RAZVOJA GRADA ČAKOVCA STRATEŠKI PLAN · PDF file4 Bercon d.o.o. Strateški plan gospodarskog razvoja Grada Čakovca Prilozi Strateškom planu 1. Popis članova Radne skupine za izradu

Radni materijal za javnu raspravu

STRATEŠKI PLAN GOSPODARSKOGRAZVOJA GRADA ČAKOVCA

Grad ČakovecKralja Tomislava 1540000 Čakovec

Čakovec, listopad 2005.

Grad ČakovecKralja Tomislava 15

40000 Čakovec

Bercon d.o.o. 3

Strateški plan gospodarskog razvoja Grada Čakovca

Sadržaj 1. Uvodno o Strateškom planu gospodarskog razvoja Grada Čakovca 5 1.1. Vremenski okvir strateškog plana 5 1.2. Polazište strateškog planiranja 5 1.3. Značaj vizije 5

2. Metodološki pristup strateškog planiranja 7

3. Analiza postojećeg stanja u Gradu Čakovcu 9 3.1. Prikaz demografskog stanja 9 3.2. Pregled gospodarskih kretanja 10 3.3. Stanje u prostoru 12

4. Ključne riječi za oblikovanje vizije i dugoročnih ciljeva 14

5. Formiranje vizije i dugoročnih ciljeva 15 5.1. Vizija i dugoročni ciljevi gospodarskog razvoja Grada Čakovca 15

6. SWOT analiza Grada Čakovca 16

7. Razrada strateških prioriteta i provedbenih mjera 18 7.1. Ključne riječi strateških pitanja 18 7.2. Razrada dugoročnog cilja 1 – Razvijeno gospodarstvo temeljeno na znanju i tradiciji 18 7.3. Razrada dugoročnog cilja 2 – Turistička djelatnost ima značajnu ulogu u gospodarskom razvoju 19 7.4. Razrada dugoročnog cilja 3 – Obrazovanje u funkciji gospodarstva Grada Čakovca i regije 20 7.5. Razrada dugoročnog cilja 4 – Infrastruktura kao preduvjet gospodarskog razvoja i životnih potreba građana 22 7.6. Razrada dugoročnog cilja 5 – Razvoj Grada i gradskih vrijednosti zajednička je briga svih sudionika javnog, gospodarskog i civilnog života 23

8. Razrada provedbenih mjera 24 8.1. Koncept razrade provedbenih mjera 24 8.2. Prioritet 1.1 – Suradnja u razvoju gospodarskih djelatnosti 25 8.3. Prioritet 1.2. – Stvaranje preduvjeta za razvoj poduzetničkih aktivnosti 28 8.4. Prioritet 2.1. – Poticaj i potpore razvoju turističkih djelatnosti 30 8.5. Prioritet 2.2. – Razvoj turistički usmjerene poljoprivrede 32 8.6. Prioritet 2.3. – Uređeni prostori u funkciji turizma 34 8.7. Prioritet 3.1. – Unaprijediti sustav obrazovanja 36 8.8. Prioritet 3.2. – Gospodarstvo ulaže u razvoj obrazovnog sustava, osiguranja kadrova i znanstvena istraživanja 38 8.9. Prioritet 3.3. – Obrazovanje i socijalizacija Roma 40 8.10. Prioritet 4.1. – Zaštita okoliša i gospodarenje otpadom 41 8.11. Prioritet 4.2. – Infrastruktura u funkciji gospodarstva i građana 43 8.12. Prioritet 4.3. – Interaktivan odnos sa sustavom prostornih planova 45 8.13. Prioritet 5.1. – Razvoj međusektorske suradnje 46 8.14. Prioritet 5.2. – Suradnja sa susjednim regijama 46

9. Provedba Strateškog plana gospodarskog razvoja Grada Čakovca 47

10. Sudionici izrade Strateškog plana 48 11. Ukratko o Gradu Čakovcu 50

Bercon d.o.o.4


Prilozi Strateškom planu 1. Popis članova Radne skupine za izradu Strateškog plana gospodarskog razvoja Grada Čakovca 2. Metodološki pristup izradi Strateškog plana 3. Izvješće o provedenoj anketi o viziji gospodarskog stanja Grada Čakovca 4. Izvješće o provedenoj anketi o poslovnoj klimi Grada Čakovca 5. Analiza financijskih rezultata poduzetnika Grada Čakovca u 2004. godini 6. Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Čakovca 7. Prijedlozi građana po objavljenom pozivu na sudjelovanje u izradi vizije grada Čakovca 8. Pregled ključnih riječi za izradu teksta vizije, za izradu SWOT analize i za utvrđivanje strateških pitanja 9. Planovi, aktivnosti i matrice logičkog okvira za projekte iz Strateškog plana 10. Dinamika provedbe strateškog plana 11. Opisi i shematski prikaz položaja i uređenja poduzetničkih zona 12. Izvješće s javne rasprave o Strateškom planu gospodarskog razvoja Grada Čakovca

Bercon d.o.o. 5


1. Uvodno o Strateškom planu gospodarskog razvoja ČakovcaStrateški plan gospodarskog razvoja Grada Čakovca temeljni je dokument Grada kojim se definira željeno buduće društveno gospodarsko stanje Grada i programske aktivnosti kojima se dolazi do tog stanja.Sastoji se od dva dijela:

- iz sadržaja kojim se utvrđuje buduće stanje Grada (vizija) i dugoročni ciljevi, strateški prioriteti i strateške mjere sa aktivnostima za provedbu Plana

- iz priloga u kojem su svi dokumenti iz kojih je vidljiv proces planiranja, postupnost odvijanja procesa i primijenjena metodologija planiranja.

Pri izradi Strateškog plana gospodarskog razvoja Grada Čakovca (u daljnjem tekstu Strateški plan) poštivana su tri temeljna načela planiranja gospodarskog razvoja jedinice lokalne samouprave:

1. plan se temelji na zajednici, što znači da je on rezultat interesa najšire javnosti. Radna skupina je strukturirana tako da je obuhvatila predstavnike javnog, civilnog i gospodarskog života Grada.

2. plan predstavlja održivi gospodarski razvoj, što znači svima na korist, a nikome na štetu, uz uvjet da plan zadovoljava društvenu stvarnost i zadovoljstvo građana, da uvažava očuvanje okoline i ekološku sređenost i da su strateške programske aktivnosti usklađene s optimalnim uređenjem prostora Grada.

3. utvrđene su aktivnosti (provedbene mjere) i programi koji će osigurati realizaciju cilja koji je oblikovan vizijom, odnosno budućim željenim stanjem Grada Čakovca.

Strateški plan je izrađen po metodologiji The Urban Instituta i pod sponzorstvom Američke agencije za međunarodni razvitak (USAID) pod nazivom „Projekt reforme lokalne samouprave“. Planiranje su izvodili članovi Radne skupine, kao predstavnici javnog, civilnog i gospodarskog života Grada Čakovca uz konzultantsku pomoć Josipa Bacingera, certificiranog konzultanta The Urban Instituta za gospodarski razvoj, a koordinaciju planiranja vodila je predstavnica Grada, Karmen Franin.Strateški plan rezultat je rada Radne skupine, stručnih radnih grupa, stručnog tima Radne skupine, niza informacija prikupljenih putem javne ankete, putem ankete o formiranju vizije Grada Čakovca, ankete o poslovnoj klimi Grada Čakovca, ankete o gospodarskom stanju i informacija prikupljenih direktnim razgovorima s poduzetnicima Grada Čakovca.U formiranju ovog materijala sudjelovalo je 46 osoba koje su pokazale interes i htjenje u davanju doprinosa za kvalitetniji sveukupni razvoj Grada Čakovca.Monitoring su vodile: Vesna Tomašević i Senka Ramić, savjetnice za gospodarski razvitak pri The Urban Intituteu.Dokument je u cijelosti upućen na javnu raspravu. Konačan prijedlog Strateškog plana nakon javne rasprave upućuje se Gradskom poglavarstvu i Gradskom vijeću Grada Čakovca na usvajanje.

1.1. Vremenski okvir Strateškog planaRazdoblje za koje je postavljen ovaj Strateški plan nije strogo ograničeno, odnosi se na period od pet do šest godina, ciljano, do ulaska u Europsku Uniju.

1.2. Polazište strateškog planiranjaPolazna namjera, polazna svrha i cilj planiranja gospodarskog razvoja Grada Čakovca kao jedinice lokalne samouprave je podizanje razine ekonomske moći i konkurentnosti gospodarstva, podizanje kvalitete življenja i ostvarivanje višeg nivoa zadovoljstva građana.Strateški plan gospodarskog razvoja Grada Čakovca obuhvatit će pored programskih opredjeljenja koja su isključivo gospodarskog karaktera i programske prioritete odnosno opredjeljenja koja okružuju gospodarsku aktivnost, a to su rast kvalitete življenja temeljen na rastu gospodarstva i uvažavanju svih ostalih aspekata javnog i civilnog života Grada. Aktivnim sudjelovanjem u razvoju gospodarstva Grad Čakovec se opredjeljuje za razvojno gospodarske

Bercon d.o.o.6


projekte i jačanje utjecaja pri njihovoj provedbi. Provođenje navedenih aktivnosti polučit će poboljšanjem socijalnog statusa građana, a u konačnici i smanjenjem potrebe za odvijanjem socijalno usmjerenih programa.Sudjelovanjem članova šire zajednice poboljšava se komunikacija između privatnog i javnog sektora, odnosno poduzetnika i predstavnika civilnih udruga s jedne strane, te predstavnika lokalne samouprave s druge strane, čime se dobiva sinergijski učinak u odvijanju gospodarsko razvojnih aktivnosti.

1.3. Značaj vizijeProces planiranja polazi od sadašnjeg stanja i usmjerenja na viziju. Traženje strateških putova kroz strateške prioritete, provedbene mjere i aktivnosti, rezultira u ostvarivanju dugoročnih ciljeva iz vizije. Stoga je vizija prvi sadržaj od kojeg se polazi i kod kojeg završava proces strateškog planiranja i strateškog djelovanja u implementaciji Strateškog plana.Planiranje gospodarskog razvoja Grada Čakovca vršeno je uz prethodnu analizu postojećeg stanja, definiranje budućih ciljeva i pronalaženje aktivnosti koje će dovesti do zadanih ciljeva tj. do ostvarenja vizije.

Bercon d.o.o. 7


Proces strateškog planiranja započinje analizom postojećeg stanja. Nakon toga se s aspekta sadašnjeg stanja i željenog stanja u budućnosti postavljaju dugoročni ciljevi i njihovo objedinjenje u viziji kao planirano buduće stanje. Slijedi analiza stanja vlastitih snaga i vlastitih slabosti,

2. Metodološki pristup strateškog planiranjaMetodologija kojom se je koristila Radna skupina u procesu strateškog planiranja istovjetna je metodologiji i terminologiji koja se primjenjuje u izradi Regionalnih operativnih planova (ROP). Po istoj metodologiji uslijedit će izrada ROP-a Međimurske županije te će primjena iste metodologije i terminologije olakšati implementaciju Strateškog plana Grada Čakovca u sadržaje ROP-a Međimurske županije.Za lakše razumijevanje, u nastavku je prikazana primijenjena metodologija i terminologija.

Buduća stanja i strategije za postizanje tih budućih stanja u Strateškom planu oblikuju se sljedećim sadržajima i terminima:

VizijaVizija je sažeti tekst u formi izjave o željenom budućem stanju Grada Čakovca. Vizijom se projicira buduće stanje koje treba ostvariti u narednom razdoblju.

Dugoročni ciljeviDugoročni ciljevi su šira razrada vizije koji proizlaze iz teksta vizije i utvrđeni su prilikom formiranja teksta vizije. To su smjernice razvojnih opredjeljenja.

Strateški prioriteti (skraćeno «prioriteti»)Za svaki dugoročni cilj utvrđuju se strateški prioriteti kao segmentni ciljevi ili kao strateški pravci djelovanja (strategija djelovanja), koji osiguravaju provedbu pojedinog dugoročnog cilja.U praksi se najčešće strateški prioriteti oblikuju i kao programski prioriteti, odnosno kao provedbeni programi.

Provedbene mjere (skraćeno «mjere»)Za svaki strateški prioritet utvrđuju se provedbene mjere koje osiguravaju ostvarivanje strateškog prioriteta. Provedbene mjere ostvaruju se planskim aktivnostima koje se u implementaciji oblikuju kao projekti.

Vizija i dugoročni ciljevi formirani su kao sažeci ključnih riječi usmjerenja na viziju koje je istaknula Radna skupina sagledavajući željenu budućnost i iz prijedloga iz anketa o viziji budućeg stanja Grada Čakovca.Razrada strateških prioriteta i provedbenih mjera bazira se s jedne strane na viziji i dugoročnim ciljevima i s druge strane na ključnim riječima strateških, odnosno problemskih pitanja. Strateška pitanja su pitanja koja usmjeravaju potrebu utvrđivanja strategije djelovanja, odnosno prioriteta, a formiraju se tijekom procesa strateškog planiranja pri utvrđivanju i obradi postojećeg gospodarskog stanja, pri izradi SWOT analize, te obradom anketa o gospodarskom stanju i o poslovnoj (poduzetničkoj) klimi u Gradu Čakovcu.

Izvedbeni projekt koji se formira kao aktivnost ili intervencija iz provedbene mjere, kao dio određenog prioriteta u dugoročnom cilju svojom provedbom ostvaruje sljedeće stupnjeve rezultata i ciljeva.

Strateški projekt kao dio... ... ostvaruje... Očekivano ostvarenje:... dugoročnog cilja... ... opći cilj projekta. Ciljevi koji doprinose dugoročnoj pozitivnoj

promjeni... prioriteta... ... svrhu projekta. Kratkoročni ciljevi kao rezultat prioriteta koji

doprinose ostvarenju sveopćeg cilja... mjere... ... rezultat projekta Produkti određenih mjera i aktivnosti iz tih mjera

koji doprinose svrsi projekta

Tablica 1.

Bercon d.o.o.8


vanjskih prilika i vanjskih prijetnji kojom se objektivizira sadašnje stanje i mogući utjecaj na buduće stanje tj. na sadržaj vizije. SWOT analizom se vrši konačna korekcija teksta vizije i utvrđuju sadržaji koje treba ojačati, otkloniti, iskoristiti ili spriječiti njihov utjecaj i djelovanje, a sve kroz programske intervencije u formi strateških prioriteta i provedbenih mjera i aktivnosti.

Shematski prikaz strukturiranja vizije, dugoročnih ciljeva, prioriteta i provedbenih mjera za Grad Čakovec

Vizija

Dugoročni cilj 1

Dugoročni cilj 2

Dugoročni cilj 3

Dugoročni cilj 4

Dugoročni cilj 5

Prioritet 1.1

Prioritet 1.2

Prioritet 2.1

Prioritet 2.2

Prioritet 2.3

Prioritet 3.1

Prioritet 3.2

Prioritet 3.3

Prioritet 4.1

Prioritet 4.2

Prioritet 4.3

Prioritet 5.1

Prioritet 5.2 Mjera 5.2.1

Mjera 5.1.1

Mjera 4.3.1

Mjera 4.2.3

Mjera 4.2.2

Mjera 4.2.1

Mjera 4.1.4

Mjera 4.1.3

Mjera 4.1.2

Mjera 4.1.1

Mjera 3.3.3

Mjera 3.3.2

Mjera 3.3.1

Mjera 3.2.3

Mjera 3.2.2

Mjera 3.2.1

Mjera 3.1.4

Mjera 3.1.3

Mjera 3.1.2

Mjera 3.1.1

Mjera 2.3.4

Mjera 2.3.3

Mjera 2.3.2

Mjera 2.3.1

Mjera 2.2.4

Mjera 2.2.3

Mjera 2.2.2

Mjera 2.2.1

Mjera 2.1.3

Mjera 2.1.2

Mjera 2.1.1

Mjera 1.2.3

Mjera 1.2.2

Mjera 1.2.1

Mjera 1.1.5

Mjera 1.1.4

Mjera 1.1.3

Mjera 1.1.2

Mjera 1.1.1

Bercon d.o.o. 9


3. Analiza postojećeg stanja u Gradu Čakovcu3.1. Prikaz demografskog stanjaTablica 2.: Kretanje stanovništva u Gradu Čakovcu

Godina 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2021.Broj stanovnika 14.190 15.125 17.484 20.025 24.952 27.250 27.526 35.860

Sadržaj starost od 0 do 19 godina

radni kontingent od 20 do 65 godina

starost preko 65/60 godina

prosječna starost Ukupno

Broj stanovnika 7.101 18.440 1.985 37,0% 27.526Učešće 25,80% 66,99% 7,21% - -Stanovništvo u MŽ 30.742 76.703 10.981 37,6% 118.426Učešće 25,95% 64,77% 9,28% - 100,00%

Tablica 3: Dobna struktura u Gradu Čakovcu iz popisa 2001. godine

Tablica 4: Kretanje nezaposlenosti u Gradu Čakovcu

Sadržaj 30.06. 2003. 31.12. 2004. 30.06. 2005. 30.09. 2005. Stanovništvo 2001. *%Nezaposleni u Čakovcu 2.012 2.127 2.066 2.058 27.526 7,48Nezaposleni u MŽ 7.016 7.357 7.085 7.073 118.426 5,97% od Županije 28,68 28,91 29,16 29,10 23,24 -

starost preko 65/60 godina; 1.985 stanovnika; 7.21%

radni kontingentod 20 do 65 godina;18.440 stanovnika; 66,99%

starost od 0 do 19 godina;7.101 stanoivnika; 25,80%

starost preko 65/60 godina u MŽ; 1.985 stanovnika; 7.21%

radni kontingentu MŽod 20 do 65 godina;

18.440 stanovnika; 66,99%

starost od 0 do 19 godina,

MŽ;7.101 stanoivnika;

25,80%

Za prikaz kretanja broja stanovnika korištene su

informacije Državnog zavoda za statistiku, Za prikaz

Kretanje nezaposlenosti u Gradu Čakovcu izvor

podataka je Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna

služba Čakovec, a projekcija broja stanovnika u 2021.

godini iskazana je u Studiji odvodnje Međimurja.

*% - broj nezaposlenih 30.09. 2005. / broj stanovnika 2001. x 100

ČK MŽ ČK MŽ ČK MŽ ČK MŽ

Bercon d.o.o.10


Iz prikazanih podataka je vidljivo da u posljednjih 30 godina broj stanovnika stagnira, ali da se značajan porast očekuje do 2021. godine. Dobna struktura stanovnika kreće se u relacijama prosjeka Međimurske županije s time da je u Čakovcu izražen veći prosjek radnog kontingenta tj. stanovnika od 20 do 65 godina za muškarce i od 20 do 60 za žene, a starost preko radnih godina je u manjem postotku od prosjeka Međimurske županije, što znači da je stanovništvo u Čakovcu nešto mlađe od prosjeka u Međimurskoj županiji. Prosječna gustoća naseljenosti u Čakovcu iznosi 378,16 stanovnika / km², a prosjek županije je 162,33 stanovnika / km². Prostor Grada Čakovca najgušće je naseljen prostor u Međimurskoj županiji. (Prosjek naseljenosti u RH je 78,28 stanovnika po km². Površina Grada Čakovca iznosi 72,79 km², a Međimurske županije 729,55 km²).Iz informacija o nezaposlenosti proizlazi da se broj zaposlenih u Gradu Čakovcu zadržava skoro na istom nivou ali da je postotak nezaposlenih veći od prosjeka Županije. Učešće broja stanovnika Čakovca u broju stanovnika Županije je 23,24%, a učešće broja nezaposlenih u Čakovcu u nezaposlenosti Županije iznosi cca 29,00%Šire informacije o demografskom kretanju i stanju nezaposlenih nalaze se u prilogu Strateškom planu.

3.2 Pregled gospodarskih kretanjaInformacije o gospodarskom stanju obrađene su za 2004. i 2003. godinu, a djelomično i za 2002. godinu. S obzirom na obim tih informacija cjeloviti prikaz gospodarskog stanja sastavni je dio priloga Strateškog plana, a u okviru dokumenta Strateškog plana prikazan je samo sažetak informacija o gospodarskom stanju. Glavni izvor informacija o gospodarskom stanju su izvješća FINE – Podružnice Čakovec o kretanju gospodarskih aktivnosti trgovačkih društava te informacije iz obrtničke komore Međimurske županije i iz godišnjeg izvješća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područna služba Čakovec. U nastavku su prikazani podaci koji govore o učešću rezultata Grada Čakovca u gospodarstvu Međimurske županije.

Tablica 5: Broj poslovnih subjekata u gospodarstvu

R.br. Sadržaj 2002. 2003. 2004.1. Broj trgovačkih društava 800 832 8342. Broj obrta i samostalnih djelatnosti 724 717 7703. Ukupno poslovni subjekti 1.524 1.549 1.6044. Broj subjekata na 100 stanovnika (iz 2001.g.) 5,53 5,63 5,835. Broj subjekata na 100 stanovnika u MŽ (iz 2001.g.) 3,05 3,10 3,23

Red Sadržaj i izvor

1 Podaci prema izvješćima FINA-e o rezultatima poduzetnika MŽ za promatranu godinu

2 Podaci iz Obrtničke komore Međimurske županije i Godišnjak 2004 HZZ PS Čakovec

4 i 5 Pokazatelj je indikator poduzetničkih aktivnosti i direktno pokazuje kakvi su uvjeti za osnivanje poduzetničkih aktivnosti (tvrtki i obrta). (Broj stanovnika 2001. godine u Čakovcu iznosi 27.526, a u Međimurskoj županiji 118.426)

Tablica 6: Izvori i objašnjenja tablice 5

U Čakovcu se nalazi najveći broj gospodarskih subjekata Međimurske županije.

Položaj gospodarstva Grada Čakovca u okvirima gospodarstva Međimurske županijePrema analizi Zavoda za poslovna istraživanja prema ukupnom apsolutnom iznosu novostvorene vrijednosti grada Čakovca zauzima prvo mjesto u Međimurskoj županiji.

Bercon d.o.o. 11


Mjesto Grad / Općina Novostvorena vrijednost u kn Učešće % u Županiji1 Grad Čakovec 990.540.000 62,752 Grad Prelog 140.775.000 8,923 Općina Nedelišće 91.230.000 5,784 Općina Donji Kraljevec 66.270.000 4,205 Općina Šenkovec 62.580.000 3,96

Ukupni zbroj prvih pet 1.351.395.000 85,56%Ukupno Međimurska županija 1.578.660.000 -

Tablica 7: Pet najboljih Općina i gradova po pitanju novostvorene vrijednosti

U tabeli je prikazano pet najboljih općina i gradova u Međimurskoj županiji po pitanju novo-stvorene vrijednosti u 2004. godini. Iz tabele je vidljiva gospodarska snaga grada Čakovca i njeno učešće u Međimurskoj županiji.

Detaljniji prikaz gospodarskog stanja i učešće trgovačkih društava Grada Čakovca u Međi-murskoj županiji prikazano je u prilogu Strateškog plana, a u nastavku su navedeni izvodi najvažnijih sadržaja.

Tablica 8: Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Grada Čakovca u 2004. godini u usporedbi s rezultatima poduzetnika Međimurske županije (iznosi u tisućama kuna, udjeli u %-tku, broj zaposlenih u punom broju, plaće u kunama)

ElementiMeđimurska županija Grad Čakovec

Udjel Čakovca u rezultatima Međ. županije

2003. 2004. Indeks 2003. 2004. Indeks 2003. 2004.Broj poduzetnika 1.753 1.787 101,9 832 834 100,2 47,5 46,7Prosj. broj zaposl.(po satima)

21.394 22.497 105,2 12.732 13.302 104,5 59,5 59,1

Ukupni prihodi 7.542.742 8.216.093 108,9 4.763.791 5.164.433 108,4 63,2 62,9Ukupni rashodi 7.491.954 8.118.606 108,4 4.783.650 5.123.688 107,1 63,9 63,1Dobit prije oporezivanja 244.543 257.447 105,3 153.768 178.297 116,0 62,9 69,3Gubitak prije oporezivanja 193.755 159.960 82,6 173.627 137.552 79,2 89,6 86,0Porez na dobit 40.780 38.304 93,9 22.723 22.681 99,8 55,7 59,2Dobit nakon oporezivanja 203.891 219.187 107,5 131.125 155.632 118,7 76,3 71,0Gubitak nakon oporezivanja

193.883 160.004 82,5 173.707 137.567 79,2 89,6 86,0

Konsolidirani fin. rezultat 10.008 59.183 591,4 -42.582 18.065 - - 30,5Prosj. bruto plaća po radniku

4.064 4.275 105,2 4.172 4.409 105,7 102,7 103,1

Prosj. neto plaća po radniku

2.620 2.747 104,8 2.682 2.818 105,1 102,4 102,6

Bercon d.o.o.12


Tablica 9: Prosječan broj zaposlenih i prosječno isplaćena neto plaća po zaposlenom po gospodarskim djelatnostima (zaposleni u punom broju, plaće u kunama)

Područje djelatnosti Prosječan broj zaposlenih po satima rada

Prosječna mjesečno isplaćena neto plaća po zaposlenom

2003. 2004. Indeks 2003. 2004. Indeks

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo 425 411 96,7 3.082 3.341 108,4B Ribarstvo - - - - - -C Rudarstvo i vađenje - - - - - -

D Prerađivačka industrija 6.644 6.703 100,9 2.709 2.818 104,0E Opskrba strujom, plinom, vodom 227 240 105,7 4.249 4.514 106,2F Građevinarstvo 1.661 1.866 112,3 2.428 2.595 106,9G Trgovina na veliko i malo 2.028 2.232 110,1 2.363 2.504 106,0H Hoteli i restorani 144 133 92,4 1.907 2.207 115,7I Prijevoz, skladištenje i veze 243 311 128,0 3.143 2.464 78,4J Financijsko posredovanje 34 33 97,1 3.223 3.574 110,9K Poslovanje nekret.i iznajm. 839 878 104,6 3.031 3.408 112,4L Javna uprava i obr., obv. soc. os. - - - - - -M Obrazovanje 89 88 98,9 2.105 2.139 101,6N Zdravstvena zašt. i soc. skrb 128 140 109,4 2.979 3.312 111,2O Ostale društv., osob. usluge 270 267 98,9 2.939 3.339 113,6

Ukupno Grad Čakovec 12.732 13.302 104,5 2.682 2.818 105,1Ukupno Međimurska županija 2.620 2.747 104,8Ukupno Republika Hrvatska 3.489 3.614 103,6

Iz prikazanih tabela je vidljivo da gospodarstvo Grada Čakovca gotovo u svemu predstavlja više od 50% učešća u gospodarstvu Međimurske županije osim u broju poduzetnika što znači da je većina velikih i srednje velikih poduzetnika u Međimurskoj županiji koncentrirana u Gradu Čakovcu.

3.3 Stanje u prostoru U nastavku je sažeti izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Čakovca sa sadržajima koji su uvažavani prilikom izrade strateških prioriteta i provedbenih mjera. Cjeloviti izvod koji je analizirala Radna skupina nalazi se u prilogu Strateškog plana.Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Čakovca

NAPOMENA: Potrebno je uvažavati činjenicu da je Prostorni plan usvojen 2000. godine

Značaj i posebnosti predviđene u Prostornom planu uređenja Grada Čakovca za gospodarske sustave i društvene djelatnosti u odnosu na prostor Grada Čakovca

1. Industrija i rudarstvo- Prestati težiti na razvijanju bazične teške industrije (velika potrošnja energije, nekvalificirana

radna snaga, zagađivanje okoliša, nedovoljno veliko tržište, nerentabilnost).- Dati prednost razvijanju onih industrija koje koriste komparativne prednosti područja

(položaj, prirodne resurse – sirovine, sposobne radnike, tržište, kapital, tradiciju, znanje i drugo).

- Valja izmjestiti proizvodne pogone iz uže urbane jezgre Čakovca u predviđene veće gospodarske zone (Čakovec – istok), te ih prenamijeniti u sadržaje primjerenije urbanom okruženju.

2. Poljodjelstvo- Osnovni cilj u budućnosti trebao bi biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljodjelsku svrhu, usklađivanjem svih interesa u prostoru.- Konjogojstvo ima dugotrajnu tradiciju u Međimurju. Iz turističkih i tradicionalnih razloga nužno je održati autohtonu pasminu međimurskog konja.

Bercon d.o.o. 13


3. Turizam- Ojačati i kvalitetnim programima obogatiti turističku ponudu Grada - Djelovati na razvijanje tzv. tranzitnog turizma ponudom sadržaja na glavnim prometnim pravcima.- Snažnije afirmirati razvitak seoskog turizma.- Razvoj turizma integrirati s revitalizacijom spomenika kulture (Stari grad).- Turistički aktivirati područja pod posebnom namjenom (vrijedni dijelovi prirodne baštine).- Afirmirati lovstvo i ribolovstvo, te ostale športske aktivnosti (vodeni športovi i kupališta) u sklopu turističke ponude.

4. Šumarstvo- Stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjivanja gradskih i rubnih gradskih i seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji.

5. Vodno gospodarski sustav- Sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja podzemnih voda visoke kakvoće.- Održavati visoku kvalitetu pitke vode crpilišta Nedelišće povećanjem zaštitne zone uz primjenu strogog režima zaštite.

6. Prometni sustav- Omogućiti povezivanje prometnog sustava Grada u prometni sustav Županije, te povezivanje s Varaždinom i Varaždinskom županijom.- Predvidjeti izgradnju brzih cesta na glavnim prometnim smjerovima, Ormož-Goričan i autocesta – Mursko Središće, tako da služe ujedno i kao obilaznice Čakovca.

7. Zaštita graditeljske i prirodne baštine- Zaštićena područja bi trebala postati žarištem novih ruralnih strategija spajajući očuvanje prirode s obnovom tradicionalnog seoskog gospodarstva, uključivanjem ekoturizma.- U području posebnih obilježja rijeke Drave koji se odnosi na krajnji južni predio Grada Čakovca i obuhvaća prostor do županijske ceste Ž-2020 i lokalne ceste L-20033, unutar vrlo ograničenog raspoloživog područja razgraničiti namjenu i korištenje, odnosno rekreaciju uz vodu i na vodi (šport i rekreacija) i zaštitu prirodne baštine (šume i riječni rukavci).

8. Zaštita okoliša i krajolika- Izbor lokacija i tehnologija uređaja za trajno odlaganje otpada treba biti u funkciji zaštite i racionalnog korištenja prostora.- Treba provjeriti koncept daljnjeg krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja, ponovno otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj mjeri poštovati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora.- Sanirati postojeće odlagalište otpada sjeverno od Totovca.

Izvod sačinjen iz Prostornog plana uređenja Grada Čakovca.

Bercon d.o.o.14


4. Ključne riječi za oblikovanje vizije i dugoročnih ciljevaNiže navedeno je prikaz ključnih riječi iz dostavljenih tekstova i izrečenih stavova članova Radne skupine koje su usmjerene na viziju i dugoročne ciljeveTemeljem naznačenih ključnih riječi Radna skupina je utvrdila tekst vizije i dugoročnih ciljeva gospodarskog razvoja Grada Čakovca prikazanih u nastavku.

Ključne riječi za oblikovanje vizije i dugoročnih ciljevaDugoročni cilj 1. Razvijeno gospodarstvo temeljeno na znanju i tradiciji 1.1. Razvijeno poduzetništvo temeljeno na znanju i tradiciji 1.2. Gospodarstvo se razvija u komunalno uređenim zonama, a prostori stanovanja oslobođeni su industrije 1.3. Razvojno poticajne mjere ubrzavaju gospodarski razvitak 1.4. Razvijeno obrtništvo 1.5. Tradicionalne djelatnosti su nosioci razvoja GradaDugoročni cilj 2. Turistička djelatnost ima značajnu ulogu u gospodarskom razvoju 2.1. Turistička djelatnost ima značajnu ulogu u gospodarskom razvoju 2.2. Razvijanje suvremenog i ekološki čistog poljodjelstva i prerade 2.3. Njeguje se kulturna baština 2.4. Gradski prostori vizualno ugodni i povijesno interesantni 2.5. Zaštita okoliša je sastavnica gospodarskog i društvenog razvoja 2.6. Postignuta visoka ekološka svijest građanaDugoročni cilj 3. Obrazovanje je u funkciji gospodarstva Grada Čakovca i regije 3.1. Osnivanje visokoškolskih ustanova 3.2. Redovan i izvanredan sustav obrazovanja prilagođen potrebama gospodarstva 3.3. Gospodarstvo ulaže u razvoj kadrova i obrazovnog sustavaDugoročni cilj 4. Infrastruktura kao preduvjet gospodarskog razvoja i životnih potreba građana 4.1. Komunalna i prometna infrastruktura kao preduvjet gospodarskog razvoja i životnih potreba stanovništva 4.2. Strogo poštivanje usmjerenja i okvira zacrtanih u PPU Grada ČakovcaDugoročni cilj 5. Razvoj grada i gradskih vrijednosti zajednička je briga svih sudionika javnog, gospodarskog i civilnog života 5.1. Građani i gospodarstvenici sudjeluju u upravljanju Gradom 5.2. Snažna interakcija predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog života

NAPOMENA: u prilogu br. 8 su svi prikupljeni i analizirani sadržaji koji upućuju na viziju i dugoročne ciljeve.

Bercon d.o.o. 15


5. Formiranje vizije i dugoročnih ciljeva5.1 Vizija i dugoročni ciljevi gospodarskog razvoja Grada Čakovca

Dugoročni cilj 3 – Obrazovanje je u funkciji gospodarstva Grada Čakovca i regijeStvoreni su uvjeti za razvoj srednjoškolskih i visokoškolskih obrazovnih ustanova u Gradu Čakovcu u svrhu obrazovanja i edukacije kadrova potrebnih lokalnom gospodarstvu, te obrazovanje stanovništva u formalnom i dopunskom obrazovnom sustavu, što čini dobru osnovu za razvoj gospodarstva.

Dugoročni cilj 4 – Infrastruktura kao preduvjet gospodarskog razvoja i životnih potreba građanaRješavanje prometne i komunalne infrastrukture prati potrebe gospodarstva i potrebe građana, uz strogo poštivanje usmjerenja i okvira zacrtanih Prostornim planom uređenja Grada Čakovca.

Dugoročni cilj 5 - Razvoj grada i gradskih vrijednosti zajednička je briga svih sudionika javnog, gospodarskog i civilnog životaRazvoj Grada i gradskih vrijednosti zajednička je briga svih predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog života jer se u zajedništvu stvaraju nove vrijednosti.Grad Čakovec predvodi razvoj u regiji i kao takav je središte suradnje regija iz okruženja.

Dugoročni cilj 2 – Turistička djelatnost ima značajnu ulogu u gospodarskom razvojuRazvijena turistička djelatnost povezuje prirodne, povijesne i ostale gospodarske resurse u kvalitetnu turističku ponudu i znatno doprinosi zapošljavanju i samozapošljavanju Razvoj poljoprivrede, posebno prerada poljoprivrednih proizvoda kao i stočarstvo, djelatnosti su na kojima se temelji turistička gastronomska ponuda. Svoj turistički identitet Grad bazira na očuvanju kulturne baštine i tradicije, ugodno uređenim gradskim javnim prostorima, brizi o zaštiti okoliša i visokoj ekološkoj svijesti građana. Prirodni resursi se uspješno koriste u turističkoj ponudi.

Dugoročni cilj 1 – Razvijeno gospodarstvo temeljeno na znanju i tradicijiRazvijeno gospodarstvo i poduzetništvo temelji se na znanju i visokim tehnologijama, očuvanju tradicionalnih djelatnosti u jakim gospodarskim sustavima koji su osnova za razvoj malog poduzetništva. Gospodarstvo se razvija u uređenim poduzetničkim zonama. Poticajnim mjerama i potporama Grad ubrzava gospodarski razvoj i jača poduzetničku klimu. Tradicionalno razvijeno obrtništvo i dalje jača i značajan je doprinos zapošljavanju, a očuvani su tradicionalni obrti i zanati.

VIZIJARazvijeno gospodarstvo i poduzetništvo temelji se na znanju i tradiciji gospodarskih djelatnosti u malom i srednjem poduzetništvu i obrtništvu. Razvijena turistička ponuda bazira se na očuvanom identitetu uređene gradske jezgre, očuvanoj kulturnoj baštini, očuvanoj okolini i na ekološkoj poljoprivredi i preradi. Razvoj Grada i gradskih vrijednosti zajednička je briga svih predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog života. Grad Čakovec predvodi razvoj u regiji i središte je suradnje regija okruženja

Bercon d.o.o.16


6. SWOT analiza Grada ČakovcaNamjera je sadržaja SWOT analize da identificira vlastite snage Grada koje treba dalje jačati i razvijati, vlastite slabosti Grada koje treba otklanjati ili umanjivati, vanjske prilike koje je potrebno koristiti i vanjske prijetnje koje je potrebno izbjegavati ili čije djelovanje je potrebno neutralizirati. Temeljem takvih namjera iz sadržaja SWOT analize mogu se identificirati buduće strateške programske aktivnosti koje će najviše doprinositi gospodarskom razvoju Grada Čakovca.

VLASTITE SNAGE VLASTITE SLABOSTIDjeluju veliki i jaki gospodarski subjekti (osnova su gospodarskog razvoja, osiguravaju razvoj malih i srednjih gospodarskih subjekata)

Formirane industrijsko – gospodarske zone i dalje se razvijaju i uređuju

Razvijeno obrtništvo

Dobro usmjeren infrastrukturni razvoj i sačuvani okoliš

Kvalitetno gospodarenje otpadom

Dobro planiranje i izvođenje komunalne i prometne infrastrukture

Snažan interes gospodarstva kao i područne i lokalne samouprave za djelovanjem visokoškolskih ustanova na području Grada

Dobro upravljanje prostorom (usvojen Prostorni plan uređenja za Grad Čakovec i Generalni urbanistički plan grada Čakovca)

Dobra prometna povezanost (prometno čvorište) sa zemljama EU i gradom Zagrebom

Željezničko čvorište regije

Suradnja sa europskim gradovima i susjednim regijama

Dobra međusobna suradnja poduzetnika

Razvijeno civilno društvo

Aktivnosti stručnih udruga i društava (društvo ekonomista, društvo inženjera i tehničara graditeljstva ….)

Vodene površine koristiti u turističkoj ponudi kroz mogućnost rekreacije sportovima na vodi

Velike zalihe nezagađene podzemne pitke vode

Globetka kao resurs za privlačenje građana i razvoj turizma

Prazni objekti – potencijalni poslovni objekti (prostori u starom ZAP- u, Metalac, II. osnovna škola, vojarna...)

Mogućnost brzog i kvalitetnog rješavanja stambenih pitanja

Nezagađene zemljišne površine pogodne za ekološku proizvodnju

Kapaciteti predškolskih ustanova usklađeni s potrebama

Raznovrsnost kulturnih događanja

Nacionalne manjine kao poveznice među regijske suradnje.

Radne navike i marljivost stanovništva

Radno-tehnološko iskustvo stečeno na radu u europskim zemljama

Postojeće gospodarstvo kao pretpostavka za usmjereni razvoj IT tehnologija

Blizina europskog tržišta

Neprepoznatljivi brandovi gospodarstva i turističke ponude Grada

Nizak prosjek neto primanja zaposlenih u gospodarstvu

Nedostatak odgovarajućih visokostručnih kadrova

Nedostatak određenih srednjoškolskih i kvalificiranih kadrova

Nedostatak visokoobrazovnih ustanova

Nedovoljno korištenje prirodnih, povijesno kulturnih i gospodarskih resursa za razvoj turističke ponude

Stari grad Čakovec je neiskorišteni potencijal

Presporo izmicanje industrije iz središta grada Čakovca

Neriješene divlje deponije smeća

Nedovoljno uređene zelene površine u naseljima Grada

Preniska razina ugostiteljske ponude i nekorištenje autohtonih domaćih proizvoda

Nedovoljna medijska prezentacija Grada i gradskih vrijednosti

Radno intenzivne djelatnosti pred poslovnim problemima - opasnost od gubljenja radnih mjesta

Nizak socijalni status Roma

Bercon d.o.o. 17


VANJSKE PRILIKE VANJSKE PRIJETNJEDjelovanje Regionalne razvojne agencije Međimurje (REDEA) i razvojne agencije Sjever Na raspolaganju su brojni nacionalni programi za poticanje razvoja malog i srednjeg gospodarstva, ekološke poljoprivrede, ruralnog turizma i ulaganja u zaštitu okolišaPotencijalni izvori sredstava za razvoj poljoprivrede i gospodarsko socijalnu koheziju u pristupnim fondovima EUPoložaj Čakovca na tromeđi državnih granicaVeliki broj Čakovčana zaposlenih u zemljama Zapadne EuropeVelik broj trgovačkih lanaca na području Čakovca

Nedovoljna suradnja sa Županijskim vlastimaSusjedne regije i grad Zagreb privlače stručne kadroveDomaća poljoprivredna proizvodnja nedovoljno subvencionirana i zbog toga cjenovno nekonkurentna uvezenim poljoprivrednim proizvodima (što je istovremeno poticaj za razvoj eko proizvodnje)Jeftina roba s dalekog istoka konkurira domaćim proizvodima

Bercon d.o.o.18


7. Razrada strateških prioriteta i provedbenih mjera7.1 Ključne riječi strateških pitanja Ključnim riječima strateških pitanja izražava se neko stanje za koje se smatra da ga je potrebno uzeti u obzir prilikom pronalaženja strateškog djelovanja za ostvarivanje vizije. To može biti naznaka problema, potreba ili nedostatno stanje koje je potrebno promijeniti i zavisno od toga da li je izrečeni sadržaj uzrok ili posljedica, pronalaze se strateška usmjerenja u formi strateškog prioriteta i provedbene mjere.U prilogu Strateškog plana dat je pregled strateških pitanja koje je oformila Radna skupina i dodatno utvrdili Stručni timovi zbog razumijevanja postavljenih strateških prioriteta i provedbenih mjera. Odabrana strateška pitanja osnova su daljnjoj razradi strateških prioriteta i razradi provedbenih mjera u planske aktivnosti. NAPOMENA: Zbog obimnosti sadržaja prikupljene ključne riječi su date u prilogu br. 8. Ključne riječi poredane su po redoslijedu strateških prioriteta u koje su uključeni sadržaji na koje upućuju ključne riječi.

7.2 Razrada dugoročnog cilja 1 - Razvijeno gospodarstvo temeljeno na znanju i tradicijiČlanovi Stručnog tima za strateški cilj 1: HGK Županija komora Čakovec, Financijska agencija Čakovec, HOK Udruga obrtnika grada Čakovca, Renato Slaviček, Robert Ilijaš

Prioritet 1.1. Suradnja u razvoju gospodarskih djelatnostiSadržaj prioriteta Grad Čakovec ima razvijeno gospodarstvo i predvodnik je u tom

pogledu u Međimurskoj županiji. Svaka grana djelatnosti ima svoje specifične razvojne probleme, ali i razvojne programe i Grad je spreman u okviru svojih mogućnosti biti aktivan sudionik i promicati razvoj svake grane djelatnosti te inicirati i podržati uvođenje inovativnih tehnologija i proizvodnju roba visoke dodane vrijednosti temeljenih na znanju i informatičkom razvoju. Kroz model javno privatnog partnerstva inicirati razvoj novih djelatnosti i inkubaciju tih djelatnosti kroz tehnološki park.

Svrha prioriteta Koristeći iskustvo i tradiciju u gospodarskim djelatnostima Grada, te primjenu novih znanja i novih tehnologija osigurava se kvalitetan i usklađen razvoj postojećih djelatnosti, a novim oblicima povezivanja u gospodarstvu i intenzivnim razvojem novih i informatičkih tehnologija podiže se konkurentnost Čakovečkog gospodarstva.

Mjera 1.1.1. Tradicionalne djelatnosti su nosioci razvoja GradaMjera 1.1.2. Razvijeno obrtništvo u daljnjem jačanjuMjera 1.1.3. Razvoj “klastera” Mjera 1.1.4. Stabilnost radno intenzivnih djelatnostiMjera 1.1.5. Razvoj poduzetništva temeljen na znanju

Bercon d.o.o. 19


Prioritet 1.2. Stvaranje preduvjeta za razvoj poduzetničkih aktivnosti

Sadržaj prioriteta Grad Čakovec puno pažnje posvećuje stvaranju osnovnih pretpostavki za razvoj investicijskih poduzetničkih aktivnosti, a to su:

1. odgovarajući, posebno uređeni prostori, poduzetničke zone, potpuno infrastrukturno opremljene i 2.poticajne mjere za aktivnosti osnivanja ili rasta poduzetničkih i gospodarskih subjekata.

Ova strateška djelovanja ostaju i dalje u prioritetu Grada Čakovca u smjeru stalnih poboljšanja i efikasne provedbe.

Svrha prioriteta Uređenim gospodarskim zonama i poticajno potpornim mjerama razvoja gospodarstva stvara se dobra poduzetnička klima, brži razvoj postojećeg gospodarstva, privlačenje poduzetnika iz okruženja, a prostori za stanovanje potpuno su oslobođeni poduzetničkih i industrijskih aktivnosti.

Mjera 1.2.1. Razvoj poduzetničkih zonaMjera 1.2.2. Poticajne i potporne mjere za osnivanje i razvoj poduzetništvaMjera 1.2.3. Poticati osnivanje Konzorcija za jamstva

7.3. Razrada dugoročnog cilja 2 – Turistička djelatnost ima značajnu ulogu u gospodarskom razvojuČlanovi Stručnog tima za strateški cilj 2: HGK Županija komora Čakovec, HOK Udruga obrtnika grada Čakovca, GP EKOM Čakovec, Turistička zajednica Grada Čakovca, Turistički ured Međimurske županije, Udruga za zaštitu prirodne baštine MURA

Prioritet 2.1. Poticaj i potpore razvoju turističke djelatnostiSadržaj prioriteta Turistička djelatnost kao jedna od grana gospodarskih djelatnosti

dobiva prioritetni značaj kao djelatnost koja aktivira široki spektar drugih djelatnosti i može stvarati značajne potencijale za novo zapošljavanje. U tom smislu Grad će podržati svaku razvojnu inicijativu u turizmu i svaku inicijativu u stvaranju novih sadržaja turističke ponude.

Svrha prioriteta Razvijena turistička djelatnost ima značajnu ulogu u razvoju gospodarstva. Povezuje prirodne, povijesne i ostale gospodarske resurse u kvalitetnu turističku ponudu i znatno doprinosi zapošljavanju i samozapošljavanju.

Mjera 2.1.1. Program razvoja turizma Grada ČakovcaMjera 2.1.2. Poticaji i potpore turističkim manifestacijama - njegovanje kulturne

baštineMjera 2.1.3. Turistička zona na području Grada Čakovca

Bercon d.o.o.20


Prioritet 2.2. Razvoj turistički usmjerenog poljodjelstvaSadržaj prioriteta Male i rascjepkane poljoprivredne površine u nizinskom su djelu

pogodne za ekološku poljoprivredu, a u brežnom djelu za razvoj voćarstva i vinogradarstva. Mala obiteljska gospodarstva ekološkim proizvodima mogu upotpuniti turističku ponudu i razvijati seoski turizam. U sklopu ovog prioriteta koji podržava razvoj poljoprivrede u smjeru turističke ponude podržava se očuvanje autohtone pasmine Međimurskog konja kao specifičan sadržaj turističke ponude.

Svrha prioriteta Razvoj poljoprivrede usmjeren je na suvremene trendove ekološke proizvodnje zdrave hrane. Velika briga posvećena je očuvanju autohtone pasmine Međimurskog konja sa svrhom jačanja turističke ponude.

Mjera 2.2.1. Ekološka proizvodnja voća i povrćaMjera 2.2.2. Poticanje organiziranja poljoprivrednika na komercijalnom principuMjera 2.2.3. Razvoj seoskog turizmaMjera 2.2.4. Očuvanje autohtone pasmine Međimurskog konja

Prioritet 2.3. Uređeni prostori u funkciji turizmaSadržaj prioriteta Razvoj turističke ponude osigurava se uređenim prostorima za boravak,

rekreaciju i za druge oblike ugođaja građana i turista.Svrha prioriteta Uređeni gradski prostori dio su turističke ponude. Osigurava se

očuvanje kulturno povijesnog identiteta Grada, osigurava se razvoj rekreativnog turizma, a uređenost i čistoća javnih površina, te sveukupno očuvanje okoline povećavaju sadržaj turističke ponude.

Mjera 2.3.1. Gradski prostori vizualno ugodni i povijesno interesantniMjera 2.3.2. Revitalizacija Starog grada i okoline – Grad ZrinskihMjera 2.3.3. Globetka kao zona sportsko-rekreativnog turizmaMjera 2.3.4. Uređeni prirodni resursi u funkciji turističke ponude

7.4 Razrada dugoročnog cilja 3 – Obrazovanje u funkciji gospodarstva Grada Čakovca i regijeČlanovi Stručnog tima za strateški cilj 3: HOK Udruga obrtnika grada Čakovca, Financijska agencija Čakovec, Ekonomska i Trgovačka škola, Gospodarska škola, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Renato Slaviček, Robert Ilijaš

Prioritet 3.1. Unaprijediti sustav obrazovanjaSadržaj prioriteta Struktura visokoobrazovnih kadrova i kadrova određenih stručnih

zanimanja i struka nepovoljna je u gospodarstvu Grada Čakovca. Nedostatak visokoobrazovnih kadrova i kadrova određenih zanimanja generira potrebu unapređenja sustava obrazovanja za osiguranje deficitarnih kadrova u gospodarstvu.

Svrha prioriteta Usmjeren razvoj sustava obrazovanja osigurava gospodarstvu Grada Čakovca odgovarajuću strukturu visokoobrazovnih kadrova i kadrova deficitarnih zanimanja, struka i znanja.

Mjera 3.1.1. Analiza potrebnih kadrova u gospodarstvuMjera 3.1.2. Poticati i usmjeriti razvoj određenih (deficitarnih) studija u Gradu

ČakovcuMjera 3.1.3. Usmjeravanje srednjoškolskog sustava na obrazovanje deficitarnih

struka i zanimanjaMjera 3.1.4. Poticaji i potpore razvoju vanškolskog sustava obrazovanja i

sustava dokvalifikacije i prekvalifikacije zaposlenih i nezaposlenih

Bercon d.o.o. 21


Prioritet 3.2. Gospodarstvo ulaže u razvoj obrazovnog sustava, osiguranje kadrova i znanstvena istraživanjaSadržaj prioriteta Gospodarstvo Grada Čakovca je zainteresirano da bude

aktivno uključeno u osiguranje potrebnih kadrova. To uključuje ulaganje u školovanje kadrova sistemom stipendija, povezivanje sa srednjoškolskim obrazovnim sustavom i sa Zavodom za zapošljavanje u organiziranju redovne nastave i prekvalifikacije i dokvalifikacije, te iniciranjem otvaranja određenih studija za obrazovanje visokostručnih kadrova prema svojim potrebama. Gospodarstvo je spremno na suradnju sa nadležnima na ovom području, a posebno sa visokoškolskim ustanovama inicirati i razvijati znanstveno-istraživačku djelatnost.

Svrha prioriteta Kroz zajedničke napore javnog i privatnog sektora osigurati obrazovanje potrebnih visokostručnih kadrova i kadrova deficitarnih zanimanja i struka, te stvoriti uvjete da se mladi i stručni kadrovi zadrže u gospodarstvu Grada Čakovca i razvijaju znanstveno-istraživačke djelatnosti.

Mjera 3.2.1. Osnivanje zaklade za obrazovanjeMjera 3.2.2. Osnivanje razvojno istraživačkih institucija i zakladaMjera 3.2.3. Podizanje nivoa osobnih primanja u proizvodnim i deficitarnim

djelatnostima

Prioritet 3.3. Obrazovanje i socijalizacija RomaSadržaj prioriteta Romi nisu dovoljno uključeni u javni i gospodarski život Grada, te

je potrebno provesti mjere kojima će se otkloniti ovaj nedostatak, čime će se podići i socijalni status tog dijela populacije.

Svrha prioriteta Stvaranjem uvjeta da se Romi uključe u obrazovni i gospodarski sustav Grada Čakovca ostvaruju se novi elementi u razvoju gospodarstva i zapošljavanja i podiže se opći socijalni status i životni standard Roma.

Mjera 3.3.1. Izrada snimke obrazovne strukture Roma s područja Grada Čakovca

Mjera 3.3.2. Izrada projekta obrazovanja Roma u Gradu ČakovcuMjera 3.3.3. Uključivanje Roma zaposlenika kao javnih djelatnika

Bercon d.o.o.22


7.5 Razrada dugoročnog cilja 4 – Infrastruktura kao preduvjet gospodarskog razvoja i životnih potreba građana

Članovi Stručnog tima za strateški cilj 4: HOK Udruga obrtnika grada Čakovca, GKP ČAKOM d.o.o., Međimurske vode d.o.o., Županijski ured za ceste

Prioritet 4.1. Zaštita okoliša i gospodarenje otpadomSadržaj prioriteta Ispravno postupanje s otpadom se preoblikuje u gospodarenje

otpadom što rezultira manjim troškovima saniranja otpada i gospodarskim efektima od reciklaže otpada. Ovim prioritetom se usmjeravaju aktivnosti i edukacija šire javnosti uključujući i gospodarstvo na uključivanje u proces ispravnog postupanja s otpadom i aktivnog pozitivnog odnosa prema čistoći i zaštiti okoliša.

Svrha prioriteta Ostvarivanje ekonomske koristi od postupanja otpadom, ostvarivanje visokog stupnja čistoće i zaštite okoliša i podizanje nivoa ekološke svijesti.

Mjera 4.1.1. Sanacija odlagališta Totovec i sanacija divljih odlagalištaMjera 4.1.2. Organiziranje jedinice za prikupljanje, sortiranje i selekciju otpadaMjera 4.1.3. Program sortiranja otpada na kućnom pragu i edukacija o ekologiji Mjera 4.1.4. Monitoring kvalitete zraka

Prioritet 4.2. Infrastruktura u funkciji gospodarstva i građanaSadržaj prioriteta Komunalna i prometna infrastruktura bitan su preduvjet za razvoj

poduzetničkih aktivnosti – investicijski razvoj u gospodarstvu i za podizanje standarda građana. Sustav vodovodne i kanalizacijske mreže usklađen je s razvojnim potrebama gospodarstva i životnim potrebama građana. Prometna infrastruktura u fazi je značajnih novih ulaganja i nameće se potreba hitne analize regulacije prometa i objedinjavanje nerazvrstanih, županijskih i državnih prometnica u Čakovcu i njegovom okruženju na efikasnost planiranih rješenja.

Svrha prioriteta Gospodarstvu Grada Čakovca i njegovim građanima osigurati komunalne i prometne preduvjete za njihov uspješni razvoj i na zadovoljstvo građana.

Mjera 4.2.1. Podržavati planirani razvoj plinske mreže, vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava i pročišćavanja otpadnih voda

Mjera 4.2.2. Izrada Studije regulacije prometa i usklađeno funkcioniranje županijskih i državnih prometnica u Čakovcu i okruženju (zaobilaznice, veza Juga i središta Grada…….)

Mjera 4.2.3. Organiziranje jedinstvenog sistema za održavanje nerazvrstanih cesta

Bercon d.o.o. 23


Prioritet 4.3. Interaktivan odnos sa sustavom prostornih planovaSadržaj prioriteta Prostorni planovi su instrument regulacije odnosa razvoja

pojedinačnih interesa gospodarskih subjekata i fizičkih lica i javnog interesa u smislu zaštite racionalnog korištenja prostora i očuvanja ravnoteže u prirodi. Bitna pretpostavka za gospodarski razvoj su utvrđeni gospodarski planovi usuglašeni sa strateškim postavkama gospodarskog razvoja. Da bi se mogla ostvarivati ova pozitivna namjena prostornih planova i optimalni uvjeti razvoja gospodarstva nužan je interaktivan odnos i suradnja gospodarskog sektora i sustava prostornih planova.

Svrha prioriteta Interaktivnim odnosom sustava prostornih planova i korisnika prostora postižu se optimalni uvjeti razvoja gospodarstva i zaštite javnog interesa u očuvanju vrijednih sadržaja u prostoru i ravnoteže u prirodi.

Mjera 4.3.1. Njegovanje interaktivnog odnosa sustava prostornih planova i korisnika prostora

7.6 Razrada dugoročnog cilja 5 – Razvoj Grada i gradskih vrijednosti zajednička je briga svih sudionika javnog, gospodarskog i civilnog života

Članovi Stručnog tima za strateški cilj 5: HOK Udruga obrtnika grada Čakovca, Regionalna razvojna agencija Međimurja, Udruga za zaštitu prirodne baštine MURA

Prioritet 5.1. Razvoj međusektorske suradnjeSadržaj prioriteta Međusektorska suradnja svih sudionika u javnom, gospodarskom i

civilnom životu kao unutarnja komunikacija temeljni je preduvjet za dobro funkcioniranje javnih ovlasti i za zadovoljstvo gospodarskog i civilnog sektora. Provedbenim mjerama potrebno je unutarnje komunikacije stalno podizati na viši nivo.

Svrha prioriteta Efikasnim uključivanjem gospodarskog i civilnog sektora u javno djelovanje ostvaruje se transparentnost rada javnih ovlasti i neophodna informiranost gospodarstva i civilnog sektora koja osigurava održivi gospodarski razvoj.

Mjera 5.1.1. Građani i gospodarstvenici sudjeluju u upravljanju GradomSudjelovanje se ostvaruje snažnom interakcijom predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog života Grada

Prioritet 5.2. Suradnja sa susjednim regijamaSadržaj prioriteta Gospodarska suradnja unutar Međimurske županije i povezivanje

i suradnja sa gospodarstvom u susjednim županijama i regijama u Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Austriji, dobra je pretpostavka za podizanje konkurentnosti gospodarstva Grada Čakovca i za uključivanje u razvojne ili izvedbene projekta na europskom i svjetskom tržištu.

Svrha prioriteta Povezivanjem s gospodarstvom susjednih regija osigurava se konkurentan i proeuropski orijentiran tržišni nastup gospodarstva Grada Čakovca.

Mjera 5.2.1. Uključivanje gospodarstva Grada Čakovca u županijsku, međužupanijsku i međuregionalnu suradnjuOrganizirana pomoć gospodarstvu putem Regionalne razvojne agencije Međimurje i promidžbene aktivnosti Uprave Grada gospodarstvenicima omogućuje povezivanje i uključivanje u razvojne i izvedbene projekte na globalnom tržištu

Bercon d.o.o.24


8. Razrada provedbenih mjera8.1 Koncept razrade provedbenih mjeraProvedbene mjere predstavljaju objedinjenje konkretnih aktivnosti kojima se ostvaruju strateški prioriteti kao strateški pravci djelovanja u ostvarivanju dugoročnih ciljeva i vizije Grada Čakovca.U ovoj razradi provedbenih mjera obuhvaćeni su sadržaji kroz koje provedbena mjera postaje prepoznatljiva za provedbu. Za cjelovitost pojedine provedbene mjere potrebno je definirati sadržaje navedene tabelom u nastavku:

Sadržaj Opis sadržajaOpis mjere Za svaku mjeru prikazan je prepoznatljiv opis sadržaja mjere.Planske aktivnosti Provedbena mjera se izvodi putem planskih aktivnosti koje su u

nastavku navedene za svaku mjeru.Očekivani rezultat Provedba planskih aktivnosti daje očekivane rezultate provedbene mjere.Svrha i cilj Kroz rezultate planskih aktivnosti tj. provedbene mjere ostvaruje se

svrha strateškog prioriteta, a svrhom strateškog prioriteta ostvaruje se dugoročni cilj u čijoj strukturi se nalazi provedbena mjera. Svrha i cilj opisani su u poglavlju razrade strateških prioriteta.

Dinamika provedbe Ostvarivanje svih programskih i strateških ciljeva i prioriteta kao i provedbenih mjera predviđeni su u narednom planskom razdoblju od 5 – 6 godina. Odgovarajuće tome, sve planske aktivnosti moraju se započeti po usvajanju Strateškog plana, a konkretna dinamika zavisit će od objektivne mogućnosti provedbe pojedinih aktivnosti i provedbe mjere. Razradom pojedine mjere ovaj sadržaj neće biti u ovom Planu razrađen, već će se konkretna dinamika utvrđivati u pripremnoj aktivnosti svake mjere.

Proračun i izvori Za svaku provedbenu mjeru i izvođenje aktivnosti iz te mjere formirat će se troškovi izvođenja što će prouzrokovati potrebu iznalaženja odgovarajućeg izvora za financiranje tih troškova. Dio sredstava morat će osiguravati Grad Čakovec kao nositelj aktivnosti, a dio sredstava će se osigurati iz izvora koji će se priključiti interesu Grada Čakovca po konkretnoj mjeri ili iz izvora koji sufinanciraju projekte održivog razvoja. Razradom pojedine mjere u ovoj fazi planiranja nije moguće programirati proračun i izvore, a oni će se utvrđivati u okviru pripremnih aktivnosti za provedbu mjere.

Nositelji i suradnici Prema sadašnjim saznanjima i prijedlozima nositelji provedbe pojedine mjere i pripadajućih planskih aktivnosti su stručne službe Grada Čakovca, poduzeća s javnim ovlastima, ugovorne organizacije i drugi aktivni sudionici i interesne skupine ili partneri za pojedinu provedbenu mjeru. Ni ovaj sadržaj neće biti razrađen u razradi mjera jer je u pravilu za svaku provedbu inicijalni nositelj aktivnosti Grad Čakovec, koji će svojim operativnim odlukama utvrđivati daljnje nadležnosti za provedbu.

Model provedbe Pod modelom provedbe podrazumijeva se organizacijska forma kroz koju će se izvoditi planske aktivnosti i ostvarivanje mjere. To uključuje organiziranost nosioca provedbe, njihovih suradnika i partnera s kojima se ostvaruje mjera. Model provedbe je u sadašnjoj fazi preuranjeno definirati te će se provedbeni oblik modelirati prema koncepciji nositelja provedbe u okviru pripremnih aktivnosti za svaku mjeru.

U daljnjoj razradi provedbenih mjera sadržaji koji se za sada mogu definirati kao istovjetno za sve mjere neće se ponavljati (Dinamika provedbe, Proračun i izvori, Nositelji i suradnici te Model provedbe), s obzirom na specifičnosti pojedine mjere obradom se razrađuju: Opis mjere, Planske aktivnosti i Očekivani rezultati.

Bercon d.o.o. 25


8.2 Prioritet 1.1. Suradnja u razvoju gospodarskih djelatnostiMjera br. 1.1.1. Tradicionalne djelatnosti su nosioci razvoja GradaOpis i sadržaj mjere U gradu Čakovcu djeluju 22 velika i 41 srednje velik poduzetnik koji

su nosioci gospodarskog razvoja ne samo Grada Čakovca, već i Međimurske županije. To su prvenstveno tradicionalne djelatnosti: graditeljstvo, metalna industrija, prehrambena industrija i dijelom tekstilna industrija. Grad je spreman maksimalno u okviru svojih mogućnosti biti aktivni sudionik i promicati razvoj poduzetnika, nosioca razvoja, u planiranju i ostvarivanju njihovog bržeg razvoja i gospodarske stabilnosti te stvarati uvjete za povezivanje sa malim poduzetnicima i obrtima sa ciljem stvaranja proizvodnih grozdova – “klastera” i jačanje konkurentnosti svih struktura poduzetnika.

Aktivnosti ○ Organiziranje stalnih gospodarskih tribina i foruma u sklopu razmjene informacija i jačanja suradnje Grada sa gospodarskim subjektima.○ U promidžbene aktivnosti Grada uključivati promidžbu gospodarskih subjekata nosioca razvoja○ Osmišljavanje poticajnih i potpornih aktivnosti za brži rast i razvoj djelatnosti nosioca razvoja Grada○ Diplomatska i stručna potpora Grada u razvojnim aktivnostima nosioca razvoja i u njihovom tržišnom nastupu na prostorima izvan Međimurske županije

Očekivani rezultati mjere

• Gospodarski subjekti nosioci razvoja imaju potporu Grada u njihovom razvoju i usvajanju novih tržišta• Povećana konkurentnost i stabilnost gospodarskih subjekata• Mali subjekti i obrti imaju uporište za svoje tržište prodaje i za svoj razvoj• Povećana mogućnost zapošljavanja ( smanjenje nezaposlenosti )

Mjera br. 1.1.2. Razvijeno obrtništvo u daljnjem jačanjuOpis i sadržaj mjere Grad Čakovec tradicionalno ima razvijeno obrtništvo. U to su

uključene razne djelatnosti i usluge i tradicionalni obrtni i zanati. Razvoj obrtništva doprinosi jačanju poduzetničke klime, a uslužni i tradicionalni obrti posebno doprinose razvoju turističke djelatnosti. Grad je spreman biti aktivni sudionik daljnjeg jačanja obrtništva i promicanja njihovih interesa.

Aktivnosti ○ Organiziranje stalnih tribina i foruma s obrtnicima s ciljem razmjene informacija i jačanja suradnje.○ U promidžbene aktivnosti Grada uključiti promidžbu obrtništva ○ Razvoj poduzetničkih zona prilagođavati interesima i potrebama obrtništva i malih poduzetnika○ Osmišljavanje poticajnih i potpornih aktivnosti za osnivanje i za razvoj obrta i malih poduzetnika u djelatnostima od interesa Grada.


• Jačanje konkurentske sposobnosti obrtništva i brži razvoj i otvaranje novih obrta• Pojačana suradnja obrtništva i malih poduzetnika s nosiocima gospodarskog razvoja Grada direktnim povezivanjem ili stvaranjem “klastera” za određene djelatnosti• Kvalitetniji uvjeti za investicijski razvoj obrtnika i malih poduzetnika u poduzetničkim zonama Grada

Bercon d.o.o.26


Mjera br. 1.1.3. Razvoj “klastera”Opis i sadržaj mjere Interesno povezivanje gospodarstvenika sa svrhom zajedničkog

nastupa na tržištu ili stvaranja zajedničkog proizvoda putem strateških saveza ili u formi “klastera” model je koji se danas primjenjuje za jačanje konkurentske sposobnosti i poslovne održivosti. Stvaranje “klastera” određenih gospodarskih djelatnosti u programu je poticajnih mjera gospodarskog razvoja Vlade Republike Hrvatske. U tom smislu grad Čakovec će poticati gospodarstvo na stvaranje “klastera” kao posebnu provedbenu mjeru koja će pojačati rezultate prethodnih mjera i globalno utjecati na jačanje gospodarstva.

Aktivnosti ○ Organiziranje informativnih aktivnosti – (seminara i foruma) na temu organiziranja u “klastere” i prijenos informacija o poticajnim mjerama Vlade Republike Hrvatske u organiziranju “klastera”○ Savjetodavna i stručna (institucionalna) pomoć zainteresiranim djelatnostima u procesu organiziranja “klastera”


• Zainteresirani subjekti u određenim djelatnostima informirani su o poslovnoj mogućnosti u organiziranju u “klastere”• Proces organizacije “klastera” među gospodarskim subjektima grada Čakovca uključujući i područje Međimurske županije poduprt je stručnom i institucionalnom pomoći• Razvoj “klastera” doprinosi jačanju i stabilnosti gospodarskog stanja grada Čakovca

Mjera br. 1.1.4. Stabilnost radno intenzivnih djelatnostiOpis i sadržaj mjere Radno intenzivne djelatnosti grada Čakovca, prvenstveno tekstilna,

kožna i obućarska djelatnost zapošljavanju velik broj, pretežito ženske, radne snage. Globalni tržišni gospodarski procesi dovode ove djelatnosti u Europi do ozbiljnih kriznih situacija koje će se uskoro reflektirati i na naše prostore. Eventualne teškoće u tim djelatnostima mogu prouzrokovati gubitak radnih mjesta prvenstveno za žensku radnu snagu što će biti dodatni problemi jer je već u sadašnjoj strukturi nezaposlenih visoko učešće žena. Grad Čakovec je spreman dati potporu svakoj gospodarskoj aktivnosti koja će osiguravati poslovnu stabilnost radno intenzivnih djelatnosti i izbjeći krizne situacije gubitka radnih mjesta.

Aktivnosti ○ Proširiti program poticanja i zapošljavanja ženske radne snage osmišljavanjem vlastitih poticajnih mjera i aktivnim transferom poticajnih mjera Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje○ Na inicijativu gospodarskih subjekata kod kojih postoji opasnost gubitka većeg broja radnih mjesta, Grad će se maksimalno uključiti u pronalaženje optimalnih rješenja za očuvanje stabilnosti gospodarskog subjekta i očuvanje radnih mjesta.○ Institucionalna i diplomatska potpora strukovnim grupama u djelatnosti tekstila, kože i obuće u ostvarivanju republičkih obrambenih mehanizama od negativnog globalnog utjecaja jeftine radne snage u tim djelatnostima


• Očuvana stabilnost radno intenzivnih djelatnosti, a time i radnih mjesta za pretežno žensku radnu snagu• Ostvarivanje bržeg trenda zapošljavanja ženske radne snage od trenda gubitka radnih mjesta i smanjenje u apsolutnom i relativnom smislu nezaposlenosti žena

Bercon d.o.o. 27


Mjera br. 1.1.5. Razvoj poduzetništva temeljen na znanjuOpis i sadržaj mjere Udio visokoobrazovanih osoba u Međimurskoj županiji je 3,7%.

Mladi i visokostručni kadrovi u pravilu odlaze iz grada Čakovca u potrazi za zaposlenjem. Istovremeno grad Čakovec je zahvaljujući svojoj prometnoj povezanosti i relativno povoljnijim uvjetima boravka u prednosti pred Zagrebom i drugim gradskim središtima, a gospodarstvo grada Čakovca tehnološki je i tržišni potencijal za razvoj novih i informatičkih tehnologija. To su dobre osnove i preduvjeti za osnivanje centra za razvoj novih i informatičkih tehnologija u formi tehnološkog parka čime bi se stvorili novi uvjeti za zadržavanje mladih i visokostručnih kadrova na području grada Čakovca i uvjeti za povećanje novih i informatičkih tehnologija u ukupnoj strukturi gospodarstva grada Čakovca.

Aktivnosti ○ Analiza pretpostavki i polaznih osnova za osnivanje centra za razvoj novih i informatičkih tehnologija i (ili) tehnološkog parka○ Istraživanje modela organiziranosti centra za razvoj novih i informatičkih tehnologija i (ili) tehnološkog parka (javno privatno partnerstvo)○ Osnivanje centra za razvoj novih i informatičkih tehnologija i (ili) tehnološkog parka○ Ostvarivanje suradnje centra i tehnološkog parka sa znanstveno istraživačkim aktivnostima organiziranih kod visokoškolskih ustanova


• Ostvarene pretpostavke za pojačani razvoj novih i informatičkih djelatnosti grada Čakovca• Podizanje konkurentnosti klasičnih gospodarskih djelatnosti grada Čakovca zahvaljujući mogućem povoljnom pristupu primjene novih i informatičkih znanja i tehnologija• Zadržavanje mladih i visokostručnih kadrova iz Čakovca u Čakovcu i privlačenje novih iz okolnih središta• Primjena novih znanja i novih tehnologija u gospodarskoj praksi grada Čakovca

Bercon d.o.o.28


8.3 Prioritet 1.2. Stvaranje preduvjeta za razvoj poduzetničkih aktivnostiMjera br. 1.2.1. Razvoj poduzetničkih zonaOpis i sadržaj mjere Posebno uređeni građevinski prostori kao poduzetničke zone

opremljene sa cjelokupnom prometnom, komunalnom i energetskom infrastrukturom prihvatljiv su model i osnova za dinamičan gospodarski razvoj . Poduzetnici u takvim prostorima sa sigurnošću mogu izvoditi svoj investicijski razvoj (izgradnja i opremanje gospodarskih objekata) jer su u zonama osigurani svi preduvjeti za građenje. Istovremeno formiranje poduzetničkih zona osigurava postupno premještanje industrije iz gradske jezgre. Grad Čakovec provodi aktivnosti osnivanja i uređivanja zona, te se pored aktivnosti na potpunom dovršenju infrastrukture i popunjenosti zone Zapad planira nastavak aktivnosti na uređenju drugih gospodarskih zona.

Aktivnosti ○ Dovršenje infrastrukturnih sadržaja s ciljem potpune popunjenosti zone Zapad○ Izrada elaborata opravdanosti i prioriteta uređenja ostalih gospodarskih zona○ Infrastrukturno uređenje gospodarskih zona:

- Industrijska zona Istok Čakovec- Radna zona Martane- Privredna zona uz Zagrebačku ulicu u Čakovcu - Zona male privrede Krištanovec

○ Ispitati ekonomsku opravdanost i prostornu mogućnost osnivanja gospodarske slobodne zone


• Osigurani infrastrukturno uređeni građevinski prostori kojima uz prihvatljive uvjete poduzetnici mogu planirati svoj investicijski razvoj• Stambeni prostori se postupno oslobađaju postojećih gospodarskih aktivnosti • Privlačenje novih nedomicilnih investitora u grad Čakovec i zadržavanje postojećih

Bercon d.o.o. 29


Mjera br. 1.2.2. Poticanje i potporne mjere za osnivanje i razvoj poduzetništvaOpis i sadržaj mjere Važna komponenta ukupnog razvoja gospodarstva je osnivanje

i razvoj malih poduzetnika. Da bi se osnivali novi gospodarski subjekti (trgovačka društva ili obrti) mora se stvarati povoljna klima i ozračje kako bi se potencijalni poduzetnici odlučili za samostalnu poduzetničku aktivnost. Posebno interesantan segment su mladi, nezaposleni i žene kojima se treba pružiti potpora i poticaj za samozapošljavanje putem osnivanja vlastitog poslovanja. Grad Čakovec će u tom smislu pružati aktivnu potporu potencijalnim poduzetnicima u prijenosu informacija i približavanju postojećih poticajnih mjera i potpora Vlade Republike Hrvatske, Zavoda za zapošljavanje ili drugih institucija i tom priključiti vlastite poticajne mjere i potpore.

Aktivnosti ○ Organizirati informativni punkt za pružanje aktualnih informacija o mogućnostima korištenja potpora i sufinanciranje u troškovima osnivanja ili investicijskim zahvatima○ Izraditi plan potpora i poticajnih mjera za osnivanje i razvoj malih poduzetnika uz selektivni pristup za mlade, nezaposlene i žene○ Organizirati savjetodavnu službu za start i razvoj malih poduzetnika○ Osmisliti posebna priznanja i nagrade za uspješan start i razvoj malih poduzetnika (trgovačka društva i obrti)


• Pojačan trend osnivanja novih poslovnih subjekata • Doprinos smanjenju broja nezaposlenih prvenstveno nezaposlenih žena i mladih• Povećan broj novoosnovanih malih poduzetnika• Doprinos poboljšanju poduzetničke klime za osnivanje i za investicijske aktivnosti malih poduzetnika

Mjera br. 1.2.3. Poticanje osnivanja konzorcija za kreditna jamstvaOpis i sadržaj mjere Mali i srednji poduzetnici u pravilu teže dolaze do kreditnih

sredstava za svoj investicijski razvoj, jednim dijelom zbog svog poslovnog stanja i tzv. kreditne nesposobnosti, a jednim dijelom što ne raspolažu s dovoljnim garancijskim osnovama za povrat kredita. U garancijske osnove u pravilu spadaju nekretnine ili deponirana novčana sredstva vlastita ili neke druge institucije. Praksa je pojedinih teritorijalnih cjelina da iniciraju i podupru osnivanje jamstvenih konzorcija tj. fonda koji se koristi kao dopuna garancijskim osnovama za kreditna zaduženja poduzetnika, članova tog konzorcija.

Aktivnosti ○ Analiza poduzetničkog interesa za osnivanje jamstvenog konzorcija○ Izrada dokumenata za osnivanje i djelovanje jamstvenog konzorcija○ Osnivanje i djelovanje jamstvenog konzorcija


• Mali i srednji poduzetnici koji imaju dobre razvojne programe, a nemaju dovoljno vlastitog garancijskog osnova za kreditno rješenje koriste jamstveni fond i na taj način ostvaruju uvjete za kreditno zaduženje za svoj investicijski razvoj• Pojačan trend investicijskog razvoja malih i srednjih poduzetnika • Razvojni programi malih i srednjih poduzetnika prolaze dodatnu ocjenu realnosti od strane jamstvenog fonda čime se smanjuje broj neuspješnih investicijskih zahvata

Bercon d.o.o.30


8.4 Prioritet 2.1. Poticaj i potpore razvoju turističke djelatnostiMjera br. 2.1.1. Program razvoja turizma Grada ČakovcaOpis i sadržaj mjere Područje Grada Čakovca sadrži bogatu turističku osnovu ali

ne postoji odgovarajući dokument koji bi tu osnovu valorizirao i oblikovao je u program razvoja turizma Grada Čakovca i oblikovao razvojne turističke projekte. Snažna osnova za izradu takvog programa je postojeći dokument izrađen od strane Turističke zajednice Grada Čakovca pod nazivom «Mogućnosti razvoja turizma na području Grada Čakovca» koji je identificirao cjelokupnu turističku resursnu osnovu Grada Čakovca i predložio koncept i model razvoja turizma u Gradu Čakovcu. Svrha tog dokumenta treba biti ostvarena izradom programa razvoja turizma Grada Čakovca i odgovarajućih projekata.

Aktivnosti ○ Organizirati stručnu skupinu koja će nastaviti započetu aktivnost Turističke zajednice Grada Čakovca i predložiti sveobuhvatni program razvoja turizma i utvrditi razvojne projekte i njihove prioritete○ Implementacija programa razvoja turizma i predviđenih programa dinamikom njihovog prioriteta○ Dopune i promjene ostalih prioriteta i provedbenih mjera iz dugoročnog cilja 2 i njihovo usklađivanje u programskoj osnovi i provedbi sa dokumentom programa razvoja turizam u Gradu Čakovcu


• Izvršena valorizacija cjelokupne turističke resursne osnove Grada Čakovca za razvoj turizma i utvrđeni razvojni turistički projekti na stručnoj osnovi• Razvoj turističke ponude Grada Čakovca temelji se na potpori svih zainteresiranih sudionika u pružanju i formiranju turističke ponude Grada Čakovca• Turistička djelatnost u Gradu Čakovcu ostvaruje značajnu ulogu u ukupnom gospodarskom razvoju i zapošljavanju

Mjera br. 2.1.2. Poticaji i potpore turističkim manifestacijama – njegovanje kulturne baštineOpis i sadržaj mjere Kvalitetna turistička ponuda obuhvaća vrlo široki spektar ponude

i široki spektar turističkih djelatnosti. To pretpostavlja da se pored izvođenja projekata razvoja turizma mora voditi stalna briga o jačanju institucionalnih kapaciteta i jačanju postojećih organizacija koje se sustavno bave promocijom i poticanjem razvoja turizma kako bi se razvoj turizma i turističke ponude provodio usklađeno i prihvatljivo za sve sudionike u turističkoj ponudi.

Aktivnosti ○ Podrška i potpora Grada organizacijama i udrugama građana koje se bave razvojem turizma○ Iniciranje u osmišljavanju novih turističkih proizvoda i podizanje kvalitete postojećih (potpora sajmu zdrave hrane i sl.)○ Uvođenje stimulativnih poticaja za razvoj novih turističkih proizvoda i promocijskih aktivnosti○ Povezivanje proizvođača i prerađivača poljoprivrednih proizvoda sa ponuđačima turističko-ugostiteljskih usluga radi zajedničkog plasmana roba i usluga i stvaranju domaćeg proizvoda


• Svi sudionici u stvaranju turističkog proizvoda i pružanju turističkih usluga interesno su povezani i educirani, te zajedničkim djelovanjem postižu vrhunsku turističku ponudu• Organizacije koje se bave razvojem i poticanjem razvoja turističke ponude imaju potporu Grada i na toj osnovi usuglašen program rada što podiže njihovu sposobnost i kvalitetu

Bercon d.o.o. 31


Mjera br. 2.1.3. Turistička zona na području Grada ČakovcaOpis i sadržaj mjere Grad Čakovec za sada nema razrađenu koncepciju turističke

prostorne organizacije ili u praksi zvano «turistička zona». Osmišljeni prostori kao prostori turističkih zona prilagođeni su razvoju određenih turističkih djelatnosti i u tom smislu uživaju odgovarajuće slobode ili ograničenja koja daju pogodnosti i prednosti razvoju turizma. Na prostoru Međimurja u pojedinim JLS formirane su turističke zone te je potrebno osim vlastitog osmišljavanja turističkih zona predvidjeti funkcijsko povezivanje sa turističkim zonama u ostalim jedinicama JLS Međimurja.

Aktivnosti ○ Sukladno Planu prostornog uređenja Grada Čakovca i Urbanističkom planu grada Čakovca pripremiti koncept turističkih zona i njihovog povezivanja s ostalim turističkim zonama u Međimurskoj županiji○ Izraditi provedbene projekte turističkih zona○ Osnivanje, uređenje i opremanje turističke zone


• Predviđene turističke zone usklađene su sa Prostornim planovima Grada Čakovca• Uređene turističke zone osiguravaju povećanu frekvenciju gostiju u izletničkom, odmorišnom, lovnom i seoskom turizmu i osiguravaju dulji boravak turista na području Grada Čakovca

Bercon d.o.o.32


Mjera br. 2.2.2. Poticanje organiziranja poljoprivrednika na komercijalnom principuOpis i sadržaj mjere Poljoprivredna domaćinstva u ekološkoj proizvodnji u pravilu

ostvaruju volumen proizvodnje kojim ne mogu kvalitetno nastupati na tržištu prodaje, dok korisnici njihovih proizvoda traže sigurnu, kontinuiranu i raznovrsnu opskrbu, a to pojedinačno malo gospodarstvo ne može pružati. Istovremeno mali poljoprivredni proizvođači teško se samostalno organiziraju u okrupnjavanju i objedinjavanju svoje ponude te im je potrebna institucionalna pomoć u njihovom organiziranju u tržišnom nastupu ili inicijativa u iznalaženju ili poticanju poduzetnika koji će ih objedinjavati na komercijalnom principu.

Aktivnosti ○ Izraditi analizu postojeće ponude ekološki proizvedenih poljoprivrednih proizvoda i proizvoda u pripremi, te na osnovu iste predložiti model komercijalnog objedinjavanja poljoprivrednika○ Pružiti institucionalnu i stručnu pomoć u organiziranju provedbenog modela zajedničkog nastupa na tržištu prodaje


• Proizvođači ekoloških poljoprivrednih proizvoda kroz zajednički nastup imaju osiguran plasman svojih proizvoda po prihvatljivim cijenama• Korisnici – kupci ekološki proizvedenih poljoprivrednih proizvoda imaju osiguranu kontinuiranu i raznovrsnu dobavu potrebnih proizvoda

8.5 Prioritet 2.2. Razvoj turistički usmjerene poljoprivredeMjera br. 2.2.1. Ekološka proizvodnja voća i povrćaOpis i sadržaj mjere Zemljišne poljoprivredne parcele u Gradu Čakovcu rascjepkane su

i nema velikih mogućnosti za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. U Gradu Čakovcu ekološka proizvodnja poljoprivrednih proizvoda i proizvodnja zdrave hrane imaju svoj kvalitetan začetak i taj trend je potrebno očuvati i maksimalno ga ojačati i time stvoriti dobru ekonomsku osnovu poljoprivrednim gospodarstvima i izvor za kvalitetnu turističku ponudu domaćeg proizvoda. Grad će posebnu brigu posvetiti da se aktivnosti na ostvarenju sistema navodnjavanja u Međimurskoj županiji što hitnije provedu i za Grad Čakovec.

Aktivnosti ○ Organizirati edukaciju poljoprivrednika zainteresiranih za proizvodnju zdrave hrane i ekološku poljoprivrednu proizvodnju○ Poljoprivrednim proizvođačima u ekološkoj proizvodnji pružiti stručnu i administrativnu pomoć u ostvarivanju potpora i subvencija koje Ministarstvo poljoprivrede osigurava za razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje i kroz te mjere organizirati vlastiti poticajni potporni sistem za poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje○ Uvođenje sistema navodnjavanja poljoprivrednih površina


• Povećana ekonomska stabilnost i ekonomski rast poljoprivrednih gospodarstava koja se uključuju u sustav ekološke proizvodnje• Turističkoj ponudi Grada Čakovca osigurani izvori kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda, izvora zdrave hrane, te mogućnosti pružanja ponude domaćeg proizvoda

Bercon d.o.o. 33


Mjera br. 2.2.3. Razvoj seoskog turizmaOpis i sadržaj mjere Ruralni prostori Grada Čakovca i mala poljoprivredna gospodarstva

pogodna su za razvoj seoskog turizma. Zavisno od utvrđenih turističkih zona i interesa poljoprivrednih gospodarstava, pogotovo proizvođača zdrave hrane potrebno je poticati razvoj seoskog turizma koji je danas sve traženiji, pogotovo na našim prostorima.

Aktivnosti ○ Izraditi koncept po kojem će se obrtnici u poljoprivredi ili mala obiteljska gospodarstva upoznati s mogućnostima osnivanja i vođenja seoskog turizma te sa ekonomskim koristima i prednostima koja takva djelatnost donosi, i koncept edukacije zainteresiranih poduzetnika za tu djelatnost○ Utjecati na promjenu zakonske regulative u dijelu kojim ona ograničava razvoj seoskog turizma u uvjetima koji su specifični za područje Grada Čakovca.


• Povećani broj poduzetnika koji se uključuju u djelatnost seoskog turizma• Podignut nivo turističke ponude u ruralnim područjima Grada Čakovca• Podignuta ekonomska moć poduzetnika obiteljskih gospodarstava

Mjera br. 2.2.4. Očuvanje autohtone pasmine Međimurskog konjaOpis i sadržaj mjere Međimurski hladnokrvni konj (MHK) je autohtona hrvatska

pasmina radnih konja uzgojena i pasminski stabilizirana u Međimurju do XX. st., a danas je na listi kritično ugroženih pasmina autohtonih domaćih životinja RH. MKH je priznata pasmina konja pri FAO –u i DEGENA – i, a RH je određena kao mjesto uzgoja i očuvanja pasmine između četiri zemlje (Austrija, Mađarska, Slovenija i RH) u kojima je MHK uzgojen. Sustavnom brigom o očuvanju i razmnožavanju preostalih živih jedinki i povremenim uvozom rasplodnih grla iz Mađarske moguće je očuvati MHK – a kao izniman zavičajni simbol, te banku gena u cilju očuvanja bioraznolikosti.

Aktivnosti • Uzgoj matičnog stada• Udomljavanje podmlatka na gazdinstvima zainteresiranih uzgajivača• Očuvanje i množenje postojećeg stada pri uzgajivačima iznad broja jedinki potrebnih za očuvanje pasmine• Rad s učenicima Gospodarske škole (praktična nastava)• Za terapijsko jahanje• Komercijalno iskorištavanje konja za turističke potrebe ( prijevoz kočijama na vinskim cestama, rekreativno jahanje)• za mesoprerađivačku industriju


• Ostvarivanje prihoda od plasmana živih životinja kolekcionarima rijetkih pasmina širom Europe• Doprinos eko – turizmu i eko – poljoprivredi korištenjem konja u vožnji i radu• Osiguranje uvjeta za praktičnu nastavu budućim stručnjacima• Očuvanje MHK kao prepoznatljivog obilježja zavičajnog identiteta Međimurja po uzoru na druge europske regije ( Brabant, Štajerska, Bavarska, Burgundija,…)

Bercon d.o.o.34


8.6 Prioritet 2.3. Uređeni prostori u funkciji turizmaMjera br. 2.3.1. Gradski prostori vizualno ugodni i povijesno interesantniOpis i sadržaj mjere U raspravama i provedenim anketama izraženo je veoma mnogo

misli i usmjerenja koja daju prioritetni značaj uređenju uže gradske jezgre u Čakovcu, kao središnjem mjestu boravka, susretanja, odmora i privlačenja turista. Kvaliteti tog prostora doprinose zelenilo i cvijeće, čistoća prostora, uređene fasade, uređeni ambijentalni prostori i održavani kulturno povijesni spomenici. Kvaliteti prostora doprinose i atraktivni sadržaji tercijarnih djelatnosti i ugostiteljska ponuda.Istaknuti prijedlozi preseljenja industrijskih objekata iz središta grada Čakovca (MTČ), uređenje vidikovca na silosima Čakovečkih mlinova i aktivnosti na «dobrom uklapanju» pogona Čakovečkih mlinova u ambijent jezgre grada Čakovca kao i niz drugih dobrih sugestija pokazuju zainteresiranost zajednice za uređena središta i važnost uređenih središta i kulturno povijesnih znamenitosti za život zajednice i razvoj turizma.Ova mjera je sadržajno velikog obuhvata i provediva u dužem vremenskom razdoblju, ali je postupno i uz kontinuirane aktivnosti ostvariva. To tim više što je ova mjera jednim dijelom nastavak dosadašnjih provedbenih aktivnosti na uređenju središta grada Čakovca i središta ostalih naselja Grada Čakovca.

Aktivnosti ○ Dovršiti započete aktivnosti na uređenju središta grada Čakovca○ Inicirati istraživanje mogućnosti preseljenja industrijskih pogona MTČ iz gradske jezgre Čakovca○ Inicirati sa Čakovečkim mlinovima moguća rješenja ambijentalnog uklapanja Mlinova u gradsku jezgru Čakovca i uređenje vidikovca○ U svim naseljima inicirati arhitektonska rješenja središta naselja i ambijentalnih prostora○ Pojačanim mjerama održavanja čistoće i zelenila središta naselja i grada Čakovca od strane nadležnog javnog poduzeća i promotivnim aktivnostima za očuvanje čistoće, zelenila i cvijeća podizati nivo svijesti građana i njihove brige o održavanju čistoće, zelenila i okoline.


• Uređena središta naselja i grada Čakovca privlačna su za susrete i odmor građana i za prihvaćanje turista• Kulturne i povijesne znamenitosti maksimalno su očuvane i doprinose razvoju turizma• Raste potražnja i ponuda tercijarnih i ugostiteljskih djelatnosti

Bercon d.o.o. 35


Mjera br. 2.3.2. Revitalizacija Starog grada i okoline – Grad ZrinskihOpis i sadržaj mjere Tijekom povijesti, za Grad Čakovec najznačajnije je razdoblje 16. i

17. stoljeća, kada su u Čakovcu stolovali hrvatski banovi i vojskovođe iz obitelji Zrinski. Kroz više generacija obitelj Zrinski je od čakovečke utvrde stvorila jedan od najraskošnijih hrvatskih i europskih dvoraca toga doba. Aktivnosti Grada Čakovca, Turističke zajednice Grada Čakovca i Međimurske županije usmjerene su na uređenje Starog grada u Čakovcu i spomenika obitelji Zrinski u gradu Čakovcu i bližoj okolici, te promicanju slogana Čakovec Grad Zrinskih kao svojevrsnog zaštitnog znaka Grada Čakovca.

Aktivnosti ○ Utvrđivanje svih mjesta i sadržaja vezano uz obitelj Zrinski na području Grada Čakovca i bliže okolice (obitavalište obitelji Zrinski, spomenici obitelji Zrinski, i sl.) i ponuda navedenog kroz turističke aktivnosti○ Restauriranje Starog grada u Čakovcu○ Revitalizacija Starog grada u Čakovcu, uvođenje atraktivnih sadržaja u prostore Starog grada


• Očuvanje gradske jezgre, povijesne baštine• Uz vizuru jednog od najraskošnijih hrvatskih i europskih dvoraca 16. i 17. st., u prostoru Starog grada odvijaju se sadržaji koji obogaćuju ukupnu turističku ponudu Grada Čakovca

Mjera br. 2.3.3. Globetka kao zona sportsko rekreativnog turizmaOpis i sadržaj mjere Prostor između zapadnog dijela Čakovca i Sv. Jelene u vlasništvu je

tri jedinice lokalne samouprave: Grada Čakovca i općina Nedelišće i Šenkovec Na rubnim dijelovima sa Čakovečke strane izgrađeni su određeni sportsko-rekreativni kapaciteti i hotelski smještaji, a sve to daje i prostoru Globetke potencijal za polivalentan sportsko-rekreativni i turistički prostor od interesa za sve tri jedinice lokalne samouprave, a posebno za grad Čakovec. Postoje određene inicijative i konkretne aktivnosti koje djelomično ostvaruju ovakav globalni projekt te je potrebno izraditi detaljni plan daljnjeg postupanja sa tim prirodnim šumsko močvarnim fenomenom, uvažavajući interese susjednih općina.

Aktivnosti ○ Stručno objedinjavanje idejnih rješenja prijedloga udruga i organizacija koje u svojem programu imaju plan daljnjeg postupanja u korištenju prostora Globetke○ Izrada detaljnog plana postupanja sa dijelom Globetke koji predstavlja prirodni šumsko-močvarni fenomen○ U ovisnosti o Planu promovirati Globetku u turističke svrhe (ili kao rubni dio Grada s netaknutom prirodom, ili kao mjesto odvijanja sportsko rekreacijskih sadržaja i sl.)


• Prepoznata je i zaštićena vrijednost Globetke kao prirodnog šumsko-močvarnog fenomena• Očuvanje prirodne baštine• Dopuna postojećoj turističkoj ponudi Grada Čakovca

Bercon d.o.o.36


Mjera br. 2.3.4. Uređeni prirodni resursi u funkciji turističke ponudeOpis i sadržaj mjere Prostori Grada Čakovca raspolažu neiskorištenim prirodnim

resursima pogodnim za turističku ponudu. To su prvenstveno vodene površine uz Dravu i u Totovcu. Ti su prostori pogodni za razvoj sadržaja sportsko-rekreacijske i ugostiteljske ponude, a nalaze se u neposrednoj blizini državnih prometnica tako da mogu biti privlačni i atraktivni za posjetioce iz ostalih susjednih gradova i iz Zagreba.Prostornim planom uređenja Grada Čakovca definirani su takvi prostori i potrebno je detaljnije osmisliti njihove sadržaje detaljnim planovima uređenja i započeti sistemom privatno javnog interesa ostvarivati planirane sadržaje.

Aktivnosti ○ Izraditi analizu prioriteta uređenja prostora za turističko-sportske i rekreacione sadržaje prema Prostornom planu uređenja Grada Čakovca○ Prema prethodno utvrđenim prioritetima izraditi detaljne planove uređenja sportsko-rekreacionih i turističkih prostora, odnosno zona○ Programom uređenja pojedinog prostora osmisliti proces izvođenja planiranih sadržaja poticanjem poduzetnika i poticajnim mjerama, te ponudom za izvođenje određenih sadržaja sistemom javno-privatnog partnerstva


• Prirodni resursi pogodni za razvoj turističke ponude postupno se uređuju i koriste u gospodarskoj djelatnosti turizma• Prirodni resursi pogodni za turističku ponudu održavaju se u smislu očuvanja prirode i trajno su zbrinuti u smislu očuvanja prirodne ravnoteže

8.7 Prioritet 3.1. Unaprijediti sustav obrazovanjaMjera br. 3.1.1. Analiza potrebnih kadrova u gospodarstvuOpis i sadržaj mjere Gotovo sve gospodarske djelatnosti u Gradu Čakovcu i Međimurskoj

županiji iskazuju svoje nezadovoljstvo stanjem raspoloživih kadrova i nemogućnošću da osiguraju potrebne kadrove. To se odnosi na kadrove svih kvalifikacijskih profila, a pogotovo na visoko obrazovane kadrove. Činjenica je međutim da nema ni jedne sveobuhvatne analize potrebnih kadrova u gospodarstvu Međimurske županije i u gospodarstvu Grada Čakovca. Začetak takvih analiza provodi se u djelatnostima graditeljstava i metalske struke. U suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i zainteresiranim gospodarskim subjektima potrebno je napraviti analizu potrebnih kadrova kako bi se mogle usmjeravati aktivnosti unaprjeđenja sustava obrazovanja u Gradu Čakovcu ili šire u Međimurskoj županiji.

Aktivnosti ○ U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i zainteresiranim gospodarskim subjektima napraviti analizu potrebnih kadrova po kvalifikacijama, strukama i zvanjima○ Po modelu izrade prve analize obnavljati izradu analize svake godine prije upisa učenika u srednje škole i studenata na fakultete u novu školsku godinu


• Poznatim stanjem deficitarnosti stručnih kadrova vrši se kvalitetan utjecaj za unapređenje sustava obrazovanja za potrebe gospodarstva Grada Čakovca

Bercon d.o.o. 37


Mjera br. 3.1.2. Poticati i usmjeriti razvoj određenih (deficitarnih) studija u Gradu ČakovcuOpis i sadržaj mjere Aktivnosti koje se provode u Međimurskoj županiji, prvenstveno

graditeljska i metaloprerađivačka djelatnost, na uvođenju određenih studija u Gradu Čakovcu treba po osnovu svog interesa i svojim mogućim utjecajem Grad Čakovec podržati i osigurati da se u Gradu Čakovcu organiziraju studiji deficitarnih visokostručnih kadrova u gospodarstvu Grada Čakovca.

Aktivnosti ○ Objediniti napore graditeljske i metaloprerađivačke djelatnosti Međimurske županije i utjecati i pomoći županijskim upravnim tijelima da se u Gradu Čakovcu organiziraju studiji za deficitarne visokostručne kadrove○ Iz okvira svojih nadležnosti istražiti moguća rješenja organiziranja studija i aktivnim prijedlozima nadležnim županijskim tijelima predložiti modele brzih rješenja organiziranja traženih studija


• U Gradu Čakovcu su organizirani studiji za deficitarne visokostručne kadrove koji nedostaju u gospodarstvu Grada Čakovca, pa i šire u Međimurskoj županiji

Mjera br. 3.1.3. Usmjeravanje srednjoškolskog sustava na obrazovanje deficitarnih struka i zanimanjaOpis i sadržaj mjere Gospodarski subjekti Grada Čakovca izražavaju deficitarnost

potrebnih srednje stručnih kadrova, KV i VKV kvalifikacija. Izražena je također i činjenica da je niski nivo suradnje između srednjoškolskog sustava obrazovanja i korisnika srednje stručnih kadrova te da postoji disproporcija između školovanih i potrebnih kadrova. Primjer dobre suradnje i organiziranih akcija su gospodarstvenici u graditeljskim i metaloprerađivačkim djelatnostima koji zajedničkim akcijama i u suradnji sa srednjoškolskim sustavom usmjeravaju upise u proizvodna zanimanja. Zahvaljujući tako stečenom iskustvu suradnje Grad Čakovec može potaknuti i proširiti suradnju svih gospodarskih subjekata koji su putem analize o stanju kadrova iskazali interes i osigurati sistem suradnje koji će neutralizirati postojeću deficitarnost pojedinih struka iz srednje stručnog obrazovanja.

Aktivnosti ○ Podržati i dati potporu postojećoj suradnji srednjih stručnih škola i gospodarstvenika iz djelatnosti graditeljstva i metaloprerade ○ Organizirati oblik suradnje srednjoškolskog sustava obrazovanja i gospodarstvenika koji imaju interes za takvom suradnjom sa ciljem upisa učenika u deficitarna zanimanja


• Mladim generacijama je prije upisa u srednje škole dostupna informacija o deficitarnim zvanjima i o pogodnostima koje se pružaju za školovanje i zaposlenje u određenim strukama• Upisi mladih u srednje škole vrše se usklađeno sa potrebama gospodarstva Grada Čakovca i Međimurske županije• Smanjena je deficitarnost srednje stručnih kadrova i smanjena je nezaposlenost nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja

Bercon d.o.o.38


Mjera br. 3.1.4. Poticaji i potpore razvoju vanškolskog sustava obrazovanja i sustava dokvalifikacije i prekvalifikacije zaposlenih i nezaposlenihOpis i sadržaj mjere Tehnološki razvoj gospodarstva Grada Čakovca i Međimurske

županije uvjetuje sve veću potrebu za stručnim kadrovima i sve manju potrebu za nekvalificiranom radnom snagom. Ta činjenica s jedne strane izaziva deficitarnost kvalificiranih i srednje stručnih kadrova, a povećava nezaposlenost nekvalificirane radne snage. Na rješavanju tog problema aktivno je uključen Hrvatski zavod za zapošljavanje, Podružnica Čakovec i gospodarski subjekti koji se susreću sa tim problemom putem interne i externe prekvalifikacije i dokvalifikacije. Grad Čakovec može svojim potpornim i poticajnim mjerama usavršiti i ubrzati taj proces.

Aktivnosti ○ U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i temeljem analize potrebnih kadrova u gospodarstvu iz mjere 3.1.1. nadograditi postojeći sistem prekvalifikacije i dokvalifikacije i poticajnim i potpornim mjerama u sistem uključiti sve zainteresirane nezaposlene i gospodarske subjekte koji imaju potrebu dokvalifikacije i prekvalifikacije svojih zaposlenika


• Smanjena deficitarnost kvalificiranih srednje stručnih kadrova• Doprinos smanjenju nezaposlenih

8.8 Prioritet 3.2. Gospodarstvo ulaže u razvoj obrazovnog sustava, osiguranje kadrova i znanstvena istraživanjaMjera br. 3.2.1. Osnivanje zaklade za obrazovanjeOpis i sadržaj mjere Sadašnje stanje sufinanciranja obrazovanja kadrova može se

okarakterizirati kao neorganizirano jer stipendiranje učenika i studenata neovisno provode i Grad Čakovec i Međimurska županija i pojedinačno gospodarstvenici. S obzirom na društvenu korist koja se vrši tim sufinanciranjem za sada ne postoje nikakva porezna olakšanja za gospodarstvenike pa niti za druge subjekte koji sufinanciraju obrazovanje. Ovim putem je izražena inicijativa da se osnuje zaklada ili fond u koji bi sredstva za sufinanciranje obrazovanja uplaćivali zainteresirani subjekti (Grad Čakovec, Županija, gospodarski subjekti i pridružene općine) i putem fonda osiguravali kadrove za svoje potrebe. Putem fonda može se osiguravati kvalitetniji odnos školovanih i potrebnih kadrova i bolje iskorištenje izdvojenih sredstava.

Aktivnosti ○ Prikupljanje informacija o inicijativama na temu Fonda za razvoj kadrova (REDEA – Studentska fondacija «za više znanja», Strukovna grupa graditeljstva MŽ) i suradnja na iznalaženju jedinstvenog rješenja za Međimursku županiju○ Podnošenje prijedloga Međimurskoj županiji za osmišljavanje i za osnivanje Fonda za razvoj kadrova na nivou Županije○ Poticanje gospodarskih subjekata za uključivanje u Fond za razvoj kadrova i na aktivnu suradnju sa Fondom


• Financiranje obrazovanja odgovarajuće stvarnim potrebama kadrova u gospodarstvu i društvu• U financiranje obrazovanja uključen veći broj gospodarskih subjekata• Povećana suradnja gospodarskih subjekata i Grada Čakovca na osiguranju potrebnih kadrova

Bercon d.o.o. 39


Mjera br. 3.2.2. Osnivanje razvojno-istraživačkih institucija i zakladaOpis i sadržaj mjere Predložena mjera odgovarajuća je mjeri 1.1.5.. Kod mjere 1.1.5.

namjera je da se gospodarstvo razvija temeljem razvoja novih tehnologija i znanja. Ova mjera izražena je sa sličnim sadržajem osnivanja znanstvenih i naučnih institucija koje se u pravilu formiraju kod fakultetskih institucija i osiguravaju razvoj mladih kadrova. Daljnja svrha ove predložene mjere je da se i kroz taj vid osigura zadržavanje mladih visokostručnih kadrova u Gradu Čakovcu. Ova mjera može se ostvarivati tek nakon što se u Gradu Čakovcu osnuju visokoškolske ustanove koje će razvijati znanstveno istraživačke djelatnosti.

Aktivnosti ○ U aktivnostima organiziranja studija za deficitarne visokostručne kadrove uključiti i potrebu organiziranog znanstveno-istraživačkog rada


• Osiguran daljnji razvoj visokostručnih kadrova i ostvarena jedna od pretpostavki za zadržavanje mladih i visokostručnih kadrova u Gradu Čakovcu

Mjera br. 3.2.3. Podizanje nivoa osobnih primanja u proizvodnim i deficitarnim djelatnostimaOpis i sadržaj mjere Iz analiza o stanju gospodarstva u Gradu Čakovcu i Međimurskoj

županiji proizlazi da su prosječna primanja u gospodarstvu znatno ispod prosječnih primanja u Republici Hrvatskoj. Takvo stanje se iskazuje već nekoliko godina a podaci za 2004. godinu također su u istim okvirima bez tendencije da se stanje popravi. Ispodprosječna primanja zaposlenih u gospodarstvu ne osiguravaju prihvatljiv nivo životnog standarda i jedan su od značajnih uzroka što mladi, pogotovo visokostručni kadrovi, traže zaposlenje van Grada Čakovca i van Međimurske županije. Ovaj problem su uočile gospodarske Strukovne grupe pri HGK Županijskoj komori Čakovec i započele tražiti rješenje za povećanje prosječnih primanja zaposlenih. S obzirom da je to problem šire društvene zajednice nužno je da se sa svoje strane i Grad Čakovec uključi u iznalaženje rješenja za podizanje nivoa prosječnih primanja zaposlenih. Započetoj aktivnosti gospodarskih Strukovnih grupa treba se pridružiti i Grad Čakovec i na taj način ubrzati i povećati očekivani rezultat i smanjiti deficitarnost određenih kadrova.

Aktivnosti ○ Podržati započete aktivnosti gospodarstvenika i na taj način stvarati pozitivnu klimu za podizanje neto osobnih primanja zaposlenika u gospodarstvu○ Istražiti mogućnost lokalnih potpora ili poreznih olakšica gospodarskim subjektima koji pojačanim trendom podižu prosječna neto primanja svojih zaposlenih


• Porast životnog standarda zaposlenih u Gradu Čakovcu• Pojačani interes mladih za školovanje za deficitarna zanimanja i zvanja i doprinos naporima za zadržavanje mladih i visokostručnih kadrova u Gradu Čakovcu

Bercon d.o.o.40


8.9 Prioritet 3.3. Obrazovanje i socijalizacija RomaMjera br. 3.3.1. Izrada snimke obrazovne strukture Roma u Gradu Čakovcu Opis i sadržaj mjere Status i stav po pitanju zapošljavanja, obrazovanja i kulture življenja

nisu na zadovoljavajućem nivou. Namjera je Grada Čakovca da poduzima one mjere koje će podići njihov socijalni i obrazovni status i uključivati ih u gospodarske procesa te time podizati njihov standard, zaposlenost i smanjivati razliku u njihovom socijalnom i ekonomskom zaostajanju. Praćenju provedbenih mjera za podizanje obrazovnog i socijalnog stanja Roma prethodi izrada snimke trenutnog stanja.

Aktivnosti ○ u suradnji s mjerodavnim institucijama ( škole, Centar za socijalnu skrb,..) izraditi snimku obrazovne strukture Roma sa područja Grada Čakovca


• objektivna snimka stanja temeljem koje se planiraju daljnje aktivnosti pri izradi projekta Obrazovanja Roma u Gradu Čakovcu.

Mjera br. 3.3.2. Izrada programa Obrazovanje Roma u Gradu Čakovcu Opis i sadržaj mjere Projekt Obrazovanje Roma u Gradu Čakovcu je rezultat zajedničkog

napora lokalne zajednice, vrtića, osnovnih i srednjih škola i nevladinih udruga u postavljanju temelja za sveobuhvatan pristup obrazovanju Roma u Gradu Čakovcu i jačanju kapaciteta lokalnih dionika u suočavanju s obrazovnim i ekonomskim problemima zajednice.

Aktivnosti ○ prezentacija obrazovnog modela koji pridonosi uspješnom uključivanju romske djece u obrazovni sustav RH i društvo u cjelini, sukladno ciljevima Desetljeća za Rome 2005. – 2015., Nacionalnom programu za Rome i preporukama Vijeća Europe ○ implementacija obrazovnog modela○ uočavanje jasnih pomaka i rezultata nakon provedene implementacije Projekta i završetka školske godine


• ostvarenje suradnje u zajednici te povećanje stručnih i materijalnih kapaciteta škole, vrtića, lokalne vlasti i nevladinih udruga u suočavanju s problemima višenacionalnih i socijalno raslojenih sredina

Bercon d.o.o. 41


Mjera br. 3.3.3. Uključivanje Roma zaposlenika kao javnih djelatnikaOpis i sadržaj mjere S ciljem da se prilikom uključivanja Roma u društveni i gospodarski

život zajednice procesi lakše odvijaju i bez nepotrebnih konflikata i nerazumijevanja preporučljivo je da se u javnim djelatnostima koje imaju neposredan djelatni odnos sa stanovništvom (fizičkim osobama) zaposle i Romi kako bi oni lakše i kvalitetnije ostvarivali funkciju određene djelatnosti kada su u pitanju osobe Romske zajednice.

Aktivnosti ○ Preispitati koje javne djelatnosti imaju najviše uslužnih aktivnosti kada su u pitanju osobe iz Romske zajednice i sa njima iznaći mogućnost zapošljavanja Roma za kontakte sa Romima (Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centar za socijalnu skrb i sl.)○ Postupno zapošljavati Rome kao djelatnike u javnim službama koje imaju uredovni odnos sa značajnim brojem osoba Romske zajednice


• Kroz veće razumijevanje zaposlenika u javnim djelatnostima i tražioca usluga, kada su u pitanju Romi osigurava se brže i kvalitetnije rješavanje zahtjeva ili odgovarajuće problematike koju obavlja javna služba, što doprinosi procesu obrazovanja i socijalizacije Roma

8.10 Prioritet 4.1. Zaštita okoliša i gospodarenje otpadomMjera br. 4.1.1. Sanacija odlagališta Totovec i sanacija divljih odlagalištaOpis i sadržaj mjere Sanacija odlagališta Totovec je aktivnost strateškog karaktera koja je

programski razrađena i koja je u tijeku. Kao takva ona je sastavnica strateškog opredjeljenja Grada Čakovca i nalazi svoje mjesto u ovom Strateškom planu.Paralelno sa sanacijom odlagališta Totovec potrebno je na isti nivo važnosti i aktivnosti planirati sanaciju divljih odlagališta i aktivnosti na sprečavanju novih divljih odlagališta.

Aktivnosti ○ Proces sanacije odlagališta Totovec koji je u tijeku provesti u cijelosti i na tom modelu provedbe stvarati praksu implementacije Strateškog plana○ Izraditi katastar divljih odlagališta i sačiniti program saniranja i zaštite od novih onečišćenja


• Prostor Grada Čakovca očišćen je od neprihvatljivog oblika odlaganja otpada i divljih odlagališta i spriječena je pojava novih divljih odlagališta

Mjera br. 4.1.2. Organiziranje jedinice za prikupljanje, sortiranje i selekciju otpadaOpis i sadržaj mjere Ekološki prihvatljiv način zbrinjavanja otpada pretpostavlja njegovo

prikupljanje, sortiranje i selekciju na upotrebljive i komercijalne materijale kao sirovinska osnova za daljnju preradu i na otpad koji treba trajno zbrinuti spaljivanjem, odnosno prethodnim baliranjem i odlaganjem na dogovorenim punktovima. Dio ovog procesa je u Gradu Čakovcu organiziran i poznate su planske sastavnice tog procesa no potrebno ih je definirati u izvedbeni projekt i započeti sa njegovom provedbom.

Aktivnosti ○ Izraditi izvedbeni projekt prikupljanja, sortiranja i baliranja i provesti proces javne prihvaćenosti tog projekta○ Pristupiti izvedbi projekta prikupljanja, sortiranja i baliranja otpada


• Zbrinjavanje otpada u Gradu Čakovcu vrši se na suvremen, ekološki i javno prihvatljiv način

Bercon d.o.o.42


Mjera br. 4.1.3. Program sortiranja otpada na kućnom pragu i edukacija o ekologijiOpis i sadržaj mjere Cjelokupni proces zbrinjavanja otpada potrebno je stalno usavršavati

i razvijati. Bitan segment u tom procesu je sortiranje ili razvrstavanje otpada na izvoru, što znači u domaćinstvu i kod gospodarskih i drugih pravnih subjekata. Zajedničkim rječnikom se to u praksi naziva «na kućnom pragu». Ispravno sortiranje na kućnom pragu zahtijeva određenu edukaciju stanovništva i postizanje opće razine pozitivnog odnosa prema sortiranju i zbrinjavanju otpada. Provedba ove mjere uvjetovana je izradom kvalitetnog projekta, osiguranjem materijalnih pretpostavki za odgovarajuće kontejnere i stalno podizanje svijesti građana o važnosti i nužnosti provođenja i usavršavanja ove mjere.

Aktivnosti ○ Izrada projekta programa sortiranja otpada na kućnom pragu i programa edukacije i podizanja ekološke svijesti građana○ Osiguranje potrebnih materijalnih resursa za sortiranje na kućnom pragu (kontejneri, posude, lokacije i sl.)○ Provedba procesa edukacije propagandnim materijalima ili seminarima ili drugim provedbenim oblicima koji će se definirati u projektu


• Ostvarene su kvalitetne pretpostavke za jeftiniji i brži proces zbrinjavanja otpada prvenstveno u dijelu sortiranja i baliranja• Stalno podizanje ekološke svijesti građana osigurava čistoću gradskih prostora i ekonomičnost zbrinjavanja otpada

Mjera br. 4.1.4. Monitoring kvalitete zrakaOpis i sadržaj mjere Čistoća i kvaliteta zraka jedan je od faktora očuvanja okoline i

preduvjeta kvalitete življenja. O kvaliteti zraka javnost je malo informirana. Kontrola kvalitete zraka nije organizirana kao trajna sistemska mjera, a i rezultati kontrole kvalitete zraka koji se provode prema pojedinačnim inspekcijskim nalozima nisu u dovoljnoj mjeri dostupni javnosti te stoga javnost i ne osjeća potrebu aktivnog djelovanja u očuvanju kvalitete zraka.Grad Čakovec želi imati aktivno učešće u očuvanju kvalitete zraka i s tom namjerom organizira sustav praćenja kvalitete zraka i informiranja o očuvanju kvalitete zraka i utjecanja na subjekte zagađivače na otklanjanju zagađivanja.

Aktivnosti ○ Uspostaviti suradnju s pravnom osobom registriranom za obavljanje djelatnosti, praćenje kvalitete zraka i praćenje emisija u zrak.○ Organizirati sistem informiranja javnosti o kvaliteti zraka ○ Organizirati sistem utjecaja na otklanjanju izvora onečišćenja zrake.


• Grad i javnost imaju stalne informacije o kvaliteti zraka • Informirana javnost aktivno sudjeluje u sprečavanju i otklanjanju uzroka onečišćenja• Subjekti, fizičke ili pravne osobe koje su izvori onečišćenja zraka imaju potporu gradske vlasti u otklanjanju tih izvora

Bercon d.o.o. 43


8.11 Prioritet 4.2. Infrastruktura u funkciji gospodarstva i građanaMjera br. 4.2.1. Podržavati planirani razvoj vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava i pročišćavanja otpadnih vodaOpis i sadržaj mjere Razvoj vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava i pročišćavanja

otpadnih voda povjereno je tvrtki sa javnim ovlastima Međimurske vode d.o.o.. Ocjena je te tvrtke da je stanje tih sustava u sadašnjoj fazi u potpunosti odgovarajuće potrebama stanovništva i gospodarstva Grada Čakovca i potrebama njegovog razvoja. Postojeća rješenja su kvalitetna, a dalje se radi na projektima koji će povećati sigurnost dobave kvalitetne pitke vode i sigurnost snabdijevanja sistemom zatvorenog kružnog prstena. Također se radi na projektima kanalizacijskog sustava izgradnjom prstena oko Grada i na projektima zaštite podzemnih voda. Sustav vodoopskrbe, zaštite podzemnih voda, kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda od strateškog je značaja za razvoj gospodarstva i za životni standard stanovnika Grada, te je potrebno i dalje posvećivati odgovarajuću pažnju ovim sadržajima.

Aktivnosti ○ Nastavak kontinuirane suradnje Gradske uprave s tvrtkom Međimurske vode d.o.o. na stalnom usuglašavanju razvojnih potreba Grada po pitanju sigurnosti dobave i kvalitete pitke vode, zaštite podzemnih voda, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda


• Osigurani su komunalno infrastrukturni objekti vodoopskrbe i odvodnje kao nužni preduvjeti za investicijski gospodarski razvoj • Osigurani su uvjeti dobave kvalitetne pitke vode, zaštite podzemnih voda i pročišćavanje otpadnih voda kao bitan preduvjet kvalitete življenja i zaštite okoliša

Bercon d.o.o.44


Mjera br. 4.2.2. Izrada Studije regulacije prometa i usklađeno funkcioniranje županijskih i državnih prometnica u Čakovcu i okruženju (zaobilaznice, veza Juga i središta Grada…….)Opis i sadržaj mjere Pitanje osiguranja kvalitetne prometne infrastrukture je vrlo širokog

obuhvata i različitih sadržaja. To je pitanje državnih, županijskih i lokalnih prometnica, rješenja zaobilaznica i raskršća, prometnih čepova i parkirališta i odgovarajuća integracija željezničkog prometa u cjelokupni prometni sustav. Sva ova područja danas se u pojedinim segmentima intenzivno rješavaju, a određena područja su zanemarena. Stav je Stručnog tima da je potrebno izraditi analizu stanja uspješnosti prometnog sustava Grada Čakovca i studiju regulacije prometa koja će obuhvatiti povezanost svih prometnih infrastrukturnih sadržaja u optimalnu funkcijsku cjelinu. Studija treba obuhvatiti i pitanje potrebnog preusmjeravanja tranzitnog prometa na željeznički prijevoz. Posebno je naglašena potreba «smirivanja prometa na opasnim mjestima» i sanacija «crnih točaka» na području Grada Čakovca.

Aktivnosti ○ Izrada analize stanja prometa i studije regulacije prometa u Gradu Čakovcu○ Izrada projekta sigurnosti sudionika u prometu sanacijom crnih točaka i smirivanjem prometa na opasnim mjestima○ Provesti javni natječaj za izradu idejnog arhitektonskog i prometnog rješenja za kvalitetnu povezanost središta mjesta Čakovca i njegova tzv. Juga u jedinstvenu gradsku cjelinu


• Kvalitetna rješenja prometne infrastrukture u Gradu Čakovcu osiguravaju kvalitetan gospodarski razvoj i dobru internu i eksternu prometnu povezanost• Cirkulacija prometa u Gradu Čakovcu je funkcionalna, sigurna i bez prometnih čepova

Mjera br. 4.2.3. Organiziranje jedinstvenog sistema za održavanje nerazvrstanih cestaOpis i sadržaj mjere Sadašnje stanje nerazvrstanih cesta može se ocijeniti kao

problematično s time da je posebno naglašen problem odvodnje oborinskih voda. Stanje ukazuje na vjerojatnost činjenice da nadležnost za održavanje lokalnih nerazvrstanih cesta nije jasno definirana jer je vidljivo da se potrebno održavanje ne obavlja. Jedinstveni sistem održavanja mora obuhvatiti održavanje same prometnice i održavanje odvodnje sa prometnice.

Aktivnosti ○ Analiza stanja održavanja lokalnih nerazvrstanih cesta i izrada programa njihovog održavanja○ Definiranje nadležnosti za održavanje lokalnih nerazvrstanih cesta


• Lokalne nerazvrstane ceste su kvalitetno održavane

Bercon d.o.o. 45


8.12 Prioritet 4.3. Interaktivan odnos sa sustavom prostornih planovaMjera br. 4.3.1. Njegovanje interaktivnog odnosa sustava prostornih planova i korisnika prostoraOpis i sadržaj mjere Prostorni plan uređenja Grada Čakovca predstavlja polaznu

komponentu uvjeta u kojima se može odvijati investicijski gospodarski razvoj. To je polazna osnova za uređenje gospodarskih zona i zona ostalih posebnih namjena. Poznata detaljna rješenja pojedinih zona (poduzetničkih, turističkih, poljoprivrednih i dr. namjena) preduvjet su da se može planirati razvoj promatrane djelatnosti (poduzetništvo, turizam, poljoprivreda, sport i rekreacija i dr.). Stoga je zbog mogućeg planiranja razvoja pojedine djelatnosti potrebno sačiniti plan i dinamiku izrade detaljnih planova uređenja prostora koji su u Prostornom planu uređenja Grada Čakovca definirani kao prostori posebnih namjena. U procesu izrade plana i dinamike i same izrade detaljnih planova potrebno je snimiti stanje interesa i potreba gospodarskih subjekata i njegovati sustav interaktivne suradnje gospodarskih subjekata i gradskog ureda za planiranje prostora.

Aktivnosti ○ Izrada plana i dinamike izrade detaljnih planova uređenja prostora posebnih namjena○ Izradu plana i dinamiku i izradu konkretnih detaljnih planova uređenja prostora provoditi uz interaktivnu suradnju sustava prostornog planiranja i korisnika prostora


• Detaljni planovi uređenja prostora su izrađeni pravovremeno sukladno potrebama gospodarstva i drugim područjima življenja i njihova rješenja su maksimalno usuglašena sa potrebama korisnika• Prihvaćanjem i poštivanjem prostornih planova od strane korisnika stvorena je osnova za proces održivog gospodarskog razvoja

Bercon d.o.o.46


8.13 Prioritet 5.1. Razvoj međusektorske suradnjeMjera br. 5.1.1. Građani i gospodarstvenici sudjeluju u upravljanju GradomOpis i sadržaj mjere Suradnja i komunikacija predstavnika svih sektora javnog i civilnog

života Grada Čakovca važan je preduvjet za transparentnost rada javnih ovlasti i neophodne informiranosti gospodarstva i civilnog sektora. Klima povjerenja koja se stvara dijalogom i suradnjom doprinosi razvoju poduzetničke klime a time i do kvalitetnih gospodarskih rješenja.Grad Čakovec će poduzimati stalne aktivnosti na poboljšanju i jačanju suradnje sa gospodarstvom i civilnim sektorom i na razvoju svih oblika informiranja i uspostave dijaloga sa građanima u svrhu ostvarivanja treće bitne komponente održivog gospodarskog razvoja.

Aktivnosti ○ Analiza efikasnosti postojećeg sustava komunikacije Gradske uprave i Gradonačelnika s građanima i gospodarstvenicima i unaprjeđenje istog○ Analiza efikasnosti postojećeg sustava pisanih informacija i Internet stranice Grada Čakovca i poboljšanje istog○ Uvođenje sustava redovitog održavanja gospodarskih foruma i javnih tribina kao modela informiranja i neposredne suradnje i razmjene informacija sa gospodarstvenicima i građanima


• Visoka transparentnost rada javnih gradskih ovlasti i neophodna informiranost gospodarstva i civilnog sektora• Ostvarena je treća komponenta održivog gospodarskog razvoja

8.14 Prioritet 5.2. Suradnja sa susjednim regijamaMjera br. 5.2.1. Uključivanje gospodarstva Grada Čakovca u županijsku, međužupanijsku i međuregionalnu suradnjuOpis i sadržaj mjere Aktivna suradnja Grada Čakovca sa drugim JLS, gospodarskim i

drugim civilnim interesnim udruženjima unutar Međimurske županije, te aktivno uključivanje u suradnju među susjednim županijama i susjednim regijama stvara razvojne pretpostavke i razvojne mogućnosti poduzetništvu. Grad Čakovec ima kvalitetne resurse da u pojedinim sektorima gospodarstva i drugim sektorima civilnog života bude inicijator ili nositelj takve suradnje prvenstveno unutar Međimurske županije, te da na taj način promovira razvoj turizma i razvoj drugih gospodarskih djelatnosti Grada Čakovca.Aktivnom međuregionalnom suradnjom stvaraju se i pretpostavke za lakše uključivanje razvojnih projekata u sufinanciranje od strane pretpristupnih fondova Europske unije i drugih fondova koji sufinanciraju održivi gospodarski razvoj.

Aktivnosti ○ Izraditi publikaciju ili informaciju o postojećoj uključenosti Grada Čakovca u županijsku, međužupanijsku i međuregionalnu suradnju○ U suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Međimurje ustrojiti sustav aktivnog uključivanja Grada Čakovca u županijsku, međužupanijsku i međuregionalnu suradnju, te oformiti sustav stalnih informacija zainteresiranim subjektima o mogućnostima povezivanja i uključivanja u suradnju


• Gospodarstvo Grada Čakovca ima aktivnu pomoć Uprave Grada u povezivanju i uključivanju u razvojne i izvedbene projekte na globalnom tržištu• Projektima koji doprinose bržem održivom gospodarskom razvoju osiguran je lakši pristup financijskim izvorima iz pretpristupnih fondova EU i fondovima za održivi gospodarski razvoj

Bercon d.o.o. 47


9. Mjere za provođenje Strateškog planaU svrhu kontinuiranog praćenja i izvještavanja o provedbi Strateškog plana formira se Odbor za praćenje provedbe Strateškog plana gospodarskog razvoja Grada Čakovca

Sastav Odbora za praćenje provedbe je slijedeći:1. Gradonačelnik Predsjednik Odbora2. Viši stručni suradnik za gospodarstvo Zamjenik predsjednika3. Predstavnik velikih i srednjih poduzetnika Član4. Predstavnik obrtnika i malih poduzetnika Član5. Predstavnik gospodarskih subjekata u poljoprivredi Član6. Predstavnik Turističke zajednice Grada Čakovca Član7. Predstavnik udruga građana Član8. Predstavnik odgojnih i obrazovnih institucija u Gradu Čakovca Član9. Predstavnik Regionalne razvojne agencije Međimurja Član10. Konzultant, predstavnik The Urban Institute Član

Odbor za praćenje provedbe ima zadatak usmjeravati izradu periodičnih planova provedbenih aktivnosti, usmjeravati izradu konkretnih planova pojedinih strateških programa, izrađivati planove prioriteta za sve sadržaje Strateškog plana, planove financiranja i sufinanciranja, vršiti praćenje izvođenja aktivnosti i predlagati promjene i dopune u Strateškom planu.Odbor za praćenje i provedbu podnosi izvještaje i to:

- Poglavarstvu Grada Čakovca – dvaput godišnje- Gradskom vijeću Grada Čakovca – jednom godišnje ili po potrebi češće- Radnoj skupini za izradu Strateškog plana – najmanje jednom godišnje. Radna skupina će i dalje najmanje jednom godišnje, u razdoblju prije donošenja proračuna Grada Čakovca vršiti dopune ili promjene strateških prioriteta gospodarskog razvitka Grada.

Bercon d.o.o.48


10. Sudionici procesa strateškog planiranjaR.br. Prezime i ime Tvrtka/institucija1. Ban Dario Međimurske vode d.o.o.2. Blagus Željko Građanin – Sudionik po javnom natječaju o viziji3. Breznik Nikola Građanin – Sudionik po javnom natječaju o viziji4. Dasović Blaženka Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Čakovec5. Drvoderić Helena Udruga obrtnika Grada Čakovca6. Golubić Dragutin Udruga za zaštitu prirodne baštine «Mura»7. Grula Rudi Turistička zajednica Međimurske županije8. Hajdinjak Marijan Udruga obrtnika Grada Čakovca9. Hranilović Nenad Zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca10. Ilijaš Robert Predstavnik mladih11. Ilić Oliver Gradska uprava, Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu

okoliša, stambene i komunalne poslove12. Ivković Vladimir Međimurje plin d.o.o.13. Jančikić Davor Učenik Ekonomske i trgovačke škole Čakovec14. Kodba Marina Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Čakovec15. Košak Milivoj FINA Podružnica Čakovec16. Kropek Natalija Udruga obrtnika Grada Čakovca17. Letina Mladen Letina inox d.o.o.18. Lisjak Robert Dvije lije d.o.o.19. Masten Vladimir Predstavnik Aktiva ravnatelja srednjih škola20. Novak Marijan REDEA Čakovec21. Novosel Miodrag GP «Ekom»22. Orlovac Ratimir Elektra Čakovec23. Palfi Danijela Palfi d.o.o.24. Petriš Silvije HGK - Županijska komora Čakovec25. Perhoć Ivica GKP «Čakom»26. Petrana Sabolek FINA Podružnica Čakovec27. Purić-Hranjec Marija Udruga za zaštitu prirodne baštine «Mura»28. Radek Sanimir ŽUC Međimurske županije29. Repinc Franjo Udruga umirovljenika30. Rešetar Ivan Udruga obrtnika Grada Čakovca31. Ružić Bojan Zajednica športskih udruga 32. Slaviček Renato TEAM d.d.33. Somođi Đurđa Turistička zajednica Grada Čakovca34. Šalamon Branko Gradonačelnik Grada Čakovca35. Švenda Josip TEAM d.d.36. Varga Stjepan Čakovečki mlinovi d.d.37. Varga Ladislav Centar za kulturu Čakovec38. Veble Franjo SSSH Povjereništvo MŽ39. Vrbanec Ana Ekonomska i trgovačka škola Čakovec40. Zamuda Ivica Skupina «CH/Č» – Sudionik po javnom natječaju o viziji

Bercon d.o.o. 49


41. Zebec Vladimir Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Čakovec42. Žerjav Stjepan HGK Županijska komora Čakovec43. Tarandek Krunoslav ŽUC Međimurske županije44. Tomašević Vesna The Urban Institute45. Ramić Senka The Urban Institute46. Bacinger Josip The Urban Institute/Bercon

Bercon d.o.o.50


11. Ukratko o Gradu ČakovcuGrad Čakovec je središte Međimurske županije – najsjevernije županije Republike Hrvatske. Prostire se na 72,80 km², prostorno je najveće među 25 jedinica lokalne samouprave u Međimurju i čini 10% sveukupne površine Međimurske županije. Obuhvaća 13 naselja: Čakovec, Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec, Mačkovec, Mihovljan, Novo Selo na Dravi, Novo Selo Rok, Savska Ves, Slemenice, Šandorovec, Totovec i Žiškovec. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine ovdje je živjelo 27526 stalnih stanovnika, tako da je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 377,48 st/km². Čakovec se smjestio na središnjem nešto više ocjedito zaravnjenom području – povišenoj terasi nadmorske visine 165 m, na kontaktnom području dravsko – međimurske nizine i jugoistočnih ogranaka međimurskih gorica. Područje naselja u cijelosti je nizinsko (pridravska ravnica Donjeg Međimurja). Opće klimatske značajke određene su pripadnošću ovog prostora široj klimatskoj regiji – panonskoj nizini. U ovom prostoru vlada svježa umjerena klima kontinentalnih osobina sa svježim perialpskim i kontinentalnim panonskim klimatskim utjecajem, vruća ljeta i hladne zime. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 9,9 ºC. Najčešći vjetrovi su dijametralno suprotni pravci: sjeverni i južni.Povoljni prometno – geografski položaj Čakovca čini ga raskrižjem značajnih europskih prometnih koridora. Najznačajniji je prometni koridor koji preko Budimpešte od sjevera i sjeveroistoka preko Čakovca vodi do Jadranskog mora – Sredozemlja. Drugi značajni koridor je prometni koridor koji se kod Čakovca račva prema Sloveniji – zapadu Europe. Najznačajniji spomenik predstavlja Stari grad Zrinskih. Drvena utvrda Čakovec nastala je na središnjem dijelu šumovitog i močvarnog Međimurja sredinom 13. stoljeća, a svoje ime - Čakov Turen – Chakathurn – Csaktornya – Čakovec duguje grofu Dimitriju Čaku, vrhovnom dvorskom sucu i palatinu kralja Bele IV. Prvi put izrijekom Čakovec se kao utvrđeni grad spominje 1330. godine u ispravi kralja Karla Roberta. Čakovec godine 1546. dolazi u posjed obitelji Zrinski, koja je vladala ovim krajem pet generacija (1546. – 1691.) i ostavila veliki trag u povijesti grada. Dotadašnji čakovečki kastrum Zrinski su postupno i uz pomoć talijanskih graditelja pretvorili u snažnu nizinsku renesansnu tvrđavu. Razorni potres 1738. godine teško je oštetio čakovečki Stari grad. Tadašnji vlasnici su na čitavom kompleksu proveli značajne pregradnje i adaptacije sa stilskim karakteristikama baroka austrijskih krajeva 18. stoljeća. Porast populacije na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće za posljedicu je imao izgradnju novog urbanog tkiva Čakovca. Grade se građanske kuće u duhu kasnog baroka.Osnovu gospodarskog života 18. i 19. stoljeća čine čakovečki obrtnici organizirani u čizmarski, postolarski, krojački, lončarski i veliki ceh, u kojem su udruženi mesari, kovači, bravari, tkalci i kožari. Trgovinom, uglavnom lokalnog karaktera, bave se poglavito Židovi. Čakovec je 1900. godine imao ukupno 4.860 stanovnika. Zanimljivo je da je čak 3.277 stanovnika Čakovca bilo pismeno. Ovako velik broj pismenih ljudi rezultat je dugogodišnjeg sustavnog i dobro organiziranog osnovnog školstva u Čakovcu.Bez sumnje najznačajniji događaj u gospodarskom razvoju Čakovca dogodio se 1932. godine kada je grad dalekovodom dobio jeftinu i sigurnu opskrbu električnom energijom iz hidrocentrale Fala u današnjoj Sloveniji. Od obrtničkog i trgovačkog središta Čakovec se preko noći pretvorio u industrijski grad u kojem je dominirala proizvodnja tekstila i prehrambena industrija. U gospodarskom smislu dugi niz godina nakon II. svjetskog rata Čakovec je bio zapostavljen. Ipak posebna pozornost bila je usmjerena na daljnji razvoj tekstilne industrije. Ona je niskoakumulativna, ali traži brojnu radnu snagu kojom Čakovec nikada nije oskudijevao. Nositelji razvoja tekstilne industrije bila su poduzeća Međimurska trikotaža Čakovec (MTČ), nastala nacionalizacijom i konfiskacijom firme (Braća Graner), te Čateks koji je također nastao na temelju nekadašnjih tekstilnih firmi (Samuel Neumann nasljednici) i (Prva međimurska tkaonica). Osnovicu prehrambene industrije činili su nakon II. svjetskog rata poduzeća (Čakovečki mlinovi) i mesna industrija (Vajda). Početkom šezdesetih godina započeo je intenzivni razvoj Građevnog kombinata Međimurje koji je sredinom osamdesetih godina imao više od 8 tisuća zaposlenih. Kvalitetom obavljenih poslova svrstavao se u najbolje graditeljske firme u tadašnjoj državi.

Bercon d.o.o. 51


Danas je čakovečko poduzetništvo relativno razvijeno u odnosu na neke druge hrvatske gradove, no ono pokazuje ozbiljne znakove usporavanja rasta, pa čak i zaostajanja u odnosu na raspoložive resurse. Provedena istraživanja sugeriraju potrebu za novom politikom na lokalnoj razini, koju je možda najbolje definirati kao politiku „mobilizacije – za – razvoj“.

1


Prilozi Strateškom planu 1. Popis članova Radne skupine za izradu Strateškog plana gospodarskog razvoja Grada Čakovca 2. Metodološki pristup izradi Strateškog plana 3. Izvješće o provedenoj anketi o viziji gospodarskog stanja Grada Čakovca 4. Izvješće o provedenoj anketi o poslovnoj klimi Grada Čakovca 5. Analiza financijskih rezultata poduzetnika Grada Čakovca u 2004. godini 6. Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Čakovca 7. Prijedlozi građana po objavljenom pozivu na sudjelovanje u izradi vizije grada Čakovca 8. Pregled ključnih riječi za izradu teksta vizije, za izradu SWOT analize i za utvrđivanje strateških pitanja 9. Planovi, aktivnosti i matrice logičkog okvira za projekte iz Strateškog plana 10. Dinamika provedbe strateškog plana 11. Opisi i shematski prikaz položaja i uređenja poduzetničkih zona 12. Izvješće s javne rasprave o Strateškom planu gospodarskog razvoja Grada Čakovca

2


PRILOG 1Popis članova Radne skupine za izradu Strateškog plana gospodarskog razvoja Grada Čakovca

Predloženi članovi Radne skupine za izradu Strateškog plana gospodarskog razvoja Grada Čakovca na 46. sjednici Gradskog poglavarstva

R.br. Prezime i ime Tvrtka/institucija

1. Šalamon Branko Gradonačelnik Grada Čakovca

2. Žerjav Stjepan HGK-Županijska komora Čakovec

3. Lesar Dragutin Saborski zastupnik

4. Pavlic Željko Saborski zastupnik

5. Pleša Velimir Saborski zastupnik

6. Zgrebec Dragica Saborska zastupnica

7. Novak Marijan Regionalna razvojna agencija «Međimurje»

8. Blažeka Dražen Predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca

9. Pošta Danica Međimurska županija – Upravni odjel za gospodarski razvoj

10. Košak Milivoj Financijska agencija, Podružnica Čakovec

11. Faltak Slavko Hrvatska obrtnička komora, Obrtnička komora Međimurske županije

12. Zebec Vladimir Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Čakovec

13. Krička Darinka MTČ Tvornica čarapa d.d.

14. Varga Stjepan Čakovečki mlinovi d.d.

15. Švenda Josip TEAM d.d.

16. Letina Mladen Letina Inox d.o.o.

17. Palfi Damir Palfi d.o.o.

18. Lisjak Robert Dvije lije

19. Perhoć Ivica GKP «Čakom»

20. Novosel Miodrag GP «Ekom»

21. Predstavnik Aktiva ravnatelja srednjih škola Čakovca

22. Ružić Bojan Zajednica športskih udruga Čakovca

23. Varga Ladislav Big band Čakovec

24. Purić-Hranjec Udruga za zaštitu prirodne baštine «Mura»

25. Somođi Đurđa Turistička zajednica Grada Čakovca

26. Repinc Franjo Umirovljenik, predstavnik Udruge umirovljenika

27. Ilijaš Robert Predstavnik mladih

28. Predstavnik mladih delegiran iz jedne od srednjih škola u Čakovcu

29. Veble Franjo SSSRH, Povjereništvo Međimurske županije

30. Ivković Vladimir Međimurje plin d.o.o.

31. Zorčec Josip Međimurske vode d.o.o.

32. Orlovac Ratimir Hrvatska elektroprivreda, Distribucijsko područje Elektra Čakovec

3


PRILOG 2Metodološki pristup izradi Strateškog planaI. Radionica Radne skupine, 23.11. 2004. godineSadržaj rada prve radionice Radne skupine• Predstavljanje sudionika radionice i procesa planiranja• Sadržaj rada radionice - O Strateškom planu gospodarskog razvitka JLS (SPGR) - O modelima procesa i sadržaju strateškog planiranja gospodarskog razvitka - Strateški plan grada Čakovca i pristupni fondovi Europske unije - Rasprava o prethodnim sadržajima Po potrebi pauza - Priprema za obradu anketa o viziji i poduzetničkoj klimi - Dogovor za drugu radionicu

Tablica 1: Dinamika aktivnosti na izradi Strateškog plana

Dinamika Radna skupina Aktivnosti Stručni tim i grupe

do 30.11. 2004. Upoznavanje sa procesom planiranja i sa zadacima Radne skupine, priprema za izradu vizije.

do 15.12. 2004. Izrada vizije i izrada SWOT analize – nacrt.

do 30.12. 2004. Priprema informacija o gospodarskoj situaciji u Gradu i okruženju u kojem Grad djeluje. Provedba gospodarske ankete.Izvješće Radnoj skupni o gospodarskom stanju u Gradu i gospodarskoj anketi.

do 15.01. 2005.dvije ili tri radionice

Prezentacija gospodarskog stanja, dovršenje vizije i SWOT analize.Utvrđivanje kritičnih pitanja i strateških kritičnih pitanja, utvrđivanje programskih strateških prioriteta. Podjela Radne skupine u podgrupe za strateške prioritete.

do 31.01. 2005. Izrada strateških programa, planova aktivnosti i logframeova i dinamike implementacije pojedinih programa.

do 15.02. 2005.dvije radionice

Usuglašavanje prijedloga stručnih podgrupa, usvajanje strateških prioriteta i programa i izrada radnog materijala za javnu raspravu.

do 20.03. 2005. Javna rasprava

do 15.04. 2005. Sumiranje informacija sa javne rasprave.

do 30.04. 2005. Formiranje konačnog teksta Strateškog plana za prezentaciju Gradskim tijelima.

Usvajanje Strateškog plana na Poglavarstvu i Gradskom vijeću

2005. na dalje Implementacija Strateškog plana

U Čakovcu, 23.11. 2004.Bercon d.o.o.

4


Ciklusni proces planiranjaCiklusni model strateškog planiranja uključuje sadržaje:

Inicirati i dogovoriti se o aktivnosti strateškog planiranja

Organizirati javno-privatnu radnu skupinu za planiranje

Informacije o procesu

gospodarski pregled anketa

Nacrt vizije gospodarske budućnosti zajednice

Provođenje SWOT analize

Vizija gospodarske budućnosti zajednice

Određivanje strateških pitanja

Izbor kritičnih strateških pitanja

Izrada planova aktivnosti za rješavanje kritičnih pitanja

Izrada strateškog plana gospodarskog razvoja

Provođenje, praćenje i ažuriranje

5


PRILOG 3Izvješće o provedenoj anketi o viziji gospodarskog stanja grada ČakovcaVizijom se pokušava opisati budućnost grada Čakovca uzimajući u obzir najmanje slijedeće sadržaje:• najvažnije gospodarske aktivnosti,• na kojim poslovima se zapošljavaju ljudi,• javne usluge i kapitalna ulaganja kao kompromis mogućnosti i potreba,• odnos gospodarskih aktivnosti i zaštite okoliša,• sliku o Gradu, njenu reputaciju i budući identitet Grada

Odgovori u Anketi temeljili su se na slijedećem zajedničkom pitanju:Zamislite što biste željeli imati u svom Gradu i kakvim biste ga željeli vidjeti nakon 5 do 10 godina uspješnoga gospodarskog razvitka:

Koje su najvažnije gospodarske aktivnosti u Vašem Gradu u budućem razdoblju?- Razvoj obrtnih servisa, bankarstva, trgovačke, turističke i ugostiteljske djelatnosti; osnivanje veleučilišta.- Da se otvori gospodarska zona isključivo za proizvodne djelatnosti, a ne samo za trgovinu.- Otvaranje proizvodnih obrta i poduzeća; otvaranje lake i teške industrije; uređenje stare kulturne baštine Grada.- Razvoj obrtništva i malog gospodarstva s naglaskom na proizvodnji koja nije štetna (bitno) za okoliš.- Rješenje plana razvoja na prvom mjestu, stvoriti moderan Grad.- Ne znam – možda izgradnja novih prometnica.- Ne znamo jer ih Grad ne prezentira.- Privlačenje znanje-intenzivne i kapital-intenzivne industrije u Čakovec (visoke tehnologije, softver, biotehnološki laboratoriji).- Osigurati prostor za buduće gospodarske aktivnosti, brzo dobivanje lokacije, građevinske dozvole; oslobađanje raznih pristojbi.- Okupiti uspješna poduzeća i razviti – proširiti dobre gosp. cjeline, razviti turizam, sport.- Turizam, graditeljstvo, metaloperađivačka industrija, prehrambena industrija.- Zadržati postojeće: prehrambene, trgovačko-financ.investicije, tekstilnu industriju, graditeljstvo, obrazovanje, metalsku industriju.- Perspektivno obrtništvo i malo poduzetništvo.- Gradnja stanova – program POS; izgradnja kanalizacijskog sustava; uređenje pješaćke zone grada.- Turizam, ekološki programi, daljnji razvoj tradicionalnih zanimanja (graditeljstvo)- Zapošljavanje mladih obrazovnih ljudi, osnivanje istraživačke institucije, otvaranje tehnološkog parka, potencirati visoko profitne djelatnosti i razvoj visoke tehnologije.

Koje djelatnosti mogu najkvalitetnije doprinijeti zapošljavanju građana?- Metalna djelatnost, građevinarstvo, vinarstvo; informatička djelatnost.- Proizvodne djelatnosti.- Razvoj industrije; razvoj turizma i autohtone međimurske baštine.- Poticaji i stimulacije Grada u poreznom smislu, čime se doprinosi razvoju poduzetničke klime, a time i zapošljavanju.- Proizvodnja i turizam.- Širenje grada; gospodarskih zona.

6


- Građevinarstvo, metalna industrija i turizam.- Edukacija i Re-edukacija, jačanje industrijske zone.- Proizvodna, uslužna, prerađivačka industrija i obrt.- Graditeljstvo – viši nivo; prehrambena industrija – proširiti proizvodnju; obrazovanje – više – visoko.- Graditeljstvo, poljoprivreda.- Industrija, poljoprivreda, prehrana, trgovina, obrt, radno intenzivne.- Proizvodnja zdrave hrane te vinogradarstvo.- Malo poduzetništvo; javni radovi; stanogradnja.- Malo gospodarstvo tj. i daljnji razvitak «malih» i obiteljskih tvrtki- Hotelijersko – turistička, industrijska prerada poljoprivrednih proizvoda, graditeljstvo, informatika, elektronika.- Proizvodne djelatnosti i turizam.

Što bi u komunalnom i prostornom uređenju Grada građane moglo najviše interesirati?- Uređenje parkirnog prostora, više zelenih pojasa, vanjski bazeni, umjetni led.- Da se srede komunalije u novo otvorenim zonama (bilo industrijskim ili stambenim) a kasnije da to naplaćuje, u prostornom da se počnu graditi stambene zgrade.- Promjena mramornih ploča u Gradu; uređenje stare kulturne baštine Grada; uređenje parka i rasvjete cijelog Grada; veća prometna povezanost Grada i okoline.- Točno određeno područje za gospodarstvo sa sređenom komunalnom infrastrukturom.- Širenje Grada.- Komunalna infrastruktura je dobra. Iz centra istjerati sve što tu ne pripada.- Razvrstavanje otpada, komunikacijska infrastruktura, kvalitetnije upravljanje prometom.- Red u parkiranju, više zelenila i cvijeća.- Urediti sportske parkove; rekreacijske zone; kontrola malih životinja (psi) nužda.- Prostori za sport i rekreaciju (vanjski bazeni, dvorane, otvorena igrališta).- Povijesna jezgra, uređenost, ugostiteljske usluge.- Kvalitetnija prometna infrastruktura.- Rješenje odvodnje i kanalizacije; više parkirališta; rješenje željezničkih prelaza.- Revitalizacija Starog grada, rekonstrukcija ploča u centru, daljnje uvođenje čistih tehnologija.- Rješavanje prometne infrastrukture Grada, rješavanje pitanja deponija, veletržnica.

Što mislite o stanju zaštite okoliša na prostoru Vašeg Grada, kakav on mora biti?- Nedovoljno širenje zelenog cvjetnog pojasa, centar urediti na način da ima više topline i domaćeg “štiha”.- Čistoća i zelenilo u Gradu, a industrijske zone van Grada.- Jača policijska zaštita građana, početi rješavati vandalizam mladih u večernjim satima.- To je jedna od boljih strana Grada i u tom pravcu treba samo nastaviti (otpad, vode i sl.)- Sve što se radi .premalo je jer smo zakrčeni smećem u okolici Čakovca.- Loše se postupa sa otpadom to treba poboljšati.- Smatra se dobra ali treba riješiti divlje deponije smeća.- Problematika nije sustavno riješena, treba pristupiti definiranju okvira.- Bolje uređivan okoliš, parkovi, zelenilo, cvijeće.- Riješiti problem mirisa - pročistač farme; posvetiti pažnju ostalim zagađivačima buka, svjetlo...- Treba ga poboljšati – utjecaj uređaja za pročišćavanje – mirisi; smanjiti utjecaj ostalih zagađivača (buka, plinovi...)- Zadnjih nekoliko godina pozitivna kretanja koja treba nastaviti.- Veća briga za čistiji i uredniji okoliš.- Kroz edukaciju svih građana poboljšati stanje okoliša.- Stanje je zadovoljavajuće, i dalje raditi na edukaciji i uvođenju čistih tehnologija.- Zaštita okoliša se pridaje željena pažnja, treba u tom pravcu i nadalje raditi.- Zaštita okoliša relativno je dobro riješena, no treba nastaviti sa poboljšanjem.

7


Kakvu sliku Grada bi mogli imati posjetitelji i turisti grada Čakovca?- Nedovoljan broj kulturnih priredbi; nefunkcionalna i skromna knjižnica.- Tako dugo dok se ne sredi Stari Grad; jako slabo u Starom Gradu bi se trebali otvoriti takvi sadržaji da bi on sam sebe financirano, npr. exkluzivni hotel.- Lijep mali gradić kojem fali uređenje zelenih površina, premala ponuda autohtonih sadržaja i problem parkirnih mjesta.- Danas ne osobitu, sutra Grad sa sređeni izgledom identitetom srednje europskog grada, obrtnika i zadovoljnih građana, uređenih pročelja i razvijenog malog gospodarstva.- Moderan, kulturni i osmišljeni Grad.- Uredan, čist, prostran, očuvana jezgra Grada.- Slika bi mogla biti fantastična kad bi iskoristili sve što imamo.- Mali gradić, visoko-tehnološki orijentiran sa sačuvanim kulturnim identitetom i europskom orijentacijom.- Uređeni grad, trgovački centar, centar kulturne i privredne aktivnosti Međimurske županije.- Čisti, održavan, grad sa povijesnim vrijednostima.- Urbanistički uređen, odan tradiciji, čist, uredan, moderan europski grad.- Uređena i sačuvana gradska jezgra; zanimljive trgovine i ....... i u centru grada; specifična gastronomska ponuda.- Sliku modernog, urednog i sadržajnog grada.- Vrlo dobru.- Miran, tih, lijep gradić za ugodno življenje i starenje….- To je uređeni Grad s kulturno – povijesnim znamenitostima, s brojnim trgovinama, bankama i ugostiteljskim lokalima. Nedostaje viša razina ugostiteljstva i turističke ponude.- Impresije turista o gradu Čakovcu su povoljne, ulaganjem u obnovu Starog grada Zrinski poboljšava se slika Grada.

Pokušajte sa dvije do tri ključne riječi izraziti budući identitet grada Čakovca!- Veleučilište; čistoća i urednost; dobronamjernost građana prema došljacima (dotepencima).- Grad Zrinskih i Frankopana, malih i srednjih gospodarstvenika, sporta za sve, te kulturno središte Međimurja.- Grad ekologije, dječjeg smijeha i sretnih ljudi.- Uređeno, ekološki određeno i uređeno područje; tradicija u zajedništvu s novim; bez traženja ekstremnih rješenja.- Urbanistički uređen i uredan.- Čist, prostran, uredan.- Lijep Grad sa puno cvijeća, sa kvalitetno uređenim prostorom.- E-CITY.- Grad bogate prošlosti, perspektivne budućnosti, skromnih i vrijednih ljudi.- Održavan, prometno rasterećen, racionalno koncipiran.- Poštujući tradiciju, moderno uređen i održavan Grad.- Povijesno-kulturno, upravno-financijsko, industrijsko središte Međimurja.- Grad poželjan za život i rad.- Komunalno uređen; pun zelenila i cvijeća; siguran.- Grad po mjeri čovjeka – isti/stari slogan kojega je počeo svojatati Varaždin (?!?).- Grad – srce Međimurja s mnogo dobrih ali za sada nepoznatih sadržaja.- Urbano dobro riješen, turistička destinacija (grad Zrinski), kulturno središte Županije.

Dodajte Vaše slobodno razmišljanje o viziji grada Čakovca!- Može to biti lijep gradić sa obilježjem modernog, kulturnog, školskog i turističkog centra sjeverne Republike Hrvatske.- Čakovec – grad za sve pristojne, poduzetne i dobre ljude.- Veća ekološka svijest građana, uređenje dječjih igrališta i vrtića, više radnih mjesta kroz industriju (otvoriti, a ne zatvarati tvornice); više kulturnih manifestacija i bolja organiziranost.- Trebala je biti, jer je sad nema.

8


- Htio bih ga vidjeti kao moderan čisti europski grad, velik i pun ljudi.- Stara jezgra mora biti u takvom duhu. Maknuti sve što tu ne pripada.- Integracija svih tijela lokalne uprave i ostalih institucija u jedinstvenu infrastrukturu koja građanima nudi pristup većini usluga iz udobnosti svoga doma.- Grad u razvoju, uređivanju, uljepšavanju, trgovačko, privredno i kulturno središte Županije. Grad uljudnih i vrijednih ljudi.- Čisti, ekološki sređen, vizualno ugodan, povijesno interesantan.- Kulturno i ugostiteljsko središte inspirirano ostavštinom Zrinskih, živahnog i raznolikog središta, a periferije i prigradska naselja razvijenog industrijskog i obrtničkog potencijala.- Moderno središte, infrasturkturalno uređeno te moderna izgleda s maksimalnom zaposlenošću i turističkom ponudom zdrave hrane i ostalih kulturnih i sportskih sadržaja.- Udruženim snagama sa različitih područja svaka vizija postaje realnost.- Ima dobru perspektivu, dobre uvjete i građane spremne na aktivnosti. Odličan geografski položaj i prekrasno prirodno okružje.- Glavno ekonomsko-kulturno-turističko središte Međimurske županije sa riješenom infrastrukturom.

Predmetni pregled rezime je sedamnaest anketnih listova. (10.02.2005.)

Čakovec, veljača 2005.Stručni tim za strateško planiranje gospodarskog razvitka grada Čakovca

9


PRILOG 4

Izvješće o provedenoj anketi o poslovnoj klimi u Gradu ČakovcuAnketa je provedena sa svrhom istraživanja o stanju poslovne klime Grada Čakovca, tj. o ocjeni Grada Čakovca kao mjesta za vođenje gospodarskih poslova.

1. Koje su tri najpozitivnije stvari vezane za Grad kao mjesto za vođenje poslova?- Veoma dobra infrastruktura; blizina pogodnih prostora: suradnja grada Čakovca.- Mogućnost kontaktiranja sa predstavnicima Grada (Gradonačelnik).- Pokazivanje interesa za razvoj znanosti i obrazovanja; ulaganje u projekte zaštite okoliša; rješavanje problema prometne problematike.- Infrastruktura (razvijena); zemljopisni položaj (dobar); mogućnost širenja (zbog potreba) jer je to sigurno grad poduzetnih ljudi, sa razvijenim poduzetničkim duhom.- Dobro riješena infrastruktura; riješeni urbanistički uvjeti; konačna volja za suradnjom.- Dobra prometna povezanost i položaj; mogućnost planiranja razvoja Grada; dobra infrastruktura.- Infrastruktura i geostrateški položaj; urbanistički riješeni uvjeti.- Zemljopisni položaj; razvijena infrastruktura; to što je centar Županije sa svim pratećim službama.- Dobra infrastruktura Grada; geostrateški položaj Grada, urbanistički uvjeti.- Provedena i održavana infrastruktura; opskrba građana – trgovački centri; organizirano održavanje čistoće Grada.- Dobra prometna povezanost; blizina granica; glavno središte u Županiji sa dobrom infrastrukturom.- Dobra prometna i komunalna infrastruktura.- Prometna povezanost – autoput; urbanistički koncipiran; blizina potrebnih službi.- Dobra prometna povezanost; lokacija u odnosu na Međimurje; prostorna uređenost.- Prometna povezanost – blizina granice; komunalna uređenost; gusta naseljenost.- Tradicionalna marljivost lokalnog stanovništva; strateški položaj Grada; prometna povezanost s lokalnim središtima.- Kvalitetno riješena infrastruktura; dobro prostorno planiranje.- Razvijeno gospodarstvo, strateški položaj, mogućnost kreditiranja – ulaganja.- Grad je gospodarski, kulturni, trgovački, politički i obrazovni centar, uređenost infrastrukture, geografski položaj.

2. Koje su tri najnegativnije stvari vezane za Grad kao mjesto za vođenje poslova?- Previše velikih trgovačkih centara; samovoljne strukture gradske vlasti; premalo sluha za malo obrtništvo.- Samovolja (Grad se bavi samim sobom); nepoznavanje problematike gospodarstva i nezainteresiranost za istu; ubiranje poreza.- Nedosljednost u provođenju prostornog planiranja – sukob interesa; spora izgradnja komunalne infrastrukture; nedovoljna komunikacija s pravnim, gospodarskim i inim subjektima.- Slab izbor kadrova (premalo VSS, premalo znanja jezika itd.); slaba povezanost sa najbližim gradovima (npr. Varaždinom, Koprivnicom itd.); međusobna nepovezanost i poznati nam ne samo međimurski, nego i hrvatski jal.- Dosadašnja ne suradnja; nema strateškog razvoja; bahatost zaposlenih u gradskoj upravi.- Zatvorenost struktura vlasti i uprave; samovolja birokracije i lokalne vlasti; nebriga o razvoju i širenju Grada i o nekretninama; velika javna potrošnja (rotori, podvožnjaci...)

10


- Nepoštivanje starih zanata; neprepoznatljiv po starim objektima i lokalima; nedovoljno održavanje programa (različito), (i nikakvo druženje sa građanima).- Nedovoljna “politička” zainteresiranost; nedostatak plana i politike razvoja; nedosljednost u gospodarskim pitanjima.- Nema dovoljno brige za probleme obrtništva; problem birokracije i lokalne vlasti; učiniti centar Grada primjeren ljudima i duhu Grada, a ne pretvoriti ga u novčanu instituciju.- Nedovoljna kontrola parkiranja, nedovoljno mjesta; informiranje građana o odlukama Grada; prostor za okupljanje građana – klubovi.- Previše miješanja politike u poslovanje i gospodarstvo; premalo visoko obrazovanog kadra sa određenim iskustvom; nema strateški plan razvoja Grada.- Slaba obrazovna struktura (nikakva koncentracija znanja); porezna opterećenja; slaba kupovna moć.- Prometne gužve; neodržavanje – objekata – prometnica.- Promet u užem središtu; otežani pristup javnim službama (raštrkani, neadekvatni prostori).- Nestimuliranje poduzetništva; visoki gradski doprinosi (kom.naknada, ... .....); sporo rješavanje potrebne dokumentacije.- Prometna gradska infrastruktura; nedostatni financijski poticaji; nedostatna kvalitetna strategija gospodarskog razvoja.- Rascjepkanost-usitnjavanje tvrtki, negativna opća klima, opetovano stalno dokazivanje- nepovjerenje u vlastite snage.- Niska obrazovna struktura stanovništva, preslabe pozitivne medijske prezentacije Grada, nedostatak velikih i jakih gospodarskih subjekata koji bi u zajedničkim složenim projektima okupili male poduzetnike.

7. Što smatrate bitnim i nužnim i što bi Vi željeli da Grad učini kako bi postao mjesto s boljim uvjetima za vođenje gospodarskih poslova?. Navedite barem tri ključna sadržaja!- Trebalo bi više kulturnih manifestacija u Gradu; više suradnje s lokalnom samoupravom; uključiti građanstvo u rješavanje problematike.- Plan razvoja gospodarstva – otvaranje gospodarskih zona; smanjenje svih dadžbina – poreza; pomoć obrtnicima (sufinanciranje poslovnih prostora po ugledu na druge gradove u Republici Hrvatskoj) ili oslobađanje poreza početnicima (2 god.) poduzet.- Brža izgradnja komunalne infrastrukture, planiranje zelenih otoka, parkova unutar industrijskih zona; Transparentnost konačne verzije prostornog plana; poboljšati komunikaciju s domaćim gospodarskim subjektima; uspostaviti bolju komunikaciju sa županijskim i državnim vlastima.- Više se otvoriti prema razvijenom dijelu zemlje; treba prije svega znati što Gradu treba (fali plan!); razviti aerodrom za prijem poslovnih aviona.- Dati sjaj Gradu, kakav je bio; stvoriti imiđ od prije 15 godina; riješiti poduzetničku zonu.- Proširenje Grada i spajanje sa susjednim općinama.- Nedovoljna “politička” zainteresiranost; nedostatak plana i politike razvoja; nedosljednost u gospodarskim pitanjima.- Povećati kulturnu baštinu tj. obogatiti sadržaje i obnoviti ih, čakovski razvijenost, poboljšanje uvjeta parkiranja za zaposlene.- Urediti gospodarsku zonu; pojednostaviti dobivanje lokacijskih, građevinski i dr. dozvola, osloboditi investitore raznih davanja.- Još više ulaganja u programe javnih potreba – sport, kultura; napraviti strategiju razvoja sa smjernicama i prioritetima; uspostaviti prepoznatljiv identitet Grada – brend.- Promjena obrazovne strukture, jača industrijska zona, manji porezi, brže rješavanje dozvola.- Riješiti prometnice – obilaznice; urediti i staviti u funkciju Stari grad.- Poboljšati turističku ponudu; osigurati komunalnu infrastrukturu.- Oslobođenjem doprinosa privući poduzetnike; ubrzati formalnosti oko otvaranja poduzeća; učiniti Grad centrom kulturnih, financ. gosp.manifestacija.- Neraspolaganje dovoljnim informacijama o gospodarstvu.- Nedostatak kvalitetnog prostora; regulacija prometa.

11


- Razvoj turizma i imagea Grada-promidžba, zajednički nastupi prema van, gospodarski sajam-visoko školstvo + stipendije.- Pomoć poduzetnicima početnicima, jednaki uvjeti za sve postojeće poduzetnike u smislu dozvola i suglasnosti i financijske discipline, financijska potpora za one koji su došli u objektivne teškoće.- Smanjiti komunalni doprinos, infrastrukturu prilagoditi da se privuče strano ulaganje.

8. Koje su aktivnosti Grada sada u tijeku, a koje smatrate dobrim i podržavate njihov nastavak za dobar gospodarski razvitak?. Navedite barem tri ključna sadržaja!- Potreba za izradu plana razvoja; potpuno rješavanje komunalnih sadržaja; pozitivno osmišljavanje Grada.- Kontakt sa obrtnicima; kontakt sa građanima; želja građana za politikom svih građana.- Izgradnja zaobilaznice Grada; izgradnja obrazovnih institucija – ulaganja u obrazovanje, znanost i sport; sanacija odlagališta – početi selekcijskog zbrinjavanja otpada.- Dobrim smatram smještaj većih poslovnih sustava izvan Grada, a pogotovo zato što je infrastruktura na visokoj razini.- Riješiti pitanje vojarne; Međimursko proštenje; konačno početak rješavanja.- Ova anketa.- Vikend – razne zabave za mlade: vikend – razne aktivnosti za srednje; vikend – razne aktivnosti za djecu.- Osim ove akcije ostale mi nisu poznate.- Volje za suradnju i traženje mišljenja stanovništva o njihovom životnom prebivalištu; obaviti praćenje i kulturne običaje; lokacije na kojima će biti poduzetničke zone.- Izgradnja zaobilaznice, racionalni raspored slobodnog poslovnog prostora, reklamiranje uvjeta i prostora za gospodarske aktivnosti i obrtništvo.- Ulaganje u sportsku infrastrukturu – bazeni, streljana; sanacija odlagališta; uređivanje prometnica.- Odlagalište otpada, cestovna infrastruktura.- Izgraditi obilaznice; urediti prometnice u Gradu; graditi garaže uz nove stambene zgrade.- Uređenje prometnica i komunalne infrastrukture; razvoj industrijskih zona.- Komunalno i prometno uređenje.- Neraspolaganje dovoljnim informacijama o gospodarstvu.- Rješavanje kanalizacijskog sustava; sanacija odlagališta; formiranje industrijskih zona.- Razvijanje infrastrukture, lociranje i širenje industrijske zone, zaštita okoliša. Generalni urbanistički plan, aktivnosti na komunalnoj uređenosti grada, suradnja s europskim gradovima i razvijenim gradovima Republike Hrvatske.- Izrada Strateškog plana, izrada Urbanističkog plana, zaštita okoliša.

9. Koje se po Vašem mišljenju negativnosti u Gradu moraju svakako otkloniti da bi se ubrzao gospodarski razvitak?- Gradsko poglavarstvo se mora približiti poduzetništvu i građanstvu.- Grad mora imati plan gospodarskog razvitka, a kojeg sada nema.- Maknuti industriju iz središta grada – srednjoročno; spriječiti sukob interesa zaposlenih u gradu Čakovcu; otkloniti političke interese i dati više prostora uspješnosti, rezultatima i stručnosti što je za sad zanemareno.- Na mjesta koja odlučuju o tome postaviti prije svega stručne i poštene ljude.- Grad mora razmišljati da ima i poduzetnike.- Smjena kompletne uprave osim pojedinaca; strogo donošenje planova razvoja.- Riješiti konačno autentičnost nas samih.- O gospodarstvu trebaju raspravljati i odluke donositi gospodarstvenici, a ne političari i teoretičari.- Ne suradnja nadležnih i stanovništva, obrtnika i sl.- Prezentiranje više programa za kapitalne i druge investicije.- Uskladiti aktivnost Grada i Županije.- Treba privući visoko obrazovane ljude i njima pripadna radna mjesta.

12


- Grad treba odlučivati o gradnji na svom području da se izbjegnu problemi kao “rotori” podvožnjak.- Grad mora više utjecati na aktivnosti s “višeg nivoa” (županija, država) na svom području.- Glomazne i skupe gradske službe; slaba komunikacija i uvažavanje njihovih prijedloga.- Neraspolaganje dovoljnim informacijama o gospodarstvom.- Usvojiti generalni urbanistički plan.- Industrija u centru centra Grada, zapuštanje Staroga grada (vlastite povijesti), političke konfrontacije na liniji Grad – Županija.- Komunikacija između Županije i Grada, rješavanje vlasništva nad vrijednim objektima u Gradu (vojarna, GK), poticaji za poboljšanje obrazovne strukture stanovništva.- Bolja suradnja sa županijskim vlastima može doprinijeti gospodarskom razvitku.

10. Imate li kakvih dodatnih opaski o stanju poslovne klime u Gradu ili preporuku za njeno poboljšanje?- Raditi, raditi i raditi.- Molimo čišći grad – prvi uvjet za dobru poslovnu klimu.- Nedovoljna iskorištenost mogućnosti grada Čakovca za turizam, zapostavljen razvoj; poboljšati, trenutno zapostavljenu komunikaciju sa svim subjektima, stimulirati tradicionalne obrte i zanate; poštovati zakonsku obvezu Grada da daje odgovor na pismene oblike komunikacije svih subjekata.- Nedopustivo je da na poslovnu klimu utječe pripadnost političkim strankama, a manje je važna poduzetnost, znanje i vještine.- Konačno smo uočili razmišljati o problemima.- Mašta treba biti bolja.- Rješavati problematiku i dobrobit svih građana “referendumom”.- Otvaranje starih obrta u centru Grada; gradski lokali tj. poslovni prostori prilagođeni cijeloj ekonomskoj situaciji države; otvaranje lake i teške industrije (ind.zona).- Više brige o komunalnom opremanju industrijske zone.- Poboljšati dostupnost usluga jedinica lokalne uprave preko Interneta.- Više pozivati gospodarstvenike (po djelatnostima) i zajednički planirati.- Poboljšati suradnju i kontakt između gospodarstva i politike (uprave).- Direktno poticanje poduzetništva oslobađanjem svih davanja npr. prvih 5 godina.- Nemam utisak da ona postoji. Osim malih privatnika i javnog sektora.- Rad + rad + rad + zajednički pristup rješavanju problema- Profiliranje i poziciranje Grada u široj javnosti si ciljem upoznavanja s pozitivnim aktivnostima i vrijednostima, pravilno korištenje ljudskih resursa u širem smislu.- Što više kontakata može poboljšati poslovnu klimu.

13


Ocjene po pojedinom pitanju od 1 slabo do 5 dobro ocjene: 1 2 3 4 5

3. Na ljestvici od 1 (slabo) do 5 (dobro) ocijenite Vaš Grad kao mjesto za: - vođenje poslova u kojima Vi osobno djelujete 3 6 5 6 -

- vođenje poslova općenito 2 3 10 5 -

4. U slijedećim rečenicama opisuje se Gradsko poglavarstvo koje nastoji stvoriti dobru poslovnu klimu. Na ljestvici od 1 (slabo) do 5 (dobro) ocijenite do koje mjere te rečenice opisuju Grad.- Gradsko poglavarstvo ohrabruje etiku odnosa prema klijentima među svojim zaposlenicima, pogotovo one koji direktno rade s građanima. 4 5 7 4 -

- Grad olakšava i pojednostavljuje proces osnivanja i registracije obrta i tvrtki, te kod nadležnih tijela posreduje, kako bi ih poduzetnici što jednostavnije otvorili. 7 5 1 5 1

- Grad nastoji proces izdavanja dozvola za građenje ili proširenje poslovnih zgrada učiniti što bržim kvalitetnim posredovanjem kod nadležnih županijskih tijela, te gradskim prostornim planovima osigurati bitne preduvjete za razvoj gospodarskih aktivnosti

6 5 4 3 1

- U usporedbi s drugim JLS u Hrvatskoj lokalni porezi i naknade koje utječu na poduzetništvo su prihvatljivi. 3 4 7 4 2

- Gradski sustav prikupljanja poreza i naknada je pravedan i učinkovit. 3 3 6 8 -

- Prilikom donošenja glavnih odluka o javnim investicijama Grad pita poduzetnike za mišljenje. 6 7 4 1 2

- Gradsko poglavarstvo odgovorno je u upravljanju javnom imovinom. 2 8 3 3 4

- Dali Grad posvećuje primjerenu pažnju zaštiti okoliša? 1 2 7 4 4

- Gradsko poglavarstvo poduzima aktivnosti za stvaranje uvjeta za razvoj gospodarskih aktivnosti i poduzetničkih inicijativa. 6 5 3 2 4

5. U Hrvatskoj su gradovi i općine zaduženi za pružanje nekih usluga. Na ljestvici od 1 (slabo) do 5 (dobro) ocijenite kako Vaš Grad obavlja pružanje sljedećih usluga.- Zaštita okoliša i čistoće Grada 1 3 3 9 4

- Stambeno zbrinjavanje 3 4 8 2 3

- Pružanje komunalnih usluga 1 3 6 5 4

- Upravljanje Gradskim vlasništvom 4 3 7 4 2

- Pružanje policijske zaštite 4 8 4 2 1

- Pružanje zaštite od požara - 2 6 7 5

- Prikupljanje i odlaganje otpada - 5 3 4 8

- Održavanje lokalnih i nerazvrstanih cesta 1 5 8 5 1

- Izdavanje potrebnih suglasnosti i dozvola (za koje je Grad zadužena) 2 3 8 4 3

6. Male uslužne djelatnosti (trgovine, butici, uslužni obrti, ugostiteljstvo) i uređeno središte Grada pogoduju poslovnoj i društvenoj klimi u Gradu. Ocijenite od 1 (slabo) do 5 (dobro) kako vi ocjenjujete te činjenice.- Kako vi ocjenjujete stanje središta Vašeg Grada? 4 2 8 6 -

- Treba li tim sadržajima posvećivati veću pažnju? 2 2 2 8 3

Predmetni pregled rezime je dvadeset anketnih listova. (10.02.2005.)

Čakovec, veljača 2005.Stručni tim za strateško planiranje gospodarskog razvitka grada Čakovca

14


PRILOG 5

Analiza financijskih rezultata poduzetnika grada Čakovca u 2004. godini (prema obrađenim podacima godišnjih financijskih izvještaja zaprimljenih u Registar godišnjih financijskih izvještaja)

Izvor FINA, podružnica Čakovec

1. UvodFinancijski rezultati poslovanja poduzetnika temelj su svakoga gospodarstva i kao takvi pobuđuju interes ne samo kreatora ekonomske politike, nego i ukupne javnosti. Jasno je pritom da sama financijska analiza ne može biti dovoljna za potpuno sagledavanje stanja lokalnog poduzetništva: cjelovita ocjena kvalitete svakog gospodarstva zahtijeva kompleksniji prilaz koji bi uključivao i analizu: tehnološkog razvoja, strategije, marketinga, upravljanja, razvoja i financiranja, stupnja suvremenosti i konkurentnosti proizvoda, odnosa prema znanstveno-istraživačkom radu i niza drugih čimbenika. No, ova analiza svakako pruža niz informacija koje mogu poslužiti kao dobra polazna osnova, kako izvršnoj vlasti, tako i stručnim institucijama, za donošenje određenih odluka iz svoje domene. Radi objektivne spoznaje o tome da li lokalno gospodarstvo stagnira, napreduje ili nazaduje, njegove je rezultate potrebno sagledavati ne samo u vremenskom, nego i u prostornom kontekstu, dakle, neophodno je uspoređivati ih s rezultatima drugih jedinica lokalne samouprave.U tom smislu, u nastavku slijedi kratak komentar financijskih rezultata poduzetnika Međimurske županije u 2004. godini, te tabelarni pregled financijskih rezultata poduzetnika svih jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) u Međimurskoj županiji.

2. Kratak osvrt na financijske rezultate poslovanja poduzetnika Međimurske županije u 2004. godiniPrema raspoloživim podacima za 2001. g. (ne raspolažemo «svježijim» podacima), Međimurska županija je po razvijenosti, mjerenoj visinom BDP/stanovniku, od ukupno 20 hrvatskih županija (bez Grada Zagreba) bila na 7. mjestu. Njezin BDP u toj godini iznosio je 7.231 E, što je bilo 17 % manje od prosjeka RH koji je iznosio 8.701 E, a 3 puta manje od prosjeka «EU 15» koji je iznosio 23.180 E.Mjereno visinom ostvarenog ukupnog prihoda u gospodarstvu, u Hrvatskoj po ekonomskoj snazi prednjači Grad Zagreb s okolicom (Zagrebačkom županijom), obzirom da su njihovi poduzetnici u 2004. godini prihodovali znatno više od polovine (57 %) ukupnog prihoda svih poduzetnika Republike Hrvatske. Tome su, u određenoj mjeri, doprinijela i velika državna javna poduzeća, ali i neke privatne i mješovite tvrtke u sustavu velikih trgovačkih lanaca, koje imaju administrativno sjedište u Zagrebu i njemu pripisuju prihode i dobit, iako djelatnost obavljaju i na područjima drugih županija (HŽ, INA, HEP, HP, Konzum…).Drugu skupinu županija čine: Splitsko-dalmatinska županija sa 7 %, Primorsko-goranska sa 5,8 %, Istarska sa 5,1 %, Osječko-baranjska sa 4,1 % i Varaždinska županija sa 3,3 % ukupnog prihoda gospodarstva Republike Hrvatske.Međimurska županija, s još njih 14, spada u treću grupu županija koje pojedinačno participiraju u ukupnom prihodu Republike Hrvatske s manje od 2 %. No, za Međimursku županiju nije toliko problematičan nizak udjel u ukupnom prihodu RH, koliko činjenica da se taj udjel iz godine u godinu smanjuje i tu započinje rasprava o konkurentnosti gospodarstva. Naime, i u 2004. godini nastavljen je trend smanjivanje značaja međimurskog

15


gospodarstva u gotovo svim pokazateljima hrvatskog gospodarstva kao cjeline, osim u broju zaposlenih, gdje je situacija nepromijenjena (2,8%) i prosječnoj neto plaći, gdje je zaostajanje za republičkim prosjekom, u usporedbi s 2003. godinom, neznatno smanjeno (do 2003. Međimurska županija je godinama imala najniže plaće u državi i to oko 25 % niže od državnog prosjeka). U 2004. godini međimurske plaće više nisu najniže u RH, nalaze se na 19. mjestu od 21 županije (ispred Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije), ali još uvijek zaostaju za državnim prosjekom za 24,9 %.

Tabela 1: Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske i Međimurske županije u 2004. godini (iznosi u milijunima kuna, udjeli u %-tku, broj zaposlenih u punom broju, plaće u kunama)

Elementi Republika Hrvatska Međimurska županija Udjel Međ. žup. u rezultatima RH

2003. 2004. Indeks 2003. 2004. Indeks 2003. 2004.Ukupni prihodi 440.558 484.079 109,9 7.543 8.216 108,9 1,71 1,70

Ukupni rashodi 428.865 470.477 109,7 7.492 8.119 108,4 1,75 1,73

Dobit prije oporezivanja 22.567 26.632 118,0 245 257 105,3 1,09 0,97

Gubitak prije oporezivanja 10.874 13.030 119,8 194 160 82,6 1,78 1,23

Porez na dobit 3.277 3.840 117,2 41 38 93,9 1,25 0,99

Dobit nakon oporezivanja 19.301 22.801 118,1 204 219 107,5 1,06 0,96

Gubitak nakon oporezivanja 10.885 13.039 119,8 194 160 82,5 1,78 1,23

Konsolidirani fin. rezultat 8.416 9.762 116,0 10 59 591,4 0,12 0,60

Prosj. broj zaposlenih 771.863 811.776 105,2 21.394 22.497 105,2 2,77 2,77

Prosj. bruto plaća po radniku 5.747 5.997 104,4 4.064 4.275 105,2 70,72 71,29

Prosj. neto plaća po radniku 3.489 3.614 103,6 2.620 2.747 104,8 75,09 76,01

Od ukupno 1.787 aktivnih poduzetnika u Međimurskoj županiji u 2004. godini, malih je bilo 1.685 ili 94,3 %, srednjih 73 ili 4,1 %, dok je velikih bilo 29 ili 1,56 %.Kad je riječ o djelatnostima kojima se međimurski poduzetnici bave, treba reči da su i nadalje brojčano najzastupljeniji trgovci (631 tvrtka ili 35,3 % ukupnog broja). Druga po značaju je djelatnost prerađivačke industrije s 360 aktivnih poduzetnika (20,1 % ukupnog broja), a potom slijede djelatnost poslovanja nekretninama i poslovnih usluga s 223 poduzetnika (12,5 % ukupnog broja), te djelatnost građevinarstva s 221 poduzetnikom (12,4 % ukupnog broja). Sve ostale djelatnosti zajedno imaju manje od 20 % ukupnog broja tvrtki.

Tabela 2: Broj aktivnih trgovačkih društava u 2003. i 2004. godini po gospodarskim područjima

Područje djelatnosti Broj aktivnih trgovačkih društava

Struktura 2 0 0 3. Struktura 2 0 0 4.

ukupno mala srednja velika ukupno mala srednja velika

A Poljoprivreda 35 31 3 1 38 34 3 1

B Ribarstvo - - - - - - - -

C Rudarstvo i vađenje - - - - - - - -

D Prerađivačka industrija 362 316 29 17 360 308 33 19

E Opskrba strujom, plinom i vod. 2 - - 2 2 - - 2

F Građevinarstvo 219 211 5 3 221 212 5 4

G Trgovina na veliko i malo 622 597 22 3 631 607 21 3

H Hoteli i restorani 90 89 1 - 99 99 - -

I Prijevoz, skladištenje i veze 79 75 4 - 78 74 4 -

J Financijsko posredovanje 29 29 - - 28 28 - -

K Poslovanje nekretn. i posl. usl. 222 216 6 - 223 219 4 -

L Javna upr. i obr., obv. soc. osig - - - - - - - -

M Obrazovanje 24 24 - - 25 25 - -

N Zdravstv. zaštita i soc. skrb 19 18 1 - 25 24 1 -

O Ostale društv., soc. i usl. djelat. 50 49 1 - 57 55 2 -

U k u p n o 1.753 1.655 72 26 1.787 1.685 73 29

16


Tabela 3: Osnovni financijski rezultati poduzetnika u 2004. godini po jedinicama lokalne samouprave

Gra

d/op

ćina

Bro

j po

duze

tnik

aB

roj

zapo

slen

ihU

kupn

a ak

tiva/

pasi

vaK

apita

l i

reze

rve

Uku

pni

prih

odi

Uku

pni

rash

odi

Dob

it na

kon

opor

eziv

anja

Gub

itak

nako

n op

orez

ivan

ja

Kon

solid

irani

fin

anci

jski

rezu

ltat

Pros

ječn

a ne

to

plać

a po

radn

iku

1. B

elic

a14

404

88.3

079.

574

165.

765

168.

906

283

3.52

0-3

.237

2.51

7

2. Č

akov

ec83

413

.302

5.63

8.85

62.

371.

569

5.16

4.43

35.

123.

688

155.

632

137.

567

18.0

652.

818

3. D

ekan

ovec

869

3.99

11.

019

10.7

2710

.721

401

473

-72

1.79

7

4. D

omaš

inec

2018

052

.127

18.4

6895

.759

94.7

1982

623

803

2.14

8

5. D

onja

Dub

rava

2413

119

.258

4.00

829

.414

28.6

691.

087

605

482

1.94

1

6. D

onji

Kra

ljeve

c72

934

204.

038

47.6

3132

4.88

131

5.96

67.

181

201

6.98

02.

972

7. D

onji

Vido

vec

1887

11.9

653.

039

15.4

5615

.512

256

379

-123

1.92

0

8. G

orič

an34

902

95.7

0450

.056

133.

078

131.

018

1.85

319

81.

655

2.01

6

9. G

ornj

i Mih

alje

vec

1671

17.7

262.

964

15.6

5515

.913

209

551

-342

1.96

2

10. K

otor

iba

4126

411

0.27

329

.709

104.

248

103.

634

1.

801

1.61

119

02.

319

11. M

ala

Sub

otic

a43

293

64.9

2314

.699

121.

106

118.

919

2.01

135

41.

657

2.31

1

12. M

ursk

o S

redi

šće

6279

611

3.96

732

.255

156.

750

153.

620

2.87

045

52.

415

2.27

2

13. N

edel

išće

169

1.12

138

1.37

199

.733

555.

843

544.

322

12.6

524.

360

8.29

23.

050

14. O

reho

vica

811

48.8

415.

021

11.9

4411

.823

185

109

762.

152

15. P

odtu

ren

2412

111

.274

3.06

126

.483

26.1

8536

114

721

42.

374

16. P

relo

g13

41.

949

599.

762

251.

643

698.

014

676.

427

20.3

613.

495

16.8

662.

838

17. P

ribis

lave

c26

142

42.3

699.

256

48.3

5046

.338

1.71

813

01.

588

2.37

5

18. S

elni

ca24

9816

.172

7.57

922

.365

22.0

3254

839

715

12.

415

19. S

traho

nine

c41

179

50.6

408.

317

93.9

7792

.417

1.82

975

11.

078

2.43

3

20. S

veti

Jura

j na

Bre

gu32

175

37.5

638.

796

39.6

9839

.157

775

454

321

2.07

6

21. S

veta

Mar

ija12

509.

162

1.48

811

.059

10.5

6139

08

382

1.91

5

22. S

veti

Mar

tin n

a M

uri

3415

245

.214

21.9

7260

.482

62.8

5165

23.

178

-2.5

262.

423

23. Š

enko

vec

5676

817

3.35

267

.329

246.

674

242.

449

3.91

053

83.

372

3.69

2

24. Š

trigo

va22

172

30.0

1412

.910

28.2

5527

.620

673

112

561

2.08

9

25. V

ratiš

inec

1912

633

.547

9.88

635

.679

35.1

3772

238

833

41.

902

Uku

pno

Međ

. žup

anija

1.78

722

.497

7.90

0.42

03.

091.

980

8.21

6.09

38.

118.

606

219.

187

160.

004

59.1

832.

747

17


3. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika grada Čakovca u 2004. GodiniS područja Grada Čakovca kao jedinice lokalne samouprave, godišnje financijske izvještaje za 2004. godinu podnijela su ukupno 834 trgovačka društva (u 2003. g. 832), što je gotovo polovina (46,7 %) od ukupno 1.787 trgovačkih društava u Međimurskoj županiji.Od 834 aktivne čakovečke tvrtke, 771 (92,4 %) su male, 41 (4,9 %) srednje, a 22 (2,6 %) su velike. Na području grada Čakovca situirano je više od polovine (56,2 %) svih srednjih i preko tri četvrtine (75,9 %) svih velikih međimurskih tvrtki. U usporedbi s 2003.g., Grad Čakovec je smanjio udjel u ukupnom broju međimurskih tvrtki (što je posljedica smanjenja udjela u broju malih i srednjih tvrtki), no, istovremeno je povećao udjel u velikim tvrtkama, što govori o daljnjoj kapitalnoj koncentraciji gospodarskih resursa u međimurskom administrativnom središtu. Naime, broj velikih čakovečkih tvrtki povećan je za 3 (s 19 u 2003.g na 22 u 2004.g.), budući da su 4 srednje tvrtke (Radionica željezničkih vozila, Promming, Đurkin i AC Jesenović), «prerasle» u velike tvrtke, a 1 velika tvrtka (Trgocentar) istovremeno je završila u stečaju.

Tabela 4: Struktura trgovačkih društava u Međimurskoj županiji i Gradu Čakovcu u 2003. i 2004. g. prema veličini

Trgovačka društva prema veličini

Ukupan broj trgovačkih društava Udjel Grada u Međimurskoj županijiMeđimurska županija Grad Čakovec

2003. 2004. Indeks 2003. 2004. Indeks 2003. 2004.

- mala 1.655 1.685 101,8 771 771 100,0 46,6 45,8

- srednja 72 73 101,4 42 41 97,6 58,3 56,2

- velika 26 29 111,5 19 22 115,8 73,1 75,9

Ukupno 1.753 1.787 101,9 832 834 100,2 47,5 46,7

Vlasnička struktura čakovečkih poduzetnika je slijedeća: 806 tvrtki (96,6 % od ukupnog broja) je u privatnom vlasništvu (s tim da su 773 privatne od osnivanja, dok su 33 privatizirane u postupku vlasničke tranzicije), 7 tvrtki je u državnom vlasništvu (od čega su 4 javne, odnosno, komunalne, 2 su u postupku pretvorbe, a u 1 pretvorba još nije započela), 8 tvrtki je u zadružnom vlasništvu, a 13 tvrtki je u mješovitom vlasništvu (11 s pretežno privatnim kapitalom, a 2 s pretežno državnim kapitalom). Djelatna struktura čakovečkog gospodarstva podudarna je s onom na županijskoj i državnoj razini, što je i logično obzirom da je gotovo polovina međimurskih gospodarskih kapaciteta smještena na području Grada Čakovca. Naime, i najvećem broju čakovečkih poduzetnika, jednako kao i onima u Međimurskoj županiji, a i Republici Hrvatskoj kao cjelini, u devedesetim godinama prošlog stoljeća, tj. u vremenu transformacije društveno ekonomskog sustava iz socijalističkog u tržišni, najinteresantnija poduzetnička djelatnost bila je (i do danas ostala) trgovina, kao djelatnost u kojoj se najbrže okreće novac, odnosno, očekuje najbrža zarada. Tako je i tijekom 2004. g. u djelatnosti trgovine registriran daleko najveći broj novih tvrtki, čak njih 14. Povećanje broja tvrtki, ali u znatno skromnijem opsegu, evidentno je i u djelatnosti poslovanja nekretninama, u djelatnosti prijevozništva, te u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. U svim ostalim gospodarskim djelatnostima zapaža se stagnacija ili smanjenje broja poduzetnika, s tim da je isto najizrazitije u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu. Usporedbe radi navodimo da je u Međimurskoj županiji kao cjelini, najveće povećanje broja tvrtki, uz trgovinu, evidentno u djelatnosti ugostiteljstva, djelatnosti zdravstvene zaštite i soc. skrbi, te u djelatnosti ostalih usluga.

18


Tabela 5: Broj aktivnih trgovačkih društava u Gradu Čakovcu, u 2003. i 2004. godini, po gospodarskim područjima

Broj aktivnih trgovačkih društavaStruktura 2 0 0 3. Struktura 2 0 0 4.

Područje djelatnosti ukupno mala srednja velika ukupno mala srednja velikaA Poljoprivreda, lov i šumarstvo 13 10 2 1 12 9 2 1

B Ribarstvo - - - - - - - -

C Rudarstvo i vađenje - - - - - - - -

D Prerađivačka industrija 162 138 13 10 154 127 15 12

E Opskrba strujom, plinom i vod. 2 - - 2 2 - - 2

F Građevinarstvo 85 78 4 3 80 74 2 4

G Trgovina na veliko i malo 299 283 13 3 313 296 14 3

H Hoteli i restorani 34 33 1 - 33 33 - -

I Prijevoz, skladištenje i veze 36 35 1 - 37 36 1 -

J Financijsko poslovanje 20 20 - - 19 19 - -

K Poslovanje nekretn. i posl. usl. 145 139 6 - 148 144 4 -

L Javna upr. i obr., obv. soc. osig - - - - - - - -

M Obrazovanje 11 11 - - 10 10 - -

N Zdravstv. zaštita i soc. skrb 8 7 1 - 10 9 1 -

O Ostale društv., soc. i usl. djelat. 18 17 1 - 16 14 2 -

U k u p n o 832 771 42 19 834 771 41 22

Kao što je naprijed već naglašeno, poduzetnici Grada Čakovca sudjeluju u ukupnom broju poduzetnika Međimurske županije udjelom od 46,7 %, s tim da u Čakovcu svoje sjedište ima više od polovine svih srednjih i tri četvrtine svih velikih međimurskih tvrtki. U ukupnom broju zaposlenih u gospodarstvu Međimurske županije, Grad Čakovec participira udjelom od 59,1 %, dok u ukupnoj vrijednosti imovine svih međimurskih poduzetnika sudjeluje čak sa 71,4 %.Koristeći raspoložive potencijale, čakovečki poduzetnici ostvarili su u 2004. g. 5,2 milijarde kuna ukupnog prihoda, uz porast od 8,4 % prema ukupnom prihodu ostvarenom u 2003. g. Obzirom da je taj porast bio nešto sporiji od rasta ukupnog prihoda u gospodarstvu Međimurske županije (a koji je iznosio 8,9 %), smanjen je i udjel prihoda čakovečkih poduzetnika u ukupnom prihodu međimurskog gospodarstva sa 63,2 % u 2003. na 62,9 % u 2004. godini.Ukupni rashodi čakovečkih poduzetnika rasli su sporije od ukupnih prihoda (7,1 % prema 8,4 %), što je rezultiralo povećanjem globalne ekonomičnosti poslovanja i širenjem prostora pozitivnog financijskog rezultata.Naime, dobit prije oporezivanja u 2004. g. iznosila je 178 milijuna kuna, a u odnosu na ostvarenu u 2003. g. bila je veća za 16 %. Istovremeno, gubici iz tekućeg poslovanja smanjeni su za 20,8 %, tj. sa 174 na 138 milijuna kuna. Ova pozitivna kretanja dodatno su «pojačana» činjenicom da je uplaćeni porez na dobit ostao na razini iznosa uplaćenog u 2003. g. (22,7 milijuna kuna). Sve naprijed opisano imalo je pozitivnog utjecaja na dinamiku dobiti nakon oporezivanja, tako da je konačan (konsolidirani) financijski rezultat gospodarstva Grada Čakovca u 2004. g. bio pozitivan, odnosno, iznosio je 18 milijuna kuna dobiti. Ovaj podatak je tim vredniji ako se usporedi s 2003. g. kada je konsolidirani financijski rezultat čakovečkog gospodarstva bio negativan (iznosio je 42,6 milijuna kuna gubitka)! Gospodarstvenici Grada Čakovca ostvarili su u 2004. g. 71 % ukupne dobiti, ali i 86 % ukupnog gubitka međimurskog gospodarstva (u 2003. g. 76,3 % dobiti i 89,6 % gubitka).Radi objektivnosti informiranja o rezultatima poslovanja, odnosno, realnog uspoređivanja konačnog financijskog rezultata čakovečkog gospodarstva u 2004. s onim u 2003. u obzir treba uzeti slijedeće:

1. da je rezultat u 2003. g. bio u velikoj mjeri deformiran ogromnim gubitkom Međimurje Visokogradnje u stečaju,2. da u zbrojnoj obradi GFI-POD izvještaja za 2004. nisu obuhvaćeni izvještaji nekolicine, za čakovečko gospodarstvo, vrlo značajnih tvrtki, koje su tijekom 2004. otišle u stečaj.

Naime, od 174 milijuna kuna gubitka nakon oporezivanja kojim je bilo opterećeno čakovečko gospodarstvo u 2003. g., čak 146 milijuna ili 84 % se odnosilo na gubitak Visokogradnje. U

19


2004. g. pak, od ukupno 138 milijuna kuna gubitka, na Visokogradnju otpada samo milijun kuna ili 0,7 %!Podaci dobiveni nakon neutraliziranja utjecaja Visokogradnje pokazuju da su gubici čakovečkog gospodarstva u 2004. g. povećani gotovo 5 puta, odnosno, da je konačan financijski rezultat za 2004., doduše pozitivan, ali je 5 puta lošiji nego je bio 2003. (korigirana dobit iznosi samo 19 milijuna kuna prema 103 milijuna u 2003.):

Tabela 6: Konsolidirani financijski rezultat gospodarstva Grada Čakovca u 2003. i 2004. g. sa i bez Međimurje Visokogradnje u stečaju (iznosi u milijunima kuna)

Sa Visokogradnjom u stečaju Bez Visokogradnje u stečajuE l e m e n t i 2003. 2004. Indeks 2003. 2004. IndeksDobit nakon oporezivanja 131 156 118,7 131 156 118,7

Gubitak nakon oporezivanja 174 138 79,2 28 137 489,3

Konsolidirani financ. rezultat -43 18 - 103 19 18,4

Konačan financijski rezultat za 2004. bio bi još slabiji da su u zbrojnoj obradi obuhvaćeni izvještaji triju velikih tvrtki koje su tijekom 2004. završile u stečaju. Riječ je o tvrtkama Trgocentar, Velecommerce i Međimurje Instalomont čiji su ukupni gubici, prije otvaranja stečajnog postupka, «težili» preko 56 milijuna kuna. Uz naprijed spomenute dvije velike trgovačke kuće koje je Grad Čakovec «izgubio» u 2004. g., tijekom 2005. ostao je bez još jedne – RM Trgohita. Činjenice o gospodarstvu opterećenom gubicima, o bankrotima loših tvrtki i akvizicijama dobrih tvrtki, neminovno imaju negativnog odraza na fiskalni kapacitet Grada i punjenje gradskog proračuna.

U nastavku slijedi usporedni pregled osnovnih financijskih rezultata poduzetnika Grada Čakovca i Međimurske županije u 2004. g.:Tabela 7: Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Grada Čakovca u 2004. godini u usporedbi s rezultatima poduzetnika Međimurske županije (iznosi u tisućama kuna, udjeli u %-tku, broj zaposlenih u punom broju, plaće u kunama)

Elementi Međimurska županija Grad ČakovecUdjel Čakovca u rezultatima

Međim. županije2003. 2004. Indeks 2003. 2004. Indeks 2003. 2004.

Broj poduzetnika 1.753 1.787 101,9 832 834 100,2 47,5 46,7

Prosj. broj zaposl. (po satima) 21.394 22.497 105,2 12.732 13.302 104,5 59,5 59,1

Ukupni prihodi 7.542.742 8.216.093 108,9 4.763.791 5.164.433 108,4 63,2 62,9

Ukupni rashodi 7.491.954 8.118.606 108,4 4.783.650 5.123.688 107,1 63,9 63,1

Dobit prije oporezivanja 244.543 257.447 105,3 153.768 178.297 116,0 62,9 69,3

Gubitak prije oporezivanja 193.755 159.960 82,6 173.627 137.552 79,2 89,6 86,0

Porez na dobit 40.780 38.304 93,9 22.723 22.681 99,8 55,7 59,2

Dobit nakon oporezivanja 203.891 219.187 107,5 131.125 155.632 118,7 76,3 71,0

Gubitak nakon oporezivanja 193.883 160.004 82,5 173.707 137.567 79,2 89,6 86,0

Konsolidirani fin. rezultat 10.008 59.183 591,4 -42.582 18.065 - - 30,5

Prosj. bruto plaća po radniku 4.064 4.275 105,2 4.172 4.409 105,7 102,7 103,1

Prosj. neto plaća po radniku 2.620 2.747 104,8 2.682 2.818 105,1 102,4 102,6

3.1. Ukupan prihod, ukupni rashodi i financijska efikasnost poslovanjaOd ukupno 5,2 milijarde kuna ostvarenog ukupnog prihoda poduzetnika Grada Čakovca u 2004. g., polovinu (49,9 %) su ostvarili veliki poduzetnici, 23,1 % su ostvarili srednji, a 27 % mali poduzetnici. U usporedbi s 2003. g., značaj velikih poduzetnika u ostvarenom ukupnom prihodu je povećan na račun smanjenja udjela malih poduzetnika i nepromijenjen udjel srednjih poduzetnika. Značajne promjene zapažaju se i u udjelima pojedinih gospodarskih djelatnosti u ostvarenom ukupnom prihodu:

20


Tabela 8: Ukupni prihodi po područjima djelatnostima (iznosi u tisućama kuna)

Područje djelatnostiUkupni prihodi Udjel u %-tku

2003. 2004. indeks 2003. 2004.

A Poljoprivreda 178.477 193.733 108,5 3,7 3,7

B Ribarstvo - - - - -

C Rudarstvo i vađenje - - - - -

D Prerađivačka industrija 1.893.671 1.971.062 104,1 39,8 38,2

E Opskrba strujom, plinom i vodom 191.373 198.710 103,8 4,0 3,8

F Građevinarstvo 562.579 665.473 118,3 11,8 12,9

G Trgovina na veliko i malo 1.470.786 1.655.334 112,5 31,0 32,0

H Hoteli i restorani 25.977 22.276 85,8 0,5 0,4

I Prijevoz, skladištenje i veze 71.196 70.721 99,3 1,5 1,4

J Financijsko posredovanje 18.763 21.315 113,6 0,4 0,4

K Poslovanje nekretninama i posl. usl. 264.877 245.561 92,7 5,6 4,8

L Javna uprava, obrana i obv. soc. osig. - - - - -

M Obrazovanje 10.697 10.627 99,3 0,2 0,2

N Zdravstvena zaštita i soc. skrb 30.509 28.968 94,9 0,6 0,6

O Ostale društvene, soc. i usluž. djel. 44.886 80.653 179,7 0,9 1,6

U k u p n o 4.763.791 5.164.433 108,4 100,0 100,0

Iz prethodne tabele vidljivo je da čakovečko gospodarstvo počiva na tri «stupa»: prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu. Ove tri gospodarske djelatnosti alimentirale su u 2004. g. 81,2 %, a u 2003. g. 81 % ukupnog prihoda Grada. Iako u 2004. g. u usporedbi s 2003., nije došlo do bitnije promjene ukupnog udjela ovih triju djelatnosti u ukupnom prihodu gospodarstva, ipak je značajno promijenjen njihov međuodnos: smanjen je udjel prerađivačke industrije (s 39,8 na 38,2 %), a povećan je udjel trgovine (s 31 na 32 %) i građevinarstva (s 10,2 na 11 %).Poduzetnici s područja Grada Čakovca obračunali su u toku 2004. godine porez na dodanu vrijednost u obavljenom prometu roba i usluga u iznosu od 895 milijuna kuna, što je 5,2 % više nego u 2003. g., kada je obračunat 851 milijun kuna. Istovremeno, obračunati pretporez u 2004. iznosio je 807 milijuna kuna, uz porast po stopi od 9,6 % prema pretporezu obračunatom u 2003. g., kada je iznosio 737 milijuna kuna.

Unutar ukupnog prihoda uvijek se s posebnim zanimanjem prate prihodi ostvareni na inozemnom tržištu, budući da je povećanje izvoza razvojni imperativ svakog gospodarstva. U 2004. godini izvozom proizvoda, robe i usluga, čakovečki poduzetnici ostvarili su 602 milijuna kuna, što je nešto više od polovine (51,4 %) ukupnog međimurskog izvoza (isti udjel u izvoznim prihodima Međimurske županije imao je Grad Čakovec i u 2003. g.).U odnosu na 2003. g. vrijednost izvoza čakovečkog gospodarstva u 2004. g. povećana je za 20,6 %. Obzirom da su rasli znatno brže od ukupnog prihoda, izvozni prihodi povećali su udjel u ukupnom prihodu s 10,5 % u 2003. na 11,7 % u 2004. g. No, unatoč povećanju udjela, čakovečko gospodarstvo još uvijek ima nižu zastupljenost izvoznih prihoda u strukturi ukupnog prihoda nego što je to slučaj u gospodarstvu Međimurske županije. Naime, u županijskom gospodarstvu prihodi ostvareni izvozom sudjeluju s 14 %, što je više čak i u odnosu na gospodarstvo Republike Hrvatske, gdje taj udjel iznosi 13 %. Uz općenito nedovoljnu «izvoznu orijentiranost» čakovečkog gospodarstva, dodatnu nepovoljnu okolnost predstavlja činjenica da je taj izvoz, još uvijek, u najvećoj mjeri, temeljen na tekstilnoj proizvodnji, tj. proizvodnji s relativno slabom tržišnom perspektivom.Naime, od ukupno 602 milijuna kuna ostvarenog izvoza čakovečkih poduzetnika u 2004. g. 42,9 % se odnosi na tekstilce, daljnjih 15,6 % na metalce, 7,4 % na poljoprivredne proizvođače, 7,1 % na proizvođače strojeva, isto toliko (7,1 %) na trgovinu, 5,2 % na proizvođače obuće, itd.Ukupni rashodi poduzetnika Grada Čakovca u 2004. g. iznosili su 5,1 milijardu kuna, a u usporedbi s 2003. g. povećani su za 7,1 %. Najdinamičniji porast ukupnih rashoda iskazali su srednji poduzetnici (13,4 %), nešto sporiji veliki poduzetnici (12,1 %), dok su mali poduzetnici smanjili rashode u usporedbi s 2003. g. za 5,2 %.

21


Za razliku od 2003. g. kada su ukupni rashodi premašili ukupne prihode, u 2004. g. su rashodi u cijelosti pokriveni prihodima. Iskazano pokazateljem ekonomičnosti poslovanja to izgleda ovako: u 2003.g. je na 100 kuna rashoda ostvareno samo 99,6 kuna prihoda, dok je u 2004. na isti iznos rashoda ostvareno 100,8 kuna prihoda. Uzrok izrazito lošeg financijskog rezultata u 2003. g. bio je «disbalans» po pojedinim vrstama prihoda i rashoda. Naime, dok su poslovni prihodi u cijelosti pokrivali poslovne rashode, izvanrednih prihoda pokrivali su tek polovinu izvanrednih rashoda, a financijski prihoda tek nešto više od polovice izvanrednih rashoda. Ista neusklađenost postoji i u 2004. g. no, ona je, ukupno gledajući, bitno manja nego u 2003. g., unatoč činjenici da je odnos financijskih prihoda i rashoda čak i pogoršan: - poslovni rashodi pokriveni su poslovnim rashodima sa 102,5 %,- izvanredni rashodi pokriveni su izvanrednim prihodima s 95,3 %- financijski rashodi više su nego dvostruko veći od financijskih prihoda:

Tabela 9: Struktura ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u 2003. i 2004. godini (iznosi u tisućama kuna, struktura u %)

Prihodi/rashodiIznos Struktura

2003. 2004. Indeks 2003. 2004.Ukupni prihodi 4.763.791 5.164.433 108,4 100,0 100,0

- poslovni 4.601.508 4.940.881 107,4 96,6 95,7

- izvanredni 106.557 159.659 149,8 2,2 3,1

- financijski 55.726 63.893 114,7 1,2 1,2

Ukupni rashodi 4.783.650 5.123.688 107,1 100,0 100,0

- poslovni 4.472.300 4.821.831 107,8 93,5 94,1

- izvanredni 214.654 167.454 78,0 4,5 3,3

- financijski 96.697 134.402 139,0 2,0 2,6

«Krivac» za visoku razinu izvanrednih rashoda u 2003. g. bila je Međimurje Visokogradnja u stečaju na koju su se, zbog visokih otpisa potraživanja od kupaca, odnosile čak dvije trećine svote izvanrednih rashoda čakovečkih poduzetnika. Visoki financijski rashodi posljedica su 4,5 puta povećanih ostalih financijskih rashoda s jedne strane, te 3,5 puta povećanih vrijednosnih usklađenja financijske imovine s druge strane.Kamate, redovne i zatezne, opteretile su u 2004. g. ukupan prihod gospodarstva Grada Čakovca sa 66 milijuna kuna (u 2003. g. iznosile su 62 milijuna kuna). Istovremeno, naplatom kamata oprihodovano je u 2004. g. samo 26 milijuna kuna (u 2003. g. 28 milijuna kuna). Ovaj veliki nesrazmjer između visine prihoda i visine rashoda po osnovi kamata, nedvosmisleno ukazuje na visoku ovisnost poduzetnika o kreditima banaka. Ukupni kamatni trošak prilično je «ravnomjerno» raspoređen između malih poduzetnika (20 milijuna ili 30,4 %), srednjih poduzetnika (23 milijuna kuna ili 34,9 %) i velikih poduzetnika (23 milijuna ili 34,6 %). Najveću pojedinačnu stavku u strukturi poslovnih rashoda, s udjelom od 31,6 %, predstavlja nabavna vrijednost prodane robe, što je i logično obzirom na zastupljenost djelatnosti trgovine u gospodarstvu Grada. Na drugom mjestu, s udjelom od 26,1 %, nalaze se troškovi sirovina i materijala, na trećem, s 14,6 %, troškovi bruto plaća, a na četvrtom mjestu, s udjelom od 10,9 %, nalaze se troškovi ostalih usluga. Svi ostali pojedinačni troškovi sudjeluju u poslovnim rashodima sa 16,8 %.Brži rast ukupnih prihoda od porasta ukupnih rashoda (8,4 % prema 7,1 %) imao je u 2004. g. pozitivnog odraza na dinamiku dobiti prije oporezivanja, tako da je ista, u usporedbi s 2003. godinom, povećana za 16 %. Dodatno dinamiziranje rasta ostvarene dobiti uslijedilo je s naslova uplaćenog poreza na dobit. Naime, u 2004. godini poduzetnici su uplatili u državni proračun ukupno 22,7 milijuna kuna poreza na dobit, što je jednako svoti uplaćenoj u 2003. g. Interesantno je da se od ukupno uplaćene svote najveći dio (38 %) odnosi na uplate malih poduzetnika, dok se na velike poduzetnike odnosi 37 %, a na srednje 25 %. Dobit nakon oporezivanja iznosi 156 milijuna kuna ili 18,7 % više nego u 2003. g. Kako istovremeno, gubici nakon oporezivanja iznose 138 milijuna kuna (20,8 % manje nego u 2003. g.), konačan (konsolidirani) financijski rezultat čakovečkog gospodarstva u 2004. g. je pozitivan;

22


ostvarena je dobit u iznosu od 18 milijuna kuna, za razliku od 2003. g. kada je konsolidirani rezultat bio negativan (43 milijuna kuna gubitka). Od ukupno 834 poduzetnika obuhvaćena obradom GFI-POD obrazaca, njih 596 ili 71,5 %, završilo je poslovnu 2004. godinu s pozitivnim financijskim rezultatom, dok je njih 238 poslovalo negativno, dakle, s gubitkom.Od ukupno 12 gospodarskih djelatnosti u koje su, po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, razvrstani čakovečki poduzetnici, njih 4 su iskazale veće gubitke od dobiti, dakle, negativan konsolidirani financijski rezultat. Riječ je o prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu, prijevozništvu, te djelatnosti ostalih i osobnih usluga.Gubicima najopterećenija gospodarska djelatnost Grada Čakovca nesporno je prerađivačka djelatnost, budući da se na nju odnosi 78,5 % ukupnog gubitka čakovečkog gospodarstva u 2004. g. Unutar ove djelatnosti najveći pojedinačni gubitaši i to već nekoliko godina uzastopno, su tekstilci, na koje otpada 61 % gubitka prerađivačke djelatnosti (MTČ d.d., MTČ Tvornica rublja d.d., MTČ Tvornica športske odjeće d.d. u stečaju i Čateks d.d.). No, najveći iznos gubitka po radniku (53,5 tisuća kuna) ostvarila je drvoprerađivačka djelatnost, a tek onda, s velikim zaostatkom (28,9 tisuća kuna po radniku) slijedi tekstilna industrija. Uz tekstilce i drvoprerađivače, negativan konsolidirani financijski rezultat unutar prerađivačke industrije iskazali su i proizvođači proizvoda od gume i plastike, te obućari.Interesantan je podatak da unutar tekstilne branše, uz najveće gubitaše imamo i najvećeg međimurskog dobitaša u 2004. g. – tvrtku Tubla tekstil d.o.o., koja je doprinijela da tekstilci budu, unatoč najvećim gubicima, najprofitabilnija djelatnost čakovečkog gospodarstva, s 22.408 kuna dobiti po radniku! Drugi, gotovo identičan slučaj je djelatnost proizvodnje hrane. I u toj djelatnosti, naime, uz velike gubitaše imamo i drugog po redu međimurskog dobitaša – Čakovečke mlinove d.d., pa je, zahvaljujući njemu, ova djelatnost druga po redu najprofitabilnija djelatnost čakovečkog gospodarstva, s 22.032 kune dobiti po radniku. Prerađivačka industrija ima izuzetan značaj za čakovečko gospodarstvo, budući da zapošljava polovinu ukupnog broja zaposlenih, raspolaže s 40 % vrijednosti poduzetničke imovine, odnosno, s 53 % kapitala čakovečkih poduzetnika i najveći je izvoznik. Utoliko veću težinu ima negativan konsolidirani financijski rezultat ove djelatnosti u 2004. g.No, zato su druga «dva stupa» čakovečkog gospodarstva, tj. trgovina i građevinarstvo, ostvarila pozitivan konsolidirani financijski rezultat (trgovina 17 milijuna, a građevinarstvo 4,5 milijuna kuna dobiti) i, zajedno s pozitivnim rezultatima drugih djelatnosti, kompenzirala negativne učinke prerađivačke industrije i pridonijele ukupnom pozitivnom konačnom rezultatu.

23


Slijedi pregled dobiti i gubitka po gospodarskim djelatnostima:

Tabela 10: Dobit i gubitak u 2004. godini po područjima djelatnosti, te dobit i gubitak po zaposlenom

Područje djelatnosti

Prosječni broj zaposlenih

Dobit nakon oporezivanja

Gubitak nakon oporezivanja Razlika

Dobit po radniku

Gubitak po radniku

Iznosi u tisućama kuna Iznosi u kunama

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo 411 3.004 2.358 646 7.309 5.737

B Ribarstvo - - - - - -

C Rudarstvo i vađenje - - - - - -

D Prerađivačka industrija 6.703 94.068 107.932 -13.864 14.034 16.102

DA Proizvod. hrane, pića i duhan. pr. 1.389 30.602 23.682 6.920 22.032 17.050

DB Proizvod. tekstila i tekstil. proizv. 2.277 51.023 65.893 -21.790 22.408 28.939

DC Proizvod. kože i proizv. od kože 697 - 1.253 -1.253 - 1.798

DD Prerada drva i proizv. od drva 120 64 6.420 -6.356 533 53.500

DE Proizvodnja celul. i papira 296 1.360 153 1.207 4.595 517

DF Proizvodnja koksa, naftnih deriv. - - - - - -

DG Proizvod. kemikalija i kem. pr. 7 19 8 11 2.714 1.143

DH Proizvod. pr. od gume i plastike 422 580 7.083 -6.503 1.374 16.784

DI Proizvod. ost. nemetal. i mineral. 209 246 216 30 1.177 1.033

DJ Proizvod. metala i pr. od metala 455 2.551 1.563 988 5.607 3.435

DK Proizvodnja strojeva i uređaja 250 2.789 78 2.711 11.156 312

DL Proizvod. elekt. i optičke opreme 114 1.504 1.236 268 13.193 10.842

DM Proizvodnja prijevoz. sredstava 240 944 - 944 3.933 -

DN Ostala prerađivačka industrija 227 2.386 347 2.039 10.511 1.529

E Opskrba strujom, plinom, vodom 240 2.343 - 2.343 9.763 -

F Građevinarstvo 1.866 12.214 7.757 4.457 6.546 4.157

G Trgovina na veliko i malo 2.232 29.076 11.748 17.328 13.027 5.263

H Hoteli i restorani 133 1.248 1.356 -108 9.383 10.195

I Prijevoz, skladištenje i veze 311 2.263 3.590 -1.327 7.277 11.543

J Financijsko posredovanje 33 479 99 380 14.515 3.000

K Poslovanje nekretn., iznajmljiv. 878 9.380 2.224 7.156 10.683 2.533

L Javna uprava i obr., ob. soc. osig. - - - - - -

M Obrazovanje 88 57 - 57 648 -

N Zdravstvena zaštita i soc. skrb 140 1.257 113 1.144 8.979 807

O Ostale društv., soc. i osob. usluge 267 242 391 -149 906 1.464

Ukupno Grad Čakovec 13.302 155.632 137.567 18.065 11.700 10.342

Analiza podataka prema kriteriju veličine poduzetnika pokazuje da je najbolji financijski rezultat u 2004. g. ostvarila grupa velikih poduzetnika, 54 milijuna kuna dobiti. No, u usporedbi s 2003. g., njihova konsolidirana dobit manja je za 16 %. Srednji poduzetnici su u 2003. imali 12 milijuna kuna dobiti, dok u 2004. imaju 37,5 milijuna kuna gubitka. Nasuprot njima, grupa malih poduzetnika je u 2003. imala čak 119 milijuna kuna gubitka (pod utjecajem Visokogradnje u stečaju), da bi u 2004. ostvarili skroman pozitivni rezultat, 1,3 milijuna kuna dobiti.

24


U nastavku informacije daje se tabelarni prikaz ostvarenih financijskih rezultata prema veličini poduzetnika: Tabela 11: Osnovni financijski rezultati, imovina i izvori sredstava poduzetnika Grada Čakovca u 2003. i 2004. godini – prema veličini poduzetnika

Uku

pno

svi p

oduz

etni

ci

(šifr

a ve

ličin

e 1+

2+3)

Mal

i pod

uzet

nici

(šifr

a ve

ličin

e 1)

Sred

nji p

oduz

etni

ci

(šifr

a ve

ličin

e 2)

Velik

i pod

uzet

nici

(š

ifra

velič

ine

3)20

0320

04In

deks

2003

2004

Inde

ks20

0320

04In

deks

2003

2004

Inde

ksbr

oj p

oduz

etni

ka

puni

bro

j83

477

141

22

udje

li u

%10

0,0

92,4

4,9

2,6

broj

zap

osle

nih

puni

bro

j12

.732

13.3

0210

4,5

4.01

24.

332

108,

02.

515

2.67

910

6,5

6.20

56.

291

101,

4

udje

li u

%31

,532

,619

,820

,148

,747

,3

Uku

pni p

rihod

iiz

nosi

u 0

00 k

una

4.76

3.79

15.

164.

433

108,

41.

349.

699

1.39

4.26

510

3,3

1.09

6.95

31.

192.

941

108,

82.

317.

139

2.57

7.22

711

1,2

udje

li u

%28

,327

,023

,023

,148

,649

,9

Uku

pni r

asho

diiz

nosi

u 0

00 k

una

4.78

3.65

05.

123.

688

107,

11.

460.

074

1.38

4.27

994

,81.

080.

112

1.22

4.86

111

3,4

2.24

3.46

42.

514.

548

112,

1

udje

li u

%30

,527

,022

,623

,946

,949

,1

Dob

it pr

ije o

pore

ziva

nja

izno

si u

000

kun

a15

3.76

817

8.29

711

6,0

48.3

7946

.074

95,2

28.1

0229

.339

104,

477

.287

102.

884

133,

1

udje

li u

%31

,525

,818

,316

,550

,357

,7

Gub

itak

prije

opo

rezi

vanj

aiz

nosi

u 0

00 k

una

173.

627

137.

552

79,2

158.

754

36.0

8822

,711

.261

61.2

5954

4,0

3.61

240

.205

udje

li u

%91

,426

,26,

544

,52,

129

,2

Pore

z na

dob

itiz

nosi

u 0

00 k

una

22.7

2322

.681

99,8

8.94

48.

628

96,5

4.71

45.

664

120,

29.

065

8.38

992

,5

udje

li u

%39

,438

,020

,725

,039

,937

,0

Dob

it na

kon

opor

eziv

anja

izno

si u

000

kun

a13

1.12

515

5.63

211

8,7

39.5

1537

.462

94,8

23.3

8823

.675

101,

268

.222

94.4

9513

8,5

udje

li u

%30

,124

,117

,815

,252

,060

,7

Gub

itak

nako

n op

orez

ivan

ja

izno

si u

000

kun

a17

3.70

713

7.56

779

,215

8.83

436

.103

22,7

11.2

6161

.259

544,

03.

612

40.2

05

udje

li u

%91

,426

,26,

544

,52,

129

,2

Troš

kovi

pla

ćaiz

nosi

u 0

00 k

una

637.

438

703.

800

110,

417

4.67

420

0.51

711

4,8

135.

909

151.

120

111,

232

6.85

535

2.16

310

7,7

udje

li u

%27

,428

,521

,321

,551

,350

,0

25


3.2. Plaće i zaposlenost

Tržišna pozicija poduzetnika određuje njegove financijske rezultate i njegov materijalni status, a materijalni status poduzetnika je najvažnija determinanta visine plaća zaposlenika. Pritom napominjemo da ni u 2004. g., jednako kao ni prethodnih godina, troškovi osoblja u Republici Hrvatskoj nisu bili administrativno određeni, tako da su se isplate plaća odvijale u skladu s poslovnom politikom i financijskim mogućnostima poduzetnika.Pozitivan konačan financijski rezultat čakovečkih poduzetnika u 2004. g. bio je dobra osnova za povećanje plaća zaposlenika. Sredstva za bruto plaće rasla su brže od ukupnih rashoda (10,4 % prema 7,1 %), te je povećan i njihov udjel u strukturi rashoda s 13,3 % u 2003. g. na 13,7 % u 2004. g.

Uku

pno

svi p

oduz

etni

ci

(šifr

a ve

ličin

e 1+

2+3)

Mal

i pod

uzet

nici

(šifr

a ve

ličin

e 1)

Sred

nji p

oduz

etni

ci

(šifr

a ve

ličin

e 2)

Velik

i pod

uzet

nici

(š

ifra

velič

ine

3)20

0320

04In

deks

2003

2004

Inde

ks20

0320

04In

deks

2003

2004

Inde

ksN

adni

ce i

plać

e (n

eto)

izno

si u

000

kun

a40

9.79

444

9.88

010

9,8

112.

769

129.

110

114,

587

.924

96.7

5811

0,0

209.

101

224.

012

107,

1

udje

li u

%27

,528

,721

,521

,551

,049

,8

Pros

ječn

a m

jese

čna

neto

pla

ća p

o za

posl

enom

izno

si u

kun

ama

2.68

22.

818

105,

12.

342

2.48

410

6,0

2.91

33.

010

103,

32.

808

2.96

710

5,7

Dug

otra

jna

imov

ina

izno

si u

000

kun

a2.

346.

006

2.62

0.28

311

1,7

446.

768

591.

003

132,

357

5.05

858

6.71

410

2,0

1.32

4.18

01.

442.

566

108,

9

udje

li u

%19

,022

,624

,522

,456

,455

,1

Kra

tkot

rajn

a im

ovin

aiz

nosi

u 0

00 k

una

2.16

9.80

22.

332.

309

107,

568

4.35

071

4.61

510

4,4

488.

883

543.

936

111,

399

6.56

91.

073.

758

107,

7

udje

li u

%31

,530

,622

,523

,345

,946

,0

Gub

itak

izna

d vi

sine

kap

itala

izno

si u

000

kun

a57

3.19

665

1.79

511

3,7

573.

196

638.

085

111,

30

13.7

100

0

udje

li u

%10

0,0

97,9

0,0

2,1

0,0

0,0

Kap

ital i

reze

rve

izno

si u

000

kun

a2.

228.

529

2.37

1.56

910

6,4

277.

493

344.

747

124,

251

2.45

649

9.40

097

,51.

438.

580

1.52

7.42

210

6,2

udje

li u

%12

,514

,523

,021

,164

,664

,4

Dug

oroč

ne o

bave

zeiz

nosi

u 0

00 k

una

738.

230

896.

112

121,

422

4.39

927

6.28

112

3,1

203.

111

264.

680

130,

331

0.72

035

5.15

111

4,3

udje

li u

%30

,430

,827

,529

,542

,139

,6

Kra

tkor

očne

oba

veze

izno

si u

000

kun

a2.

109.

482

2.31

9.54

711

0,0

1.20

2.48

31.

313.

441

109,

234

7.27

138

4.54

411

0,7

559.

728

621.

562

111,

0

udje

li u

%57

,056

,616

,516

,626

,526

,8

UK

UPN

A A

KTI

VA/P

ASI

VAiz

nosi

u 0

00 k

una

5.11

7.72

85.

638.

856

110,

21.

716.

220

1.95

7.16

311

4,0

1.06

6.50

31.

156.

227

108,

42.

335.

005

2.52

5.46

610

8,2

udje

li u

%33

,534

,720

,820

,545

,644

,8

26


Zastupljenost troškova plaća u strukturi ukupnih rashoda različita je obzirom na veličinu poduzetnika: u 2003. g. najracionalniji su bili mali poduzetnici kod kojih je taj udjel bio 12 %, a «najrastrošniji» su bili veliki poduzetnici s udjelom od 14,6 %. U 2004. g. situacija je bitno promijenjena: mali poduzetnici povećali su udjel plaća na 14,5 %, dok su srednji i veliki poduzetnici smanjili udjel na 12,3 %, odnosno, 14 %. Dakle, rast troškova plaća po grupama poduzetnika obzirom na njihovu veličinu, nije bio u korelaciji s ostvarenim rezultatima: mali poduzetnici najviše su povećali plaće unatoč najsporijem rastu ukupnog prihoda, dok su srednji i veliki poduzetnici ostvarili znatno brži rast ukupnog prihoda i istovremeno sporiji rast sredstava namijenjenih plaćama: Tabela 12: Troškovi osoblja po veličini poduzetnika (iznosi u tisućama kuna, udjeli u %, prosječne plaće po radniku u kunama)

Opis

Ukupno poduzetnici

Poduzetnici prema veličini

mali srednji veliki2003. 2004. 2003. 2004. 2003. 2004. 2003. 2004.

Ukupni rashodi 4.783 5.124 1.460 1.384 1.080 1.225 2.243 2.515

Troškovi osoblja 637 704 175 201 136 151 326 352

Udjel troškova osoblja u ukupnim rashodima 13,3 13,7 12,0 14,5 12,6 12,3 14,5 14,0

Plaće i nadnice (neto) 410 450 113 129 88 97 209 224

Broj radnika 12.732 13.302 4.012 4.332 2.515 2.679 6.205 6.291

Prosječna mjesečna bruto plaća po radniku 4.172 4.409 3.628 3.857 4.503 4.701 4.390 4.665

Prosječna mjesečna neto plaća po radniku 2.682 2.818 2.342 2.484 2.913 3.010 2.808 2.967

Prosječno mjesečno isplaćena bruto plaća po radniku u gospodarstvu Grada Čakovca, u 2004. g., iznosila je 4.409 kuna, a prosječna neto plaća 2.818 kuna, uz nominalno povećanje od 5,1 % prema plaći isplaćenoj u 2003. g. Čakovečka poduzetnička neto plaća veća je od županijskog prosjeka za 2,6 % i na petom je mjestu na ljestvici neto plaća jedinica lokalne samouprave Međimurske županije (iza općina Šenkovec, Nedelišće, Donji Kraljevec i Prelog). U odnosu na neto plaću gospodarstva Republike Hrvatske, poduzetnička plaća Grada Čakovca zaostaje 22 %:

Prosječna mjesečna neto plaća po radnikuGospodarstvo: 2003. 2004. Indeks - Republike Hrvatske 3.489 3.614 103,6

- Međimurske županije 2.620 2.747 104,8

- Grada Čakovca 2.682 2.818 105,1

S aspekta veličine poduzetnika, indikativna je izjednačenost visine neto plaća srednjih i velikih poduzetnika (3.010, odnosno, 2.967 kuna), dok su neto plaće malih poduzetnika osjetno niže – unatoč najdinamičnijem rastu – tako da za prosjekom srednjih poduzetnika zaostaju 17,5 %, a za prosjekom velikih poduzetnika 16,3 %. Promatrano po gospodarskim djelatnostima, plaće se kreću od 2.139 kuna u djelatnosti obrazovanja (riječ je o 10 tvrtki, s 88 zaposlenih radnika), do 4.514 kuna u djelatnosti opskrbe plinom i vodom (ovdje su u pitanju 2 tvrtke s 240 zaposlenih radnika). Najniža plaća zaostaje za prosjekom čakovečkog gospodarstva 24,6 %, dok najviša plaća premašuje prosjek lokalnog gospodarstva čak 59,1 %!No, prosječnu plaću za gospodarstvo kao cjelinu ne određuju ekstremni slučajevi (bilo pozitivni, bilo negativni), već djelatnosti s najvećim brojem zaposlenih, a to je, u čakovečkom slučaju, djelatnost prerađivačke industrije, koja, sa 6.703 radnika čini polovinu svih zaposlenih u gospodarstvu Grada. Prosječna plaća ove djelatnosti je 2.818 kuna. Najviše novih radnih mjesta u 2004. g. u čakovečkom gospodarstvu otvorili su građevinari (205) i trgovci (204), a s velikim zaostatkom slijede djelatnost prijevozništva (68) i prerađivačka industrija (59):

27


Tabela 13: Prosječan broj zaposlenih i prosječno isplaćena neto plaća po zaposlenom po gospodarskim djelatnostima (zaposleni u punom broju, plaće u kunama)

Područje djelatnostiProsječan broj zaposlenih po satima rada

Prosječna mjesečno isplaćena neto plaća po zaposlenom

2003. 2004. Indeks 2003. 2004. IndeksA Poljoprivreda, lov i šumarstvo 425 411 96,7 3.082 3.341 108,4

B Ribarstvo - - - - - -

C Rudarstvo i vađenje - - - - - -

D Prerađivačka industrija 6.644 6.703 100,9 2.709 2.818 104,0

E Opskrba strujom, plinom, vodom 227 240 105,7 4.249 4.514 106,2

F Građevinarstvo 1.661 1.866 112,3 2.428 2.595 106,9

G Trgovina na veliko i malo 2.028 2.232 110,1 2.363 2.504 106,0

H Hoteli i restorani 144 133 92,4 1.907 2.207 115,7

I Prijevoz, skladištenje i veze 243 311 128,0 3.143 2.464 78,4

J Financijsko posredovanje 34 33 97,1 3.223 3.574 110,9

K Poslovanje nekret.i iznajm. 839 878 104,6 3.031 3.408 112,4

L Javna uprava i obr., obv. soc. os. - - - - - -

M Obrazovanje 89 88 98,9 2.105 2.139 101,6

N Zdravstvena zašt. i soc. skrb 128 140 109,4 2.979 3.312 111,2

O Ostale društv., osob. usluge 270 267 98,9 2.939 3.339 113,6

Ukupno 12.732 13.302 104,5 2.682 2.818 105,1

3. 3. Poduzetnička imovina, kapital i obveze te financijsko stanje na kraju 2004. godinePoslovnu 2004. godinu poduzetnici Grada Čakovca započeli su imovinom vrijednom 5,1 milijardu kuna. Pozitivnim poslovanjem poduzetnička imovina uvećana je za 10,2 %, te je na kraju godine iznosila 5,6 milijardi kuna. Imovina čakovečkih poduzetnika čini 71 % ukupne imovine međimurskog gospodarstva. Odnos angažirane poduzetničke imovine (5,6 milijardi kuna) i ostvarenog ukupnog prihoda (5,2 milijuna kuna) upućuje na zaključak da čakovečki poduzetnici nešto slabije koriste raspoložive resursa od poduzetnika Međimurske županije, koji su sa 7,9 milijardi angažirane poduzetničke imovine ostvarili 8,2 milijarde ukupnog prihoda. Koliko su međimurski poduzetnici racionalniji u korištenju imovine od poduzetnika Republike Hrvatske pokazuje podatak da su hrvatski poduzetnici kao cjelina, korištenjem 710 milijardi kuna poduzetničke imovine, ostvarili svega 500 milijardi kuna ukupnog prihoda. Struktura poduzetničke imovine gospodarstva Grada Čakovca nešto je nepovoljnija od iste na županijskoj razini, zbog lošijeg omjera između kratkotrajne i dugotrajne imovine, na štetu kratkotrajne imovine kao likvidnijeg i, samim time, poželjnijeg oblika. Naime, dok u županijskom gospodarstvu imamo izjednačen udjel kratkotrajne i dugotrajne imovine (45,4 % prema 45,2 %), čakovečki poduzetnici imaju osjetno manji udjel kratkotrajne imovine (41,3 %) u odnosu na dugotrajnu (46,5 %), uz visok udjel gubitka iznad visine kapitala (11,6 % prema 8,8 % koliki je udjel u županijskom gospodarstvu ). U strukturi dugotrajne imovine, udjelom od 80,4 %, dominira materijalna imovina, s visokim udjelom zgrada i ostalih građevinskih objekata (62,6 %) i s vrlo niskom zastupljenošću (svega 18,2 %) postrojenja i opreme. Dodatni problem predstavlja činjenica da su postrojenja istrošena, tj. da imaju nizak stupanj funkcionalnosti. Naime, njihov stupanj otpisanosti je čak 64,7 %, dok stupanj otpisanosti zgrada i građevinskih objekata iznosi 38,1 %. Ostaje nada da će se struktura imovine donekle popraviti (u smislu veće zastupljenosti proizvodnih kapaciteta) stavljanjem u funkciju materijalne imovine u pripremi u iznosu od 228 milijuna kuna.Najveću stavku u kratkotrajnoj imovini (43,7 %) čine potraživanja od kupaca, s tendencijom povećanja. Suprotno njima, ionako skroman udjel novčanih sredstava, kao najlikvidnijeg oblika poduzetničke imovine, i nadalje se smanjuje, što upućuje na probleme likvidnosti.

28


Tabela 14: Imovina poduzetnika na kraju 2004. godine (iznosi u tisućama kuna, struktura u %)

ImovinaStanje

IndeksStruktura

31.12.2003. 31.12.2004. 31.12.2003. 31.12.2004.

a. Dugotrajna imovina i dugoročna financijska imovina

2.346.006 2.620.283 111,7 45,9 46,5

- nematerijalna imovina 15.151 17.869 117,9 0,3 0,3

- prirodna bogatstva 194.897 232.594 119,3 3,8 4,1

- materijalna imovina 1.851.028 2.107.065 113,8 36,2 37,4

- financijska imovina 284.930 262.755 92,2 5,6 4,7

b. Kratkotrajna imovina i kratkoročna financijska imovina

2.169.802 2.332.310 107,5 42,3 41,3

- zalihe 722.832 747.015 103,3 14,1 13,2

- financijska imovina 1.291.990 1.438.622 111,3 25,2 25,5

u tome: potraživanja od kupaca 920.270 1.019.768 110,8 18,0 18,1

- novac 154.980 146.673 94,6 3,0 2,6

c. Vremenska razgraničenja 28.723 34.469 120,0 0,6 0,6

d. Gubitak iznad visine kapitala 573.197 651.794 113,7 11,2 11,6

Ukupna aktiva 5.117.728 5.638.856 110,2 100,0 100,0

Za razliku od strukture poduzetničke imovine koja je nepovoljnija nego u međimurskom gospodarstvu, struktura izvora financiranja nešto je povoljnija, obzirom na veće učešće vlastitog kapitala (42,1 % kod čakovečkih poduzetnika prema 39,1 % kod međimurskih poduzetnika). Ovakva situacija je logična obzirom na činjenicu da je u Čakovcu koncentriran daleko najveći broj bivših društvenih (socijalističkih) poduzeća, koja imaju znatno povoljniju strukturu izvora financiranja, obzirom na veću zastupljenost vlastitog kapitala. Pritom, dakako, treba imati u vidu činjenicu da je značajan dio tog kapitala rezultat «papirnatog» (knjigovodstvenog) povećanja temeljem unesenih efekata revalorizacije, a ne stvarnog povećanja temeljem unesene dobiti.U odnosu na 2003. g. udjel vlastitog kapitala i rezervi se smanjuje, uz povećanje udjela dugoročnih obveza i gotovo nepromijenjen udjel kratkoročnih obveza unutar kojih se povećava značaj obveza prema dobavljačima:

Tabela 15: Kapital i obveze poduzetnika na kraju 2004. godine (iznosi u tisućama kuna, struktura u %)

Kapital i obvezeStanje Struktura

31.12.2003. 31.12.2004. Indeks 31.12.2003. 31.12.2004.Kapital i rezerve 2.228.528 2.371.568 106,4 43,5 42,1

Dugoročne obveze 738.230 896.111 121,4 14,4 15,9

Kratkoročne obveze 2.109.482 2.319.547 110,0 41,3 41,1

- u tome: obveze prema dobavljačima 952.092 1.125.579 118,2 18,6 20,0

Vremenska razgraničenja 41.488 51.630 124,4 0,8 0,9

Ukupno izvori imovine 5.117.728 5.638.856 110,2 100,0 100,0 Relativno dobra horizontalna usklađenost sredstava po likvidnosti s izvorima po ročnosti, osigurava čakovečkom gospodarstvu zadovoljavajuću financijsku stabilnost. Naime, vlastitim kapitalom i dugoročnim obvezama pokrivena je cjelokupna dugoročna imovina i gotovo 90 % vrijednosti zaliha (samo desetina zaliha, kao trajno vezanih kratkoročnih sredstava, financira iz nekvalitetnih kratkoročnih izvora).Problem nedostatnih trajnih i dugoročnih izvora financiranja, poduzetnici nadomještavaju kratkoročnim izvorima, ponajprije bankovnim kreditima, a često i pribjegavanjem nepravovremenom podmirivanju obveza prema dobavljačima, što povećava zaduženost i producira probleme s likvidnošću. Tako su na kraju poslovne 2004. godine, potraživanja od kupaca «pokrivala» 90,6 % obveza prema dobavljačima, što je lošije nego godinu dana ranije kada je stupanj pokrivenosti obveza potraživanjima bio osjetno viši, tj. iznosio je 96,7 %.Promatrano prema veličini poduzetnika, stupanj pokrivenosti obveza potraživanjima vrlo je različit. Naime, dok mali poduzetnici svojim potraživanjima pokrivaju manje od dvije trećine (6,2 %) obveza, srednji poduzetnici ih pokrivaju sa 115 %, a veliki sa 106,3 %.

29


Nadalje, veliki poduzetnici čak 60,5 % vrijednosti svoje aktive financiraju vlastitim kapitalom, srednji s 43,2 %, dok je kod malih poduzetnika udjel vlastitog kapitala vrlo skroman (17,6 %), što znači da su u najvećoj mjeri orijentirani na tuđe izvore financiranja, a vrlo čest izvor financiranja je i nepodmirivanje obveza prema dobavljačima o čemu govore gore izneseni podaci. Vrijedno je naglasiti i to da veliki poduzetnici uopće nemaju gubitka iznad visine kapitala, kod srednjih je taj gubitak simboličan (1,2 % aktive), dok je kod malih poduzetnika zabrinjavajuće visok (32,6 % aktive).

U nastavku slijedi tabela s prikazom imovine i izvora prema veličini poduzetnika: Tabela 16: Imovina, kapital i obveze poduzetnika Grada Čakovca po stanju 31. 12. 2004. (iznosi u tisućama kuna, struktura u %-tku)

IMO

VIN

A, K

API

TAL

I OB

VEZE

Uku

pno

podu

zetn

ici

Mal

i pod

uzet

nici

Sred

nji p

oduz

etni

ciVe

liki p

oduz

etni

ci31

.12.

2004

.st

rukt

ura

31.1

2.20

04.

stru

ktur

a31

.12.

2004

.st

rukt

ura

31.1

2.20

04.

stru

ktur

aI

UK

UPN

A IM

OVI

NA

5.63

8.85

610

0,0

1.95

7.16

210

0,0

1.15

6.22

7

10

0,0

2.52

5.46

610

0,0

Dug

otra

jna

imov

ina

i dug

oroč

na fi

nanc

ijska

imov

ina

2.62

0.28

346

,559

1.00

230

,258

6.71

550

,71.

442.

566

57,1

- ne

mat

erija

lna

imov

ina

17.8

690,

39.

841

0,5

1.56

40,

16.

464

0,3

- pr

irodn

a bo

gats

tva

232.

594

4,1

41.2

342,

160

.344

5,2

131.

016

5,2

- m

ater

ijaln

a im

ovin

a2.

107.

065

37,4

429.

926

22,0

415.

931

36,0

1.26

1.20

849

,9

- fin

anci

jska

imov

ina

262.

755

4,7

110.

001

5,6

108.

876

9,4

43.8

781,

7

Kra

tkot

rajn

a im

ovin

a i k

ratk

otra

j. fin

anci

jska

im

ovin

a2.

332.

310

41,3

714.

615

36,5

543.

935

47,1

1.07

3.75

842

,5

- za

lihe

747.

015

13,2

174.

666

8,9

178.

953

15,5

393.

396

15,6

- fin

anci

jska

imov

ina

1.43

8.62

225

,547

6.44

324

,434

4.68

729

,861

7.49

124

,5

(u

tom

e: p

otra

živ.

od

kupa

ca)

1.01

9.76

818

,131

1.00

215

,925

5.00

122

,145

3.76

618

,0

- no

vac

146.

673

2,6

63.5

063,

220

.295

1,8

62.8

712,

4

Vrem

ensk

a ra

zgra

niče

nja

34.4

690,

613

.460

0,7

11.8

671,

09.

142

0,4

Gub

itak

izna

d vi

sine

kap

itala

651.

794

11,6

638.

085

32,6

13.7

10

1

,2-

-

II IZ

VO

RI I

MO

VIN

E5.

638.

856

100,

01.

957.

162

100,

01.

156.

227

100

,02.

525.

466

100,

0

- ka

pita

l i re

zerv

e2.

371.

568

42,1

344.

747

17,6

499.

400

43,2

1.52

7.42

260

,5

- du

goro

čne

obve

ze89

6.11

115

,927

6.28

114

,126

4.68

022

,935

5.15

114

,1

- kr

atko

ročn

e ob

veze

2.31

9.54

741

,11.

313.

441

67,1

384.

544

33,3

621.

562

24,6

(u

tom

e: o

bvez

e pr

ema

doba

vlj.)

1.12

5.57

920

,0

477.

154

24,4

221.

751

19,2

426.

675

16,9

- vr

emen

ska

razg

rani

čenj

a51

.630

0,9

22.6

931,

27.

603

0,7

21.3

310,

8

30


Struktura imovine i izvora, te njihova međusobna usklađenost, određuju i ukupan financijski položaj poduzetnika, koji se može sagledati preko standardnih financijskih pokazatelja uobičajenih u tržišnoj teoriji i praksi.Tako su npr. pokazatelj stupnja samofinanciranja i pokazatelj financijske stabilnosti čakovečkih poduzetnika, zbog većeg udjela vlastitog kapitala u ukupnim izvorima, povoljniji od istih za gospodarstvo Međimurske županije. Nadalje, čakovečki se poduzetnici odlikuju višim iznosima aktive, temeljnog kapitala i glavnice po zaposlenom, kao i višim iznosima prihoda i dobiti po zaposlenom. No, zato su čakovečki poduzetnici zaduženiji i nelikvidniji od međimurskih poduzetnika kao cjeline:

Tabela 17: Standardni financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika Grada Čakovca i Međimurske županije po stanju na dan 31. 12. 2004.

Naziv pokazateljaUkupno poduzetnici

Grada ČakovcaUkupno poduzetnici

Međimurske županije2003. 2004. 2003. 2004.

I. Pokazatelji fin. stabilnosti, likvidnosti i zaduženosti1. Stupanj samofinanciranja, u % 43,55 42,06 40,14 39,14

2. Stupanj pokrića dug. imovine dugoročnim izvorima, u % 126,46 124,71 124,82 124,41

3. Stupanj financ. stabilnosti, u % 94,99 90,51 89,42 86,53

4. Koeficijent ubrzane likvidnosti 0,69 0,68 0,69 0,70

5. Koeficijent tekuće likvidnosti 1,03 1,01 1,07 1,06

6. Faktor zaduženosti, u godinama 7,60 7,60 6,80 7,10

II. Pokazatelji obrtaja i dana vezivanja1. Koef. obrtaja ukupne imovine 1,05 1,04 1,16 1,14

2. Koef. obrtaja kratkotr. imovine 2,20 2,21 2,31 2,29

3. Vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja, u danima - 92,28 - 103,55

III. Pokazatelji uspješnosti Poslovanja1. Rentabilnost prometa, u % 3,23 3,45 3,24 3,13

2. Rentabilnost ukupne imovine, % 3,38 3,58 3,76 3,57

3. Rentabilnost vlast. kapitala, u % 6,90 7,52 8,59 8,33

IV. Pokazatelji po zaposlenom1. Ukupni prihodi po zaposl., u kn 374.159 388.245 352.563 365.208

2. Prihodi od prodaje po zap. u kn 347.434 359.174 330.914 339.969

3. Ukupno rashodi po zaposl., u kn 375.719 385.182 350.190 360.875

4. Dobit prije oporezivanja i obračuna kamata (EBIT), u kn 16.961 18.368 15.690 16.057

5. Dobit prije oporezivanja po zaposl., u kn 12.077 13.404 11.430 11.444

6. Dobit nakon oporezivanja po zaposlenom, u kn 11.700 9.530 9.743 10.299

7. Ukupna sredstva (aktiva) po zaposlenom, u kn 374.911 303.651 320.352 356.938

8. Upisani temeljni kapital po zaposlenom, u kn 122.603 91.477 92.500 121.646

9. Glavnica po zaposlenom, u kn 153.605 157.145 117.856 122.297

31


Tabela 18: Struktura obrtnika Grada Čakovca prema prijavljenim djelatnostima

Redni broj Djelatnost Grad Čakovec01. PROIZVODNO OBRTNIŠTVO 236

proizvodnja tekstila 61

proizvodnja od drveta 14

proizvodnja proizvoda od metala 53

proizvodnje električne opreme 17

proizvodnja od gume i plastike 18

proizvodnja hrane i pića 22

proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 17

ostale proizvodne djelatnosti 34

02. GRAĐEVINARSTVO 120

03. TRGOVINA NA MALO 182

04. UGOSTITELJSTVO 71

05. PROMET 55

06. POPRAVAK MOTORNIH VOZILA 15

07. POPRAVAK PREDMETA ZA OSOBNU UPOTREBU I KUĆANSTVO 30

08. OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI (frizeri, cvjećari) 71

09. POLJOPRIVREDA 31

Aktivnih ukupno 650Privremene obustave 23

UKUPNO 673

Izvor: Hrvatska obrtnička komora Obrtnička komora Međimurske županije - 18.01.2005.god.

Napomena: Broj radnika kod obrtnika ne možemo dati jer o tome mi nemamo podatke, a teško da će Vam ga itko dati posebno za zaposlene kod obrtnika. Naša je procjena da prosječno svaki obrtnik zapošljava oko 1,4 radnika (za Međimurje), s time da je to u Gradu Čakovcu ipak nešto više.Ukupan broj obrtnika prema djelatnostima je veći od ukupnog broja obrtnika, jer većina ima više djelatnosti. - citat sa dopisa dobivenog od Hrvatske obrtničke komore - Obrtničke komore Međimurske županije.

32


PRILOG 6 Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Čakovca

Izvod je pripremljen za Radnu skupinu i stručne grupe za strateško planiranje gospodarskog razvoja Grada Čakovca, kao radna informacija prilikom utvrđivanja strateških programa.

Potrebno je uvažavati činjenicu, da je Plan usvojen u 2000. godini.

Značaj i posebnosti predviđene u Prostornom planu uređenja Grada Čakovca za gospodarske sustave i društvene djelatnosti u odnosu na prostor Grada Čakovca

1. Industrija i rudarstvo• Prestati težiti na razvijanju bazične teške industrije (velika potrošnja energije, nekvalificirana radna snaga, zagađivanje okoliša, nedovoljno veliko tržište, nerentabilnost).• Dati prednost razvijanju onih industrija koje koriste komparativne prednosti područja (položaj, prirodne resurse – sirovine, sposobne radnike, tržište, kapital, tradiciju, znanje i drugo).• Disperzija manjih jedinica s ciljem odterećivanja nekih područja i aktiviranjem do sada neiskorištenih mogućnosti integriranja u strukture naselja.• Pri otvaranju rudarskih pogona treba voditi računa o potrebama tržišta za tom sirovinom, te uklapanje rudarske aktivnosti u gospodarske prostorne planove države i jedinice lokalne samouprave i uprave.• Potrebno je mnogo više pozornosti posvećivati uređenu prostora nakon završetka eksploatacije – sanacija.• Valja izmjestiti proizvodne pogone iz uže urbane jezgre Čakovca u predviđene veće gospodarske zone (Čakovec – istok), te ih prenamijeniti u sadržaje primjerenije urbanom okruženju.• Obzirom na značajnu izgradnju velikih prometnih sustava (autocesta) u neposrednoj blizini javlja se povećana potreba za otvaranjem eksploatacijskih polja šljunka i pijeska. Kako se ove eksploatacije pojavljuju upravo na dijelu područja Grada Čakovca koje je osjetljivo obzirom na krajobrazne vrijednosti, vrijedno poljoprivredno zemljište i rezerve podzemne kvalitetne vode, nužno je najstrožim mjerama spriječiti nekontroliranu daljnju eksploataciju, a postojeća polja sanirati.• Posebno mjesto u industrijskim djelatnostima Grada Čakovca zauzima graditeljstvo. Na početku je bilo zasnivano na tradiciji graditeljskog umijeća, a kasnije primjenom suvremenih tehnologija, postalo je 70-ih i početkom 80-tih godina 20. st. uz poljoprivredu najvažnija djelatnost u Gradu Čakovcu. Završetkom Domovinskog rata, pokretanjem obnove i razvitka nastradalih područja, te izgradnjom primarne infrastrukture (autocesta Goričan – Zagreb – Rijeka) obnavlja se ukupni privredni rast gospodarskih segmenata, a napose graditeljstva.

2. Poljodjestvo• Osnovni bi cilj u budućnosti trebao biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljodjelsku svrhu, usklađivanjem svih interesa u prostoru.• Smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe.• Jače afirmirati stočarsku proizvodnju u ponudi poljodjelske proizvodnje.• Sanirati površinske kopove i privesti ih novoj namjeni nakon eksploatacije.• Osnovni cilj politike u poljodjelstvu je razvijanje suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva, te ostvarivanje poljodjelskih proizvoda na način da se u najvećoj mjeri zaštite prirodni potencijali zemlje.• Trenutačno neobrađene i zapuštene poljodjelske površine privesti njihovoj svrsi.• Poticati i provoditi komasaciju i melioraciju poljoprivrednog zemljišta.

33


• Stočarstvo i peradarstvo je značajna grana poljoprivrede kako u cijeloj županiji, tako i na području Grada Čakovca. Značajnije stočarske farme (tovilišta) locirane su južno od Totovca (dvije) na prostoru od oko 9.0 ha, odnosno sa oko 22.500 m2 zatvorenog prostora, zatim fazanerija sa veterinarskom stanicom veličine oko 5,8 ha i svinjogojska farma površine 11,5 ha u industrijskoj zoni «Istok» u Čakovcu, te farma u neposrednoj blizini uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.• Konjogojstvo ima dugotrajnu tradiciju u Međimurju. Iz turističkih i tradicionalnih razloga nužno je održati autohtonu pasminu međimurskog konja.

3. Turizam• Ojačati i kvalitetnim programima obogatiti turizam gradova i sadržaje na glavnim prometnim pravcima kao tranzitni turizam.• Snažnije afirmirati razvitak seoskog turizma.• Razvoj turizma integrirati s revitalizacijom kulturnog identiteta (stari grad).• Turistički aktivirati područja pod posebnom namjenom (vrijedni dijelovi prirodne baštine).• Afirmirati lovstvo i ribolovstvo, te ostale športske aktivnosti (vodeni športovi i kupališta) u sklopu turističke ponude.• Uvažavajući neke od odrednica projekta županijskog odbora za turizam, te sagledavajući realne mogućnosti turističke ponude Grada Čakovca ovim Prostornim planom predloženo je jače afirmiranje seoskog turizma. Ovim planom omogućuje se izgradnja zahvata u prostoru u svrhu obavljanja seoskog turizma, kako unutar građevinskog, tako i izvan građevinskog područja pod posebnim uvjetima određenih odredbama za provođenje. Područja vrijednih prirodnih krajolika, park šume, objekata graditeljske baštine, te športsko-rekreacijske zone i lovstvo valja turistički aktivirati. Kao najznačajnija turistička točka Grada Čakovca je sama gradska jezgra Čakovca. Osim nje tu se pojavljuje i turistički zanimljivo područje južnog dijela Grada, uz akumulacijsko jezero, gdje se nalaze ili su predviđeni mnogobrojni športsko-rekreacijski kompleksi (kupališta, tenis centri, športovi na vodi – marina), te područja predviđena za lovstvo i uzgajalište divljači.

4. Šumarstvo• Održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, te održati i povećati pošumljena područja.• Stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih i rubnih gradskih i seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji.

5. Vodnogospodarski sustav• Među najugroženijim dionicama vodotoka od zagađenja je Trnava nizvodno od Čakovca. • Sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja podzemnih voda visoke kakvoće.• Održavati visoku kvalitetu pitke vode crpilišta Nedelišće povećanjem zaštitne zone uz primjenu strogog režima zaštite.• Omogućiti izgradnju privrednih i športskih ribnjaka u brdskom području i uređenjem bivših šljunčara u nizinskom području. • Osigurati uvjete za izgradnju ribnjaka u zoni bližoj akumulacijskom jezeru HE Čakovec radi iskorištenja bivših dravskih rukavaca sa stalno dotičućim procjednim vodama ili korištenjem voda iz akumulacije.• Omogućiti iskorištenje vodnog potencijala akumulacije HE Čakovec za navodnjavanje poljoprivrednih površina u bližem okolišu akumulacije.• Na čakovečki uređaj za pročišćavanje dovesti otpadne vode svih okolnih naselja izgrađujući pritom sabirne i transportne kolektore i mrežu kanalizacije tih naselja.• Težiti izgradnji internih (zasebnih ) uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u industrijskim pogonima do nivoa standarda otpadnih voda domaćinstava.

34


6. Prometni sustav• Modernizacija i povećanje željezničkog prometa, bez bitnijeg zadiranja za novim prostorom može se postići kapitalnim remontom željezničkih pruga, ispravljanjem nepovoljnih prometnih karakteristika, produljenjem stanica, intenzivnom rekonstrukcijom, dogradnjom postrojenja za integralni promet.• Predviđena riječna luka na Dravi kod Varaždina.• Uz svrhu brže i kvalitetnije izgradnje kabelske mreže potrebno je redefinirati odnos prometne infrastrukture, te osigurati koridore uz ceste i željezničke pruge.• Omogućiti povezivanje prometnog sustava Grada u prometni sustav Županije, te povezivanje s Varaždinom i Varaždinskom županijom.• Predvidjeti izgradnju brzih cesta na glavnim prometnim smjerovima, Ormož-Goričan i autocesta – Mursko Središće, tako da služe ujedno kao i obilaznice Čakovca.

7. Zaštita graditeljske i prirodne baštine• Poticanje istraživanja graditeljske baštine, a osobito arheoloških zona i lokaliteta na područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukture i određenih djelatnosti.• Zaštićena područja bi trebala postati žarištem novih ruralnih strategija spajajući očuvanje prirode s obnovom tradicionalnog seoskog gospodarstva, uključivanjem ekoturizma.• U području posebnih obilježja rijeke Drave koji se odnosi na krajnji južni predio Grada Čakovca i obuhvaća prostor do županijske ceste Ž-2020 i lokalne ceste L-20033, unutar vrlo ograničenog raspoloživog područja razgraničiti namjenu i korištenje, odnosno rekreaciju uz vodu i na vodi (šport i rekreacija) i zaštitu prirodne baštine (šume i riječni rukavci).• Spriječiti svaku vrstu radnji koje bi mogle neposredno ili posredno promijeniti svojstvo, oblik, značenje ili izgled spomenika kulturne baštine, a time umanjiti i njegovu vrijednost.

8. Zaštita okoliša i krajolika• Korisnike trasa infrastrukture treba usmjeravati u zajedničke koridore, pažljivo trasiranje u prirodno osjetljivim područjima vodeći računa o vizualnom identitetu i vrijednostima krajolika i isključiti ih iz zona koje su pod režimom zaštite prirode.• Izbor lokacija i tehnologija uređaja za trajno odlaganje otpada treba biti u funkciji zaštite i racionalnog korištenja prostora.• Treba provjeriti koncept daljnjeg krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja, ponovno otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj mjeri poštovati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora.• Izbjegavati svaki zahvat koji ima štetan učinak na biološku raznolikost, te očuvati prirodni genetski sklad i sklad prirodnih zajednica, živih organizama i neživih tvari.• Obzirom da je Čakovec (industrija i koncentracija stanovništva) najveći izvor otpada u županiji, valja predvidjeti moguću lokaciju za prikupljanje, odlaganje i skladištenje, kako komunalnog, tako i posebnog i opasnog otpada na razini županije i njegovoj blizini.• Sanirati postojeće odlagalište otpada sjeverno od Totovca.• Sanirati napuštena eksploatacijska polja šljunka, te one koje su sada u funkciji, nakon prestanka eksploatacije na njima.

35


Tabela: Prikaz rasporeda korištenja površina Grada Čakovca

R.br. Grad ČakovecUkupno (ha) % od površine Grada

podzbroj ukupno podzbroj ukupno

1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1.853,30 25,40izgrađeni dio građevinskog područja 1.254,20 0 17,20 0

neizgrađeni dio građevinskog područja 599,10 0 8,20 0

2. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA 0 138,50 0 1,90gospodarska namjena (proizvodna i poslovna) 6,80 0 0,10 0

eksploatacijsko polje 65,70 0 0,90 0

športsko-rekreacijska namjena 66,00 0 0,90 0

3. POLJOPRIVRENE POVRŠINE 0 3.818,80 0 52,30osobito vrijedno obradivo tlo 2.911,40 0 39,90 0

vrijedno obradivo tlo 917,40 0 12,40 0

4. ŠUMSKE POVRŠINE 0 611,20 0 8,40zaštitne 588,10 0 8,00 0

posebne namjene 23,10 0 0,40 0

5. OSTALE POLJOPRIV. I ŠUM. POVRŠINE 231,60 231,60 3,20 3,206. VODNE POVRŠINE 0 358,30 0 4,90

vodotoci 25,60 0 0,40 0

akumulacija hidroelektrane 285,00 0 3,90 0

retencija 47,70 0 0,60 0

ribnjak 3,60 0 0,00 0

7. OSTALE POVRŠINE 0 285,30 0 3,90površine infrastrukturnih sustava 268,30 0 3,70 0

groblja 17,00 0 0,20 0

GRAD UKUPNO 7.310,60 7.297,00 100,00 100,00

Izvod sačinjen iz Prostornog plana uređenja Grada Čakovca.

36


PRILOG 7

Prijedlozi građana po objavljenom pozivu na sudjelovanje u izradi vizije grada Čakovca

37


38


39


40


41


42


43


44


45


46


47


48


49


50


51


PRILOG 8

Ključne riječi strateških pitanja kao polazište za strukturiranje strateških prioriteta i provedbenih mjeraKljučnim riječima strateških pitanja izražava se neko stanje za koje se smatra da ga je potrebno uzeti u obzir prilikom iznalaženja strateškog djelovanja za ostvarivanje vizije. To može biti naznaka za vidljiv problem ili vidljivu potrebu ili nedostatno stanje koje je potrebno promijeniti i zavisno od toga dali je izrečeni sadržaj uzrok ili posljedica iznalaze se strateška usmjerenja u formi strateškog prioriteta i provedbene mjere. U nastavku je pregled strateških pitanja koje je oformila Radna skupina i dodatno utvrdili Stručni timovi zbog razumijevanja postavljenih strateških prioriteta i provedbenih mjera. Odabrana strateška pitanja poslužit će još u daljnjoj razradi provedbenih mjera u planske aktivnosti. Ključne riječi poredane su po redoslijedu strateških prioriteta u koje su uključeni sadržaji na koje upućuju ključne riječi.

Prioritet br. Ključna riječ strateškog pitanjaPrioritet 1.1. Suradnja u razvoju gospodarskih aktivnostiMjera 1.1.1. ◦ Radna skupina stoji na stanovištu da tradicionalne djelatnosti kao što su

graditeljstvo, metalna industrija, proizvodnja hrane i mlinarstvo i mesna industrija mogu biti oslonac jačanju cjelokupnog, a posebno malog i srednjeg poduzetništva i nositelj razvoja klastera◦ Daljnji razvoj tradicionalnih zanimanja – graditeljstvo◦ Jaki gospodarski subjekti okupljaju i razvijaju male poduzetnike◦ Strateški plan je priručnik političkoj vlasti za promociju nosioca razvoja u gospodarstvu

Mjera 1.1.2. ◦ Tradicionalni nastavak razvoja malih obiteljskih tvrtki i obrta◦ Uslužne djelatnosti i obrti doprinose zapošljavanju◦ Grad malih i srednjih gospodarstvenika◦ Plan razvoja gospodarstva uključuje poticajne mjere razvoja obrtništva i stimulira tradicionalne obrte i zanate

Mjera 1.1.3. ◦ Razvoj klastera podiže konkurentnost gospodarstva i podržavanje potpornim mjerama Vlade Republike Hrvatske

Mjera 1.1.4. ◦ Radno intenzivne djelatnosti aktivni su sudionici zapošljavanja. Globalna kretanja na svjetskom tržištu mogu prouzročiti poteškoće i nestabilnosti u tim djelatnostima i pad zaposlenosti

Mjera 1.1.5. ◦ Privlačenje znanje-intenzivne i kapital-intenzivne industrije u Čakovec (visoke tehnologije, softver, biotehnološki laboratoriji)◦ Poticati visoko profitne djelatnosti i razvoj visoke tehnologije, informatike, elektronike, graditeljstva◦ Razvoj novih tehnologija je osnov za okupljanje i razvoj mladih i stručnih kadrova

52


Prioritet 1.2. Stvaranje preduvjeta za razvoj poduzetničkih aktivnosti Mjera 1.2.1.Mjera 1.2.2.

◦ Industrija izdvojena u zone◦ Industrija maknuta iz centra Grada i prostora za stanovanje◦ Poduzetništvo se zadržava na prostoru Grada u uređenim zonama◦ Za gospodarske aktivnosti osigurano je brzo dobivanje lokacijske i građevinske dozvole◦ Uređene industrijske zone osnova su zaštite okoliša◦ Vodi se briga o poticanju čistih industrija i tehnologija◦ Čistoća i zelenilo u Gradu i industrija van Grada stalni su prioriteti◦ Poticaji i stimulacije Grada čine doprinos razvoju poduzetničke klime i zapošljavanju ◦ Pomoć poduzetnicima početnicima i odgovarajuće potpore poduzetnicima u poteškoćama◦ Više pažnje razvoju obrtništva◦ Gospodarstvo prilikom investicijskog ulaganja koristi olakšice

Prioritet 2.1. Poticaji i potpore razvoju turističke djelatnostiMjera 2.1.1.Mjera 2.1.2.Mjera 2.1.3.

◦ Promijenjena struktura gospodarstva razvojem turizma◦ Turizam doprinosi pojačanom zapošljavanju◦ Visoka razina ugostiteljske turističke ponude◦ Čakovec je turistička destinacija i kulturno središte Županije◦ Turizam ima golemu važnost za gospodarski razvoj Grada◦ Gradska četvrt «Mala Europa» bitan je sadržaj turističke ponude◦ Turistička djelatnost temeljena je na očuvanju prošlosti i tradiciji◦ Njegovanje tradicije i kulture◦ Očuvana tradicija Međimurskog proštenja◦ Poticanje organiziranja manifestacija i programa sa brendovima Čakovca i na području kulture, sporta i kulturne baštine Grada◦ Iznalaziti nove sadržaje turističke ponude◦ Razmotriti osnivanje turističke zone Čakovec oslonjeno na projekt «Međimurje u malom»◦ Nedostaje viša razina ugostiteljske i turističke ponude

Prioritet 2.2. Razvoj turistički usmjerenog poljodjelstvaMjera 2.2.1.Mjera 2.2.2.Mjera 2.2.3.Mjera 2.2.4.

◦ Prerada poljoprivrednih proizvoda ima veliki doprinos u zapošljavanju◦ Razvijena djelatnost vinarstva◦ Očuvana autohtona pasmina Međimurskog konja ◦ Mala poljoprivreda kao strateški prioritet◦ Koristiti poticajne mjere vlade RH i predpristupnih fondova EU za razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje i prerade◦ Stimulirati pojavu organizatora poljoprivredne proizvodnje na komercijalnom principu

53


Prioritet 2.3. Uređeni prostori u funkciji turizmaMjera 2.3.1.Mjera 2.3.2.Mjera 2.3.3.Mjera 2.3.4.

◦ Revitalizacija Starog grada. Stari grad Čakovec je neiskorišteni potencijal◦ Uređenje stare kulturne baštine Grada, uređenje parka i Starog grada◦ Grad sa sačuvanim kulturnim identitetom i europskom orijentacijom◦ Grad vezuelno ugodan i povijesno interesantan◦ Grad Zrinskih – izlet u prošlost◦ Centar grada Čakovca = ambijentalni prostor i u tom duhu potrebno ga je uređivati◦ Uređivati fasade u središtu grada Čakovca◦ Izmještanje MTČ-a iz gradskog središta◦ Čistoća i zelenilo u Gradu i industrija van Grada stalni su prioriteti◦ Uređenje parkirnog prostora, zelenila, vanjskih bazena, umjetni led◦ Provodi se stalna briga na edukaciji građana o potrebi očuvanja okoline◦ Visoka čistoća, zelenilo i uređenost javnih površina bitne su sastavnice brige građana i odgovornih na cijelom prostoru Grada Čakovca◦ Vraćen je biološki minimum Trnavi◦ Uređene vodene oaze u Čakovcu◦ Vodne površine uz Dravu i u Totovcu koriste se za razvoj turističke ponude◦ Čakovec je središte novih sportova i zanemarenih tradicijskih sportova – Čakovec je «Atena nove olimpijade»◦ Grad raspolaže sa neiskorištenim prirodnim resursima pogodnim za turističku ponudu◦ Planirati polivalentni sportsko-rekreativni prostor u Globetki

Prioritet 3.1. Unaprijediti sustav obrazovanjaMjera 3.1.1.Mjera 3.1.2.Mjera 3.1.3.Mjera 3.1.4.

◦ Djelatnosti naznačene kao tradicionalni nosioci razvoja trebale bi biti osnov za usmjeravanje srednje školskog obrazovanja čime bi se osiguravali potrebni kadrovi, a kandidati u obrazovanju bili bi usmjereni na zvanja koja im daju sigurniju budućnost.◦ Puna pažnja posvećena je obrazovanju i razvoju visokoškolskih ustanova◦ Interes za razvoj znanosti i obrazovanja u stalnom je porastu i sukladno tome Grad organizira uvjete za formalno i neformalno obrazovanje ◦ Malo učešće visokostručnih kadrova u strukturi zaposlenih u gospodarstvu◦ Nedostaju srednje stručni kadrovi u proizvodnim zanimanjima◦ Obrazovni sustav prilagoditi potrebama gospodarstva

Prioritet 3.2. Gospodarstvo ulaže u razvoj obrazovnog sustava, osiguranja kadrova i znanstvena istraživanjaMjera 3.2.1.Mjera 3.2.2.Mjera 3.2.3.

◦ Uvođenje stimulativnih kriterija za djelatnosti ili gospodarske subjekte koji samostalno ulažu u razvoj kadrova◦ Osobna primanja u deficitarnim zanimanjima u gospodarstvu usmjeravati na stimulativni nivo◦ Osnovane su istraživačke institucije i tehnološki park◦ Niski osobni dohoci su polazni problem osiguranja kadrova◦ Mlade i stručne kadrove privući i zadržati u Gradu Čakovcu

54


Prioritet 3.3. Obrazovanje i socijalizacija RomaMjera 3.3.1.Mjera 3.3.2.Mjera 3.3.3.

◦ Negativan stav Roma prema obrazovanju i hrvatskom jeziku◦ Neizgrađen stav prema radu◦ Socijalizaciju Roma treba započeti odgojem djece predškolskog uzrasta◦ Sposobnim Romima pružiti priliku zaposlenja u javnim ustanovama koje pružaju usluge Romima

Prioritet 4.1. Zaštita okoliša i gospodarenje otpadom, Prioritet 4.2. Infrastruktura u funkciji gospodarstva i građana, Prioritet 4.3. Interaktivan odnos sa sustavom prostornih planova

◦ Organizirano kvalitetno gospodarenje otpadom◦ Razvijena infrastruktura dobra je osnova za daljnji razvoj◦ Izgradnja kanalizacijskog sustava važan je doprinos razvoju gospodarstva◦ Interna prometna infrastruktura i prometna povezanost Grada i njegove okoline uređeni su na zadovoljstvo gospodarstvenika i građana◦ Riješeni su sadržaji za parkirališta i sigurnih željezničkih prijelaza ◦ U komunalnom sagledavanju prvenstveno u prometnoj infrastrukturi potrebno je usmjeravati jaču povezanost središta mjesta Čakovca i njegovog tzv. Juga koji čini značajnu komponentu u razvoju Grada Čakovca◦ Razvoj komunalne, prometne i ostale infrastrukture provodi se usklađeno sa usmjerenjima i okvirima iz PPUG Čakovec◦ Nema jedinstvenog sistema brige o održavanju nerazvrstanih cesta

5.1. Razvoj međusektorske suradnje, 5.2. Suradnja sa susjednim regijama

◦ Čakovec je Grad sretnih i zadovoljnih ljudi◦ Grad po mjeri čovjeka◦ Udruženim snagama sa različitih područja svaka vizija postaje realnost◦ Aktualna suradnja sa razvijenim gradovima Republike Hrvatske i Europe◦ Preduvjet razvoja je zajednički pristup rješavanju problema◦ Više kontakata može poboljšati poslovnu klimu◦ Čakovec je središte suradnje susjednih država Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske i odgovarajući prevoditeljski centar◦ Poštovati obvezu Grada da daje odgovor na pismene oblike komunikacije◦ Snažna interakcija predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog života

U Čakovcu, svibanj 2005.

Radna skupina i Stručni timovi

55


Pregled ključnih riječi za izradu:- teksta o viziji Grada- SWOT analize- Strateških pitanjaIzvod iz najbitnijih sadržaja koje su radne grupe na drugoj radionici 15.12. 2004. godine naznačile kao bitne za budući razvoj Grada Čakovca. Sadržaji su izvod iz radnih materijala:

a/ Iz prijedloga radnih grupa sa prve radionice o bitnim sadržajima za Grad Čakovecb/ Iz Ankete o viziji gospodarskog stanja Grada Čakovcac/ Iz Ankete o poslovnoj klimi u Gradu Čakovcud/ Iz Ankete poduzetnika o gospodarskom stanjue/ Iz tekstova prijedloga građana povodom Javnog oglasa

Stupac «broj bodova» u prikazanim tabelama predstavlja broj «danih glasova» tom sadržaju od strane sudionika Radne skupine. Ako je naznačen broj bodova 7, to znači da 7 sudionika Radne skupine smatra da je to bitan sadržaj čiju problematiku treba uvažavati pri daljnjoj razradi Strateškog plana.

Čakovec, siječanj 2005. a/ Iz prijedloga radnih grupa sa prve radionice o bitnim sadržajima za Grad Čakovec1. Što je to u gradu Čakovcu dobro i to kao strateško usmjerenje treba i dalje razvijati i podržavati?Opis broj bodovaPrecizno planiranje infrastrukture .............................................................................................4Koristiti postojeće ljudske resurse ............................................................................................5Uskladiti aktivnosti s generalnim urbanističkim planom ...........................................................5Planiranu i izdvojenu industrijsku zonu Grada .........................................................................7Njegovanje tradicije, kulture i sporta ........................................................................................5Dobro usmjeren infrastrukturni razvoj (pročistači, otpad i dr.) ..................................................7Ulaganje u cestovnu infrastrukturu ...........................................................................................6Razvijena infrastruktura – dobra osnova za daljnji razvoj ........................................................9Urbanističko planiranje kvalitetno riješeno ...............................................................................5Sortiranje i prikupljanje otpada – gospodarenje otpadom ........................................................7

2. Što treba uvesti novo u gradu Čakovcu da se pojača razvoj gospodarstva i Grada?Opis broj bodovaOsmisliti karakteristične brendove za grad Čakovec ..............................................................13Razvijanje bescarinskih zona ...................................................................................................3Kvalitetnije i racionalnije korištenje energenata .......................................................................1Formiranje visokoškolskih ustanova .......................................................................................10Prilagodba srednjoškolskog obrazovanja potrebama lokalne zajednice ..................................8Insistirati na čišćim industrijama i tehnologijama ......................................................................5Razvijati gospodarstvo sa što manje štetnih utjecaja, ugradnja povijesnih vrijednosti i povijesnih osoba u turističku ponudu ....................................5Izraditi i usvojiti strateški plan razvoja iskoristiti kvalitetnije prostor .........................................5Podići nivo obrazovanja, organizirati veleučilište ...................................................................10Promijeniti strukturu gospodarstva, poticati razvoj turizma ......................................................7

56


3. Što je to sada u gradu Čakovcu, što smeta razvoju Grada i u daljnjoj fazi treba otkloniti - neutralizirati?Opis ........................................................................................................................broj bodovaKvalitetno osmisliti iskoristivu infrastrukturu, smanjiti administrativne prepreke ......................6Kvalitetno osmisliti poslovne objekte koji više nemaju značaj ..................................................5Što više smanjiti administrativne prepreke .............................................................................10Micanje industrije iz strogog centra Grada ...............................................................................5Revitalizacija Starog Grada ....................................................................................................11Problem bespravne gradnje (pravno legalizirati) ......................................................................1Stvarati pozitivno ozračje .........................................................................................................7Pomoć u stručnom osposobljavanju u istraživačkom novinarstvu ...........................................0Otkloniti industrijske zone iz Grada, preostale dijelove ............................................................2Završiti obnovu Starog grada Zrinski kao osnovu za razvoj turizma, maknuti politiku iz gospodarstva ..........................................................................................................................10Nedostatak razvojnih planova za malo i srednje poduzetništvo koje seli na druga područja ...9Davanje suglasnosti stranim trgovačkim lancima – favoriziranje istih koristeći najbolje terene nekontrolirano. ..........................................................................................................................4

b/ Iz Ankete o viziji gospodarskog stanja Grada ČakovcaOdgovori u Anketi temeljili su se na slijedećem zajedničkom pitanju:Zamislite što biste željeli imati u svom Gradu i kakvim biste ga željeli vidjeti nakon 5 do 10 godina uspješnoga gospodarskog razvitka:

• Koje su najvažnije gospodarske aktivnosti u Vašem Gradu u budućem razdoblju?Sadržaj ....................................................................................................................broj bodovaRješenje plana razvoja na prvom mjestu, stvoriti moderan Grad .............................................7Privlačenje znanje-intenzivne i kapital-intenzivne industrije u Čakovec (visoke tehnologije, softver, biotehnološki laboratoriji) ...........................................................12Osigurati prostor za buduće gospodarske aktivnosti, brzo dobivanje lokacije, građevinske dozvole; oslobađanje raznih pristojbi .............................7Okupiti uspješna poduzeća i razviti – proširiti dobre gosp. cjeline, razviti turizam, sport .........5Iz dopunskih anketaGradnja stanova – program POS; izgradnja kanalizacijskog sustava; uređenje pješačke zoneTurizam, ekološki programi, daljnji razvoj tradicionalnih zanimanja (graditeljstvo)Zapošljavanje mladih obrazovnih ljudi, osnivanje istraživačke institucije, otvaranje tehnološkog parka, potencirati visoko profitne djelatnosti i razvoj visoke tehnologije.

• Koje djelatnosti mogu najkvalitetnije doprinijeti zapošljavanju građana?Sadržaj ....................................................................................................................broj bodovaMetalna djelatnost, građevinarstvo, vinarstvo; informatička djelatnost ....................................8Poticaji i stimulacije Grada u poreznom smislu, čime se doprinosi razvoju poduzetničke klime, a time i zapošljavanju .....................................7Proizvodnja i turizam ................................................................................................................6Proizvodnja uslužna i prerađivačka i obrt .................................................................................7Graditeljstvo – viši nivo; prehrambena industrija – proširiti proizvodnju; obrazovanje – više – visoko ....................................................................7Iz dopunskih anketaMalo gospodarstvo tj. i daljnji razvitak «malih» i obiteljskih tvrtkiHotelijersko – turistička, industrijska prerada poljoprivrednih proizvoda, graditeljstvo, informatika, elektronika .........................................................................................

• Što bi u komunalnom i prostornom uređenju Grada građane moglo najviše interesirati?Sadržaj ....................................................................................................................broj bodovaUređenje parkirnog prostora, više zelenih pojasa, vanjski bazeni, umjetni led ......................10Promjena mramornih ploča u Gradu; uređenje stare kulturne baštine Grada;

57


uređenje parka i rasvjete cijelog Grada; veća prometna povezanost Grada i okoline – javni gradski prijevoz ..................................................................................12Razvrstavanje otpada, komunikacijska infrastruktura, kvalitetnije upravljanje prometom ........8Iz dopunskih anketaRješenje odvodnje i kanalizacije; više parkirališta; rješenje željezničkih prelaza.Revitalizacija Starog grada, rekonstrukcija ploča u centru, daljnje uvođenje čistih tehnologija.Rješavanje prometne infrastrukture Grada, rješavanje pitanja deponija, veletržnica

• Što mislite o stanju zaštite okoliša na prostoru Vašeg Grada, kakav on mora biti?Sadržaj ....................................................................................................................broj bodovaNedovoljno širenje zelenog cvjetnog pojasa, centar urediti na način da ima više topline i domaćeg “štiha” ................................................. 11Čistoća i zelenilo u Gradu, a industrijske zone van Grada .......................................................9Smatra se dobra ali treba riješiti divlje deponije smeća ...........................................................4Riješiti problem mirisa – pročistač farme; posvetiti pažnju ostalim zagađivačima – buka, svjetlo... ........................................................ 11Iz dopunskih anketaPoraditi na edukaciji i uvođenju čistih tehnologija

• Kakvu sliku Grada bi mogli imati posjetitelji i turisti grada Čakovca?Sadržaj ....................................................................................................................broj bodovaNedovoljan broj kulturnih priredbi; nefunkcionalna i skromna knjižnica ...................................6Tako dugo dok se ne sredi Stari Grad; jako slabo u Starom Gradu bi se trebali otvoriti takvi sadržaji da bi on sam sebe financirano, npr. exkluzivni hotel .........10Lijep mali gradić kojem fali uređenje zelenih površina, premala ponuda autohtonih sadržaja i problem parkirnih mjesta ...........................................10Grad sa sređeni izgledom identitetom srednje europskog grada, obrtnika i zadovoljnih građana, uređenih pročelja i razvijenog malog gospodarstva ...............7Mali gradić, visoko-tehnološki orijentiran sa sačuvanim kulturnim identitetom i europskom orijentacijom .........................................................................................................6Čisti, održavan, grad sa povijesnim vrijednostima ...................................................................4Urbanistički uređen, odan tradiciji, čist, uredan, moderan europski grad ............................... 11Iz dopunskih anketaNedostaje viša razina ugostiteljske i turističke ponude• Pokušajte sa dvije do tri ključne riječi izraziti budući identitet grada Čakovca!Sadržaj ....................................................................................................................broj bodovaVeleučilište; čistoća i urednost; dobronamjernost građana prema došljacima (dotepencima) ...................................................7Grad Zrinskih i Frankopana, malih i srednjih gospodarstvenika, sporta za sve, te kulturno središte Međimurja ..........................................................................7Grad ekologije, dječjeg smijeha i sretnih ljudi ..........................................................................7Grad bogate prošlosti, perspektivne budućnosti, skromnih i vrijednih ljudi ..............................8Iz dopunskih anketaGrad po mjeri čovjeka – isti/stari slogan kojega je počeo svojatati Varaždin (?!?).Grad – srce Međimurja s mnogo dobrih ali za sada nepoznatih sadržaja.Urbano dobro riješen, turistička destinacija (grad Zrinski), kulturno središte Županije

• Dodajte Vaše slobodno razmišljanje o viziji grada Čakovca!Sadržaj ....................................................................................................................broj bodovaVeća ekološka svijest građana, uređenje dječjih igrališta i vrtića, više radnih mjesta kroz industriju (otvoriti, a ne zatvarati tvornice); više kulturnih manifestacija i bolja organiziranost ....................................................................7Čisti, ekološki sređen, vizualno ugodan, povijesno interesantan ...........................................13Iz dopunskih anketaUdruženim snagama sa različitih područja svaka vizija postaje realnost

58


c/ Iz Ankete o poslovnoj klimi u Gradu Čakovcu1. Koje su tri najpozitivnije stvari vezane za Grad kao mjesto za vođenje poslova?Sadržaj ....................................................................................................................broj bodovaPokazivanje interesa za razvoj znanosti i obrazovanja; ulaganje u projekte zaštite okoliša; rješavanje problema prometne problematike ...................5Infrastruktura (razvijena); zemljopisni položaj (dobar); mogućnost širenja (zbog potreba) jer je to sigurno grad poduzetnih ljudi, sa razvijenim poduzetničkim duhom ...6Dobra prometna povezanost; lokacija u odnosu na Međimurje; prostorna uređenost ...........10

2. Koje su tri najnegativnije stvari vezane za Grad kao mjesto za vođenje poslova?Sadržaj ....................................................................................................................broj bodovaPreviše velikih trgovačkih centara, premalo sluha za malo obrtništvo .....................................7Slab izbor kadrova (premalo VSS, premalo znanja jezika itd.); slaba obrazovna struktura, slaba povezanost sa najbližim gradovima (npr. Varaždinom, Koprivnicom itd.); međusobna nepovezanost i poznati nam ne samo međimurski, nego i hrvatski jal ......................................................................................................................8Previše miješanja politike u poslovanje i gospodarstvo; premalo visoko obrazovanogkadra sa određenim iskustvom; nema strateški plan razvoja Grada ........................................5Slaba obrazovna struktura (nikakva koncentracija znanja); porezna opterećenja; slaba kupovna moć ..................................................................................................................7Prometne gužve; neodržavanje – objekata – prometnica ........................................................5Iz dopunskih anketaPrometna gradska infrastruktura; nedostatni financijski poticaji; nedostatna kvalitetna strategija gospodarskog razvoja.Rascjepkanost-usitnjavanje tvrtki, negativna opća klima, opetovano stalno dokazivanje-nepovjerenje u vlastite snage.Niska obrazovna struktura stanovništva, preslabe pozitivne medijske prezentacije Grada i gradskih vrijednosti, nedostatak velikih i jakih gospodarskih subjekata koji bi u zajedničkim složenim projektima okupili male poduzetnike. Jezgro za okupljanje poduzetnika.

7. Što smatrate bitnim i nužnim i što bi Vi željeli da Grad učini kako bi postao mjesto s boljim uvjetima za vođenje gospodarskih poslova?. Navedite barem tri ključna sadržaja!Sadržaj ....................................................................................................................broj bodovaTrebalo bi više kulturnih manifestacija u Gradu; više suradnje s lokalnom samoupravom; uključiti građanstvo u rješavanje problematike ................................................5Plan razvoja gospodarstva – otvaranje gospodarskih zona; smanjenje svih dadžbina – poreza; pomoć obrtnicima (sufinanciranje poslovnih prostora po ugledu na druge gradove u Republici Hrvatskoj) ili oslobađanje poreza početnicima (2 god.) poduzet ...........10Dati sjaj Gradu, kakav je bio; stvoriti imiđ od prije 15 godina; riješiti poduzetničku zonu ....... 11Urediti gospodarsku zonu; pojednostaviti dobivanje lokacijskih, građevinski i dr. dozvola, osloboditi investitore raznih davanja ...................................................................7Riješiti prometnice – obilaznice; urediti i staviti u funkciju Stari grad .......................................7Iz dopunskih anketaRazvoj turizma i imagea Grada-promidžba, zajednički nastupi prema van, gospodarski sajam-visoko školstvo + stipendije.Pomoć poduzetnicima početnicima, jednaki uvjeti za sve postojeće poduzetnike u smislu dozvola i suglasnosti i financijske discipline, financijska potpora za one koji su došli u objektivne teškoće.Smanjiti komunalni doprinos, infrastrukturu prilagoditi da se privuče strano ulaganje ...............

8. Koje su aktivnosti Grada sada u tijeku, a koje smatrate dobrim i podržavate njihov nastavak za dobar gospodarski razvitak?. Navedite barem tri ključna sadržaja!Sadržaj ....................................................................................................................broj bodovaKontakt sa obrtnicima; kontakt sa građanima; želja građana za politikom svih građana .........5Izgradnja zaobilaznice Grada; izgradnja obrazovnih institucija –

59


ulaganja u obrazovanje, znanost i sport; sanacija odlagališta – početi selekcijskog zbrinjavanja otpada ..................................................................................................................8Riješiti pitanje vojarne; Međimursko proštenje; konačno početak rješavanja ........................10Izgraditi obilaznice; urediti prometnice u Gradu; graditi garaže uz nove stambene zgrade .....7Iz dopunskih anketaRazvijanje infrastrukture, lociranje i širenje industrijske zone, zaštita okoliša. Generalni urbanistički plan, aktivnosti na komunalnoj uređenosti grada, suradnja s europskim gradovima i razvijenim gradovima Republike Hrvatske.Izrada Strateškog plana, izrada Urbanističkog plana, zaštita okoliša

9. Koje se po Vašem mišljenju negativnosti u Gradu moraju svakako otkloniti da bi se ubrzao gospodarski razvitak?Sadržaj ....................................................................................................................broj bodovaGrad mora imati plan gospodarskog razvitka, a kojeg sada nema ..........................................8O gospodarstvu trebaju raspravljati i odluke donositi gospodarstvenici, a ne političari i teoretičari ..........................................................................................................8Iz dopunskih anketaIndustrija u centru centra Grada, zapuštanje Staroga grada (vlastite povijesti), političke konfrontacije na liniji Grad – Županija.Komunikacija između Županije i Grada, rješavanje vlasništva nad vrijednim objektima u Gradu (vojarna, GK), poticaji za poboljšanje obrazovne strukture stanovništva.Bolja suradnja sa županijskim vlastima može doprinijeti gospodarskom razvitku

10. Imate li kakvih dodatnih opaski o stanju poslovne klime u Gradu ili preporuku za njeno poboljšanje?Sadržaj ....................................................................................................................broj bodovaNedovoljna iskorištenost mogućnosti grada Čakovca za turizam, zapostavljen razvoj; poboljšati, trenutno zapostavljenu komunikaciju sa svim subjektima, stimulirati tradicionalne obrte i zanate. ....................................................................................9Poštovati obvezu Grada da daje odgovor na pismene oblike komunikacije svih subjekata .....9Nedopustivo je da na poslovnu klimu utječe pripadnost političkim strankama, a manje je važna poduzetnost, znanje i vještine. .....................................................................6Iz dopunskih anketaRad + rad + rad + zajednički pristup rješavanju problemaProfiliranje i poziciranje Grada u široj javnosti si ciljem upoznavanja s pozitivnim aktivnostima i vrijednostima, pravilno korištenje ljudskih resursa u širem smislu.Što više kontakata može poboljšati poslovnu klimu

60


Ocjena poslovne klime - nastavakOcjene po pojedinom pitanju od 1slabo do 5 dobro ocjene 1 2 3 4 53. Na ljestvici od 1 (slabo) do 5 (dobro) ocijenite Vaš Grad kao mjesto za: - vođenje poslova u kojima Vi osobno djelujete 3 6 5 6 -

- vođenje poslova općenito 2 3 10 5 -

4. U slijedećim rečenicama opisuje se Gradsko poglavarstvo koje nastoji stvoriti dobru poslovnu klimu. Na ljestvici od 1 (slabo) do 5 (dobro) ocijenite do koje mjere te rečenice opisuju Grad.- Gradsko poglavarstvo ohrabruje etiku odnosa prema klijentima među svojim zaposlenicima, pogotovo one koji direktno rade s građanima. 4 5 7 4 -

- Grad olakšava i pojednostavljuje proces osnivanja i registracije obrta i tvrtki, te kod nadležnih tijela posreduje, kako bi ih poduzetnici što jednostavnije otvorili. 7 5 1 5 1

- Grad nastoji proces izdavanja dozvola za građenje ili proširenje poslovnih zgrada učiniti što bržim kvalitetnim posredovanjem kod nadležnih županijskih tijela, te gradskim prostornim planovima osigurati bitne preduvjete za razvoj gospodarskih aktivnosti

6 5 4 3 1

- U usporedbi s drugim JLS u Hrvatskoj lokalni porezi i naknade koje utječu na poduzetništvo su prihvatljivi. 3 4 7 4 2

- Gradski sustav prikupljanja poreza i naknada je pravedan i učinkovit. 3 3 6 8 -

- Prilikom donošenja glavnih odluka o javnim investicijama Grad pita poduzetnike za mišljenje. 6 7 4 1 2

- Gradsko poglavarstvo odgovorno je u upravljanju javnom imovinom. 2 8 3 3 4

- Dali Grad posvećuje primjerenu pažnju zaštiti okoliša? 1 2 7 4 4

- Gradsko poglavarstvo poduzima aktivnosti za stvaranje uvjeta za razvoj gospodarskih aktivnosti i poduzetničkih inicijativa. 6 5 3 2 4

5. U Hrvatskoj su gradovi i općine zaduženi za pružanje nekih usluga. Na ljestvici od 1 (slabo) do 5 (dobro) ocijenite kako Vaš Grad obavlja pružanje sljedećih usluga.- Zaštita okoliša i čistoće Grada 1 3 3 9 4

- Stambeno zbrinjavanje 3 4 8 2 3

- Pružanje komunalnih usluga 1 3 6 5 4

- Upravljanje Gradskim vlasništvom 4 3 7 4 2

- Pružanje policijske zaštite 4 8 4 2 1

- Pružanje zaštite od požara - 2 6 7 5

- Prikupljanje i odlaganje otpada - 5 3 4 8

- Održavanje lokalnih i nerazvrstanih cesta 1 5 8 5 1

- Izdavanje potrebnih suglasnosti i dozvola (za koje je Grad zadužena) 2 3 8 4 3

6. Male uslužne djelatnosti (trgovine, butici, uslužni obrti, ugostiteljstvo) i uređeno središte Grada pogoduju poslovnoj i društvenoj klimi u Gradu. Ocijenite od 1 (slabo) do 5 (dobro) kako vi ocjenjujete te činjenice.- Kako vi ocjenjujete stanje središta Vašeg Grada? 4 2 8 6 -

- Treba li tim sadržajima posvećivati veću pažnju? 2 2 2 8 3

Predmetni pregled rezime je dvadeset anketnih listova. (10.02.2005.)

d/ Izvod iz Ankete i rasprave poduzetnika o gospodarskom stanjuKroz raspravu sa gospodarstvenicima izvršene su dopune za izradu vizije, dopune bitnih sadržaja koji se u daljnjem procesu planiranja moraju uzeti u obzir prilikom izrade vizije, SWOT analize i strateških pitanja.Istaknuti su slijedeći dodatni sadržaji:- Raspravom o preferiranju tradicionalnih djelatnosti kao daljnjih nositelja razvoja Grada, konstatirano je da isto treba uvažavati i da djelatnosti kao što su graditeljstvo, metalna industrija, proizvodnja hrane i mlinarstvo i mesna industrija mogu biti oslonac jačanju cjelokupnog, a posebno malog i srednjeg poduzetništva.- Djelatnosti naznačene kao tradicionalni nosioci razvoja trebale bi biti osnov za usmjeravanje srednje školskog obrazovanja čime bi se osiguravali potrebni kadrovi, a kandidati u obrazovanju bili bi usmjereni na zvanja koja im daju sigurniju budućnost.- U razmatranju sadržaja za razvoj obrazovnog sustava i kadrova potrebno je uvesti stimulativne kriterije za djelatnosti ili gospodarske subjekte koji samostalno ulažu u razvoj kadrova.- U komunalnom sagledavanju prvenstveno u prometnoj infrastrukturi potrebno je usmjeravati jaču povezanost središta mjesta Čakovca i njegovog tzv. Juga koji čini značajnu komponentu u razvoju Grada Čakovca.U usmjeravanju turističke djelatnosti i ponude naznaku treba staviti na razvoj ponude uz vodene površine uz Dravu i u Totovcu.

61


- Statističke informacije da su niska osobna primanja zaposlenika ne ukazuju na objektivnu mogućnost razvoja odgovarajućih kadrova i ukoliko je statistička informacija objektivna činjenica onda se tom pitanju treba posvetiti dužna pažnja jer i u unaprijeđenom sustavu obrazovanja neće biti dostatno kandidata za obrazovanje. U tu svrhu je potrebno iznači rješenje da se ova informacija objektivizira i da se u tu analizu uključe i primanja zaposlenika u obrtima, te da se odgovarajuće tome iznađu prihvatljiva rješenja.- Potrebno je da Grad razmotri uvođenje olakšica za gospodarstvenike prilikom investicijsko-razvojnih ulaganja (manji komunalni doprinos i sl.)

e/ Iz tekstova prijedloga građana povodom Javnog oglasaPrilog su dali: Željko Blagus Nikola Breznik Ivica ZamudaŽeljeni identitet Grada dalje razvijati izgrađivanjem prostora u kojima će ljudi biti sudionici urbanih događanja.Stari grad Zrinskih – ili projekt «Izlet u prošlost»Prilazi Gradu daju posebni doprinos osobitosti Grada (loš primjer Merkatora)Gradnja operne i kazališne kuće u ČakovcuTurizam ima golemu važnost za gospodarski razvoj GradaVratiti biološki minimum TrnaviRazmisliti o uređenju vodene oaze u ČakovcuČakovcu nedostaje vidikovacNedostaje povijesna parna lokomotiva na željezničkoj staniciUređenje određene četvrti ili ulice u «Malu Europu»Čakovec kao središte novih sportova i zanemarenih tradicijskih sportova – «Čakovec Atena nove olimpijade»Čakovec kao središte suradnje susjednih država Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske i odgovarajući prevoditeljski centarTurizam temeljen na prošlosti

62


Formiranje teksta vizije i dugoročnih ciljeva gospodarskog razvoja Grada ČakovcaRad na IV. radionici Radne skupineVizija i dugoročni ciljevi gospodarskog razvitka formiraju se temeljem sadržaja koji upućuju na buduće željeno stanje Grada Čakovca. Kroz ključne riječi formirani su ti sadržaji, a tekstovi sadržaja nastajali su kroz rad na I., II. i III. radionici Radne skupine.U nastavku su prikazani sažeci tih sadržaja grupirani u nekoliko područja koji se mogu oblikovati u dugoročni cilj određene gospodarske ili društvene aktivnosti ili stanja. Formirano je pet dugoročnih ciljeva čiji sažetak čini viziju budućeg stanja Grada Čakovca.Analizom na IV. radionici Radne skupine izvršit će se korekcija ili preoblikovanje predloženih objedinjenih dugoročnih ciljeva i teksta vizije.Ključne riječi i sadržaji usmjerenja na viziju izraženi su u afirmativnom obliku tj. opisuju željeno stanje kakvo se sagledava pred kraj strateškog razdoblja.

Prema svim sadržajima koji su dosad izraženi podcrtani i vrednovani kao bitni za buduće razdoblje formirano je pet dugoročnih ciljeva:1. Razvijeno gospodarstvo temeljeno na znanju i tradicijiU okviru ovog cilja objedinjeni su sadržaji koji su neposredno usmjereni na razvoj gospodarstva poduzetništva i obrtništva.2. Turistička djelatnost ima značajnu ulogu u gospodarskom razvojuRazvoj turističke ponude vezan je neposredno uz poticanje razvoja poljoprivrede u funkciji turizma i razvijanja i podizanja ekološke svijesti građana i svih pretpostavki za zaštitu okoliša.3. Obrazovanje je u funkciji gospodarstva Grada Čakovca i regijeZa sveukupni razvoj Grada Čakovca i regije u kojoj Čakovec igra važnu ulogu prioritetnog je karaktera razvoj visokoškolskog obrazovanja i drugih oblika obrazovanja stručnih kadrova.4. Infrastruktura kao preduvjet gospodarskog razvoja i životnih potreba građanaCiljevi razvoja infrastrukture i sadržaji o kojima treba voditi brigu kroz upravljanje prostorom objedinjeni su u jedan cilj koji je bitan preduvjet gospodarskog razvoja i životnog standarda građana.5. Razvoj grada i gradskih vrijednosti zajednička je briga svih sudionika javnog, gospodarskog i civilnog životaStavovi Radne skupine upućuju na činjenicu da je gospodarski i društveni razvoj snažno uvjetovan zajedničkim djelovanjem svih sudionika javnog, gospodarskog i civilnog života i povezivanje na zajedničkim strateškim programima i projektima najmanje u okviru Županije i regija u okruženju Županije.

63


Utvrđivanje ključnih riječi pripremljeno je prema slijedećem modelu:Redni broj / Ključne riječi za sadržaj vizije i dugoročnih ciljevaRiječi su formirane iz podcrtanih sadržaja:

Ključne riječi su izvedene iz naznačenih sadržaja (obrađene ankete o viziji, o poslovnoj klimi, o gospodarskom stanju i priloga građana po javnom oglasu) u prve dvije radionice Radne skupine

Riječi usmjeravaju na viziju: Ključne riječi daju usmjerenost na sadržaj teksta vizije i na sadržaj dugoročnih ciljeva

Dugoročni cilj 1. Razvijeno gospodarstvo temeljeno na znanju i tradiciji1.1. Razvijeno poduzetništvo temeljeno na znanju i tradicijiPodcrtani sadržaji ◦ Privlačenje znanje-intenzivne i kapital-intenzivne industrije u

Čakovec (visoke tehnologije, softver, biotehnološki laboratoriji)◦ Daljnji razvoj tradicionalnih zanimanja – graditeljstvo◦ Poticati visoko profitne djelatnosti i razvoj visoke tehnologije, informatike, elektronike, graditeljstva◦ Jaki gospodarski subjekti koji okupljaju i razvijaju male poduzetnike

Usmjereno na viziju Razvijeno gospodarstvo i poduzetništvo temelji se na znanju i visokim tehnologijama, u tradicionalnim djelatnostima, a jaki gospodarski sustavi osnov su za razvoj malog poduzetništva

1.2. Gospodarstvo se razvija u komunalno uređenim zonama, a prostori obitavanja oslobođeni su industrijePodcrtani sadržaji ◦ Industrija izdvojena u zone

◦ Industrija maknuta iz centra Grada i prostora za stanovanje ◦ Poduzetništvo se zadržava na prostoru Grada u uređenim zonama ◦ Za gospodarske aktivnosti osigurano je brzo dobivanje lokacijske i građevinske dozvole ◦ Uređene industrijske zone osnova su zaštite okoliša

Usmjereno na viziju Gospodarstvo se razvija u uređenim gospodarskim zonama a prostori stanovanja su oslobođeni poduzetničkih i industrijskih aktivnosti kao utjecajni element za zaštitu okoliša

1.3. Razvojno poticajne mjere ubrzavaju gospodarski razvitakPodcrtani sadržaji ◦ Poticaji i stimulacije Grada čine doprinos razvoju poduzetničke

klime i zapošljavanju ◦ Pomoć poduzetnicima početnicima i odgovarajuće potpore poduzetnicima u poteškoćama◦ Više pažnje razvoju obrtništva◦ Gospodarstvo prilikom investicijskog ulaganja koristi olakšice

Usmjereno na viziju Poticajnim mjerama i potporama Grad ubrzava gospodarski razvitak i jača poduzetničku klimu

64


1.4. Razvijeno obrtništvoPodcrtani sadržaji ◦ Tradicionalni nastavak razvoja malih obiteljskih tvrtki i obrta

◦ Uslužne djelatnosti i obrti doprinose zapošljavanju◦ Grad malih i srednjih gospodarstvenika◦ Plan razvoja gospodarstva uključuje poticajne mjere razvoja obrtništva i stimulira tradicionalne obrte i zanate

Usmjereno na viziju Tradicionalno razvijeno obrtništvo i dalje jača, očuvani su tradicionalni obrti i zanati i značajni su doprinos zapošljavanju.

1.5. Tradicionalne djelatnosti su nosioc razvoja GradaPodcrtani sadržaji ◦ Radna skupina stoji na stanovištu da tradicionalne djelatnosti kao

što su graditeljstvo, metalna industrija, proizvodnja hrane i mlinarstvo i mesna industrija mogu biti oslonac jačanju cjelokupnog, a posebno malog i srednjeg poduzetništva i nositelj razvoja klastera

Usmjereno na viziju Tradicionalno razvijene djelatnosti osnov su razvoja ukupnog gospodarstva i jačanja malog i srednje poduzetništva.

Dugoročni cilj 2. Turistička djelatnost ima značajnu ulogu u gospodarskom razvoju

2.1. Turistička djelatnost ima značajnu ulogu u gospodarskom razvojuPodcrtani sadržaji ◦ Promijenjena struktura gospodarstva razvojem turizma

◦ Turizam doprinosi pojačanom zapošljavanju◦ Visoka razina ugostiteljske turističke ponude◦ Čakovec je turistička destinacija i kulturno središte Županije◦ Turizam ima golemu važnost za gospodarski razvoj Grada◦ Gradska četvrt «Mala Europa» bitan je sadržaj turističke ponude◦ Turistička djelatnost temeljena je na očuvanju prošlosti i tradiciji

Usmjereno na viziju Razvijena turistička djelatnost ima značajnu ulogu u razvoju gospodarstva. Povezuje prirodne, povijesne i ostale gospodarske resurse u kvalitetnu turističku ponudu i znatno doprinosi zapošljavanju i samozapošljavanju.

2.2. Razvijanje suvremenog i ekološki čistog poljodjelstva i preradePodcrtani sadržaji ◦ Prerada poljoprivrednih proizvoda ima veliki doprinos u

zapošljavanju◦ Razvijena djelatnost vinarstva◦ Očuvana autohtona pasmina Međimurskog konja

Usmjereno na viziju Razvoj poljodjelstva, posebno prerade poljoprivrednih proizvoda kao i stočarstvo i uzgoj Međimurske autohtone pasmine konja su djelatnosti kojima je posvećena odgovarajuća pažnja.

65


2.3. Njeguje se kulturna baština2.4. Gradski prostori vizualno ugodni i povijesno interesantniPodcrtani sadržaji ◦ Njegovanje tradicije i kulture

◦ Revitalizacija Starog grada◦ Uređenje parkirnog prostora, zelenila, vanjskih bazena, umjetni led◦ Uređenje stare kulturne baštine Grada, uređenje parka i Starog grada◦ Grad sa sačuvanim kulturnim identitetom i europskom orijentacijom◦ Grad vezuelno ugodan i povijesno interesantan◦ Očuvana tradicija Međimurskog proštenja◦ Grad Zrinskih – izlet u prošlost◦ Poticanje organiziranja manifestacija i programa sa brendovima Čakovca i na području kulture, sporta i kulturne baštine Grada

Usmjereno na viziju Svoj identitet Grad djelom bazira na očuvanju kulturne baštine, tradicije i ugodno uređenih gradskih javnih prostora.

2.5. Zaštita okoliša je sastavnica gospodarskog i društvenog razvoja2.6. Postignuta visoka ekološka svijest građanaPodcrtani sadržaji ◦ Organizirano kvalitetno gospodarenje otpadom

◦ Vodi se briga o poticanju čistih industrija i tehnologija◦ Čistoća i zelenilo u Gradu i industrija van Grada stalni su prioriteti◦ Provodi se stalna briga na edukaciji građana o potrebi očuvanja okoline◦ Visoka čistoća, zelenilo i uređenost javnih površina bitne su sastavnice brige građana i odgovornih na cijelom prostoru Grada Čakovca◦ Vraćen je biološki minimum Trnavi◦ Uređene vodene oaze u Čakovcu◦ Vodne površine uz Dravu i u Totovcu koriste se za razvoj turističke ponude

Usmjereno na viziju Briga o zaštiti okoliša na svim nivoima sastavnica je u djelovanju gospodarskih i poduzetničkih aktivnosti i u životu građana. Postignuta visoka ekološka svijest. Prirodni resursi se uspješno koriste u turističkoj ponudi

Dugoročni cilj 3. Obrazovanje je u funkciji gospodarstva Grada Čakovca i regije3.1. Osnivanje visokoškolskih ustanovaPodcrtani sadržaji ◦ Puna pažnja posvećena je obrazovanju i razvoju visokoškolskih

ustanova◦ Osnovane su istraživačke institucije i tehnološki park◦ Interes za razvoj znanosti i obrazovanja u stalnom je porastu i sukladno tome Grad organizira uvjete za formalno i neformalno obrazovanje

Usmjereno na viziju Stvoreni su uvjeti za razvoj srednjeg i visokog stupnja obrazovanja i edukacije potrebnih kadrova u gospodarstvu, te obrazovanje stanovništva u formalnom i dopunskom obrazovnom sustavu.

66


3.2. Redovan i izvanredan sustav obrazovanja prilagođen potrebama gospodarstva3.3. Gospodarstvo ulaže u razvoj kadrova i obrazovnog sustavaPodcrtani sadržaji ◦ Djelatnosti naznačene kao tradicionalni nosioci razvoja trebale

bi biti osnov za usmjeravanje srednje školskog obrazovanja čime bi se osiguravali potrebni kadrovi, a kandidati u obrazovanju bili bi usmjereni na zvanja koja im daju sigurniju budućnost.◦ Uvođenje stimulativnih kriterija za djelatnosti ili gospodarske subjekte koji samostalno ulažu u razvoj kadrova◦ Osobna primanja u deficitarnim zanimanjima u gospodarstvu usmjeravati na stimulativni nivo.

Usmjereno na viziju Stvoreni su uvjeti za razvoj srednjeg i visokog stupnja obrazovanja i edukacije potrebnih kadrova u gospodarstvu, te obrazovanje stanovništva u formalnom i dopunskom obrazovnom sustavu.

Dugoročni cilj 4. Infrastruktura kao preduvjet gospodarskog razvoja i životnih potreba građana4.1. Komunalna i prometna infrastruktura kao preduvjet gospodarskog razvoja i životnih potreba građana4.2. Strogo poštivanje usmjerenja i okvira zacrtanih u PPUG ČakovecPodcrtani sadržaji ◦ Razvijena infrastruktura dobra je osnova za daljnji razvoj

◦ Izgradnja kanalizacijskog sustava važan je doprinos razvoju gospodarstva◦ Interna prometna infrastruktura i prometna povezanost Grada i njegove okoline i uređeni gradski prijevoz uređeni su na zadovoljstvo gospodarstvenika i građana◦ Riješeni su sadržaji za parkirališta i sigurnih željezničkih prijelaza ◦ U komunalnom sagledavanju prvenstveno u prometnoj infrastrukturi potrebno je usmjeravati jaču povezanost središta mjesta Čakovca i njegovog tzv. Juga koji čini značajnu komponentu u razvoju Grada Čakovca◦ Razvoj komunalne, prometne i ostale infrastrukture provodi se usklađeno sa usmjerenjima i okvirima iz PPUG Čakovec

Usmjereno na viziju Rješavanje prometne i komunalne infrastrukture prati potrebe gospodarstva i potrebe građana uz strogo poštivanje usmjerenja i okvira zacrtanih u PPUG Čakovec.

67


Dugoročni cilj 5. Razvoj grada i gradskih vrijednosti zajednička je briga svih sudionika javnog, gospodarskog i civilnog života

5.1. Građani i gospodarstvenici sudjeluju u upravljanju Gradom5.2. Snažna interakcija predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog životaPodcrtani sadržaji ◦ Čakovec je Grad dječjeg smijeha i sretnih ljudi

◦ Grad po mjeri čovjeka◦ Udruženim snagama sa različitih područja svaka vizija postaje realnost◦ Aktualna suradnja sa razvijenim gradovima Republike Hrvatske i Europe◦ Preduvjet razvoja je zajednički pristup rješavanju problema◦ Više kontakata može poboljšati poslovnu klimu◦ Čakovec je središte suradnje susjednih država Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske i odgovarajući prevoditeljski centar◦ Čakovec je središte novih sportova i zanemarenih tradicijskih sportova – Čakovec je «Atena nove olimpijade»◦ Snažna interakcija predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog života

Usmjereno na viziju Razvoj Grada i gradskih vrijednosti zajednička je briga svih predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog života jer se u zajedništvu stvaraju nove vrijednosti.Grad Čakovec predvodi razvoj u regiji i kao takav je središte suradnje regija iz okruženja.

68


Sažetak sadržaja iz kojih se razaznaje vizija budućeg razvoja Grada Čakovca i budućih dugoročnih ciljeva.

Red. broj

Ključne riječi usmjerene na viziju i dugoročne ciljeve

Dugoročni cilj 1. Razvijeno gospodarstvo temeljeno na znanju i tradiciji1.1. Razvijeno poduzetništvo temeljeno na znanju i tradiciji1.2. Gospodarstvo se razvija u komunalno uređenim zonama, a prostori obitavanja

oslobođeni su industrije1.3. Razvojno poticajne mjere ubrzavaju gospodarski razvitak1.4. Razvijeno obrtništvo1.5. Tradicionalne djelatnosti su nosioc razvoja Grada

Dugoročni cilj 2. Turistička djelatnost ima značajnu ulogu u gospodarskom razvoju2.1. Turistička djelatnost ima značajnu ulogu u gospodarskom razvoju2.2. Razvijanje suvremenog i ekološki čistog poljodjelstva i prerade2.3. Njeguje se kulturna baština2.4. Gradski prostori vizualno ugodni i povijesno interesantni2.5. Zaštita okoliša je sastavnica gospodarskog i društvenog razvoja2.6. Postignuta visoka ekološka svijest građana

Dugoročni cilj 3. Obrazovanje je u funkciji gospodarstva Grada Čakovca i regije3.1. Osnivanje visokoškolskih ustanova3.2. Redovan i izvanredan sustav obrazovanja prilagođen potrebama gospodarstva3.3. Gospodarstvo ulaže u razvoj kadrova i obrazovnog sustava

Dugoročni cilj 4. Infrastruktura kao preduvjet gospodarskog razvoja i životnih potreba građana

4.1. Komunalna i prometna infrastruktura kao preduvjet gospodarskog razvoja i životnih potreba stanovništva

4.2. Strogo poštivanje usmjerenja i okvira zacrtanih u PPUG ČakovecDugoročni cilj 5. Razvoj grada i gradskih vrijednosti zajednička je briga svih sudionika javnog, gospodarskog i civilnog života

5.1. Građani i gospodarstvenici sudjeluju u upravljanju Gradom 5.2. Snažna interakcija predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog života

69


Prijedlog teksta nacrta vizije i dugoročnih ciljeva gospodarskog razvoja Grada Čakovca

Nacrt vizijeRazvijeno gospodarstvo i poduzetništvo temelji se na znanju i tradiciji gospodarskih djelatnosti u malom i srednjem poduzetništvu i obrtništvu. Razvijena turistička ponuda bazira se na ekološkoj poljoprivredi i preradi, očuvanom identitetu uređene gradske jezgre, očuvane kulturne baštine i očuvanoj okolini. Razvoj Grada i gradskih vrijednosti zajednička je briga svih predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog života. Grad Čakovec predvodi razvoj u regiji i kao takav je središte suradnje regija iz okruženja.

Dugoročni ciljevi

Dugoročni cilj 1 – Razvijeno gospodarstvo temeljeno na znanju i tradicijiRazvijeno gospodarstvo i poduzetništvo temelji se na znanju i visokim tehnologijama, očuvanju tradicionalnih djelatnosti u jakim gospodarskim sustavima koje su osnov za razvoj malog poduzetništva. Gospodarstvo se razvija u uređenim gospodarskim zonama a prostori stanovanja su oslobođeni poduzetničkih i industrijskih aktivnosti. Poticajnim mjerama i potporama Grad ubrzava gospodarski razvitak i jača poduzetničku klimu. Tradicionalno razvijeno obrtništvo i dalje jača, očuvani su tradicionalni obrti i zanati i značajni su doprinos zapošljavanju.

Dugoročni cilj 2 – Turistička djelatnost ima značajnu ulogu u gospodarskom razvojuRazvijena turistička djelatnost povezuje prirodne, povijesne i ostale gospodarske resurse u kvalitetnu turističku ponudu i znatno doprinosi zapošljavanju i samozapošljavanju Razvoj poljodjelstva, posebno prerade poljoprivrednih proizvoda kao i stočarstvo su djelatnosti na kojima se temelji turistička ponuda. Svoj turistički identitet Grad bazira na očuvanju kulturne baštine i tradicije, ugodno uređenih gradskih javnih prostora, brige o zaštiti okoliša i visokoj ekološkoj svijesti građana. Prirodni resursi se uspješno koriste u turističkoj ponudi.

Dugoročni cilj 3 – Obrazovanje je u funkciji gospodarstva Grada Čakovca i regijeStvoreni su uvjeti za razvoj srednjeg i visokog stupnja obrazovanja i edukacije potrebnih kadrova u gospodarstvu, te obrazovanje stanovništva u formalnom i dopunskom obrazovnom sustavu, što čini dobru osnovu za razvoj gospodarstva.

Dugoročni cilj 4 – Infrastruktura kao preduvjet gospodarskog razvoja i životnih potreba građanaRješavanje prometne i komunalne infrastrukture prati potrebe gospodarstva i potrebe građana, uz strogo poštivanje usmjerenja i okvira zacrtanih u Prostorni plan uređenja Grada Čakovca.

Dugoročni cilj 5. Razvoj grada i gradskih vrijednosti zajednička je briga svih sudionika javnog, gospodarskog i civilnog životaRazvoj Grada i gradskih vrijednosti zajednička je briga svih predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog života jer se u zajedništvu stvaraju nove vrijednosti.Grad Čakovec predvodi razvoj u regiji i kao takav je središte suradnje regija iz okruženja.

Čakovec, 31.03. 2005Radna skupina

70


PRILOG 9

Planovi aktivnosti i matrice logičkog okvira za projekte iz Strateškog planaProvedbene mjere u Strateškom planu objedinjuju jednu ili više aktivnosti koje se provode putem konkretnih projekata. To znači da će se ostvarivanje provedbene mjere realizirati putem jednog ili više projekata. Svaki izvedbeni projekt imat će svoju održivost i prihvatljivost ako svojim ostvarivanjem doprinosi rezultatu provedbene mjere koji doprinose ostvarivanju svrhe prioriteta i općem cilju iz dugoročnog cilja kojima pripadaju. Da bi se provjerila logika dali projekt zadovoljavajuće doprinosi svrsi i općem cilju i time postaje opravdan, za svaki se projekt razrađuju konkretni planovi aktivnosti tog projekta i matrica logičkog okvira. Obzirom na specifičnost tih provedbenih dokumenata u ovom je materijalu razrađen primjer plana aktivnosti i matrice logičkog okvira za dva odabrana projekta iz Strateškog plana gospodarskog razvoja grada Čakovca.Planom aktivnosti konkretnog projekta utvrđuju se vremenski okvir izvođenja aktivnosti, zatim struktura nadležnih i odgovornih za provedbu aktivnosti i resursi koji se mogu koristiti tj. koji su na raspolaganju da bi se projekt mogao provesti i osigurati njegovo financiranje. Matricom logičkog okvira (log-frame) razrađuje se logičnost odnosa između aktivnosti, rezultata mjere i projekta iz te mjere, svrhe i općih ciljeva koji se ostvaruju provedbom te mjere. Matrica pomaže u otkrivanju slabosti i nedosljednosti u odnosima postavljenih planskih aktivnosti i rezultata, svrhe i cilja, te pomaže u otklanjanju istih s namjerom postizanja realnosti i provedbenosti planirane mjere, odnosno projekta iz promatrane mjere.Razrađeni primjeri planova i matrica logičnog okvira razrađeni su prvenstveno kao orijentir i usmjerenje za izradu planova i matrica za konkretne projekte iz pojedine provedbene mjere. Prema sada mogućem sagledavanju vremenskih i vrijednosnih okvira, planova aktivnosti i log-frame matrice, to su konceptualne i načelne postavke, a konačne planove sa detaljnim vremenskim i financijskim okvirima razradit će nositelj konkretnog projekta u fazi implementacije Strateškog plana.Logička matrica upotrebljava se od 1970. godine kao osnovna metoda planiranja u mnogim donatorskim agencijama. Logička matrica je prezentacija rezultata analize na način koji omogućuje izricanje ciljeva projekta na sistematični i logički način. Reflektira kauzalne odnose između različitih razina ciljeva, upućuje kako dokazati da su ciljevi postignuti, i objašnjava koje su pretpostavke i rizici izvan kontrole projekta a mogu utjecati na njegov uspjeh.Logička matrica je vizualna prezentacija osnova projekta na razumljiv način. Sastoji se od 4 stupca i 4 reda i to:Horizontalna logika sadrži četiri stupca; logiku intervencije projekta i mjere, pokazatelje izvedbe projekta, izvor tih pokazatelja i strukturu pretpostavki.Vertikalna logika sadrži četiri reda; pobrojane aktivnosti projekta ili mjere, direktne rezultate projekta te svrhu projekta i opći cilj kojima projekt doprinosi u ostvarivanju prioriteta i dugoročnog cilja iz strateškog plana.Vertikalna logika identificira namjere projekta, objašnjava uzročne veze i specificira važne pretpostavke i nejasnoće izvan kontrole upravitelja projekta. Razine u matrici po vertikalnoj osnovi proizlaze jedna iz druge, počevši s preduvjetima i planiranim aktivnostima.Prvi stupac, logika intervencije, izlaže osnovnu strategiju na kojoj se zasniva projekt: � Aktivnosti i sredstva koja treba mobilizirati (materijalna i nematerijalna sredstva); � Izvršenjem tih aktivnosti postižu se rezultati; � Rezultati zajednički vode postizanju svrhe; � Svrha projekta doprinosi općem cilju. � Vertikalna logika u logičkoj matrici funkcionira ovako: � Kad se ispune preduvjeti, aktivnosti mogu početi;

71


� Kad su izvršene aktivnosti, i ako su se ispunile pretpostavke s te razine, postići će se rezultati; � Kad su rezultati postignuti i ako su se ispunile pretpostavke s te razine, postići će se svrha projekta; � Kad se postigne svrha projekta i ako su se ispunile pretpostavke s te razine, projekt je pridonio postizanju općih ciljeva.Horizontalna logika pojašnjava što se treba dogoditi kako bi funkcionirala vertikalna logika i odnosi se na mjerenje efekata projekata i sredstava koja se u projektu upotrebljavaju, kroz specifikaciju glavnih indikatora uspjeha i izvora prema kojima će biti provjereni.U toku faze analize svrhovitosti i prihvatljivosti projekta postat će jasno da projekt sam po sebi ne može postići sve ciljeve identificirane analizom. Kada se izabere strategija, (provedbene aktivnosti projekta) svi ciljevi koji nisu uključeni u logiku intervencije kao i vanjski faktori ostat će izvan projekta. Oni utječu na izvedbu projekta i njegovu dugoročnu održivost ali neće biti direktno pod kontrolom projekta. Ti uvjeti moraju biti ispunjeni da bi projekt uspio, pa ih se uključuje kao pretpostavke u četvrti stupac logičke matrice. Dakle, pretpostavke su odgovor na pitanje: koji vanjski faktori koji nisu pod kontrolom projekta mogu utjecati na njegovu izvedbu i dugoročnu održivost.Prezentirani primjeri planova aktivnosti i matrice logičkog okvira standardizirane su forme koje imaju karakter sažetka projekta i putem kojih investitori, donatori i investicijski fondovi sagledavaju svrhovitosti, provedivost i održivost konkretnog projekta.U nastavku je prikazan koncept plana aktivnosti i matrice logičkog okvira za pretpostavljeni projekt razvoja klastera graditeljstva Međimurske županije iz provedbene mjere broj 1.1.3. Razvoj klastera (interes graditelja Grada Čakovca udruženih sa ostalim graditeljima iz Međimurske županije) i za pretpostavljeni projekt Privredna zona uz Zagrebačku ulicu u Čakovcu iz provedbene mjere broj 1.2.1. Razvoj poduzetničkih zona. Primjeri imaju instruktivni karakter i naznačeni sadržaji ne definiraju njegovu stvarnu provedivost.

Prioritet 1.1. – Suradnja u razvoju gospodarskih djelatnostiMjera 1.1.3. – Razvoj klasteraProjekt - Razvoj klastera graditeljstva Međimurske županijePravni subjekti u graditeljstvu Grada Čakovca ujedinjeni su i provode aktivnosti od zajedničkog interesa putem strukovne grupe pri Županijskoj komori Čakovec. Svoj zajednički nastup na tržištima osmišljavaju kao ujedinjeni graditelji Međimurske županije. To znači da će njihov projekt zajedničkog djelovanja i razvoj klastera predstavljati doprinos ciljevima Strateškog plana Grada Čakovca

Aktivnosti i zadaci projekta Odgovorni subjekt Vremenski raspored Resursi/proračun6. Zajedničko djelovanje graditelja MŽ nastupanjem kroz klaster

Članice klastera Od 2006. nadalje kontinuirano

Gospodarski subjekti, klaster kao pravna osoba, tržište prodaje

5. Osnivanje klastera i registracija Interesna skupina,

Županijska komora, Grad Čakovec i Međimurska županija

2006.Interesna skupina, Županijska komora, Grad Čakovec, Međimurska županija, nadležna ministarstva Republike Hrvatske

4. Izrada statusnih dokumenata klastera i usklađivanje unutar interesne grupe i okruženjem

2006.

3. Iznalaženje materijalni pretpostavki za zajedničko djelovanje putem klastera

Interesna skupinaŽupanijska komora 2006

2. Formiranje interesne skupine graditelja zainteresiranih za zajedničko djelovanje Pravni subjekti udruženi

u strukovnu grupu pri Županijskoj komori

Tijekom 2005. Gospodarski subjekti, Županijska komora Čakovec

1. Sagledavanje potrebe i svrhe udruživanja graditeljstva Međimurske županije

Tijekom 2005.

72


Prioritet 1.1. – Suradnja u razvoju gospodarskih djelatnostiMjera 1.1.3. – Razvoj klasteraProjekt - Razvoj klastera graditeljstva Međimurske županije

Matrica logičnog okvira (log-frame)

Logika intervencije - mjere Pokazatelj izvedbe Izvor pokazatelja PretpostavkeOpći cilj projekta klaster doprinosi

jačanju i aktivnosti gospodarskog stanja Grada Čakovca.

Pokazatelji uspješnosti poslovanja subjekata klastera i broj novo zaposlenih.

Izvješća FINA-e, HGK – Županijske komore Čakovec i HZZ PS Čakovec

Svrha projekta Povezivanje gospodarstvenika i zajedničkim djelovanjem podiže konkurentnost gospodarstva Grada Čakovca.

Broj ostvarenih ugovora na tržištu putem klastera.

Statistički podaci klastera

Pravni subjekti u graditeljstvu djeluju kroz organizirani klaster.

Rezultati projekta • Gospodarski subjekti u graditeljstvu Grada Čakovca i Međimurske županije upoznati sa mogućnošću kvalitetnog nastupa na tržištu putem klastera• Osnovan klaster graditeljstva Međimurske županije kroz koji i subjekti u graditeljstvu Grada Čakovca mogu kvalitetnije nastupati na tržištu prodaje

Broj informiranih subjekata u graditeljstvu.Broj uključenih subjekata u klaster.

Podaci Županijske komore Čakovec / Strukovne grupe graditeljstva MŽ

Pravni subjekti u graditeljstvu prihvaćaju uključivanje u klaster.Grad Čakovec, Međimurska županija i Županijska komora Čakovec uključuju klaster u svoje promotivne aktivnosti.

Aktivnosti 6.Zajedničko djelovanje graditelja MŽ nastupanjem kroz klastera5.Osnivanje klastera i registracija4.Izrada statusnih dokumenata klastera i usklađivanje unutar interesne grupe i okruženjem3.Iznalaženje materijalni pretpostavki za zajedničko djelovanje putem klastera2.Formiranje interesne skupine graditelja zainteresiranih za zajedničko djelovanje1.Sagledavanje potrebe i svrhe udruživanja graditeljstva Međimurske županije

RESURSI:Interesna skupina, Županijska komora, Grad Čakovec, Međimurska županija, nadležna ministarstva Republike Hrvatske

PRORAČUN:Procjena 500.000,00 do 1.000.000,00 kn

Pravni subjekti u graditeljstvu Grada Čakovca (i Međimurske županije) iskazuju interes za zajedničkim djelovanjem. Grad Čakovec, Međimurska županija, Županijska komora Čakovec i nadležna ministarstva pružaju institucionalnu i materijalnu pomoć.

Preduvjeti: - Prihvaćena strategija Grada Čakovca i razvoj klastera uključen je u ROP MŽ - Globalni procesi uvjetuju gospodarsko povezivanje

73


Prioritet 1.1. – Suradnja u razvoju gospodarskih djelatnostiMjera 1.2.1. – Razvoj poduzetničkih zonaProjekt – Privredna zona uz Zagrebačku ulicu u ČakovcuPlan aktivnosti i log-frame sastavljeni su uz pretpostavku da je ova Zona do sada definirana Prostornim planom uređenja Grada Čakovca, a daljnje aktivnosti do sada nisu nastavljene.

Plan aktivnosti

Aktivnosti i zadaci projekta Odgovorni subjekt Vremenski raspored Resursi/proračun

6. Popuniti prostor Zone prodajom novo uređenih građevinskih parcela Gradska uprava/poduzetnici 2008. i 2009. Zainteresirani poduzetnici

5. Izvesti infrastrukturno uređenje Zone

Gradska uprava/izvođači2008. Gradski proračun, sredstva

poduzetnika, sredstva nadležnog ministarstva za gospodarstvo i poduzetništvo, kreditne institucije i investicijski fondovi.

4. Izraditi projekte za infrastrukturno uređenje 2008.

3. Izraditi detaljni plan uređenja Zone

Gradska uprava/zainteresirani poduzetnici 2007.

2. Utvrditi poduzetnički interes korištenja Zone

Gradska uprava, Županijska komora i Udruženje obrtnika Tijekom 2007. Županijska komora, Udruženje

obrtnika i poduzetnici

1. Izvršiti otkup i prijenos zemljišnih površina u vlasništvu Grada – urediti imovinsko pravne odnose sa zemljištem

Gradska uprava Tijekom 2006. Vlasnici zemljišni površina, gradski proračun

Prioritet 1.1. – Suradnja u razvoju gospodarskih djelatnostiMjera 1.2.1. – Razvoj poduzetničkih zonaProjekt – Privredna zona uz Zagrebačku ulicu u Čakovcu

Matrica logičnog okvira (log-frame)

Logika intervencije - mjere Pokazatelj izvedbe Izvor pokazatelja Pretpostavke

Opći cilj projekta

Dobra poduzetnička klima, jačanje gospodarskog stanja Grada Čakovca i novo zapošljavanje

Broj novo zaposlenih i stopa rasta gospodarskih aktivnosti

Izvješća FINA-e, HGK – Županijske komore Čakovec, Udruženje obrtnika i HZZ PS Čakovec

Svrha projektaKvalitetan razvoj gospodarskih subjekata i povećani broj gospodarskih subjekata

Broj gospodarskih subjekata u Zoni

Izvještaji Gradske uprave odjela za prostorno planiranje i uređenje zona.

Zona je popunjena.Poduzetnici u Zoni uspješno posluju i vrše novo zapošljavanje

Rezultati projekta

• Uređena prometna i komunalna infrastruktura Zone u prihvatljivom nivou da poduzetnici mogu planirati svoj investicijski razvoj

Broj uređenih parcela i građevinskih površina.

Poduzetnici su zainteresirani za ulazak u Zonu za svoj investicijski razvoj

Aktivnosti

6. Popuniti prostor Zone prodajom novo uređenih građevinskih parcela5. Izvesti infrastrukturno uređenje Zone4. Izraditi projekte za infrastrukturno uređenje3. Izraditi detaljni plan uređenja Zone2. Utvrditi poduzetnički interes korištenja Zone1. Izvršiti otkup i prijenos zemljišnih površina u vlasništvu Grada – urediti imovinsko pravne odnose sa zemljištem

RESURSI:Gradski proračun, sredstva poduzetnika, sredstva nadležnog ministarstva za gospodarstvo i poduzetništvo, kreditne institucije i investicijski fondovi

PRORAČUN:Procjena 5.000.000,00 do 7.000.000,00 kn

Vijeće Grada Čakovca donosi odgovarajuće odluke i osigurava sredstva za dovršenje Zone iz vlastitog proračuna i tuđih izvora

Preduvjeti: -Prihvaćena strategija Grada Čakovca -Poduzetnicima je potrebna institucionalna potpora za razvoj

74


R. br. Planirana aktivnost

1. Organiziranje stalnih gospodarskih tribina i foruma u sklopu razmjene informacija i jačanja suradnje Grada sa gospodarskim subjektima.

2. U promidžbene aktivnosti Grada uključivati promidžbu gospodarskih subjekata nosioca razvoja

3. Osmišljavanje poticajnih i potpornih aktivnosti za brži rast i razvoj djelatnosti nosioca razvoja Grada

4. Diplomatska i stručna potpora Grada u razvojnim aktivnostima nosioca razvoja i u njihovom tržišnom nastupu na prostorima izvan Međimurske županije

5. Organiziranje stalnih tribina i foruma sa obrtnicima sa ciljem razmjene informacija i jačanja suradnje.

6. U promidžbene aktivnosti Grada uključiti promidžbu obrtništva

7. Razvoj poduzetničkih zona prilagođavati interesima i potrebama obrtništva i malih poduzetnika

8. Osmišljavanje poticajnih i potpornih aktivnosti za osnivanje i za razvoj obrta i malih poduzetnika u djelatnostima od interesa Grada.

9. Organiziranje informativnih aktivnosti – (seminara i foruma) na temu organiziranja u clustere i prijenos informacija o poticajnim mjerama Vlade Republike Hrvatske u organiziranju clustera

10. Savjetodavna i stručna (institucionalna) pomoć zainteresiranim djelatnostima u procesu organiziranja clustera

11. Proširiti program poticanja i zapošljavanja ženske radne snage osmišljavanjem vlastitih poticajnih mjera i aktivnim transferom poticajnih mjera Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

12. Na inicijativu gospodarskih subjekata kod kojih postoji opasnost gubitka većeg broja radnih mjesta, Grad će se maksimalno uključiti u pronalaženje optimalnih rješenja za očuvanje stabilnosti gospodarskog subjekta i očuvanje radnih mjesta.

13. Institucionalna i diplomatska potpora strukovnim grupama u djelatnosti tekstila, kože i obuće u ostvarivanju republičkih obrambenih mehanizama od negativnog globalnog utjecaja jeftine radne snage u tim djelatnostima

14. Analiza pretpostavki i polaznih osnova za osnivanje centra za razvoj novih i informatičkih tehnologija i (ili) tehnološkog parka

15. Istraživanje modela organiziranosti centra za razvoj novih i informatičkih tehnologija i (ili) tehnološkog parka (javno privatno partnerstvo)

16. Osnivanje centra za razvoj novih i informatičkih tehnologija i (ili) tehnološkog parka

17. Ostvarivanje suradnje centra i tehnološkog parka sa znanstveno istraživačkim aktivnostima organiziranih kod visokoškolskih ustanova

18. Dovršenje infrastrukturnih sadržaja sa ciljem potpune popunjenosti zone Zapad

19. Izrada elaborata opravdanosti i prioriteta uređenja ostalih gospodarskih zona

20. Infrastrukturno uređenje gospodarskih zona:

21. - Industrijska zona Istok Čakovec

22. - Radna zona Martane

23. - Privredna zona uz Zagrebačku ulicu u Čakovcu

24. - Zona male privrede Krištanovec

25. Ispitati ekonomsku opravdanost i prostornu mogućnost osnivanja gospodarske slobodne zone

26. Organizirati informativni punkt za pružanje aktualnih informacija o mogućnostima korištenja potpora i sufinanciranje u troškovima osnivanja ili investicijskim zahvatima

27. Izraditi plan potpora i poticajnih mjera za osnivanje i razvoj malih poduzetnika uz selektivni pristup za mlade, nezaposlene i žene

28. Organizirati savjetodavnu službu za start i razvoj malih poduzetnika

29. Osmisliti posebna priznanja i nagrade za uspješan start i razvoj malih poduzetnika (trgovačka društva i obrti)

30. Analiza poduzetničkog interesa za osnivanje jamstvenog konzorcija

31. Izrada dokumenata za osnivanje i djelovanje jamstvenog konzorcija

PRILOG 10

Dinamika provedbe strateškog planaOdbor za praćenje provedbe ima zadatak usmjeravati izradu periodičnih planova provedbenih aktivnosti na temelju popisa svih planiranih aktivnosti iz Strateškog plana koje su niže navedene u tablici.

Tablica: Aktivnosti iz Strateškog plana gospodarskog razvoja Grada Čakovca

75


32. Osnivanje i djelovanje jamstvenog konzorcija

33. Organizirati stručnu skupinu koja će nastaviti započetu aktivnost Turističke zajednice Grada Čakovca i predložiti sveobuhvatni program razvoja turizma i utvrditi razvojne projekte i njihove prioritete

34. Implementacija programa razvoja turizma i predviđenih programa dinamikom njihovog prioriteta

35. Dopune i promjene ostalih prioriteta i provedbenih mjera iz dugoročnog cilja 2 i njihovo usklađivanje u programskoj osnovi i provedbi sa dokumentom programa razvoja turizam u Gradu Čakovcu

36. Podrška i potpora Grada organizacijama i udrugama građana koje se bave razvojem turizma

37. Iniciranje u osmišljavanju novih turističkih proizvoda i podizanje kvalitete postojećih (potpora sajmu zdrave hrane i sl.)

38. Uvođenje stimulativnih poticaja za razvoj novih turističkih proizvoda i promocijskih aktivnosti

39. Povezivanje proizvođača i prerađivača poljoprivrednih proizvoda sa ponuđačima turističko ugostiteljskih usluga radi zajedničkog plasmana roba i usluga i stvaranju domaćeg proizvoda

40. Sukladno Planu prostornog uređenja Grada Čakovca i Urbanističkom planu grada Čakovca pripremiti koncept turističkih zona i njihovog povezivanja sa ostalim turističkim zonama u Međimurskoj županiji

41. Izraditi provedbene projekte turističkih zona

42. Osnivanje, uređenje i opremanje turističke zone

43. Organizirati edukaciju poljoprivrednika zainteresiranih za proizvodnju zdrave hrane i ekološku poljoprivrednu proizvodnju

44. Poljoprivrednim proizvođačima u ekološkoj proizvodnji pružiti stručnu i administrativnu pomoć u ostvarivanju potpora i subvencija koje Ministarstvo poljoprivrede osigurava za razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje i kroz te mjere organizirati vlastiti poticajni potporni sistem za poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje

45. Uvođenje sistema navodnjavanja poljoprivrednih površina

46. Izraditi analizu postojeće ponude ekološki proizvedenih poljoprivrednih proizvoda i proizvoda u pripremi, te na osnovu iste predložiti model komercijalnog objedinjavanja poljoprivrednika

47. Pružiti institucionalnu i stručnu pomoć u organiziranju provedbenog modela zajedničkog nastupa na tržištu prodaje

48. Izraditi koncept po kojem će se obrtnici u poljoprivredi ili mala obiteljska gospodarstva upoznati sa mogućnostima osnivanja i vođenja seoskog turizma te sa ekonomskim koristima i prednostima koja takva djelatnost donosi, i koncept edukacije zainteresiranih poduzetnika za tu djelatnost

49. Utjecati na promjenu zakonske regulative u dijelu kojim ona ograničava razvoj seoskog turizma u uvjetima koji su specifični za područje Grada Čakovca

50. Uzgoj matičnog stada međimurskog konja

51. Udomljavanje podmlatka MHK na gazdinstvima zainteresiranih uzgajivača

52. Očuvanje i množenje postojećeg stada MHK pri uzgajivačima iznad broja jedinki potrebnih za očuvanje pasmine

53. Rad s učenicima Gospodarske škole (praktična nastava)

54. terapijsko jahanje na MHK

55. Komercijalno iskorištavanje konja za turističke potrebe ( prijevoz kočijama na vinskim cestama, rekreativno jahanje)

56. Iskorištavanje MHK u mesoprerađivačkoj industriji

57. Dovršiti započete aktivnosti na uređenju središta grada Čakovca

58. Inicirati istraživanje mogućnosti preseljenja industrijskih pogona MTČ iz gradske jezgre Čakovca

59. Inicirati sa Čakovečkim mlinovima moguća rješenja ambijentalnog uklapanja Mlinova u gradsku jezgru Čakovca i uređenje vidikovca

60. U svim naseljima inicirati arhitektonska rješenja središta naselja i ambijentalnih prostora

61. Pojačanim mjerama održavanja čistoće i zelenila središta naselja i grada Čakovca od strane nadležnog javnog poduzeća i promotivnim aktivnostima za očuvanje čistoće, zelenila i cvijeća podizati nivo svijesti građana i njihove brige o održavanju čistoće, zelenila i okoline.

62. Utvrđivanje svih mjesta i sadržaja vezano uz obitelj Zrinski na području Grada Čakovca i bliže okolice (obitavalište obitelji Zrinski, spomenici obitelji Zrinski, i sl.) i ponuda navedenog kroz turističke aktivnosti

63. Restauriranje Starog grada u Čakovcu

64. Revitalizacija Starog grada u Čakovcu, uvođenje atraktivnih sadržaja u prostore Starog grada

65. Stručno objedinjavanje idejnih rješenja prijedloga udruga i organizacija koje u svom programu imaju plan daljnjeg postupanja u korištenju prostora Globetke

66. Izrada detaljnog plana postupanja sa djelom Globetke koji predstavlja prirodni šumsko močvarni fenomen

67. U ovisnosti o Planu promovirati Globetku u turističke svrhe (ili kao rubni dio Grada sa netaknutom prirodom, ili kao mjesto odvijanja sportsko rekreacijskih sadržaja i sl.)

68. Izraditi analizu prioriteta uređenja prostora za turističko-sportske i rekreacione sadržaje prema Prostornom planu uređenja Grada Čakovca

69. Prema prethodno utvrđenim prioritetima izraditi detaljne planove uređenja sportsko-rekreacionih i turističkih prostora, odnosno zona

70. Programom uređenja pojedinog prostora osmisliti proces izvođenja planiranih sadržaja poticanjem poduzetnika i poticajnim mjerama, te ponudom za izvođenje određenih sadržaja sistemom javno-privatnog partnerstva

76


71. U suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i zainteresiranim gospodarskim subjektima napraviti analizu potrebnih kadrova po kvalifikacijama, strukama i zvanjima

72. Po modelu izrade prve analize obnavljati izradu analize svake godine prije upisa učenika u srednje škole i studenata na fakultete u novu školsku godinu

73. Objediniti napore graditeljske i metaloprerađivačke djelatnosti Međimurske županije i utjecati i pomoći županijskim upravnim tijelima da se u Gradu Čakovcu organiziraju studiji za deficitarne visokostručne kadrove

74. Iz okvira svojih nadležnosti istražiti moguća rješenja organiziranja studija i aktivnim prijedlozima nadležnim županijskim tijelima predložiti modele brzih rješenja organiziranja traženih studija

75. Podržati i dati potporu postojećoj suradnji srednjih stručnih škola i gospodarstvenika iz djelatnosti graditeljstva i metaloprerade

76. Organizirati oblik suradnje srednjoškolskog sustava obrazovanja i gospodarstvenika koji imaju interes za takvom suradnjom sa ciljem upisa učenika u deficitarna zanimanja

77. U suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i temeljem analize potrebnih kadrova u gospodarstvu iz mjere 3.1.1. nadograditi postojeći sistem prekvalifikacije i dokvalifikacije i poticajnim i potpornim mjerama u sistem uključiti sve zainteresirane nezaposlene i gospodarske subjekte koji imaju potrebu dokvalifikacije i prekvalifikacije svojih zaposlenika

78. Prikupljanje informacija o inicijativama na temu Fonda za razvoj kadrova (REDEA – Studentska fondacija «za više znanja», Strukovna grupa graditeljstva MŽ) i suradnja na iznalaženju jedinstvenog rješenja za Međimursku županiju

79. Podnošenje prijedloga Međimurskoj županiji za osmišljavanje i za osnivanje Fonda za razvoj kadrova na nivou Županije

80. Poticanje gospodarskih subjekata za uključivanje u Fond za razvoj kadrova i na aktivnu suradnju sa Fondom

81. U aktivnostima organiziranja studija za deficitarne visokostručne kadrove uključiti i potrebu organiziranog znanstveno istraživačkog rada

82. Podržati započete aktivnosti gospodarstvenika i na taj način stvarati pozitivnu klimu za podizanje neto osobnih primanja zaposlenika u gospodarstvu

83. Istražiti mogućnost lokalnih potpora ili poreznih olakšica gospodarskim subjektima koji pojačanim trendom podižu prosječna neto primanja svojih zaposlenih

84. u suradnji sa mjerodavnim institucijama ( škole, Centar za socijalnu skrb,.. ) izraditi snimku obrazovne strukture Roma sa područja Grada Čakovca

85. prezentacija obrazovnog modela koji pridonosi uspješnom uključivanju romske djece u obrazovni sustav RH i društvo u cjelini, sukladno ciljevima Desetljeća za Rome 2005. – 2015., Nacionalnom programu za Rome i preporukama Vijeća Europe

86. implementacija obrazovnog modela

87. uočavanje jasnih pomaka i rezultata nakon provedene implementacije Projekta i završetka školske godine

88. Preispitati koje javne djelatnosti imaju najviše uslužnih aktivnosti kada su u pitanju osobe iz Romske zajednice i sa njima iznaći mogućnost zapošljavanja Roma za kontakte sa Romima (Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centar za socijalnu skrb i sl.)

89. Zapošljavati Rome kao djelatnike u javnim službama koje imaju uredovni odnos sa značajnim brojem osoba Romske zajednice

90. Proces sanacije odlagališta Totovec koji je u tijeku provesti u cijelosti i na tom modelu provedbe stvarati praksu implementacije Strateškog plana

91. Izraditi katastar divljih odlagališta i sačiniti program saniranja i zaštite od novih onečišćenja

92. Izraditi izvedbeni projekt prikupljanja, sortiranja i baliranja i provesti proces javne prihvaćenosti tog projekta

93. Pristupiti izvedbi projekta prikupljanja, sortiranja i baliranja otpada

94. Izrada projekta programa sortiranja otpada na kućnom pragu i programa edukacije i podizanja ekološke svijesti građana

95. Osiguranje potrebnih materijalnih resursa za sortiranje na kućnom pragu (kontejneri, posude, lokacije i sl.)

96. Provedba procesa edukacije propagandnim materijalima ili seminarima ili drugim provedbenim oblicima koji će se definirati u projektu

97. Uspostaviti suradnju s pravnom osobom registriranom za obavljanje djelatnosti, praćenje kvalitete zraka i praćenje emisija u zrak.

98. Organizirati sistem informiranja javnosti o kvaliteti zraka

99. Organizirati sistem utjecaja na otklanjanju izvora onečišćenja zrake

100. Nastavak kontinuirane suradnje Gradske uprave sa tvrtkom Međimurske vode d.o.o. na stalnom usuglašavanju razvojnih potreba Grada po pitanju sigurnosti dobave i kvalitete pitke vode, zaštite podzemnih voda, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

101. Izrada analize stanja prometa i studije regulacije prometa u Gradu Čakovcu

102. Izrada projekta sigurnosti sudionika u prometu sanacijom crnih točaka i smirivanjem prometa na opasnim mjestima

103. Provesti javni natječaj za izradu idejnog arhitektonskog i prometnog rješenja za kvalitetnu povezanost središta mjesta Čakovca i njegova tzv. Juga u jedinstvenu gradsku cjelinu

104. Analiza stanja održavanja lokalnih nerazvrstanih cesta i izrada programa njihovog održavanja

77


105. Definiranje nadležnosti za održavanje lokalnih nerazvrstanih cesta

106. Izrada plana i dinamike izrade detaljnih planova uređenja prostora posebnih namjena

107. Izradu plana i dinamiku i izradu konkretnih detaljnih planova uređenja prostora provoditi uz interaktivnu suradnju sustava prostornog planiranja i korisnika prostora

108. Analiza efikasnosti postojećeg sustava komunikacije Gradske uprave i Gradonačelnika sa građanima i gospodarstvenicima i unapređenje istog

109. Analiza efikasnosti postojećeg sustava pisanih informacija i Internet stranice Grada Čakovca i poboljšanje istog

110. Uvođenje sustava redovitog održavanja gospodarskih foruma i javnih tribina kao modela informiranja i neposredne suradnje i razmjene informacija sa gospodarstvenicima i građanima

111. Izraditi publikaciju ili informaciju o postojećoj uključenosti Grada Čakovca u županijsku, međužupanijsku i međuregionalnu suradnju

112. U suradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom Međimurje ustrojiti sustav aktivnog uključivanja Grada Čakovca u županijsku, međužupanijsku i međuregionalnu suradnju, te oformiti sustav stalnih informacija zainteresiranim subjektima o mogućnostima povezivanja i uključivanja u suradnju

78


PRILOG 11

Opisi i shematski prikaz položaja i uređenja poduzetničkih zona

79


Površina zone/m2 262.339

Broj parcela u zoni 37

Broj slobodnih parcela 0

Prosječna veličina parcele/m2 -

Cijena po m2 -

Visina komunalnih doprinosa 20 kn/m3 građevine koja se gradi

Broj poduzetnika koji djeluju u zoni (18)

Opremljenost komunalnom infrastrukturom djelomično

Stanje PPU jedinice lokalne samouprave donesen 1993.

Stanje DPU zone GUP

Građevinska dokumentacija građevna dozvola i sva projektna dokumentacija

Naziv tvrtke Djelatnosti koje poduzetnici obavljaju u zoni Broj zaposlenih u zoni

MAGDIĆ d.o.o.

Chemosan d.o.o. trgovina na veliko i malo - trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima 14

M-štik vezionica

Dinamic trade d.o.o. trgovina na veliko i malo 3

Memont - Međimurje

MEMONT - P D.O.O. proizvodnja metala i proizvoda od metala - proizvodnja metalnih konstrukcija i dijelova

14

Auto centar Baumgartner d.o.o. trgovina na veliko i malo - trgovina na veliko motornim vozilima 9

Đurkin d.o.o. građevinarstvo - instalacije za vodu, plin, grijanje, hlađenje 68

Auto line d.o.o.

Dil Europa - leasing d.o.o.

AC Jesenović d.o.o. trgovina na veliko i malo - trgovina na veliko motornim vozilima 27

Panda d.o.o. trgovina na veliko i malo - trgovina na veliko motornim vozilima 18

Autoshop d.o.o. trgovina na veliko i malo - trgovina na veliko motornim vozilima 9

MTČ Tvornica čarapa d.d. proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda - proizvodnja pletenih i kukičanih čarapa

318

Prima namještaj

Strojarstvo Branilović

Kermek d.o.o. građevinarstvo - postavljanje podnih i zidnih obloga 64

TSG d.o.o.

Naziv zone: Industrijska zona Zapad

80


81






Cijena po m2 150 kn


Broj poduzetnika koji djeluju u zoni 4



Stanje DPU zone GUP


Naziv tvrtke Djelatnosti koje poduzetnici obavljaju u zoni Broj zaposlenih u zoniJelen d.d. industrija obuće proizvodnja kože i proizvoda od kože 694

Čakovečki mlinovi - Uljara proizvodnja hrane, pića i duhanskih proizvoda

Trgohit d.o.o. trgovina na veliko i malo 423

Auto moto markt trgovina na veliko i malo/trgovina na veliko motornim vozilima 5

Naziv zone: Privredna zona uz Zagrebačku ulicu

82


83


Naziv zone: Industrijska zona Istok Čakovec


Broj parcela u zoni -

Broj slobodnih parcela -


Cijena po m2 -



Broj zaposlenih u zoni 923



Stanje DPU zone GUP


Naziv tvrtke Djelatnosti koje poduzetnici obavljaju u zoni Broj zaposlenih u zoni

Tubla tekstil d.o.o. proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda - proizvodnja pletenih i kukičanih čarapa

250

MGP d.o.o. trgovina na veliko i malo 12

Transport Arno/Magdalenić Ljiljana cestovni prijevoz robe 26

Trgokontakt d.o.o. trgovina na veliko i malo 1

Perutnina Ptuj PIPO proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa 514

UNIMER d.d. promet i prerada sirovine

ostala prerađivačka industrija - reciklaža metalnih ostataka i otpadaka

47

Veterinarska stanica Čakovec d.o.o. veterinarske djelatnosti 73

84


85


Naziv zone: Radna zona Martane Čakovec




Prosječna veličina parcele/m2 3.250

Cijena po m2 150 kn



Opremljenost komunalnom infrastrukturom Komunalno neopremljena, potrebno: prometnice, vodoopskrba, odvodnja, plinoopskrba i javna rasvjeta


Stanje DPU zone donesen 2000.

Vlasnička struktura zemljišta Najveći dio zemljišta u vlasništvu Grada Čakovca, dijelovi privatnog zemljišta planiraju se otkupiti

Građevinska dokumentacija -

Naziv tvrtke Djelatnosti koje poduzetnici obavljaju u zoni Broj zaposlenih u zoniStaklarska radnja Kavran & co. soboslikarski i staklarski radovi 18

Staklo Kavran d.o.o. trg. na veliko građ. mat. i sanitarnom opr. 5

86


87


Naziv zone: Zona male privrede KrištanovecPovršina zone/m2 15.221



Prosječna veličina parcele/m2 2.537

Cijena po m2 50 kn



Broj zaposlenih u zoni 0

Opremljenost komunalnom infrastrukturom Komunalno neopremljena, potrebno: prometnice, vodoopskrba, odvodnja, plinoopskrba i javna rasvjeta


Stanje DPU zone donesen 2003.

Vlasnička struktura zemljišta Privatno zemljište (planira se izvršiti otkup ili komasacija u skladu sa PUP - om

Građevinska dokumentacija -

88


89


PRILOG 12

Izvješće s javne rasprave o Strateškom planu gospodarskog razvoja Grada Čakovca

Documents

RAZVOJA GRADA ČAKOVCA STRATEŠKI PLAN · PDF file4 Bercon d.o.o. Strateški plan gospodarskog razvoja Grada Čakovca Prilozi Strateškom planu 1. Popis članova Radne skupine za izradu