RAKETNE TOPOVNJAČE I DUBROVNIK PRVO TOPNIČKO GAĐANJE

BESPLATNI PRIMJERAKBROJ 230 GODINA VI 6. OUJKA 2009. www.hrvatski-vojnik.hr
EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA 2,00 / CHF 3,50 / SLO EUR 1,80 / SEK 17,00 / NOK 17,00 / DKK 15,50 / GBP 1,30
IS S
N 1
3 3
TIGROVITIGROVITIGROVITIGROVITIGROVITIGROVITIGROVITIGROVITIGROVITIGROVITIGROVIP R V I A M E R I KO - H R VAT S K I C S O M LT
Biološka sigurnost
MIROSLAV VAGNER, HRVATSKI UN-REKORDER
PALUBNI BORBENI AVIONI - SAD
PRVO TOPNIKO GAANJE
HRVATSKI VOJNIK
2
CONTRIBUTING TO PEACE AND STABILITY THROUGH EURO-ATLANTIC INTEGRATION
Croatia, Zagreb - March 5-6 2009
U zagrebakom hotelu Westin 6. oujka 2009. odrava se neformalni sastanak ministara obrane drava Jugoistone Europe, na kojemu e, uz domaina susreta ministra obrane RH Branka Vukelia, sudjelovati ministri obrane i visoki dunosnici ministarstava obrane drava lanica Ameriko-jadranske povelje, Italije, Slovenije, Maarske, Rumunjske, Bugarske, Grke, Turske i Srbije te predstavnici NATO-a.
Na neformalnom sastanku ministara pod nazivom “NATO u Jugoi- stonoj Europi: Doprinos miru i stabilnosti kroz euroatlantske integra- cije“, tema razgovora jesu izazovi i trendovi sigurnosti u Jugoistonoj Europi, nove mogunosti regionalne suradnje u sklopu Ameriko-jadranske povelje, uloga NATO-a u Jugoistonoj Europi kroz suradnju i pomo u reformi sigurnosnog i obrambenog sektora, proširenje NA- TO-a iz perspektive regije i euroatlantskih integracija te doprinos drava miru i stabilnosti kroz mirovne operacije u svijetu.
NEFORMALNI SASTANAK MINISTARA OBRANE DRAVA JUGOISTONE EUROPE
str 02 cijela strana.indd 2 1/25/07 2:39:55 AM
sadraj
Ovih dana Francuska e dovršiti proceduru ratifikacije Protokola o pristupanju Hrvatske Sjevernoatlantskom savezu. Ta politika potpora na
najbolji nain odraava naš stav o spremnosti Hrvatske da ue u NATO. Francuska, koja s Njemakom organizira samit u Strasbourgu i Kehlu, bila
bi izuzetno poašena da Hrvatska pristupi NATO-u baš na tom samitu
7 NOVOSTI IZ MORH-a Ministar Vukeli susreo se s veleposlanikom Velike Britanije i Sjeverne Irske
12 HRVATSKI VOJNI PROMATRAI Hrvatski UN-rekorder
15 NOVOSTI IZ OSRH-a Osma obljetnica OSMVO-a
16 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE
20 BIOLOŠKA SIGURNOST Biotehnološka revolucija i globalna sigurnost
23 ZRAKOPLOVSTVO Palubni borbeni avioni – Sjedinjene Amerike Drave
24 MORNARICA Brodovima protiv balistikih projektila
25 VOJNA POVIJEST Suhoj Su-7
26 PODLISTAK Indonezija 1965.
28 DOMOVINSKI RAT Zapisi Borisava Jovia - memoarsko gradivo o suradnji JNA i srbijanskog vodstva u pripremi i provedbi agresije na Republiku Hrvatsku (III. dio)
29 DUHOVNOST Snaga molitve
30 INFORMATOR Biblioteka, vremeplov, filmoteka, infokutak
31 IZ ZBIRKI VOJNOG MUZEJA Slubena ljetna odora stoernog admirala Svete Letice
M O
R H
I O
S R
H
Tijek obuke pratio je zapovjednik Flotile HRM-a kapetan bojnog broda Marin Stoši, koji je
pohvalio posade dvaju brodova, njihovu uvjebanost i motiviranost, kao i brzinu
svladavanja obuke, te je još jednom izrazio zadovoljstvo pokazanim mogunostima
novonabavljenih raketnih topovnjaa
Uspješno provedena vjeba rezultat je zajednikog uvjebavanja koje na vojnom poligonu
“Gašinci“ od poetka veljae provode naši i ameriki vojnici. Uvjebavanje e trajati do
sredine oujka, kad e CS OMLT, u kojemu je Hrvatska vodea nacija - što je za nas veliko
priznanje, ali i odgovor nost, biti potpuno spreman za upuivanje u misiju
Vrhunski primjer MEUNARODNE SURADNJE
4
RAZGOVOR PUKOVNIK OLIVIER ROUANET
no-stoernu školu OSRH-a. Molimo da se ukratko osvrnete na svoja iskustva školova- nja i boravka u RH.
Kao što ste spomenuli, bio sam polaznik dvanaestog naraštaja Zapovjedno-stoerne škole, godište 2003/2004., i to mi je bilo sjajno iskustvo. U to vrijeme bio sam zapravo jedini strani polaznik, što me je prisililo, odnosno omoguilo mi da brzo napredujem u svladavanju vašeg jezika. To školovanje zasigurno je jedno od iskustava u mojoj karijeri koja su me najviše obogatila. Ono mi je omoguilo da bolje shvatim smjernice,
Hrvatske tenje pristupanju Europskoj uniji i NATO-u imaju veliku potporu Francu- ske, što potvruju i dobri francusko-hrvatski bilateralni odnosi, u kojima se kao jedan od prioriteta istie i suradnja na vojnoobrambe- nom podruju. O vojnom segmentu suradnje izmeu dviju zemalja razgovarali smo s francuskim vojnim izaslanikom u RH, pukovni- kom Olivierom Rouanetom.
Na dunosti ste vojnog izaslanika u Hrvatskoj od 2007., a prije preuzimanja sadašnje dunosti završili ste i Zapovjed-
BROJ 230 / 6. OUJKA 2009.
Pukovnik Olivier Rouanet, vojni izaslanik Republike Francuske u RH
“Ovih dana Francuska e dovršiti proceduru ratifikacije Protokola o pristupanju Hrvatske Sje- vernoatlantskom savezu. Ta politika potpora
na najbolji nain odraava naš stav o spremnosti Hrvatske da ue u NATO. Francuska, koja
s Njemakom organizira samit u Strasbourgu i Kehlu, bila bi izuzetno poašena da Hrvatska
pristupi NATO-u baš na tom samitu
Francuska snano podupire PRIDRUIVANJE HRVATSKE EUR OPSKOJ UNIJI I NATO-u
04-06.indd 4 3/4/09 12:37:16 PM
5
09 .
Hrvatski angaman u okrilju Europske unije u korist stabilnosti regije Dar- fur vrlo je cijenjen. Vijesti o hrvatskim vojnicima koje mi pristiu iz ada ili Afganistana, gdje hrvatski i francuski vojnici dijele kamp Warehouse, potiu me da potvrdim vrlo pozitivne ocjene o njima. Hrvatski se vojnici smatraju ozbiljnima, profesionalnima i ophode se s poštovanjem prema lokalnom stanovništvu
proceduru i naine djelovanja unutar hrvatskih Oruanih snaga. Povrh toga, ono mi je dalo prilike da stvorim kolegijalne i prijateljske veze, koje su ostale do danas. Razumije se da je to iskustvo bilo izvrsna i nenadomjestiva priprema za moj sadašnji posao vojnog izaslanika jer su mi poznavanje okoline, jezika i napose kadrova Oruanih snaga u samom startu omoguili da se lakše snaem u obnašanju nove funkcije.
Kako biste ocijenili svoj dosadašnji mandat na dunosti vojnog izaslanika te odnose naših dviju zemalja na podruju vojno -obrambene suradnje, koja se istie kao jedan od prioriteta ukupne francusko- hrvatske bilateralne suradnje?
Svoj mandat doivljavam kao naslijee koje trebam njegovati. Ako se vojna i obrambena suradnja, izmeu naših dviju zemalja danas moe opisati kao intenzivna i kvalitetna, to je jedno- stavno zato što ona traje, odvija se kontinuirano. Koristim se zacrtanim smjernicama i naporima koje su dosad uloile i hrvatska i francuska strana. Zauzvrat, nastojim i dalje djelovati u istom smjeru, uz prilagoavanje i, ako je mogue, proširivanje i poboljšavanje postojee suradnje. S francuske strane, uivam veliku slobodu djelovanja, što moj posao ini doista uzbudljivim. S hrvatske strane, pak, iskazuje se jednaka elja za zajednikim projektima i jednaka volja da se oni realiziraju. Rezultat naše suradnje odsad se konkretizira na terenu, na operacionalnoj razini,
danas u Afganistanu ili adu, a sutra na nekom drugom poprištu operacija.
Sve se više naših asnika i vojnih strunjaka osposobljava na svim razinama izobrazbe, pa i onoj najvišoj, u vašoj ratnoj školi. Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju na podruju vojnog obrazovanja?
Na podruju vojnog obrazovanja, za poetak smo se odluili posvetiti poticanju uenja francuskog jezika u Hrvatskoj, ponajprije zato što nam se to ini osnovnim preduvjetom za brojne aktivnosti bilateralne suradnje. Štoviše,
drimo da poznavanje francuskog jezika moe biti od vanosti za hrvatsko osoblje razmješte- no u operacijama u frankofonim podrujima (Zapadna Sahara, Libanon, Obala Bjelokosti, ad…) kao i za ono koje slui u okrilju NA- TO-a – gdje je francuski drugi slubeni jezik – te posebice u Bruxellesu, gdje je francuski neizostavan u svakodnevnom ivotu.
Osim toga, mi Hrvatskoj nudimo razliite teajeve, od kojih je najvaniji onaj pri Collège Interarmées de Défense, ekvivalent vaše Ratne škole, koja hrvatskom polazniku omoguava kvalitetno školovanje u trajanju od jedne godine i to u zavidnom okruju, jer se predavanja odr- avaju otprilike tristo metara od Eiffelova tornja, u samom srcu Pariza.
Moram naglasiti da sam dosad nailazio iskljuivo na pozitivne odjeke izobrazbe koju smo nudili, bilo kod samih polaznika bilo kod njihovih nadreenih koji cijene dodatnu vrijednost francuske obuke. Istodobno, hrvatski polaznici uivaju dobar glas, marljivi su i motivirani, ime pridonose tome da njihovi francuski ili drugi strani kolege bolje upoznaju hrvatske Oruane snage.
Što se tie vojno-tehnike suradnje, koje projekte smatrate vrijednima istaknuti?
Francuska obrambena industrija priznata je kao opskrbljiva kvalitetnom opremom i naoruanjem koje se uglavnom upotrebljava u vanjskim operacijama i u teškim uvjetima.
Ona uz to pokriva širok spektar mogunosti, što joj dopušta da, u danom sluaju, odgo- vori gotovo u potpunosti na izazove vezane uz modernizaciju hrvatskih Oruanih snaga. Opredijeliti se za francuski proizvod znai odabrati neovisno rješenje, koje je ujedno kompatibilno standardima NATO-a.
Francuski vojni brodovi esti su gosti Splita i HRM-a, što otvara velike mogunosti za razmjenu znanja i iskustava… Kako ocjenjujete vojnu suradnju s HRM-om i ostalim granama OSRH?
Francuska snano podupire PRIDRUIVANJE HRVATSKE EUR OPSKOJ UNIJI I NATO-u
04-06.indd 5 3/4/09 12:37:16 PM
BROJ 230 / 6. OUJKA 2009.
Francuska eli pridruivanje Hrvat- ske Europskoj uniji.
U toj perspektivi, rastue zanimanje
Hrvatske za pitanja europske sigurnosne i obrambene
suradnje potie nas da odsad ukljuimo Hrvatsku u razliite
europske inicijative u spomenutom
podruju
akademije Saint-Cyr, i ja sam imao prigodu sudjelovati u takvom vojnom mimohodu na Elizejskim poljanama i uvjeravam vas da je to nešto ega se ovjek sjea cijelog ivota.
Htio bih takoer napomenuti da je ceremo- nija uveliana nazonošu šefova drava i vlada utemeljitelja posve nove Unije za Mediteran, meu kojima je, Francuskoj na veliku ast bio i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi.
Pripadnici hrvatskih Oruanih snaga u mirovnim su misijama diljem svijeta, a odnedavno i u misiji EUFOR, u kojoj je Francuska vodea nacija. Imate li kakvih sa- znanja o iskustvima i dojmovima u pogledu suradnje s hrvatskim vojnicima u adu?
Hrvatska odluka da pošalje vojnike u misiju EUFOR, a posebice vojnike specijalnih snaga, svjedoi o vanosti koju Hrvatska pridaje operacijama u sklopu Europske sigurnosne i obrambene politike. Hrvatski angaman u okrilju Europske unije u korist stabilnosti regije Darfur vrlo je cijenjen.
Vijesti o hrvatskim vojnicima koje mi pristiu iz ada ili Afganistana, gdje hrvatski i francuski vojnici dijele kamp Warehouse, potiu me da potvrdim vrlo pozitivne ocjene o njima. Hrvatski se vojnici smatraju ozbiljnima, profesionalnima i ophode se s poštovanjem prema lokalnom stanovništvu.
Hrvatska uskoro oekuje prijam u puno- pravno lanstvo Sjevernoatlantskog saveza. Kao vojni izaslanik zemlje koja je jedna od osnivaica NATO-a, kako procjenjujete spremnost naših Oruanih snaga za Savez i kakvu potporu Hrvatska moe oekivati od Francuske na putu ulaska u NATO i EU?
Slijedom pozitivnog glasovanja u francuskom parlamentu poetkom veljae, Francuska e ovih dana dovršiti proceduru ratifikacije Protokola o pristupanju Hrvatske Sjevernoatlantskom savezu. Ta politika potpora na najbolji nain odraava naš stav o spremnosti Hrvatske da ue u NATO. Francuska, koja s Njemakom organizira samit u Strasbourgu i Kehlu, bila bi izuzetno poašena da Hrvatska pristupi NATO-u baš na tom samitu.
Osim toga, Francuska, kao što je to pokazala tijekom predsjedanja Europskom unijom, eli pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji. U toj perspektivi, rastue zanimanje Hrvatske za pitanja europske sigurnosne i obrambene suradnje potie nas da odsad ukljuimo Hrvatsku u razliite europske inicijative u spomenutom podruju..
Bilateralna suradnja meu našim dvjema mornaricama oslanja se na audit Hrvatske ratne mornarice, koje je Francuska mornarica provela od oujka do listopada 2005. godine. Danas smo poašeni i zadovoljni jer vidimo da je hrvatska ratna mornarica primijenila odreeni broj prijedloga iz audita.
Naša suradnja s Hrvatskom ratnom morna- ricom odsad se usredotouje na odreen broj projekata poput borbe protiv morskih mina ili razmjene iskustava u podruju djelovanja drave na moru. Kao što ste spomenuli, dolazak vojnih brodova prua uvijek priliku za plodonosna zajednika vjebanja.
Usporedo s time, razvijamo suradnju na svim razinama s gotovo svim visokim zapo- vjedništvima hrvatskih Oruanih snaga. Rije je o politiko-vojnim razgovorima, razmjeni iskustava, posjetima dunosnika, teajevima, misijama, zajednikim uvjebavanjima itd.
Prošle godine, za francuski Dan dravnosti prvi put su petorica hrvatskih vojnika koji su bili u misiji UNDOF dobili ast da sudjeluju u mimohodu na Elizejskim poljanama. Moli- mo da to ukratko prokomentirate.
etrnaestog srpnja prošle godine, predsjednik Sarkozy je odluio posebnu ast iskazati UN-u, pozivajui odreeni broj vojnika iz razliitih kontingenata da sudjeluju u mimohodu na Elizejskim poljanama. Kad smo za tu prigodu kontaktirali odgovarajue hrvatske vlasti, bili smo vrlo sretni zbog njihove izuzetno pozitivne reakcije i tako su petorica hrvatskih vojnika mogli sudjelovati u tom dogaaju, koji se, mislim, za svakog od njih pokazao kao nezaboravno iskustvo. Kao kadet
6
7
09 .
Ministar obrane Branko Vukeli susreo se s veleposlanikom Velike Britanije i Sjeverne Irske, NJ.E. Davidom Greameom Bluntom. Na sastanku je sa zadovoljstvom konstatirano da je suradnja na podruju obrane dviju zemalja iznimno dobra i da u razliitim segmentima postoji mogunost kvalitetne nado- gradnje. Ministar Vukeli izrazio je zahvalnost na potpori u procesu ulaska u NATO. Veleposlanik Blunt rekao je da njegova zemlja visoko cijeni hrvatsko sudjelovanje u mirovnim misijama i hrvatski doprinos global- noj sigurnosti, a pripadnike naših Oruanih snaga smatra iznimno kvalitetnima. Ministar obrane Branko Vukeli i veleposlanik David Gream Blunt razmijenili su mišljenja o hrvatskom pridruivanju NATO-u i procesu pridruivanja EU-u. Sloili su se da je suradnja u regiji velik doprinos stabilnosti. Ministar Vukeli istaknuo je da e predstojei sastanak ministara obrane Jugoistone Europe biti daljnji korak u izgradnji odnosa na tom podruju.
Ministar obrane Branko Vukeli i naelnik Glavnog stoera OSRH general zbora Josip Luci te dravni tajnik Mate Raboteg i zamjenik naelnika GSO- SRH-a general pukovnik Slavko Bari odrali su 27. veljae sastanak s elnicima Zrakoplovno-tehnikog zavoda u Velikoj Gorici i predstavnicima Samo- stalnog sindikata djelatnika u zrakoplov- stvu te potom i sastanak s djelatnicima ZTZ-a. U razgovoru s djelatnicima ZTZ-a, ministar Vukeli još je jednom istaknuo kako se ZTZ izdvaja iz sustava MORH-a sa svrhom da mu se omogui
razvoj i trišno poslovanje, a ekonomska studija dokazuje da ZTZ ima perspektivu. Izdvajanjem iz sustava MORH-a, ZTZ e moi ostvarivati vlastite priho- de i djelatnici e moi biti plaeni na trišnim osnovama, a MORH, odnosno Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, i dalje e ostati jedan od najvanijih klijenata Zavoda. Istaknuto je kako je napravljen i plan potreba OSRH-a za uslugama ZTZ-a za razdoblje 2009.-2013., u kojem se i oekuje trišno pozicioniranje Zavoda. Na sastanku s elnicima ZTZ-a dravni tajnik Mate Raboteg izvijestio je
kako se, prema poslovnom planu izdvajanja, oekuje da se za tri tjedna dovrše svi potrebni akti za poetak samostalnog poslovanja ZTZ-a poevši od travnja ove godine, u skladu sa zakljukom Vlade RH. Dodao je da su u tijeku aktivnosti vezane uz procjenu imovine budue dravne tvrtke, uknjibu nekretnina, izradu prijedloga sporazuma za prela- zak djelatnika u novu tvrtku odnosno rješavanje njihova statusa te priprema ugovora kojim e se regulirati odnosi izmeu MORH-a i ZTZ-a nakon njegova izdvajanja. OJI
Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra obrane Branka Vukelia, 26. veljae imenovala je dravnim tajnikom Ministarstva obrane Pjera Šimunovia, dosadašnjeg ravnatelja Uprave za obrambenu politiku. Dravni tajnik Šimunovi roen je 8. sijenja 1962. u Splitu. Diplomirao je talijanski jezik i komparativnu knjievnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao iz podruja ratnih studija na King’s Collegeu u Londonu. U bogatoj profesionalnoj karijeri, meu ostalim, bavio se novinarstvom i producentskim radom, a radio je i za novinsku kuu BBC World Service Radio u Londonu, gdje je pratio vanjsku politiku. Autor je mnogih politikih i obram-
benih studija s podruja mirovnih operacija ratnih sukoba, vojne industrije i euroatlantskih integracija, objavljenih u specijaliziranim meunarodnim publikacijama, kao što su Europe, The Journal of Slavic Military Studies, Internati- onal Peacekeeping i druge. U posljednjih deset godina aktivan je kao dunosnik Vlade RH. Od 1998. u Ministarstvu vanjskih poslova obavlja razliite dunosti, a u oujku 2004. imenovan je pomonikom ministra i nacionalnim koordi- natorom za NATO. Šimunovi je od kolovoza 2008. u MORH-u, gdje je dosad obnašao dunost ravnatelja Uprave za obrambenu politiku. Nositelj je Spomenice Domovinskog rata 1991.-1992. OJI
Ministar obrane posjetio ZRAKOPLOVNO-TEHNIKI ZAVOD
Ministar Vukeli susreo se s veleposlanikom VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE
Pjer Šimunovi imenovan novim DRAVNIM TAJNIKOM MORH-a Sn
im io
D av
or K
IR IN
8
Marija ALVIR, snimio Davor KIRIN
RAKETNE TOPOVNJAE VUKOVAR i DUBROVNIK
Tijek obuke pratio je zapovjednik Flotile HRM-a kapetan bojnog broda Marin Stoši, koji je pohvalio posade dvaju brodova, njihovu uvjebanost i motiviranost, kao i brzinu svladavanja obuke, te je još jednom izrazio zadovoljstvo
pokazanim mogunostima novonabavljenih raketnih topovnjaa
Hrvatska ratna mornarica nastavlja s obukom posada raketnih topovnjaa Vukovar i Dubrovnik, a u sklopu obuke provedene od 23. do 27. veljae posade tih dvaju novih brodova u sastavu Flotile HRM-a izvele su 26. veljae prvo topniko gaanje.
Gaanju, kojim je zapovijedao kapetan fregate Milan Blaevi, prethodio je teorijski dio obuke za topnike te obuka strojara i radarista, a u skladu s ugovornim obvezama obuku su proveli instruktori iz finske tvrtke Patria. Uz daljinsko gaanje
BROJ 230 / 6. OUJKA 2009.
PRVO TOPNIKO GAANJE
9
09 .
PRVO TOPNIKO GAANJE Uz daljinsko gaanje topovima 57 mm, kakve imaju i ostale topovnjae iz sastava Flotile, te 23 mm, koji su prvi put u uporabi u HRM-u, u suradnji s HRZ-om obavljeno je i testiranje sustava za upravljanje paljbom 9 LV 225 tako što su u simuliranim borbenim uvjetima posade pratile nalet zrakoplova Pilatus iz 93. ZB Zemunik
topovima 57 mm, kakve imaju i ostale topovnja- e iz sastava Flotile, te 23 mm, koji su prvi put u uporabi u HRM-u, u suradnji s HRZ-om obavljeno je i testiranje sustava za upravljanje paljbom 9 LV 225 tako što su u simuliranim borbenim uvjetima posade pratile nalet zrakoplova Pilatus iz 93. ZB Zemunik. U suradnji sa Zapovjedništvom za potporu, pripadnici HRM-a obavili su pregled i testiranje uskladištenog streljiva, a testirani sustav pokazao je visoke sposobnosti u protuzrakoplov- noj te napose proturaketnoj obrani.
Zajedno sa svojim posadama obuavali su se i zapovjednici dvaju brodova, porunici fregate Sran Bili (RTOP-41 Vukovar) i Drago Šimi (RTOP-42 Dubrovnik), a voditelj Orunog brodskog odreda porunik korvete Nikola Baši izrazio je uime topnika zadovoljstvo provede- nim gaanjem. Zapovjednik gaanja Blaevi istaknuo je da je to kruna tog dijela obuke, kojim je ujedno provjeren topniki sustav te utvreno da su topovi ispravni. Izraavajui zadovoljstvo uspješnom suradnjom sa zrakoplov- stvom, napomenuo je da e i ubudue nastojati provoditi obuku uz njihovu potporu. Takoer je napomenuo da su, uz posade brodova Vukovar i Dubrovnik, u obuci sudjelovali i topnici s drugih topovnjaa iz sastava Flotile HRM-a te iz Središta za obuku HRM-a, kao i topnici NCP Remontnog brodogradilišta Šibenik. Usporedno se provodila i obuka za strojare te za elektro- nike sustave i sustave za upravljanje paljbom, u koje su, uz posade brodova i djelatnike SzO HRM-a, bili ukljueni i djelatnici Pomonog centra za elektroniku Split.
Tijek obuke pratio je i zapovjednik Flotile HRM-a kapetan bojnog broda Marin Sto- ši, koji je pohvalio posade dvaju brodova, njihovu uvjebanost i motiviranost te brzinu svladavanja obuke, napomenuvši da su zadovoljstvo izrazili i finski instruktori. Kao elnik tima koji je od poetka pratio nabavu topovnjaa klase Helsinki, naglasio je da su brodovi dobro odravani i stoga u dobrom stanju te da imaju velike sposobnosti kao ofenzivni odnosno napadni brodovi, ali i kao brodovi za obavljanje zadaa Obalne strae, a dodao je i da ispunjavaju niz normi koje i NATO zahtijeva. Još jednom je izrazio zadovoljstvo pokazanim mogunostima novonabavljenih raketnih topovnjaa, koje su potkraj sijenja predstavljene široj javnosti, zakljuivši da je to veliki napredak u sustavu HRM-a.
08,09.indd 9 3/4/09 12:44:45 PM
10
PRVI AMERIKO-HRVATSKI CS OMLT
Postupanja i procedure u sluaju napada na konvoj bili su tema situacijske vjebe kojom je prvi ameriko-hrvatski CS OMLT predstavio svoju uvjebanost i obuenost za sudjelovanje u misiji ISAF u Afganistanu. Vjeba je odrana 26. veljae na vojnom poligonu “Ga- šinci“, a osim pripadnika CS OMLT-a u njoj su sudjelovali i pripadnici Gardijske oklopno-mehanizirane brigade. Cilj je
bio prikazati nain provedbe obuke i dostignute sposobnosti za zajedniko sudjelovanje u misiji, i to simulirajui, u što realnijim uvjetima, situacije vrlo sline onima koje ih mogu oekivati u Afganistanu. Konvoj je inae najzahtjevnija zadaa s kojom se vojnici susreu u misiji, a u vjebi je prikazana reakcija u sluaju ranjavanja pripadnika konvoja, te kako u sluaju napada na konvoj
BROJ 230 / 6. OUJKA 2009.
11
oklopljeno vozilo štiti neoklopljeno. Za uspješno obavljanje te zadae potrebna je izuzetno dobra koordinacija i sustav veze izmeu konvoja. Uspješno provedena vjeba rezultat je zajednikog uvjebavanja što ga na vojnom poligonu “Gašinci“ od poetka veljae provode naši i ameriki vojnici. Uvje- bavanje e trajati do sredine oujka, kad e CS OMLT u kojemu je Hrvatska
vodea nacija - što je za nas veliko priznanje, ali i odgovornost, biti potpuno spreman za upuivanje u misiju, gdje e pomagati afganistanskoj vojsci da što bolje usvoji i poboljša doktrinu operativne uporabe vlastitih snaga. Podsjetimo, u Afganistanu e im zada- a biti obuavanje, treniranje i mentoriranje pripadnika ANA-e u izvidništvu, topništvu, inenjeriji i zapovjednoj sat-
niji te mentoriranje stoera bojne. Pre- ma rijeima zapovjednika CS OMLT-a, bojnika Ivana Galovia, ovo je tek poetak zajednike obuke, koja e postajati sve sloenija i sve zahtjevnija. A sve radi što kvalitetnijeg i sigurnijeg rada u misiji. Upuivanje zajednikog CS OMLT-a u misiju ISAF u Afganista- nu rezultat je višegodišnje izuzetno uspješne suradnje izmeu Nacionalne
garde Minnesote i naših Oruanih snaga, što su u svojim izjavama potvrdili i zapovjednik HKoV-a general pukovnik Mladen Kruljac i naelnik amerikog Odjela za obrambenu suradnju pukovnik Charles Davis, koji su bili na vjebi. “OMLT koji ste vidjeli ovdje, a koji e biti rasporeen u Afganistanu, odlian je primjer meunarodne suradnje”, rekao je pukovnik Davis. On vjeruje da e vojnici u Afganistanu obaviti dobar posao te e se suradnja na slinim poslovima nastaviti i ubudue.
“Ovo je vrhunac meunarodne suradnje izmeu Nacionalne garde Minnesote i OSRH-a, a ujedno i najzahtjevnija zadaa koja se postavlja pred naše Oruane snage”, izjavio je general Kruljac te iskazao zadovoljstvo dosadašnjim tijekom obuke. Napomenuo je i kako e u sklopu 13. HRVCON-a biti tri OMLT-a, i to pješaki, te prvi put Combat Sup- port OMLT i garnizonski OMLT, koji e afganistansku vojsku mentorirati iz funkcionalnog podruja logistike. Zapovjednik HKoV-a istaknuo je kako veina pripadnika CS OMLT-a ve ima iskustvo sudjelovanja u meunarodnim misijama, a naši vojnici i iskustvo sudjelovanja u Domovinskom ratu.
Sve to, kao i kvalitetna obuka, zasigurno je jamstvo da e oni u Afgani- stanu napraviti dobar posao te da e Hrvatska opravdati povjerenje koje joj je iskazano kao vodeoj naciji u ovom operativno-mentorskom timu.
BR OJ
2 30
09 .
Upuivanje zajednikog CS OMLT-a u misiju ISAF u Afgani- stanu rezultat je višegodišnje izuzetno uspješne suradnje izmeu Nacionalne garde Minnesote i naših Oruanih snaga
Uspješno provedena vjeba rezultat je zajednikog uvjebavanja koje na vojnom poligonu “Gašinci“ od poetka veljae provode naši i ameriki vojnici. Uvje- bavanje e trajati do sredine oujka, kad e CS OMLT, u kojemu je Hrvatska vodea nacija - što je za nas veliko priznanje, ali i odgovor nost, biti potpuno spreman za upuivanje u misiju
12
HRVATSKI VOJNI PROMATRAI
Miroslav Vagner je kroz etiri misije postao punim sudionikom i svojevrsnim svjedokom rasta hrvatskog doprinosa mirovnim misijama UN-a. U deset godina prošao je put od nenaoruanog promatraa, koji
se u Sijera Leoneu morao oslanjati i na improvizaciju, do zapovjednika hrvatskoga naoruanog kontingenta u Siriji, vrhunski opremljenoga hrvatskim
proizvodima i osposobljenoga u hrvatskom središtu
Vagner je, kao i mnogi drugi, mislio da hrvatski vojnici, s Domovinskim ratom u srcima i glava- ma, nisu spremni za mirovne misije i da e se teško prebaciti u ulogu nenaoruanog vojnika- mirotvorca. No, ubrzo nakon toga 1999., kad je bio poslan u Sijera Leone u prvoj skupini od deset hrvatskih vojnih promatraa, poeo je razmišljati drukije. Uvidio je da je nekadašnje ratno iskustvo zapravo i prednost hrvatskih vojnika, jer svoju misiju mogu sagledati iz više kutova, pa i bolje razumjeti razmišljanja domaeg stanovništva. Moda je i to tajna ve mnogo puta spominjane omiljenosti hrvatskih UN-ovaca u svim dijelovima svijeta.
Od Sijera Leonea i prve naše ekipe prošlo je ve deset godina i Vagner je se prisjea s jasnom, razumnom distancom. Tada je sve bilo organizirano na brzinu, i asnici nisu dobivali mnogo podataka o samoj misiji. Uostalom, cijela je misija bila još u povojima, a vrlo sloena i opasna. Suoavanje s napetim ozrajem, kulturalnim šokom, klimom i nizom drugih okolnosti bilo je teško ak i za preka- ljene hrvatske ratnike. No, dan za danom, problemi su se poeli rješavati i sve je krenulo u dobrom smjeru. Kako? Pa, kao i u Hrvatskoj vojsci s poetka rata, s mnogo snalaljivosti i entuzijazma. U takvoj situaciji, to je bilo pozi-
Poetkom devedesetih, hrvatski vojnik i branitelj Miroslav Vagner nije bio siguran što bi mislio o stranim vojnicima s plavim beretkama i kacigama i pitao se: “Što sad oni rade u našoj zemlji?“ S druge strane, ipak je bio svjestan da su oni u mirovnoj misiji i da su došli pomoi. Dolaskom UN-a u Hrvatsku, masovna ratna dogaanja ipak su djelomice zaustavljena.
Godine su prolazile, rat je završio, Hrvatska je osloboena i “plavci“ su napustili Hrvatsku. Nije prošlo dugo vremena i hrvatski su vojnici i sami poeli navlaiti plava pokrivala na glavu. Satnik Miroslav Vagner navlai ga eše nego ijedan drugi pripadnik OSRH. “Danas mogu rei da sam, na neki nain, postao pro- fesionalni mirovnjak“, kae djelatnik Obu- nog središta za meunarodne vojne operacije. Dakako, on je prije svega hrvatski vojnik, ali ovjek koji je dosad radio u etiri UN-ove mirovne misije i na tome ne misli stati. De- finitivno se moe nazvati profesionalcem za operacije krovne meunarodne organizacije. Hrvatski rekorder!
U dodir sa svijetom mirovnih misija prvi je put došao 1997., kad je zbog znanja engleskog bio poslan na teaj za koji je onda mislio da je “usputni“. To je bilo nedugo nakon Oluje, i
BROJ 230 / 6. OUJKA 2009.
Hrvatski UN-REKORDER
Mali kontingent u Sijera Leoneu “odradio je savršen posao“ te utro jasan put dalj-
njem doprinosu hrvatskih vojnika mirovnim
misijama
13
tivno i izazvalo je dobre reakcije nadreenih UN-ovaca. Ukratko, bilo je mnogo djejih bolesti u pripremi, ali Vagner, i iz današnjeg kuta, smatra da je taj mali kontingent u Sijera Leoneu “odradio savršen posao“ te utro jasan put daljnjem doprinosu hrvatskih vojnika mirovnim misijama. Vagner se vratio iz Afrike s jasnim uvjerenjem da su pripadnici OSRH ite- kako sposobni kvalitetno pridonijeti mirovnim misijama, da cijeli naš sustav ima volje, znanja i potencijala za provedbu i veih zadaa.
“Odmah po završetku mandata u UNAM- SIL-u, 2000., bio sam siguran da mi to nee biti i posljednja misija. Posao mi se svidio, kao i osjeaj da sam napravio nešto korisno, upoznao tolike ljude iz razliitih zemalja“, kae Vagner, koji se ve 2002. vratio na dunost vojnog promatraa, ali ovaj put u Aziju.
Šok vezan za dolazak u UNMOGIP bio je znatno manji nego u Sijera Leoneu. Osim ve steenog iskustva, pomogla je i mnogo ozbiljnija priprema. “Tada je u Rakitju ve bilo osnovano Središte za meunarodne vojne operacije i postojala je priprema, iako kratka, ali uinkovita“, prisjea se satnik. Ipak, dolazak u Kašmir, na granicu Indije i Pakistana, opet je
bilo nešto novo. Misija je postojala ve tride- setak godina, a za razliku od Sijera Leonea, na razliitim su stranama dvije regularne vojske s tradicijom. Opseg posla i nain rada bili su drukiji, s mnogo vonji i ophodnji po pla- ninskim vrletima i mnoštvom istraga o kršenju primirja. I pojavio se još jedan dodatni posao - posao novinskog izvjestitelja, Vagner je tada iz UNMOGIP-a redovito slao lanke u Hrvatski vojnik te privukao zanimanje mnogih itatelja za iskustva hrvatskog vojnika koji radi na drugom kraju svijeta.
Iz UNMOGIP-a Vagner se vratio kao vojni promatra, a u Liberiju se 2005. uputio kao stoerni asnik. Stoga mu se UNMIL ini najlakšom misijom. Nije više bio stalno na terenu i u vozilu, nego je obnašao slinu za- dau kao i danas u OSMVO-u: radio je kao zamjenik Odjela voditelja obuke u samom središtu misije. Sve osoblje koje je dolazilo u misiju prolazilo je uvodne teajeve, a Hrvat je bio zaduen za njihovu organizaciju i provedbu. Ondje je proveo ak 15 mjeseci, i vratio se poetkom 2007. Bio je potreban Zapovjedništvu, a i sam je htio potpuno završiti svoj posao.
BR OJ
2 30
Miroslav Vagner (lijevo) kao vojni promatra na planinama Kašmira
Izbor za zapovjednika prvog hrvatskog kontingenta u misiji UNDOF je pao na Vagnera, koji je time doivio i najveu poast u svojoj vojnikoj karijeri
12-14.indd 13 3/4/09 12:39:18 PM
14
HRVATSKI VOJNI PROMATRAI
Prošle godine, Hrvatska je u misiju UN-a prvi put poslala naoruanu postrojbu, kontingent u punom smislu rijei, i to na Golansku visoravan, u UNDOF. Naravno da je zapovjedništvo u tako delikatnoj i vanoj zadai trebalo biti povjereno nekom iskusnom hrvatskom “mirovnjaku“. Izbor je pao na Vagnera, koji je time doivio i najveu poast u svojoj vojnikoj karijeri. “Mislim da je mojih šest mjeseci ondje prošlo vrlo, vrlo dobro“, tvrdi. Strani kolege bili su vrlo iznenaeni profesionalizmom i kvalitetom naših vojnika, a osobito njihovom opremom, koja je uglavnom nosila hrvatske deklaracije.
Miroslav Vagner je, dakle, kroz etiri misije postao i punim sudionikom i svojevrsnim svjedokom rasta hrvatskog doprinosa u mirovnim misijama UN-a. U deset godina prošao je put od nenaoruanog promatraa, koji se u Sijera Leoneu morao oslanjati i na improvizaciju, do zapovjednika naoruanog kontingenta u Siriji, vrhunski opremljenoga hrvatskim proizvodima i osposobljenoga u hrvatskom središtu, moda i najuglednijemu u ovom dijelu Europe. No, nemojte misliti da je to kraj njegove prie. UN virus duboko je u njemu i tjera ga dalje. Primijetili ste da nije bio u ISAF-u. To mu je elja, a sigurno bi je mogao ostvariti. Ta NATO-ova misija ima slinosti s UN-ovima, Vagne- rovo “mirovnjako“, ali i ratno iskustvo sigurno moe biti od
pomoi ve “starosjedilakoj“ hrvatskoj komponenti u ISAF-u. Vjerovali ili ne, takve su ambicije normalne. Njegove etiri misije u hrvatskim su okvirima rekordne, ali u svjetskim... Evo, u UNDOF-u je upoznao neke austrijske doasnike koji su u UN- DOF-u bili i po dvadesetak puta, praktiki ive u Siriji. Još prije je naišao i na Kanaane koji su bili u desetak razliitih misija.
“Osjeam se sposoban, spreman i mogu pomoi“, kae Vagner, ne mislei iskljuivo na ISAF nego i na druge misije, a osobito je zainteresiran za one nove, jer “voli biti meu prvima i probijati led“. Što ga još tjera? Jesu li to materijalni razlozi? esto je mišlje- nje da oni koji odu van - i mnogo zarade. Vagner tvrdi da se tim novcem moda mogu popuniti neke rupe iz prošlosti, no “nitko se u Hrvatskoj nije obogatio odlaskom u mirovnu misiju“. A obitelj? “Navikla je, još od 1991., kad sam otišao u rat, više sam vani nego kod kue. Obitelj je svjesna naravi mog posla, jasno im je da jedino tako i moe biti“. Vagneru je drago takoer što moe prenositi svoja iskustva mlaim hrvatskim vojnicima, koji razmišljaju o odlasku u misiju. Svakome preporuuje: “Ako imate mogunost, idite van! To je budunost naše i svih vojski moder- noga svijeta i iskustvo koje se ne moe nadomjestiti nikakvom školom, pripremom, obukom ili teajem. Koliko to sve vrijedi moete spoznati samo po povratku iz misije“.
BROJ 230 / 6. OUJKA 2009.
Najdraa misija: U svakom sluaju, ona prva, UNAMSIL u Sijera Leoneu.
Najnapornija misija: UNMOGIP, Indija i Pakistan. Jedno- stavno zbog velikih udaljenosti, dugotrajnih vonji i ophodnji na velikim visinama.
Prirodne ljepote: Inae sam iz Slavonskog Broda, dakle dijete nizine. No, zadivile su me planine Kašmira. Krajolici su prekrasni. Svaki kadar u fotoaparatu izgleda kao na razglednici.
Gastronomska sjeanja: Pakistan je karakteristian po pre- zainjenim jelima. U Sijera Leoneu ivjeli smo sedam mjeseci na vou, na bananama. Novca je bilo, ali se njime nije imalo što kupiti. Osim voa, bila je ria, ria i samo ria!
Mjesto koje se pamti: Mali gradi Kenema, trei po veliini u Sijera Leoneu, na istoku zemlje. Ondje sam proveo šest mjeseci i imao dobre kontakte i s lokalnim stanovništvom i s kolegama. Na višem je poloaju, pa nije bilo vrue, a nije bilo ni malarije, ni komaraca.
Klima: Najbolja sigurno u Siriji. Ondje smo se osjeali kao kod nas na obali, samo bez mora.
Stanovništvo: Najdrai su mi bili ljudi iz Afrike, Sijera Leonea i Liberije. Ljudi su ondje vrlo jednostavni i otvoreni. Sa šakom rie osjeaju se presretni jer znaju da e preivjeti taj dan.
Zanimljivi obiaji: Ako u Africi prilazite nekom društvu, morate se prvo obratiti najstarijem lanu, inae ste uvrijedili i njega i sve ostale. U Pakistanu, kad odete nekome u posjet, nikada neete vidjeti enske lanove obitelji, iako su upravo ene pripremile sve što jedete i pijete. U Siriji nije tako.
Kolege UN-ovci: Po profesionalnosti prednjae Britanci i Kanaani, a osobni, ljudski odnosi najbolji su s Junoameri- kancima, primjerice Urugvajcima i ileancima. Dosta su slini nama, odlino obavljaju posao, a vole se i zabaviti.
Opasnosti: U Sijera Leoneu bilo je mnogo militantnih skupina i esto se dogaalo da kao nenaoruani promatrai naletimo na njihove ilegalne nadzorne toke. Znali su da smo promatrai i bili ponekad i agresivni, više verbalno. No, sve je dobro prošlo.
Vagner u prvom planu promidbenog plakata UNMIL-a
Crtice iz misija
15
6 . V
EL JA
E 2
00 9.
U Doasnikoj školi u vojarni “Draice” u akovu proveden je Teaj za instruktore, namijenjen doasnicima koji su postav- ljeni na instruktorske dunosti ili e se kandidirati za njih. Uz dvadeset naših, preteito iz postrojbi HKoV-a, jednomjeseni teaj polazila su i tri doasnika iz vojske Crne Gore, s kojom OSRH i inae dobro surauje u podruju izobrazbe. Teaj se provodio po novom nastavnom planu i programu, a svrha je bila osposobiti doasnike za poduavanje i instruktorske dunosti te potaknuti razvoj sposobnosti temeljen na izgrai- vanju profesionalnog i etikog odnosa u radu. Doasnici su se na teaju osposobili za neposredni instruktorski rad, samostal- nu uporabu informatikih sredstava i pomagala te primjenu didaktikih spoznaja i uinkovitu komunikaciju u nastavnom procesu, a poueni su i u primjeni znanja iz podruja vojne psihologije i psihologije odgoja i obrazovanja.
Svjedodbe i potvrdnice o završenom teaju polaznicima uruene su 27. veljae na prigodnoj sveanosti. Na njoj je u svojstvu izaslanika naelnika GSOSRH-a bio ravnatelj HVU-a general bojnik Mirko Šundov, koji je tom prilikom otvorio i novoureene kabinete i uionice u Doasnikoj školi. Najbolji je polaznik teaja desetnik Boris Jakovovi, koji je rekao da e mu steena znanja uvelike pomoi u radu. L. PARLOV
Uruenjem pohvala najzaslunijim djelatnicima Obuno središte za meunarodne vojne operacije obiljeilo je 2. oujka osmu obljetnicu ustrojavanja. Iako osam godina za jednu postrojbu nije mnogo, Središte je u tom razdoblju ostvarilo doista zapaene rezultate. U poetku su provodili samo preduputnu obuku za mirovne misije UN-a, no vrlo brzo, kako se povea- valo naše sudjelovanje u meunarodnim misijama, povea- vale su se i aktivnosti Središta. Za kratko vrijeme razvili su niz kvalitetnih teajeva. Svi se provode na engleskom jeziku, i to po NATO i UN standardima, a samo tijekom prošle godine na njima je sudjelovalo gotovo 250 polaznika, asnika i doasnika, i to ne samo iz Hrvatske nego i iz inozemstva. Obuku na pojedinim teajevima provode i instruktori iz drugih zemalja.
Danas, prema rijeima zapovjednika OSMVO-a brigadira Tomislava Paviia, Središte sudjeluje u pripremi naših snaga za meunarodne operacije provedbom osam teajeva, te preduput- nom obukom kontingenata koji se upuuju u misije. Djelatnici OSMVO-a, istaknuo je brigadir Pavii, na razliite su naine ukljueni u misiju ISAF, UNDOF, i druge misije UN-a u kojima sudjeluju naše OS. Napomenuo je takoer da njihovi instruktori
imaju veliko iskustvo iz mirovnih misija, u kojima su neki od njih sudjelovali i više puta. U ovoj godini Središte e ponuditi dva nova teaja, a kako je broj sudionika u meunarodnim operacijama sve vei, neki od postojeih teajeva provodit e se i više puta na godinu. “To nee biti laka zadaa, ali s obzirom na vaša znanja i sposobnosti siguran sam da ete je uspješno provesti”, rekao je brigadir Pavii djelatnicima Središta. Istaknuo je takoer, kad je rije o daljnjem razvoju Središta, kako je cilj da se OSMVO iz nacionalnog Središta za obuku razvije u meunarodno središte za mirovne operacije. L. PARLOV
Ispravak U Hrvatskom vojniku broj 229 od 27. veljae 2009. u tekstu o samostalnim satnijama GMTBR, pod naslovom
Pripreme za UNDOF i ISAF, pogrešno je otisnuta reenica koja treba glasiti: Pripadnici NBKO voda i Trenane satnije te Tim prednjih kontrolora pripremaju kolege za mirovne misije u djelokrugu svog rada, a prema potrebama i sami sudjeluju u misijama. Ispriavamo se pripadnicima postrojbe i itateljima.
Osma obljetnica OSMVO-a
16
BROJ 230 / 6. OUJKA 2009.
Brojni proizvoai satova tradicio- nalno krajem zime i poetkom proljea predstavljaju svoje novitete za tekuu godinu. Tako je poznati švicarski Tissot predstavio novi, visokotehnološki roni- laki sat Sea Touch. Rije je o satu iz poznate T serije, koju karakterizira tzv. taktilno staklo što omoguava biranje funkcija sata pritiskanjem oznaenog podruja na zaštitnom staklu. Sat je kvarcni analogni, s digitalnim zaslonom na šest sati, koji prikazuje dodatne
podatke. Od dodatnih funkcija Sea Touch ima drugu vremensku zonu, vjeni kalendar, štopericu, tajmer, kompas, termometar i funkcije potrebne s ronjenje. Kuište je promjera 43 mm, a dolazi u naranasto-crnoj ili crno-bijeloj inaici. Ima okret- ni prsten brojanika, a vodo- nepropusnost je specificirana na 200 m.
M. PETROVI
17
09 .
AKTIVNA SLUBA DRUGE PODMORNICE KSS 2 Ratna mornarica June Koreje uvela je poekom prosinca 2008.
tijekom slubene sveanosti u operativnu slubu drugu od tri AIP podmornice projektne oznake KSS 2 (Type 214). Podmornica nosi ime Jeongji a porinuta je u brodogradilištu Ulsan tvrtke Hyunday Heavy Indrustries’ (HHI) u lipnju 2007. te je u posljednjih 18 mjeseci uspješ- no okonala pokusne plovidbe i primopredajna ispitivanja.
Program podmornica KSS 2 je dobio je na uzletu u studenom 2000. kada je junokorejska vlada dodijelila HHI-u ugovor vrijedan 1,4 milijarde dolara. German Submarine Consortium, kojeg predvodi brodograevno poduzee HDW je osiguralo projektnu dokumenta- ciju, materijal i opremu. Trea a time i posljednja podmornica, imena Jung-geun je porinuta u lipnju 2008. te trenutano prolazi operativna ispitivanja koja prethode dostavi junokorejskoj mornarici najavljenoj za studeni ove godine.
M. PTI GRELJ
Amerika tvrtka Biodent Technologies Inc., jedan od vodeih proizvoaa mo- bilnih analitikih i dijagnostikih sustava, sklopila je ugovor s amerikom agenci- jom za obrambena istraivanja, DARPA. Cilj je razviti višeparametarski detektor oblika “laboratorij na ipu”. Današnji su mobilni sustavi za detekciju i analizu skupi jer moraju rabiti skupe optike ure- aje za oitavanje (laseri, CCD kamere i slino). Biodent i DARPA planiraju razviti metodu printanja biosenzora s ugrae-
nom mikrooptikom, koja e se takoer printati. Sustav je slian izradi modernih ipova i, ako se razvije do serijske proizvodnje, omoguit e masovnu i jeftinu izradu naprednih biosenzora, koji e moi detektirati i analizirati brojne bio- agense.
To e u konanici omoguiti vojnicima i pripadnicima agencija za krizna stanja brzo i tono detektiranje moguih bioagensa u odreenom podruju.
M. PETROVI
BRZO TESTIRANJE BIOAGENSA
Proizvoa preciznih instru- menata japanska korporacija Shimadzu Corp. razvija Flat– Panel HMD (Helmet Mounted Display), podatkovni prikaznik montiran na kacigi pilota, koji se temelji na tehnologiji tekuih kristala, a ne katodnih cijevi. Prema navodima elnika korpo- racije Shimadzu, njihov rad na Flat–Panel HMD-u zasniva se na primjeni i poboljšanju postojeih LCD-a (prikaznika od tekuih kristala) tako da im sniavaju teinu, potrošnju energije te cijenu proizvodnje. Trenutano najvei izazov im je odgovarajue tehno- loško rješenje projiciranja slike s Flat LCD-a na zakrivljeni zaslon pilotske kacige. Prema njihovim najavama Flat–Panel HMD trebao bi pilotsku kacigu uiniti te- om za oko 600 grama, odnosno teina bi trebala biti nia do ak 30% u odnosu na postojee konvencionalne HMD prikaznike.
Uz rad na Flat–Panel HMD-u, korporacija Shimadzu radi i na razvoju konvencionalne inaice HMD-a u sklopu modernizacije japanskih borbenih aviona F-15J.
I. SKENDEROVI
18
VOJNA TEHNIKA NOVOSTI
Vladinom odlukom s kraja 208., francuske brodograevne tvrtke dobit e fi- nancijsku potporu u visini jedne treine od dvije milijarde dolara namijenjenih stimulaciji francuskog vojnog sektora. Financijska injekcija pokrenut e u 2009. program nabave jednog, ukupno treeg višenamjenskog desantnog broda za pri- jevoz helikoptera klase Mistral (Batiment de Projection et de Commandement - BPC), nekoliko novih manjih desantnih
brodova unutar projekta Engins de De- barquement Amphibie (EDA) dok e pre- ostali vojno-mornariki programi takoer benefirati iz izdvojenih sredstava.
Oekuje se kako e trei brod klase Mistral biti graen u brodogradilištu Chantiers de l’Atlantique tvrtke STX, u kojem vlada ima 33,3% udjela u vlasniš- tvu, u suradnji s francuskim brodogra- evnim konzorcijem DCNS.
M. PTI GRELJ
TALIJANSKI SPECIJALCI DOBIVAJU LETJELICE STRIX-A Pripadnici talijanskih postrojbi za spe-
cijalne operacije ubrzo e biti opremljeni novim lakim bespilotnim letjelicama, za potrebe izvianja i nadzora bojišnice iz zraka. Rije je o bespilotnom sustavu Strix-A koji proizvodi talijanski proizvo- a ultralakih aviona tvrtka Alpi Aviation iz Pordenonea na sjeveroistoku Italije. Nabava Strix-A je odgovor na potrebe talijanskih postrojbi koje se nalaze u Ira- ku i u Afganistanu. Iskoristivost Strix-A je protekle godine ispitivana nekoliko puta na raznim tererenima u Italiji, a zadnje takvo ispitivanje je provedeno tijekom vjebe Trial Imperial Hammer u listopadu prošle godine na Sardiniji.
Bespilotni sustav Strix-A u cijelosti je izraen od kompozitnih materijala i tei 6 kg, ukljuujui 650 grama tešku senzorsku turelu koja sadri kameru s uveanjem od 10x te infracrveni senzor. Raspon krila iznosi 3,2 m, a letjelica se u zrak lansira pomou katapulta dok se na
zemlju vraa autonomno spuštajui se na meku podlogu. Uobiajeni operativni vrhunac leta iznosi 900 m, dok maksi- malni iznosi 3200 m. Za pogon se rabi elektromotor koji se napaja energijom iz litijske baterije, koja Strixu omoguava boravak u zraku do 1,5 sati. Cijeli sustav (ukljuujui rampu za lansiranje) je lako sklopiv i prenosiv, i tei oko 25 kg.
Alpi Aviation trenutano radi na letje- lici Strix-C koja bi u odnosu na A inaicu imala znatno bolje perfomanse u smislu duljine boravka u zraku, doleta i nosi- vosti senzorske opreme.
I. SKENDEROVI
Amerika kopnena vojska (US Army) dobila je prvih šest elektrinih vozila NEV (Neighborhood Electric Vehicles) kao dio dugorone inicijative smanji- vanja ovisnosti o fosilnim gorivima i jaanja uloge postojeih alternativnih rješenja.
Vozila NEV imaju dimenzije vozila za golf, a pokreu ih elektromotori koji se elektrinom energijom opskrbljuju iz ugraenih baterija. To je samo poetak projekta kojemu je svrha pribaviti više od 4000 takvih vozila. Za 2009. planirana je isporuka 800 vozila, a za 2010. i 2011. još 1600 vozila. Procjenjuje se da je to trenutano najvea nabavka elektrinih vozila u SAD-u.
Elektrina vozila bit e jeftinija od klasinih na fosilna goriva, koja zamje- njuju. Naime, navodi se kako NEV ima prosjeno za 3300 dolara niu cijenu nego automobil na benzin i oko 13 000 dolara niu nego hibridni automobil. Vojska zasad planira najve- i dio vozila NEV nabaviti modelom dugoronog lizinga.
NEV e se, naravno, rabiti samo kao zamjena netaktikih i neborbenih vozila. Vojska rabi oko 68 000 netaktikih vozila, od toga oko 28 000 osobnih automobila i kamioneta. Dugoroni je cilj zamijeniti dio tih vozila vozi- lima na alternativni pogon, odnosno smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima. Procjenjuje se da je trošak NEV-a po prijeenoj milji dva centa, a autono- mija oko 45 km.
M. PETROVI
KLASE MISTRAL
Fo to
: U S
Ar m
19
09 .
Na nedavno završenom sajmu vojne tehnike IDEX ‘09 (International Defence Exhibition & Conference), koji je od 22. do 26. veljae 2009. odran u Abu Dhabiju, vlada Ujedi- njenih Arapskih Emirata objavila je svoju konanu odluku o pobjedniku natjeaja za novi školski borbeni avion. Na tom natjeaju natjecali su se BAE Systemsov Hawk Mk128, juno- korejski “mini F-16” T/A-50 Golden
Eagle te talijanski M346, koji je u konanici izborio svoj prvi inozemni ugovor.
Prema informaciji koja je objavlje- na na IDEX-u ‘09, vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata zapoela je završne pregovore s tvrtkom Alenija Aermacc- hi oko kupnje 48 aviona M346, i prema odreenim procjenama vrijednost tog ugovora mogla bi biti oko milijar- du eura. Taj bi iznos uz 48 aviona
pokrio i nabavu simulatora, pratee tehnike opreme i dokumentacije te odreene koliine potrošnog materijala i zamjenskih dijelova. Ujedinjeni Arapski Emirati namjeravaju avione M346 rabiti za naprednu obuku svo- jih borbenih pilota, dok e odreeni broj aviona biti borbeno operativan. Isporuka prvih aviona M346 trebala bi zapoeti tijekom 2012. godine.
I. SKENDEROVI
UAE - PRVI INOZEMNI NARUITELJ M346
Argentinska ratna mornarica zapoela je studiju izvodljivosti obnavljanja trupa 35 godina stare jurišne podmornice San Luis (S-32) klase Salta (Type 209/1200) ime bi se procijenio mo- gui povratak u aktivnu slubu argen- tinske flote. Studija izvodljivosti ponajprije e biti usredotoena na procjenu koliine i vrijednosti opreme te elek- tronike potrebne za modernizaciju ove podmornice istisnine 1400 t. Istjecanje kiseline iz baterija povealo je potrebu
provjere samoga trupa podmornice. Procjenu mogueg povratka donose strunjaci domaeg brodogradilišta Domecq Garcia, gdje je podmornica i uvana više od desetljea. U aktivnoj slubi mornarice iz iste klase nalazi se podmornica Salta, na kojoj je još 1994/95. završena modernizacija, dok je modernizacija podmornice San Luis zapoeta 1991., ali nije završena te je 1996. stavljena u priuvu.
M. PTI GRELJ
20
Slavko BOKAN
brzu detekciju i identifikaciju bioloških i toksinskih agensa u realnom vremenu. Zatim injenicom da se taktika upora- ba patogena i toksina kao oruja moe pripremiti tako da su neprimjetni i vrlo teško detektibilni.
U svezi nacionalnih provedbenih mjera Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje i uskladištenja bakteriološ- kog (biološkog) i toksinskog oruja i o njihovom uništenju (BTWC ili Biological and Toxin Weapons Convention ili puni naziv Convention on the Prohibition of the Development, Production and Stoc- kpiling of Bacteriological (Biological) and Toxin Weapons and on Their Destructi- on), tijekom interekcijskog procesa dat
Zašto su biološka i toksinska oruja stalno atraktivna teroristima? Danas razvijene biotehnologije poveale su mogunost “uoruavanja” patogenih mikroorganizama ili bioloških agensa te toksina i to: direktnom mutagene- zom, tehnikom molekularne biologije, obradom novih tipova virusa i razvojem funkcionalne genomike.
Poveani broj strunjaka u biološkim znanostima uzrokovan je razvijanjem biotehnologije, farmakologije, industrije za zaštitu zdravlja i okoliša te dostupnosti informacija u otvorenim izvorima.
Problemi i poteškoe u otkrivanju bioloških oruja uzrokovani su nedo- statkom obrambenih tehnologija za
Biotehnološka revolucija I GLOBALNA SIGURNOST
je naglasak na tri vana dijela nacionalne implementacije, koja se razlikuju kod drava stranaka: 1. zakonodavstvo, pro- vedba obveza proizašlih iz Konvencije u nacionalno zakonodavstvo, 2. nadzor nad biološkim agensima i toksinima i 3. prisilno provoenje zakona kada se ustanovi njihovo kršenje.
Stoga je potrebno postii koheren- tnost ovih dijelova u implementaciji Konvencije. Za postizanje ovoga sva- kako su potrebna dovoljna financijska sredstva, odgovarajue ekspertize te fleksibilnost pri procjeni rizika specifinih istraivakih projekata. (Tekst u cijelosti proitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr)
Brz razvoj biotehnologije
oprema moe imati dvojnu namjenu što kompleksnu situaciju ini još
problematinijom sa sigurnosnog
21
VOJNA TEHNIKA
Nema sumnje da je potreba za termovizij- skim sustavima porasla u zadnje tri godine. Ve postoji stalni protok dostave nove opreme, u kojemu je mnogo one za Afganistan i Irak, ali i novi razvoj na polju infracrvene (IC) detekcije (termovizija ili dobivanje slika u podruju infracrvene svjetlosti nevidljive ljudskom oku) i njezine primjene unutar sustava nadzora i izvianja.
Diljem Afganistana, gdje praktiki nema nika- kvog ambijentalnog osvjetljenja (ako ne rauna- mo vee gradove), naoale za nono gledanje temeljene na fotomutiplikatorskim cijevima (elektronska cijev u obliku kamere, koja pojaava vrlo slabi intenzitet vidljive svjetlosti elekroni- kim putem) nisu upotrebljive do razine kako to korisnici trae.
Ako se pojavi potreba za nabavu, bila ona hitna ili ne, korisnik eli proizvod što prije. U tom sluaju industrija reagira tako da pošalje ono što ima na skladištu, moda uza sitne modifikacije kako bi se proizvod dostavio potpuno operativan. Takve instantne reakcije mogu prerasti u ponude za veim zahtjevima ili (ako ve postoji ugovor) u zahtjev za budue modifikacije kako bi se zado- voljile specifikacije kupaca.
Nabava opreme koja e odgovarati britanskom zahtjevu sustava za nadzor i odreivanju udaljenosti (Surveillance System and Range Finder - SSARF) jedan je od primjera. Odabir ciljnikog sustava J-TAS (Joint Target Acquisition System), kako bi se zadovoljio SSARF zahtjev, izveden je u rujnu 2007., ali je stvarni ugovor s tvrtkom Thales Land & Joint Systems objavljen u veljai 2008. Premda je taj ugovor bio za J-TAS Mk II, nekolicina J-TAS Mk I ureaja ve je nekoliko mjeseci bila u upotrebi u Afganistanu (Thales je dostavio razvoj- ne modele ve 2005. godine). Sustav Mk I imao je kameru u boji temeljenu na CCD ipu (poznat u svijetu videokamera i digitalnih fotoaparata za civilno trište) uz optiku za direktno gledanje s nehlaenim IC senzorom (LWIR - duga valna duljina od 8 do 12 µm), laserskim daljinomjerom (sigurnim za oko), digitalnim kompasom i dodat- nim GPS-om (koji je poslije postao dijelom Mk II). Mk I je fiziki vei, a teak više od 4 kg, dok je kod varijante Mk II teina smanjena za 0,4 kg. (Tekst u cijelosti proitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr)
Kvalitetnije termovizijske mogunosti
Operativni zahtjevi na bojišnicama, naroito u Afganistanu, imaju poseban odjek kod europskih vojski koje trebaju sofisticirane sustave za nono motrenje, temeljene na infracrvenoj detekciji
str 20,21.indd 21 1/25/07 2:34:35 AM
22
LOGISTIKA Slobodan URIJA
se tee kree prema multinacionalnim logistikim rješenjima. Stoga se mora teiti multinacionalnim logistikim rješenjima na poetku procesa logistikog planiranja.
Naini višenacionalne logistike potpore podrazumijevaju aktivnosti koje poduzimaju:
vodea nacija (Lead Nation - LN) zemlja specijalist (Role Specialist
Nation - RSN) višenacionalna integrirana logisti-
ka postrojba (Multinational Integrated Logistic Unit - MILU)
potpora preko civilnih kapaciteta (Third Party Logistic Support Services - TPLSS)
Prema staroj vojnoj izreci, amateri govore o strategiji, a generali govore o logistici. (George J. Churc, 1990., NATO Logistics Handbook, April 2007).
Multinacionalna logistika nije svrha sama sebi. Tijekom procesa planiranja i generiranja snaga moraju se razmotriti primjenjivost, potrebe i beneficije multinacionalne logistike.
Jednostrane nacionalne logistike od- luke mogle bi imati negativan utjecaj na uinkovitost misije NATO zapovjednika. NATO-ovo operativno iskustvo pokazuje da kad je jednom nacionalna logistika struktura za potporu uspostavljena, onda
Multinacionalna logistika je alat koji, ovisno o operativnim zahtjevima i posebnosti situacije, moe poboljšati uinkovitost i uspješnost. Konkretnije, beneficije dobivene uporabom
multinacionalne logistike mogu se odnositi na smanjenje cjelokupnih troškova, sposobnost drava u pravednoj podjeli doprinosa potpori, poboljšanju fleksibilnosti snaga, zaštiti rijetkih
lokalnih izvora i bolje korištenje nacionalne strunosti
Fo to
: N AT
O
Multinacionalna logistika moe biti prije planirana ili uvedena tijekom operacije ovisno o njezinom razvoju. Na temelju navedenih oblika, NATO i nacije mogu odluiti o primjeni multinacionalne logistike, gdje ona zamjenjuje manje uinkovita nacionalna rješenja.
Zadravajui ukupnu operativnu odgovornost za odreenu misiju, NATO zapovjednik je izuzetno pogodna osoba, koji nastupa kao posrednik izmeu nacija u omoguavanju multinacionalnih dogovora. (Tekst u cijelosti proitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr)
NAINI MULTINACIONALNE LOGISTIKE POTPORE
BR OJ
2 30
VOJNA TEHNIKA ZRAKOPLOVSTVO
za nove lovce visokih performansi. Te studi- je ukljuivale su F-X, teški lovac presreta, i laki dnevni lovac - Advanced Day Figh- ter (ADF). ADF je trebao imati masu oko 12 000 kg i znatno bolje letne odlike nego so- vjetski MiG-21. Pojava MiG-a 25, koji je razvi- jao brzine do tri Macha uplašila je obrambene analitiare, te su se sva sredstva prebacila na realizaciju F-X koncepta, koji je na kraju do- veo do F-15, dok je ADF privremeno stopiran. Nakon nekog vremena, Pentagon je pokrenuo program, ali samo kao priuvu u sluaju da program F-X kasni ili zapadne u probleme. Kako su troškovi razvoja F-15 silno rasli, ponovno se javilo zanimanje za program, ovaj put pod nazivom Light Weight Fighter (LWF), i 1971. podnesen je zahtjev proizvoaima za izradu koncepta. Traio se lovac koji e imati visok odnos potisak/teina, a teinu ispod 12 000 kg, i koji e biti visokopokretan. (Tekst u cijelosti proitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr)
Kako su pripreme za smjenu amerikih palubnih borbenih aviona zapoele osamdese- tih godina XX. stoljea, poklopile su se s krajem komunistike vladavine u istonoj Europi i raspadom Sovjetskog Saveza. Neposredna posljedica za ameriko palubno zrakoplovstvo, posebice za borbene avione na nosaima, bila je da su “spali na dva slova”. Preciznije reeno, na dva slova i dvije brojke – F/A-18.
Neki uobiajeni poetak za tekst o palub- nom višenamjenskom borbenom avionu bio bi da su se projektanti od samog poetka pro- jektiranja brinuli kako zadovoljiti sve potrebe naruitelja, u ovom sluaju amerike ratne mornarice. No, u sluaju F/A-18 Horneta takav poetak ne bi bio toan. Naime, Hornet je svoje postojanje zapoeo zajedno s YF-16 kao YF-17. Kad je ameriko ratno zrakoplovstvo odabralo Fighting Falcon, inilo se da je YF-17 završio svoju kratku karijeru.
Pria o F/A-18 poinje još daleke 1965. godine, kada je poela formulacija koncepta
PALUBNI BORBENI AVIONI – Sjedinjene Amerike Drave
Do ulaska F-35 Lightninga II u operativnu uporabu, jedini borbeni avioni na amerikim nosaima bit e Horneti i nešto vei Super Horneti
str 22,23.indd 23 1/25/07 2:30:44 AM
24
Ponajviše iz politikih razloga, smještaj sustava za obranu od balistikih projektila na ratne brodove prihvatljivije je
rješenje nego njihov smještaj u kopnene baze
Pripremio Siniša RADAKOVI
U drugom, KKV je došao na udaljenost od samo 170 m od cilja (minimalna uinko vi ta udaljenost djelovanja bila je 1400 m). No, zbog otkazivanja baterija nije došlo do paljenja KKV-ovog pogo- na, pa tako ni usmjeravanja prema cilju.
Unato neuspjehu, amerika je ratna mornarica bila ohrabrena rezultatima, to prije što su ova lansiranja u osnovi bila više tehnološki eksperimenti nego testiranje oruja koje je trebalo ui u operativnu uporabu. Zapravo su ustvrdi- li da su probna lansiranja ostvarila 42 od 43 planirana cilja, pokazala potencijal razvoja specifinih tehnologija i dokaza- la mogunost smještaja protubalistike obrane (ballistic missile defence – BMD) na ratne brodove.
U oujku 1994. amerika ratna mornarica obavila je dva probna lansiranja projektila Standard Missile Block III ER Terrier, modificiranih za protubalistiku obranu ugradnjom KKV-a (kinetic kill ve- hicle) kao treeg stupnja projektila. Kao mete rabljeni su Aries balistiki projektili – mete koje su simulirale let projektila Scud. Prvo lansiranje, oznaeno kao FTV-3, obavljeno je 6. oujka iz Wallops Flight Facility Test Rangea u Virginiji. Ve idue (FTV-4), obavljeno 28. oujka, izvršeno je s krstarice USS Richmond K. Turner (klase Leahy). U oba su sluaja Terrier projektili promašili ciljeve. U prvom su sluaju problemi s drugim stupnjem Terriera onemoguili KKV-u da doe u zonu djelovanja protiv cilja.
Petnaest godina nakon tih lansiranja, nakon potrošenih sedam milijardi na analize, razvoj sustava i probnih lansiranja, amerika Missile Defense Agency (MDA) i amerika ratna mornarica danas imaju certificirani BMD sustav na brodovima. Njegova je osnova AEGIS radarsko-raketni sustav koji je doka- zao svoju uinkovitost u presretanju i obaranju balistikih projektila, kao i mogunosti uništavanja razliitih ciljeva na malim i srednjim udaljenostima, bez obzira na to bili oni pojedinani ili grupni. Povrh toga, upravo e BMD od sada biti glavna zadaa amerike ratne mornarice. (Tekst u cijelosti proitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr
Brodovima protiv BALISTIKIH PROJEKTILA
SUHOJ Su-7
Draen MILI
VOJNA POVIJEST
Nakon što je osigurao preporuku Središnjeg aerodinamikog i hidrodinamikog instituta (TsAGI), Suhoj je predloio dva jako slina lovca. Jedina vea razlika bila je u razliitim konfiguracijama krila. Prijedlog s delta krilom dobio je internu oznaku T, a trebao je biti osnova za razvoj taktikog lovca (T-1) i presre- taa (T-3). Uz to T-3 je trebao dobiti i radar s antenom smještenom u nosu. Drugi prijedlog dobio je strelasto krilo velike strijele te je oznaen kao S. On je trebao posluiti samo za razvoj taktikog lovca S-1. Zajedniko im je bio usisnik u nosu aviona, strelasti vodo- ravni stabilizatori, kapljiasti pokrov kabine i stajni trap tipa tricikl. (Tekst u cijelosti proitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr
Pavel Osipovi Suhoj osnovao je vlastiti zrakoplovni projektni ured OKB-51 1939. godine, neposredno prije poetka II. svjetskog rata. Zbog toga ne udi da Suhoj OKB do kraja rata nije uspio dovršiti nijedan borbeni avion koji je ušao u operativnu uporabu. Zapravo, još 1936. godine poletio je jurišnik Su-2, ali u to je vrijeme Suhoj radio u projekt- nom uredu Andreja Tupoljeva. Do poetka II. svjetskog rata dovršeno je oko 800 Su-2 i nešto poboljšanih Su-4. Meutim, zbog slabe pokretljivosti i preslabog naoruanja ubrzo su zamijenjeni Petljakovim P-2 i Tupoljevim Tu-2.
Zbog svega toga Suhojev je projektni ured doekao kraj II. svjetskog rata u nemilosti, te mu je urno trebao avion, po mogunosti borbeni, koji e mu jamiti opstojnost. Zapra- vo neki izvori navode da je OKB-51 ugašen 1949. godine, te ponovno formiran 14. svib- nja 1953., nakon Staljinove smrti. Obnovljen je sa samo jednom zadaom – napraviti što vjerniju kopiju amerikog lovca North Ameri- can Aviation F-86 Sabre. Suhoj je trebao u što kraem roku razviti lovac pokretan usavrše- nim turbomlaznim motorom s naknadnim izgaranjem AL-7F, koji je konstruirao Arkhip Ljulka.
Pedeset i etiri godine nakon polijetanja prvog prototipa, Su-7 je i dalje u operativnoj uporabi
str 24,25.indd 25 1/25/07 2:28:05 AM
26
Hrvoje BARBERI
PODLISTAK VOJNI UDARI
a indonezijsko potenciranje sukoba s Malezijom stvorilo je na Zapadu per- cepciju Sukarna kao izvora regionalnih problema. CIA je niz godina odravala kontakte s pojedinim visokim vojnim asnicima, te se ideološka podjela indonezijskog društva preslikala i na vrh oruanih snaga. Kad je Sukarno odbio ameriku pomo u hrani od humanitar- ne organizacije USAID, a u pojedinim je dijelovima zemlje vladala glad, desno krilo oruanih snaga organiziralo je krijumarenje dobara i time pridobilo potporu lokalnog stanovništva.
Nakon etverogodišnjeg rata protiv nizozemske kolonijalne vlasti, Indone- zija je u studenom 1949. stekla neza- visnost. Za prvog predsjednika izabran je elnik Nacionalne stranke i jedan od lidera protukolonijalne borbe, Sukarno, koji je 1963. imenovan doivotnim predsjednikom. Prve godine nezavisno- sti prošle su u znaku poslijeratne stabi- lizacije i kršenja separatizama pojedinih dijelova te goleme otone zemlje, ali i borbe protiv konzervativnih vjerskih krugova koji su se protivili sekularizira- nju Indonezije. Tijekom 1948. došlo je
kratka povijest od 1945. do 2009.
do sukoba izmeu Sukarnova reima i komunistikih gerilaca, u kojima je ubijeno više komunistikih elnika. Unato tome, Komunistika partija (PKI) nije bila zabranjena, te je nastavila funkcio- nirati.
Indonezija je prihvatila socijalistiku orijentaciju i zauzela antiimperijalistiki stav te se pedesetih pribliila SSSR-u i Kini postavši jedan od predvodnika Pokreta nesvrstanih. Interesi amerikog i britanskog kapitala bili su izravno ošteeni i indonezijskom nacionalizaci- jom rudnika i energetskih postrojenja,
Neuspjeli vojni udar lijevih asnika unutar indonezijskih oruanih snaga u listopadu 1965. iskoristilo je desno krilo vojske, na elu s generalima Nasutionom i Suhartom, da bi se
nametnulo civilnom Sukarnovu reimu. Iz politike je borbe sredinom 1967. isplivao Suharto, te je njegova vladavina obiljeila sljedea tri desetljea u Indoneziji
INDONEZIJA 1965.
Desniarski asnici u noi pokušaja vojnog udara. U sredini je general Nasution
str 26-27.indd 26 1/25/07 2:26:27 AM
27
09 .
Zanimljivo je da general Suharto nije bio na popisu puista za odstrel jer je figurirao kao apolitian asnik.
Neuspjeh pua No desno krilo oruanih snaga vrlo se
brzo pribralo. Istoga su dana Suharto i Nasution pridobili lojalnost zapovjednika garnizona u Jakarti te zapovjednika specijalnih jedinica. Tijekom veeri 1. listopada, specijalne jedinice su bez otpora zauzele zgradu sjedišta dravnih telekomunikacija, a sljedeeg jutra na- stavljeno je napredovanje prema zranoj bazi Halim, u koju su se puisti povukli. Oko baze je došlo do oruanog sukoba s više rtava na obje strane. No pregovo- rima koje je vodio predsjednik Sukarno uspjelo se isposlovati predaju pobunjenih vojnika te su snage vjerne Nasutionu i Su- hartu okupirale bazu i time je pu skršen.
Unato suzbijanju pua, Sukarnov poloaj nije bio osiguran. Sukarno je, na Nasutionov nagovor, sredinom listopada imenovao Suharta za naelnika glavnog stoera. Sljedeih mjeseci vodila se ogorena politika borba za osiguravanje moi u vrhu drave izmeu visokih vojnih asnika, te rivalitet izmeu Suharta i Nasutiona. Komunistika partija je zabranjena u listopadu 1965., nakon ega su diljem zemlje uslijedili progoni te brojne izvansudske egzekucije komunistikih simpatizera zajedno s cijelim obiteljima, u kojima su, uza snage sigurnosti, sudje- lovale i bande islamista.
Pokušaj ljeviarskog vojnog udara Novo jaanje indonezijskih komunista
i njihov ulazak u vladu 1962. produbili su postojei jaz prema konzervativnim islamskim skupinama i dijelovima vojske, a Sukarno je pokušavao balansirati izmeu tih ideološki nespojivih skupina. Najteim pitanjem pokazalo se naorua- vanje seljaka i radnika, koje je provodila PKI. Ta paravojna formacija nazvana je “petom snagom“, uz etiri postojee grane regularne vojske. Veina asni- kog kadra bila je ogorena paraleliz- mom oruanih formacija, posebno kad je Kina “petoj snazi“ ponudila oruje. Na unutarnjopolitike nestabilnosti nadovezao se Sukarnov kolaps tijekom jednog govora u javnosti, nakon ega su uslijedile glasine o njegovoj teškoj bolesti. Do poetka 1965. Indonezija se pretvorila u opasnu mješavinu socijal- nih i politikih napetosti, kojoj je samo trebao povod za eksploziju.
Razdoblje napetosti prekinuto je 30. rujna 1965. pokušajem skupine lijevo orijentiranih asnika, pod zapovjedniš- tvom pukovnika Untunga, Subandrija i Nyonija, da izvrše vojni udar. Puisti su 1. listopada zauzeli radiopostaju u glavnom gradu i objavili stvaranje revolucionarnog vijea. Vojni udar je izvršila divizija Di- ponegoro, smještena na otoku Javi, gdje su komunisti imali najjae uporište, a gdje se nalazi i glavni grad Jakarta. Prema tvrdnjama puista, zadaa udara bilo je spreavanje vojnog udara desno orijentiranih generala, koji je trebao uslijediti za nekoliko tjedana. Uloga Komunistike partije Indonezije u puu od 30. rujna 1965. nije dokraja razjašnjena. Iako je prihvaeno stajalište da su iza vojnog udara stajali komunisti, prema nekim povjesniarima krivnja PKI za vojni udar bila je razmjerno mala. Prema jednoj teoriji, ak je i sam Sukarno u suradnji s PKI pokušao inscenirati vojni udar kako bi se riješio nepoudnih generala.
U noi prevrata oteto je nekoliko visokih asnika iz desne struje, koji su poslije ubijeni, a Nasution je bio najviši asnik koji je izbjegao egzekuciju, iako je u pokušaju pua ranjena njegova ki.
Iako se Suharto uspeo na politikoj ljestvici uz Nasutionovu pomo, u njemu je vidio prijetnju pa ga je postupno nastojao marginalizirati, u emu je i uspio kad je u veljai 1966. Sukarno smijenio Nasutiona s mjesta ministra obrane. Naposljetku je Suharto optuio i Sukarna da je bio povezan s pokretom “30. rujna“, te mu je Kongres oduzeo titulu doivotnog predsjednika Indone- zije. U oujku 1967. Kongres je imenovao Suharta za predsjednika, ime se on konano uvrstio kao vodea osoba Indonezije, te je na tom poloaju opstao puna tri desetljea.
Pri pokušaju vojnog udara ubijeno je nekoliko stotina ljudi, ali u pro- gonima komunista i komunistikih simpatizera te etnikih Kineza, koji su uslijedili nakon vojnog udara, ubijeno je od osamdesetak tisua
do dva milijuna ljudi. Zbog razmjera nasilja i broja rtava, dogaaji nakon vojnog udara 1965. esto se nazivaju i graanskim ratom. U svakom sluaju, posljedica neuspjelog vojnog udara u Indoneziji jest najkrvaviji sukob koji se, uz Vijetnamski rat i vladavinu Crvenih Kmera u Kambodi, nakon II. svjetskog rata dogodio u jugoistonoj Aziji. Nakon pada Suharta s vlasti 1998. bilo je više pokušaja da se dublje istrae dogaaji iz 1965., no ozbiljni pokušaji dokumentiranja zlo- ina uglavnom su nailazili na zapreke lokalnih monika.
Suharto je roen 1921. u selu Kemusu na središnjem dijelu otoka Jave, koji je u to vrijeme bio dio nizozemskoga koloni- jalnog carstva. Na poetku II. svjetskog rata i japanske inva- zije 1942. godine, pridruio se Obrambenom korpusu, paravoj- noj formaciji koju je organizirala japanska vojska, gdje postaje zapovjednik bojne. Nakon II. svjetskog rata, Suharto sudjeluje u borbi protiv nizozemske kolonijalne vlasti i istie se za- povijedanjem u napadu na Yo- gyakartu u oujku 1949.
str 26-27.indd 27 1/25/07 2:26:29 AM
28
Natko MARTINI JERI
HRVATSKI MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKI CENTAR DOMOVINSKOG RATA U SURADNJI S HRVATSKIM VOJNIKOM OBJAVLJUJE AUTENTINE DOKUMENTE I MEMOARSKO GRADIVO VEZANO UZ DOMOVINSKI RAT
ZAPISI BORISAVA JOVIA - memoarsko gradivo o suradnji JNA i srbijanskog vodstva u pripremi i provedbi agresije na Republiku Hrvatsku (III. dio)
DOMOVINSKI RAT
Godina 1991. zapoela je s novim pritiskom JNA na hrvatsko vodstvo. Predsjedništvo SFRJ zapovjedilo je 9. sijenja da se u roku od 10 dana moraju razoruati i raspustiti sve oruane formacije koje nisu u sklopu Oruanih snaga SFRJ. JNA je planirala uporabiti silu i sprijeiti jaanje hrvatskih policijskih snaga, iako se ono provodilo u skladu sa zakonom. Radi kompromitacije ministra obrane RH Martina Špegelja i hrvatske vlasti, 25. sijenja na televiziji je prikazana emisija “Što je istina o naoruavanju HDZ-a u Hrvatskoj“, koja je trebala posluiti kao podloga za uvoenje izvan- rednoga stanja u Jugoslaviji. To se inilo neizbjeno. To više što je pozornost svijeta tada bila usmjerena prema saveznikoj vojnoj intervenciji u Iraku, pokrenutoj zbog irake okupacije Kuvajta. Dakako, namjera JNA bila je rušenje demokratski izabrane vlasti u Republici Hrvatskoj, o emu svjedoi i dnevnik B. Jovia. U njemu je 15. sijenja 1991. zapisano: “Veljko (Kadijevi, op. a.) kae da je vojska spremna da ide na radikalnu opciju do rušenja hadezeovske vlasti“ (str. 247).
Prema Jovievu zapisu od 19. sijenja 1991., u razgovorima o moguim nai- nima rješavanja problema u Hrvatskoj on i generali JNA V. Kadijevi i B. Adi zakljuili su:
1. da im ne odgovara radikalna varijanta sukoba s narodom (Hrvatima, op. a.) i prisilno obaranje vlasti, jer ne vide dobru perspektivu izlaska iz te situacije;
2. više im odgovara varijanta onemoguavanja, slabljenja i kompromitiranja sadašnje HDZ vlasti, sa što manjim sukobom s narodom, ali ipak nee do- pustiti poniavajui poloaj Armije ako se budu suprotstavili;
3. ako (Hrvati) pristanu na predaju oruja, primijenit e se posebna varijanta raskrinkavanja HDZ politike, slabljenja njihove vlasti i onemoguavanja njihove taktike. Poduzet e sve što je potrebno da se diskreditira hrvatska vlast zbog nelegalnog naoruavanja i antijugosla- venske politike (str. 255).
Dva dana poslije, 21. sijenja, Borisav Jovi i Slobodan Miloševi dogovorili su se da treba prihvatiti odcjepljenje, ako ga Hrvati proglase, a “krajiške opštine“ dra- ti “vojno“ dok se ne izjasne na plebiscitu gdje ele ivjeti. Za razliku od njih, V. Ka- dijevi traio je “beskompromisan nastup do totalnog sloma hrvatske vlasti“ (str. 257). Jovi potom piše da je Miloševi 23. sijenja inzistirao kod Jovia na tome da vojska pokrije “srpska“ podruja u Hrvatskoj, a Kadijevi je srbijanskom vod- stvu iznio program vojnih mjera koje je poduzeo: podizanje borbene spremnosti, pregrupiranje vojske i dopunska mobi- lizacija. Sve te mjere bile su u domeni kolektivnog Predsjedništva SFRJ kao vr- hovnog zapovjednika JNA, što znai da je Kadijevi opet radio bez znanja predstav- nika ostalih republika u Predsjedništvu SFRJ, kršei jugoslavenski ustav, na koji se
vojni vrh toliko pozivao. U svom dnevniku Jovi je o tome sarkastino zapisao da Kadijevi još vjeruje u obranu Jugoslavije, ali da još nije “progutao“ da brani srpske teritorije u Hrvatskoj (str. 264).
U veljai 1991. vojni vrh je procijenio da su Srbija, Crna Gora i Armija te srpske partije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj za Jugoslaviju, da su Slovenija i Hrvatska protiv, a da su Makedonija i BiH kolebljive, ali blie Slovencima i Hr- vatima. U skladu s takvom procjenom, osnovna zamisao JNA bila je da se vrsto osloni na snage koje su za Jugoslaviju u svim dijelovima zemlje i da se “kombi- novanim politikim i vojnim merama sruši vlast prvo u Hrvatskoj, a potom u Sloveniji“. U svoj dnevnik B. Jovi je 25. veljae zapisao: “Prema mišljenju vojnog vrha treba (…) u Hrvatskoj instituci- onalno i politiki jaati srpsku krajinu i podrati njeno otcepljenje od Hrvatske (ne javno nego faktiki)“ (str. 277). Pred- vieno je da e sve savezne institucije koje to prihvate biti ukljuene u akciju, a ostale e biti srušene s vlasti.
Poetkom oujka 1991. u Hrvatskoj je došlo do prvog jakog oruanog sukoba izmeu hrvatske policije i srpskih ek- stremista, odnosno terorista. U Pakrac, u kojemu je došlo do sukoba, ušla je jedinica JNA i razmjestila se izmeu terorista i snaga hrvatske policije. Upo- rabu vojske zapovjedio je Borisav Jovi bez zasjedanja Predsjedništva SFRJ, jer je, kako navodi u svom dnevniku, “bila nedelja, pa lanovi Predsedništva nisu bili u Beogradu“ (str. 281).
*U sljedeem broju, zapisi iz dnevnika B. Jovia o sjednici Predsjedništva SFRJ odranoj u oujku 1991. na zapovjednom mjestu JNA i o nastavku protuustav- noga djelovanja vodstva Srbije i JNA
Kad su policajci srpske narodnosti u Pakracu razoruali svoje kolege policajce Hrvate, specijalne postrojbe MUP-a RH brzom su intervencijom 2. oujka 1991. protjerale srpske ekstremiste na okolna brda i uspostavile nadzor nad gradom
str 28-29.indd 28 1/25/07 2:18:29 AM
29
09 .
DUHOVNOST
ZAPISI BORISAVA JOVIA - memoarsko gradivo o suradnji JNA i srbijanskog vodstva u pripremi i provedbi agresije na Republiku Hrvatsku (III. dio)
Domovino moja Gledam te, Domovino moja,
U sjeni si krila Svih nebeskih.
Divna si, Domovino, Safiri krase ime tvoje.
Zlatom je poploan dvor tvoj, Kua ukrašena zelenim pašnjacima,
A balkoni tvoji plavetnilom sinjeg mora obojeni.
U grudi ti stane svaka kaplja krvi Za pobjedu prolivena, Trnje ti ranjava stopala
Izmuena tolikim nepravdama.
Gledam te, Domovino moja, Daha mi nestaje od silne ljepote
Skrivene u tvojim oima.
Poziv na suradnju Pozivamo itatelje zainteresirane za objavljiva-
nje kratkih pria i pjesama domoljubne tematike u Hrvatskom vojniku da nam ih pošalju na adresu:
Ministarstvo obrane, Sluba za odnose s javnošu i informiranje, Odjel hrvatskih vojnih glasila (za rubriku Pozdrav domovini), Stanieva 6, 10 000 Zagreb
ili na e-mail: [email protected]
Snaga molitve Pretpostavljam da se veina ljudi moli. Za nas vjernike, molitva je “biti u
prisutnosti Bojoj“ te je zbog toga razumljivo da stvorenje ima potrebu biti sa svojim Stvoriteljem. Jedni mole esto, drugi redovito, trei ponekad, a ima i onih koji “zaborave“ na molitvu. Razliiti su i motivi molitve. Jedni to ine jer ele nešto od Boga isprositi, drugi jer Bogu za nešto hoe zahvaliti, trei jer im je to neka navika, etvrti jer bi, ako ne mole, bili prozvani od drugih, i tako redom. U svakom sluaju, veina onih koji vjeruju potvruju svoje vjerovanje nekim od oblika molitve.
Gospodin naš Isus Krist esto je molio. Povlaio se u osamu da bi neo- metan mogao biti s Ocem. I druge je uio moliti. Svoje bi uenike ponekad poveo sa sobom da vide kako on moli i sami se uvjere u snagu molitve. Njegova molitva bila je intenzivna. Njezinu snagu, kako itamo u ovone- djeljnom evaneoskom odlomku, mogli su primijetiti Petar, Jakov i Ivan. Molitva dovodi do preobrazbe. Isusove haljine postadoše tako bijele da ih “nijedan bjelilac na zemlji ne bi mogao tako izbijeliti“.
Dragi prijatelji, ve je davno sv. Augustin napisao: “Molitva koja te ne mijenja nije tvoja molitva. Mijenjaj ti molitvu.“ ovjek koji moli morao bi biti preobraeno stvorenje, novi ovjek, izbijeljen (proišen), gotovo neprepoznatljiv ljudskim oima. Osoba molitve sjaji. Njezin izgled govori. U susretu s tom osobom doivljava se posebnost. Ili, kako je to netko napisao; “snaga molitve nije u tome što njome isprosimo, nego što njom postajemo. Tko od molitve ustaje kao bolji ovjek, njegova je molitva usli- šana. Uslišana je ve onoga asa kad je poeo moliti“.
Kad osoba molei pronae Boga, ona ne moe ostati ista. Evanelje kae - preobraava se. Takva nam je molitva potrebna i takvi su nam molitelji potrebni. Oni mijenjaju društvo; oni stvaraju novu sliku svijeta; oni preo- braavaju svijet; oni mu daju novu dimenziju; oni svijet ine novim, boljim; oni stvaraju novo ozraje, unose drukiji duh, vedrinu i raspoloenje.
Napisah na poetku, pretpostavljam da veina ljudi moli. Za kraj bih mogao dodati da, unato tome što veina ljudi moli, rijetki su oni koje je molitva preobrazila, izbijelila, oistila, uinila novima i boljima. Zašto? Odgovor se namee sam po sebi: u molitvi se nije susrelo Boga, mislilo se previše na sebe i svoje prohtjeve. Baš onako kako je molio Petar. Bilo mu je jedino do toga da on uiva u prisutnosti Bojoj, u društvu Isusovu, Iva- novu, Jakovljevu, Mojsijevu i Ilijinu. U takvom društvu lako je biti dobar. Ali, kad treba biti u društvu Pere, Marka, arka,...?! Upravo tu se treba osjetiti snaga molitve. I onaj ije lice sjaji u takvom društvu i koji uspijeva oduševiti takve osobe da poele što due ostati s njim u molitvi, u osami, kako bi se susrele s Bogom te i one preobrazile i sjale, taj uistinu moe rei da ga je molitva promijenila.
Postanimo Boji planinari! Uspnimo se na goru Gospodnju! Tamo gdje se susree Boga i gdje se mijenja izgled lica. Tamo odakle se silazi preobra- en i gdje se, proet intenzivnim susretom s Gospodinom Bogom, postaje novi ovjek. Neka to bude naš korizmeni krini put, koji e nam pomoi shvatiti što znai “od mrtvih ustati“.
arko RELOTA
Izloba povodom primanja RH u NATO U Galeriji MORH-a “Zvonimir”, Bauerova 33, odrat e
se potkraj oujka izloba povodom primanja RH u NATO savez. Koncept izlobe usmjeren je na misiju ISAF kao mirovnu misiju pod vodstvom NATO-a, u kojoj sudjeluju pripadnici OSRH kao ravnopravan partner. Glavni dio izlobe bit e predstavljen fotografijama i predmetima iz Afganistana.
Pozivamo naše djelatnike koji su boravili u Afgani- stanu da iz svoje zbirke odaberu fotografije za koje smatraju da najbolje prikazuju Afganistan, zemlju i ljude, te misiju naših vojnika u toj dalekoj zemlji. Na izlobu se moe poslati do 20 fotografija (na CD-u ili razvijenih).
Ispunjenu prijavnicu zajedno s fotografijama molimo poslati na adresu Galerije “Zvonimir“, poštom, e-mailom, faksom ili osobno, do 16. oujka 2009.
Osoba za kontakt: Zrinka Pillauer Mari, naelnica Odjela za kulturno-društvene djelatnosti, tel. 67 926, fax 68 394, e-mail: [email protected]
str 28-29.indd 29 1/25/07 2:18:32 AM
30
11. oujka 1957. Umro kontraadmiral Richard Byrd
Osvajanja kraj- njih polova Zemlji- ne kugle tijekom XX. st. medijima su bili vrlo zanimljivi dogaaji. Posebno mjesto u tim naslovima pripalo je amerikom pustolovu i buduem kontra- admiralu Richardu
Byrdu, koji je prvi uspio stii zrakoplovom na oba kraja svijeta. Slavan i cijenjen, Richard Byrd umro je 11. oujka 1957. u Bostonu skupivši dvadeset dva ordena, meu kojima i nekoliko povodom spašavanja drugih ljudi u ivotnoj opasnosti. Byrd je nauio letjeti 1912. i otada je samo razmišljao kako izvesti neki pothvat. Ve 1919. sudjelovao je u planiranju leta preko Atlantika. Svjetsku slavu stekao je u svibnju 1926., kada je u društvu s pilotom Floydom Bennetom zrakoplovom stigao na Sjeverni pol. Po povratku, elei iskoristiti veliku popularnost, Byrd i Bennet poeli su se pripremati za let preko Atlantika, ali je na jednom pokusu došlo do nesree u kojoj je Bennet teško ozlijeen. Dok se avion popravljao, priliku je sa svojim dvokrilcem iskoristio tada nepoznati mladi Charles Lindberg te osvojio nagradu za prvi let od New Yorka do Pariza. Dvije godine poslije, Byrd je zrakoplovu nadjenuo ime svo- ga, u meuvremenu preminulog pilota i krenuo na Juni pol, još negostoljubivije podruje od golemog zamrznutog mora na sjeveru. Visoke planine i nepredvidljivi atmosferski uvjeti mogli su zastrašiti i najhrabrije. No, Byrd je bio ne samo hrabar, nego i odlian navigator. U jedan sat poslije ponoi 29. studenoga 1929. njegov se trud isplatio - zrakoplov je preletio Juni pol, a Richard Byrd je amerikom zastavicom obiljeio još jedan svoj pothvat.
6. oujka 1862. – Hrvati u bekom parlamentu trae povratak Dalmacije 7. oujka 322. prije Krista – umro Aristotel 9. oujka 1862. – prva bitka oklopnih brodova 11. oujka 1712. – Hrvatski sabor prihvatio Pragmatiku sankciju 12. oujka 1537. – u boju s Turcima poginuo hrvatski ban Petar Krui 12. oujka 1912. – prvi skok padobranom (Albert Berry u St. Louisu)
Leon RIZMAUL
Vjerska reformacija XVI. stoljea bitno je utjecala na modernu zapadnu civilizaciju, duboko preoblikovavši identitet europskih nacionalnih drava koje su nastajale u to vrijeme.
U djelu “Reformacija” jedan od najistaknutijih povje- sniara toga razdoblja, Patrick Collins, profesor na Sveuilištu Cambridge i lan Britanske akademije, daje jezgrovit, ali temeljit pregled ekumenske revolucije kasnoga srednjovjekovlja i renesanse.
Dok razmatra zbirni uinak na civilizaciju tako raznolikih imbenika, poput Erazmove humanistike filozofije i utjecaja tiska te Svetog pisma na na- rodnim jezicima, ili dok definira razlike izmeu evangelikih (luteranskih) i reformiranih (kalvinistikih) crkava, Collison jasno predouje kako su bitke za ljudske ivote esto zapoinjale bitkama za ljudske duše.
Autor takoer istrauje uzajamni utjecaj duhovnih i svjetovnih pitanja na širenje vjerske reforme u svaki kutak Europe te pokazuje kako je katolika protureformacija primjenjivala prisilu, ali i institucionalnu reformu, ne bi li zadrala eklezijastiki nadzor nad kršanskim svijetom.
Knjiga “Reformacija” jedan je od boljih dostupnih uvoda u ovo poglavlje vjerske i politike povijesti izuzetna znaenja.
Mirela MENGES
• svjetska premijera odrana 27. veljae u Zagrebu • ameriki dokumentarni • reija: Jack Baric • trajanje: 90 minuta
Je li Meunarodni sud za ratne zloine u Haagu stvoren da opravda neuspjeh Ujedinjenih naroda? Tko je Ante Gotovina i za što mu se uope sudi? Je li mogu suivot Hrvata i Srba u selima koje je Gotovina oslobodio?...
To su samo neka od pitanja koja otvara film U potrazi za Olujom. Premijera je bila krcata, organizatori Zagrebdoxa idui dan su pustili dodatnu projekciju, a i deseti dan bi najvee kino u Hrvatskoj vjerojatno bilo puno, pa sa sigurnošu mogu rei da e sretan biti distributer koji ga preuzme u hrvatskim kinima. Još istu veer poslije filma nekoliko me je ljudi nazvalo s istim pitanjem: Kakav je? Istina, i ja sam strepio što emo vidjeti. A na moje veliko zadovoljstvo, film je više nego u redu. Jack Baric je Amerikanac, njegov hrvatski kojim se obratio pretijesnom kinu Studentskog centra pravi je “indijanski“, ali ono što plijeni jest njegova odlunost i argumentiranost. Moram priznati da naši filmovi o Domovinskom ratu naješe izgledaju prepatetino, s izrazito crno-bijelom intonacijom. U potrazi za Olujom (iako je naš, jer Jack Baric ima hrvatske ko- rijene, a i nastao je u koprodukciji s hrvatskim producentom Interfilmom i uz potporu Ministarstva kulture) drukiji je, promišljen i precizan. Uza sve o ratu, Oluji, planovima o tzv. Velikoj Srbiji te o Gotovini, film je i vizualno atraktivan - ne vjerujem da sam ikad na filmu vidio ljepše Pakoštane. Pravi film u pravo vrijeme, iako je jasno da je to samo film i da ne moe utjecati na presudu. Svi znamo, a i Baric nas iz Amerike upozorava: UN s tim suenjem eli opravdati sve svoje promašaje tijekom rata.
Leon RIZMAUL
31
IZ ZBIRKI VOJNOG MUZEJA
Vojni muzej u zbirci odora uva odoru stoernog admirala Svete Letice. Odora je dar admirala Letice Vojnom muzeju. Sastoji se od: kape, košulje, kravate, bluze i hlaa. Odora je boje pijeska. Sirovinskog sastava (kapa, bluza, hlae) 70% runska vuna, 30% PES, a košulja je 100% pamuk.
Stoerni admiral Sveto Letica završio je vojnopomorsku i ratnu akademi- ju. Bio je zapovjednik flote, naelnik Vojnopomorske oblasti, prije odlaska u mirovinu radio je u Generalštabu JNA. Umirovljen je

RAKETNE TOPOVNJAČE I DUBROVNIK PRVO TOPNIČKO GAĐANJE

Text of RAKETNE TOPOVNJAČE I DUBROVNIK PRVO TOPNIČKO GAĐANJE

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU UNIVERSITY OF DUBROVNIK …web.cz.unidu.hr/datoteke/351izb/SVEUCILISNI_GODISNJAK_12-2016-ZA_WEB.pdf · u Veneciji), što je prvo djelo takve vrste uopće,

Dubrovnik Guide

Dubrovnik 2015

DUBROVNIK, D

Gimnazija Dubrovnik

4kongresr2015 prvo obaveštenje

Statiunea Dubrovnik

Martino Prvo Pisanje

Workshop Dubrovnik

Dubrovnik (Croatia)

PRVO - bbn.co.rs

Dubrovnik, Croatia

Dubrovnik PS

Dubrovnik En

Dubrovnik 1897

prvo predavanje

Dubrovnik Travel Guide for Dubrovnik and Dubrovnik Region...www./ÍðeptasdŒðmvnik.cŒm 15 DUBROVNIK - 21 O 35 DUBROVNIK SLANO DUBROVNIK Polasci / Departures 10:00 12:00 14:30 16:30

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU UNIVERSITY OF DUBROVNIK ...web.unidu.hr/datoteke/351izb/GODISNJAK_11-_2014-2015.pdf · u Veneciji), što je prvo djelo takve vrste uopće, dok je Nikola

Prvo izdanje

Croacia Dubrovnik

Lučka Uprava Dubrovnik | Lučka Uprava Dubrovnik

Dubrovnik Airport - Zračna luka Dubrovnik

Gimnazije Dubrovnik

Mesecno Od Prvo Polugodie Za Prvo Odd

PRVO ZNAMENJE

Dubrovnik Portal

PRVO POGLAVLJE

Apartments Dubrovnik

Surrounding Dubrovnik

GRAD DUBROVNIK

Documents

RAKETNE TOPOVNJAČE I DUBROVNIK PRVO TOPNIČKO GAĐANJE

Text of RAKETNE TOPOVNJAČE I DUBROVNIK PRVO TOPNIČKO GAĐANJE