Upload
others
View
6
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Psihološki fenomeni u svetlubihejvioralno-genetičkih studija
Snežana Smederevac
Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
.
1869
Sir Francis Galton
Hereditary Genius
1960
Fuller & Thompson
Behavior Genetics
1972
The Behavior Genetics Association
Inspirisan Darvinovom knjigomPoreklo vrsta (1859), pionir u oblastibihejvioralne genetike.
Eugenika (1883) - genetika se koristi kao osnova za društveno planiranje.
Galton je verovao da se selektivnim “uzgajanjem” ljudske vrste može obezbediti da “najbolje” osobine ostanu u ljudskoj populaciji dok “najgore” mogu biti eliminisane.
Šta se desi kada loši ljudi čuju dobru ideju?
U SAD izmedju 1905. i 1933. nekoliko saveznih država je uvelo zakone na osnovu eugenike, a država je strogo zabranila imigraciju iz Istočne i Južne Evrope.
Cilj je bio “odgajanje” genetički “čiste” američke populacije.
Tokom tog perioda američke istorije, kriminalci, ljudi s niskim IQ, a u nekim slučajevima i žene s vanbračnom decu su sterilisani.
Šta se desi kada loši ljudi čuju dobru ideju?
Vlada nacističke Nemačke se oslanjala na principe eugenike,što je kulminiralo “eutanazijom” mentalno obolelih, fizički hendikapiranih, koji su mogli da “kontaminiraju” čistokrvnu germansku rasu.
Na listi genetički nepoželjnih našli su se Jevreji, Romi, komunisti, katolici, homoseksualci...
Do kraja II svetskog rata “eliminisano” je oko 12 miliona ljudi.
Savremena eugenika
Istraživanje iz 1993. 11% roditelja bi abortiralo dete ako se dokaže sklonost ka razvoju gojaznosti, 75% bi isto učinilo u slučaju da se otkrije neka urođena fizička anomalija, a 43% bi pristalo na genetički inženjering u cilju psihofizičkog poboljšanja svog potomka.
Za potrebe negativne eugenike koriste se mogućnosti moderne genetike - prenatalna dijagnostika.
Molekularna bihejvioralna genetika
Kvantitativna bihejvioralna genetika
Struktura i funkcija gena
HUMAN GENOME PROJECT(1990 – 2003)
1. Oko 23 000 gena imaju ljudi, ali i miševi i crvi
2. Ljudski genom ima mnogo više segmentalnih dupliranja
od ostalih sisara
3. Oko 7% proteinskih porodica su specifične za
kičmenjake
Molekularna bihejvioralna genetika
Kvantitativna bihejvioralna genetika
Struktura i funkcija gena
HUMAN GENOME PROJECT(1990 – 2003)
1. Oko 23 000 gena imaju ljudi, ali i miševi i crvi
2. Ljudski genom ima mnogo više segmentalnih dupliranja
od ostalih sisara
3. Oko 7% proteinskih porodica su specifične za
kičmenjake
Molekularna bihejvioralna genetika
Kvantitativna bihejvioralna genetika
Struktura i funkcija gena
HUMAN GENOME PROJECT(1990 – 2003)
1. Oko 23 000 gena imaju ljudi, ali i miševi i crvi
2. Ljudski genom ima mnogo više segmentalnih dupliranja
od ostalih sisara
3. Oko 7% proteinskih porodica su specifične za
kičmenjake
Molekularna bihejvioralna genetika
Kvantitativna bihejvioralna genetika
Struktura i funkcija gena
HUMAN GENOME PROJECT(1990 – 2003)
1. Oko 23 000 gena imaju ljudi, ali i miševi i crvi
2. Ljudski genom ima mnogo više segmentalnih dupliranja
od ostalih sisara
3. Oko 7% proteinskih porodica su specifične za
kičmenjake
Molekularna bihejvioralna genetika
Kvantitativna bihejvioralna genetika
Struktura i funkcija gena
HUMAN GENOME PROJECT(1990 – 2003)
1. Oko 23 000 gena imaju ljudi, ali i miševi i crvi
2. Ljudski genom ima mnogo više segmentalnih dupliranja
od ostalih sisara
3. Oko 7% proteinskih porodica su specifične za
kičmenjake
Molekularna bihejvioralna genetika
Kvantitativna bihejvioralna genetika
Struktura i funkcija gena
HUMAN GENOME PROJECT(1990 – 2003)
1. Oko 23 000 gena imaju ljudi, ali i miševi i crvi
2. Ljudski genom ima mnogo više segmentalnih dupliranja
od ostalih sisara
3. Oko 7% proteinskih porodica su specifične za
kičmenjake
Molekularna bihejvioralna genetika
Kvantitativna bihejvioralna genetika
Struktura i funkcija gena
HUMAN GENOME PROJECT(1990 – 2003)
1. Oko 23 000 gena imaju ljudi, ali i miševi i crvi
2. Ljudski genom ima mnogo više segmentalnih dupliranja
od ostalih sisara
3. Oko 7% proteinskih porodica su specifične za
kičmenjake
Hromozom 1: Obuhvata 4316 gena – geni za
Parkinsonovu bolest, tiroidne hormone, Alchajmerovu bolest, cancer prostate, mikrocefaliju, ali i za veličinu mozga,
faktore koagulacije krvi itd.
Hromozom 2:Obuhvata 1491 gen – geni za sklerozu, alfa
lanac hemoglobina itd.
Hromozom 3:Obuhvata 1100 do 1500 gena – geni za autizam, kataraktu, diabetes, sintezu
enzima itd.
TRENUTNO RAZUMEVANJE GENSKE OSNOVE NEKIH POREMEĆAJA I OSOBINA
Poremećaj Obrazac nasleđivanja Mapirani geni
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
TRENUTNO RAZUMEVANJE GENSKE OSNOVE NEKIH POREMEĆAJA I OSOBINA
Poremećaj Obrazac nasleđivanja Mapirani geni
Hantingtonova bolestRetka autozomno
dominantna mutacija Identifikovan gen na 4 hromozomu sa
nestabilnim trinukleoidnim ponavljanjima
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
TRENUTNO RAZUMEVANJE GENSKE OSNOVE NEKIH POREMEĆAJA I OSOBINA
Poremećaj Obrazac nasleđivanja Mapirani geni
Alchajmerova bolestRedak autozomno
dominantan Identifikovane varijacije na 19 hromozomu, ali i na
hromozomima 1 i 10 –uzrokuju mutacije proteina presenilis
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
TRENUTNO RAZUMEVANJE GENSKE OSNOVE NEKIH POREMEĆAJA I OSOBINA
Poremećaj Obrazac nasleđivanja Mapirani geni
Fragilno X mentalna retardacija
Nestandardna mutacija X hromozoma
Identifikovana dva gena(FMR1 and 2)
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
TRENUTNO RAZUMEVANJE GENSKE OSNOVE NEKIH POREMEĆAJA I OSOBINA
Poremećaj Obrazac nasleđivanja Mapirani geni
Poremećaj pažnjehiperaktivnost
PoligenskiDopaminski transmiteri(DRD4, DAT1 i DRD5)
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
TRENUTNO RAZUMEVANJE GENSKE OSNOVE NEKIH POREMEĆAJA I OSOBINA
Poremećaj Obrazac nasleđivanja Mapirani geni
Disleksija PoligenskiAberacija hromozoma 6 i 15 (rezultati replikovani)
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
TRENUTNO RAZUMEVANJE GENSKE OSNOVE NEKIH POREMEĆAJA I OSOBINA
Poremećaj Obrazac nasleđivanja Mapirani geni
Shizofrenija Poligenski Hromozomi 1, 5, 6, 10, 13, 15 i 22 (ne postoji konsenzus)
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
TRENUTNO RAZUMEVANJE GENSKE OSNOVE NEKIH POREMEĆAJA I OSOBINA
Poremećaj Obrazac nasleđivanja Mapirani geni
Agresija Poligenski Mutacija na Xhromozomu, MAO Agenu(rezultati nisureplikovani)
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
Molekularna bihejvioralna genetika
Kvantitativna bihejvioralna genetika
Blizanačke, adoptivne i porodične studije
Johnson, Vernon & Feiler(2008)
1955 – 2007: 145 blizanačkih studija
85 000 parova MZ100 000 parova DZ
Aditivni genski i nedeljenisredinski uticaji obuhvatajunajveći deo varijanse osobina ličnosti
Molekularna bihejvioralna genetika
Kvantitativna bihejvioralna genetika
Blizanačke, adoptivne i porodične studije
Johnson, Vernon & Feiler(2008)
1955 – 2007: 145 blizanačkih studija
85 000 parova MZ100 000 parova DZ
Aditivni genski i nedeljenisredinski uticaji obuhvatajunajveći deo varijanse osobina ličnosti
Molekularna bihejvioralna genetika
Kvantitativna bihejvioralna genetika
Blizanačke, adoptivne i porodične studije
Johnson, Vernon & Feiler(2008)
1955 – 2007: 145 blizanačkih studija
85 000 parova MZ100 000 parova DZ
Aditivni genski i nedeljenisredinski uticaji obuhvatajunajveći deo varijanse osobina ličnosti
Molekularna bihejvioralna genetika
Kvantitativna bihejvioralna genetika
Blizanačke, adoptivne i porodične studije
Johnson, Vernon & Feiler(2008)
1955 – 2007: 145 blizanačkih studija
85 000 parova MZ100 000 parova DZ
Aditivni genski i nedeljenisredinski uticaji obuhvatajunajveći deo varijanse osobina ličnosti
Molekularna bihejvioralna genetika
Kvantitativna bihejvioralna genetika
Blizanačke, adoptivne i porodične studije
Johnson, Vernon & Feiler(2008)
1955 – 2007: 145 blizanačkih studija
85 000 parova MZ100 000 parova DZ
Aditivni genski i nedeljenisredinski uticaji obuhvatajunajveći deo varijanse osobina ličnosti
Nasleđe, sredina i interakcije
• Genotip + sredina = fenotip
• Genotip + sredina + genotip x sredina = fenotip
Korelacija između gena i sredine
Interakcija između gena i sredine
Razlika između korelacije i interakcije
Korelacija između gena i sredine
Interakcija između gena i sredine
Izloženost uslovima sredine zavisi od genotipa
pojedinca.
Korelacija između gena i sredine
Interakcija između gena i sredine
Dva genotipa reaguju različito na drugačije
sredinske uslove.
PASIVNA
AKTIVNA
REAKTIVNA
Roditelji obezbeđuju genski materijal
Roditelji struktuiraju socijalno i emocionalno
okruženje
Roditelji kreiraju okruženje u skladu sa
svojim genotipom i ono je usklađeno s
genotipom deteta
Korelacija između gena i sredine
PASIVNA
AKTIVNA
REAKTIVNA
Roditelji obezbeđuju genski materijal
Roditelji struktuiraju socijalno i emocionalno
okruženjeRoditelji kreiraju
okruženje u skladu sa svojim genotipom i ono
je usklađeno s genotipom deteta
Korelacija između gena i sredine
PASIVNA
AKTIVNA
REAKTIVNA
Roditelji obezbeđuju genski materijal
Roditelji strukturiraju socijalno i emocionalno
okruženjeRoditelji kreiraju
okruženje u skladu sa svojim genotipom i ono
je usklađeno s genotipom deteta
Korelacija između gena i sredine
PASIVNA
AKTIVNA
REAKTIVNA
Roditelji obezbeđuju genski materijal
Roditelji struktuiraju socijalno i emocionalno
okruženje
Roditelji kreiraju okruženje u skladu sa
svojim genotipom i ono je usklađeno s
genotipom deteta
Korelacija između gena i sredine
PASIVNA
AKTIVNA
REAKTIVNA
Korelacija između gena i sredine
PASIVNA
AKTIVNA
REAKTIVNA
Korelacija između gena i sredine
PASIVNA
AKTIVNA
REAKTIVNA Detetove nasledne karakteristike utiču na
ponašanje drugih prema njemu
Korelacija između gena i sredine
PASIVNA
AKTIVNA
REAKTIVNA
Korelacija između gena i sredine
PASIVNA
AKTIVNA
REAKTIVNA
Korelacija između gena i sredine
PASIVNA
AKTIVNA
REAKTIVNA
Dete bira ili kreira ono okruženje koje je
kompatibilno s njegovim genskim karakteristikama
Korelacija između gena i sredine
PASIVNA
AKTIVNA
REAKTIVNA
Najdirektnija ekspresija genotipa
Korelacija između gena i sredine
PASIVNA
AKTIVNA
REAKTIVNA
Korelacija između gena i sredine
Aktivna korelacija
gena i sredine
Rektivna korelacija
gena i sredine
Pasivna korelacija
gena i sredine
Starost
Ob
im u
tica
jaVeliki
Mali
Korelacija između gena i sredine
Okruženje utiče na ispoljavanje gena
Osetljivost na okruženje može biti pod uticajem
genskih faktora
Interakcija gena i sredine
Okruženje utiče na ispoljavanje gena
Osetljivost na okruženje može biti pod uticajem
genskih faktora
OSOBINE LIČNOSTI
Depresija i kriminalitet
Interakcija gena i sredine
Okruženje utiče na ispoljavanje gena
Osetljivost na okruženje može biti pod uticajem
genskih faktora
Interakcija gena i sredine
Sredinski činioci su u interakciji s našim telesnim
genetičkim sistemom
Interakcija gena i sredine
Okruženje utiče na ispoljavanje gena
Osetljivost na okruženje može biti pod uticajem
genskih faktora
LETO
PROLEĆE
Interakcija gena i sredine
Primeri – Pima Indijanci
Primeri – Pima Indijanci
Tip D (intelektualna superiornost)
Tip C ( prosečna inteligencija)
Tip B ( mentalna retardacija)
Tip A ( duboka mentalna retardacija)
Pro
cen
jen
i IQ
sko
r
Deprivirano Prosečno
Kvalitet okruženjaStimulativno
Rang IQ za svaki tip
Irving Gottesman: Limit-Setting Model(reaction rang)
Tip D (intelektualna superiornost)
Tip C ( prosečna inteligencija)
Tip B ( mentalna retardacija)
Tip A ( duboka mentalna retardacija)
Pro
cen
jen
i IQ
sko
r
Deprivirano Prosečno
Kvalitet okruženjaStimulativno
Rang IQ za svaki tip
Irving Gottesman: Limit-Setting Model(reaction rang)
Tip D (intelektualna superiornost)
Tip C ( prosečna inteligencija)
Tip B ( mentalna retardacija)
Tip A ( duboka mentalna retardacija)
Pro
cen
jen
i IQ
sko
r
Deprivirano Prosečno
Kvalitet okruženjaStimulativno
Rang IQ za svaki tip
Irving Gottesman: Limit-Setting Model(reaction rang)
Tip D (intelektualna superiornost)
Tip C ( prosečna inteligencija)
Tip B ( mentalna retardacija)
Tip A ( duboka mentalna retardacija)
Pro
cen
jen
i IQ
sko
r
Deprivirano Prosečno
Kvalitet okruženjaStimulativno
Rang IQ za svaki tip
Irving Gottesman: Limit-Setting Model(reaction rang)
Tip D (intelektualna superiornost)
Tip C ( prosečna inteligencija)
Tip B ( mentalna retardacija)
Tip A ( duboka mentalna retardacija)
Pro
cen
jen
i IQ
sko
r
Deprivirano Prosečno
Kvalitet okruženjaStimulativno
Rang IQ za svaki tip
Irving Gottesman: Limit-Setting Model(reaction rang)
Obična braća i sestre
Monozigotni blizanci
Dizigotni blizanci
BRAT ILI SESTRA 1
BRAT ILI SESTRA 2
BLIZANAC 1 BLIZANAC 2 BLIZANAC 1 BLIZANAC 2
OBIČNI BRAT I SESTRA RAZVIJAJU SE U
RAZLIČITIM TRUDNOĆAMA I DELE
50% GENSKE SLIČNOSTI
DIZIGOTNI BLIZANCI RAZVIJAJU SE U ISTOJ TRUDNOĆI ALI DELE
50% GENSKE SLIČNOSTI
MONOZIGOTNI BLIZANCI RAZVIJAJU SE
U ISTOJ TRUDNOĆI I DELE 50% GENSKE
SLIČNOSTI
Zašto blizanci?
Obična braća i sestre
Monozigotni blizanci
Dizigotni blizanci
BRAT ILI SESTRA 1
BRAT ILI SESTRA 2
BLIZANAC 1 BLIZANAC 2 BLIZANAC 1 BLIZANAC 2
OBIČNI BRAT I SESTRA RAZVIJAJU SE U
RAZLIČITIM TRUDNOĆAMA I DELE
50% GENSKE SLIČNOSTI
DIZIGOTNI BLIZANCI RAZVIJAJU SE U ISTOJ TRUDNOĆI ALI DELE
50% GENSKE SLIČNOSTI
MONOZIGOTNI BLIZANCI RAZVIJAJU SE
U ISTOJ TRUDNOĆI I DELE 50% GENSKE
SLIČNOSTI
Zašto blizanci?
Obična braća i sestre
Monozigotni blizanci
Dizigotni blizanci
BRAT ILI SESTRA 1
BRAT ILI SESTRA 2
BLIZANAC 1 BLIZANAC 2 BLIZANAC 1 BLIZANAC 2
OBIČNI BRAT I SESTRA RAZVIJAJU SE U
RAZLIČITIM TRUDNOĆAMA I DELE
50% GENSKE SLIČNOSTI
DIZIGOTNI BLIZANCI RAZVIJAJU SE U ISTOJ TRUDNOĆI ALI DELE
50% GENSKE SLIČNOSTI
MONOZIGOTNI BLIZANCI RAZVIJAJU SE
U ISTOJ TRUDNOĆI I DELE 100% GENSKE
SLIČNOSTI
Zašto blizanci?
h2=2(r(MZ)-r(DZ))
Falkonerov indeks heritabilnosti
Biometrijski metod
Kovarijansa C MZ = 1DZ = 1
Blizanac 1 Blizanac 2
Kovarijansa A MZ = 1
DZ = 0,5ADITIVNI GENSKI UTICAJAC DELJENA SREDINAE NEDELJENA SREDINA
Univarijatni biometrijski model
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1
IQ odrasli
IQ deca
Problemi sa čitanjem
Osobine ličnosti
Shizofrenija
Depresivni poremećaj
Autizam
Hiperaktivnost
A
C
E
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1
IQ odrasli
IQ deca
Problemi sa čitanjem
Osobine ličnosti
Shizofrenija
Depresivni poremećaj
Autizam
Hiperaktivnost
A
C
E
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1
IQ odrasli
IQ deca
Problemi sa čitanjem
Osobine ličnosti
Shizofrenija
Depresivni poremećaj
Autizam
Hiperaktivnost
A
C
E
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1
IQ odrasli
IQ deca
Problemi sa čitanjem
Osobine ličnosti
Shizofrenija
Depresivni poremećaj
Autizam
Hiperaktivnost
A
C
E
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1
IQ odrasli
IQ deca
Problemi sa čitanjem
Osobine ličnosti
Shizofrenija
Depresivni poremećaj
Autizam
Hiperaktivnost
A
C
E
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1
IQ odrasli
IQ deca
Problemi sa čitanjem
Osobine ličnosti
Shizofrenija
Depresivni poremećaj
Autizam
Hiperaktivnost
A
C
E
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1
IQ odrasli
IQ deca
Problemi sa čitanjem
Osobine ličnosti
Shizofrenija
Depresivni poremećaj
Autizam
Hiperaktivnost
A
C
E
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1
IQ odrasli
IQ deca
Problemi sa čitanjem
Osobine ličnosti
Shizofrenija
Depresivni poremećaj
Autizam
Hiperaktivnost
A
C
E
McGuffin, P., Riley, B, & Plomin, R. (2001) Toward behavioral genomics. Science, 291, 1232-1249
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1
IQ odrasli
IQ deca
Problemi sa čitanjem
Osobine ličnosti
Shizofrenija
Depresivni poremećaj
Autizam
Hiperaktivnost
A
C
E
Neuroticizam Ekstraverzija Otvorenost Prijatnost Savesnost
Riemann et al. (1997) 0.52 0.56 0.53 0.47 0.53
Jang et.al (1998) 0.49 0.50 0.46 0.44 0.46
Loehlin et al. (1998) 0.58 0.57 0.56 0.51 0.52
Waller (1999) 0.42 0.49 0.58 0.33 0.46
M 0.50 0.53 0.53 0.44 0.49
Rezultati blizanačkih studija u kojima je primenjen NEO-PI-R
Biometrijski metod
Multivarijatni biometrijski model
Riemann, R., Kandler,C. & Bleidorn, W (2012). Behavioral genetic analyses of parent twin relationship quality. Personality and Individual Differences, 53, 398 – 404.
Riemann, R., Kandler,C. & Bleidorn, W (2012). Behavioral genetic analyses of parent twin relationship quality. Personality and Individual Differences, 53, 398 – 404.
KVALITET ODNOSA
OSOBINE LIČNOSTI RODITELJA
Riemann, R., Kandler,C. & Bleidorn, W (2012). Behavioral genetic analyses of parent twin relationship quality. Personality and Individual Differences, 53, 398 – 404.
Na kvalitet odnosa otac –dete veliki uticaj ostvaruje
deljena sredina
Na kvalitet odnosa majka –dete veliki uticaj ostvaruje
nedeljena sredina
KVALITET ODNOSA
OSOBINE LIČNOSTI RODITELJA
Nasledni, sredinski i psihološki činioci mentalnog zdravlja
Snežana Smederevac, Petar Čolović, Dušanka Mitrović, Jasmina Kodžopeljić, Vojislava Bugarski, Bojana Dinić, Željka Nikolašević, Marija
Semnic, Aleksandra Stojadinović , Tijana Vujanić, Milana Jovanov, Tamara Lazić, Sara Raković, Selka Sadiković, Dina Fesl, Jelena Laketić, Ilija
Milovanović, Milan Oljača, Filip Nenadić, Milan Jordanov, Bojan Branovački, Slobodan Golušin
Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
Medicinski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
Prva blizanačka studija u Srbiji
www.blizanci.rs
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 … …2011
www.blizanci.rs
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 … …2013
Ispitivanja u Nišu, Beogradu, Zrenjaninu
www.blizanci.rs
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 … …2014
U registru preko 900 blizanačkih parova
Ispitan 201 blizanački par
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 … …20142014
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 … …2016 2017 2018 2019 2020 ...
Kreiranje jedinstvene baze podataka koja će biti osnov za istraživanja u psihologiji,
medicini i biologiji
Istraživanje
Prijava Prikupljanje podataka
Istraživanje
Prijava
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
OSOBINE LIČNOSTI
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
NEO -PI- R (McCrae & Costa, 1992)
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
RSQ (Smederevac, Mitrović, Čolović, Nikolašević 2012)
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
SSS V (Zuckerman, 1994 )
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
AQ (Buss & Perry, 1992)
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
Progresivne matrice za napredne (Raven, Raven, & Court, 1999)
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
Wisconsin Card Sorting Test (Grant & Berg, 2003)
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
Trail Making Test (Reitan, 1944)
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
Procena egzekutivnih funkcija pomoću računarski podržanih zadataka
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
PROBLEMI U ADAPTACIJI
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
Psychiatric Diagnostic Screening Questionnaire (Zimmerman, 2002)
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
USPEŠNA ADAPTACIJA
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
Satisfaction With Life Scale (Diener et al., 1985)
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
Upitnik životnih ciljeva (Mitrović iSmederevac, 2011)
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
OSOBINE LIČNOSTIKOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
PROBLEMI U ADAPTACIJIUSPEŠNA ADAPTACIJA
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
OSOBINE LIČNOSTIKOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
PROBLEMI U ADAPTACIJIUSPEŠNA ADAPTACIJA
DELJENI SREDINSKI UTICAJI
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
OSOBINE LIČNOSTIKOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
PROBLEMI U ADAPTACIJIUSPEŠNA ADAPTACIJA
SOCIO-EKONOMSKI STATUS
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
OSOBINE LIČNOSTIKOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
PROBLEMI U ADAPTACIJIUSPEŠNA ADAPTACIJA
PORODIČNA KLIMA
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
OSOBINE LIČNOSTIKOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
PROBLEMI U ADAPTACIJIUSPEŠNA ADAPTACIJA
Family environment scale (Moos & Moos, 1986)
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
OSOBINE LIČNOSTIKOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
PROBLEMI U ADAPTACIJIUSPEŠNA ADAPTACIJA
BES ( Hur & Bouchard 1995; nemačka adaptacija Riemann & Wagner, 2000)
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
OSOBINE LIČNOSTIKOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
PROBLEMI U ADAPTACIJIUSPEŠNA ADAPTACIJA
SOCIOEKONOMSKI STATUSPORODIČNA KLIMA
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
OSOBINE LIČNOSTIKOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
PROBLEMI U ADAPTACIJIUSPEŠNA ADAPTACIJA
SOCIOEKONOMSKI STATUSPORODIČNA KLIMA
NEDELJENI SREDINSKI UTICAJI
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
OSOBINE LIČNOSTIKOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
PROBLEMI U ADAPTACIJIUSPEŠNA ADAPTACIJA
SOCIOEKONOMSKI STATUSPORODIČNA KLIMA
ŽIVOTNI DOGAĐAJI
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
OSOBINE LIČNOSTIKOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
PROBLEMI U ADAPTACIJIUSPEŠNA ADAPTACIJA
SOCIOEKONOMSKI STATUSPORODIČNA KLIMA
Life events list (Plomin et al. 1990 &Saudino et al. 1997)
INSTRUMENTI
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Aa2
c2
e2
OSOBINE LIČNOSTIKOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
PROBLEMI U ADAPTACIJIUSPEŠNA ADAPTACIJA
SOCIOEKONOMSKI STATUSPORODIČNA KLIMA
ŽIVOTNI DOGAĐAJI
INSTRUMENTI
Rezultati
Kovarijansa C MZ = 1DZ = 1
Blizanac 1 Blizanac 2
Kovarijansa A MZ = 1
DZ = 0,5
NASLEDNI, SREDINSKI I PSIHOLOŠKI ČINIOCI MENTALNOG ZDRAVLJA
Reformulisana teorija osetljivosti na potkrepljenje (Gray & McNaughton, 2003)
BAS (behavioral approach system)
BIS (behavioral inhibition system)
FFFS (Fight/Flight/Freeze
system)
Podrazumeva i uslovne i bezuslovne
reakcije na signale nagrade i olakšanje usled izbegavanja
kazne
Reagovanje na sve uslovne stimuluse
(apetitivne i averzivne) kada su one u konfliktnom
odnosu
Reakcije na sve vrste averzivnih draži
24
146
17
32
20
1222
250
55
74 72
58
67
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
BAS BIS Borba Bežanje Blokiranje
NEDELJENASREDINSKAVARIJANSA
DELJENASREDINSKAVARIJANSA
ADITIVNAGENSKAVARIJANSA
Reformulisana teorija osetljivosti na potkrepljenje
53
12
3443
5
360
1
42
52
66
56
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Fizička agresivnost Verbalna agresivnost Bes Hostilnost
NEDELJENASREDINSKAVARIJANSA
DELJENASREDINSKAVARIJANSA
ADITIVNAGENSKAVARIJANSA
Agresivnost
31
46
67
38
34
17
0
0
35 3733
62
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Traženje uzbuđenja iavantura
Traganje za iskustvom Dezinhibicija Osetljivost na dosadu
NEDELJENA SREDINSKAVARIJANSA
DELJENA SREDINSKAVARIJANSA
ADITIVNA GENSKAVARIJANSA
Traženje senzacija
72%
55%
46%
27%
31%
28%
18%22%
Opšta inteligencija Stepen obrazovanja Školski uspeh
10%
30%
50%
70%
90%
NEDELJENA SREDINSKA VARIJANSA
DELJENA SREDINSKA VARIJANSA
ADITIVNA GENSKA VARIJANSA
Opšta inteligencija i školski uspeh
55% 57%48%
43%54%
52%
91%
0%
20%
40%
60%
80%
100%
konzumiranje cigareta konzumiranje alkohola zloupotreba alkohola samostalno propisivanjeterapije
NEDELJENASREDINSKAVARIJANSA
DELJENASREDINSKAVARIJANSA
ADITIVNA GENSKAVARIJANSA
Rizična ponašanja
Hvala na pažnji!