnom opisu, struktura prometne mreže općenito je predstavljena skupom povezanih mrežnih elemenata odnosno čvorova i linkova sa pridruženim težinama ili ponderima.

2. Koja je svrha prometne mreže?U općem slučaju, svrha prometne mreže je omogućiti („facilitate“) učinkovito i sigurno odvijanje prometa koje nastaje zadovoljavanjem potražnje za prijenosom ljudi, roba i informacija preko određene mreže.

3. Što je koncentracija?Koncentracija prometnih entiteta općenito je definirana kao broj prometnih entiteta u jediničnom prostoru prometnice, odnosno mrežnog elementa (terminala, čvorišta, šalterskog prostora, itd.)

4. U cestovnom prometu koncentracija ili gustoća određena je kao broj vozila po kilometru duljine cestovnog traka.Mjerenje gustoće zahtijeva promatranje trenutačnog broja vozila uzduž cestovnogtraka, dok se zauzimanje kapaciteta (traka) mjeri u točki ili na vrlo kratkoj udaljenosti.

5. Kanaliziranje prometa znači kretanje prometnih entiteta sličnih karakteristika jednog za drugim određenim putom ili kanalom.

6.7. Što je prometni reprezentant?

Prometni reprezentant predstavlja mjerodavno prometno opterećenje u određenom vremenu koje se uzima kao osnova za dizajniranje kapaciteta i intervencije upravljanja prometom.

8. Što su mrežne performance i što uključuju?Mrežne performance „NP“ (network performance) karakteristična su prometno-tehnička i operativna svojstva mreže, promatrana prvenstveno s motrišta mrežnog operatora.Mrežne performance uključuju:

- Pristupačnost/dostupnost mreže- Propusnost- Prosječno kašnjenje- Gubitke na mreži- Učinkovito korištenje kapaciteta

- Robusnost mreže (otpornost na ispade i greške)

- Upravljivost- održivost

9. Što je razina uslužnosti (LoS – level of service)?Razina uslužnosti predstavlja razinu operativnih uvjeta, odnosno niz karakteristika koje opisuju uvjete vožnje koji se pojavljuju na određenom potezu ceste (brzina, vrijeme putovanja, prekidi, sigurnost, udobnost vožnje, cijenu korištenja, i dr.)

10. Što su i koji su pokazatelji razine usluge?Pokazatelji razine usluge LoS (Level of Service) odražavaju korisnički pogled na performance funkcioniranja sustava gdje korisnik vidi i osjeća ukupnu kvalitetu, a ne samo učinkovitost ili pouzdanost dijelova mreže.Razina usluge iskazuje se kvantitativnim ili opisnim varijablama:

8

- Dostupnost usluge- Vrijeme prijevoza ili prijenosa- Varijacije vremena prijevoza- Čekanje i isprekidanost usluge

- Tarifa i način naplate- Sigurnost u prometu- Zaštićenost- Udobnost, itd.

11. Dostupnost usluge može se iskazati putem učestalosti vožnje voziia javnog prijevoza,putem vremena pristupa do postaje, kolodvora ili zračne luke itd.

12. Vrijeme putovanja (travel time), odnosno vrijeme prijevoza (tereta) ili prijenosa (informacija) najčešće se koristi kao ključni pokazatelj razine usluge.

13. Koliko stupnjeva LoS imamo u cestovnom prometu i kako su podijeljeni?Razvijeni su standardizirani opisi razina usluga (A, B, C, D, E, F) ovisno o veličini toka (od "slobodnog" toka do "forsiranog" toka sa zaustavljanjima). Najbolji je RU A, a najlošiji (zagušenje) RU F

14. Što je kvaliteta usluge (QoS)?Kvaliteta usluge (quality of service) blizak je, ali ipak nešto širi koncept u odnosu na razinu usluge (LoS). Kvaliteta usluge uključuje zadovoljavanja zahtjeva, odnos očekivane i percipirane kvalitete, dodatne usluge, itd.

15. Što je sigurnost?Sigurnost je stanje neizloženosti riziku ili stanje sa prihvatljivom razinom rizika od nezgoda, oštećenja ili drugih opasnosti. Najviše pozornosti usmjereno je na sigurnost vozača i putnika zbog velikog broja stradalih i golemih materijalnih šteta.

16. Što je zaštita?Zaštita (security and protection) razlikuje se od sigurnosti i obuhvaća aktivnosti prevencije i štićenja određenog objekta, osobe, vozila, paketa, itd. od nepoželjnog događaja, neovlaštene uporabe, napada i si. Zaštita uključuje i ograničavanje pristupa te sposobnosti preživljavanja i obnavljanja u slučaju nezgode ili namjernog (terorističkog) djelovanja.

17. Što je konvencionalni transport (unimodalni transport/unimodalnost)?Unimodalnost je korištenje jednog moda za prijevoz ljudi i robe od izvora do odredišta.

18. Što je intermodalnost ili intermodalni transport?Intermodalnost ili intermodalni transport znači korištenje više modova ili načina prijevoza u nizu bez posebnog rukovanja „teretom“ koji se prevozi ili prenosi.

19. Multimodalni transport ili prijevoz definiran je kao prijevoz tereta s najmanje dva moda ili načina prijevoza (na osnovi ugovora o multimodalnom prijevozu).Termin kombinirani prijevoz koristi se za takav intermodalni prijevoz gdje se glavni dio putovanja obavlja željeznicom, unutarnjim vodnim putem ili morem i gdje se početna i/ili završna etapa obavlja cestom.

20. Što je raspoloživost (prometnog) sustava?Raspoloživost je vjerojatnost da je popravljiv sustav ispravan i spreman zarad u bilo kojem trenutku „t“.

21. Spremnost za uporabu (radna spremnost, spremnost, raspoloživost) je svojstvo sustava da obavlja projektiranu funkciju u potrebnom trenutku (određenom vremenskom trenutku)Da bi sustavi bili radno spremni za uporabu u svakom trenutku potrebno je održavanje sustava.

22. Što je pouzdanost?Pouzdanost sustava (reliability) je sposobnost da uspješno obavlja rad (rad bez otkaza) ili zadanu funkciju (funkciju za koju je namijenjen), pod određenim uvjetima rada (korištenje sustava na propisan način i po propisanom opterećenju) unutar određenog vremenskog razdoblja/intervala/ perioda.

9

Pouzdanost je mjera kvalitete sustava koja se matematički izračunava pomoću vjerojatnosti da će sustav funkcionirati ispravno za vrijeme promatranog razdoblja.

23. Što sačinjava skup kvalitete mrežne infrastrukture “QoS” sredstava i opreme u prometnom sustavu?- sigurnost (prometnica, vozila i dr.)- pouzdanost (reliability)- raspoloživost (availability)- održljivost (maintainability)- testibilnost (testability)- tolerancija neispravnosti i dr.

24. Što je održavljivost?Održavljivost (Maintainability) je svojstvo sustava s obzirom na proces popravljanja kvarova odnosno sposobnost sustava da bude održavan. Održavljivost se vrednuje pomoću više mjerila:- Trajanje održavalačkog pothvata- Učestalost održavanja- Radnog vremena utrošenog na preventivno i korektivno održavanje- Troškova održavanja

25. Objasnite što je kompleksnost prometne mreže.Kompleksnost znači da se prometna mreža ne može dekomponirati na njene dijelove, a da pri tome ne izgubi dio njenih sustavskih (relacijskih) svojstava.

26. Za sustavsko opisivanje prometne mreže koristimo:- Topološku strukturu mreže- Fizičku strukturu mreže- Logičku (funkcionalnu) strukturu mreže- Prometnu karakterizaciju mreže- Upravljačku karakterizaciju mreže- Troškovnu karakterizaciju mreže

27. Koje su funkcije prometne mreže u generalnoj klasifikaciji?- Pristupno opsluživanje- Slijevanje ili sabiranje prometa- Daljinsko povezivanje- Pružanje dodatnih usluga- Upravljanje mrežom

28. Performance prometne mreže?Performance prometne mreže neposredno su vezane uz kvalitetu obavljanja temeljnih funkcija, odnosno sigurno, učinkovito ekološki i cjenovno prihvatljivo odvijanje prometa.

29. Kako dijelimo prometne mreže?Prometne mreže dijelimo prema:a) Fizičkim svojstvima prometnice ili prema mediju: cestovne, željezničke (tračničke),

voden, zračne i posebne prometne mreže (npr. Mreže za cjevovodni transport, žičara, poštanska mreža, itd.)

b) Prema otvorenosti za korisnike- Javne mreže (pristup nije limitiran)- Zatvorene mreže (ne dopuštaju pristup vanjskim korisnicima)- Virtualne mreže (poseban tip zatvorenih mreža koju su fizički izgrađene nad kapacitetima

javne mreže, ali funkcioniraju kao zatvorene mreže)c) Prema prostornom obuhvatu: lokalne/mjesne mreže, regionalne mreže, nacionalne

mreže, međunarodne mreže, globalne mreže.d) Prema načinu vođenja:- Prometne mreže bez centraliziranog nadzora i vođenja- Prometne mreže s djelomičnim nadzorom i samostalnim upravljanjem prometnih entiteta- Prometne mreže s centraliziranim automatiziranim vođenjem

30. Poopćeni strukturni model prometne mreže.

10

Opis poopćenog strukturnog modela prometne mreže:a) Pristupni dio mreže čine mjesta i kapaciteti s kojih prometni entiteti ulaze (ili izlaze) s

„jezgrenog dijela“ mreže, odnosno uključuju se u prometne tokove.b) Čvorišta definiramo kao mrežne elemente u kojima se koncentriraju , križaju, slijevaju ili

odlijevaju prometni tokovi vozila, vlakova, zrakoplova, brodova, telekomunikacijskih kanala, podatkovnih paketa ili drugih prometnih entiteta. Ključno obilježje čvorišta je naizmjenično korištenje kapaciteta, a razdjeljivanje tokova izvodi se u prostornim, vremenskim ili drugim dimenzijama.

c) Link definiramo kao mrežni element koji spaja dva čvora i omogućuje kontinuirane tokove prometnih entiteta

d) Dodatne funkcionalnosti podržavaju temeljne funkcije i procese prometne mreže. Funkcije transportnih terminala koje pridodaju dodatnim funkcionalnostima su: izdvajanje i naplata voznih karata, informiranje putnika i vozača, čekaonice za putnike, privremeno skladištenje roba, špediterske usluge

e) Upravljanje prometnom mrežom možemo načelno predstaviti kao skup funkcionalnosti i aktivnosti kojima se postiže podešavanje parametara prometne mreže kako bi ona imala željena funkcionalna svojstva uz minimalne troškove

31. Matrični prikaz prometne mreže.Vođenje entiteta može biti centralno (automatizirano) ili decentralizirano, odnosno potpuno „automobilno“ kao u prometu osobnih automobila. Matrica susjedstva pokazuje postoje li između čvorova izravni linkovi.Matrica incidencije opisuje „incidentnost“ čvorova i linkova ( 1 za linkove koji izlaze iz čvora, a -1 za jednosmjerne linkove koji ulaze u čvor)

32. Kada kažemo za graf ili mrežu da su povezani?Za graf ili mrežu kažemo da su povezani ako se svaka dva čvora mogu povezati nekim putem.Intuitivno, graf (mreža) je „jako povezan“ ako njegovu povezanost ne možemo uništiti uklanjanjem malog dijela grafa, tj. Ako među svaka dva čvora ima više disjunktnih putova.

33. Što je robusnost mreže?Robusnost neke mreže definiramo kao otpornost na ispade ili prekide, koju možemo asocirati sa pokazateljima:- Linijske povezanosti- Čvorišne povezanosti

11

34. Što je neorjentirani ili neusmjeren graf?- Graf G=(V,R) je neorjentirani ili neusmjeren graf ako je relacija R simetrična, tj. ako vrijedi:

(vi,vj) €R →( vj, vi) € R- Ako postoji veza između vrhova vi i vj onda postoji veza između vrhova vj i vi.

35. Navedite primjer neorjentiranog grafa!- Ako su sve ceste u nekom mjestu dvosmjerne, radi se o neorjentiranom grafu.

36. Što je orjentirani ili usmjeren graf?- Graf G=(V,R) je orjentirani ili usmjeren graf ako je relacija R asimetrična, tj. ako vrijedi:

(vi,vj) R →( vj, vi) R- Kod orjentiranih grafova iz činjenice da postoji veza između vrhova vi i vj slijedi da ne

postoji veza i između vrhova vj i vi.

37. Navedite primjer orjentiranog grafa!- Skup svih jednosmjernih ulica u Zagrebu primjer je orjentiranog grafa.

38. Za koji graf kažemo da je mješoviti?- Za grafove koji nisu ni orjentirani ni neorjentirani kažemo das u mješoviti.- Kod mješovitog grafa između dva vrha mogu postojati kako jednosmjerne tako i

dvosmjerne veze.Primjer mješovitog grafa!Ceste u gradu Zagrebu.

39. Što je podgraf? Navedite primjer!- Podgraf nekog grafa dobiva se ako se izdvoje neki vrhovi i oni lukovi grafa koji ih povezuju

G1= (W,R)- primjer: ceste u Istri

40. Što je parcijalni graf? Navedite primjer!- Parcijalni graf ima iste vrhove kao i graf, a lukovi su samo neki od lukova zadanog grafa

G2= (V,Q)- primjer: na karti svih cesta Hrvatske izdvoje se autoceste Hrvatske

41. Što je parcijalni podgraf? Navedite primjer!- Parcijalni podgraf dobijemo ako se izdvoje neki vrhovi i neki lukovi. G3= (W,Q)- primjer: na karti cesta Dalmacije izdvoje se autoceste

42. Što je elementarni put? - Elementarni put je put koji najviše jednom prolazi kroz svaki vrh, svi vrhovi u nizu koji

spajaju put su različiti.

43. Što je petlja? (odnosi se na grafove)- Petlja je kružni put koji ima samo jedan luk.

44. Što je stablo (drvo)? (odnosi se na grafove)- Stablo (drvo) je aciklični graf ( grafa koja nema ciklus /ne završava u istom vrhu u kojem

počinje). U grafu sa n-čvorova stablo čini n-1 bridova. Svaki povezani graf ima razapinjuće stablo.

45. Što je kružni put? (odnosi se na grafove)- Kružni put u grafu je put koji počinje i završava u istom vrhu.-

46. Što je lanac? (odnosi se na grafove)- Lanac u grafu bez petlje je niz lukova koji se nadovezuju jedan na drugi bez obzira na

njihovu orjentaciju.-

12

47. Što je ciklus? (odnosi se na grafove)- Ciklus se završava u istom vrhu u kojemu počinje.

48. Vrste mrežnih modela.

- Statički mrežni modeli promatraju karakteristična stanja bez analize dinamike sustava, odnosno promjene stanja u vremenu.

- Dinamički mrežni modeli (Dynamic Network Models) promatraju stanja i promjene stanja u “realnom” vremenu.

- Predložak ili model pokretnog horizonta ("rolling horizon framework") omogućuje da se procjena i predviđanja stanja na prometnici dinamički podešavaju prateći odziv generirane kratkoročne upravljačke strategije.

- Makroskopski (flow based) dinamički mrežni modeli temelje se na jednadžbama tokova u mreži

- Mikroskopski (entity based) dinamički mrežni model temelji se na mikroskopskom opisu kretanja vozila, odnosno općenito prometnih entiteta u različitim prometnim mrežama.

49. Vođenje sustava (objekta ili procesa) općenito je definiramo kao uređenu četvorku: vođenje, informacija, algoritam ili program i cilj vođenja.Upravljanje/Vođenje je svrhovito djelovanje na promjenu ponašanja ili funkcioniranja sustava ili procesa sa svrhom otklanjanja devijacija odnosno postizanja zadanog cilja.

Objasnite pojam vođenja?Vođenje ili control je složena radnja pri kojoj se jačina (ili vrijednost) stanovite pojave koja konkretizira promatrani proces uspoređuje sa zadanom jačinom ( ili vrijednošću, referencijom), pa se onda, zavisno od opažene razlike, odlučuje kako usmjeravati proces. Vodi li se stanoviti objekt u gibanju tada će se upravljati nekim od dijelova objekta, što utječe na njegovo gibanje.

50. Projektni parametri koji određuju svojstva mreže (neovisno o kojoj se prometnoj mreži ili podmreži radi):- Topološka struktura- Veličina prometnih tokova- Kapacitet ili propusna moć čvorova i linkova- Način upravljanja mrežom- Troškovi ograničenja

51. Što je propusna moć prometne mreže?Propusna moć prometne mreže određena je propusnošću odnosno kapacitetom linkova i čvorova te mogućnostima preusmjeravanja tokova na redundantne putove.

52. Kako određujemo propusnu moć mrežne strukture koju čini više serijskih i paralelno povezanih mrežnih elemenata?Propusna moć mrežne strukture koju čini više serijskih i paralelno povezanih mrežnih elemenata može se odrediti prema pravilu “minimalnog reza – maksimalnog toka”.

53. Pravilo minimalnog reza – maksimalnog toka!Pravilo minimalnog reza – maksimalnog toka kaže da je propusnost između izvorišne (j) i odredišne ( k ) točke neke mreže jednaka kapacitetu minimalnog reza → minimalni rez znači

13

kombinaciju mrežnih elemenata čijim bi se uklanjanjem uzrokovao prekid veze između j i k, a da zbroj kapaciteta bude minimalan.

54. Što je offset?Offset je vremenski razmak između uključivanja zelenog svjetla na semaforima (obično na susjednim raskrižjima A, B, C).

55. Prometna svjetla (traffic lights) obuhvaćaju svu elektronički napajanu i programski nadziranu opremu za reguliranje, vođenje i upozoravanje korisnika prometnice (vozača, pješaka i dr.). Prometna svjetla zajedno s prometnim znakovima i označavanjem čine važan dio sustava vođenja prometa.

56. Svrha prometnih svjetala:- Povećati propusnost i smanjiti prosječno vrijeme čekanja na čvorištu- Smanjiti broj zaustavljanja- Povećati sigurnost prometa- Izjednačiti kvalitetu usluga za sve ili većinu prometnih pravaca- Smanjiti ekološka onečišćenja- Omogućiti prioritetno vođenje vozila žurnih službi, itd

UPRAVLJANJE PROMETOM

1. Što je upravljanje prometom?Upravljanje prometom je dinamički sustav i upravljačko informacijski proces kojim se preventivno i korektivno djeluje na odvijanje prometa u mreži, pripradajućim sučeljima (terminalima) tako da se postižu željene performance uz prihvatljive troškove.

2. U rješavanju problema upravljanja kompleksnim umreženim sustavima može vrlo korisno poslužiti opći predložak dekompozicije upravljačkih funkcija (management functions) u četiri razine:- Razina poslovnog upravljanja - Razina upravljanja uslugom- Razina upravljanja mrežom- Razina upravljanja mrežnim elementom

KVANTIFIKACIJA TRANSPORTNE POTRAŽNJE

1. Što je transportna potražnja i njezina podjela?Transportna potražnja je ukupnost zahtjeva za uslugama prijevoza ili prijenosa različitih entiteta (ljudi, robe, pošiljaka, informacija) koje korisnici usluga žele i mogu ostvariti različitim modovima uz definiranu cijenu i kvalitetu u određenom vremenskom razdoblju.

14

2. Ukupna efektivnost prometnog sustava bitno se povećava ako se u planiranju, dizajniranju i operativnom upravljanju transportne potražnje i ponude primijenjuju holistička načela koja integriraju različite modove i riješenja.

3. Koeficijent satne neravnomjernosti potražnje može se utvrditi iz odnosa maksimalne i srednje vrijednosti satne potražnje na promatranoj mreži ili sustavu tijekom određenog razdoblja.

4. Koncept elastzičnosti potražnje omogućuje da se izrazi potražnja u odnosu na promjenu tarife, vremena prijevoza, dohotka ili drugih relevantnih varijabli.

5. Što je koeficijent elastičnosti i grafički prikaz?Koeficijenti elastičnosti pokazuju "odziv" potražnje na promjene retevantnih varijabli, npr. društvenog proizvoda po stanovniku, cijene goriva, cijene parkiranja i dr.Ako je apsolutna vrijednost koeficijenta elastičnosti veća od 1 ([ e ] > 1), potražnja je elastična, što znači da će promjene potražnje biti veće nego što je postotak promjene nezavisne varijable. Ako je apsotutna vrijednost koeficijenta etastičnosti manja od l( [e] < 1), potražnja je neelastična i postotak promjene potražnje je manji od postotka promjene promatrane varijable.

6. Transportna potražnja ne ovisi samo o cijeni usluge ili naknadi za korištenje mrežne infrastrukture nego i o nizu drugih čimbenika. Potrebno je stoga promatrati kompleksnu varijablu razina usluga (LoS), određenu komponentama:

- Kašnjenje- Troškovi- Sigurnost

- Pouzdanost usluge- Vjerojatnost gubitaka, itd.

7. Objasnite i nacrtajte što je točka ravnoteže (equilibrium point) ponude i potražnje?Točka ravnoteže (equilibrium point) ponude i potražnje je točka gdje se sijeku funkcije ponude i potražnje.

15

8. Što je agregiranje podataka?Agregiranje podataka je postupak objedinjavanja više podataka koji čine relevantnu cjelinu. Prikupljanje i obrada podataka o transportnoj potražnji može biti na različitim razinama agregiranja.

9. Objasnite i grafički prikažite zakašnjenje na semaforiziranom raskrižju.Na semaforiziranim raskrižjima zakašnjenje se definira kao razlika vremena putovanja i stvarno ostvarenog pri prolazu kroz raskrižje.

10. Što je zagušenje prometa i kako se dijeli?Zagušenje (congestion) se javlja kada je dolazeći promet veći od kapaciteta izlaza.a) periodična ili ponavljajuća → nastupaju u očekivanim jutarnjim ili popodnevnim vršnim satima, odnosno u predvidivim intervalima vikendima. Posljedica su nedostatka kapaciteta, odnosno debalansa trenutno prometnog zahtjeva i kapaciteta koje je prostorno i vremenski lako utvrditi.b) neperiodična ili neponavljajuća → (nagli neocekivani pad kapaciteta) najčešće vezan za pojavu nepredviđenih, incidentnih situacija na mreži

1. prometne nezgode2. kvarovi vozila3. specijalni nenajavljeni ili nedovoljno pripremljeni događaji

11. Koji su indikatori i posljedice zagušenja?Indikatori i posljedice zagušenja su:- povećanje vremena putovanja- povećanje vrijemena čekanja u redu- smanjenje brzine prometnog toka- povećanje vremenskih gubitaka (po dijelovima mreže, trakovima, ukupno)- povećanje potrošnje goriva (po dijelovima mreže, za određeni period..)- povećanje količine otrovnih plinova- smanjenje protoka i sigurnosti prometa

16

- povećanje promjera zagušenja- povećanje ukupnog broja blokiranih dionica- povećavanje troškova putovanja

12. Objasnite kontrolu s otvorenom petljom?Kontrola s otvorenom petljom (upravljanje?) – problem se nastoji riješiti tako da se dobrim dizajnom unaprijed osigura da do njega ni ne dođe.

13. Objasnite kontrolu sa zatvorenom petljom?Kontrola sa zatvorenom petljom (regulacija?) – kad dođe do problema npr. zagušenja, poduzimaju se koraci za njegovo rješavanje.

14. Što je rutiranje?Rutiranje je pronalaženje skupa ruta u cilju racionalizacije plana prijevoza odnosno smanjenja ukupnih troškova prijevoznog sredstva pri čemu se troškovi reflektiraju u ukupnoj duljini puta, broju upotrebljenih vozila ili vremenu potrebnom da se cijeli posao obavi. Rutiranjem je moguće moguće ostvariti znatne uštede.

SLIJEDNI AGREGATNI MODELI

1. Koje su značajke agregatnih modela?Značajka agregatnih modela je da zbirno pokazuju transportnu potražnju i prometna kretanja između definiranih zona, ali ne i kretanja unutar zona. Atribut slijedni znači da se pojedine faze izvode relativno samostalno, jedna iza druge, u odgovarajućem slijedu.Iako je klasični četverofazni model razvijen prvenstveno za prognoziranje broja putovanja u urbanim sredinama, taj osnovni koncept je općenito primjenjiv za modeliranje transportne potražnje u svim prometnim granama.

2. Objasnite četverofazni model prometne potražnje te navedite koji je naprihvatljiviji model za procjenu prostorne razdiobe putovanja.Osnovne faze u klasičnom četverofaznom modelu su:- stvaranje putovanja (Trip generation)- prostorna razdioba putovanja (Trip distribution)- modalna ili načinska podjela (Modal split)- asignacija ili pripisivanje putovanja (assignation)

U prvoj fazi analitičkim (regresijskim ili dr.) modelima utvrđuje se i predviđa broj putovanja odnosno broj poziva ili količina tereta koji će biti generirani s promatrane lokacije za transportiranje. Tehnika višestruke regijske analize.U drugoj fazi procjenjuje se koliko će transportnih entiteta biti upućeno na svako odredište, odnosno utvrđuje se tablica ili matrica putovanja za određeno vremensko razdoblje. Za te procjene vrlo je uporabljiv gravitacijski model opisan u drugom poglavlju. U trećoj fazi procjenjuje se koliki će postotak putovanja biti određenim modom temeljem poznate funkcije korisnosti. Za izbor moda često se primjenjuje logit model.U četvrtoj fazi obavlja se pripisivanje putovanja na najkraće putove odnosno putove s najmanjim kašnjenjem pri različitim prometnim opterećenjima.

3. Što smatramo jednim putovanjem i kako dijelimo putovanja u prometnom planiranju?Putovanje je pješačenje ili prevoženje ljudi od izvora do cilja koje se poduzima radi određene namjene ili svrhe.Putovanja u prometnom planiranju dijelimo na:- Domska putovanja (kuća je izvor ili odredište)- Nedomska putovanja (izvor i odredište nisu kuća)

4. Što je dezagregatni model?Dezagregatni modeli pretpostavljaju postojanje podataka raščlanjenih do mjere da se mogu pratiti individualna ponašanja pojedinoga korisnika odnosno putnika ili drugog donositelja odluke.

17

Većina dezagregatnih modela polazi od modalne (načinske) podjele te primjenjuju neki oblik funkcije korisnosti (ili nekorisnosti odnosno troškova) u procjeni relativne atraktivnosti pojedine opcije putovanja.

5. Model diskretnog ili individualnog izbora.Pretpostavljaju da korisnik djeluje racionalno i posjeduje kvalitetne informacije tako da ćeuvijek birati alternativno rješenje koje maksimizira njegovu osobnu korisnost (odnosnominimizira troškove) uz dana fizička, ekonomska ili regulatorna ograničenja.

6. Objasnite gravitacijski model.Gravitacijski model je najčešće korišten model za procjenu broja putovanja između zona, odnosno međuzonskog prometa. Model je temeljen na analogiji s Newtonovim zakonom gravitacije koji govori da je sila privlačenja između bilo kojih dvaju tijela razmjerna njihovim masama i obrnuto razmjerna udaljenosti između njih.

7. Što je prometni model?Prometni model je pojednostavljen prikaz prometnog sustava. Model omogućava opisivanje složenih prirodnih prometnih fenomena. Koristi se za: prometne analize, upravljanje prometom, projektiranje, nadzor i kontrolu, optimiranje i zaštitu okoliša.

8. Vrste prometnih modela?a) Makroskopski - Filozofija ovih analiza je skupiti sva pojedinačna kretanja na prostoru

jedne prometnice u zajednički tok pri čemu se pojedinačni dijelovi toka ne analiziraju već se dobiva samo uvid u ponašanje sustava kao cjeline. Makroskopske analize ili modeli se uglavnom baziraju na analogiji toka fluida koji protječu kroz jednu zatvorenu cijev.

b) Mezoskopski - Mezoskopski su hibridi modeli sastavljeni od elemenata makroskopskih i mikroskopskih analiza.

c) Mikroskopski - U mikroskopskom modeliranju svaki entitet u struji tretira se individualno s vlastitim prometnim karakteristikama kao što su individualna brzina, te interakcije s drugim entitetima i okruženjem. Zbog visoke razine izučavanja detalja matematička rješenja mikroskopskih modela su jako složena.

9. Što je simulacija?Simulacija je imitacija operacija i postupaka stvarnog procesa kroz određeno vrijeme. Ona podrazumijeva kreiranje umjetnog, simulacijskog modela stvarnog sustava čijim se prometranjem i analizom mogu donositi različite odluke.

10. Što je modal split?Modal split je udio putovanja različitim oblicima ili modovima prijevoza u jednom/ukupnom putovanju od izvora do cilja.

11. Što je mod?Mod je oblik ili vid prijevoza koji se koristi u jednom putovanju od 1 do 0 (pješačenje, bicikl, motor, automobil, autobus, tramvaj, vlak, metro, taxi, i dr.).

12. Nabrojte metode koje se koriste za dodjeljivanje prometa između zona! metoda sve ili ništa metoda kapacitativnog ograničenja metoda višestrukog pripisivanja

MJERENJE PROMETA, PROMETNI TOK

1. Objasnite što je prometni tok te navedite varijable kojima se kvantitivno mogu opisati značajke prometnog toka?Prometni tok je istodobno kretanje više prometnih entiteta(automobila, vlakova, pješaka..) na prometnoj infrastrukturi (cesti,željezničkoj pruzi, pješačkim stazama..) prema određenim zakonitostima.Relevantne varijable kojima se mogu kvantitativno opisati značajke prometnog toka su:

18

- intenzitet toka- brzina- vrijeme putovanja "jediničnom" dionicom- gustoća- koncentracija- vremenski razmak entiteta- rizik nezgode- ekološki pokazatelj (emisije plinova, buka itd.).Za neke varijable podaci se dobivaju izravnim mjerenjem na "izvornom" sustavu, dok se u kojemu drugom slučaju varijable izračunavaju i procjenjuju iz raspoloživih podataka.

2. Kako se zove teorija koja proučava prometne tokove?Teorija prometnog toka je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem uvjeta kretanja prometnih entiteta u prometnim tokovima na prometnoj mreži.

3. Napišite fundamentalnu jednadžbu prometnog toka!q = k x vs

gdje je:q – protokk – gustoćavs – srednja prostorna brzina

4. Vrste prometnih tokova!a) prema kontinuitetu

neprekinuti prometni tok prekinuti prometni tok

b) prema sastavu homogeni nehomogeni

c) prema stanju toka tijekom vremena stacionarni nestacionarni

5. Što je PGDP?PGDP (engl. AADT) – prosječni godišnji dnevni promet (voz/dan) – ukupan godišnji protok podijeljen sa 365.

6. Što je PDP?PDP (engl. ADT) – prosječni dnevni promet (voz/24h) – protok izmjeren u periodu većem od jednog dana, a manjem od godine dana.

7. Sat vršnog opterećenja („buys hour“) predstavlja 60 uzastopnih minuta s najvećim prometnim opterećenjem. Koeficijent koncentracije prometa za vršno satno opterećenje određen je izrazom.

K vs=QvsQDN

Gdje je: Kvs – koeficijent koncentracije prometa za vršni satQvs – promet u vršnom satuQDN – ukupni dnevni promet

8. Mjerenja na cestovnim prometnicama mogu biti:- Mjerenja prometa u točki/presjeku- Mjerenja na kratkoj udaljenosti (do 10m)- Mjerenja duž ceste (najmanje 0,5 km)- Korištenjem pokretnog promatrača u toku vozila- Simultanim uzimanjem uzorka na širem području

9. Nabrojite makroskopske parametre prometnog toka!19

Tok ili protok [q] prosječna brzina [v] (prostorna i vremenska) prosječna gustoća [k]

10. Nabrojite mikroskopske parametre prometnog toka!a. prostorni i vremenski interval slijeđenja vozila (headway)b. prostorni i vremenski razmak (GAP)

11. PROTOK je količina (broj) prometnih entiteta (vozila/pješaka/) koji protječu kroz jedinicu površine/prolaze kroz zadani presjek prometnice u jedinici vremena (najčešće jednog sata). Pod pojmom protok vozila podrazumijeva se broj vozila koja prođu kroz promatrani presjek prometnice u jedinici vremena u jednom smjeru za jednosmjerne prometnice ili u oba smjera za dvosmjerne prometnice Protok kod pješačkog toka iskazuje se brojem pješaka na putu širine jedan metar u 1 sekundi, 1 minuti ili 1 satu pa se često naziva i tok po jedinici širine (flow rate per unit with).

Formula:q = N/T [voz/h]

q – veličina toka vozila [voz/h]N – količina izbrojenih vozilaT – vrijeme promatranja [h]

Između veličine toka i „headwaya“ postoji inverzni odnos:

Q=1 / hh – srednja vrijednost intervala slijeđenja

Što je rata toka? Ako je brojanje rađeno u vremenskom intervalu manjem od jednog sata, onda se taj

volumen prevodi u satni što se u stručnoj literature često naziva ratom toka (flow rate).

12. Gustoća toka vozila na cestovnoj prometnici definirana je kao ukupan broj vozila koja se u trenutku promatranja nalaze uzduž određene dionice.

13. Trenutačna brzina vozila [vi] mjeri se radarom ili induktivnim petljama razmještenim na malim udaljenostima

14. Brzina pormetnog toka može se izraziti kao srednja prostorna vrzina „vs“ ili kao srednja vremenska brzina „vt“.

15. Srednja vremenska brzina (vt) toka vozila izračunava se kao aritmetička sredina trenutnih brzina od N opažanja (trenutna brzina u određenoj točki izmjerena radarom u trenutku (dt) ):

v t=1N∑

i=1

N

v i

16. Srednja prostorna brzina (vs) utvrđuje se preko srednjeg vremena potrebnog da vozilo prijeđe udaljenost „l“, tj. vrijedi:

vs=l

1N∑

j

N

t j

Gdje je: t j=lv j

Vj je brzina j-tog vozila na promatranoj dionici.

17. Koliko iznosi kapacitet ceste?a. Kapacitet ceste se kreće između 1900 i 2400 vozila u satu po jednom prometnom

traku.

18. Funkcionalne ovisnosti osnovnih parametara prometnog toka u idealiziranim uvjetima

20

Pretpostavlja se da veličina protoka φ raste od ishodišta do točke optimalne koncentracije/iskorištenja kapaciteta kopt koje predstavlja propusnu moć odnosno maksimalni protok φmax . Pri većoj koncentraciji nastaje zagušenje i protok opada sve do točke kmax kada postaje jednak nuli.

19. Koliko iznosi kapacitet pješačke prometnice?a. Kapacitet pješačke prometnice:

i. Ravne površine:1. 4000 do 5000 pj/m∙h – EU, USA2. protoci 5000 do 6000 pj/m∙h – Bliski istok (veći “k”)

ii. Stubišta: silazak 4000 pj/m∙h, penjanje 3000 pj/m∙h (manje“v”)iii.

20. Što je vremenska koncentracija ili zauzeće (occupancy)?Odnos između vremena zaposjednutosti detektora i ukupnog vremena mjerenja varijable.

21. Što je brzina vožnje?Brzina vožnje je duljina pređenog puta podjeljena s prosječnim vremenom vožnje svih vozila

(bez vremena stajanja vozila) 22. Što je brzina putovanja?

Brzina putovanja je duljina pređenog puta podjeljena s prosječnim vremenom vožnje svih vozila, uključujući i vremena stajanja vozila

s – prosječna brzina putovanje (km/h)L – duljina odsječka/segmenta ceste (km)ti – vrijeme vožnje i-tog vozila kroz segment ceste (h)n – broj opserviranih vremena i

- prosječno vrijeme

21

vožnje kroz odsječak L (h)23. Što je brzina slobodnog toka?

Brzina slobodnog toka je brzina vožnje u uvjetima neometanog toka (mala gustoća odnosno volumen prometa), kad vozači voze željenom brzinom

24. Što je vremenski interval slijeđenja vozila?Vremenski interval slijeđena vozila (time headway) je vremenski razmak u sekundama između najisturenijih točaka dva uzastopna vozila (prednji branik) ili pješaka.

h=1q h= sv

25. Što je prostorni interval slijeđenja vozila?Prostorni prostorni interval slijeđenja vozila (space headway, spacing) je prostorni razmak u metrima između najisturenijih točaka dva uzastopna vozila (prednji branik) ili pješaka.

s=h×v ; s=1k

26. Što je GAP?GAP je vremenski razmak/praznina (time gap) ili prostorni razmak/praznina (space gap ili clearance) između dva uzastopna vozila (pješaka) koja prolaze kroz jednu točku mjereno od zadnje naisturenije točke/branika/prvog vozila (pješaka) i prednje naisturenije točke/branika/uzastopnog vozila.

27. Greenshields je razradio dvodimenzionalni model „brzina-gustoća“. Metodom najmanjeg kvadrata utvrdio je linearne funkcije koje se zadovoljavajuće slažu s empirijskim podacima za tokove.

28. Zasićeni tok počinje pri onoj gustoći (koncentraciji) vozila gdje počinje zagušenje protoka, odnosno nakon „optimalne“ brzine s maksimalnim protokom.

29. Linearni model „brzina-koncentracija“ ima opću formulaciju

TERMINALNI SUSTAVI I PROCESI

1. Što su terminali?Terminali su posebni relativno izdvojeni dijelovi mrežne infrastrukture u kojima se obavljaju početne (ulazne) i završne (izlazne) funkcije te pomoćne i adaptivne funkcije (konsolidacija tereta, dispečing, skladištenje, prekrcaj, opskrba, itd.). U terminalima, putnik, roba i informacija ulaze u sustav, adaptiraju se za prijevoz ili prijenos mrežom, te izlaze iz sustava nakon obavljene usluge.

2. Vrste terminala.

22

3. Za prikaz funkcija terminala poželjno je koristiti input-output dijagrame procesa uz odgovarajuću razinu dekompozicije i detaljiziranosti prikaza. Transportni entiteti (putnici, roba, informacije) te prometni entiteti (vozila i dr.) čine osnovne inpute u procese koji se odvijaju u terminalu.

4. Što su facilitatori procesa?Facilitatori procesa su odgovarajući objekti i uređaji koji omogućuju obavljanje funkcije terminala. Izlaz iz procesa su ukrcana ispravna vozila s korisnim teretom te nepoželjni outputi: otpad, onečišćenja i dr.

5. Input-output model procesa u terminalu.

6. Performance terminala bitno predodređuju ukupnu kvalitetu usluge tako da prometni inženjeri i marketeri trebaju dobro istražiti veličinu i strukturu potražnje, vremenske varijacije, gravitacijsko područje terminala, troškove, itd. Performance terminala općenito se mogu iskazati pokazateljima:- prosječno vrijeme provedeno u procesu- varijabilnost trajanja posluživanja- razina sigurnosti odvijanja procesa- razina zaštite korisnika i tereta- troškovi funkcioniranja- učinkovitost i dr.

7. Propusna moć terminala odgovara maksimalnom toku ili količini usluga koja se može obaviti u terminalu u jedinici vremena. Opći modeli i načela vezana za odnose toka, kapaciteta i razine usluge trebaju vrijediti i za procesne tokove u terminalima.

8. Ključni pokazatelji razine usluge terminala za korisnike su:- Dostupnost terminala odnosno vrijeme pristupa do terminala- Vrijeme provedeno u sustavu (na čekanju + posluživanju)- „fer“ cijena usluga

23

- Redovitost i pouzdanost usluge- Sigurnost i zaštićenost- Komof (udobnost)

9. Terminalni sustav je stvaran, dinamički sustav koji obavlja određene funkcije odnosno procese. Pri tome je informacijski sustav dio stvarnog terminalnog sustava čija je funkcija obrada prometnih podataka i permanentna podrška donositeljima odluka.

10. Modeliranje procesa u terminalnom sustavu.Najviša razina je dijagram konteksta kojim se razgraničava obuhvat promatranja i određuju granice procesa. Svaka niža razina dobiva se dekompozicijom koja se nastvalja sve dok se ne dobiju tzv. „primitivne funkcije“ (procesi) koje ne treba dalje razlagati.

11. Objasnite što je UML!UML (unificirani jezik modeliranja/unified modeling language) je grafički jezik za vizualizaciju, specifikaciju, konstrukciju i dokumentiranje kompleksnih i kompliciranih sustava. Korištenje UML-a posebno je pogodno pri objektno-orijenitranom pristupu razvoja kompleksnih sustava.

STOHASTIČNI I DETERMINISTIČKI MODELI REPOVA

2. Teorija redova (masovnog usluživanja) jedna je od metoda operacijskih istraživanja koja proučava procese usluživanja slučajno pristiglih jedinica ili zahtjeva za nekom uslugom koristeći se pritom matematičkim modelima pomoću kojih se ustanovljava međuzavisnost između dolazaka jedinica, njihovog čekanja na uslugu, usluživanja, te na kraju izlaska jedinica iz sustava, sa svrhom da se postigne optimalno funkcioniranje promatranog sustava.

3. Za izračun srednjeg broja korisnika Q u sustavu primjenom analitičkih modela s Poissonovim ulaznim tokom M/M/1 i M/D/1 dovoljno je poznavati opterećenje poslužitelja „ρ“(ro) budući da vrijedi:

Prva oznaka M kaže da je tok dolazaka Markovljev proces, točnije Poissonov proces. Druga oznaka M govori da je trajanje posluživanja distribuirano po eksponencijalnoj razdiobi, odnosno da je konstantno (oznaka D). Treća oznaka govori o broju paralelnih poslužitelja: l ili više (m>l).

4. Stohastični modeli Markovljeva tipa (M/M/1, M/M/m) omogućuju da se relativno jednostavno izračunaju veličine „repa“ i kašnjenje ako se znaju prometno opterećenje i prosječno trajanje posluživanja.

5. Deterministički sustavi (vremena dolazaka i usluživanja konstantna).• U determinističkom sustavu vrijeme dolaska jedinica “ta“ i vrijeme posluživanja (servisa) “ts“ je

unaprijed poznato i konstantno.

• Poznato t određujemo λ ili μ λ = 1 ⁄ ta = const μ = 1/ts = const • Pr. ukoliko je prosječno vrijeme između dva dolaska korisnika jednako 2h, tada je intenzitet

dolaska jednak λ = 1/(2h) = 0.5 korisnika/h (svaki sat dolazi ½ korisnika) • Vrijeme usluživanja na naplatnoj postaji za jedan automobil je 2 min, tada je intenzitet

posluživanja μ = 60/ (2 min) = 30 vozila/h.

6. Pokazatelj iskorištenja odnosno opterećenja sustava (engl.: the traffic intensity) ili stupanj zasićenja (saturiranosti) je odnos intenziteta toka dolazaka i intenziteta posluživanja i označava se s grčkim slovom ρ:

24

Ako je ρ < 1, sustav je stabilan

7. LITTLE-ova formula vrijedi samo za stabilne sustave, odnosno u uvjetima statičke ravnoteže, neovisno o distribuciji dolazaka i posluživanja. Pomoću nje može se odrediti srednje vrijeme čekanja, duljina repa.

8. Koji su osnovni parametri koji određuju model repova?Osnovni parametri koji određuju model repova su:- Distribucija dolazaka (Poissonov ili drugi ulazni tok)- Distribucija vremena posluživanja (eksponencionalna, erlangova, uniformna, itd.)- Broj poslužitelja (1 ili više)- Plan posluživanja (paralelno, serijski, mreža)- Disciplina usluge (prije došao – prije poslužen, ili dr.)- Ulazni izvor (konačan ili beskonačan)- Ograničenost veličine reda

9. Većina analitičkih modela repova pretpostavlja Poissonov ulazni tok odnosno potpuno slučajne, pojedinačne i nezavisne dolaske te statističku ravnotežu.

10. Što je odmjeravanje (trade-off)?Temeljem odmjeravanja (trade off) vremenskih gubitaka i troškova dodatnih kapaciteta ili resursa upravljanja, mogu se utvrditi optimalna ili zadovoljavajuća prometna rješenja.

11. Objasnite vremensko-prostorni dijagram.Vremensko-prostorni dijagram odnosno prostorno-vremenski dijagram može poslužiti kao primarni izvor podataka o prometnom toku i drugim prometnim veličinama. Omogućuju analizu temeljnih veličina prometnog toka u proizvoljnoj rezolucijskoj razini.

TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET

1. Što je tk promet?Teleprometno inženjerstvo ili telekomunikacijski promet je vrsta prometa generirana zahtjevima prijenosa različitih oblika informacija uz zauzimanje kapaciteta telekomunikacijske mreže prema utvrđenim procedurama, odnosno protokolima.

2. Podjela teleprometaTelepromet se odvija žičanim ili bežičnim mrežama uz određen način propagiranja ili komutacije u čvorovima. Signali koji nose informaciju mogu biti analogni ili digitalni.

25

3. Teleprometni sustav s gubicima.U sustavima s gubicima (npr. Telefonske centrale) poziv neće biti prihvaćen ako trenutačno nema slobodnih kapaciteta i on se tretira kao gubitak.

4. Teleprometni sustav s čekanjem.U sustavu s čekanjem ne nastaju gubici nego poruka čeka u memoriji do početka posluživanja. Odnosi se na klasične paketne mreže te mreže s brzim paketnim tehnologijama, uključivo s mobilnim internetom.

5. Vjerojatnost čekanja definirana je kao vjerojatnost da će pristigli entitet morati čekati odnosno to je vjerojatnost da će vrijeme čekanja biti veće od „0“.

PRESLIKAVANJE OPĆIH KONCEPATA NA ZRAČNI I VODNI PROMET

1. Što su brodovi i čamci?Brodovi su veća plovna sredstva duljine ≥ 15 metara, širine ≥ 3 metra, istisnine ≥ 15 tona, dok je čamac manje plovilo pokretano veslima, jedrima ili motorom.

2. Što je luka?Luka, u najširem smislu, je prirodno ili umjetno zaštićen bazen gdje brodovi nalaze zaklon, zaštitu od djelovanja neprijateljskih napadaja, gdje mogu uzeti gorivo, vodu i hranu i izvršiti popravke te prekrcati teret i putnike i gdje mogu odmoriti posadu. U fizičkoj izvedbi morske luke i luke unutarnjih voda su zaštićeni vodeni i odgovarajući kopneni prostori s pripadajućim objektima i tehničkim sredstvima za ukrcaj, prekrcaj iliiskrcaj tereta i putnika.

3. Što je zračni promet?Zračni promet se može definirati kao sustav i proces kojim se ostvaruje prijevoz osoba ili stvari zračnom plovidbom zrakoplova prema utvrđenim pravilima i protokolima.

4. Osnovnu tehničko-tehnološku strukturu sustava zračnog prometa čine:- Mrežna infrastruktura s terminalima i zračnim putovima- Zrakoplovi i letjelice- Sredstva kontrole letenja i vođenja zrakoplova

6. Što su zračne luke?Zračne luke su terminalni podsustavi zračnog prometa u kojima se obavljaju prihvat i otprema zrakoplova, putnika i robe te pripadajuće logističke aktivnosti (održavanje, smještaj i dr.)

26

7. Što je aerodrom?Aerodrom je određeno područje na zemlji ili vodi s pripadajućim objektima i opremom, namijenjeno za slijetanje, uzlijetanje i boravak zrakoplova. (zračna luka je aerodrom za javni zračni promet)

UPRAVLJANJE RIZIKOM

1. Što je rizik?Pojam rizika je neizvjesnost povezana s određenim (lošim) događajima, odnosno izloženost nezgodi ili opasnosti.

2. Što je procjena rizika?Procjena rizika (risk assesment) je niz stručnih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave nepoželjnih događaja u određenom sustavu uz različite scenarije.

3. Što je upravljanje rizikom?Upravljanje rizikom (risk management) je proces kojim mrežni operatori, vlasnici, inženjeri/menađeri donose odluke glede sigurnosti, regulative strukturiranja sustava uz prihvatljiv rizik.

4. Metode procjene rizika.

DODATNO

1. Podjela transporta.Prema transportnim entitetima/predmeta prijevoza ili prijenosa promet se dijeli na:

- Putnički- Teretni (robni)- Promet vijesti

Prema načinu organizacije, promet se dijeli na: linijski promet, slobodan promet, prigodni prometPrema namjeni, tj. prema korisniku usluge, promet se dijeli na: javni, promet za vlastite potrebePrema mjestu odvijanja:

- ako se odvija unutar poslovnog sustava radi se o unutarnjem transportu- ako pak se radi o prijevozu između poslovnih sustava radi se o vanjskom transportu2. Širina normalnog kolosijeka!

a. 1435 mm3. Što je špedicija?

Specijalizirana privredna djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme robe i drugim poslovima koji su s tim u svezi.

27

4. Nacrtajte i objasnite odnos protoka i gustoće. (ima već prije – ovo je samo izdvojeno)

Pretpostavlja se da veličina protoka φ raste od ishodišta do točke optimalne koncentracije/iskorištenja kapaciteta kopt koje predstavlja propusnu moć odnosno maksimalni protok φmax . Pri većoj koncentraciji nastaje zagušenje i protok opada sve do točke kmax kada postaje jednak nuli.

5. Nacrtajte i objasnite odnos protoka i brzine.

Pretpostavlja se da veličina protoka φ raste od ishodišta do točke optimalne srednje prostorne brzine vs,opt koja predstavlja propusnu moć odnosno maksimalni protok φmax. Pri većoj koncentraciji nastaje zagušenje i brzina opada sve do vs kada postaje jednaka nuli.

28