Biletić . l , Razlozi za •• 1. str. 98-tOG. 98

Uvod

Izltti.:lHIJC "Čl Lnanstvcno~ c;kup.,

UDK 355.02

Razlozi za inovaciju određenja pojma agresije

l\'O Bijelić

CVT.~ »General armi j e l vu rl Gošnja /GH 7-a(J rPh

Sa tetak

Pri jetnje stabilnosti i su\·er~o:nilclu zemlje imaju i7\'ore u me­đunat·odnoJ Uljednici kojnm dominira agresivna pohllh.H kapitala. kao i u unutra.šn)tm knzmm p10cesimn i stanju Idejni. doktri­narni i praktični rarroj nMe obrambetle i samOUl:.tttne strategijf' ONO i DSZ. pokazuje uspjMno \'rlenJe funkcije <><h racanja ud agresije t za!tile sistema.

Rat je historijska kategorija. Nastao je na historijskom s tupnju l'37.Vitka kaua sc već izdiferencirala priva tna ~!vojina nad sredstvima za proizvodnju. Kao kategorija, razvijao se i postajao sve s loženija pojava. da bismo ga u aktualnom trenutku definirali kau intcrui,oi, lomph:ksao i S\eobull\atau društveni sukob.

Kao metoda i s redstvo politike, rjci;avao je najrazličitije probleme i bio ćinilac osvaj anja najrazlićitijih ciljeva. Zato je pJjjenio punu pažnju i apsor­hirao svu ljudsku invenciju te bio receptor goto\'O S\'ih elemenata ljuds kog progresa. S tolikom preferabilnošću bilo je not mal no tla je ap:.orbirau mnoge skupe komponente i počeo postaja ti ekonomski neracionalao . S Lim, naravno, nije iscrpljena njegova povijesna uloga, već se samo nazi ru ili pojavljuju druge prateće kategorije, koje ga prate ili mu prethode. Te kate­gorije imaju istu namjenu i isti cilj kao i sam rat, samo su mnogo rentabil­nije i mnogo lakše ulaze u opticaj. I zgleda kao da je rat dobio svoje suroga te , a instrumentarij politike postao bogatiji i s loženiji.

Znanost o ratu i povijt."Sni trenutak primjereni su s tvaranj u novih tlo­klrinarnih pojmova obrane i zaš lite, jer se razne sile i politike već uveliko služe neokolonijalnim, imperij alis tičkim, pseudomiroljubh-im i speci jalno­ratnim sredstvima.

Zato je opravdano uvijek ponovno pos1av)jari pitanje: gdje počinje obrn­oa i kakva treba da bude obrana u tim uvjetima?

ffiJrllt l, RaliOll za .. Poln. misao Vol XXV (19881 . Nn 1. '"T '18 106 99

Eksteme impliJ..ac:ije

Svjerski e konomski pored<.tk :,arn pu s.:!bi pr<' c1 s!avlja agres.ivno s taaje i p1·oces, i to p1 oce:, stalnog neokolonijalnog iscrpljivanja i :,tanje nepravedne po.licije ?.emalja u razvoju. Taka' poredak irna i S\'Oje sekundarne efekte koji se ogledaju u poliučkim. kulturnim. znan t\cnirn i drugim odnos ima.

a pragu osamdesetih godina L<:mlJC u ra7voju su u svijetu sačinjavale: 7 • s tano\'ni!.tva, 36'1n poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane, s~ (j

indus trijske proizvodnje. 70" naučnog, kadra, 11' 0 1·ezultata istraživanja i ra7.­voja.1 Tmajut'i u vidu tu rcalnusl, mehanizam i lunkcija zaš lite u zemljama koje s u izložene Loj agr·t:'siji s u neophodni. P ravo je svake zemlje da se zaštiti ou wih pa i takvog oblika agrc~ijc. S druge strane, •antikomuni:utm je kon­stanta u od1\!clivanju politike nekih kapitali~>tićkih vlada i p rema :,ocijalistič­

koj Jugo~la,;ji U funkciji je jedne šire s trategije i taktike, a ne ..amo ide~ loš ke orijentacije reakcionarnih ' naga. I mi smo, tlak lt>, i?.loženi toj jakoj antikomuab.Ličkoj propogandi sa svim obilje7.jima specijalnog rala.c1

lako je u svjetskoj zajcdJJici opće poznato da »ni jedna država ne može poduzeLi, niti potic.:ali poduzimanje gospodar~kih, političkih ili drugih. mjera kojima bi pris ilno dovela neku tlmgu dri.avu u odnos poLčiujcnos.ti radi \'ršcnja njeni h suverenih prava•. · T pak: •Analiza pokazuje da su izvori opas­nosti po naše c..ln.u"' tvo i ciljevi neprijaLClj ke a ktivnosti protiv nje!!a u !> \'im fMama na~<' !>OCija lističke izgradnje u o novi got0\'0 isti a tla se oblki i metodi neprijateljske aktivno ti Malno menjaju .. . NjihO\'i napadi usmereni su, pre svega , u dva pravca. Pn i iliJa 'l..a cilj potkopavanje osnova na~t" socijalis t ičke samoupravne stvamosri, iscrpljivanje izvura naše snage. vital­nosti i stabiluusli, kao ~to su: S:.l.moupra' ljanje, društvena svojina, bratstvo i jedin~t\o, politič ka i t>konomska s labilno t i harmonični r'a7.\'0j, istem opšte· narodne odbrane i dt·uš h'ene ~momtite, međunarodni ugled, čistoća revo­lucionarne teorije i ocijalistićka elika. Dntgi nastoji da pronađe slabe tačke u na3ioj <;amoupn:wnoj pra k. i.•'

IzloL.cnust malih zemalja i zemalja u razvoju utjeca jima svjels kog okru­len ja je nužna, n nesrct,;a je <la se značajno ist iču samo negativne konola· cije tih utjeca ja. Utjecaji impe1·ijalizma i hegemonizma preko kapitala, tehno­logije, politike, trgovine, znanja i in formacija, kulturnih tekovina. medu­narodnih pra\'Tlih akala, sYjetskih organizacija, gen. trategijskog i geockonom­skog položa ja, prirodnih i drušl\cnih bogatstava i sL perlnanentni su kao S\ jctl>l..a ćudlji\'a klima, čije bi odlike mogle bili: agresi\'nost, imcntivnost i nepred\'idh·o l. Iako ni jedna superiorna zemlja ne , ·lada sama svjetskom s ituacijom u cijelosti. ipak s toji činjenica da veće sile dogovorno ili stihijno domin iraju. S dntge s trane, in fe r·iorne zemlje imajtl tu klimu kau ohjektiv-

1 Prema podacima iz publikac-ija Svjct.:.ke bankf> (World Bank) ..... socijali7nn,.•. b r . 10 191!1.. str ll!lH.

: D. Dro~go.'<avac, E.~ka14cija tJillikomunizm4, •Socijalizam-, br 9 1983, ~>tr. 1270.

, Povelja o ~ospodarRkim pra\rima i dULI\osl.ima dri.ava UN 3281 XXIX od 12. 12. 1974. (Povelja Ujec\injemh narodH, .. ~arodne novini.'- Zo,::reb. HJ76.)

4 A. Vrai uša: l zvor! i oblici ugrožavanja na~P(1 socijaHsUćlcog samoupravTIOfl društua. Opstcnnwdua odbrana u teorij i l prak<;i. V1Z Bcogl'llu. 1976, str. 35.

BIJollć, 1 • A.ai0%1 u • • Poli t mino, Vol XXV ( 1!188) Nn 1 r.tr. 98-1011 100

no okruženje. To je, ujedno, milje u kojem promall"i\mo mje.'\to i ulogu n~e zemlje, njezin suverenitet, ncn:t,·bno~L. terilOri jalnu cjelo\itost, dru~­tvcno uređenje te njenu rutitu i obranu. Karakteristike tai.\C ~' jetskc situa­cije su, međutim, da rat nije uba,czna kategorija. \'rio tc 10 . e radi o \Tlu neugodnim utjecajima koji idu "'mo do granice rata. S njim se pojedine sile poigravaju i goto\o koketiraju. jer i to čini sasta\·ni dio suvremenih međunarodnih odnosa. To ne znač1 c.la nilm1 ne izbijaju, naproti\·, tak\e igre ralom ČC!>lO dobh<1jn realno potkrepljenje. o,-akvi utjecaji imperijaJističkog i hegemonističkog podrijeUa već i sami po :sebi zavređuju žestoko suprotsta\·· ljanje i otpor. Razlog tome su njihovi, \Tlo često razorni. pa i udbinski efekti u izlo.lcnim tj. trpni m ~:cm l jama l:pra,·o zbog tO!!a obrana i zaštita tih lemalja moraju djelovati mnogo prij~ t.'\'entualnog r.~ta l ' aktualnim po,;jesnim okolno1>tima tu .lllt-tči 1-untinuirano.

Analitički izražen uzrok OVO?,' pm'lirt!nja obrane u wnu kuju :.ada :"ma-lnuuo pripremama za obranu jest:

- s lojevitost i stalno uslol.avunje ral~• kao kategori je, - njegovo svrhuvilo raslujava11je po \·r·emenu i pro~toru, - inovacije u prim jeni njegovih nspckata (ili s lojeva), Z<bcbno u cje-

lini , i d r .

Nekoliko U\•jerliivih primjera

Pok~aj Brazila da c;e o lohodi Lege američkog kapitala počeo je u H svjetskom ratu, kada su SAD bacile svoje snage u rar. Domaća buriuaLija, koju je inače satelitizirao i porobio američki kapital, potiskuje S\'Oje k.lasne" interese i čini nek-u vrstu alijanc;(' s radnicima, samo c.la e odupru imperija · !ističkim ~lcgama SAD. Bilo je jasno da su unut:ra~njt c;u kobi htli manji. pa čak 1 zanemareni, pred opasnosću iz \ ' lUla. Taj klasni mir (iako podsjeća na fMizrun) pridobio je velik pokret masa. na čelu kojega je s tajao Jetulin Varg-clS. Osvajajući pono'o S\Oje pozicije, američki kapital je s lomio Varga· sa. a domaću buržoaziju još U\jcrljh ije poc.lredio 'om interesu. Tada je domaća buržoazija počela s lužiti nadnactona1nom inrt·re<;u, lJ. postala je ~a­telit svjetske bur:loazljc. Sam Vargas izvršio je samoubojstvo ostm'ivši po­ruku: • Ubila me američka adm ini-.t racija«. Tko !.loji iza lc atlrnini::.L•·adje nije poLTcbno posebno isticati.

Na d rugoj Slrd.ni svijcla sedam velikih naftnih kompanija, »Sedam se· s tara«, uspijeva držat i llliski isto k i i7.vlačiti nevjerojatne profite. »S~o:slre« s u više u·ošile na podmićivanje a.rapskih prinčeva i vojnih s tarj ešinn , nego na proizvodne b·oškov e. Povremeni pokušaj i Arapa da naciuuaJi.draju svu ja bogaLStva nailazili su na iznenađujuće prepreke, uključujući i p:Hlove režim::t.

Jedan školski priJnjer u obliku ,.modeJa desLubilizacijc.-, i-uji je pukaLao visoku uspješnost zadesio je Cile. Pokušaj Cilea i naprednih naga da se otrgnu i osamostale od Yanjskih utjecaja doživio je neuobičajenu b rz krah. Snage imperijalizma su kroz •model destabilizacije« počele st\·arati t:konorn· sku. političku i opće socijaJuu nes • ..~hi lnost u Cileu. Metode su bile: izra\'ne sabotaže, teror i drugi otvoreni l rmsrec.lni ataci, pri t emu ~u pridobijeni

Bijelić. 1., Rn~lo~i ~a ... Pollt. misao, Vol XXV (1988), No. 1, str. 98-106 101

subjekti ubacivani u vladajući sistem. Stvorivši potrebnu masu unutrašnjih kolaboranata, pokrenut je, ili iniciran sukob radujčke klase s vladom. Na tada<:\njem stupnju životnog standarda nije bilo teško pronaći motive za ta­kav sukob. Ostalim slojevima, sitnoj buržoaziji i srednjem staležu, model je podmetnuo selektivan pristup i vrlo bl-w je dobio p r istaše za izmjenu e konomskog a zatim i cjelok-upnog socijalnog sistema. Ddavnu i vojnu struk­turu Lrcbalo je Lakoclcr uzdnnaLl, a cflkasno s1·~..:dstvo za to bili su gotovinski čekovi. Samo od sebe bilo je jasno ela je vladajući sistem nagrižen sa svih s trana. Javila se opća nestabilnost, izbile su demonstracije, vlada je morala intervenirati, ali su njene mjere protumačene kao prekoračenje ovlaštenja i ona pada. Kada je bedem pao, strani kapitol je kao bujica uletio u čile i potupio ga. Naravno lo nije jc:tliu.i slučaj, jer je Laj motlcl poznat Boliviji, Gvatemali i drugim zemljama.

U libanonsko j tragediji početak su obavili Francuzi kao kolonizatori , da bi se zatim pojavili i Englezi s islim interesima. U borbi tuđina stradao je domaćin na svom tlu. Kada je Libanon ipak smogao snage za oporavak, javljaju sc SAD sa slralcgijarna specij alnog rata, koji će nesretnu zemlju gurnuti. u građanski rat 1975. godine. Taj rat će otb"iti američke ekonomske, političke l vojne naruj~..:1·~..:. Sama Amerika će , radi čuvanja vlastitog ugleda, u vatru gurnuti posrednika - Izrael, pa će tako posredno postati korisnik ratnih profila. S ru'Uge strane će neš to slič11o ostvariti i SSSR preko Sirije. Koliko gutl je uva tragedija Libanona civili?.acijski sramna, ona je potrebna općem imperijalističkom interes u, i zato se stradanje i krvarenje Log naroda puš ta do unedogled. Za vanjske :;ile u:. Lalc su važne samo formalne istine, kao š lo su ncokrvavljene ruke i neogaravljene topovske cijevi.

Svi ovi oblici agresije pokazali su da su mnogo ekonomičniji od samog rata, zato se ne može očekivati njihovo napuštanje. Za Lo pusluji čitava skala razloga, a s talno rastuća cijena oružanih snaga i rata, samo su jedan u nizu. Međutim, nameć.e se logična spoznaja da sklonost ka primjeni rata upada, dok komplementarno raste sklonost ka primjeni ovih neoružanih oblika agresije.

Paralelno s tim, uočljivo je da sc u rut..:clunarodnim odnosima buržoazija, milom ili silom, intetnacionalizira kad je u pilanju odnos prema trećima, pri čemu joj ne smetaju međusobna trvenja. Ta imperijalistička solic.larnost može egzis tirati zahvaljujući tome što najrazvijenije zemlje imaju posebno povla.~­t en položaj u svje tskom poretk"U i što mogu, u sistemu odnosa koji vlada u svijetu , izvoziti svoj e suprotnos ti u svoje nerazvijeno okruženje. Posljedica toga je egzistirajući. periferni kapitalizam.

Pokazalo se da igra ratom treba da inducira - samo u izlozeni m zem· ljama - strah od rata, da je preferabilniji specijalni rat, da dobronamjer­nost nije s trogo odvojena od 11eprijateljstva kad je u pitanju kapital i da su oružane s ile i rat također postali sredslva i mclode imperijalističkog biznisa.

Nastupanja hegemonističkih činilaca ne mogu se poistovjetiti s impe­rijalis t ičkim, jer nem aju prvfj t i zarodu na prvom mjestu, mada su im metode slične.

81lollć , l • Rulozl za . l'ollt mi sao. Vol. XXV 119881. No 1, alT. 91J-IU6 102

U1111t rašnje napetosti

•Opštenarodna odbrana se u SFRJ plimcnJUJC kau jcdins(\·en 1 cclo\'11 oblik oq~an:izo, au ja juguslo,·cru.kog lo\OCijali tičkog amoupra\-nog društ\'a 7.a odbranu od \•ih \'rSta opasnosti usmerenib na razbi jan je polilil:kug, na­cionalnog i teritorijalnog inlegtileLa Lemlje. Kao integralna funkcija politić· kog :.islcma :.udjalističkog samoupravljanja, opštenarodna odbrana sc u praksi razvija u odbrambena-zaštitni si!.tem sveopšte}!. uče!:.ća radnih ljudi i gradaua i !.vih moralnih i malerijalnih vrednosti 7.emljc ll borbi do konacn~ pobede nad agresorom i potpLmog i trajnog osiguranja hitnih pretpostavki političkog i teri tori j a lnog suverenitera.«" To razvijanje u praksi ima i urugc svoje aspekte i pojavne oblike, npr. oblik tog razvoja ogleda se i u podruš· tvljavanju obrambene funkcije, kuja Ln:ba da po tane ne samo funkciia poliličk.ug sistema već funkcija cijelog društva, jer svoj ubul rcu\'uju O O daju i drugi dn1štveni sistemi osim političkog.

Progres koji imamo je objektima karegorija, ali ne dolazi sam od cbc. Uloga svjesnih snaga u njemu bila je i ostaje nezamjenjha. Krizno stanje kao akutan fenomen u rnZ\·oju dru:.t\-a m: mijenja pogled na razmj i uJo~u

l.ubjckliYnih snaga. Stanje jeste kri7no. ali nije eksplozimo, jer l>U \O(lcLe

.;nage, u obrambenom pogledu, ua razini vog mjesta i uloge. Zato !->U

otež;wajuće okolnol>Li progresa prvensf\•eo:o izazov i briga :r.a O\'e, vodeć~ snage.

Eksplozivno stanje u nekoj drugoj, k.Jal:>uoj zemlji, hilo bi samo pogodno tlo (okruženje) za revoluciju. U tak vom stanju revolucionarna masa j~: spr<.:m· na za promjene, ali hcz jedinstvene strategije, jer wasa sama po sebi nije !homogena. Zalo moJ·a postojali revolucionarna klasa, .koja ~e inicirat·i i usmjeravati rc\Uluciunarne procese. U OYoi fi1..tivnuj komparaciji moramo, l>a l>lajališta obrane i zaštite, vidjeli l>cbe i 1>'\'oje pecitičnosti .

Demokratskim razvitkom i uYlačcnjem najšitih m~a u a\' angardu, kao što jt: na~ slučaj, došlo je do uslož.nja' auja, plura!17.acijc i donekle raZ\ OU· nja,•anja onog osno"oog, u pueclku ra7\oja izrazito jedinst\Cnog interesa revolucionarne klase, čime je dnašt\'O postalo mn ji' ije na \-anjske utjc!Caje. To je Lalu što u pluralitetu interesa, po zalonu vjerojatnosti , Yanjski faktor U\"ijek može nekoga pridobili t.a s,·oje programe koje nudi. Naročito one koji su sa S\ojim interesom ostaJi dalje od drušl\cnug, lo\rcdnjeg. tj . Yećinskog rjc.'icnja. Istovremeno, to su mala vrata da Yanjski faktor lakše ubaci :.voj interes ili kapital u dru!;L,·cnu tkivo na ' e ili druge zeml je.

U našem slučaju o novni revolucionru ui interes koji za -tupa revolucio­n arna klasa i dalje je komparativnu jači od svih ponuđenih a]t(;rrtaliva ili vanjskih utjecaja, j<.:r je on objektivno najnapredniji - inače n e bi vodio revoluciju. Međutim. lo sa stajališta obrane nije konačno dovoljna činjenica. Ako se uz njega paraleliziraju i S\'t n ni pluralistički , tj. pobučni interesi koji vrve u t·evoludonamoj masi , onda neokolonijalna ili imperijalistička agresija irna mnogo vge mogućnosti da se pot.l.mctnc i nametnt>. lz tog razloga obrana

zaštita re>olucije i tlru~t,-ene autonomi\e, nužno mo•a mijenjati voj

~mjerwce za odbranu Sl''HJ ud u~r\: .. l]e. -Pozadin:'l-. br. t 191H. (Prilr·~ str. v i Vl).

Bijelić, 1 .. Ratlozi l9 .... Polll. misao. Vol. XXV (1988). No . l. slr. 98-106. 103

habitus. U datim okolnostima dobiva na značenju spoznaja da »imperijalisti· čke i hegemonističke snage u ostvarivanju svojih ciljeva ne odriču se ni jednog oblika agresije u međunarodnim oduos.ima. Oslanjaju se na najreak­cionarnije i najdogmatskije unutrašnje snage nezavisnih zemalja, vrše politič­

ke, e~ onomsk~;;, ideološke, psihološko-propaganU:ne i iliuge pritiske, organi· zuju pučeve i državne udare. i vrše vojne intervencije.«(;

U ovom slučaju put konkretizacije vodi nas ka unutrašnjim proturječ­uostima našeg socijalnog stanja i razvoja, gdje se uočava sve veći broj ne­ural gičnih ločaka na koje bi mogao pokušati da se nadoveže vanjski podri­vački i agresivni utjecaj. lstovremeno to su i vlastite slabe karike, pucanjem kojih bi sc mogle pojaviti unutarn je soci j alne stihije.

Na razini dugoročne strategije razvoja koju imamo i ol-wambene kon­cepcije pm b lemi se gotovo i ne vide, aLi na nižoj. taktičko j, dnevnoj, poslov­noj , regionalnoj i suhjektivnoj razini , stanje je posve drukčije. Taj mikro aspekt poremećaja u dn.tšt venom s istemu, međutim, jest problem na odgo­varaj ućoj razini , a li i prohlem ukupnog sistema, bez obzira na smanjenu vidljivost. Upravo to aktualno stanje sistema predstavlja za obrambeni si­s tem političku i ekonomsku infraslrukluru, što znači da je baš ona u krizi. U konkretnim uvjetima javlja se:

- veliko otuđivanje dohotka i proces posljcd.ičoc demolivacij e; - etatisti čki monopolizam u upravljačkim strukturama s tendencijom

udaljavanja radnika od imanentnih mu prava; - d1·ušlveui razvoj bez seh.:k<.:ije privre<.lnib subjekata; - normativiziran s is tem društvene reprodukcije, pri čemu se gubi

\.tnutrašnja logika privređivanja; »pulicenlričn i cLalizam« kao pusljcilica grešaka u decentralizaciji;

- materijalno potk.repljenj e ili materijalno ulemelj ivanje etati.zma, - integrativna JJezainteresiranosl, gdje su d.ruštveno-poliličke zajednice

preuzele tu zadaćlJ, a ona hi trebala hiti imanentna privrednim subjektima; - državni intervencionizam koji je »postao navika« u privrednom životu; - ekonomski vulunlarizam i liberalizam umjcsLo dcmokral:i.zacije i de-

centralizacije u druženom radu; - primjena političkih metoda vođenja u pro<.:c:;su privn.:đivanja sa svim

logično očckujućim posljedicama; - enormno povećanje normativnih akata i takav pristup u radu;

borba oko »viška rada« 1adi monopolskog prisvajanja i korišćenja

i s log; pojava raskoraka u teorijskim i praktičnim pitanjima privredivanja

i polil ičkog ~ivota i ili·.' Ako se svemu ovom dodaju i druge neizbježne a utjecajne pojave druš­

tveno-oxganizacijske, moralne i ideološko-političke prirode, dobjva se dovoljno polk.rcpljenje za zaklju(;ak tla unutarnje napctosli i suprotnosti idu na ruku eksle.rnim , ne samo subverzivnim već svim agresivnim utjecajima, pa bili on i iz oblasti kulture, vojne suraunjc, markelinga ili bilo koje druge sfere.

1' Smje n11Cc :tu oubrunu SFRJ ud ogn~stj e, »Pozadina«, br. 1/1!184, Prilog, str. ll. 7 Kritička analiza funkcioniranja poEtičkog sistema socijalističkog samouprav­

ljanja, Deograd l9B5, ~Ocjena stanja.-, str. :n.

BIJelić, l., 1\Rioll za •••• Pollr miAO. Vol • .XXV (11!88), No l str 98-106. 104

Pragme11ri naše~ iskustva i dokrrine

»N~a nastojanja j cjelokupna aktiVnost na medunarutluum i unutrn~­njcm planu usm jereni s u protiv politike ::.Hc i rata. Mi moramo biti spremni da svakoga odvrntimo od agresije; ua spremni dočekamo ,·at, ako do njega dođe. Zalo naš sistem općenarodne obrane i ima dvo:.truku ulogu: odvraća­nje od agresije i vođenje općenarotlnog obramhenog rata ako nam bude nametnut. Prema tome, naša općenarodna obrana je insUUlllcnt mira ... ~

Sama funkcija odvraćanja je idealna j oba\ lja '\e hn n~ tnih okršaja, ali kao jedinsr•en zadatak. Međutim, njema izgradnja ima \'elik broj kompo­nenti, kao što sc javlja i velik broj utjecajnih faktura prema loj funkc-1j1. U prilikama kada je sistem ONO vc~ o.t.ivolvoren, to znači da već samo po­stojanje nekih pojava, snaga ili sposobnosti izvršava tu funkci ju. Npr.:

- sposobnost bnog prelaska na ratne 'U\ jete rada; - vidljiva usLrajnost pri\ re<.lnih subjekata na amoup1·avnom obliku

proizvodnih odnol>a; - otpornost i tema na ol"Upadono pomblja\anje i deformacij ke pri­

lagodbe agresoru; - struktura, ra7mještaj i stupanj raz\ i jeno!> li proizvodnih snaga; - e lementi političke i ekonomske !.lraregije 1 strategije oružane burhe

i rata u cijelosti; - prm:jene o kolaboraciji i osloncu ua osvojeni teritorij, jer n..:pu­

. tajanje tog oslonca zab U jeva izuzetnu gu toću okupacije i po::.kLlpljuje, Lj. pogoršava cko11omsku pasivnost rata ild.

Naša iskustva u borbi bez oružja i u othra<."anju od agresije, započela u poslije rata, tj. lt borbom a pri7.na\-anje nove J ugoslmije. Slijctli •-azhi­

janje blokade ud s trane zemalja yezanih za IB, nakon čt:-ga slijedi muko­trpno odrva\'anje politici zapadnih sila lo> vojnim i impetijali ličkim a:,pira­cijama prema Jugoslaviji J oš je Kardelj na Patiškoj miro\ uu j konferenciji 1946. godine istakao: »Došlo je.: vrem~.: kada se sa malim narodima neće moći više računati kao sa s(crama uticaja, kao sa predmetom d<sploatacije.«" Od tada nadalje borba za sve aspekte mt!;cg suvereniteta je trajuo pril-ulnn . na različitim mjestima širom ::.vijcta i kod kuće, u raz.Jičilim clruStwnim funkcijama, u teori ji i praksi i u različitim pojavnim oblicima. Već nakon kratkotrajnih iskustava u Skup!>tini Jugoslavije, potkraj 19-o. godine, poja­\ jo sc stav da će se Jugo !avija: suprotstavljati S\ iru oblicima mijclanja u unutrašnje snarj, boriti protiv podjele interesnih c;fera j drugih uullka imperijalističkog dogovaranja. zalagati za miroljubiVU ekonou1sku i dn1gu suradnju, boriti se za međw1arotlnu ekonomsku pomoć ild.10

U to s u se doba neka pitanja iz oblas ti narodne obrane sma trala n tese­nim, pa je u fazi od 1945- 1949. god. ubramhena koncepcija u~lavnom <;tag­nirala, a materijalne oružane snage egzistirale ltU na dostignutom stupnju, a po volji drža\'C i Partije. Od 1950. god. vočinjc organizaciono prilag:ođu-

s J. B. Tito, Referat na X kongrĐ>u. Ot><o:E'ti kongres SKJ , l>okumemi t.C •Komunist•. Beograd 1974. str. 49.

9 K. KSI'delj, Revoludja i vojnn mi.wa. Vl:l i ur. iuhl\'ači. B-eogratl 1979, Mr. :mo. 10 E . Kn1·delj, n::tv. dJ., str. ~~ll .

81ieht. 1 .. f!RIOZI li! •••• PolU mi$uo, Vol XXV (1988). No. 1. •tr. --!OB. 105

\anje oruanih snaga na pol-tOjećim tcurctsk.;m o. nO\ ama, ali s modernijim srt>dstvima RON-a. Na teorijskom planu započeto je š ire uokl1 inamo istt<t­živonjc, kuj~.: t:c <lati konture i. razradu nove kunccpdje. Na marksističkoj tcori ji i iskustvima NOR-a ta kom:epcija ćf' 1968. god . okončati ovu fat.u ispiti,·anja i zakašnjenja u raz,·oju koncepcije .. at·cduu fatu od 1968-1974. god. karakterizira podruštYlja\·anje ubrane kao funkciJe i izgradnja cjelo' ito~ sistema ONO. Primjerenim i'.aiidja,·aojem tog sistema uočcuc l> U pot reb<.' njcgo, og daljeg usaH~a,·anja. što će konačnu apočeti i no\'u razYojnu fazu po lije 1974. godine. Nju kamkterizira kvalite tno dogradivanje obrambenog sistema i radonalizacija obrane kao društvene funkcije. Koncepci ja i si­~Lcm obrane se još U\ i jek nalaze u toj fazi, a doiJljnantni -;u slijedeći raz,·o jni procesi: muuemizacija, scijentizacija i usavr~:wanje organizacije.'

Lako .;;e uočava stalna uz.la.a1a Liu i ja u ran o ju sistema obnwc. dok '<-' on:lJ suptilni odnos onuanug i neorut.anog dijela ne 'idi. To je 7.aro sto je z:astitna fw1kcija ili ')amozaštita dobila Jdali\nu samo lalnost u odnosu ua ovu orui.anu komponentu. Pa ipak . pnjeteći ratom Jugoslaviji. agresor bi morao računali ua bi to b io s udar ratnih uoklrin<1 i oružanih ~ rtaga, odm_k­ravanjc ma1crijalne supedomos ti, ekonomske izdJ·žlji\'O:,ti, strategijske s;;l­n-šcnosti, moralne čusline, svje ne oprcdijeljcuusli, urušlvene i vojne orga­niziranosti itd. Zbog toga u oduaćanju od agr('sije svi ovi elementi ućest\u ju kumulativno i po ptiucipu minimuma. To t.nuči da je ukupna obcamben:l snaga ra\na LolaJu vih njenih koru.titutivmb elemenata, ali i ranj iva ono­liko koliko je obrambeno snal:na naj ·tabija kar-i ka u s ts temu obran e.

Opredjeljuj ući ::,e za mir, cjelinom :,vug bitka, nn~c dnts tw uosljedno tome uređuje i obrambenu funkciju. Na~a koncepcija ONO je po svojoj clru­šlveno-polilitkoj suštini ubramben::~. Ona potvnluje na~u vanjskopolitičku

orijentaciju, i pu tome je •koncepci_ja ruirM , a pre,·entivni joj _je zada1alo. oduncanje agresora od agresije.'! Takva koncepcija u t\·aruje ,-ojeHl>nu ekonomiJU snaga fotmirajući čistu obranu i uslonac na vlastite snage. jer nema agre:,i\ n ih karnkteristika ni prema kom~. Zalo je koncepcija muci u~mjcrena ka masovnoj opt:cnarodnoj borbi i ulporu wih oblika i sadr>a ja na tlwvoj teritor iji , u svh11 sredinn111a i cjt' lokupnom ljuds ko m s tvnra­lašt \' t.t. 1~

0 :-.taje za razma tranje pitanje, one prethodne obrani!, prije upotn.'be oru1ja, kaO i pitanje (akti\'lle ili palti\rle) 7.3 lile te meUUhllbni Odnos o\'ih kate,zot i ja.

Zllkljltčak

l. U H t'menu od II s\·jetskog rata kontinuirano, a i trenutačno u svjet­.;;kim odnosima, ntl se koristi kao sn:dstvo i metoda politike, s tim da je

11 Pn•mn T NJhc"JCU. StanJe u dr~Uit·u 1 upi•tl'narodna ndbra1w. ~Voj no drln-. br. 4 1987, str. 26.

·~ "\T L!Ubt(·il-: .. ()pštenarođnn ocihr;'ln:l stToh.·j:! tJU mtra-<, VlZ npogrnd. 1!17"/.

~·1' 207. ' ·1 B. Mamula: .. snvt·e-rnel1i :.vijet i nuša odbrana" V1Z flpngrad. 108:3. str. LIO.

Rijotič, l , Razlo1i z11 .... l'ol l t. misao, Vol. XXV (t988), No 1, str. 98-106. 106

mnogo učestalija prijetnja ratom od same upotrebe oružanih snaga. Sklonost otvorenoj upotrebi rata pokazuje tende nc iju opadanja, dok sklonos1 neoru­žanim i posrednim oblicima agresije tendencijski raste.

2. Specijalni rat, prijetnj a ratom. primjena agres ivnih radnji i s trate­gija b ez oruž ja, imaju speciiičnc ciljeve, a Čl:::. lo is tl: kau i vrući rat. Samo započinjanje takve agresije čak n iti ne mora biti vidlj ivo. Nevidljivu pene­traciju stranog kapitala ili drugog interesa obično slijedi agresivna pod rška kuja muŽl: paralizirati moć svjetskih zaštitnih instituta i imob ilizirati unu­trašnje regularne d ržavne podsisteme.

3. S obzirom na evidenln.u i neizbježnu :~gresivnos t svjetskiJ1 dom inija ~n·ema malim zemljama i zem ljama u razvoju, opravdana je njihova borba protiv takvih utjecaja. Ta borba ne može uvi jek bili o ružana. S luga se ona može voditi u međunarodnim odnosima, ili nkod kuće«, prije stvarne agresije, protiv poznatog: ill prilu ivcnog agresoru, stvarno ili idealno, političkim,

ekonomskim i organizacijsk im sredstvima i metodama i sl.

4. Odvraćanje od agresije i pre thodna obrana mogu biti us ko povezane sa sistemom ONO, aU i ne mornju. Međutim, obrana svakako mora imati daleko šire domašaje od vidika upotrebe oružanih snaga. i Lo vremens ki, prostorno i sadržajno.

5. inducirani strah od rata, unutarnje slabost i i s uprotnost i, e le m enti van jskih utj ecaja i dr. mogu kumulira ti svoje efekte, čime pojam ubrane i za?itite naročito apostrofiraju i proširuju. To vojnoj znanosti postaje res­pektivan i s traživački izazov. ne samo zbog akutne društvene krize, koja to samo slučajno polcnc.ira , već i zbog obogaćivanja obram bl:nc uuklrinc.

I vo Bijelić

REASONS Ji'OR AN I NNOVATION IN DEFI NING THE CONCEPT OF AGGRESSION

Summary

Threats to the count ry 's stabilily and sovereignty have their nrigins in the iniernilt i on:o~l rommun il.y tiominilted by the ::~ggr!"s­

s lvc u.l' capitul, us well us in intcmul c.t'isc.:s. The uc.:vdu!)mcul uf our defence and self-protection strategy in terms of its ideas. doctrine. and practice, inclicatcs its adequacy lo its in tended func­Lion of repelli ng aggression and defending the system.