Strateški program ukupnog razvoja Grada Benkovca i …benkovac.hr/dokumenti/strat_plan.pdf · Strateški program ukupnog razvoja Grada Benkovca i Općine Lišane Ostrovičke nacrt

Strateški program ukupnog razvoja Grada Benkovca i Općine Lišane Ostrovičke nacrt

Benkovac - Lišane Ostrovičke - Zagreb, listopad, 2006

Grad Benkovac

Općina Lišane Ostrovičke

Grad Benkovac Općina Lišane Ostrovičke Ekonomski institut Zagreb Strateški program ukupnog razvoja Grada Benkovca i Općine Lišane Ostrovičke nacrt Izradili: Marija Bešlić ing. građ. viši stručni referent u gradskoj upravi Benkovca Marin Božić dipl ek. Ekonomski institut Zagreb Maja Ðirlić, dipl. iur. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka RH Mr. sc. Irena Ðokić dipl. ek. Ekonomski institut Zagreb Dr. sc. Dubravka Jurlina-Alibegović dipl. ek. Ekonomski institut Zagreb Paulina Kulaš dipl. ing. pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela gradske uprave Benkovca Branko Kutija, dipl. ing. gradonačelnik Benkovca Ljiljana Čerina-Bljaić, dipl ek. stručni savjetnik za proračun u gradskoj upravi Benkovca Željko Mijić, načelnik općine Lišane Ostrovičke Joso Nimac, Poljoprivredna zadruga Lišane Mr. sc. Ivana Rašić Bakarić, dipl ek. Ekonomski institut Zagreb Dr. sc. Nenad Starc, dipl. ek. Ekonomski institut Zagreb Odgovoran za konačni tekst: Dr. sc. Nenad Starc dipl. ek. Ekonomski institut Zagreb Benkovac - Lišane Ostrovičke - Zagreb, listopad, 2006

STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 3

PREDGOVOR Strateški program ukupnog razvoja Grada Benkovca i općine Lišane Ostrovičke jedan je od prvih razvojnih dokumenata takve vrste u Zadarskoj županiji. Program određuje što sve u narednim godinama treba učiniti da život u Benkovcu i Lišanima bude uspješniji, bogatiji i ljepši. Program su izradili Benkovčani i Lišanci u suradnji s razvojnim stručnjacima Ekonomskog instituta Zagreb. Neki ciljevi i mjere odnose se samo na Benkovac i o njima će brinuti benkovačka gradska uprava. Neki se odnose samo na Lišane i o njima će brinuti lišanska općinska uprava. Neki su zajednički i ostvarivat će se u suradnji Grada Benkovca i Općine Lišane Ostrovičke. Primijenjena je suvremena, participativna razvojna metodologija tako da su uz stručnjake Ekonomskog instituta sudjelovali i svi zainteresirani Benkovčani i Lišanci. Posla smo se prihvatili listopada 2005. godine. Prvo smo analizirali stanje benkovačkog i lišanskog gospodarstva, društvenih djelatnosti i institucija razvojnog upravljanja. Analiza je ukazala na brojne razvojne probleme koje je trebalo podrobno raspraviti. To je učinjeno na zajedničkoj radionici na kojoj su se 2.12.2005. godine okupili predstavnici gospodarstva, društvenih djelatnosti, gradske i općinske uprave, nevladinih udruga i ostalih interesnih skupina kojima je stalo do razvoja Benkovca i Lišana. Na radionici, a i kasnije, tijekom mnogih razgovora i sastanaka s gospodarstvenicima, društvenim djelatnicima, članovima gradskog poglavarstva Benkovca i općinskog vijeća Lišana uočeni su glavni razvojni problemi, a zatim su određeni i razvojni ciljevi koje treba doseći kako bi se problemi uklonili. U siječnju, veljači i ožujku 2006. godine izrađen je prijedlog poslova i zadataka kojih se moraju prihvatiti gradska i općinska uprava kako bi se ovako određeni ciljevi ostvarili do 2010. godine. Na kraju su predloženi i poslovi i zadaci u koje se treba upustiti odmah, još ove, 2006. godine. U uvjerenju

da predloženi poslovi i zadaci gradskog i općinskog vijeća odražavaju sklad benkovačkih i lišanskih razvojnih želja i mogućnosti,

da je rasprava o različitim, često suprotstavljanim, razvojnim interesima ukazala na najbolja rješenja

i da Benkovačni i Lišanci mogu provesti program kojeg su izradili, nacrt Strateškog programa ukupnog razvoja Grada Benkovca i Općine Lišane Ostrovičke upućuje se Gradskom i Općinskom vijeću na usvajanje.


Sadržaj

1. GRAD BENKOVAC..................................................................................... 7 1.1. Smještaj, klima, prirodni resursi..................................................................................7 1.2. Stanovništvo ...............................................................................................................9

1.2.1. Hrvatska.........................................................................................................9 1.2.2. Zadarska županija ........................................................................................10 1.2.3. Benkovac ......................................................................................................12

1.3. Izgrađenost ...............................................................................................................18 1.4. Gospodarstvo ............................................................................................................20

1.4.1. Zaposlenost i nezaposlenost..........................................................................20 1.4.2. Poduzetništvo ..............................................................................................21 1.4.3. Podržavajuća infrastruktura ..........................................................................29 1.4.4. SWOT analiza ..............................................................................................29

1.5. Društvene djelatnosti ................................................................................................30 1.5.1. Predškolski odgoj i školstvo ..........................................................................30 1.5.2. Zdravstvo i socijalna skrb .............................................................................31 1.5.3. Kulturne djelatnosti .....................................................................................31 1.5.4. Civilno društvo .............................................................................................32 1.5.5. SWOT analiza ..............................................................................................33

1.6. Institucije razvojnog upravljanja................................................................................33 1.6.1. Sabor, Vlada, ministarstva... ........................................................................33 1.6.2. Državni uredi u Zadarskoj županiji ..............................................................38 1.6.3. Ispostave središnjih tijela državne uprave......................................................39 1.6.4. Županijske institucije ..................................................................................41 1.6.5. Grad Benkovac i njegov djelokrug .................................................................43

1.6.5.1. Predstavničko-izvršna vlast .................................................................45 1.6.5.2. Upravna vlast......................................................................................49 1.6.5.3. Mjesna samouprava ...........................................................................50 1.6.5.4. Javna poduzeća ...................................................................................51

1.6.6. Gradski proračun..........................................................................................52 1.6.7. SWOT analiza ..............................................................................................63

2. OPĆINA LIŠANE OSTROVIČKE.............................................................. 65 2.1. Smještaj, prirodni resursi...........................................................................................65 2.2. Stanovništvo .............................................................................................................66 2.3. Izgrađenost ...............................................................................................................68 2.4. Gospodarstvo ............................................................................................................70

2.4.1. Zaposlenost i nezaposlenost..........................................................................70 2.4.2. Lišanski poduzetnici ....................................................................................72


2.4.3. Upravljanje infrastrukturom .........................................................................76 2.4.4. SWOT analiza ..............................................................................................77

2.5. Društvene djelatnosti i SWOT analiza ......................................................................78 2.6. Institucije razvojnog upravljanja................................................................................79

2.6.1. Sabor, Vlada, ministarstva... ........................................................................79 2.6.2. Državni uredi u Zadarskoj županiji...............................................................83 2.6.3. Ispostave središnjih tijela državne uprave......................................................85 2.6.4. Županijske institucije ..................................................................................85 2.6.5. Općina Lišane Ostrovičke i njen djelokrug ....................................................87

2.6.5.1. Predstavničko-izvršna vlast ...............................................................89 2.6.5.2. Upravna vlast ...................................................................................93 2.6.5.3. Javna poduzeća.................................................................................93

2.6.6. Općinski proračun ........................................................................................94 2.6.7. Postojeći planovi i programi ............................................................................. 100 2.6.8. SWOT analiza ............................................................................................101

3. RAZVOJNI CILJEVI I PROVEDBENI POSLOVI .......................................... 103 3.1. Razvojni ciljevi ........................................................................................................103 3.2. Provoditelji .............................................................................................................109 3.3. Provedbeni poslovi ..................................................................................................110 3.4. Financijski izvori.....................................................................................................158

3.4.1. Domaći izvori .............................................................................................158 3.4.2. Strani izvori ...............................................................................................170 3.4.3. Kako do novca ...........................................................................................179

DODATAK 1 ...................................................................................................... 182 DODATAK 2 ...................................................................................................... 193


1. GRAD BENKOVAC

1.1. Smještaj, klima, prirodni resursi Grad Benkovac smješten je usred Zadarske županije blizu geografskog središta Hrvatske. Položaj je po mnogo čemu ključan jer se obalne prometnice ovdje sijeku s prometnicama kojima je povezan kopneni i primorski dio Hrvatske. Kroz županiju i kroz Benkovac prolazi Jadranska (buduća Jonska) autocesta i željeznička pruga koja povezuje kopno i obalu. Sagleda li se u tome i Jadran i njegove luke s obje strane, vidi se da Benkovac leži i na prometnom pravcu povezivanja sjevera Hrvatske i juga Italije. Do geografskog centra Hrvatske, Knina, nema ni 50 km zračne linije. Zadarska županija zauzima 3642 km2 (6,5% hrvatskog teritorija). Grad Benkovac zauzima površinu od 516,19 km2 (14% površine Zadarske županije). U županiji koja ima svoje urbano središte, otoke, Ravne kotare, podvelebitski kanal, Bukovicu i dio Like, Benkovac se nalazi dijelom u Ravnim kotarima, a dijelom u Bukovici. Druga je najveća jedinica lokalne samouprave u županiji, odmah za gradom Zadrom. Prostor Benkovca je neujednačen i teško ga je promatrati u cjelini. Dio benkovačkog prostora jugozapadno od geomorfološki određene crte Smilčić – Korlat – Kula Atlagića – Benkovačko selo i dalje prema Lišanima, sastoji se od flišnih zaravni i neplodnih karbonatnih bila i od davnina se koristi za poljoprivredu. Taj dio prostora spada u Ravne kotare koji sa svojih 30 000 ha obradivih površina pružaju poljoprivredne mogućnosti od kojih su u Dalmaciji veće samo one u dolini Neretve. Benkovac zauzima 360 od 562 km2 Ravnih kotara. Preostali dio zauzimaju općine Lišane Ostrovičke, Stankovci, Polača, Škabrnja i Poličnik. Sjeverozapadno od crte je područje Bukovice kojeg čine karbonatne stijene s malo površinskih tokova i s još manje plodnog tla. Prevladava krško pobrđe i krške zaravni. Područje se, međutim, izdvaja kamenom. Nalazišta građevinskog i kvalitetnog arhitektonskog kamena koji je dovoljno poseban da se naziva Benkovačkim, bogata su i koriste se od rimskih vremena. Gradu Benkovcu pripada 157 od 499 km2 Bukovice. Ostatak zauzimaju Obrovac i Lišane Ostrovičke. Ravne kotare i Bukovicu razlikuju i hidrogeolozi. U Bukovici gotovo i nema površinskih tokova, a njene podzemne vode uglavnom otječu u Karinsko more, te prema Zrmanji i Krki. Ravni kotari bogati su i nadzemnim bujičnim i podzemnim tokovima. Bujični tokovi, značajni za poljoprivredu su: Karišnica, Mirošnica, Kličevica, Korlatske bujice, Krivac, Benkovačke bujice, Bujice Nadinskog blata i Škorobić - Biba S druge strane, klima je ujednačena na cijelom prostoru. Blaga je, submediteranska i nesmetano se širi od mora u unutrašnjost, a masiv Velebita priječi prodor hladnije kontinentalne klime koja vlada u Lici. Ljeta su tako vruća i sušna, a u jesen i zimi ima obilje padalina. Prevladavajući vjetrovi su jugo i bura, koji značajno pušu u jesen, zimu i rano proljeće.


Osnovni resursi koji proizlaze iz ovakve geološke osnove su poljoprivredno zemljište i građevinski i arhitektonski kamen. Od oko 60 000 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta Zadarske županije, polovica se nalazi u području Benkovca. Građevinski i arhitektonski kamen po važnosti je drugi prirodni resurs ovog kraja. Rezerve arhitektonskog kamena nisu procjenjivane, a rezerve građevinskog se ocjenjuju dovoljnim za slijedećih 25 godina. Područje grada Benkovca još nosi teret rata. Oko 15 200 000 m2 bilo je minirano Miniranih područja ima u 6 naselja: Lišane Tinjske – oko 5 ha okućnica i oranica Tinj – oko 70 ha okućnica, oranica i pašnjaka Pristeg – oko 135 ha okućnica , oranica, vinograda i pašnjaka Vukšić – oko 1000 ha oranica, vinograda i pašnjaka Islam Grčki – oko 140 ha oranica i jedan spomenik kulture Nadin – oko 65 ha oranica, pašnjaka i okolnog krša Preostalih stotinjak ha miniranog područja su polja i zemljište pod makijom. Do sada je sredstvima programa CARDS 2002 (1 000 000 EUR) i sredstvima GSM operatora ViP (1 000 000 kn) razminirano ili je ostvaren tehnički izvid na 5 412 264 m2 (36% miniranog prostora). Razminiranje je počelo 1999. godine, a svake godine razminira se sve više površine:

godina razminirano 1999. 208 344 m2 2000. 135 827 m2 2001. 100 215 m2 2002. 797 366 m2 2003. 756 504 m2 2004. 2 047 146 m2 2005 1 366 862 m2

Do konca 2006. bit će razminirao još 975 000 m2 čime će na raspoloženju biti 42% prvotno miniranog prostora. Preostalih 58% razminirat će se postepeno, prema prioritetima i raspoloživim sredstvima. Minirana područje nisu samo razvojni problem jer uzimaju ratni danak i dugo nakon rata. Od oslobođenja na ovamo na području grada bilo je čak 39 minskih incidenata, a 47 osoba je stradalo. Pri tome je poginulo 11 ljudi, 31 je ozlijeđen teško, a 5 lako. Miniranost ozbiljno ugrožava svakodnevnicu stanovnika navedenih naselja i onemogućuje poljoprivredu i bilo kakvu razvojnu aktivnost kojoj treba više prostora. Uz fizičku nedostupnost prostora uočava se i pravna. Uvjetovana je u Hrvatskoj već poslovično nesređenim katastrom i vlasničkim knjigama. U Benkovcu ima 28 katastarskih općina od kojih niti jedna nije katastarski i vlasnički sređena. Upisi u katastar nisu usklađeni sa stvarnim stanjem, a vlasničke knjige ne prate stvarne promjene vlasništva. Katastarske općine u kojima stanje treba što prije srediti su Tinj, Šopot, Lisičić, Perušić, Karin donji, Benkovac i Buković.


1.2. Stanovništvo Godine 1991. općina Benkovac obuhvaćala je 53 naselja u kojima je živjelo 33.378 stanovnika. Izdvajanjem novoosnovanih općina područje se smanjilo tako da je za posljednjeg popisa 2001. godine u 40 naselja Grada Benkovca živjelo 9.786 stanovnika. Ove podatke treba sagledati u okviru Zadarske županije, ali i cijele Hrvatske. Pođimo redom. 1.2.1. Hrvatska Prema popisu stanovništva iz 1991., Republika Hrvatska je imala ukupno 4.784.265 stanovnika, od čega 2.318.623 muških (48,46%) 2.465.642 ženskih (51,54%). Deset godina kasnije, broj stanovnika u Hrvatskoj se što zbog rata što zbog smanjenja obitelji smanjio za 7,25% i iznosio 4.437.460. Spolna struktura se, međutim, nije značajnije promijenila. U ukupnom broju stanovnika 2001. godine muških je bilo 2.135.900 (48,13%), a ženskih 2.301.560 (51,87%). Stupanj obrazovanja u Hrvatskoj pokazuju podaci o osobama starijim od 15 godina koje su razvrstane prema školskoj spremi, pismenosti i spolu. Prema Popisu iz 1991, obrazovna struktura 1991. i 2001. godine prikazana je u tablicama 1.2.1. i 1.2.2.: Tablica 1.2.1. Stupanj obrazovanja stanovništva Hrvatske 1991. godine

stanovništvo udjeli u stanovništvu starijem od 15 godina Stupanj obrazovanja svega muški ženski svega muški ženski Bez škole + nezavršena osnovna škola 1.149.662 413.582 736.080 29,8% 10,72% 19,08%Osnovna škola 901.528 413.282 488.246 23,4% 10,71% 12,66%Srednja škola 1.387.735 787.778 599.957 36% 20,42% 15,55%Viša škola 156.152 82.271 73.881 4% 2,13% 1,91%Fakultet/akademija/mr/dr 204.066 119.040 85.026 5,3% 3,09% 2,20%Nepoznato 58.943 28.181 30.762 1,5% 0,73% 0,80%UKUPNO 3.858.086 1.844.134 2.013.952 100,00% 47,80% 52,20%

Izvor: Popis 1991.


Tablica 1.2.2. Stupanj obrazovanja stanovništva Hrvatske 2001. godine

stanovništvo udjeli u stanovništvu starijem od 15 godina Stupanj obrazovanja svega muški ženski svega muški ženski Bez škole + nezavršena osnovna škola 685.711 218.286 467.425 18,62% 5,93% 12,69%Osnovna škola 801.168 341.558 459.610 21,75% 9,27% 12,48%Srednja škola 1.733.198 955.587 777.611 47,06% 25,95% 21,11%Viša škola 150.167 76.650 73.517 4,08% 2,08% 2,00%Fakultet/akademija/mr/dr 287.867 145.355 142.512 7,82% 3,95% 3,87%Nepoznato 24.715 12.297 12.418 0,67% 0,33% 0,34%UKUPNO 3.682.826 1.749.733 1.933.093 100,00% 47,51% 52,49%

Izvor: Popis stanovništva 2001. Popisni podaci pokazuju značajan je pad broja stanovnika bez škole i stanovnika s nezavršenom osnovnom školom. U razdoblju od 1991 – 2001 pad je veći od 10% pa se može govoriti o značajnom porastu školovanih osoba u Hrvatskoj u navedenom razdoblju. Porastao je i broj školovanih u srednjim školama (više od 10%), te onih koji su odlučili nastaviti svoje školovanje upisom u više škole, na fakultete, akademije i stjecati magisterije i doktorate. Prema Popisu 1991. godine u Republici Hrvatskoj 3.736.356 osoba se izjasnilo Hrvatima (78,1%). Srba, kao najbrojnije manjine bilo je 581.663 (12,16%), Muslimana 43.469 (0,9%), Albanaca 12.032 (0,3%), osoba koje se nisu izjasnile 73.376 (1,5%). Osoba čija je narodnost ostala nepoznata bilo je 62.926 (1,3%). Za Popisa 2001. godine narodnosna struktura značajno se promijenila. Te godine 3.977.171 osoba izjasnilo se Hrvatima (89,63%), nacionalno izjašnjenih Srba bilo je 201.631 (4,54%), Bošnjaka 20.755 (0,47%), Albanaca 15.082, (0,34 %), te ostalih 21.801 (0,49%). Osoba koje se nisu izjasnile bilo je 79.828 (1,80%). Ovako izmijenjena struktura je zbog visokog udjela Hrvata mnogo homogenija. Posljedica je ratnih raseljavanja, doseljavanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Srbije, uklanjanja popisne kategorije „Jugoslaven“ i sl. 1.2.2. Zadarska županija Prostorni obuhvat nekadašnje Zadarsko – kninske, današnje Zadarske županije posljednjih se godina mijenjao. Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06), Zadarska županija obuhvaća gradove: Benkovac, Biograd na moru, Nin, Obrovac, Pag i Zadar te općine Bibinje, Galovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnje, Tkon, Vir, Vrsi te Zemunik Donji. U nekadašnjem sastavu županije bili su i Kotar Knin, s Gradom Kninom i pripadajućim naseljima te općine Kistanje, Ervenik, Kijevo i Civljane koje danas pripadaju Šibensko – kninskoj županiji (NN 86/06). Gradovi Donji Lapac i Korenica su zajedno sa Općinama Udbina, Smoljanac, Orlić i Lovinac pripale Ličko – senjskoj županiji (vidi popis gradova i


općina prema županijama NN 86/06). Sva naselja koja su pripadala spomenutim gradovima i općinama nisu u cijelosti pripala novonastalim županijama što uvelike otežava usporedbu podataka o stanovništvu Zadarske županije u 1991. i 2001. godini. Prema Popisu stanovništva iz 1991. koji je usklađen s popisom naselja Zadarske županije iz 2001 (izuzev naselja Verunić za koje podaci nisu dostupni), na području Zadarske županije živjelo je 210.222 stanovnika, od čega 104.995 muških (49,94%) i 105.227 ženskih (50,06%). Prema Popisu iz 2001. godine u Zadarskoj županiji živi ukupno 162.045 osoba. Muških je 79.641 (49,15%), a ženskih 82.404 (50,85%) što je manje od hrvatskog prosjeka. U županiji je, inače, došlo do pada stanovništva od 23% što je gotovo ¼ stanovništva županije. To se može objasniti izmjenom administrativno – teritorijalnog obuhvata Zadarske županije prilikom kojeg su neki gradovi i općine u potpunosti, a neke općine djelomično pripale drugim županijama, nestankom nekih naselja, te odlaskom srpskog stanovništva u Srbiju i BiH a hrvatskog u druge dijelove zemlje. Na području Zadarske županije 1991. godine živjelo je 246.767 stanovnika (u obzir su uzete općine i gradovi koji su tada pripadali županiji). Hrvata je bilo 191.563 (77,63%), Srba 42.312 (17,15%), Albanaca 660 (0,27%) i Bošnjaka 576 (0,23%). Ostale, brojčano manje značajne manjine brojile su 11.394 stanovnika (4,62%) a neopredijeljenih je bilo 262 (0,11%). Ratne okolnosti značajno su izmijenile narodnosnu strukturu stanovništva Zadarske županije. Spolna struktura Zadarske županije u 1991. godini prikazana je u Tablici 1.2.3. a dobna i spolna u 2001. godine, u Tablici 1.2.4. U Tablici 1.2.5. prikazana je narodnosna struktura stanovništva Zadarske županije. Tablica 1.2.3. Spolna struktura stanovništva Zadarske županije prema Popisu 1991 (Usklađeno s

Popisom naselja iz 2001)

Spol Stanovništvo. Ukupno 210.222 Muški 104.995 Ženski 105.227

Izvor: Izračun autora prema podacima Popisa 1991. Radi usklađivanja s Popisom naselja iz 2001. uzeta su naselja u sastavu današnjih gradova i općina Zadarske županije. Podaci su tako usporedivi s podacima koji obuhvaćaju današnje područje županije. Tablica 1.2.4. Dobna i spolna struktura stanovništva Zadarske županije prema Popisu 2001

Starost Spol Stanovništvo 0-14 15-19 20-64 65+ Nepoznato Ukupno 162.045 29.496 10.980 95.168 25.430 971Muški 79.641 15.079 5.640 48.036 10.442 444Ženski 82.404 14.417 5.340 47.132 14.988 527Udjeli 100,00% 18,2% 6,78% 58,73% 15,59% 0,6%

Izvor: Izračun prema podacima Popisa 2001.


Tablica 1.2.5. Narodnosna struktura stanovništva Zadarske županije 1991. i 2001

Ostale narodnosti u 1991. godini obuhvaćaju slijedeće manjine: Austrijanci, Bugari, Crnogorci, Česi, Grci, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Talijani, Turci, Ukrajinci, Vlasi, Židovi te ostale neizjašnjene, Jugoslavene, osobe izjašnjene prema regionalnoj pripadnosti te nepoznate. Ostale narodnosti u 2001. godini obuhvaćaju slijedeće manjine: Austrijanci, Bugari, Crnogorci, Česi, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Talijani, Turci, Ukrajinci, Vlasi, Židovi, ostale neizjašnjene osobe, osobe izjašnjene prema regionalnoj pripadnosti i osobe nepoznatog izjašnjavanja. U Popisu 2001. nema podataka za osobe grčke nacionalnosti. 1.2.3. Benkovac Već je spomenuto da se administrativno-teritorijalni obuhvat Zadarske županije posljednjih 15 godina u više navrata mijenjao. Dio gradova i općina prestao je teritorijalno – administrativno pripadati tadašnjoj Zadarskoj – kninskoj županiji utemeljenoj 1992. prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92), a zatim je nizom izmjena i dopuna Zakona pripao Ličko – senjskoj županiji ili tadašnjoj Šibenskoj, današnjoj Šibensko – kninskoj županiji. Područje Grada Benkovca je prema popisu iz 1991. obuhvaćalo 53 naselja i brojilo ukupno 33.378 stanovnika, od čega 16.871 muških (50,54%) i 16.507 ženskih (49,46%). Zbog promjene teritorijalno – administrativnog ustroja, prema Popisu stanovništva iz 2001. Grad Benkovac broji 9.786 stanovnika, od čega 4.921 muških (50,3%) i 4.865 ženskih (49,7%). Upoređena s Hrvatskom i Zadarskom županijom gustoća stanovništva Benkovca je niska:

Broj stanovnika prema narodnosti Udio u stanovništvu županije Godine 1991. 2001. 1991. 2001. Hrvati 191.563 151.188 77,63% 93,3%Srbi 42.312 5.720 17,15% 3,53%Albanci 660 632 0,23% 0,39%Bošnjaci 576 259 0,27% 0,16%Ostali 262 292 0,11% 0,18%Ostale narodnosti 11.394 3.954 4,62% 2,44%Ukupno 246.767 162.045 100,00% 100,00%


Tablica 1.2.6. Gustoća stanovništva RH, Zadarske županije i Grada Benkovca, 2001.

(stanovnici/km2) Republika Hrvatska 78,4 Zadarska županija 44,4 Benkovac 19,0

Izvor: Popis 2001. U razdoblju od 1991 do 2001 stanovništvo Grada Benkovca palo je na gotovo trećinu prijeratnog broja što značajno utječe na upravljanje daljnjim razvojem i naselja Benkovac (kako je označeno u Popisu) i područja Grada koje danas obuhvaća 40 naselja. U tablicama u nastavku prikazana je dobna, spolna, obrazovna i narodnosna struktura Grada Benkovca i naselja Benkovac na temelju podataka Popisa 1991. i Popisa 2001. godine. Podaci su uspoređeni prema obuhvatu naselja iz Popisa 2001. tako da nisu uzeti podaci za naselja koja su u međuvremenu prestala postojati kao administrativno – teritorijalni dio Grada. To su: Banjevci, Bila Vlaka, Budak, Crljenik, Dobropoljci, Donja Jagodnja, Gornja Jagodnja, Kakma, Lišane Ostrovičke, Morpolača, Ostrovica, Parčić, Polača, Stankovci te Velim. Dva naselja, Medviđa (naselje koje je pripadalo Obrovcu) te Podgrađe za koje u Popisu 1991 nema podataka pa je stoga izuzeto iz izračuna, postala su administrativno – teritorijalni dio Grada Benkovca. U nastavku se nalaze podaci o spolnoj i dobnoj strukturi (u relativnim iznosima) Grada Benkovca i naselja Benkovac prema popisu 1991. i Popisu 2001. Izračun se temelji na popisu gradova, općina i naselja prilagođenog Popisu iz 2001. Prema podacima Popisa 1991. i Popisa 2001. za Grad i naselje Benkovac izračunata je prosječna starost, indeks starenja, koeficijent starenja te radni kontingent. Prosječna starost ili prosječna životna dob označava srednje godine života cjelokupnog stanovništva, a uobičajeno se iskazuje odvojeno za muško i žensko stanovništvo. Indeks starenja pokazuje odnos broja stanovnika starih 60 i više godina i broja stanovnika starih do uključivo 19 godina života. Zbog prirode podataka te zbog podignute dobne granice radno sposobnog ženskog dijela stanovništva za potrebe izračuna ovog indeksa uzimaju se u odnos broj stanovnika starih 65 i više godina i broj stanovnika starih do uključivo 19 godina. Koeficijent starosti pokazuje odnos broja stanovnika starih 60 i više godina i ukupnog broja stanovnika. Radni kontingent obuhvaća žensko stanovništvo od 15 – 59 godina i muško stanovništvo od 15 – 64 godine života, koje se uobičajeno smatra radno sposobnim. Kao što je prethodno objašnjeno, za izračun radnog kontingenta uzeti su podaci do 64 godine života i za žene i za muškarce. Tablica 1.2.7. Dobna i spolna struktura stanovništva Grada Benkovca - Popis 1991

dob dob dob dob 0-14 15-19 20-64 65+ Nepoznato

Ukupno* 26255 21,96% 7,83% 57,15% 11,04% 2,01%Muški 13320 11,41% 3,99% 30,52% 4,00% 0,80%Ženski 12935 10,55% 3,84% 26,63% 7,04% 1,21%

Izvor: Izračun prema podacima Popisa 1991. Ukupno*: Radi usporedivosti podataka ovaj iznos predstavlja ukupan broj stanovnika Grada Benkovca po naseljima koja pripadaju Gradu Benkovcu prema Popisu 2001.


Prosječna starost stanovništva Grada Benkovca u 1991. iznosila je 35,7 godina (muškarci su bili prosječno stari 34,5, a žene 37 godina). Indeks starenja iznosi 37,05, a koeficijent starosti 11,04. Indeks starenja te koeficijent starosti niži su što je stanovništvo mlađe, a povećavaju se što je starije. Indeks starenja vrijednosti 100 pokazuje da na svakog starog stanovnika dolazi jedan mladi. To je izrazito nepovoljno jer bi na svakog starog stanovnika trebalo otpadati najmanja dva mlada. U slučaju Benkovca radi se, dakle, o povoljnoj demografskoj slici. Radni kontingent iznosio je 65% od ukupnog stanovništva Grada Benkovca, što znači da je dvije trećine stanovništva radno sposobno. Tablica 1.2.8. Dobna i spolna struktura naselja Benkovac - Popis 1991 dob dob dob dob 0-14 15-19 20-64 65+ Nepoznato Ukupno 3776 26,32% 7,92% 58,87% 5,96% 0,93%Muški 1828 13,29% 3,79% 29,03% 1,91% 0,82%Ženski 1948 13,03% 4,13% 29,85% 4,05% 1,03%

Izvor: Izračun prema podacima Popisa 1991. Prosječna starost stanovništva naselja Benkovac u 1991. iznosila je 32,7 godina (muškarci su bili prosječno stari 31,6, a žene 33,7 godina), indeks starenja bio je 17,4, a koeficijent starosti 5,7. U samom naselju demografska slika je tako bila povoljnija jer je i udio mladog stanovništva veći. Ukupni radni kontingent iznosi 66,8%. Tablica 1.2.9. Dobna i spolna struktura Grada Benkovca - Popis 2001

dob 0-14 15-19 20-64 65+ Nepoznato

Ukupno* 9680 21,71% 6,67% 53,96% 17,31% 0,34%Muški 4869 11,54% 3,42% 28,35% 6,82% 0,18%Ženski 4811 10,18% 3,25% 25,61% 10,50% 0,17%

Izvor: Izračun prema podacima Popisa 1991. Ukupno*: Radi usporedivosti podataka u izračun nije ušlo naselje Podgrađe koje pripada Gradu Benkovcu jer nema podataka za 1991. godinu. Uključivanjem naselja Podgrađe koje broji 106 stanovnika, Grad Benkovac broji 9786 stanovnika, od čega 4921 muški i 4865 ženskih. Prosječna starost stanovništva Grada Benkovca u 2001. iznosila je 39,1 godinu (muškarci su bili prosječno stari 37,3, žene 41,1 godinu). Indeks starenja bio je 60,99, a koeficijent starosti 17,31. Struktura se u odnosu na 1991. godinu očito promijenila. Stanovništvo je ostarilo jer su uslijed ratnih raseljavanja uglavnom ostale starije osobe, a i one koje su se vratile nakon završetka rata uglavnom su starije životne dobi. U strukturi stanovnika starijih od 65 godina čak dvije trećine su žene. Ukupni radni kontingent iznosi 60.6%.


Tablica 1.2.10. Dobna i spolna struktura naselja Benkovac - Popis 2001

dob Godine 0-14 15-19 20-64 65+ Nepoznato

Ukupno 2622 28,83% 5,64% 56,83% 8,58% 0,11%Muški 1296 15,40% 2,71% 27,92% 3,39% 0,00%Ženski 1326 13,43% 2,93% 28,91% 5,19% 0,11%

Izvor: Izračun prema podacima Popisa 2001. Prosječna starost stanovništva naselja Benkovac u 2001. iznosila je 33,7 godina (muškarci su bili prosječno stari 32,3, a žene 35,1 godinu). Indeks starenja bio je 25,0 a koeficijent starosti 8,6. Kao i u slučaju Grada Benkovca stanovništvo je ostarilo, ali je starosna struktura ostala povoljna zbog višeg udjela mladog stanovništva. Ukupni radni kontingent iznosi 62,5%. U Tablici 1.2.10. podaci iz dvaju popisa su uspoređeni. Tablica 1.2.11. Kretanje stanovništva Grada Benkovca između dvaju popisa stanovništva

Grad Benkovac

1991 2001 Udio stanovništva 2001. u

stanovništvu 1991. Pad/rast stanovništva

1991-2001 Ukupno 26.255* 9.680 36,87% -63,13% Muški 13.320 4.869 36,55% -63,45% Ženski 12.935 4.811 37,19% -62,81% Izvor: Izračun prema podacima Popisa 1991 i Popisa 2001 * - podatak o broju stanovnika u 1991. je prilagođen podatku o broju stanovnika prema Popisu 2001 (radi usporedivosti u obzir su uzeta naselja koja pripadaju Gradu Benkovcu prema Popisu 2001.) Pad stanovništva u razdoblju od 1991 do 2001. bio je drastičan. Iz već spominjanih razloga godine 2001. stanovništvo je palo na svega 37% prijeratnog broja, dakle za 63%. U Tablici 1.2.12. prikazani su udjeli dobnih skupina u stanovništvu Grada Benkovca i Zadarske županije. Tablica 1.2.12. Dobne skupine stanovništva Grada Benkovca i Zadarske županije. dobne skupine Muškarci Žene Grad Benkovac Zadarska županija

0-14 11,54% 10,18% 21,71 18,2

15-19 3,42% 3,25% 6,67% 6,78

20-64 28,35% 25,61% 53,96% 58,73

65 i više 6,82% 10,5% 17,31% 15,69

Nepoznato 0,18% 0,17% 0,34% 0,6

Ukupno 50.3% 49,7% 100,00% 100,00% Izvor: Izračun prema podacima Popisa 2001


Dobna struktura stanovništva Benkovca ne odstupa značajno od dobne strukture stanovništva Zadarske županije. Ohrabruje podatak da u Gradu u dobnoj skupini od 0 – 14 godina ima relativno više stanovnika od županijskog prosjeka. Poratna pojava obično nazivana «baby boom» dogodila se dakle i u Benkovcu čemu su doprinijele i mjere za razvoj područja od posebne državne skrbi. S druge strane, nešto niži udio kontingenta radnog stanovništva (20 – 64 godine) od onog u županiji, zajedno sa većim udjelom osoba starijih od 65 godina, ukazuje da mladog, radno sposobnog stanovništva koje će nositi daljnji razvoj ovog kraja ipak nema dovoljno. Na kraju, prikazane su narodnosna i obrazovna struktura Grada i naselja Benkovac. Narodnosna struktura uspoređena je i sa strukturom Zadarske županije Tablica 1.2.13. Narodnosna struktura stanovništva Grada Benkovca 1991. godine

Grad Benkovac Narodnost Broj stanovnika prema narodnosti Udio u stanovništvu Grada Benkovca Ukupno* 33378 100,00% Hrvati 13553 40,60% Srbi 18986 56,88% Muslimani 25 0,07% Albanci 29 0,09% Ostali 22 0,07% Ostale narodnosti 763 2,29%

Izvor: Izračun prema podacima Popisa 1991 *u redak Ukupno ulaze naselja prema Popisu 1991 Tablica 1.2.14. Narodnosna struktura stanovništva naselja Benkovac 1991. godine

Naselje Benkovac Narodnost Broj stanovnika prema narodnosti Udio u stanovništvu Grada Benkovca Ukupno 3776 100,00% Hrvati 749 19,84% Srbi 2780 73,62% Muslimani 24 0,64% Albanci 26 0,69% Ostali 0 0,00% Ostale narodnosti 197 5,22%

Izvor: Izračun autora prema podacima Popisa 1991


Tablica 1.2.15. Narodnosna struktura Grad Benkovca i Zadarske županije 2001. godine

Izvor: Izračun prema podacima Popisa 2001 Tablica 1.2.16. Obrazovna struktura stanovništva Grada* Benkovca 1991. godine

broj stanovnika udjeli Stupanj obrazovanja Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene

Bez škole + nezavršena osnovna škola 5.637 2.775 2.862 27,53% 13,55% 13,98%Osnovna škola 5.117 2.804 2.313 24,99% 13,69% 11,29%Srednja škola 5.769 3.554 2.215 28,17% 17,35% 10,82%Viša škola 429 239 190 2,09% 1,17% 0,93%Fakultet/akademija/mr/dr 469 317 152 2,29% 1,55% 0,74%Nepoznato 422 194 228 2,06% 0,95% 1,11%Nepismeni 2.636 441 2.195 12,87% 2,15% 10,72%UKUPNO 20.479 10.324 10.155 100,00% 50,41% 49,59%

Izvor: Izračun autora prema Popisu 1991. Grad*: U izračun ulaze naselja usklađena s popisom naselja u Gradu Benkovcu 2001. U izračun ne ulazi naselje Podgrađe jer nema podataka za 1991. Tablica 1.2.17. Obrazovna struktura stanovništva Grada* Benkovca 2001. godine

Obrazovna struktura Grad* Benkovac 2001. U apsolutnom iznosu U relativnom iznosu Stupanj obrazovanja

Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Bez škole + nezavršena osnovna škola 2.691 956 1.735 31,97% 11,36% 20,61%Osnovna škola 1.721 864 857 20,44% 10,26% 10,18%Srednja škola 2.920 1.792 1.128 34,69% 21,29% 13,40%Viša škola 136 79 57 1,62% 0,94% 0,68%Fakultet/akademija/mr/dr 165 84 81 1,96% 1,00% 0,96%Nepoznato 31 17 14 0,37% 0,20% 0,17%Nepismeni 754 87 667 8,96% 1,03% 7,92%UKUPNO 8.418 3.879 4.539 100,00% 46,08% 53,92% Obrazovna struktura pogoršala se u pogledu stanovnika s fakultetskim obrazovanjem ali se značajno poboljšala u pogledu srednjoškolaca. I to je posljedica rata koja će moći biti prevladana nakon što današnji srednjoškolci upišu i završe fakultete. Daljnji razvoj ovisit će,

Broj stanovnika prema narodnosti

Udio stanovništva prema narodnosti

Narodnost Grad Benkovac Zadarska županija Grad Benkovac Zadarska županija Hrvati 8.845 151.188 90,38% 93,3%Srbi 729 5.720 7,45% 3,53%Albanci 10 632 0,1% 0,39%Bošnjaci 7 259 0,07% 0,16%Ostali 3 292 0,03% 0,18%Ostale narodnosti* 192 3.954 1,97% 2,44%Ukupno 9.786 162.045 100% 100%


između ostalog, i o privlačnosti područja Benkovca za mlade Benkovčane s tek završenim fakultetima i višim školama.

1.3. Izgrađenost Područje Benkovca stoljećima se izgrađivalo tako da su naselja građena na uzvisinama ili podno uzvisina uz plodne udoline. Mreža naselja odražavala je takav način proizvodnje i života od prapovijesti do danas tako da je benkovački kraj prepun građevinske baštine. Gotovo da i nema naselja koje ne bi imalo barem jedan objekt koji je Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Zadru evidentirala kao kulturni spomenik. U Benkovcu, Podgrađu, Nadinu, Ceranju Donjem, Islamu Grčkom,i, Karinu Donjem, Kašiću Donjem, Korlatu, Medviđi, Perušiću Benkovačkom, Popovićima, Pristegu, Rašteviću, Rodaljicama, Smilčiću Tinju i Vukšiću takvih objekata ima i po tri i više. I današnja mreža naselja odražava pretežno poljoprivredni način proizvodnje i života, s time da u selima živi sve manje ljudi pa se manje i gradi. S druge strane, od 1996. godine na ovamo izgrađena su 4 nova naselja za doseljenike, uglavnom iz Bosne i Hercegovine. Ceste Područjem Benkovca prolazi 35 km Jadranske autoceste koja povezuje Varaždin i Zagreb sa Splitom, a uskoro i s Dubrovnikom. Trasa uvažava građevinske zone naselja, i ostale postojeće i planirane objekte, a koliko je moguće zaobilazi najkvalitetnije tlo. Priključak na autocestu osiguran je izlazima/ulazima Benkovac, Zadar 1 i Zadar 2. Izgradnjom autoceste položaj Benkovca valoriziran je i u europskim razmjerima. Dvije europske autoceste u skoroj budućnosti će prolaziti benkovačkim krajem i uz sam grad: Graz – Zagreb – Žuta Lokva – Benkovac – Split – Dubrovnik – Solun i Trst – Rijeka – Žuta Lokva – Benkovac – Split – Dubrovnik – Solun. Lokalni promet odvija se državnim javnim cestama koje su dijelom modernizirane. To su: D 27 Gračac – Obrovac – Benkovac D 56 Islam Latinski – Smilčić – Benkovac – Skradin – Drniš – Sinj D 502 Karin – Smilčić – Zemunik – Zadar D 503 Šopot – Biograd Unatoč djelomičnoj modernizaciji stanje državnih cesta nije zadovoljavajuće. Na svakoj od navedene četiri, mjestimično su potrebne korekcije trase, proširenja poprečnog profila i rekonstrukcije kolnika. Dogradnje su potrebne i na postojećim županijskim i lokalnim cestama.


Željeznica Benkovačkim krajem prolazi magistralna pomoćna pruga Zadar – Knin koja se u Kninu priključuje na prugu Zagreb - Split. Nekad prevladavajući, željeznički prijevoz se već tridesetak godina nalazi na drugom mjestu iza cestovnog dijelom i zato što je pruga zastarjela i nije u cijelosti elektrificirana. Veća poduzeća na području Benkovca oslanjaju se na cestovni prijevoz materijala i gotovih proizvoda, a javni promet je ograničen na autobuse. Pomorska i zračna luka Pomorski promet nije značajan i svodi se plovidbu malih brodica u Karinskom moru gdje je izgrađeno nekoliko privezišta. Zadarska luka koja osigurava vezu Zadar - Ancona udaljena je, međutim, svega 30 km. Zadarska međunarodna zračna luka udaljena je 23 km, dovoljno blizu da se može smatrati i benkovačkom. Elektroopskrbna mreža Elektroopskrbni sustav grada Benkovca dijeli se prema korištenom naponu u tri grupe: mrežu napona 110 kV, mrežu od 30 kV i mrežu od 10 KV. Napajanje je osigurano trima dalekovodima od 110kV i dvostrano je što jamči napajanje jedine 110 kilovoltne trafostanice smještene u blizini naselja Benkovac. Trafostanica ima 10 izlaznih ćelija za srednjenaponski razvod. Jugoistočno područje grada napaja se iz 30 kV trafostanice smještene u Crljeniku kod Stankovaca. Ove dvije trafostanice napajaju jedanaest 10 kV dalekovoda koji posredstvom trafostanica koje su razmještene po cijelom području pretvaraju napon do razine potrebne za industrijsku potrošnju i potrošnju kućanstava. Godišnja potrošnja električne energije u Benkovcu i njegovih 40 naselja kreće se oko 18 000 MWh. Telekomunikacijska mreža Na području Benkovca postavljen je radio – relejni sustav koji Benkovac povezuje sa Zadrom. Sustav ne zadovoljava potrebe u cijelosti i treba ga zamijeniti svjetlovodnim kabelom i nizom komutacija. Izgradnja kabela koji će povezati Polaču i Benkovac je u toku. Upotreba mobitela se, inače, uvriježila kao i drugdje u Hrvatskoj, a pokrivenost signalom, iako nije potpuna, zadovoljava. Vodovod Vodovodna mreža sastoji se iz nekoliko podsustava koji se nalaze u sjeveroistočnom, jugoistočnom, središnjem, sjeverozapadnom i jugozapadnom dijelu područja grada. Podsustavi su tek djelomično izgrađeni tako da vodoopskrbom nisu obuhvaćena sva naselja. Riječ je o najvećem benkovačkom infrastrukturnom problemu jer je krško, porozno područje grada


siromašno vodom iako tijekom godine padne dovoljno kiše. Za Domovinskog rata izgrađen je cjevovod koji je spojio zadarski i šibenski vodovodni sustav što je otvorilo mogućnost izgradnje cjelovitog sustava koji će pokriti cijelo područje grada. Konačno riješenje zasnovano je na dovodu vode Zrmanje i Krke te korištenju izvora Kakma i izgradnji magistralnog vodovoda koji je u fazi projektiranja. Odvodnja U naselju Benkovac dijelom je izgrađen razdjelni sustav odvodnje s jednim centralnim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Za sada se primjenjuje II stupanj čišćenja otpadnih voda gradskih domaćinstava i industrijskih otpadnih voda. Oborinske vode odvode se zasebnim kolektorima i ispuštaju bez pročišćavanja u Benkovačko polje. Zahvaljujući položaju naselja Benkovac i konfiguraciji okolnog terena, cjelokupna kanalizacijska mreža je gravitacijska. Daljnji razvoj sustava odvodnje zahtijeva prethodne analize utjecaja na okoliš jer je riječ o krškom području i o osjetljivom akvatoriju Karinskog mora.

1.4. Gospodarstvo 1.4.1. Zaposlenost i nezaposlenost Na dan 30. rujna 1991. godine pred samu okupaciju, u gospodarstvu Županije Zadarsko-kninske radilo je oko 48 600 ljudi. U benkovačkom gospodarstvu radilo je oko 2 700 ljudi. Donekle zastarjele, ali ipak ilustrativne stope zaposlenosti izračunate kao omjer zaposlenost / ukupna radna snaga, izračunate prema podacima popisa 2001. godine, prikazane su u Tablici 1.4.1. Stope nezaposlenosti izračunate kao omjer nezaposlenost/zaposlenost + nezaposlenost, prikazane su u Tablici 1.4.2.: Tablica 1.4.1. Procjene stopa zaposlenosti RH, Zadarske županije i Benkovca u 2001. godini

Stopa zaposlenosti Republika Hrvatska 42,40% Zadarska županija 35,82% Benkovac (nekadašnji obuhvat) 42,80%

Izvor: izračun prema podacima Popisa 2001. Tablica 1.4.2. Procjene stopa nezaposlenosti RH, Zadarske županije i Benkovca u 2001. godini

Stopa nezaposlenosti Republika Hrvatska 24,13% Zadarska županija 31,42% Benkovac (nekadašnji obuhvat) 33,74%

Izvor: izračun prema podacima Popisa 2001.


Iako ilustrativni, ovi podaci ne odražavaju stvarno stanje zaposlenosti i nezaposlenosti na današnjem području Grada Benkovaca. Godine 1993 nekadašnja općina Benkovac podijeljena je, naime, na Grad Benkovac i općine Lisičić, Smilčić, Polača, Stankovci i Lišane. Kako statistička evidencija kasni, navedene stope odnose se na nekadašnje područje općine Benkovac i predstavljaju tek prosjek pet općina i današnjeg Grada Benkovca. Početkom 1997.općine Smilčić i Lisičić i naselja Vukšić, Prović, Kolarna, Bulić, Lepuri i Bijeline koja su bile u sastavu općine Lišane Ostrovičke, pripojene su Benkovcu. Evidencija je, međutim i dalje kasni tako da se prikupljeni podaci za razdoblje 2001- 2005 i dalje iskazuju za područje općina Polača, Stankovci i Lišane i Grada Benkovca prikrivajući tako visoku nezapolenost okolnih općina i nisku nezaposlenost na području grada. Radi upoređenja s nezaposlenošću županije i Hrvatske podaci su prikazani u Tablici 1.4.3. Tablica 1.4.3. Nezaposlenost u RH, Zadarskoj županiji i Benkovcu u razdoblju 2001 - 2005. Broj nezaposlenih 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Republika Hrvatska 395077 366120 318684 317577 307851 Zadarska županija 16797 16147 12725 12278 11361 Benkovac (nekadašnji obuhvat)

1227

1079

787

657

640

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Čak i podaci za područje nekadašnjeg obuhvata pokazuju da benkovačko gospodarstvo svoju radnu snagu zapošljava uspješnije nego gospodarstvo županije, pa i cijele Hrvatske. Godine 2005 hrvatska nezaposlenost pala je na 78% nezaposlenosti iz 2001, županijska na 68%, a benkovačka na 52%. Ovo prepolavljanje nezaposlenosti na području starog obuhvata Benkovca u ovako kratkom vremenu dogodilo se zbog izrazitog pada nezaposleosti na današnjem području grada. Taj trend se nastavlja tako da prema podacima ispostave Zavoda za zapošljavanje u Benkovcu, na području grada ima svega 328 osoba koje su se prijavile kao nezapolene (na području starog ubuhvata takvih osoba je 722). Treba upozoriti da se u posljednje vrijeme prijavljuju i osobe koje prije nisu tražile posao ali im status nezaposlenog prema novom Zakonu o zdravstvu osigurava pravo na zdravstveno osiguranje. Stoga se procijenjuje da prijavljenih osoba koje stvarno traže posao, nema više od 200. 1.4.2. Poduzetništvo Na području Benkovca registrirano je 171 trgovačko društvo i 559 obrta. Aktivna su 164 društva (96%) što govori o lokalnom gospodarstvu u usponu, dok je od ukupnog broja obrta aktivno svega 274 (49%). Struktura društava prema djelatnosti prikazana je u Tablici 1.4.4.:


Tablica 1.4.4. Benkovačka trgovačka društva prema djelatnosti Djelatnost Broj trgovačkih društava Poljoprivreda i šumarstvo 7 Ribarstvo 1 Rudarstvo 6 Prerađivačka industrija 28 Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 1 Građevinarstvo 14 Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 86

Hoteli i restorani 3 Prijevoz, skladištenje i veze 7 Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 9 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 1 Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 1 UKUPNO 164

Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. Među poduzećima prevladava trgovina na veliko i malo i uslužne djelatnosti raznih popravaka (čak 52%) što unatoč velikom udjelu aktivnih društava u registriranim govori o nedovoljno razvijenoj gospodarskoj strukturi. Drugi udio po veličini (17%) ima prerađivačka industrija što je s obzirom na resurse zadovoljavajuće, a treći građevinarstvo (9%). Struktura trgovačkih društava prema sektoru potvrđuje da je struktura gospodarstva nepovoljna jer otkriva nesrazmjerno udio tercijalnog sektora (čak 65%). Slika 1.4.5. Struktura trgovačkih društava prema sektoru

Struktura trgovačkih društava prema sektorima - područje Benkovca

5%

65%

30%

Primarni sektorSekundarni sektorTercijarni sektor

Izvor: Izvor: izračun prema podacima Zavoda za poslovna istraživanja.


Podaci o vlasništvu postoje za 141 trgovačko društvo. Od tog broja 137 je u privatnom vlasništvu i to 125 u domaćem, 6 u stranom, a 6 mješovitom (domaćem i stranom) vlasništvu. Četiri društva se nalazi u mješovitom državnom i privatnom domaćem vlasništvu. Podaci su prikazani u Tablici 1.4.6.: Tablica 1.4.6. Trgovačka društva prema porijeklu i vrsti vlasništva

Porijeklo i vrsta vlasništva Broj trgovačkih društava Privatno - domaće 125 Privatno - strano 6 Privatno – mješovito 6 Mješovito – državno i privatno domaće 4 Ukupno 141

Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. Podaci o zaposlenosti se u nas ne prate sustavno i teško se prikupljaju. To se potvrdilo i u Benkovcu u kojem postoje podaci o zaposlenosti za samo 42 trgovačka društva. Najviše je poduzeća koja zapošljavaju do 5 zaposlenih, a ističe se trgovačko društvo TCG Metalni lijev d.o.o. koji zapošljava 273 radnika. To poduzeće se ističe i po uspješnosti. Svrstano je u 500 najboljih poduzeća u Hrvatskoj. Podaci o zaposlenosti prikazani su u Tablici 1.4.7.: Tablica 1.4.7. Struktura benkovačkih trgovačkih društava prema broju zaposlenih

Broj zaposlenih Broj trgovačkih društava 0 – 5 26 6 – 10 4 11 – 20 3 21 – 50 4 50 – 100 4 273 1 Ukupno 42

Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. Podaci FINA-e za 171 registrirano trgovačko društvo u Benkovcu omogućuju i polaznu ocjenu poslovanja. Ova ocjena je važna jer se donosi u obliku preporuke svima koji imaju namjeru poslovati s ocijenjenim društvom. Ukoliko posluje bez velikih i redovito podnosi izvješća o svom poslovanju, društvo se ocjenjuje povoljno pa se preporuča uobičajena provjera osnovnih pokazatelja. U slučaju da poslovanje društva nije dovoljno transparentno preporučuje se dodatna provjera, a ako je poslovanje tvrtke sumnjivo dodatna provjera se preporuča ozbiljno. Broj trgovačkih društava s pripadajućom ocjenom poslovanja tvrtke prikazan je u Tablici 1.4.8.:


Tablica 1.4.8. Ocjena poslovanja trgovačkih društava, Benkovac

Ocjena potrebe za provjerom Broj trgovačkih društava spada u 500 najboljih – provjera nije nužna 1 Dovoljna uobičajena provjera 36 Preporuča se dodatna provjera 49 Ozbiljno se preporuča dodatna provjera 30 Ukupan broj ocjenjenih društava 171

Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. Upada u oči veliki broj društava za koje se preporuča dodatna provjera. Dodatno treba provjeriti 79 društava (čak 46%). Među njima je i 30 onih koja su u tom pogledu na rubu vjerodostojnosti. Obavljeni razgovori s benkovačkim poduzetnicima upućuju da je ovdje prije svega riječ o nedovoljnoj poslovnoj kulturi i disciplini, te da je broj društava od kojih se može očekivati nekorektno poslovanje malen. U sljedeće dvije tablice prikazana najuspješnija trgovačka društva na području Benkovca. Društva su rangirana s obzirom na produktivnost, novostvorenu vrijednost, visinu prihoda te s obzirom na veličinu društva mjerenu brojem zaposlenih. Tablica 1.4.9. Najuspješnije tvrtke na području Benkovca 2004.

Rang Trgovačko društvo Osnovna djelatnost Vlasništvo Novostvorena

vrijednost Ukupni prihodi Produktivnost Najveći

poslodavci Metalni lijev TCG d.o.o. Lijevanje lakih metala privatno -

strano 1. 1. - 1.

IGM d.d. Proizvodnja vapna privatno -domaće 2. 4. 4. -

Asphalt & Beton-Knafl

Proizvodnja betonskih proizvoda za građevinarstvo

privatno -strano 3. 5. 3. -

IPSE d.o.o.

Proizvodnja papira za kućanstva i higijenske potrebe

privatno -domaće 4. 2. - 4.

OSTREA d.o.o. Prerada i konzerviranje riba i ribljih proizvoda

privatno -mješovito 5. 3. - 3.

MEDITERAN CEMENT d.o.o.

Trgovina na veliko građevinskim materijalom i sanitarnom opremom

privatno -domaće - - 2.

PAG-TUNA d.o.o.

Morska mrjestilišta i ribnjaci

privatno -domaće - - 5.

LIAS-MONT d.o.o.


privatno -domaće - - - 2.

VODOVOD I ODVODNJA d.o.o.

Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode

javno poduzeće - - - 5.

REGIONALNA VELETRŽNICA BENKOVAC

Trgovina na veliko i malo državno - - - 6.

Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja.


Tablica 1.4.10. Najuspješnije tvrtke na području Benkovca 2005.



poslodavci Metalni lijev TCG d.o.o. Lijevanje lakih metala privatno -

strano 1. 1. - 1.

IPSE d.o.o.

Proizvodnja papira za kućanstva i higijenske potrebe

privatno - domaće 4. 3. - 3.

OSTREA d.o.o.

Prerada i konzerviranje riba i ribljih proizvoda

privatno - mješovito 2. 2. - 4.

MEDITERAN CEMENT d.o.o.


privatno - domaće - - 3.

PAG-TUNA d.o.o.

Morska mrjestilišta i ribnjaci

privatno - domaće - - 2. -

LIAS-MONT d.o.o.


privatno - domaće - - - 2.

VODOVOD I ODVODNJA d.o.o.

Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode

javno poduzeće 3. - - 5.

MINERAL IGM

Kamenolom, betonski proizvodi

privatno - domaće 5. 5. - -

RADION Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i kućanskih aparata

privatno - domaće - 4. 1. -

EKO-VITA Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i kućanskih aparata

privatno - domaće - - 4. -

Izvor: Poslovna Hrvatska 2006, Zavod za poslovna istraživanja.Poduzeće Metalni lijev TCG dio je korporacije TCG (Trident Components Group) i sa svoja 273 zaposlena zauzima prvo mjesto po svim elementima uspješnosti i boniteta. Proizvodnja spada u takozvane „loan poslove“, a dobru organizaciju i produktivnost zahvaljuje stranom vlasniku koji određuje tehnologiju, šalje materijal i nacrte, određuje postupak kontrole i brine o odvozu i prodaji gotovih lijevova. Niti jedan od benkovačkih kamenara ne nalazi se među 10 najuspješnijih poduzetnika. Razlozi su u niskoj produktivnosti i neregistriranoj zaposlenosti što opterećuje i najznačajnije poduzeće u ovom sektoru – „Kamen Benkovac“. Ne više od 4 kamenara rade s urednom koncesijom, a ostalih 30-ak ju unatoč pokušajima uglavnom ne mogu dobiti. Katastar i vlasništvo parcela su nesređeni, a uredni papiri su uvjet za dobivanje koncesije. U takvim uvjetima rad bez koncesije povlači i neregistrirano zapošljavanje (poduzetnici u kamenarstvu zapošljavaju do 30 radnika), a kako je nadzor neučinkovit takva praksa može trajati i godinama. Tek u posljednje vrijeme osnivaju se i kamenarske zadruge i obnavljaju stari kamenolomi. U Popoviću je 2004. godine osnovana zadruga „Sv. Ante“ koja je okupila 30-ak zadrugara kamenara. U Lisičiću djeluje kamenarska zadruga „Pločasti kamen“.


Kamenari inače vade i građevinski i arhitektonski kamen i nastoje osvojiti i više faze prerade (to donekle uspijeva samo većima). Od ukupno izvađenog kamena, građevinskog je oko 80%, a arhitektonskog, koji se uglavnom izvozi, oko 20%. Regionalna veletržnica Benkovac je 2004. godine zauzela deseto mjesto na popisu najuspješnijih benkovačkih poduzeća. U hladnjačama Veletržnice ima mjesta za 3500 tona voća i povrća od čega se 2500 tona može ohladiti na -200 C. Ne skladišti se toliko jer okolni poljoprivrednici nisu organizirani i prodaju voće i povrće odmah po berbi. Veletržnica je u pretežnom (98%) vlasništvu Fonda za privatizaciju koji, do sada, nije uspio uobličiti program njenog razvitka. Veletržnica se uklapa u nepovoljnu sliku poljoprivrede Ravnih kotara u kojoj benkovačka poljoprivreda zbog 50% udjela obradivih površina u obradivim površinama Zadarske županije, ima poseban značaj. Svega 6 000 ha (20%) benkovačkih obradivih površina se i obrađuje, a poljoprivrednici su tradicionalno dobri u polju, voćnjaku i vinogradu, osrednji u preradi i loši u prodaji onoga što proizvedu. Proizvođači koji obrađuju više od 5 ha mogu se smatrati većima, a takvih je jedva petoro. Zadrugarstvo se počelo obnavljati tek u posljednje vrijeme. Što zbog sjećanja na socijalističke zadruge što zbog neuspješnih novijih pokušaja i sive ekonomije u prodaji svojih proizvoda, benkovački poljoprivrednici još uvije zaziru od bilo kakvog udruživanja. U sliku se uklapa i uglavnom neaktivna poljoprivredna zadruga „Rašeljka“. Obrazovanost poljoprivrednika je još uvijek nedovoljna za suvremenu proizvodnju, preradu, marketing i prodaju. Utjecaj 250 agronoma koji žive i rade na području županije u tom pogledu se još nije osjetio, a trenutno, ni jedan student iz Benkovca ne studira agronomiju. Najveći prerađivač poljoprivrednih proizvoda je Vinarija Benkovac koja se ni 2004. ni 2005 nije našla među deset najuspješnijih. Stalno zapošljava 39 radnika i proizvodi oko 1 000 000 litara vina godišnje. Ima i destilerijsku opremu pa u manjim količinama proizvodi i žestoka pića, a u sezoni podvostručuje zaposlenost sezonskom radnom snagom. Vinarija uzgaja vinovu lozu na 212 ha, a u pripremi je sadnja na još 30, sve na području Benkovca. Kreditne obveze su značajne i stalno je na rubu gubitka. Vinarija je u vlasništvu Badela 1862 iz Zagreba tako da se kao i u slučaju Metalog lijeva TCG, razvojne pa i sve značajnije poslovne odluke donose daleko od Benkovca. S druge strane, dio Veletržnice iznajmljen je „Ostrei“, proizvođaču konzervi inčuna koji spada u uspješnija benkovačka poduzeća. Godine 2004. bili su na petom, a 2005. na trećem mjestu na popisu najuspješnijih. Zapošljava 420 ljudi dijelom iz Benkovca, a dijelom iz okolnih općina. U prostoru Veletržnice bavi se samo preradom. Riba se dovozi a konzerve odvoze vlastitim kamionima, a kooperantski ugovori o dobavi ribe sklopljeni su s gotovo 50% hrvatskih ribara što love plavu ribu. Gotovo sva godišnja proizvodnja koja dosegne i 3 000 tona (usoljena riba koja odlazi u inozemstvo na dalju preradu ili konzerve) izveze se u zemlje EU. U hrvatskom ribarstvu „Ostrea“ se ističe kao jedan od rijetkih prerađivača koji uspješno posluje ne koristeći sredstva državnog proračuna.


Uz trgovačka društva na području Benkovca aktivna su 274 obrta. U tablici 1.4.11. prikazana je struktura obrta prema djelatnosti. Podaci o broju zaposlenih kao i ocjena poslovanja obrta nažalost nisu dostupni. Tablica 1.4.11. Struktura obrta prema djelatnosti Djelatnost Broj obrta Poljoprivreda i šumarstvo 27 Rudarstvo 19 Prerađivačka industrija 29 Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 0 Građevinarstvo 40 Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 67 Hoteli i restorani 41 Prijevoz, skladištenje i veze 29 Financijsko posredovanje 2 Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 9 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 3 Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 8 UKUPNO 274

Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. Slika 1.4.12. Obrti prema sektorima

Struktura obrta prema sektoru

10%

32%58%

Primarni Sekundarni Tercijarni

Izvor: izračun prema podacima Zavoda za poslovna istraživanja. Položaj, pa i značaj benkovačkog gospodarstva u gospodarstvu Zadarske županije i u hrvatskom gospodarstvu najbolje se vidi iz podataka o izvozu i uvozu. Prikazani su u tablicama 1.4.13. – 1.4.19. Zahvaljujući poduzeću Metalni lijev TCG, a donekle i kamenarima izvoznicima benkovačko gospodarstvo uspijeva izvozom premašiti uvoz što je s obzirom na postojeću gospodarsku strukturu izuzetan rezultat. Svako obogaćivanje gospodarske strukture može doprinijeti pozitivnoj razlici između uvoza i izvoza.


Tablica 1.4.13. Izvoz iz RH, Zadarske županije i Benkovca u razdoblju 2001.- 2005.

Izvoz (000 HRK) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Republika Hrvatska 38.861.571,00 38.421.439,00 41.211.442,00 48.362.953,00 52.486.738,00 Zadarska županija 375.857,00 652.285,00 707.094,00 834.102,00 798.238,00 Grad Benkovac 12.799,00 15.671,00 20.374,00 90.912,00 131.067,00

Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 1.4.14. Uvoz u RH, Zadarsku županiju i Benkovac u razdoblju 2001.-2005.

Uvoz (000 HRK) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Republika Hrvatska 75.570.827,00 83.880.110,00 94.830.340,00 100.008.106,00 110.434.735,00 Zadarska županija 750.012,00 1.052.610,00 1.157.896,00 1.069.304,00 1.166.682,00 Grad Benkovac 10.265,00 7.923,00 12.920,00 54.353,00 118.691,00

Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 1.4.15. Udio izvoza Zadarske županije, grada Benkovca u ukupnom izvozu RH, 2001. – 2005.

(%) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Zadarska županija 0,97% 1,70% 1,72% 1,72% 1,52% Grad Benkovac 0,03% 0,04% 0,05% 0,19% 0,25%

Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 1.4.16. Udio uvoza Zadarske županije, grada Benkovca u ukupnom uvozu RH, 2001. – 2005.

(%) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Zadarska županija 0,99% 1,25% 1,22% 1,07% 1,06% Grad Benkovac 0,01% 0,01% 0,01% 0,05% 0,11%

Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 1.4.17. Udio izvoza grada Benkovca u ukupnom izvozu Zadarske županije, 2001. – 2005. (%) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Grad Benkovac 3,41% 2,40% 2,88% 10,90% 16,42%

Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005.


Tablica 1.4.18. Udio izvoza grada Benkovca u ukupnom izvozu Zadarske županije, 2001. – 2005. (%) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Grad Benkovac 1,37% 0,75% 1,12% 5,08% 10,17%

Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 1.4.19. Razlika izvoza i uvoza RH, Zadarske županije i Benkovca u razdoblju 2001.-2005. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Republika Hrvatska -36.709.256,00 -45.458.671,00 -53.618.898,00 -51.645.153,00 -57.947.997,00 Zadarska županija -374.155,00 -400.325,00 -450.802,00 -235.202,00 -368.444,00 Grad Benkovac 2.534,00 7.748,00 7.454,00 36.559,00 12.376,00

Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. 1.4.3. Podržavajuća infrastruktura U Benkovcu se poslovanjem nekretninama, iznajmljivanjem i poslovnim uslugama bavi 9 trgovačkih društava i isto toliko obrtnika. Financijskim posredovanjem bave se 2 obrtnika. S obzirom na razumljivu orijentaciju benkovačkih poduzetnika prema gradu Zadru i njegovoj podržavajućoj infrastrukturi grada Zadra 20 poduzeća i obrta koji čine podržavajuću infrastrukturu Benkovca je dovoljan. 1.4.4. SWOT analiza Benkovačko gospodarstvo podvrgnuto je SWOT analizi kako bi se ustanovile njegove snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats). Tablica 1.4.20. pokazuje kako su tradicija u ključnim gospodarskim sektorima i poduzetnički duh suprotstavljeni slabostima uobičajenim u slabije nerazvijenim krajevima. S druge strane, mnogobrojne uočene prilike upućuju da benkovački poduzetnici, ukoliko se poslovno osposobe, mogu mnogo uspješnije razviti svoje poslovanje.


Tablica 1.4.20. Benkovačko gospodarstvo – snage, slabosti, prilike, prijetnje

SNAGE SLABOSTI PRILIKE PRIJETNJE

Poduzetnički duh (Pre)mali početni kapital Plodno tlo Nesređeni katastar i zemljišne knjige

Težnja ka višim fazama prerade

Neiskustvo u upravljanju većim poduzećima

Blizina tržišta poljoprivrednih proizvoda

Nedostatna komunalna infrastruktura

Poljoprivredna tradicija Nedovoljna poduzetnička obrazovanost Blizina turističkog područja Vanjsko upravljanje velikim

poduzećima

Kamenarska tradicija Siromašna gospodarska struktura Kvalitetni kamen Gospodarska i društvena

privlačnost Zagreba

(Pre)mali utjecaj na distribuciju poljoprivrednih proizvoda

Rast potražnje za kamenom

Ilegalno poduzetništvo Autocesta, željeznica Državni poticaji EU fondovi

1.5. Društvene djelatnosti 1.5.1. Predškolski odgoj i školstvo U Benkovcu djeluje dječji vrtić “Buba mara“ koji zadovoljava 60 % potreba za predškolskim odgojem. Tri mjeseca predškole pohađa samo 70% djece, a patronaža kojom bi se obuhvat povećao uvodi se sporo. Osnovno školstvo pokriva postojeće potrebe. Školske godine 2005/2006 osnovnu školu su pohađala 864 učenika. U osnovnoj školi u Benkovcu bilo je 829, a u područnim školama u Rašteviću, Lisičiću, Podlugu, Dobroj vodi i Radašinoviću, 35 osnovaca. Suradnja srednje i osnovne škole je vrlo dobra tako da osnovci pred kraj osnovnog školovanja imaju dovoljan uvid u programe srednjih škola u gradu. Srednje školstvo u Benkovcu ima tradiciju i oduvijek je uspijevalo okupiti dobre nastavnike i upravitelje. Uz ekonomski, trgovački i nedavno otvoreni kamenarski smjer srednjoškolskog centra, prije 3 godine otvorena je i gimnazija. Obje škole, osnovna i srednja dobro surađuju s gradskom upravom. Iz gradskog proračuna se izdvaja za stipendije, plaću psihologa, a uskoro i logopeda. Grad je financirao i izgradnju sportske dvorane. Nastojanja da se u Benkovcu osnuje studij mediteranske poljoprivredne za sada ne uspijevaju. Jedno krilo srednje škole predviđeno za visokoškolsku naobrazbu za sada je prazno, a ne koristi se ni 20 ha zemljišta koje je Grad spreman ustupiti za pokusne table. S druge strane, nedostaje stanova za učitelje i nastavnike. Dvadesetak od 60 učitelja i nastavnika dnevno putuje na nastavu iz Zadra, uglavnom zato što se ne mogu trajno smjestiti u Benkovcu. Plaće koje udjeljuje resorno Ministarstvo daljnja su prepreka razvitku benkovačkog školstva. Niske su i uglavnom ne omogućuju nastavnicima da u Benkovcu iznajmljuju stanove.


Grad još od 1998. godine brine o svojim srednjoškolcima i studentima. Srednjoškolci dobijaju 300, a studenti 500 kn stipendije mjesečno. Tablica 1.5.1. Primatelji stipendije Grada Benkovca u razdoblju 1998 – 2006

godina srednjoškolci studenti 1998/1999 1999/2000

1 3

8 10

2000/2001 2001/2002

10 16

21 18

2002/2003 2003/2004

53 40

28 33

2004/2005 2005/2006

59 85

41 50

Izvor: Podaci Odjela za gospodarstvo i društvene djelatosti 1.5.2. Zdravstvo i socijalna skrb Benkovac je imao Dom zdravlja. Izgubio ga je u reorganizacijama zdravstvenog sustava tako da danas djeluje ispostava Doma zdravlja u Zadru. Liječnička usluga je zadovoljavajuća na razini opće prakse, a po gotovo sve specijalističke usluge treba poći u Zadar ili dalje. Ukidanje doma zdravlja posebno je pogodilo Nadin, Smilčić, Korlat i ostala sela na sjeverozapadnom kraju Benkovca. U ispostavi Doma zdravlja Zadar rade 4 liječnika opće prakse, 2 stomatologa i jedna viša sestra. Samo pedijatar i ginekolog dolaze iz Zadra. Tu su i dvije dobro opremljene privatne ljekarne i jedan privatni laboratorij kojeg vodi dipl. ing. kemije. U njemu se mogu obaviti hematološke i biokemijske pretrage. Prava na razne oblike socijalne skrbi u Benkovcu ima oko 300 korisnika. O njima brine Centar za socijalnu i skrb Benkovac. Primaoci skrbi su Hrvati došljaci iz Bosne (90%) i povratnici, uglavnom srpske nacionalnosti (10%). Svega 70 % korisnika javlja se gradu za pomoć na koju imaju pravo. Preostalih 30-ak % se nerado javljaju iako imaju pravo. Stare i nemoćne osobe još nemaju svoj dom u Benkovcu. Grad je s Domom za odrasle osobe u Zemuniku sklopio sporazum o financiranju osobnog dohotka jedne patronažne medicinske sestre koja skrbi o 70-ak starih i nemoćnih osoba na području grada. Razdvojenost zdravstvene zaštite i skrbi o starima koja obilježava hrvatski sustav zdravstvene zaštite ima nepovoljne učinke svugdje u malim naseljima pa tako i u benkovačkim. 1.5.3. Kulturne djelatnosti Aktivan je KUD Branimir. Organizira tečajeve gitare, klavira, folklorne glazbe i plesa, suvremenog plesa i ritmike. KUD organizira i Benkovac – fest namijenjen umjetnicima


amaterima. Već sedmu godinu održava se smotra folklora, a djeluje i Udruga likovnih umjetnika. U ljeto 2006. godine počeo je emitirati Radio Benkovac. Uz glazbene informativne emisije tu je i emisija o pravima i obavezama građana. Sportske djelatnosti vrlo su razvijene na području grada. Nogometni klub Velebit takmiči se u III Hrvatskoj nogometnoj ligi, a nogometni klub HAŠK u županijskoj. Košarkaški klub Velebit takmiči se u županijskoj ligi i može se pohvaliti s mnogobrojnim juniorskim sastavom. Boćarski klub „Velebit“ takmiči se u II Hrvatskoj ligi. U Benkovcu djeluju i Atletski klub Benkovac i ribolovno društvo. Tu su i dva kick-boxing kluba koja okupljaju 70-ak članova. Sport se ne njeguje samo u gradu. Športska društva koja nastoje obuhvatiti što više sportova djeluju i u Vukšiću, Lisičiću i Nadinu. 1.5.4. Civilno društvo Zbog udaljenosti Grada Benkovca od nekadašnjih i sadašnjih središta odlučivanja, te tradicionalnoj okrenutosti osobnim potencijalima Benkovčani imaju bogatu tradiciju kulturnog i športskog okupljanja. Do demokratskih promjena udruge su, međutim, bile nepoznate na ovim prostorima. Tek uvođenjem višestranačja i uočavanjem mogućnosti stvarnog sudjelovanja sviju u procesima odlučivanja, počinju se osnivati udruge socijalnog, zdravstvenog, edukativnog i strukovnog tipa. Grad Benkovac je zbog posljedica izravnih ratnih razaranja počeo graditi kulturu udruga tek nakon oslobođenja 1995. godine. Udruge je stoga relativno malo, a njihov popis pokazuje da je riječ o tzv. tradicionalnim udrugama, udrugama proizašlim iz domovinskog rata i udrugama nacionalnih manjina. U tradicionalne udruge ubrajaju se kulturno umjetnička ili humanitarna društva. Na području Zadarske županije ima ih 41, a u Benkovcu 9:

EKO Smilčić u Smilčiću Hrvatski crveni križ – Gradsko društvo Benkovac KUD Branimir u Benkovcu Pax Christi u Benkovcu Srpski demokratski forum u Benkovcu Stope nade – Centar za žene u Benkovcu Udruga Srce srcu u Benkovcu Udruga izbjeglih – useljenih Hrvata u Benkovcu Igraonica Tintilinić u Benkovcu U ovu skupinu udruga treba ubrojiti i pučku kuhinju crkvene udruge CARITAS.

Udruge proizašle iz domovinskog rata su vrlo zastupljene u ukupnom broju udruga zbog okupacije i neposrednih ratnih razaranja grada tijekom Domovinskog rata. To su Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Zadarske županije, UHDDR Benkovac i HVIDRA Benkovac. Udruge nacionalnih manjina su posebnost područja od posebne državne


skrbi. Na prostoru Grada Benkovca djeluje Srpski demokratski forum i Udruga izbjeglih useljenih Hrvata (Hrvati izbjegli iz Bosne). Članstvo udruga nije, međutim, dovoljno osposobljeno za rad. Ciljevi su često nejasni, a aktivnosti isprekidane, tako da dio udruga postoji samo na papiru. U financiranju se oslanjaju najčešće na Grad Benkovac, koji, kako svjedoči analiza proračuna uvijek nađe nešto sredstava za svakog. Gradskog programa za rad sa udrugama, međutim, nema a nema ni dovoljno novca. Financiranje, te davanje prostora za rad je transparentno, ali nedostaju jasno izraženi kriteriji. 1.5.5. SWOT analiza Benkovačke društvene djelatnosti podvrgnute su SWOT analizi kako bi se ustanovile njihove snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats). Tablica . pokazuje kako su spremnost za društveno djelovanje i napori za usklađenim akcijama suprotstavljeni lošoj opremljenosti i nedovoljnom razumijevanju nositelja državne razvojne politike za posebnosti benkovačkog razvitka: Tablica 1.5.2. Benkovačke društvene djelatnosti – snage, slabosti, prilike i prijetnje


Predanost društvenih djelatnika svom poslu

Slaba opremljenost zdravstva

Moguća suradnja s županijskim institucijama

Nedovoljno razumijevanje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi

Prepoznat javni značaj obavljanog posla

Nedovoljna opremljenost školstva Donacije Niske plaće (niska

motivacija) Suradnja društvenih djelatnosti i Grada Benkovca

Nedovoljna mobilnost zdravstvenih radnika HNOS Ukidanje doma zdravlja

Benkovac

1.6. Institucije razvojnog upravljanja Na upravljanje razvitkom Benkovca utječu mnoge institucije. To su, prije svega, institucije vlasti na državnoj, županijskoj i općinskoj razini, zatim javna poduzeća koja upravljaju prometnim i infrastrukturnim sustavima, institucije koje obavljaju komunalne djelatnosti i ustanove koje obavljaju djelatnosti u oblasti zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, kulture i športa. 1.6.1. Sabor, Vlada, ministarstva... Među državnim institucijama koje trebaju brinuti o razvitku Benkovca razlikujemo institucije vlasti i ostale institucije iz širokog kruga javnog sektora koje imaju javne ovlasti i obavljaju javne poslove. Institucije vlasti obuhvaćaju pri tom politička i političko-izvršna tijela, te upravna tijela. To su Sabor i Vlada Republike Hrvatske, ministarstva, središnji uredi državne


uprave, državne upravne organizacije van ministarstva (državne uprave, državni zavodi i državna ravnateljstva) te uredi državne uprave u županijama. Upravni sustav na državnoj razni u okviru političkog sustava uređen je sljedećim propisima:

1. Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine" 41/01.), 2. Poslovnik Hrvatskog Sabora ("Narodne novine" 6/02.), 3. Zakon o Vladi ("Narodne novine" 101/98., 15/00., 117/01, i 199/03.), 4. Zakon sustavu državne uprave ("Narodne novine" 75/93., 92/96., 48/99., 15/00.,

59/01., 190/03. i 199/03.), 5. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih organa državne uprave (48/99.,

15/00., 20/00.,199/03, 30/04. i 136/04.).

Politička i političko-izvršna tijela te upravna tijela na državnoj razini utječu na upravljanje razvitkom Benkovca prvenstveno donošenjem zakona i podzakonskih akta, smjernica, i programa. Utjecaj se vidi u financiranju razvitka, regulaciji gospodarstva, poreznoj politici i raznim poticajima koji utječu poslovanje na području Benkovca, na investicijske uvjete pa i na cijenu rada. Od tijela državne uprave treba istaknuti ona tijela državne uprave koja izravno utječu na razvitak Benkovca. Na prvom mjestu je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR) kao resorno ministarstvo. Od prosinca 2003. novim Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija određeno je (Čl. 10):

«Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka obavlja i poslove koji se odnose na obnovu objekata infrastrukture i javne namjene te drugih objekata uništenih ratnim djelovanjima značajnim za razvitak tih područja te s njima zemljopisno i gospodarski povezanih područja, kao i stručne poslove koji se odnose na razvitak i obnovu gospodarski zaostajućih područja i područja stradalih u Domovinskom ratu.».

MMTPR ima četiri resora: more, turizam, promet i razvitak koje vode državni tajnici. U resoru razvitka ustrojena je Uprava za regionalni razvoj koja obavlja poslove koji se tiču područnog razvitka. Razlike u ustrojstvu i djelokrugu ministarstva u odnosu na ranija rješenja govore o pojačanoj brizi države za navedena područja. To je vidljivo i iz unutarnje strukture ministarstva - djelokrug poslova vezanih za područja od posebne državne skrbi prenesen je s razine odjela na upravu. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka posebno je sudjelovalo u revitalizaciji Benkovca, u izgradnji infrastrukture i obnovi razrušenih objekata, te i u izradi relevantne zakonske regulative za područja od posebne državne skrbi. O tome svjedoči slijedeći popis: Razvitak

Uredba o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju (NN 11/04

Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03)


Strategija razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeću' - znanost (NN 108/03) Strategija razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeću' - Strategija razvitka

mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi (NN 97/03) Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006.

godine (NN 13/03) Strategija razvitka 'Hrvatska u 21. stoljeću' - makroekonomija (NN 145/02) Strategija 'Informacijska i komunikacijska tehnologija - Hrvatska u 21. stoljeću' (NN

109/02) Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (NN 89/02) Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 38/02) Strategija obrane Republike Hrvatske (NN 33/02) Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (NN 32/02) Odluka o izradi strategije razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeću' (NN

29/00) Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99) Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN

81/99) Odluka o izradi Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštitne biološke i krajobrazne

raznolikosti (NN 40/97) Prognanici, povratnici, izbjeglice

Zaključak o produženju roka za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje povratnika koji su bili korisnici društvenih stanova izvan područja posebne državne skrbi (NN 79/05)

Zakon o statusu prognanika i izbjeglica (NN 96/93, 39/95, 29/99 (vjerodostojno tumačenje članka 14. Zakona), 128/99)

Zakon o privremenom korištenju stanova (NN 66/91, 76/93) Zaključak o načinu stambenog zbrinjavanja povratnika koji nisu vlasnici kuće ili stana,

a živjeli su u stanovima u društvenom vlasništvu (bivši nositelji stanarskog prava) na područjima Republike Hrvatske koja su izvan područja posebne državne skrbi (NN 100/03)

Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i razvojne banke Vijeća Europe za projekt povratka prognanika i izbjeglica u Republici Hrvatskoj - obnova i stambeno zbrinjavanje (MU 7/01)

Ugovor o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice MU.. 11/01

Ugovor o zajmu za projekt 1435 održivi povratak prognanika i izbjeglica - povrat imovine i stambeno zbrinjavanje između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe (MU 6/04)

Uredba o Uredu za prognanike i izbjeglice (NN 36/96) Uredba o statusu prognanika i izbjeglica (NN 64/91) Uredba o povratku prognanika i izbjeglica na oslobođeno područje (NN 81/95)


Uredba o pravima povratnika (NN 33/97, 69/97) Odluka o Republičkom fondu 'Kralj Zvonimir' (NN 2/92, 67/96 - fond pruža pomoć

izbjeglicama i prognanicima) Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za ostvarivanje Programa uspostave

povjerenja, ubrzanog povratka i normalizacije života na ratom stradalim područjima Republike Hrvatske (NN 107/97)

Pravilnik revizije osobnih kartona prognanika, povratnika i izbjeglica (NN 94/96) Pravilnik o vrsti i količini predmeta kućanstva i osobnih stvari koje se mogu uvoziti

temeljem carinskih i poreznih povlastica useljenika i povratnika (NN 22/98) Pravilnik o socijalnom zbrinjavanju povratnika i useljenika (NN 84/98) Program povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (NN 92/98 -

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (NN 88/02) ukida točke 9., 10. i 14. (Postupci povratka) Programa

Konvencija o pravnom položaju izbjeglica (MU 15/50, NN MU 12/93) Protokol o pravnom položaju izbjeglica (MU 15/67, NN MU 12/93)

Obnova

Zakon o obnovi (NN 24/96, 54/96, 87/96, 57/00 - ratna uništenja ili oštećenja priznaju se prema Zakonu o utvrđivanju ratne štete NN 61/91, 70/91)

Pravilnik o građevinskim i instalacijskim materijalima koji se mogu nabavljati iz sredstava odobrenoga kredita za obnovu (NN 62/94, 67/94)

Nastavak obnove ratom stradalih područja (NN 159/98) Uredba o roku za podnošenje zahtjeva za obnovu te popravak i opremanje obiteljskih

kuća i stanova u hrvatskom Podunavlju (NN 30/99, 32/99, 42/99, 92/99) Uredba o odobravanju posebnih kredita za popravak obiteljskih stambenih i

gospodarskih zgrada oštećenih ratnim razaranjima (NN 61/92) Odluka o reguliranju otplate zajma Svjetske banke za hitnu obnovu i kredita Hrvatske

banke za obnovu i razvitak korištenih za obnovu ratom oštećenih objekata komunalne i vodnogospodarske infrastrukture (NN. 131/02)

Odluka o krajnjem roku za podnošenje zahtjeva za obnovu (NN 41/04 - Odluka se odnosi na ratom oštećene stambene objekte)

Pravilnik o prioritetima obnove i potpori za opremanje obiteljskih kuća i stanova (NN 68/00)

Naputak o načinu i postupku otpisa kredita za obnovu stambenih zgrada i stanova (NN 88/96, 3/01)

Regionalni razvoj Republike Hrvatske

Zakon o Fondu za regionalni razvoj Republike Hrvatske (NN 107/01 - djelatnost Fonda se odnosi na poticanje razvoja područja pogođenih posljedicama rata, slabo naseljenih područja, područja posebne državne skrbi, otoka, brdsko-planinskih područja, graničnih i pograničnih područja, područja sa strukturnim problemima,


područja koja ostvaruju bruto domaći proizvod koji je niži od 65% prosječnog bruto domaćeg proizvoda u Republici Hrvatskoj i drugih područja sukladno Programu)

Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja sredstava Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske (NN 65/02, 81/04)

Uvjeti kreditiranja infrastrukturnih i gospodarskih projekata (NN 101/02, 81/04 - ovim dokumentom utvrđuju se uvjeti i način sudjelovanja Fonda za regionalni razvoj RH u realizaciji pojedinih projekata)

Područja posebne državne skrbi

Zakon o dopuni Zakona o područjima posebne državne skrbi (NN 90/05) Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 44/96, 57/96, 124/97, 73/00, 87/00,

69/01, 94/01, 88/02, 26/03 (pročišćčeni tekst)) Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o brdsko-planinskim područjima (NN 90/05) Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03) Odluka o visini naknade vlasnicima za pretrpljenu štetu (NN 68/03 - Odluka se odnosi

na naknadu za pretrpljenu štetu vlasnicima kojima nije vraćena u posjed njihova imovina u rokovima utvrđenim u članku 27. stavcima 2. i 3. Zakona o područjima posebne državne skrbi

Odluka o potvrđivanju statusa pripadnosti općina trećoj skupini područja posebne državne skrbi N.N. 138/02)

Pravilnik o poreznim i carinskim povlasticama na područjima posebne državne skrbi (NN 57/96)

Program Hrvatske garancijske agencije za područja posebne državne skrbi (NN 85/01) Ugovor o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za

projekt - Obnova komunalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi (MU 16/03)

Stambeno zbrinjavanje na područjima od posebne državne skrbi

Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (NN 94/05)

Uredba uvjetima i mjerilima za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi (NN 10/01 - Uredba se na odgovarajući način primjenjuje za osiguravanje alternativnog smještaja privremenim korisnicima iz Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (NN 159/98, 89/99)).

Uredba o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi (NN 48/03)

Pravilnik o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi (NN 116/02)


Zakonom o područjima od posebne državne skrbi utvrđena su područja o kojima Republika Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak. Područja posebne državne skrbi utvrđuju se radi otklanjanja posljedica rata, bržeg povratka stanovništva koje je prebivalo na tim područjima prije Domovinskog rata, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, te postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske. Prava iz ovoga Zakona ostvaruju fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, i pravne osobe koje imaju sjedište na područjima posebne državne skrbi. Grad Benkovac u cijelosti pripada drugoj skupini područja od posebne državne skrbi. Na toj osnovi resorna ministarstva aktivno su sudjelovala u dosadašnjem razvitku Benkovca. Osim Ministarstava mora, turizma, prometa i razvitka u revitalizaciji Benkovca sudjelovalo je i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. 1.6.2. Državni uredi u Zadarskoj županiji Izmjenama Zakona o sustavu državne uprave od 29.06.2001 ("Narodne novine", br. 59/03,) a u svezi sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", br. 33/01. od 06.04.) po kojem se Županije ustrojavaju kao jedinice područne (regionalne) samouprave, u jedinicama područne (regionalne) samouprave osnivaju se uredi državne uprave kao prvostupanjski uredi. Sjedište ureda državne uprave u Zadarskoj županiji je u Zadru. Za obavljanje poslova iz djelokruga ureda državne uprave u Zadarskoj županiji ustrojene su sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice: Ured državne uprave u Zadarskoj županiji (1 predstojnik)

1. Služba za zajedničke poslove (2 djelatnika) obavlja stručne poslove za potrebe predstojnika i zamjenika predstojnika, nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave te opće, kadrovske, informatičke, planske, materijalno-financijske, računovodstvene, administrativne i pomoćno-tehničke poslove za potrebe Ureda državne uprave.

Odsjek za opće, kadrovske, administrativne, pomoćno-tehničke poslove i poslove nadzora (11 djelatnika)

Pododsjek za informatičke poslove (5 djelatnika) Pododsjek za planske, materijalno financijske i računovodstvene poslove (4

djelatnika)

2. Služba za gospodarstvo (2 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na gospodarstvo i statistiku.

Odsjek za turizam i pomorstvo (7 djelatnika) Odsjek za statistiku (8 djelatnika) Odsjek za gospodarstvo (11 djelatnika)

3. Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove


obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na prostorno uređenje i graditeljstvo te imovinsko-pravne poslove.

Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo (11djelatnika) Odsjek za imovinsko pravne-odnose (10 djelatnika) Odsjek za obnovu (7djelatnika)

4. Služba za društvene djelatnosti (1 djelatnik)

obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na društvene djelatnosti. Odsjek za rad, zdravstvo i socijalnu skrb (17 djelatnika) Odsjek za prosvjetu, kulturu, informacije, šport i tehničku kulturu (9

djelatnika) Odsjek hrvatskih branitelja (10 djelatnika)

5. Služba za opću upravu (1 djelatnik)

obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na opću upravu te druge upravne i stručne poslove koji nisu u djelokrugu koje druge unutarnje ustrojstvene jedinice ureda državne uprave.

Odsjek za osobna stanja građana i matičarstvo (21 djelatnik) Pododsjek za udruge građana i popise birača (5 djelatnika)

Osim navedenog Županijskog ureda državne uprave postoji još pet Ispostava županijskog ureda među kojima je i Ispostava u Benkovcu sa 7 zaposlenih. U navedenoj ispostavi obavljaju se upravni i stručni poslovi koji se odnose na gospodarstvo, društvene djelatnosti, prostorno uređenje i graditeljstvo, opću upravu i statistiku. 1.6.3. Ispostave središnjih tijela državne uprave Za obavljanje poslova državne uprave na području Grada Benkovca pored ispostave Ureda državne uprave, postoje i ispostave i izdvojene organizacijske jedinice, odnosno punktovi središnjih tijela državne uprave i državnih upravnih organizacija, te pravosudnih institucija. Kao ispostave središnjih državnih tijela ili njihovih područnih jedinica djeluje ured za katastar, te Općinski sud u gradu Benkovcu. Na području Grada Benkovca nalazi se 28 katastarskih općina i to: k. o. Buković površine19.160.183 m2, k. o. Benkovac površine 8.414.727 m2, k. o. Perušić površine 8.210.135m2, k. o.Nadin površine 22.222.498 m2, k. o. Lisičić površine 13.388.145 m2, k. o. Šopot površine 11.838.942 m2, k. o. Pristeg površine 21.142.929 m2, k. o. Bjelina površine 26.063.526 m2, k. o. Brgud površine 29.879.902 m2, k. o. Bruška površine 13.815.923 m2, k. o. Ceranje površine 9.897.437 m2, k. o. Kula Atlagić površine 18.793.103 m2, k. o. Lepuri površine 25.438.298 m2, k.o. Islam Grčki površine 21.764.094 m2, k. o. Popovići površine 24.651.729 m2, k. o. Raštević površine 15.589.886 m2, k. o. Kolarina površine 12.898.509 m2, k. o. Korlat površine 20.829.376m2, k. o. Biljane Donje površine 16.968.859 m2, k. o. Biljane Gornje površine 17.816.940 m2, k.o. Smilčić površine 8.198.349 m2 , k. o. Medviđa površine 42.342.712 m2, te katastarske općineLišane Ostrovićke, Radašinovci, Vukšić, Tinj, Jagodnja Gornja i Karin, a svim navedenim katastarskim općinama


pripadaju 42 naselja.Katastarska općina Lišane Ostrovićke površine 30.593.856 m2 većim djelom pripada istoimenoj Općini, a naselje Bulić površine cca 800 ha koje se nalazi u navedenoj katastarskoj općini pripada Gradu Benkovcu. Katastarskoj općini Radašinovci površine 34.262.734 m2 pripadaju tri naselja i to: Budak, Radašinovci i Dobra Voda. Naselje Budak površine cca 1.220 ha pripada Općini Stankovci, a naselja Radašinovci i Dobra voda pripadaju Gradu Benkovcu. Katastarskoj općina Vukšiæ površine 29.043.934 m2 pripadaju tri naselja i to: Morpolača, Prović i Vukšić. Naselje Morpolača površine cca 600 ha pripada Općini Stankovci, a naselja Prović i Vukšić Gradu Benkovcu. Katastarskoj općini Tinj površine 17.281.436 m2 pripadaju tri naselja i to: Tinj, Lišane Tinjske i Kakma. Naselja Tinj i Lišane Tinjske pripadaju Gradu Benkovcu, a naselje Kakma površine 300 ha pripada Općini Polača. Katastarskoj općini Jagodnja Gornja površine 21.863.635 m2 pripadaju tri naselja i to: Jagodnja Gornja, Zapužane i Miranje. Naselje Jagodnja Gornja površine cca 805 ha pripada općini Polača, a naselja Zapužane i Miranje Gradu Benkovcu. Katastarskoj općini Karin površine 60.523.975 m2 pripadaju naselja Donji Karin i Gornji Karin. Naselje Donji Karin površine 1/3 katastarske općine Karin pripada Gradu Benkovcu, a naselje Gornji Karin površine 2/3 katastarske općine Karin pripada Gradu Obrovcu. Katastarska Općina Karin u nadležnosti je dva Općinska suda. Općinski sud u Benkovcu nadležan je za naselje Donji Karin, a Općinski sud u Obrovcu za naselje Gornji Karin. Zemljišne knjige za katastarske općine Karin i Medviđa u nadležnosti su Općinskog suda u Obrovcu. Za sve ostale katastarske općine koje pripadaju Gradu Benkovcu nadležan je Općinski sud u Benkovcu. Katastarski operat za k. o. Medviđa u nadležnosti je Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostava Obrovac, a za 27 katastarskih općina koje pripadaju gradu Benkovcu nadležan je Područni ured za katastar Zadar, Ispostava Benkovac.Dio naselja Donje Ceranje nalazi se u katastarskoj općini Vrana, dio naselja Islam Grčki u katastarskoj općini Posedarje, a dio naselja Donje Biljane u katastarskoj općini Suhovare. U nadležnosti Grada Benkovca je područje površine cca 52.100 ha. Katastarske općine Tinj i Brgud nemaju zemljišne knjige. Stanje katastarskih planova i usklađenost sa stanjem na terenu je sve samo ne zadovoljavajuće:

mjerilo planova je 1 : 2904 za većinu katastarskih općina, a za k. o. Brgud i k. o. Bruška je 1 :2500

dio katastarskih općina Benkovac, Buković i Šopot (područje grada Benkovca), te vikend naselje Karin u k. o. Karin imaju planove u mjerilu 1:1000,

planovi su dobro očuvani, ali neažurirani, svi planovi su skenirani, ali nisu geokodirani i vektorizirani, stanje na terenu odstupa oko 60% od stanja prikazanom na katastarskim planovima, potrebna je tehnička reambulacija katastarskih općina Benkovac, Buković, Šopot i

Islam Grčki. (za k. o. Islam Grčki 1979 godine izvršeno je fotogrametrijsko snimanje (novi premjer))

na području k. o. Benkovac, Buković, Šopot i Karin je velik promet nekretnina, kao i za Islam Grčki, Smilčić i Nadin gdje su bili posjedi bivših poljoprivrednih kombinata,

uništeno je 50% stalnih geodetskih točaka.. Ovakvo stanje katastarskih karata otežava upravljanje i gospodarenje zemljištem, a naročito planiranje i rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Zemljišne knjige su neažurne, tako da je


preko 50% vlasnika zemljišta umrlo, a još su upisani. Treba posebno uočiti kako i što rade Ispostave državne uprave i resornih ministarstava. Organizacijski su u dobroj mjeri izolirane, usredotočene su na upravne poslove i vođenje obveznih evidencija (izdaju dozvole, rješavaju molbe i zahtjeve i sl.). i nisu povezane s lokalnom samoupravom koliko bi trebalo. Iako ih je većina iz benkovačkog i lišanskog kraja i u njemu žive, službenici ispostava ne sudjeluju aktivno u lokalnom razvojnom planiranju i odlučivanju. 1.6.4. Županijske institucije Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:

školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Temeljem Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01) za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Zadarske županije, kao i poslova državne uprave prenijetih na Županiju ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Upravnim tijelima u Zadarskoj županiji upravljaju pročelnici koji na temelju javnog natječaja imenuje Županijsko poglavarstvo. U sklopu Zadarske županije djeluju sljedeći upravni odjeli i zavodi:

Ured Župana Upravni odjel za društvene djelatnosti (5 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u

području srednjeg i osnovnog školstva, kulture, športa i tehničke kulture: predlaže javne potrebe i prati izvršenje javnih potreba u području iz svoga djelokruga; usklađuje investicije i održavanje te predlaže razvitak mreže ustanova iz svoga djelokruga; prati i potiče razvitak znanosti i tehnologije.

Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb (3 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u području sustava zdravstvene zaštite, javnog zdravstva i socijalne skrbi; usklađuje investicije te predlaže razvitak mreže ustanova iz svoga djelokruga; prati zdravstveno i socijalno stanje potrebe.

Upravni odjel za gospodarstvo (3 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u području industrije, brodogradnje, energetike, rudarstva, obrtništva, zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetništva, trgovine, prometa (osim pomorskog), poljoprivrede, šumarstva, lovstva i ribarstva, usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog razvitka općina i gradova.

Upravni odjel za pomorstvo i turizam (3 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u području turizma, pomorstva, pomorskog prometa i luka; vodi postupke dodjele koncesija na pomorskom dobru, prati stanje pomorskog dobra i plaćanje naknada za


korištenje pomorskog dobra; poduzima aktivnosti u cilju unapređenja stanja u turizmu i pomorstvu.

Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove (2 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u području prostornog uređenja; poslove koordiniranja, planiranja, pripreme izrade i sređivanja prostorne dokumentacije; poslove usmjeravanja komunalne opremljenosti; komunalnih poslova te poslove u zaštiti okoliša.

Upravni odjel za razvoj i infrastrukturu (2 djelatnika) utvrđuje plan razvojnih programa za sve proračunske korisnike na prijedlog pojedinih proračunskih korisnika, koordinira i prati ostvarivanje zajedničkih razvojnih programa; usklađuje infrastrukturne projekte županije; obavlja poslove iz nadležnosti županije u obnovi, razminiranju i državnim infrastrukturnim projektima; obavlja poslove u svezi zaštite od požara, civilne zaštite i elementarnih nepogoda.

Upravni odjel za proračun, financije i opće poslove (7 djelatnika) izrađuje prijedlog i izmjene proračuna, obračuna proračuna i konsolidiranog proračuna te prateće akte i propisana izvješća u svezi proračuna; obavlja opće poslove; prati naplatu i izvršenje proračuna; predlaže mjere u cilju povećanja prihoda i smanjenja izdataka; prati javne prihode jedinica lokalne samouprave; vodi knjigovodstvene evidencije, blagajničko poslovanje, obračun plaća i ostalih naknada te obavlja ostale financijsko računovodstvene poslove za sve korisnike proračuna; obavlja proračunski nadzor sukladno zakonu i drugim propisima; vodi registar pravnih osoba i imovine Županije i utvrđuje zajednički plan nabave i plan radnih mjesta.

Upravni odjel za samoupravu i upravu (17 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove na pripremi i održavanju sjednica Županijske skupštine, Županijskog poglavarstva i njihovih radnih tijela; kadrovske poslove odnosno vođenje registra djelatnika, sudjelovanje u izradi zajedničkog plana radnih mjesta i druge poslove iz radnih odnosa djelatnika Županije; pravne poslove za potrebe županije; poslove obrambenih priprema; poslove suradnje sa zastupnicima, tijelima i jedinicama lokalne samouprave, udrugama i državnim tijelima u općim i pravnim pitanjima iz samoupravnog djelokruga županije; poslove u svezi predstavki i pritužbi građana i pravnih osoba; poslove zaprimanja i otpreme pošte i arhiviranja pisane građe.

Zavod za prostorno planiranje (16 djelatnika) obavlja poslove procjene mogućnosti razvitka u prostoru; izrade i praćenja provedbe prostornog plana županije; praćenja stanja i izrade izvješća o stanju u prostoru i okolišu i programa mjera unapređenja stanja u prostoru i okolišu; izrade i praćenja prostornih planova posebnih obilježja; provođenja javnih rasprava i pribavljanja mišljenja jedinica lokalne samouprave; vođenje dokumentacije prostora, izdavanja suglasnosti i ostale stručne poslove u prostornom planiranju.

Svi odjeli participiraju u programima vezanim za područja od posebne državne skrbi koji se uglavnom odnose na komunalnu (voda, struja, promet), društvenu (škola, ambulanta), te gospodarsku (poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo) infrastrukturu. Suradnja Grada Benkovca i Zadarske županije je dobra, a često se s pravom pretpostavlja da je Grad dovoljno snažan da sam riješava svoje probleme.


1.6.5. Grad Benkovac i njegov djelokrug Grad Benkovac sa svojim naseljima Benkovac, Benkovačko selo, Bjelina, Buković, Bulić, Brgud, Bruška, Dobra Voda, Donje Biljane, Donje Ceranje, Donji Karin, Donji Kašić, Donji Lepuri, Gornje Biljane, Gornje Ceranje, Islam Grčki, Kolarina, Korlat, Kožlovac, Kula, Atlagić, Lisičić, Lišane Tinjske, Medviđa, Miranje, Nadin, Perušić Donji, Perušić Benkovački, Podlug, Podgrađe, Popovići, Pristeg, Prović, Radašinovci, Rodaljice, Raštević, Smilčić, Šopot, Tinj, Vukšić, Zagrad i Zapužane u cijelosti pripada drugoj skupini područja od posebne državne skrbi. Pripadnost Grada Benkovca drugoj skupini područja od posebne državne skrbi naglašava se zbog posebnih poticajnih mjera koje utiču na cjelokupni rad jedinice lokalne samouprave. Samoupravni djelokrug Grada Benkovca određen je člankom 134. Ustava RH. U djelokrugu su poslovi kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslovi koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu te promet na svom području. Sve ovo određeno je i Zakonom o lokalnoj samoupravi koji, međutim, navodi i da će se posebnim zakonima odrediti poslovi koje je jedinica lokalne samouprave dužna organizirati te poslovi koje jedinica lokalne samouprave može obavljati, ako je osigurala uvjete za njihovo obavljanje. Pored poslova iz samoupravnog djelokruga, Grad Benkovac dužan je obavljati i poslove koji se s tijela državne uprave prenose na jedinice lokalne samouprave, a koji spadaju u preneseni djelokrug poslova. Obzirom na (pre)veliki broj propisa iz kojih se mogu iščitavati poslovi jedinica lokalne samouprave, ovdje je naveden samo pregled zakona i nekih važnijih propisa kojima su određeni poslovi koje trebaju obavljati jedinice lokalne samouprave neovisno o tome da li se radi o samoupravnom ili o prenesenom djelokrugu:

Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o zakupu poslovnog prostora Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda Zakon o zaštiti zraka Zakon o knjižnicama Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi Zakon o zaštiti okoliša Zakon o prostornom uređenju Zakon o grobljima Zakon o najmu stanova Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o trgovini Zakon o vodama Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi Zakon o športu Zakon o tehničkoj kulturi


Zakon o veterinarstvu Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o zaštiti od požara Zakon o vatrogastvu Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma Zakon o prijevozu u cestovnom prometu Zakon o igrama na sreću Zakon o otpadu Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o naseljima Zakon o javnom okupljanju Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Zakon o udrugama Zakon o popisima birača Zakon o referendumu Zakon o zdravstvenoj zaštiti Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o osnovnom školstvu

Iz pregleda zakona i propisa na osnovi kojih se obavljaju lokalni poslovi vidljivo je da se radi o ograničenim mogućnostima jedinica lokalne samouprave. U samo manjem broju slučajeva jedinice lokalne samouprave uređuju i obavljaju javne poslove i pri tom imaju potpune i cjelovite nadležnosti. Znatnije nadležnosti su iz područja komunalnog gospodarstva, prostornog uređenja i društvenih djelatnosti, dok se ostali poslovi pojavljuju sporadično i nemaju osobito značenje za zadovoljavanje lokalnih potreba građana. Upravljanje razvitkom lokalne zajednice trebalo bi počivati na načelu supsidijarnosti, određenom Ustavom RH prema kojem javne poslove obavljaju one institucije koje su najbliže građanima. Stavak 2. Članka 19. Zakona o područnoj (regionalnoj) i lokalnoj samoupravi aktualizirao je, međutim, načelo enumeracije prema kojem je u samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave spada samo ono što joj je zakonom izričito dano u nadležnost. U stavku stoji: "Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka odredit će se poslovi čije su obavljanje općine i gradovi dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati.” Nadalje, zbog neusklađenosti i nedorečenosti pojedinih propisa, donošenje mnogih podzakonskih akata ostavljeno je nadležnom ministru što u većini slučajeva sužava dodatna prava lokalne zajednice. Treba se osvrnuti i na nadzor središnje državne vlasti nad lokalnom samoupravom. Ustav RH u svom članku 136. određuje da su u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave samostalne i da podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. U razradi ovog ustavnog članka Zakon o područnoj (regionalnoj) i lokalnoj samoupravi navodi da država radi zaštite ustavnosti i zakonitosti kao i zaštite prava građana obavlja nadzor nad zakonitošću rada i akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.


1.6.5.1. Predstavničko-izvršna vlast Predstavničko-izvršnu vlast u Benkovcu čine:

Gradsko vijeće Grada Benkovca Predsjednik Gradskog vijeća Dva potpredsjednika Gradskog vijeća Gradonačelnik Gradsko poglavarstvo

Gradsko vijeće ima 17 članova a konstituirano je nakon provedenih izbora u kojem su se nadmetale stranačke liste i liste nezavisnih kandidata po proporcionalnom sustavu sa jednom izbornom jedinicom. Gradsko vijeće konstituirano ju na lokalnim izborima 2005.godine. Gradsko poglavarstvo je izvršno tijelo Grada Benkovca, te ima 7 članova. Gradonačelnik predstavlja Grad Benkovac i predsjednik je poglavarstva. Gradsko vijeće utvrđuje politiku Grada, određuje ciljeve i prioritete u rješavanju problema i financiranju, te odlučuje od svim važnim pitanjima za grad. Nadležno je za donošenje svih općih akata kojim se ostvaruje regulacijska i distribucijska funkcija lokalne samouprave. Na osnovi donešenog Statuta Grada Benkovca i drugih odluke i općih akata kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada Benkovca, Gradsko vijeće

bira i razrješuje gradonačelnika, te članove poglavarstva, osniva i bira članove radnih tijela vijeća, te imenuje i razrješuje druge osobe određene

zakonom, drugim propisom ili statutom, uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela Grada Benkovca, osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih,

komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad Benkovac, obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug

Gradskog vijeća. Osnovna uloga općinskih vijeća je donošenje općih pravnih akata iz samoupravnog ili prenesenog djelokruga. Tablica 1. pokazuje što je sve Gradsako vijeće Benkovca uredilo prema postojećim zakonima a što još čeka da bude uređeno.


Tablica 1.6.1. Pravno tvorna djelatnost Gradskog vijeća Benkovca ZAKONSKI OKVIR Poslovi Gradskog vijeća Uređeno

osigurava trajno i kvalitetno obavljanja komunalnih djelatnosti, osigurava održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne ispravnosti, poduzima mjere za očuvanje i zaštitu okoliša

da

osniva trgovačko društvo, jamu ustanovu ili vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti, da

dodjeljuje koncesiju za obavljanje komunalnih djelatnosti, da

donosi odluku o komunalnom redu, da

donosi odluku o komunalnoj naknadi, da

donosi program održavanja komunalne infrastrukture, da

donosi program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, da

Zakon o komunalnom gospodarstvu

donosi odluku o komunalnom doprinosu. da

Zakon o zakupu poslovnog prostora

donosi odluku o uvjetna i postupku natječaja za davanje u zakup poslovnog prostora. da

nabavlja opremu i sredstva za zaštitu i održava ih u ispravnu stanju, da

donosi planove zaštite i spašavanja, da

procjenu visinu štete na svom području, da

imenuje povjerenstvo za procjenu Šteta od elementarnih nepogoda, da

Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda

osigurava sredstva za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda. da

Zakon o zaštiti zraka jedinice lokalne samouprave u okviru samoupravnog djelokruga uspostavljaju područne mreže za praćenje kakvoće zraka na svom području (u daljnjem tekstu: područna mreža).

ne

osniva narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu, da

imenuje ravnatelja uz naknadnu potvrdu ministra kulture, da

Zakon o knjižnicama

osigurava sredstva za rad knjižnice. da

Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi

donosi program javnih potreba u kulturi i osigurava sredstva za ostvarivanje programa da

uređuje, organizira, financira i unapređuje poslove zaštite okoliša koji su lokalnog značenja, da Zakon o zaštiti okoliša donosi program zaštite okoliša u skladu sa strategijom i programom zaštite okoliša županije. da

donosi dvogodišnje izvješće o slanju u prostoru i program mjera za unapređenje stanja u prostoru. da Zakon o prostornom uređenju

donosi prostorni plan uređenja grada, generalni urbanistički plan i detaljni plan uređenja. da

donosi odluku kojom utvrđuje potrebu izgradnje groblja, da

donosi odluku o zatvaranju groblja kada utvrdi da na groblju više nema mogućnosti osnivanja novih grobnih mjesta.

ne

donosi odluku o premještanju groblja ili dijela groblja koje je izvan upotrebe, ne

Zakon o grobljima

donosi odluku o mjerilima i načinu dodjeljivanja i ustupanja grobnih mjesta na korištenje, vremenskim razmacima ukopa u popunjena grobna mjesta te o načinu ukopa nepoznatih osoba, o održavanju groblja i uklanjanju otpada, o uvjetima upravljanja grobljem, o uvjetima i mjerilima za plaćanje naknade kod dodjele grobnog mjesta i godišnje naknade za korištenje.

da

propisuje uvjete i mjerila za davanje u najam stanova u svom vlasništvu, da Zakon o najmu stanova vodi popis stanova, najmodavaca. najmoprimaca i visine najamnine. da

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

određuje fizičku ili pravu osobu za obavljanje hitnih popravaka. da

određuje lokacije za pokretnu prodaju, prodaju robe na klupama, u kioscima, automatima i prigodnu prodaju,

da Zakon o trgovini

izdaje rješenja o radu trgovina nedjeljom i praznikom te radu u turističkoj sezoni. da


donosi po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskih voda propise o mjerama, načinu i opsegu opće uporabe voda.

da

donosi odluku o načinu održavanja objekata i uvjetima osiguravanja odgovarajuće kakvoće vode. donosi odluku o zaštiti izvorišta voda.

da

Zakon o vodama

donosi odluku odvodnji otpadnih voda na području grada da

osniva javnu ustanovu-dječji vrtić, da

donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području, da

imenuje članove upravnog vijeća ustanove i ravnatelja ustanove, da

Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi

donosi program javnih potreba kojim se osiguravaju sredstva za financiranje djelatnosti. da

Zakon o športu utvrđuje javne potrebe u športu i za njihovo ostvarivanje osigurava financijska sredstva. da

Zakon o tehničkoj kulturi donosi program javnih potreba u tehničkoj kulturi i osigurava sredstva za ostvarivanje programa.

da

Zakon o veterinarstvu donosi odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca. da

za potrebe socijalne skrbi osigurava sredstva u visim od najmanje 5% prihoda proračuna kojima prvenstveno osigurava pomoć i podmirenje troškova stanovanja, osigurava sredstva za ostvarivanje prava utvrđenih ovim zakonom u većem opsegu.

da Zakon o socijalnoj skrbi

osniva dom socijalne skrbi kao javnu ustanovu uz prethodno odobrenje ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi

da

Zakon o zaštiti od požara donosi procjenu i plan zaštite od požara. da

gradsko poglavarstvo osniva javnu vatrogasnu postrojbu kao jamu ustanovu. da Zakon o vatrogastvu

osigurava sredstva za redovnu djelatnost javne vatrogasne postrojbe. da

gradsko poglavarstvo predlaže izbor i razrješenje predsjednika turističke zajednice, da

gradsko poglavarstvo imenuje predstavnika u nadzorni odbor turističke zajednice, da

Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma

gradsko poglavarstvo obavlja pripremne radnje za osnivanje turističke zajednice i sazivanje osnivačke skupštine.

da

donosi odluku o lokalnom linijskom prijevozu, ne Zakon o prijevozu u cestovnom prometu donosi odluku o auto taksi prijevozu. ne

Zakon o igrama na sreću daje suglasnost o mogućem obavljanju registrirane djelatnosti za priređivanje igara na sreću.

ne

Zakon o otpadu osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. da

osigurava sredstva za financiranje izgradnje odlagališta komunalnog otpada. da

gradsko vijeće na temelju propisa dužni su donijeti plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta.

da

Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

osniva i vodi katastar vodova, osniva i vodi evidenciju naselja, ulica i kućnih brojeva, određuje kućne brojeve.

ne

donosi odluku o imenovanju ulica i trgova. da Zakon o naseljima

određuje organ koji pribavlja ploče s imenima naselja, ulica i trgova i pločice s brojevima zgrada, određuje način podmirivanja troškova pribavljanja i postavljanja ploča s imenima naselja, ulica i trgova, kao i pločica s brojevima zgrada.

da

donosi odluku o uređenju prometa na području jedinice lokalne samouprave, da Zakon o sigurnosti prometa na cestama predstavničko tijelo na prijedlog policijske uprave organizira prometne jedinice

mladeži, ne

može donijeti odluku o proglašenju kulturnog dobra.

ne

gradsko poglavarstvo daje prethodno mišljenje o namjeni i načinu uporabe nepokretnog kulturnog dobra.

ne

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

osigurava sredstva za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. da


daje odobrenje za uporabu naziva jedinice lokalne samouprave, njezine izvedenice te njezin grb i zastavu,

da Zakon o udrugama (NN70/97)

donosi mjerila za utvrđivanje udruga od interesa za jedinku lokalne samouprave. ne

određuje područje za vođenje popisa birača, određuje vođenje posebnog sveska popisa birača za pojedine dijelove grada odnosno naselja prema biračkim mjestima,

ne

provjerava popis birača prilikom raspisivanja izbora. ne

Zakon o popisima birača

predlaže članove komisiju za popis birača. da

Zakon o referendumu donosi odluku o raspisivanju lokalnog referenduma. da

imenuje članove povjerenstva za provedbu lokalnog referenduma. da

propisuje raspored, početak i završetak radnog vremena u ugostiteljstvu na svom području. Inspekcijske poslove u provedbi Zakona i drugih propisa donesenih na temelju Zakona obavlja turistička inspekcija.

da Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

utvrđuje prostore na kojima se smiju pružati usluge u pokretnom ugostiteljskom objektu.

da

propisuje stopu poreza na potrošnju. da

propisuje visinu poreza na kuće za odmor, da

utvrđuje visinu poreza na reklame, da

propisuje visinu poreza na tvrtke. da

propisuje visinu poreza na korištenje javnih površina, da

Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave

može propisati prirez na porez na dohodak. da

Zakon o proračunu donosi proračun jedinice lokalne samouprave. da

Zakon o zdravstvenoj zaštiti predlaže potreban broj doktora medicine odnosno drugih zdravstvenih djelatnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti građana umrlih izvan zdravstvene ustanove, imenuje ih županijska skupština.

da

Zakon o sudovima

predlaže suce porotnike općinskih, trgovačkih i županijskih sudova, a imenuje ih županijska skupština.

da

UDIO 84% DA 16% NE

Tablica upućuje da predstavničko tijelo Grada Benkovca u dobroj mjeri ispunjava svoju pravnotvornu funkciju. Od 82 akta koja je trebalo donijeti po osnovi posebnih zakona, donešeno je 69 (84%). Gradsko vijeće na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje ili najmanje 1/3 članova Gradskog vijeća na način i po postupku utvrđenim u Poslovniku Gradskog vijeća bira gradonačelnika na vrijeme od četiri godine. Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Benkovca zastupa Grad, predsjednik je Poglavarstva, daje punomoći za zastupanje Grada u pojedinim stvarima, predlaže Gradskom vijeću donošenje općih i drugih akata, podnosi Poglavarstvu prijedlog proračuna i odgovoran je za njegovo izvršenje, obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela Grada i daje im upute za rad, te obavlja druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonima, drugim propisima, Statutom ili drugim općim aktom. Gradonačelnika ima dva (2) zamjenika. Jedan zamjenik gradonačelnika svoju dužnost obavlja profesionalno, a drugi volonterski. Gradonačelniku ne prestaje odgovornost za obavljanje poslova iz njegova djelokruga koje je povjerio zamjeniku. Zamjenici gradonačelnika biraju se po istom postupku kao i gradonačelnik. Profesionalno obavljanje funkcija gradonačelnika i dogradonačelnika znatno doprinosi učinkovitom riješavanju tekućih problema i kreativnosti u


razvojnoj politici. To doprinosi i percepciji Benkovčana o čelnicima koji su uvijek „na licu mjesta“. 1.6.5.2. Upravna vlast Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Gradsko poglavarstvo Grada Benkovca donijelo je Pravilnik o unutarnjem ustroju Jedinstvenog upravnog odjela Grada Benkovca. R.br. Radno mjesto Stručna sprema Radno iskustvo Broj izvršitelja Jedinstveni upravni odjel 1. pročelnik VII/I 5 godina 1 2. adm. tajnik IV/II 2 godine 1 Odsjek za opće, pravne i kadrovske poslove 3. voditelj odsjeka VII/I 5 godina 1 4. samost. upr. ref. VII/I 1 godina 1 5. adm. referent IV 2 godine 2 6. vratar-telefonist III 1 Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti 7. voditelj odsjeka VII/I 5 godina 1 8. str. ref. za gospod. IV 1 godina 1 9. str. ref. za druš. dj. IV 1 godina 1 Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove 10. voditelj odsjeka VI/I 5 godina 1 11. viši str. referent VI/I 1 godina 1 12. viši u.r. za upr. g.i. VI/I 2 godine 1 13. str. ref. za kom. p. IV 1 godina 1 14. komunalni redar IV 2 godine 2 Odsjek za financije 15. voditelj odsjeka VII/I 5 godina 1 16. str.savj. za pror. i fin. VII/I 5 godina 1 17. rač.ref.-fin.knjigovođa IV 2 godine 1 18. rač.ref.-fakt.blagajnik IV 2 godine 1 Od Pravilnikom predviđenih dvadeset mjesta za sada je popunjeno svega četrnaest radnih mjesta, što neminovno dovodi do preklapanja poslova i opterećenosti službenika. Najjače strane gradske uprave su, dakle, provođenje odluka Gradskog vijeća i poglavarstva, te provođenje zakonskih odredbi. Uprava je nedovoljno ekipirana s obzirom na obim i vrste poslova, iako je postojeći kadar visoko educiran. Zbog nedovoljne ekipiranosti dešava se da službenici obavljaju više poslova istovremeno, što nije popraćen adekvatnom motivacijom – podizanjem plaća i dodatnom stimulacijom. Problem je, naravno, u trenutnoj ograničenoj proračunskoj mogućnosti Grada Benkovca da zaposli dodatne službenike i da stimulira postojeće. Kod preuzimanja novih razvojnih projekata ovaj problem će vjerojatno još više doći do izražaja. Najslabija strana gradske uprave je nedovoljno ubiranje naknada, doprinosa i


poreza za koje je uprava nadležna. Poboljšanjem ove funkcije gradska uprava namakla bi sredstva i za novo zapošljavanje. Treba, međutim, naglasiti da je uprava ovdje samo dijelom odgovorna. Nedovoljna naplata naknada, doprinosa i poreza proizlazi i iz sporog i neučinkovitog vođenja sudskih sporova i iz sporog procesa najavljene fiskalne decentralizacije na što lokalna samouprava ne može direktno utjecati. 1.6.5.3. Mjesna samouprava Kako je od 2001. godine oživjelo nekoliko naselja, a programima obnove su izgrađena i dva nova, Grad Benkovac je u proljeće 2006. godine izmijenio Statut i odredio 41 mjesni odbor:

M.O.Benkovac, M.O. Benkovačko selo, M.O. Bjelina, M.O. Buković, M.O. Bulić, M.O. Brgud, nema M.O. Bruška, M.O. Dobra Voda, M.O. Donje Biljane, nema M.O. Donje Ceranje, M.O. Donji Karin, M.O. Donji Kašić, M.O. Donji Lepuri, M.O. Gornje Biljane, nema M.O. Gornje Ceranje, M.O. Islam Grčki, M.O. Kolarina, M.O. Korlat, M.O. Kožlovac, M.O. Kula Atlagića, M.O. Lisičić, M.O. Lišane Tinjske, M.O. Medviđa, M.O. Miranje, M.O. Nadin, M.O. Perušić Donji, M.O. Perušić Benkovački, M.O. Podlug, M.O. Podgrađe, M.O. Popovići. M.O. Pristeg M.O. Prović M.O. Radašinovci


M.O. Raštević M.O. Rodaljice M.O. Smilčić M.O. Šopot M.O. Tinj M.O. Vukšić M.O. Zagrad M.O. Zapužane

Nakon posljednjih izbora u svibnju 2006. godine, mjesni odbori konstituirani su u 38 stvarno naseljena naselja. U slabo naseljenim Gornjim i Donjim Biljanima te u Brgudu nije bilo dovoljno kandidata za izborne liste, pa je izostalo i konstituiranje M.O. Izbor članova vijeća mjesnih odbora obavljen je, inače, prema Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela, odnosno po proporcionalnom sustavu sa jednom listom. Ovaj način izbora nepotrebno potiče stranačka svrstavanja u manjim zajednicama i nepovoljno se održava na zajednički pristup mjesnim problemima. Uz to, mjesne odbore odreda vode volonteri, a većini odbora nema potrebne prostorije. Unatoč tome suradnja Grada Benkovca i mjesnih odbora je dobro usklađena i gotovo svakodnevna i zaslužuje vrlo visoku ocjenu. Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Stručne i administrativne poslove za mjesne odbore obavljaju gradska tijela uprave. Vijeće mjesnog odbora koristi sredstva koja su mu dodijeljena iz proračuna Grada Benkovca, donosi plan malih komunalnih akcija i utvrđuje prioritete u njihovoj realizaciji. 1.6.5.4. Javna poduzeća Grad Benkovac je niz godina imao Vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti. Obujam poslova pogona je rastao tako da je Dne 1.4.2006. pogon je prerastao u poduzeće „Benković“ d.o.o.koje obavlja slijedeće komunalne djelatnosti:

skupljanje i odlaganje komunalnog otpada, održavanje čistoće javnih površina, održavanje javnih zelenih površina, održavanje uredskih prostorija, održavanje športskih igrališta, održavanje i upravljanjem tržnicom na malo, održavanje i upravljanje stočnim sajmom, održavanje i upravljanje grobljima i gradnja grobnica, održavanje nerazvrstanih cesta.

U Poduzeću su ustrojene slijedeće unutarnje ustrojstvene jedinice:

ured pogona, uprava groblja, odsjek za čistoću i komunalni otpad, odsjek za zelene površine.


Radom Poduzeća upravlja direktor koji je odgovoran Gradskom poglavarstvu Grada Benkovca za materijalno i financijsko poslovanje, te za zakonitost rada poduzeća. Uz to, Grad Benkovac je vlasnik poduzeća Radio Benkovac d.o.o. i pretežiti vlasnik (75,88%) trgovačkog društva «Vodovod i odvodnja» d.o.o. Benkovac. Grad skrbi i za Gradsku knjižnicu, za dječji vrtić «Bubamara» i DVD Benkovac. Ova skrb opterećuje gradski proračun ali je nužna radi obavljanje gradskih funkcija. 1.6.6. Gradski proračun Radi pravilnog tumačenja podataka u benkovačkom proračunu, načina stjecanja i tošenja javnih sredstava, a posebno visine javnih rashoda namijenjenih razvojnim projektima, treba slijediti međunarodno prihvaćenu metodologiju praćenja državnih financija (Government Finance Statistics, GFS), koju izdaje Međunarodni monetarni fond. Ona predstavlja međunarodne smjernice za statističku metodlogiju praćenja statistike javnog sektora, koja je u potpunosti usklađena sa sustavom nacionalnih računa (System of National Accounts, 1993). Godine 2001. promijenjena je metodologija praćenja državnih financija te se počeo primjenjivati novi i revidirani statistički priručnik o državnim financijama (Government Finance Statistics Manual, 2001). U odnosu na prethodnu metodologiju praćenja državnih financija prema priručniku iz 1986. godine (Manual on Government Finance Statistics, 1986), revidirana je metodologija donijela niz promjena u fiskalnoj statistici s osnovnim ciljem povećanja transparentnosti u državnim financijama. Revidirana metodologija ima i novu klasifikaciju javnih funkcija. Zbog ovih promjena, struktura prihoda i rashoda u proračunu Grada Benkovca u razdoblju 2000.-2001. razlikuje se od strukture proračuna u razdoblju 2002.–2005. godine. Proračunski prihodi U šest promatranih proračunskih godina ukupni su proračunski prihodi Grada Benkovca prosječno godišnje rasli po stopi od skoro 25%. Osnovna je značajka gradskog proračuna da su ostvareni proračunski prihodi u prve tri promatrane godine bili po iznosima viši od proračunskih rashoda. U cijelom promatranom razdoblju u strukturi ukupnih prihoda najveći dio čine prihodi poslovanja, koji su 2000. godine iznosili 90% svih prihoda proračuna. U strukturi ukupnih prihoda i dalje najveći dio čine prihodi od poslovanja, koji u planu za tekuću fiskalnu godinu iznose 97,3% ukupnih prihoda, a samo 2,7% prihoda čine prihodi od prodaje nefinancijske imovine. Djelomično zbog promjene metodologije, a djelomično i zbog promjene same strukture prihoda, udio prihoda od poslovanja u ukupnim prihodima se od 2002. godine značajno povećava.


Prihodi od poreza su važan izvor proračunskih prihoda i iznose od 19% (2000.) do 34% (2005.) ukupnih prihoda (21% (2000.) do 35% (2005.) prihoda od poslovanja). U 2000. i 2001. godini u strukturi ukupnih prihoda prihodi od poreza predstavljali su značajan izvor prihoda i činili 19% odnosno 29% ukupnih prihoda. U poreznim prihodima najizdašniji je prihod od poreza i prireza na dohodak. Prirez je uveden 2003. godine i iznosi 5% (prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave stopa prireza porezu na dohodak u gradovima do 30.000 stanovnika ne može premašiti 12%). Prihodi po posebnim propisima odnosno neporezni prihodi od koji najveći dio otpada na ubrane komunalnih naknada i doprinosa sljedeći su po važnosti izvor prihoda u proračunu. Činili su 12% (2000.) i 6% (2001.) ukupnih prihoda u gradskom proračunu. Prihodi od vlastite djelatnosti i prodaje imovine sudjeluju s oko 14% odnosno 10% ukupnim prihodima gradskog proračuna. Bez ostvarenih prihoda od potpora iz državnog odnosno županijskog proračuna Grad Benkovac ne bi mogao osigurati danu razinu javnih dobara i usluga svojim građanima, te su prihodi od potpora iznosili u 2000. godini više od polovice svih prihoda u proračunu (53%). U razdoblju 2002. – Plan 2005. godine došlo je do značajnije promjene u strukturi ukupnih prihoda. Prihodi od poslovanja (97,3% ukupnih prihoda) su i dalje najvažniji , a prihodi od prodaje nefinancijske imovine čine manji dio proračunskih prihoda (2,7%). U strukturi prihoda od poslovanja porezni prihodi su postupno povećavali svoj udio, djelomično zahvaljujući uvedenom prirezu porezu na dohodak. Iako se udio pomoći u ukupnim prihodima iz godine u godinu smanjuje, one su i dalje važan izvor prihoda za financiranje proračunske potrošnje. U tekućoj fiskalnoj godini njhovo je sudjelovanje planirano s 24%.


Slika 1. Izvor: Grad Benkovac, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2002.-2004.godinu; Odluka o Proračunu Grada Benkovca za 2005. godinu Prihodi od administrativnih pristojbi čine trećinu proračunskih prihoda, u kojima velik dio pripada prihodima od komunalnih naknada i doprinosa (27% prihoda od poslovanja u Planu za 2005. godinu).

Proračunski rashodi Proračunski rashodi su u šest proračunskih godina godišnje rasli po stopi malo iznad 29%. Ukupni su rashodi od 2003. godine počeli nadmašivati proračunske prihode, tako da se dio planiranih ukupnih rashoda mogao ostvarivati zaduživanjem. Osnovna se struktura proračunskih rashoda u šest promatranih proračunskih godina promijenila. Proračunski rashodi koji su se uglavnom odnosili na rashode poslovanja (95% u ukupnim rashodima proračuna u 2000. godini) smanjili su svoje sudjelovanje (54% ukupnih rashoda u planu proračuna za 2005. godinu), a značajno su se povećali rashodi za nabavu nefinancijske imovine (sa 6% u 2000. godini na 46% u Planu proračuna za 2005. godinu). To je osnovno pozitivno obilježje proračuna, koji je sve više okreće ulaganjima u razvojne projekte. Rashodi za zaposlene se pri tom nominalno ne povećavaju (tijekom promatrenog razdoblja broj zaposlenih u gradskim službama uglavnom se nije mijenjao). Rashodi za subvencije, pomoći i naknade građanima nakon nominalnog smanjenja u 2002. godini, ponovo nominalno rastu, da bi 2005. godinu dostigli 16,5% rashoda od poslovanja. Snažan rast viška prihoda poslovanja, naročito od 2003. godine, označava da su s jedne strane učinjeni dodatni napori oko prikupljanja vlastitih poreznih prihoda (uveden je prirez porezu na dohodak), kao i neporezni prihodi (naročito su povećani prikupljni prihodi po osnovu prihoda od administrativnih pristojbi). S druge strane, učinjen je dodatni napor da se ta razlika iskoristi

Udio pomoći u ukupnim prihodima proračuna Grada Benkovca, 2002.-2004., u %

45,34

13,15

23,24

37,22

05

101520253035404550

2002. 2003. 2004. 2005.

Pomoći


za rashode koji su namijenjeni nabavi nefinancijske imovine (izgradnji poslovnih objekata i cesta). Ipak prihodi od poslovanja (nakon podmirenja osnovnih poslovnih rashoda) nisu u cijelom promatranom šestogodišnjem razdoblju bili dovoljni za ulaganja u razvojne projekte, već je Grad Benkovac morao posegnuti za dodatnim izvorima finaciranja zaduživanjem. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine odnosno rashodi namijenjeni razvojnim projektima stoga nominalno rastu. U tekućoj fiskalnoj godini planirani iznos za ulaganja u izgradnju i održavanje poslovnih objekata i cesta dvostruko je veći od iznosa koji je realiziran u prethodnoj proračunskoj godini. Usporedbe Za podrobniju analizu proračuna Grada Benkovca dobro je poznavati stvarnu poziciju gradskog proračuna u odnosu na sve proračune općina i gradova u Zadarskoj županiji te samog županijskog proračuna. Interesantno je usporediti svih šest gradskih proračuna u Zadarskoj županiji i vidjeti u kojoj mjeri proračun Grada Benkovca doprinosi prihodima i rashodima gradskih proračuna Zadarske županije. Posebno je važno sagledati sudjelovanje proračuna Grada Benkovca, koji sa 9.786 stanovnika prema popisu iz 2001. godine čini 0,22% ukupnog stanovništva Hrvatske, u proračunima svih jedinica lokalne i područne samouprave u Hrvatskoj. Prema zadnjem podatku o ostvarenju proračuna za 2004. proračunsku godinu, ukupni prihodi proračuna Grada Benkovca sudjeluju s 4% u ukupnim prihodima svih lokalnih proračuna u Zadarskoj županiji, a s 0,14% u ukupnim prihodima svih općina, gradova i županija u Hrvatskoj. Sagleda li se udio proračunskih prihoda Grada Benkovca u prihodima proračuna šest gradova Zadarske županije, vidi se da njihovo sudjelovanje u svim ukupnim proračunskim prihodima iznosi 7,5%. Udio u prihodima od poslovanja iznosi 8%, a u prihodima od prodaje nefinancijske imovine 2%. U istoj su godini ukupni rashodi Grada Benkovca sudjelovali u ukupnim rashodima svih jedinica lokalne samouprave i samog županijskog proračuna u Zadarskoj županiji s 3,9%, a u ukupnim rashodima svih općina, gradova i županija u Hrvatskoj s 0,15%. Grad Benkovac sudjeluje u ukupnim rashodima sa 6,7%, rashodima poslovanja sa 7%, te u rashodima za nabavu nefinancijske imovine sa 6,2% u svim gradskim proračunima u Zadarskoj županiji. Dok kapitalni prihodi Grada Benkovca sudjeluju u kapitalnim prihodima svih lokalnih proračuna u županiji sa samo 1% (u kapitalnim prihodima svih lokalnih proračuna u Hrvatskoj sudjeluju s 0,08%), kapitalni rashodi sudjeluju s 3,7% u kapitalnim rashodima svih općina i gradova u županiji, i s 0,19% u kapitalnim rashodima svih lokalnih proračuna u Hrvatskoj. Uporediti se mogu i drugi pokazatelji za 2004. godinu:


prihodi bez pomoći po stanovniku: o Grad Benkovac - 1.985 kuna, o Zadarska županija - 624 kune, o RH - 3.135 kuna,

prihodi od poreza po stanovniku:

o Grad Benkovcu - 991 kuna, o Zadarska županija – 578 kuna, o RH – 2.176 kuna,

pomoći po stanovniku:

o Grad Benkovac – 300 kuna, o Zadarska županija – 26 kuna, o RH – 217 kuna,

rashodi poslovanja po stanovniku:

o Grada Benkovac – 1.608 kuna, o Zadarska županija – 453 kune, o RH – 2.659 kuna,

rashodi za zaposlene po stanovniku:

o Grada Benkovac – 593 kune, o Zadarska županija – 78 kuna, o RH – 624 kune.

Tablica 1. Gradovi u Zadarskoj županiji – usporedba odabranih pokazatelja, u 2004. godini, u % Zadar Benkovac Biograd na

moru Nin Obrovac Pag

Udio prihoda od poreza u prihodima od poslovanja 59,47 44,69 50,07 22,30 44,22 35,97 Udio prihoda od pomoći u prihodima od poslovanja 0,92 13,54 6,50 3,70 16,00 30,10 Udio prihoda od komunalne naknade i doprinsa u prihodima od poslovanja 21,90 30,80 16,72 39,01 26,19 17,26 Stopa prireza porezu na dohodak

nije uveden

5

nije uveden

nije

uveden

nije

uveden

nije

uveden

Izvor: Ministarstvo financija


Tablica 2. Struktura proračuna Grada Benkovca, 2000.-2001. godina 2000. % 2001. % UKUPNI PRIHODI 11.396.623 100,00 13.764.657 100,00 Prihodi od poslovanja (tekući prihodi) 10.246.623 89,91 11.614.657 84,38 Porezni prihodi 2.184.441 19,17 3.934.617 28,58 Porez i prirez na dohodak 1.984.760 17,42 3.438.359 24,98 Porez na dobit 79.053 0,69 292.903 2,13 Porez na promet nekretnina 51.264 0,45 108.536 0,79 Porez na promet i potrošnju 69.364 0,61 94.819 0,69 Prihodi od poduzet. djelat. i imovine 188.551 1,65 258.892 1,88 Upravne pristojbe 57.122 0,50 57.011 0,41 Prihodi po posebnim propisima 1.317.854 11,56 826.277 6,00 Prihodi od vlastite djelatnosti 898.286 7,88 1.039.811 7,55 Prihodi od prodaje imovine 657.828 5,77 446.768 3,25 Prihodi iz proračuna 5.532.764 48,55 5.888.173 42,78 Tekuće potpore 4.382.764 38,46 3.738.173 27,16 Kapitalne potpore 1.150.000 10,09 2.150.000 15,62 Potpore 463.625 4,07 234.000 1,70 Tekuće potpore 463.625 4,07 234.000 1,70 Kapitalne potpore 0 0,00 0 0,00 Kapitalni prihodi 1.150.000 10,09 2.150.000 15,62 Primici od zaduživanja 0 0,00 0 0,00 Sred. viškova 96.152 0,84 1.079.108 7,84 UKUPNI IZDACI 10.317.515 100,00 12.502.390 100,00 Tekući izdaci 9.735.154 94,36 9.049.370 72,38 Izdaci poslovanja 5.964.511 57,81 5.391.113 43,12 Financijski izdaci 1.049.330 10,17 1.036.624 8,29 Tekući prijenosi proračun. koris. 0 0,00 729.000 5,83 Tekući prijenosi proračun. izvanpror. koris. 1.441.529 13,97 1.468.024 11,74 Ostali tekući prijenosi 6.738 0,07 38.558 0,31 Kapitalni izdaci 582.361 5,64 3.453.020 27,62 Otplata glavnice duga 1.273.046 12,34 386.051 3,09 Višak prihoda 1.079.108 9,47 1.262.267 9,17

Izvor: Račun prihoda i izdataka, Grad Benkovac


Tablica 3. Struktura proračuna Grada Benkovca u razdoblju 2002.-2005. godina 2002. % 2003. % 2004. % Plan 2005. % UKUPNI PRIHODI 15.450.618 100,00 21.363.235 100,00 22.363.464 100,00 33.351.000 100,00Prihodi od poslovanja 14.827.817 95,97 21.154.321 99,02 21.710.534 97,08 32.451.000 97,30Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 622.801 4,03 208.914 0,98 652.930 2,92 900.000 2,70 Prihodi od poslovanja 14.827.817 100,00 21.154.321 100,00 21.710.534 100,00 32.451.000 100,00Porezni prihodi 2.889.983 19,49 5.790.477 27,37 9.702.041 44,69 11.310.000 34,85 Porez i prirez na dohodak 2.020.436 13,63 4.566.797 21,59 8.871.717 40,86 9.630.000 29,68 Porez na dobit 598.514 4,04 900.956 4,26 527.339 2,43 1.000.000 3,08 Porez na imovinu 187.014 1,26 218.987 1,04 181.580 0,84 450.000 1,39 Porezi na robe i usluge 65.068 0,44 94.920 0,45 79.843 0,37 180.000 0,55 Ostali prihodi od poreza 18.951 0,13 8.817 0,04 41.562 0,19 50.000 0,15Pomoći 7.004.757 47,24 7.950.994 37,59 2.940.349 13,54 7.750.000 23,88 Tekuće 5.278.038 35,60 4.473.267 21,15 1.253.611 5,77 1.471.000 4,53 Kapitalne 1.726.719 11,65 3.477.727 16,44 1.686.738 7,77 6.279.000 19,35Prihodi od imovine 235.204 1,59 316.221 1,49 227.034 1,05 660.000 2,03Prihodi od admin. pristojbi 3.881.603 26,18 6.234.787 29,47 7.668.208 35,32 11.111.000 34,24 Admin. upravne pristojbe 95.401 0,64 121.925 0,58 241.753 1,11 500.000 1,54 Prihodi vodoprivrede 58.750 0,40 57.381 0,27 193.842 0,89 600.000 1,85 Komunalne naknade i doprinsi 3.126.077 21,08 5.394.351 25,50 6.687.468 30,80 8.750.000 26,96 Doprinosi za šume 168 0,00 197 0,00 73 0,00 1.000 0,00 Ostali doprinosi (sufinanciranje) 601.207 4,05 660.933 3,12 545.072 2,51 1.260.000 3,88Ostali prihodi 816.270 5,50 861.842 4,07 1.172.902 5,40 1.620.000 4,99 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 622.801 100,00 208.914 100,00 652.930 100,00 900.000 100,00Prihodi od prod.neproiz.imovine (zemljište) 556.533 89,36 162.486 77,78 450.950 69,07 700.000 77,78Prihodi od prod.proiz.dug.imov.(stamb.obj.) 66.268 10,64 46.428 22,22 201.980 30,93 200.000 22,22 UKUPNI RASHODI 15.082.975 100,00 26.015.152 100,00 23.571.759 100,00 33.434.000 100,00Rashodi poslovanja 12.452.953 82,56 13.896.772 53,42 15.882.587 67,38 17.911.708 53,57Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.630.022 17,44 12.118.380 46,58 7.689.172 32,62 15.522.292 46,43 Rashodi poslovanja 12.452.953 100,00 13.896.772 100,00 15.882.587 100,00 17.911.708 100,00Rashodi za zaposlene 4.771.780 38,32 5.282.317 38,01 5.859.304 36,89 5.796.118 32,36Materijalni rashodi 3.451.688 27,72 4.518.612 32,52 6.340.540 39,92 6.069.990 33,89Financijski rashodi 210.933 1,69 311.726 2,24 273.220 1,72 1.020.000 5,69Subvencije 858.085 6,89 1.421.056 10,23 1.049.288 6,61 2.085.000 11,64Pomoći dane 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00Naknade građanima i kućanst. 321.047 2,58 486.999 3,50 732.378 4,61 869.600 4,85Ostali rashodi 2.839.420 22,80 1.876.062 13,50 1.627.857 10,25 2.071.000 11,56Višak prihoda poslovanja 2.374.864 19,07 7.257.549 52,22 5.827.947 36,69 14.539.292 81,17 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.630.022 100,00 12.118.380 100,00 7.689.172 100,00 15.522.292 100,00Rashodi za nabavu neproiz.imov. (zemljište) 540.600 20,55 300.000 2,48 0 0,00 0 0,00Rashodi za nabavu proizv.dug.imov.(posl.obj.,ceste) 2.089.422 79,45 10.637.424 87,78 7.095.795 92,28 15.122.292 97,42Rashodi za nabavu plem. metala i ost. vrijed. 0 0,00 54.000 0,45 0 0,00 0 0,00Rashodi za dod.ulag.na nefin.imovini (građ.obj.) 0 0,00 1.126.956 9,30 593.377 7,72 400.000 2,58Manjak prihoda za financ. nefin.imov. 2.007.221 11.909.466 7.036.242 UKUPAN VIŠAK PRIHODA 367.643 0 0 VIŠAK PRIHODA RASPOLOŽIV U SLJED.RAZDOBLJU 1.629.910 1.654.501 0 UKUPAN MANJAK PRIHODA 0 4.651.917 1.208.295 83.000 MANJAK PRIHODA ZA POKRIĆE U SLJED. RAZD. 0 1.905.287 3.118.786 0 Izvor: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Grad Benkovac


Slika 2.

Prihodi proračuna Grada Benkovca, 2002

19%

2%

5% 4%

45%

25%

Porezni prihodi PomoćiPrihodi od imovine Prihodi od admin. pristojbiOstali prihodi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

Izvor: Grad Benkovac, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2002. godinu

Slika 3.


27%

38%1%

29%

4%

1%




Slika 4.


44%

13%1%

34%

5% 3%



Slika 5.

Prihodi proračuna Grada Benkovca, Plan 2005

34%

23%2%

33%

5% 3%


Izvor: Grad Benkovac, Odluka o Proračunu Grada Benkovca za 2005. godinu


Slika 6.

Rashodi proračuna Grada Benkovca, 2002

32%

23%

1%

6%

2%

19%

17%

Rashodi za zaposlene Materijalni rashodiFinancijski rashodi SubvencijeNaknade građanima i kućanst. Ostali rashodiRashodi za nabavu nefinancijske imovine


Slika 7.


17%

1%

5%

2%

7%

48%

20%




Slika 8.


25%

27%

1%

4%

3%

7%

33%



Slika 9.


17%

18%

3%

6%

3%

6%

47%


Izvor: Grad Benkovac, Odluka o Proračunu Grada Benkovca za 2005. godinu


Tablica 4. Odabrani podaci i pokazatelji proračuna Grada Benkovca, u razdoblju 2000.- 2005.

Grad Benkovac Zadarska županija

Republika Hrvatska

Podaci

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Plan 2005. 2004. 2004. Ukupni prihodi 11.396.623 13.764.657 15.450.618 21.363.235 22.363.464 33.351.000 559.937.834

15.727.152.450

Ukupni prihodi poslovanja

10.246.623 11.614.657 14.827.817 21.154.321 21.710.534 32.451.000

501.850.265

14.875.220.730

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

1.150.000 2.150.000 622.801 208.914 652.930 900.000 58.087.569

851.931.719

Ukupni rashodi

10.317.515 12.502.390

15.082.975

26.015.152

23.571.759

33.434.000

603.106.553

15.867.064.998

Ukupni rashodi poslovanja

9.735.154 9.049.370

12.452.953

13.896.772

15.882.587

17.911.708

394.259.283

11.800.445.234

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

582.361

3.453.020

2.630.022

12.118.380

7.689.172

15.522.292

208.847.270

4.066.619.762

Pokazatelji

Ukupni prihodi/ ukupni rashodi 1,10 1,10 1,02 0,82 0,95 1,00

1,27

1,26 Ukupni prihodi poslovanja/ ukupni rashodi poslovanja 1,05 1,28 1,19 1,52 1,37 1,81

1,16

1,18 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine/ rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1,97 0,62 0,24 0,02 0,08 0,06

0,35

0,26

Izvor: Ministarstvo financija 1.6.7. SWOT analiza Gradske i ostale razvojno značajne institucije u Gradu Benkovcu podvrgnute su i SWOT analizi kako bi se ustanovile njihove snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Oportunities) i prijetnje (Threats). Analiza je uputila na podjednako izražene snage i slabosti. U okviru razvojnih snaga posebno se ističe aktivnost gradske uprave u iznalaženju odgovarajućih razvojnih rješenja. Gradonačelnik je profesionalac u obnašanju svoje funkcije, a vlast je kontinuirana i samim time i stabilna. Ovo znatno pospješuje promišljanje i provođenje razvojne politike. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi daju gradskom vijeću i gradonačelniku dovoljno ovlasti za upravljanje razvitkom grada. Uz to, hrvatsko zakonodavstvo o lokalnoj


samoupravi, a poglavito za područja posebne državne skrbi se ubrzano mijenja prepuštajući sve više razvojnih instrumenata lokalnoj razini vlasti. Prilike koje gradska uprava može koristiti su tako sve brojnije. S druge strane, postupci donošenja mnogobrojnih zakona i podzakonskih akata koji trebaju uslijediti nakon donošenja Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi su spori što prijeti sporim uhodavanjem pa i blokadama Gradskog vijeća, Poglavarstva i gradonačelnika. Izrađen je i Regionalni operativni program Zadarske županije što će pospješiti prijave za sredstva fondova EU namijenjene jedinicama lokalne samouprave. U Gradu Benkovcu može se uočiti i relativno mali utjecaj Grada u upravljanju infrastrukturom. Riječ je prvenstveno o državnim javnim poduzećima koji djeluju na području Grada (Hrvatske šume, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, HEP i Hrvatski Telekom). To zabrinjava ima li se u vidu da su ta poduzeća imaju značajnu ulogu u razvitku Grada. Njihovi planovi donose se u ograničenoj suradnji s gradom i nisu nužno usklađeni s lokalnim razvojnim opredjeljenjima i zahtjevima. Jedna od najvećih prijetnji i kočnica razvitku su neriješeni posjedovni i vlasnički odnosi, odnosno neažurirane katastarske i zemljišne knjige. Uz to građevinska inspekcija djeluje samo s državne razine, što ju čini sporom i neprimjerenom lokalnim nadzornim poslovima. Tablica 1.6. Benkovačke institucije razvojnog upravljanja – snage, slabosti, prilike i prijetnje


Kontinuitet i stabilnost vlasti Premalo zaposlenika u gradskoj upravi

Fondovi RH namijenjeni jedinicama lokalne samouprave

Građevinska inspekcija samo na državnoj razini

Dobra suradnja s županijom Nedostatni instrumenti prikupljanja komunalne naknade

Fondovi EU namijenjeni jedinicama lokalne samouprave

36 zakona obvezuje na donošenje 82 akta

Inventivnost i agilnost gradske uprave

Županijski Regionalni operativni plan (ROP)

Nesređeni katastar i zemljišne knjige

Zadovoljavajuća pokrivenost prostornim planovima

Državna politika u područjima posebne državne skrbi

Nedovoljno učinkoviti uredi državne uprave

Organizacije civilnog društva

Naglašena proračunska ulaganja u razvojne projekte

Pomoć uredima državne uprave

Zadovoljavajuća obrazovanost djelatnika


2. OPĆINA LIŠANE OSTROVIČKE

2.1. Smještaj, prirodni resursi Općina Lišane Ostrovičke smjestila se u Ravnim kotarima na istočnom rubu Zadarske županije. Zauzima 49,92 km2, a graniči s gradovima Benkovcem i općinom Kistanje u Zadarskoj, i s gradom Skradinom u Šibensko-kninskoj županiji. Općina je udaljena 50-ak km od Zadra i 30-ak od Šibenika. Do mora ima 20-ak kilometara. Od 32 jedinice lokalne samouprave u Zadarskoj županiji, Lišane su po veličini na 18. mjestu Područje općine se poklapa s katastarskom općinom Lišane. Prosinca 1992. Sabor RH je donio Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi i Zakon o područjima županija, gradova i općina. Time je bila određena i nova općina Lišane Ostrovičke koja je osim samog naselja Lišane obuhvatila i Vukšić, Prović, Kolarnu, Bulić, Lepure, Bijelinu, Dobropoljce i Ostrovicu. Tako omeđena općina bi prema popisu pučanstva iz 2001. godine imala 4.287 stanovnika. Od 17. siječnja 1997. godine Sabor odlučuje o pripojenju Vukšića, Provića, Kolarne, Bulića, Lepura i Bijeline Benkovcu. Općina od tada broji samo tri sela: Lišane, Ostrovicu i Dobropoljce. Sjedište općine je u Lišanima, tipičnom ravnokotarskom selu, razvučenom uz rub polja, na prisojnoj padini bila i uz izvor pitke vode. Nalazi se na granici Ravnih kotara koji ga omeđuju s juga i krševite zaravni Bukovice na sjeveru. Istočno, na udaljenosti od 3 km je Ostrovica. Dobropoljci su se smjestili 10 km sjeverno od Lišana. Oko 3 km udaljeni Bulić i Lepuri te oko 4 km udaljen Vukšić nalaze se na području Benkovca. Tu su i zaseoci imenovani prema najčešćem prezimenu: Podmišljen, Nimci, Devići, Kalcine, Mamići, Mijići, Pavići, Radaši, Planzine i Stipići Krajolik Lišana određuju naizmjenični nizovi niskih brežuljaka i plodnih flišnih udolina. Tlo je crvene i smeđe boje najvećim dijelom nastalo naplavljivanjem u pleistocenu i halocenu. Izdvajaju se lesivirano tlo, crvenica, rendzina i močvarno tlo koje je djelomično hidromeliorirano. Što se tiče polja koja su u Ravnim kotarima značajna zbog poljoprivrede, područje općine smješteno je na sjeveroistočnom kraju Kožlovačko-Morpolačkog polja. Ostala polja prema kojima gravitiraju poljoprivrednici tog kraja su Zablaća, Žažvičko i Ostrovičko polje. Lišanci tako raspolažu s gotovo 500 ha upotrebljivog poljoprivrednog zemljišta. S obzirom na broj stanovnika tolika površina je dovoljno velika za suvremeni razvitak poljoprivrede. Naslage fliša na kvartarnim slojevima su nepropusne tako da izvora i lokalnih vrela ima u obilju. U okolici Lišana su tri bunara: Trubanj, Bakrač i Vrulja na cesti Benkovac – Skradin. Prostor Trolokvi kojeg čine pjeskovite i muljevite barske i jezerske naslage dijelom se nalazi u općini Lišane, a dijelom u području Skradina. Zbog nepropusnosti podloge, Trolokve su dijelom močvarne, a za obilnijih padalina poteče i brzo presuši krški vodotok Morpolača.


Klima je određena planinama u zaleđu i morem tako da se osjećaju njene mediteranske i kontinentalne osobine. Padalina ima preko 800 mm godišnje što je u bilanci dovoljno za poljoprivredu. Raspored po mjesecima je, međutim, nepovoljan jer u ljeti kad vode treba najviše, padalina ima premalo. U takvim uvjetima, područjem općine prevladala je makija degradirana dugotrajnim krčenjem, sječom i stočarenjem. Tek 20% područja općine prekriveno je šumom. Općine i gradovi koji okružuju Lišane Ostrovičke imaju vrlo slične prirodne resurse Lišane tako nemaju resurse koji bi se mogli istaći kao usporedna razvojna prednost. Poljoprivredni resurs je, međutim, značajan a potražnja na okolnim (prije svega obalnim) tržištima poljoprivrednih proizvoda stalno raste. Općina, dakle, raspolaže s dovoljno prirodnih resursa za pokretanje i usmjeravanje razvitka.

2.2. Stanovništvo Tijekom zadnjeg popisa stanovništva 2001. godine u Lišanima Ostrovičkim popisana su 764 stanovnika. Poredaju li se 33 jedinice lokalne samouprave u Zadarskoj županiji po broju stanovništva, Lišane se svrstavaju na 29. mjesto. Uspoređene s okruženjem Lišane se tako ne ističu ni brojem stanovnika ni gustoćom naseljenosti. Usporedbe su navedene u tablicama 2.2.1. i 2.2.2.: Tablica 2.2.1. Stanovništvo RH, Zadarske županije i Lišana Ostrovičkih 2001. godine

Broj stanovnika Republika Hrvatska 4437460 Zadarska županija 162045 Lišane Ostrovičke 764

Izvor: Popis 2001. Tablica 2.2.2. Gustoća stanovništva, 2001. godine

Gustoća stanovništva (stan/km2) Republika Hrvatska 78,4 Zadarska županija 44,4 Lišane Ostrovičke 15,3

Izvor: Popis 2001. Lišanci sudjeluju u stanovništvu županije s 0,47, a u stanovništvu Republike Hrvatske s 0,017%. Ove udjele donekle popravlja 70-ak Lišanaca koji rade van općine i povremeno borave u Lišanima u svojih 20-vikendica. Godine 2004. u tri općinska naselja izbrojano je svega 697 stalnih stanovnika. U Lišanima ih je bilo 626, a živjeli su 181 domaćinstvu (1997. godine u naselju je bilo 192 domaćinstva). U


Ostrovici i Dobropoljcima je 2004. bilo 29 domaćinstava (1997 ih je bilo 35). U Ostrovici je bilo 60, a u Dobropoljcima svega 11 stanovnika. Ovo opadanje je na nesreću pospješeno Domovinskim ratom ali nije nova pojava. Stanovništvo Lišana Ostrovičkih kao i cijelih Ravnih kotara osipa se već desetljećima. Podaci o razdoblju 1953 – 2001. prikazani su u Tablici 2.2.3.: Tablica 2.2.3. Stanovništvo Lišana Ostrovičkih, Dobropoljaca i Ostrovice u razdoblju 1953-2001.

Godina popisa stanovništva Naselje 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

Dobropoljci 777 714 590 514 494 24 Lišane Ostrovičke 1007 1046 1062 980 892 680 Ostrovica 280 319 297 299 250 60 Ukupno 2064 2079 1949 1793 1636 764

Izvor: M. Korenčić «Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971» i popis stanovništva 1981. i 1991. Za 2001. godinu: Državni zavod za statistiku, Zagreb. Od 2064 stanovnika koji su 1953. godine živjeli na području današnje općine, ostala je jedna trećina. Ovakvo kretanje nije značajno smanjilo standard života jer otišli stanovnici rade van općine i šalju dio dohotka svojima kod kuće ali je svakako razvojno nepovoljno. Pogoršava se i dobna struktura. U Tablici 2.2.4. stanovništvo je podijeljeno na dobne skupine veličine 15 godina: Tablica 2.2.4. Dobna i spolna struktura stanovništva 2001. godine

Dobne skupine Spol Ukupno

0-15 15-30 30-45 45-49 50-65 65-80 80-95 i više Nepoznato

sv. 764 128 157 128 124 42 156 28 1 m 397 65 96 79 70 14 64 9 -

Općina Lišane Ostrovičke

ž 367 63 61 49 54 28 92 19 1 sv. 24 0 4 3 4 2 10 1 - m 12 0 2 1 3 1 5 - - Dobropoljci

ž 12 0 2 2 1 1 5 1 - sv. 680 126 147 119 45 95 121 26 1 m 356 63 91 76 25 46 46 9 -

Lišane Ostrovičke

ž 324 63 56 43 20 49 75 17 1 sv. 60 2 6 6 3 17 25 1 - m 29 2 3 2 2 7 13 - - Ostrovica

ž 31 0 3 4 1 10 12 1 - Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 2003. Demografi se slažu da je kretanje stanovništva zadovoljavajuće ako mlađih od 15 godina ima do 2 puta više od onih starijih od 65. U Lišanima Ostrovičkim starijih od 65 ima 1,4 puta više nego mlađih od 15. Odnos spolova je također nepovoljan. Žena starijih od 65 godina ima 1,7 puta više nego mlađih od 15. Muškarci stoje bolje, ali još uvijek nepovoljno. Starijih od 65 ima


1,1 puta više od mlađih od 15. Nepovoljnu sliku ljudskog razvojnog resursa upotpunjavaju podaci o stručnoj spremi. Prikazani su u Tabloici 2.2.5. Tablica 2.2.5. Stanovništvo starije od 15 godina prema stečenoj stručnoj spremi

Osnovna škola (završeni razredi)

Srednje škole (završeni razredi) Spol Ukupno Bez

škole 1-3 4-7 8 svega 1-3 4 gimnazija

Više škole, fakulteti,

akademijeMagisterij i

doktorat Nepoznato

sv. 636 82 54 131 164 189 141 42 6 13 1 2 m 332 8 21 71 94 128 106 19 3 9 1 - ž 304 74 33 60 70 61 35 23 3 4 - 2 Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 2003 Zabrinjava da je popisano 185 Lišanaca ljudi koji nisu uspjeli završiti osnovnu školu i čak 28 koji nemaju škole. S druge strane, trinaestoro visokoškolovanih rade van općine. Što se tiče mladih koi se trenutno školuju, u osnovnoj školi ima 80 učenika, u srednjim školama ih je 95, a studira njih 11. Zabrinjava i struktura domaćinstava. Obiteljskih domaćinstava ima 182, a uglavnom su dvočlana i tročlana. Mnogobrojna domaćinstva nekad uobičajena u Ravnim kotarima čini se nestaju: u Lišanima tek 6 domaćinstava ima više od 8 članova. S druge strane, gotovo 10% stanovnika živi u jednočlanim domaćinstvima i to najviše u naselju Lišane Ostrovičke jedinom s nešto više stanovništva na okupu. U razvojnom smislu, Lišanaca koji se školuju ima dovoljno. Problem, kao i u tolikim drugim nerazvijenim općinama, nastaje kad se školovani trebaju vratiti kući, a odluče ostati tamo gdje su se školovali. Ljudski resurs se stoga može smatrati izmaklim ali i potencijalno iskoristivim.

2.3. Izgrađenost Izgrađenost Lišana Ostrovičkih je, nažalost, određena okupacijom i ratnim razaranjima i kasnijom obnovom. Područje općine okupirano je listopada 1991. a oslobođeno lipnja 1995. u akciji „Oluja“. Obnova je počela odmah tako da su slijedećih godina popisane i obnovljene stambene kuće, izgrađena mrtvačnica, otvoreni prvi dućan i prva pekara, premošćen izvor Trubanj i uređen dječji vrtić. Izgrađena je telefonska centrala i postavljen svjetlovodni kabel, a svaka kuća je dobila telefon. Asfaltirani su putovi i podignut spomenik žrtvama Domovinskog rata. Obnovljena je javna rasvjeta, uređeno boćarsko igralište i organiziran odvoz smeća i uređene općinske prostorije. Najveći projekti bili su, međutim, izgradnja suvremene zgrade osnovne škole i ponovna gradnja razorene crkve Sv. Nikole Tavelića. Riječ je, uglavnom, o malim projektima koji u maloj općini imaju veliki značaj i koji bez pomoći van općine i financiranja iz državnog proračuna ne bi mogli biti izvedeni. Lišane su tako dosegle predratni stupanj izgrađenosti. U pogledu telefonije i školske infrastrukture su ga i premašile.


Razvojno značajna infrastrukture svodi se, međutim na ceste, telekomunikacijsku mrežu i elektroopskrbu. Općinom u dužini od 4,5 km prolazi državna cesta Zadar-Benkovac-Kistanje-Knin. Ostale ceste su županijske i lokalne, ukupno 12 km. Poprečni profili su minimalni, tehnički elementi nepovoljni, a ceste su dijelom bez asfalta što otežava siguran i kvalitetan promet. Stanje nekategoriziranih prometnica je i gore. Općinom prolazi i magistralna pomoćna željeznička pruga Zadar-Knin. Jednokolosječna je i neelektrificirana, a željeznička postaja je u Ostrovici. Jadranska autocesta mimoilazi općinu s južne strane. Najbliži čvor je „Pirovac“ udaljen 5 kilometara. Telekomunikacijska mreža izvedena je samo u naselju Lišane Ostrovičke kroz koje prolazi svjetlovodni kabel. Izgrađena je digitalna lokalna komutacija a TK mreža je razvedena podzemno. Mreža pokretnih komunikacija zadovoljava. Područje općine pokriveno je signalom koncesionara GSM mreže VIPNET. Poštanskog ureda, međutim, nema. Pošta se sakuplja, sortira i šalje iz poštanskog ureda u Benkovcu tako da Lišane nemaju ni poštanski broj. Područje općine nalazi se u elektroenergetskom sustavu Šibensko-kninske županije. Povezana je 10 KV kabelskim vodovima. Alternativni izvori električne energije se ne koriste. Općina još ne dobija vodu iz vodoopskrbnih sustava. Stanovnici koriste vodu iz cisterni. Bunar Trubanj u naselje Lišane na koji je nekad dolazilo cijelo selo više se ne koristi. Glavni razlog je nedovoljna čistoća vode. Posljednjih godina, visoko kvalitetna pitka voda se može kupiti u svim trgovinama u općini. Odvodnja je na istom stupnju razvijenosti kao i vodoopskrba. Kanalizacije nema, tako da domaćinstva koriste upojne septičke jame bez dna. Otpadne vode odlaze u krško tlo što je nedopustivo s obzirom da dio općine spada u vodozaštitno područje. Unutar općinske granice prema Skradinu nalaze se dijelovi hidromelioracijskog sustava Lišane-Trolokve-Žažvić površine 865 ha. Na tom mjestu, općinska granica je i županijska tako da dio sustava pripada Zadarskoj, a dio Šibensko-kninskoj županiji. Glavni melioracijski vodotok je kanal Krivac koji utječe u Bribišnicu. U dijelu polja s lijeve strane Krivca izrađeni su kanali Trubanj (2,92 km) i Vedro polje (2,45 km). Na toj strani općini Lišanske Ostrovičke pripada oko 380 ha. U dijelu polja između Ostrovice i Bribirskih mostina koje zauzima oko 340 ha kanalska mreža je djelomično izrađena. Detaljna kanalska mreža još nigdje nije izgrađena tako da su za kišnih mjeseci okolna polja poplavljena. Nedostatak vodovoda i odvodnje ozbiljna su prepreka daljnjem razvitku Lišana Ostrovičkih. Izgradnjom tog dijela infrastrukture uravnotežila bi se infrastrukturna slika općine i ostvarili osnovni razvojni preduvjeti. Značajno bi porastao i kvalitet života u tri općinska naselja.


2.4. Gospodarstvo U gospodarstvu Lišana Ostrovičkih još prevladava donekle mehanizirano ali ipak tradicionalno ratarstvo i stočarstvo dopunjeno kamenarstvom i djelatnostima koje podržavaju poljoprivredu. Samo stočarsko zaleđe je siromašno, ali obradivog tla ima dovoljno, a 30-ak kilometara udaljena i turistički iskorištena morska obala osigurava trajnu potražnju. Na obali se u tom pogledu ističu mjesta Vodice i Pirovac. Industrije nema tako da mladi već desetljećima odlaze raditi u Šibenik, Zadar, Zagreb, Njemačku. Lišane i cijeli Ravni kotari oduvijek su bili žitnica Zadra i Šibenika i stočarsko zimovalište na povratku s velebitskih i ličkih pašnjaka. I danas se 75% domaćinstava u općini pretežno bavi poljoprivredom. Uz ratarstvo i stočarstvo Lišanci su voćari, povrtlari i vinogradari, a uzgajaju se žitarice, vinova loza, bajami, masline, višnja maraska i razno povrće. Poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu ima oko 200 ha. Na oranice otpada 150, a na kvalitetne livade i pašnjake oko 50 ha. U državnom vlasništvu je oko 250 ha oranica. Iako tradicionalno dobri poljoprivrednici, Lišanci nisu dobri trgovci poljoprivrednim proizvodima. Prodaja je neorganizirana i pod utjecajem prekupaca. Mogućnosti čuvanja ubranog voća i povrća su male tako da sve treba prodati u roku od dan dva, što ograničava prodaju, a posredno i samu proizvodnju. Dobar dio te djelatnosti, kao i drugdje u Ravnim kotarima, spada u sivu ekonomiju tako da iole pouzdanih podataka o proizvodnji i prodaji nema. Posljednjih godina ovakvo stanje se pokušalo institucionalno prevladati u više navrata. Godine 1996., 250 ha poljoprivrednog dobra BARA, nekad dijela društvenog poljoprivrednog dobra Vrana, dano je u najam stotini Lišanskih obitelji. Godine 1997. osnovana je PZ „Lišane“, a 2006. i PZ branitelja „Ravni kotari“. Time se slijede dobri primjeri iz Europske unije i ako zadrugarstvo zaživi, povećat će se izgledi da se postojeće poljoprivredno zemljište počne potpuno koristiti. Krajnje je vrijeme za tako što. Procjenjuje se, naime da se u Lišanima a i drugdje u Ravnim kotarima koristi tek 20% obradivog poljoprivrednog zemljišta. Uz to, Lišanski poljoprivrednici u pravilu ne mogu ispunjavati kreditne uvjete koje trenutno nameću banke. 2.4.1. Zaposlenost i nezaposlenost Podaci o zaposlenosti su nepouzdani jer dio Lišanaca radi na području Lišana i Benkovca neprijavljeno, uglavnom u kamenarstvu. U izračun ne ulaze ni obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), tako da ostaju zaposleni u 9 Lišanskih poduzeća i 16 aktivnih obrta (uglavnom trgovina i usluge) i zaposleni u administraciji. Sliku osobnih dohodaka koja iz ovoga proizlazi donekle popravljaju umirovljenici i primatelji socijalne skrbi. Donekle zastarjele i ne posve pouzdane (vidi poglavlje o zaposlenosti Benkovca), ali ipak ilustrativne stope zaposlenosti (zaposlenost / ukupna radna snaga) izračunate prema podacima popisa 2001. godine, prikazane su u Tablici 2.4.1.:


Tablica 2.4.1. Stopa zaposlenosti u RH, Zadarskoj županiji i Lišanima Ostrovičkim 2001.

Stopa zaposlenosti Republika Hrvatska 42,40% Zadarska županija 35,82% Lišane Ostrovičke 40,42%

Izvor: izračun prema podacima Popisa 2001. Službeni podaci o nezaposlenosti puno su pouzdaniji. U tablici 2.4.2. prikazana je nezaposlenost u RH, Zadarskoj županiji i Lišanima u razdoblju 2001.- 2005.: Tablica 2.4.2. Nezaposleni u RH, Zadarskoj županiji i Lišanima u razdoblju 2001.- 2005.

Broj nezaposlenih 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Republika Hrvatska 395077 366120 318684 317577 307851 Zadarska županija 16797 16147 12725 12278 11361 Lišane Ostrovičke 72 59 19 25 30

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Nezaposlenost u Lišanima opada do 2003. godine a zatim raste. U općini koja nema ni 800 stanovnika i prema tome ne više 300 aktivnih, takvo kretanje ne treba brinuti. Ponekad je, naime, dovoljno otvoriti ili zatvoriti samo jedno poduzeće pa da se kretanje obrne. Ono o čemu treba brinuti su stope nezaposlenosti i njihove usporedbe sa stopama u okruženju. Procjena za 2001. godinu dana je u Tablici 2.4.3.: Tablica 2.4.3. Procjena stope nezaposlenosti u RH, Zadarskoj županiji i Lišanima u 2001. godini

Stopa nezaposlenosti Republika Hrvatska 24,13% Zadarska županija 31,42% Lišane Ostrovičke 33,72%

Izvor: izračun prema podacima Popisa 2001. Stopa nezaposlenosti u Tablici 2.4.3. izračunata je kao omjer nezaposlenost/zaposlenost + nezaposlenost. Uspoređene sa stanjem u Zadarskoj županiji, a pogotovo sa stanjem u Hrvatskoj, Lišane ne stoje dobro, a kako je od 2001. godine na ovamo nezaposlenost u općini rasla (Tablica 2.4.2.) stopa se mogla samo povećati. Ovo upozorava da je otvaranje novih radnih mjesta hitno ili i da će to teško biti moguće u najznačajnijoj općinskoj gospodarskoj grani, poljoprivredi. Ulaganja, a time i zapošljavanje očito su potrebna u drugim sektorima.


2.4.2. Lišanski poduzetnici Na širem području Lišana Ostrovičkih registrirano je 9 trgovačkih društava i 25 obrta. Od ukupnog broja registriranih trgovačkih društva, sva su aktivna, dok je od ukupnog broja obrta aktivno tek 16 (64 %). U Tablici 2.4.4. prikazana je struktura društava prema djelatnosti. Tablica 2.4.4. Trgovačka društva u Lišanima Ostrovičkim - prema djelatnosti

Djelatnost Broj trgovačkih društava

Poljoprivreda i šumarstvo 1 Rudarstvo 1 Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 6

Prijevoz, skladištenje i veze 1 UKUPNO 9

Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. Dvije trećine poduzeća u Lišanima obavlja trgovinske i servisne usluge a samo dva se bave proizvodnjom. Preostalo poduzeće „Lišane trans“ bavi se prijevozom putnika i roba. Ova struktura nije potpuna jer njome nisu obuhvaćena obiteljska poljoprivredna gospodarstva ali ipak govori o nerazvijenom općinskom gospodarstvu koje je oslonjenom na poljoprivredu. Podijele li se postojeća društva po sektorima, slika o prevladavajućoj ulozi uslužnih djelatnosti je još jasnija. Prikazana je u Slici 2.4.5. Slika 2.4.5. Struktura trgovačkih društava prema sektoru

Struktura trgovačkih društava prema sektorima

11%11%

78%


Izvor: Izračun prema podacima, Zavod za poslovna istraživanja. Od ukupnog broja aktivnih trgovačkih društava svi se nalaze u domaćem privatnom vlasništvu. Od ukupno 4 trgovačka društva za koje postoje podaci o zaposlenosti, tri društva zapošljavaju od 0 do 5, a samo jedno od 6 do 10 zaposlenih.


Prema podacima FINA-e ocjena poslovanja obavljena je za 7 od 9 aktivnih društava. Ukoliko društvo posluje bez velikih oscilacija i redovno podnosi izvješća o poslovanju, ocjena je uobičajena. U slučaju da poslovanje tvrtke nije dovoljno transparentno ocjena može biti ili u smjeru davanja preporuke za dodatnom provjerom ili ako je poslovanje tvrtke sumnjivo obavezno se preporuča dodatna preporuka. Broj trgovačkih društava s pripadajućom ocjenom poslovanja tvrtke prikazan je u Tablici 3. Podaci FINA-e za 7 od 9 registriranih trgovačkih društava u Lišanima omogućuju i polaznu ocjenu poslovanja. Ova ocjena je važna jer se donosi u obliku preporuke svima koji imaju namjeru poslovati s ocijenjenim društvom. Ukoliko posluje bez velikih i redovito podnosi izvješća o svom poslovanju, društvo se ocjenjuje povoljno pa se preporuča uobičajena provjera osnovnih pokazatelja. U slučaju da poslovanje društva nije dovoljno transparentno preporučuje se dodatna provjera, a ako je poslovanje tvrtke sumnjivo obavezno se preporuča i dodatna provjera. Broj trgovačkih društava s pripadajućom ocjenom poslovanja tvrtke prikazan je u Tablici 2.4.6. Tablica 2.4.6. Ocjena poslovanja lišanskih trgovačkih društava

Ocjena poslovanja Broj trgovačkih društava spada u 500 najboljih – provjera nije nužna - Dovoljna običajena provjera 4 Preporuča se dodatna provjera 3 Ozbiljno se preporuča dodatna provjera Ukupan broj ocjenjenih društava 7

Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. U Lišanima nema trgovačkih društava za koja bi se ozbiljno preporučila dodatna provjera. Od postojećih 7 društava samo 3 treba provjeriti dodatno dok 4 podliježu uobičajenoj provjeri. Ovaj podatak svakako ohrabruje ali treba napomenuti da je riječ o malom broju poduzeća, premalenom da bi se išta značajnije moglo zaključivati. U Tablicama 2.4.7. i 2.4.8. prikazana su najuspješnija trgovačka društva na području Lišana Ostrovičkih. Društva su rangirana s obzirom na produktivnost, novostvorenu vrijednost, visinu prihoda te s obzirom na veličinu društva mjerenu brojem zaposlenih.


Tablica 2.4.7. Najuspješnije tvrtke na području Lišana Ostrovičkih 2004



poslodavci

ĐIMICA Ostala trgovina na veliko

privatno - domaće 1. 1. 2. 1.

GLADIUS

Trgovina na malo električnim aparatima za kućanstvo


LIŠANE TRANSTURIST

Redoviti prijevoz putnika u međugradskom cestovnom prometu


MAMINJO

Vađenje ukrasnog kamena i kamena za gradnju


Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. Tablica 2.4.8. Najuspješnije tvrtke na području Lišana Ostrovičkih 2005



poslodavci

ĐIMICA Ostala trgovina na veliko


GLADIUS

Trgovina na malo električnim aparatima za kućanstvo


LIŠANE TRANSTURIST

Redoviti prijevoz putnika u međugradskom cestovnom prometu


MAMINJO

Vađenje ukrasnog kamena i kamena za gradnju


Izvor: Poslovna Hrvatska 2006, Zavod za poslovna istraživanja. Na području Lišana Ostrovičkih aktivno je 16 obrta. U tablici 2.4.9. prikazana je struktura obrta prema djelatnosti, a u Tablici 2.4.10. i prema sektorima. Podaci o broju zaposlenih kao i ocjena poslovanja obrta nažalost nisu dostupni. Tablica 2.4.9. Struktura obrta prema djelatnosti Djelatnost Broj obrtaPoljoprivreda i šumarstvo 2 Prerađivačka industrija 4 Građevinarstvo 2 Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 3 Hoteli i restorani 1 Prijevoz, skladištenje i veze 4 UKUPNO 16 Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, FINA.


Slika 2.4.10. Lišanski obrti prema sektorima

Struktura obrta prema sektorima, Lišane Ostrovičke

13%

38%49%


Izvor: izračun prema podacima Zavoda za poslovna istraživanja. Za razliku od trgovačkih društava, struktura lišanskih obrta zadovoljava. Raznolikost obrta pokazuje da lišansko gospodarstvo još ima ruralne osobine i da su njegovi sudionici samostojni i sposobni obavljati razne poslove. Ta sposobnost se, nažalost, ne očituje i u djelovanju trgovačkih društava tako da je udio lišanskog gospodarstva u izvozu i uvozu zanemariv. Udjeli su prikazani u tablicama 2.4.11. – 2.4.17. Tablica 2.4.11. Izvoz RH, Zadarske županije i Općine Lišane Ostrovičke u razdoblju 2001.- 2005.

(000 kn)

Izvoz (000 HRK) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Republika Hrvatska 38.861.571,00 38.421.439,00 41.211.442,00 48.362.953,00 52.486.738,00 Zadarska županija 375.857,00 652.285,00 707.094,00 834.102,00 798.238,00 Lišane Ostrovičke 0,00 39,00 208,00 319,00 48,00

Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 2.4.12. Uvoz RH, Zadarske županije i općine Lišane Ostrovičke u razdoblju 2001.-2005.

(000 kn)

Izvoz (000 HRK) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Republika Hrvatska 75.570.827,00 83.880.110,00 94.830.340,00 100.008.106,00 110.434.735,00 Zadarska županija 750.012,00 1.052.610,00 1.157.896,00 1.069.304,00 1.166.682,00 Lišane Ostrovičke 0,00 167,00 238,00 72,00 272,00

Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005.


Tablica 2.4.13. Udio izvoza Zadarske županije i općine Lišane Ostrovičke u ukupnom izvozu RH, 2001. – 2005. (%)

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Zadarska županija 0,97% 1,70% 1,72% 1,72% 1,52% Lišane Ostrovičke 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%

Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 2.4.14. Udio uvoza Zadarske županije i općine Lišane Ostrovičke u ukupnom uvozu RH,

2001. – 2005. (%) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Zadarska županija 0,99% 1,25% 1,22% 1,07% 1,06% Lišane Ostrovičke 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%

Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 2.4.15. Udio izvoza općine Lišane Ostrovičke u ukupnom izvozu Zadarske županije,

2001. – 2005. (%) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Lišane Ostrovičke 0,00% 0,01% 0,03% 0,04% 0,01%

Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 2.4.16. Udio izvoza općine Lišane Ostrovičke u ukupnom izvozu Zadarske županije, 2001. –

2005. (%) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Lišane Ostrovičke 0,00% 0,02% 0,02% 0,01% 0,02%

Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 2.4.17. Razlika izvoza i uvoza RH, Zadarske županije i općine Lišane Ostrovičke u razdoblju

2001.-2005. (tis. kn) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Republika Hrvatska -36.709.256,00 -45.458.671,00 -53.618.898,00 -51.645.153,00 -57.947.997,00 Zadarska županija -374.155,00 -400.325,00 -450.802,00 -235.202,00 -368.444,00 Lišane Ostrovičke 0,00 -128,00 -30,00 247,00 -224,00

Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. 2.4.3. Upravljanje infrastrukturom Općina Lišane Ostrovičke je kolovoza 2005. godine osnovala Vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti. Pravilnik o njegovom unutarnjem ustroju još nije donešen. Pogon obavlja komunalne djelatnosti, pruža komunalne usluge pravnim i fizičkim osobama i financira


građenje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine. Općina Lišane Ostrovičke skrbi i za dječji vrtić i DVD. To je dodatno ali nužno novčano opterećenje jer briga o djeci i vatrogasna zaštita spadaju u redovne općinske funkcije. S druge strane može se uočiti i relativno mali utjecaj općine na upravljanje razvojem infrastrukture. Riječ je prvenstveno o državnim javnim poduzećima koji djeluju na području općine (Hrvatske šume, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, HEP i Hrvatski Telekom). To je zabrinjavajuće ima li se u vidu razvojni značaj ovih poduzeća. Njihovi planovi se donose u ograničenoj ili nikakvoj suradnji s općinom i ne moraju nužno biti usklađeni sa lokalnim razvojnim opredjeljenjima i zahtjevima. Podržavajuće infrastrukture nema. U potrazi za financijskim i ostalim uslugama poduzetnici moraju do Benkovca, Zadra, Šibenika a često i do Zagreba. 2.4.4. SWOT analiza Općinsko gospodarstvo podvrgnuto je i SWOT analizi kako bi se ustanovile njegove snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats). Lišansko gospodarstvo svjedoči o poduzetničkom duhu i bogatoj poljoprivrednoj tradiciji ali i o brojnim slabostima. Poduzetnici su redovno kreditno ograničeno sposobni pa do početnog kapitala dolaze teško ili nikako, a nedostaje im i poduzetničkog obrazovanja. Nisu ni organizirani pa ne mogu značajnije utjecati na distribuciju svojih poljoprivrednih proizvoda. Mnoštvo prilika koje se pružaju iz okruženja će stoga biti teško iskoristiti i prvi razvojni koraci će trebati biti okrenuti ka vlastitom poduzetničkom obrazovanju i obrazovanju općinske uprave za razvojno upravljanje. Snage, slabosti, prilike i prijetnje Lišanskog gospodarstva prikazane su u Tablici 2.4.18.: Tablica 2.4.18. Lišansko gospodarstvo - snage, slabosti, prilike i prijetnje


Poduzetnički duh (Pre)mali početni kapital u poduzetništvu

Plodno tlo Nesređeni katastar i zemljišne knjige

Težnja ka višim fazama prerade

Neiskustvo u upravljanju većim poduzećima

Blizina tržišta poljoprivrednih proizvoda

Nedostatna komunalna infrastruktura

Poljoprivredna tradicija Nedovoljna poduzetnička obrazovanost

Blizina turističkog područja Gospodarska i društvena privlačnost Zagreba

Siromašna gospodarska struktura

Rast potražnje za kamenomDjelomično nametnuta općinska granica

Nedovoljni utjecaj poljoprivrednika na distribuciju poljoprivrednih proizvoda

Fondovi EU

„siva“ ekonomija Autocesta, željeznica

Državni poticaji


2.5. Društvene djelatnosti Društvene djelatnosti u općini veličine Lišana Ostrovičkih mogu se opisati i s malo riječi. U naselju Lišane u suvremenoj i prikladnoj zgradi djeluje osnovna škola koju je školske godine 2005/2006 pohađalo 80 učenika. Škola ima sve razrede od I do VII ali joj nedostaje oprema. Zdravstvene usluge pružaju se u ambulanti u kojoj uz povremenu pomoć medicinske sestre radi jedna liječnica opće prakse. Ambulanta je jedva opremljena za preglede i ovisi o malim donacijama, a liječnica nema odgovarajuće vozilo s kojim bi obilazila bolesnike. Liječnica je zapriječena i u dodatnom obrazovanju jer ne može prečesto napuštati pacijente radi seminara i skupova. Zdravstvena usluga se tako često svodi na prosljeđivanje bolesnika u Benkovac ili u Zadar. Kulturne djelatnosti svode se na KUD „Lišane“ koje su i jedina udruga civilnog društva u Lišanima. Braniteljske udruge smještene su u Benkovcu, a organizirane brige o mladima nema. Ovako oskudne, općinske društvene djelatnosti podvrgnute su SWOT analizi kako bi se ustanovile njihove snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats). Lako je uočiti da su društveni djelatnici predani svom poslu i da je to često i jedino jamstvo da će nešto biti obavljeno. Suradnja društvenih djelatnosti i općinske uprave je dobra što zbog nedostatka sredstava, nažalost, ne daje očekivane učinke. Slabosti društvenih tako proizlaze iz nedostatka nužne opreme. Škola i ambulanta nisu ni izdaleka opremljene kako bi trebalo, a mobilnost zdravstvene radnice je nedovoljna. Prilika i nema mnogo ali se zato mogu nabrojiti prijetnje koje proizlaze iz nedovoljne osjetljivosti državne razvojne politike za male sredine. Ukidanje poštanskog ureda, na primjer, nije Lišance lišilo samo poštanskih usluga nego i mjesta društvenih susreta toliko značajnih u maloj sredini. U prijetnje svakako spadaju i niske plaće društvenih djelatnika koje barem za sad ne mogu poništiti njihovu izvornu motiviranost za obavljanje svog posla. Snage, slabosti, prilike i prijetnje Lišanskih društvenih djelatnosti prikazane su u Tablici 2.5.1.: Tablica 2.5.1. Lišanske društvene djelatnosti – snage, slabosti, prillike i prijetnje


Predanost društvenih djelatnika svom poslu

Slaba opremljenost zdravstva

Moguća suradnja s županijskim institucijama

Nedovoljno razumijevanje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi

Prepoznat javni značaj obavljanog posla

Nedovoljna opremljenost školstva

Donacije Niske plaće (niska motivacija)

Suradnja društvenih djelatnosti i Općine Lišane

Nedovoljna mobilnost zdravstvenih radnika

HNOS Ukidanje mreže poštanskih ureda

Ukidanje doma zdravlja Benkovac


2.6. Institucije razvojnog upravljanja Na upravljanje razvitkom Lišana Ostrovičkih utječu mnoge institucije. To su, prije svega, institucije vlasti na državnoj, županijskoj i općinskoj razini, zatim javna poduzeća koja upravljaju prometnim i infrastrukturnim sustavima, institucije koje obavljaju komunalne djelatnosti i ustanove koje obavljaju djelatnosti u oblasti zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, kulture i športa. 2.6.1. Sabor, Vlada, ministarstva... Među državnim institucijama koje trebaju brinuti o razvitku Lišana razlikujemo institucije vlasti i ostale institucije iz širokog kruga javnog sektora koje imaju javne ovlasti i obavljaju javne poslove. Institucije vlasti obuhvaćaju pri tom politička i političko-izvršna tijela, te upravna tijela. To su Sabor i Vlada Republike Hrvatske, ministarstva, središnji uredi državne uprave, državne upravne organizacije van ministarstva (državne uprave, državni zavodi i državna ravnateljstva) te uredi državne uprave u županijama. Upravni sustav na državnoj razni u okviru političkog sustava uređen je sljedećim propisima:

1. Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine" 41/01.), 2. Poslovnik Hrvatskog Sabora ("Narodne novine" 6/02.), 3. Zakon o Vladi ("Narodne novine" 101/98., 15/00., 117/01, i 199/03.), 4. Zakon sustavu državne uprave ("Narodne novine" 75/93., 92/96., 48/99., 15/00.,

59/01., 190/03. i 199/03.), 5. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih organa državne uprave (48/99.,

15/00., 20/00.,199/03, 30/04. i 136/04.). Politička i političko-izvršna tijela te upravna tijela na državnoj razini utječu na upravljanje razvitkom Lišana Ostrovičkih prvenstveno donošenjem zakona i podzakonskih akta, smjernica, i programa. Njihov utjecaj očituje se u financiranju razvitka, regulaciji gospodarstva, poreznoj politici i raznim poticajima koji utječu poslovanje na području Lišana Ostrovičkih, na investicijske uvjete pa i na cijenu rada. Od tijela državne uprave treba istaknuti ona tijela državne uprave koja izravno utječu na razvitak Lišana. U prvom redu to je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka kao resorno ministarstvo. Od prosinca 2003. novim Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija određeno je (Čl. 10):

«Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka obavlja i poslove koji se odnose na obnovu objekata infrastrukture i javne namjene te drugih objekata uništenih ratnim djelovanjima značajnim za razvitak tih područja te s njima zemljopisno i gospodarski povezanih područja, kao i stručne poslove koji se odnose na razvitak i obnovu gospodarski zaostajućih područja i područja stradalih u Domovinskom ratu.».


Novo ustrojeno ministarstvo ima četiri resora: more, turizam, promet i razvitak koje vode državni tajnici. U resoru razvitka ustrojena je Uprava za regionalni razvoj koja obavlja poslove koji se tiču područnog razvitka. Razlike u ustrojstvu i djelokrugu novog ministarstva u odnosu na ranija rješenja govore o pojačanoj brizi države za navedena područja. To je vidljivo i iz unutarnje strukture ministarstva - djelokrug poslova vezanih za područja od posebne državne skrbi prenesen je s razine odjela na upravu. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka posebno je sudjelovalo u revitalizaciji Općine Lišane Ostrovičke, u izgradnji infrastrukture i obnovi razrušenih objekata, te i u izradi relevantne zakonske regulative za područja od posebne državne skrbi, što je razvidno iz slijedećeg popisa: Razvitak

Uredba o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju (NN 11/04

Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03) Strategija razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeću' - znanost (NN 108/03) Strategija razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeću' - Strategija razvitka

mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi (NN 97/03) Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006.

godine (NN 13/03) Strategija razvitka 'Hrvatska u 21. stoljeću' - makroekonomija (NN 145/02) Strategija 'Informacijska i komunikacijska tehnologija - Hrvatska u 21. stoljeću' (NN

109/02) Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (NN 89/02) Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 38/02) Strategija obrane Republike Hrvatske (NN 33/02) Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (NN 32/02) Odluka o izradi strategije razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeću' (NN

29/00) Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99) Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN

81/99) Odluka o izradi Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštitne biološke i krajobrazne

raznolikosti (NN 40/97) Prognanici, povratnici, izbjeglice

Zaključak o produženju roka za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje povratnika koji su bili korisnici društvenih stanova izvan područja posebne državne skrbi (NN 79/05)


Zakon o statusu prognanika i izbjeglica (NN 96/93, 39/95, 29/99 (vjerodostojno tumačenje članka 14. Zakona), 128/99)

Zakon o privremenom korištenju stanova (NN 66/91, 76/93) Zaključak o načinu stambenog zbrinjavanja povratnika koji nisu vlasnici kuće ili stana,

a živjeli su u stanovima u društvenom vlasništvu (bivši nositelji stanarskog prava) na područjima Republike Hrvatske koja su izvan područja posebne državne skrbi (NN 100/03)

Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i razvojne banke Vijeća Europe za projekt povratka prognanika i izbjeglica u Republici Hrvatskoj - obnova i stambeno zbrinjavanje (MU 7/01)

Ugovor o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice MU.. 11/01

Ugovor o zajmu za projekt 1435 održivi povratak prognanika i izbjeglica - povrat imovine i stambeno zbrinjavanje između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe (MU 6/04)

Uredba o Uredu za prognanike i izbjeglice (NN 36/96) Uredba o statusu prognanika i izbjeglica (NN 64/91) Uredba o povratku prognanika i izbjeglica na oslobođeno područje (NN 81/95) Uredba o pravima povratnika (NN 33/97, 69/97) Odluka o Republičkom fondu 'Kralj Zvonimir' (NN 2/92, 67/96 - fond pruža pomoć

izbjeglicama i prognanicima) Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za ostvarivanje Programa uspostave

povjerenja, ubrzanog povratka i normalizacije života na ratom stradalim područjima Republike Hrvatske (NN 107/97)

Pravilnik revizije osobnih kartona prognanika, povratnika i izbjeglica (NN 94/96) Pravilnik o vrsti i količini predmeta kućanstva i osobnih stvari koje se mogu uvoziti

temeljem carinskih i poreznih povlastica useljenika i povratnika (NN 22/98) Pravilnik o socijalnom zbrinjavanju povratnika i useljenika (NN 84/98) Program povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (NN 92/98 -

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (NN 88/02) ukida točke 9., 10. i 14. (Postupci povratka) Programa

Konvencija o pravnom položaju izbjeglica (MU 15/50, NN MU 12/93) Protokol o pravnom položaju izbjeglica (MU 15/67, NN MU 12/93)

Obnova

Zakon o obnovi (NN 24/96, 54/96, 87/96, 57/00 - ratna uništenja ili oštećenja priznaju se prema Zakonu o utvrđivanju ratne štete NN 61/91, 70/91)

Pravilnik o građevinskim i instalacijskim materijalima koji se mogu nabavljati iz sredstava odobrenoga kredita za obnovu (NN 62/94, 67/94)

Nastavak obnove ratom stradalih područja (NN 159/98) Uredba o roku za podnošenje zahtjeva za obnovu te popravak i opremanje obiteljskih

kuća i stanova u hrvatskom Podunavlju (NN 30/99, 32/99, 42/99, 92/99)


Uredba o odobravanju posebnih kredita za popravak obiteljskih stambenih i gospodarskih zgrada oštećenih ratnim razaranjima (NN 61/92)

Odluka o reguliranju otplate zajma Svjetske banke za hitnu obnovu i kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak korištenih za obnovu ratom oštećenih objekata komunalne i vodnogospodarske infrastrukture (NN. 131/02)

Odluka o krajnjem roku za podnošenje zahtjeva za obnovu (NN 41/04 - Odluka se odnosi na ratom oštećene stambene objekte)

Pravilnik o prioritetima obnove i potpori za opremanje obiteljskih kuća i stanova (NN 68/00)

Naputak o načinu i postupku otpisa kredita za obnovu stambenih zgrada i stanova (NN 88/96, 3/01)

Regionalni razvoj Republike Hrvatske

Zakon o Fondu za regionalni razvoj Republike Hrvatske (NN 107/01 - djelatnost Fonda se odnosi na poticanje razvoja područja pogođenih posljedicama rata, slabo naseljenih područja, područja posebne državne skrbi, otoka, brdsko-planinskih područja, graničnih i pograničnih područja, područja sa strukturnim problemima, područja koja ostvaruju bruto domaći proizvod koji je niži od 65% prosječnog bruto domaćeg proizvoda u Republici Hrvatskoj i drugih područja sukladno Programu)

Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja sredstava Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske (NN 65/02, 81/04)

Uvjeti kreditiranja infrastrukturnih i gospodarskih projekata (NN 101/02, 81/04 - ovim dokumentom utvrđuju se uvjeti i način sudjelovanja Fonda za regionalni razvoj RH u realizaciji pojedinih projekata)

Područja posebne državne skrbi

Zakon o dopuni Zakona o područjima posebne državne skrbi (NN 90/05) Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 44/96, 57/96, 124/97, 73/00, 87/00,

69/01, 94/01, 88/02, 26/03 (pročišćčeni tekst)) Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o brdsko-planinskim područjima (NN 90/05) Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03) Odluka o visini naknade vlasnicima za pretrpljenu štetu (NN 68/03 - Odluka se odnosi

na naknadu za pretrpljenu štetu vlasnicima kojima nije vraćena u posjed njihova imovina u rokovima utvrđenim u članku 27. stavcima 2. i 3. Zakona o područjima posebne državne skrbi

Odluka o potvrđivanju statusa pripadnosti općina trećoj skupini područja posebne državne skrbi N.N. 138/02)

Pravilnik o poreznim i carinskim povlasticama na područjima posebne državne skrbi (NN 57/96)

Program Hrvatske garancijske agencije za područja posebne državne skrbi (NN 85/01)


Ugovor o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt - Obnova komunalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi (MU 16/03)

Stambeno zbrinjavanje na područjima od posebne državne skrbi

Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (NN 94/05)

Uredba uvjetima i mjerilima za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi (NN 10/01 - Uredba se na odgovarajući način primjenjuje za osiguravanje alternativnog smještaja privremenim korisnicima iz Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (NN 159/98, 89/99)).

Uredba o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi (NN 48/03)

Pravilnik o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi (NN 116/02)

Zakonom o područjima od posebne državne skrbi utvrđena su područja o kojima Republika Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak. Područja posebne državne skrbi utvrđuju se radi otklanjanja posljedica rata, bržeg povratka stanovništva koje je prebivalo na tim područjima prije Domovinskog rata, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, te postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske. Prava iz ovoga Zakona ostvaruju fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, i pravne osobe koje imaju sjedište na područjima posebne državne skrbi. Općina Lišane Ostrovičke sa svojim naseljima (ujedno i katastarskim općinama) Dobropoljci, Lišane Ostrovičke i Ostrovica u cijelosti pripada drugoj skupini područja od posebne državne skrbi. Na toj osnovi resorna ministarstva aktivno su sudjelovala u dosadašnjem razvitku Općine Lišane Ostrovičke. Osim Ministarstava mora, turizma, prometa i razvitka u revitalizaciji Lišana Ostrovičkih i sudjelovalo je i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. 2.6.2. Državni uredi u Zadarskoj županiji Izmjenama Zakona o sustavu državne uprave od 29.06.2001 (NN 59/03) u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01) po kojem se Županije ustrojavaju kao jedinice područne (regionalne) samouprave, za poslove državne uprave osnivaju se uredi državne uprave kao prvostupanjski uredi u jedinicama područne (regionalne) samouprave. Sjedište ureda državne uprave u Zadarskoj županiji je u Zadru. Za obavljanje poslova iz djelokruga ureda državne uprave u Zadarskoj županiji ustrojene su sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice:


Ured državne uprave u Zadarskoj županiji (1 predstojnik)

1. Služba za zajedničke poslove (2 djelatnika) obavlja stručne poslove za potrebe predstojnika i zamjenika predstojnika, nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave te opće, kadrovske, informatičke, planske, materijalno-financijske, računovodstvene, administrativne i pomoćno-tehničke poslove za potrebe Ureda državne uprave.

Odsjek za opće, kadrovske, administrativne, pomoćno-tehničke poslove i poslove nadzora (11 djelatnika)

Pododsjek za informatičke poslove (5 djelatnika) Pododsjek za planske, materijalno financijske i računovodstvene poslove (4

djelatnika) 2. Služba za gospodarstvo (2 djelatnika)

obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na gospodarstvo i statistiku. Odsjek za turizam i pomorstvo (7 djelatnika) Odsjek za statistiku (8 djelatnika) Odsjek za gospodarstvo (11 djelatnika)

3. Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na prostorno uređenje i graditeljstvo te imovinsko-pravne poslove.

Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo (11djelatnika) Odsjek za imovinsko pravne-odnose (10 djelatnika) Odsjek za obnovu (7djelatnika)

4. Služba za društvene djelatnosti (1 djelatnik) obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na društvene djelatnosti.

Odsjek za rad, zdravstvo i socijalnu skrb (17 djelatnika) Odsjek za prosvjetu, kulturu, informacije, šport i tehničku kulturu (9

djelatnika) Odsjek hrvatskih branitelja (10 djelatnika)

5. Služba za opću upravu (1 djelatnik) obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na opću upravu te druge upravne i stručne poslove koji nisu u djelokrugu koje druge unutarnje ustrojstvene jedinice ureda državne uprave.

Odsjek za osobna stanja građana i matičarstvo (21 djelatnik) Pododsjek za udruge građana i popise birača (5 djelatnika)

Osim navedenog Županijskog ureda državne uprave postoji još pet Ispostava županijskog ureda među kojima je i Ispostava u Benkovcu sa 7 zaposlenih. U navedenoj ispostavi obavljaju se upravni i stručni poslovi koji se odnose na gospodarstvo, društvene djelatnosti, prostorno uređenje i graditeljstvo, opću upravu i statistiku.


2.6.3. Ispostave središnjih tijela državne uprave Za obavljanje poslova državne uprave na području Općine Lišane Ostrovičke ne postoje ispostave i izdvojene organizacijske jedinice, odnosno punktovi središnjih tijela državne uprave i državnih upravnih organizacija, te pravosudnih institucija. Općine Lišane Ostrovičke sve poslove vezane za rad naprijed navedenih institucija obavlja u Gradu Benkovcu i Gradu Zadru. Kao ilustraciju položaja Lišana Ostrovičih u tako ustrojenom i razmještenom sustavu treba izdvojiti stanje katastarskih planova i usklađenost sa stanjem na terenu koja se za općinu vodi kod Područnog ureda za katastar Zadar – Ispostava Benkovac. Ono je sve samo ne zadovoljavajuće:

planovi su 100% skenirani ali nisu geokodirani i vektorizirani, stanje na terenu odstupa oko 60% od stanja prikazanom na katastarskim planovima, izrađeni su katastarski planovi, ali nije izvršeno izlaganje katastarskih podataka kao ni

izrada katastarskog operata za novi premjer, uništeno je 50% stalnih geodetskih točaka..

Ovakvo stanje katastarskih karata otežava upravljanje i gospodarenje zemljištem, a naročito planiranje i rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Zemljišne knjige su neažurne, tako da je preko 50% vlasnika zemljišta umrlo, a još su upisani. Treba posebno uočiti kako i što rade Ispostave državne uprave i resornih ministarstava. Organizacijski su u dobroj mjeri izolirane, usredotočene su na upravne poslove i vođenje obveznih evidencija (izdaju dozvole, rješavaju molbe i zahtjeve i sl.). i nisu povezane s lokalnom samoupravom koliko bi trebalo. Iako ih je većina iz benkovačkog i lišanskog kraja i u njemu žive, službenici ispostava ne sudjeluju aktivno u lokalnom razvojnom planiranju i odlučivanju. 2.6.4. Županijske institucije Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:

školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Temeljem Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01) za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Zadarske županije, kao i poslova državne uprave prenijetih na Županiju ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Upravnim tijelima u Zadarskoj županiji upravljaju pročelnici koji na temelju javnog natječaja imenuje Županijsko poglavarstvo. U sklopu Zadarske županije djeluju sljedeći upravni odjeli i zavodi:


Ured Župana Upravni odjel za društvene djelatnosti (5 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u

području srednjeg i osnovnog školstva, kulture, športa i tehničke kulture: predlaže javne potrebe i prati izvršenje javnih potreba u području iz svoga djelokruga; usklađuje investicije i održavanje te predlaže razvitak mreže ustanova iz svoga djelokruga; prati i potiče razvitak znanosti i tehnologije.

Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb (3 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u području sustava zdravstvene zaštite, javnog zdravstva i socijalne skrbi; usklađuje investicije te predlaže razvitak mreže ustanova iz svoga djelokruga; prati zdravstveno i socijalno stanje potrebe.

Upravni odjel za gospodarstvo (3 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u području industrije, brodogradnje, energetike, rudarstva, obrtništva, zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetništva, trgovine, prometa (osim pomorskog), poljoprivrede, šumarstva, lovstva i ribarstva, usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog razvitka općina i gradova.

Upravni odjel za pomorstvo i turizam (3 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u području turizma, pomorstva, pomorskog prometa i luka; vodi postupke dodjele koncesija na pomorskom dobru, prati stanje pomorskog dobra i plaćanje naknada za korištenje pomorskog dobra; poduzima aktivnosti u cilju unapređenja stanja u turizmu i pomorstvu.

Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove (2 djelatnika)obavlja upravne i stručne poslove u području prostornog uređenja; koordiniranja, planiranja, pripreme izrade i sređivanja prostorne dokumentacije; poslove usmjeravanja komunalne opremljenosti i komunalnih poslova te poslove u zaštiti okoliša.

Upravni odjel za razvoj i infrastrukturu (2 djelatnika) utvrđuje plan razvojnih programa za sve proračunske korisnike na prijedlog pojedinih proračunskih korisnika, koordinira i prati ostvarivanje zajedničkih razvojnih programa; usklađuje infrastrukturne projekte županije; obavlja poslove iz nadležnosti županije u obnovi, razminiranju i državnim infrastrukturnim projektima; obavlja poslove u svezi zaštite od požara, civilne zaštite i elementarnih nepogoda.

Upravni odjel za proračun, financije i opće poslove (7 djelatnika) izrađuje prijedlog i izmjene proračuna, obračuna proračuna i konsolidiranog proračuna te prateće akte i propisana izvješća u svezi proračuna; obavlja opće poslove; prati naplatu i izvršenje proračuna; predlaže mjere u cilju povećanja prihoda i smanjenja izdataka; prati javne prihode jedinica lokalne samouprave; vodi knjigovodstvene evidencije, blagajničko poslovanje, obračun plaća i ostalih naknada te obavlja ostale financijsko računovodstvene poslove za sve korisnike proračuna; obavlja proračunski nadzor sukladno zakonu i drugim propisima; vodi registar pravnih osoba i imovine Županije i utvrđuje zajednički plan nabave i plan radnih mjesta.

Upravni odjel za samoupravu i upravu (17 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove na pripremi i održavanju sjednica Županijske skupštine, Županijskog poglavarstva i njihovih radnih tijela; kadrovske poslove odnosno vođenje registra djelatnika, sudjelovanje u izradi zajedničkog plana radnih mjesta i druge poslove iz radnih odnosa djelatnika Županije; pravne poslove za potrebe županije; poslove obrambenih priprema;


poslove suradnje sa zastupnicima, tijelima i jedinicama lokalne samouprave, udrugama i državnim tijelima u općim i pravnim pitanjima iz samoupravnog djelokruga županije; poslove u svezi predstavki i pritužbi građana i pravnih osoba; poslove zaprimanja i otpreme pošte i arhiviranja pisane građe.

Zavod za prostorno planiranje (16 djelatnika) obavlja poslove procjene mogućnosti razvitka u prostoru; izrade i praćenja provedbe prostornog plana županije; praćenja stanja i izrade izvješća o stanju u prostoru i okolišu i programa mjera unapređenja stanja u prostoru i okolišu; izrade i praćenja prostornih planova posebnih obilježja; provođenja javnih rasprava i pribavljanja mišljenja jedinica lokalne samouprave; vođenje dokumentacije prostora, izdavanja suglasnosti i ostale stručne poslove u prostornom planiranju.

Svi odjeli participiraju u programima vezanim za područja od posebne državne skrbi koji se uglavnom odnose na komunalnu (voda, struja, promet), društvenu (škola, ambulanta), te gospodarsku (poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo) infrastrukturu. Suradnja Općine Lišane Ostrovičke kao jedinice lokalne samouprave i Zadarske županije može se ocijeniti dobrom. 2.6.5. Općina Lišane Ostrovičke i njen djelokrug Samoupravni djelokrug općine Lišane Ostrovičke određen je člankom 134. Ustava RH. U djelokrugu su poslovi kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslovi koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu te promet na svom području. Sve ovo određeno je i Zakonom o lokalnoj samoupravi koji, međutim, navodi i da će se posebnim zakonima odrediti poslovi koje je jedinica lokalne samouprave dužna organizirati te poslovi koje jedinica lokalne samouprave može obavljati, ako je osigurala uvjete za njihovo obavljanje. Pored poslova iz samoupravnog djelokruga, općina Lišane Ostrovičke dužna je obavljati i poslove koji se s tijela državne uprave prenose na jedinice lokalne samouprave, a koji spadaju u preneseni djelokrug poslova. Obzirom na (pre)veliki broj propisa iz kojih se mogu iščitavati poslovi jedinica lokalne samouprave, ovdje je naveden samo pregled zakona i nekih važnijih propisa kojima su određeni poslovi koje trebaju obavljati jedinice lokalne samouprave neovisno o tome da li se radi o samoupravnom ili o prenesenom djelokrugu:

Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o zakupu poslovnog prostora Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda Zakon o zaštiti zraka Zakon o knjižnicama Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi Zakon o zaštiti okoliša Zakon o prostornom uređenju


Zakon o grobljima Zakon o najmu stanova Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o trgovini Zakon o vodama Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi Zakon o športu Zakon o tehničkoj kulturi Zakon o veterinarstvu Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o zaštiti od požara Zakon o vatrogastvu Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma Zakon o prijevozu u cestovnom prometu Zakon o igrama na sreću Zakon o otpadu Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o naseljima Zakon o javnom okupljanju Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Zakon o udrugama Zakon o popisima birača Zakon o referendumu Zakon o zdravstvenoj zaštiti Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o osnovnom školstvu

Iz pregleda zakona i propisa na osnovi kojih se obavljaju lokalni poslovi vidljivo je da se radi o ograničenim mogućnostima jedinica lokalne samouprave. U samo manjem broju slučajeva jedinice lokalne samouprave uređuju i obavljaju javne poslove i pri tom imaju potpune i cjelovite nadležnosti. Znatnije nadležnosti su iz područja komunalnog gospodarstva, prostornog uređenja i društvenih djelatnosti, dok se ostali poslovi pojavljuju sporadično i nemaju osobito značenje za zadovoljavanje lokalnih potreba građana. Upravljanje razvitkom lokalne zajednice trebalo bi počivati na načelu supsidijarnosti, prema kojem javne poslove obavljaju one institucije koje su najbliže građanima. Do izmjena Ustava i donošenja Zakona o područnoj i lokalnoj samoupravi (NN 33/01, 129/05) zakonska rješenja bila su, međutim, utemeljena na načelu enumeracije prema kojem je u samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave spada samo ono što joj je zakonom izričito dano u nadležnost. Ustavom RH (NN 41/01) uveden je princip opće klauzule prema kojoj se javni poslovi dodjeljuju onim tijelima koja su najbliža građanima. Ta tijela tako obavljaju i sve poslove koji nisu dani u nadležnost drugima. S druge strane, stavak 2. Članka 19. Zakona o područnoj (regionalnoj) i lokalnoj samoupravi ("Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka odredit će se poslovi čije su obavljanje općine i gradovi


dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati.«) aktualizirano je načelo enumeracije. Nadalje, zbog neusklađenosti i nedorečenosti pojedinih propisa, donošenje mnogih podzakonskih akata ostavljeno je nadležnom ministru što u većini slučajeva sužava dodatna prava lokalne zajednice. Treba se osvrnuti i na nadzor središnje državne vlasti nad lokalnom samoupravom. Ustav RH u svom članku 136. određuje da su u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave samostalne i da podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. U razradi ovog ustavnog članka Zakon o područnoj (regionalnoj) i lokalnoj samoupravi navodi da država radi zaštite ustavnosti i zakonitosti kao i zaštite prava građana obavlja nadzor nad zakonitošću rada i akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 2.6.5.1. Predstavničko-izvršna vlast Predstavničko-izvršnu komponentu vlasti čine Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke i Predsjednik Općinskog vijeća. Vijeće ima 11 članova a konstituirano je nakon provedenih lokalnih izbora 2005. godine na kojima su se nadmetale stranačke liste i liste nezavisnih kandidata po proporcionalnom sustavu. Do izmjena zakona 2005. godine predsjednik Općinskog vijeća zastupao je Općinu i bio je nositelj je izvršne vlasti. Općinsko vijeće utvrđuje razvojnu politiku Općine, određuje ciljeve i prioritete u rješavanju problema i financiranju, te odlučuje od svim važnim pitanjima za Općinu. Nadležno je za donošenje svih općih akata kojim se ostvaruje regulacijska i distribucijska funkcija lokalne samouprave. To su, prije svega, Statut Općine i Odluke i drugi opći akti kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Općine. Postupcima određenim odlukama i statutom Općinsko vijeće

bira i razrješuje predsjednika Općinskog vijeća i dva potpredsjednika osniva i bira članove radnih tijela vijeća, te imenuje i razrješuje druge osobe određene

zakonom, drugim propisom ili statutom, uređuje ustrojstvo i djelokrug općinskog upravnog tijela, osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih,

komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Općinu, obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug

Općinskog vijeća. Osnovna uloga općinskih vijeća je donošenje općih pravnih akata iz samoupravnog ili prenesenog djelokruga. Tablica 1. pokazuje što je sve općinsko vijeće Lišana Ostrovičkih uredilo prema postojećim zakonima a što još čeka da bude uređeno.


Tablica 2.6.1. Pravno tvorna djelatnost općinskog vijeća Lišana Ostrovičkih ZAKONSKI OKVIR Poslovi Općine Lišane Ostrovičke Uređeno

osigurava trajno i kvalitetno obavljanja komunalnih djelatnosti, osigurava održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne ispravnosti, poduzima mjere za očuvanje i zaštitu okoliša

da

osniva trgovačko društvo, javnu ustanovu ili vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti,

da

dodjeljuje koncesiju za obavljanje komunalnih djelatnosti, da donosi odluku o komunalnom redu, da donosi odluku o komunalnoj naknadi, da donosi program održavanja komunalne infrastrukture, da donosi program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, da

Zakon o komunalnom gospodarstvu

donosi odluku o komunalnom doprinosu. da Zakon o zakupu poslovnog prostora

nabavlja opremu i sredstva za zaštitu i održava ih u ispravnu stanju, da donosi planove zaštite i spašavanja, da procjenu visinu štete na svom području, da imenuje povjerenstvo za procjenu Šteta od elementarnih nepogoda, da

Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda

osigurava sredstva za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda.

da

Zakon o zaštiti zraka jedinice lokalne samouprave u okviru samoupravnog djelokruga uspostavljaju područne mreže za praćenje kakvoće zraka na svom području (u daljnjem tekstu: područna mreža).

ne

osniva narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu, ne imenuje ravnatelja uz naknadnu potvrdu ministra kulture, ne

Zakon o knjižnicama

osigurava sredstva za rad knjižnice. ne Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi donosi program javnih potreba u kulturi i osigurava sredstva za ostvarivanje

programa da

uređuje, organizira, financira i unapređuje poslove zaštite okoliša koji su lokalnog značenja,

ne Zakon o zaštiti okoliša

donosi program zaštite okoliša u skladu sa strategijom i programom zaštite okoliša županije.

ne

donosi dvogodišnje izvješće o slanju u prostoru i program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

da Zakon o prostornom uređenju

donosi prostorni plan uređenja općine, generalni urbanistički plan i detaljni plan uređenja.

da

donosi odluku kojom utvrđuje potrebu izgradnje groblja, da donosi odluku o zatvaranju groblja kada utvrdi da na groblju više nema mogućnosti osnivanja novih grobnih mjesta.

ne

donosi odluku o premještanju groblja ili dijela groblja koje je izvan upotrebe, ne

Zakon o grobljima

donosi odluku o mjerilima i načinu dodjeljivanja i ustupanja grobnih mjesta na korištenje, vremenskim razmacima ukopa u popunjena grobna mjesta te o načinu ukopa nepoznatih osoba, o održavanju groblja i uklanjanju otpada, o uvjetima upravljanja grobljem, o uvjetima i mjerilima za plaćanje naknade kod dodjele grobnog mjesta i godišnje naknade za korištenje.

da

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određuje fizičku ili pravu osobu za obavljanje hitnih popravaka. ne određuje lokacije za pokretnu prodaju, prodaju robe na klupama, u kioscima, automatima i prigodnu prodaju,

da Zakon o trgovini

izdaje rješenja o radu trgovina nedjeljom i praznikom te radu u turističkoj sezoni.

da


donosi po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskih voda propise o mjerama, načinu i opsegu opće uporabe voda.

ne

donosi odluku o načinu održavanja objekata i uvjetima osiguravanja odgovarajuće kakvoće vode. donosi odluku o zaštiti izvorišta voda.

ne

Zakon o vodama

donosi odluku odvodnji otpadnih voda na području općine ne osniva javnu ustanovu-dječji vrtić, da donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području, ne imenuje članove upravnog vijeća ustanove i ravnatelja ustanove, da

Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi

donosi program javnih potreba kojim se osiguravaju sredstva za financiranje djelatnosti.

da

Zakon o športu utvrđuje javne potrebe u športu i za njihovo ostvarivanje osigurava financijska sredstva.

da

Zakon o tehničkoj kulturi donosi program javnih potreba u tehničkoj kulturi i osigurava sredstva za ostvarivanje programa.

ne

Zakon o veterinarstvu donosi odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca. da za potrebe socijalne skrbi osigurava sredstva u visim od najmanje 5% prihoda proračuna kojima prvenstveno osigurava pomoć i podmirenje troškova stanovanja, osigurava sredstva za ostvarivanje prava utvrđenih ovim zakonom u većem opsegu.

da Zakon o socijalnoj skrbi

osniva dom socijalne skrbi kao javnu ustanovu uz prethodno odobrenje ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi

ne

Zakon o zaštiti od požara donosi procjenu i plan zaštite od požara. da općinsko poglavarstvo osniva javnu vatrogasnu postrojbu kao jamu ustanovu.

da Zakon o vatrogastvu

osigurava sredstva za redovnu djelatnost javne vatrogasne postrojbe. da općinsko poglavarstvo predlaže izbor i razrješenje predsjednika turističke zajednice,

ne

općinsko poglavarstvo imenuje predstavnika u nadzorni odbor turističke zajednice,

ne

Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma

općinsko poglavarstvo obavlja pripremne radnje za osnivanje turističke zajednice i sazivanje osnivačke skupštine.

ne

donosi odluku o lokalnom linijskom prijevozu, da Zakon o prijevozu u cestovnom prometu donosi odluku o auto taksi prijevozu. ne

Zakon o igrama na sreću daje suglasnost o mogućem obavljanju registrirane djelatnosti za priređivanje igara na sreću.

ne

Zakon o otpadu osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. da osigurava sredstva za financiranje izgradnje odlagališta komunalnog

otpada. da

općinsko vijeće na temelju propisa dužni su donijeti plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta.

da

Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina osniva i vodi katastar vodova, osniva i vodi evidenciju naselja, ulica i kućnih brojeva, određuje kućne brojeve.

ne

donosi odluku o imenovanju ulica i trgova. ne Zakon o naseljima određuje organ koji pribavlja ploče s imenima naselja, ulica i trgova i pločice s brojevima zgrada, određuje način podmirivanja troškova pribavljanja i postavljanja ploča s imenima naselja, ulica i trgova, kao i pločica s brojevima zgrada.

ne

donosi odluku o uređenju prometa na području jedinice lokalne samouprave,

ne Zakon o sigurnosti prometa na cestama

predstavničko tijelo na prijedlog policijske uprave organizira prometne jedinice mladeži,

ne

može donijeti odluku o proglašenju kulturnog dobra.

ne

općinsko poglavarstvo daje prethodno mišljenje o namjeni i načinu uporabe nepokretnog kulturnog dobra.

ne

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

osigurava sredstva za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. ne


daje odobrenje za uporabu naziva jedinice lokalne samouprave, njezine izvedenice te njezin grb i zastavu,

ne Zakon o udrugama (NN70/97)

donosi mjerila za utvrđivanje udruga od interesa za jedinku lokalne samouprave.

ne

određuje područje za vođenje popisa birača, određuje vođenje posebnog sveska popisa birača za pojedine dijelove općine odnosno naselja prema biračkim mjestima,

ne

određuje provjeru popisa birača prilikom raspisivanja izbora. da

Zakon o popisima birača

osniva komisiju za popis birača. da Zakon o referendumu donosi odluku o raspisivanju lokalnog referenduma. da imenuje članove povjerenstva za provedbu lokalnog referenduma. da

propisuje raspored, početak i završetak radnog vremena u ugostiteljstvu na svom području. Inspekcijske poslove u provedbi Zakona i drugih propisa donesenih na temelju Zakona obavlja turistička inspekcija.

da Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

utvrđuje prostore na kojima se smiju pružati usluge u pokretnom ugostiteljskom objektu.

ne

propisuje stopu poreza na potrošnju. ne propisuje visinu poreza na kuće za odmor, da utvrđuje visinu poreza na reklame, da propisuje visinu poreza na tvrtke. da propisuje visinu poreza na korištenje javnih površina, da

Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave

može propisati prirez na porez na dohodak. ne Zakon o proračunu donosi proračun jedinice lokalne samouprave. da Zakon o zdravstvenoj zaštiti predlaže potreban broj doktora medicine odnosno drugih zdravstvenih

djelatnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti građana umrlih izvan zdravstvene ustanove, imenuje ih županijska skupština.

da

Zakon o sudovima

predlaže suce porotnike općinskih, trgovačkih i županijskih sudova, a imenuje ih županijska skupština.

ne

UDIO 56% DA 44% NE

Tablica 1. upućuje da predstavničko tijelo Općine Lišane Ostrovičke tek polovično ispunjava svoju pravnotvornu funkciju. Od 79 akata koje je Općinsko vijeće trebalo donijeti, donešeno je tek 44 (56%). Predsjednika Općinskog vijeća bira Općinsko vijeće iz reda svojih članova, po postupku utvrđenim poslovnikom. Predsjednik Općinskog vijeća ima dva potpredsjednika koji se biraju na isti način kao i predsjednik. Stručne i tehničke poslove Općinskog vijeća obavlja tajnik. Do nedavno, općina Lišane Ostrovičke nije imala poglavarstvo što je smanjivalo je odgovornost kreatora političkih odluka. Međutim, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine» 129/05) ponovno je uvedena trodioba, odnosno dvodioba vlasti u manjima jedinicama lokalne samouprave. Općina tako danas ima i poglavarstvo od 5 članova i načelnika općine.


2.6.5.2. Upravna vlast Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke donijelo je Pravilnik o unutarnjem ustroju Jedinstvenog upravnog odjela Općine. Tablica 2.6.2. Jedinstveni upravni odjel – predviđena kadrovska struktura

R.br. Radno mjesto Stručna sprema Radno iskustvo Broj izvršitelja

Jedinstveni upravni odjel

1. pročelnik VII/I 2 godine 1

2. adm. referent IV 1 godina 1

3. rač. referent VI/II 1 godina 1

4. odgajatelj VI/II 1 godina 1

Od Pravilnikom predviđena četiri radna mjesta popunjena su samo tri. Broj radnih mjesta je za sada adekvatan postojećim poslovima, ali svi rade sve što bi u budućnosti kad se poslovi umnože moglo izazvati probleme. 2.6.5.3. Javna poduzeća Za obavljanje komunalnih i drugih poslova jedince lokalne samouprave osnivaju trgovačka društva i ustanove. Općine osnivaju javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne samouprave. Javna poduzeća i ustanove koje osnivaju njihovi su vlasnici, vrše nad njima nadzor. Ustanove financira jedinica lokalne samouprave, a javna poduzeća financiraju se obavljanjem djelatnosti. Općina Lišane Ostrovičke je osnovala Vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti. Pogon je tek osnovan (kolovoz 2005. godine), tako da se Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu još donosi. Pogon obavlja komunalne djelatnosti, pruža komunalne usluge od interesa za pravne i fizičke osobe, te financira građenje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području Općine. Općina Lišane Ostrovičke skrbi i za dječji vrtić i DVD. To je dodatno novčano opterećenje, ali i nužnost za normalno obavljanje općinskih funkcija.


2.6.6. Općinski proračun Proračun Općine Lišane Ostrovičke slijedi međunarodnu metodologiju praćenja državnih financija (Government Finance Statistics, GFS), koju izdaje Međunarodni monetarni fond. Ona predstavlja međunarodne smjernice za statističku metodlogiju praćenja statistike javnog sektora, koja je u potpunosti usklađena sa sustavom nacionalnih računa (System of National Accounts, 1993). Proračunski prihodi U 2004. i 2005. godini ukupni su proračunski prihodi i rashodi Općine Lišane Ostrovičke bili izjednačeni po iznosima, a manji rashodi od prihoda od poslovanja rezultirali su prenesenim viškom prihoda, koji je utrošen za financiranje razvojnih projekata (izgradnju i održavanje poslovnih objekata, te izgradnju cesta). U strukturi ukupnih prihoda najveći dio čine prihodi poslovanja, koji su 2004. godine iznosili 80% ukupnih prihoda proračuna, a samo 1,5% prihoda čine prihodi od prodaje nefinancijske imovine. Prihodi od pomoći iz državnog odnosno županijskog proračuna čine najveći dio prihod a proračuna Općine Lišane Ostrovičke, bez kojih općina ne bi mogla osigurati danu razinu javnih dobara i usluga svojim građanima. Prihodi od pomoći u 2004. godini činili su 27%, U 2005. udio je povećan na 39% ukupnih prihoda u proračunu. Prihodi od poreza su važan izvor proračunskih prihoda i iznose 30% ukupnih prihoda ili 37,5% prihoda od poslovanja. U poreznim prihodima najizdašniji je prihod od poreza na dohodak iako općina nije uvela prirez porezu na dohodak (prema odredbama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za općine je propisana maksimalna stopa prireza porezu na dohodak od 10%). Prihodi po posebnim propisima odnosno neporezni prihodi u čemu najveći dio pripada prihodima od komunalne naknade sljedeći su po važnosti lišanski izvor proračunskih prihoda. 2004. godine sudjelovali su u ukupnom prračunskom prihodu sa 7, a 2005. s 9%. Ostali prihodi od obavljanja vlastite djelatnosti sudjelovali su s 12% u 2004. i s 8% u 2005. godini. Proračunski rashodi Ukupni rashodi u obje promatrane fiskalne godine prate po iznosima proračunske prihode. Osnovna struktura proračunskih rashoda su rashodi poslovanja, čiji se udio u ukupnim rashodima u 2005. godini smanjuje s tri četvrtine na dvije trećine, a značajno se povećava udio rashoda za nabavu nefinancijske imovine (s četvrtine na trećinu).


Najznačajniji rashodi su materijalni rashodi koji odnose trećinu općinskog proračuna. To su rashodi kojima se pokrivaju troškovi rada predstvničkih i izvršnih tijela i tekuće investicijsko održavanje. Što se tiče strukture rashoda poslovanja, rashodi za zaposlene se nominalno smanjuju, a rashodi za subvencije, pomoći i naknade građanima povećani su i dosižu 6% ukupnih rashoda. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine odnosno rashodi namijenjeni razvojnim projektima pokazuju značajnu tendenciju nominalnog rasta. U 2005. godini iznos za ulaganja u izgradnju i održavanje poslovnih objekata i cesta veći je od iznosa realiziranog 2004. godine. Usporedbe Lišane Ostrovičke svrstane su u drugu skupinu općina u području posebne državne skrbi. Općinski proračuni u 2004. i 2005. godini uspoređeni su uz pomoć odabranih proračunskih pokazatelja s ostalim lokalnim proračunima u Zadarskoj županiji, sa samim županijskim proračunom, te sa proračunima ostalih jedinica lokalne i područne samouprave u Hrvatskoj. Prema podacima o ostvarenju proračuna za 2004. proračunsku godinu, ukupni prihodi proračuna Općine Lišane Ostrovičke sudjeluju u ukupnim prihodima svih lokalnih proračuna u Zadarskoj županiji s 0,23%, a u ukupnim prihodima svih općina, gradova i županija u Hrvatskoj s 0,008%. Sagledani u županijskom okviru, proračunski prihodi Općine Lišane Ostrovičke sudjeluju s 0,84% u ukupnim proračunskim prihodima, 0,81% u prihodima od poslovanja, te 0,08% u prihodima od prodaje nefinancijske imovine svih 27 općina Zadarske županije. Ukupni rashodi Općine Lišane Ostrovičke sudjelovali su 2004. godine u ukupnim rashodima svih jedinica lokalne samouprave i samog županijskog proračuna u Zadarskoj županiji 0,22%, a u ukupnim rashodima svih općina, gradova i županija u Hrvatskoj 0,01%. Općine Lišane Ostrovičke sudjeluju u ukupnim rashodima s 0,89%, rashodima poslovanja sa 1,10%, te u rashodima za nabavu nefinancijske imovine sa 0,55% u svim općinskim proračunima u Zadarskoj županiji. Slijedeći usporedni pokazatelji za 2004. godinu ukazuju na položaj Lišana Ostrovičkih u Zadarskoj županiji i RH:

prihodi bez pomoći po stanovniku: o Općina Lišane Ostrovičke - 600 kuna, o Zadarska županija - 624 kune, o RH - 3.135 kuna,

prihodi od poreza po stanovniku: o Općina Lišane Ostrovičke - 518 kuna, o Zadarska županija – 578 kuna, o RH – 2.176 kuna,


pomoći po stanovniku: o Općina Lišane Ostrovičke – 430 kuna, o Zadarska županija – 26 kuna, o RH – 217 kuna,

rashodi poslovanja po stanovniku: o Općina Lišane Ostrovičke – 1.030 kuna, o Zadarska županija – 453 kune, o RH – 2.659 kuna,

rashodi za zaposlene po stanovniku: o Općina Lišane Ostrovičke – 335 kune, o Zadarska županija – 78 kuna, o RH – 624 kune.


Tablica 2.6.4. Struktura općinskog proračuna u 2004. i 2005. godini 2004. % 2005. % UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 1.304.653 100,00 1.551.126 100,00Prihodi od poslovanja 1.043.620 79,99 1.317.833 84,96Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 20.000 1,53 20.000 1,29 Prihodi od poslovanja 1.043.620 79,99 1.317.833 84,96Porezni prihodi 391.000 29,97 392.500 25,30 Porez i prirez na dohodak 350.000 26,83 368.000 23,72 Porez na dobit 25.000 1,92 14.000 0,90 Porez na imovinu 10.000 0,77 7.500 0,48 Porezi na robe i usluge 6.000 0,46 3.000 0,19 Ostali prihodi od poreza 0 0,00 0 0,00Doprinosi 0 0,00 0 0,00Pomoći 348.720 26,73 608.233 39,21 Tekuće 348.720 26,73 458.233 29,54 Kapitalne 0 0,00 150.000 9,67Prihodi od imovine 57.000 4,37 0 0,00Prihodi od admin. pristojbi 89.900 6,89 135.100 8,71Ostali prihodi 157.000 12,03 125.000 8,06 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 20.000 1,53 20.000 1,29Prihodi od prod.neproiz.imovine (zemljište) 20.000 1,53 20.000 1,29 Preneseni višak prihoda 241.033 18,47 213.293 13,75 UKUPNI RASHODI 1.304.653 100,00 1.551.126 100,00Rashodi poslovanja 999.653 76,62 1.049.626 67,67Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 305.000 23,38 501.500 32,33 Rashodi poslovanja 999.653 76,62 1.049.626 67,67Rashodi za zaposlene 260.750 19,99 247.370 15,95Materijalni rashodi 584.200 44,78 525.946 33,91Financijski rashodi 11.000 0,84 6.000 0,39Subvencije 0 0,00 76.770 4,95Pomoći dane 0 0,00 0 0,00Naknade građanima i kućanst. 10.000 0,77 10.000 0,64Ostali rashodi 133.703 10,25 183.540 11,83 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 305.000 23,38 501.500 32,33Rashodi za nabavu proizvedene dugot. imov. (posl.obj., ceste) 305.000 23,38 486.500 31,36Rashodi za dodatna ulaganja ne nef. imov. (građ. obj.) 0 0,00 15.000 0,97

Izvor: Izmjene i dopune Proračuna Općine Lišane Ostrovičke za 2004. i 2005. godinu


Slika 2.6.2.

Prihodi proračuna Općine Lišane Ostrovičke, 2004.

37%

33%

5%

8%

15% 2%

Porezni prihodi Pomoći

Prihodi od imovine Prihodi od admin. pristojbi

Ostali prihodi Prihodi od prodaje nefinanc. imovine

Izvor: Izmjene i dopune Proračuna Općine Lišane Ostrovičke za 2004. godinu

Slika 2.6.3.

Prihodi proračuna Općine Lišane Ostrovičke, 2005.

31%

46%

0%

11%10% 2%

Porezni prihodi Pomoći

Prihodi od imovine Prihodi od admin. pristojbi

Ostali prihodi Prihodi od prodaje nefinanc. imovine



Slika 2.6.4.

Rashodi proračuna Općine Lišane Ostrovičke, 2004.

44%

11%

26%

0%0%0%0%6%

13% 0%

Rashodi poslov anjaRashodi za zaposleneMaterijalni rashodiFinancijski rashodiSubv encijePomoći dane Naknade građanima i kućanst.Ostali rashodiRashodi za nabav u proizv edene dugot. imov . (posl.obj., ceste)Rashodi za dodatna ulaganja ne nef . imov . (građ. obj.)


Slika 2.6.5.

Rashodi proračuna Općine Lišane Ostrovičke, 2005.

40%

10%20%

0%

3%

0%

0%

7%

19% 1%

Rashodi poslov anjaRashodi za zaposleneMaterijalni rashodiFinancijski rashodiSubv encijePomoći dane Naknade građanima i kućanst.Ostali rashodiRashodi za nabav u proizv edene dugot. imov . (posl.obj., ceste)Rashodi za dodatna ulaganja ne nef . imov . (građ. obj.)



Tablica 2.6.5. Odabrani podaci i pokazatelji općinskog proračuna u 2004. i 2005. godini

Općina Lišane Ostrovičke Zadarska županija Republika HrvatskaPodaci 2004. Plan 2005. 2004. 2004.

Ukupni prihodi 1.304.653 1.551.126 559.937.834

15.727.152.450

Ukupni prihodi poslovanja 1.043.620 1.317.833 501.850.265

14.875.220.730

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 20.000 20.000 58.087.569

851.931.719

Ukupni rashodi

1.304.653

1.551.126

603.106.553

15.867.064.998

Ukupni rashodi poslovanja 999.653

1.049.626

394.259.283

11.800.445.234

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

305.000

501.500

208.847.270

4.066.619.762

Ukupni prihodi/ ukupni rashodi 1,00 1,00

1,27

1,26 Ukupni prihodi poslovanja/ ukupni rashodi poslovanja

1,04 1,26

1,16

1,18 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine/ rashodi za nabavu nefinancijske imovine

0,07 0,04

0,35

0,26 Izvor: Izmjene i dopune Proračuna Općine Lišane Ostrovičke za 2004. i 2005. godinu i Ministarstvo financija Imajući na umu velike potrebe za razvojnim projektima od kojih se očekuju rezultati u najkraćem mogućem roku, a s obzirom na ograničena proračunska sredstva za njihovo financiranje, potrebno je naći određene alternative za nova rješenja i izvore financiranja razvojnih projekata. Predložena rješenja trebaju dati rezultate u kratkom i dugom roku. 2.6.7. Postojeći planovi i programi Općina Lišane Ostrovičke je u lipnju 2006. godine usvojila Prostorni plan uređenja općine. Prostorni plan je usklađen s Prostornim planom uređenja Zadarske županije iz 2001. i s njegovim dopunama i i zmjenama iz 2004. godine. Novi općinski prostorni plan je svojom namjenom prostora osigurao dovoljno mjesta za razvoj gospodarstva i društveniih djelatnosti. Posljednjih godina izrađeno je i nekoliko programa koji su se bavili gospodarskim razvojem. Koncem 1997 izrađen je „Program razvoja gospodarstva i malog poduzetništva u općini Lišane Ostrovičke”


Program određuje 13 prioritenih infrastrukturnih i projekata u području infrastrukture i društvenih djelatnosti uključivo i izgradnju dviju malih poslovnih zona. Ukupna ulaganja procijenjena su na 12.265.000 kn uz napomenu da bi sredstva trebali osigurati iz općinskog, županijskog i državnog proračuna. Provoditelj nije određen pa nisu raspravljane ni njegove mogućnosti. Podrazumijeva se da će projekte voditi općinska uprava Lišana Ostrovičkih. Godinu dana kasnije izrađen je Program poljoprivredno-prerađivačkog kompleksa općine Lišane Ostrovičke. Obuhvatio je 250 haa uređenih površina poljoprivrednog objekta „Bare” i 400 ha neuređeneih površina u Lišanskom polju. Predviđena je komasacija poljoprivrednog zemljišta, odvodnja suvišnih oborinskih ovda, navodnjavanje, izgradnja mreže putova, izgradnja sabirno-distribucijskog centra, te organiziranje zadruge koja će biti nositelj programa. Ulaganja su procijenjena samo za sabirno-distribucijski centar (6.160.000 kn). Izvori sredstav nisu raspravljani. Veljače 2006. godine izrađena je Strategija razvitka Poljoprivredne zadruge „Lišane”. Strategija određuje vrste i količine proiozvoda, i osnovne agrotehničke mjere, razlaže organizaciju zadruge i ocijenjuje njezin položaj na tržištu nabave i na tržištu prodaje. Posebno je obrađen temeljni resurs – zemljiošte i njgovo koruištenje. Prema strategiji, zadruga „LIšane” bi treba la ishoditi koncesiju na državno zemljište na području Bare i zatim ga dati u najam lišanskim obiteljima (njih 65). Izračunati su i ekonomsko financijski pokazatelji. Potrebna investicije procijenjene su na 3.670.000 kn od čega je već uloženo 660.000 kn. Ocijenjeno je da je predviđena neto dobit dovoljna za preuzimanje kreditnih obaveza u daljnji razvitak zadruge. Provoditelj programa je PZ „Lišane”. 2.6.8. SWOT analiza Općinske institucije Lišana Ostrovičkih podvrgnute su i SWOT analizi kako bi se ustanovile njihove snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats). Analiza je ukazala na podjednako izražene snage i slabosti, a među snagama se posebno istakla želja za razvitkom i očiti napori koje u to ulaže općinska uprava. Tome u prilog ide i mnogo primjera kreativnosti pa i agilnosti načelnika općine. Što se tiče razvojnih prilika u Zadarskoj županiji je izrađen Regionalni operativni plan što je važno zbog natjecanja za sredstva fondova EU namijenjenim jedinicama lokalne samouprave. Kao i u Benkovcu može se, međutim, uočiti i relativno mali utjecaj općine na upravljanje infrastrukturom. Riječ je prvenstveno o državnim javnim poduzećima koji djeluju na području općine (Hrvatske šume, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, HEP i Hrvatski Telekom). To je tim više zabrinjavajuće ima li se u vidu razvojni značaj ovih poduzeća. Njihovi planovi se donose u ograničenoj ili nikakvoj suradnji s jedinicama lokalne samouprave i ne moraju nužno biti usklađeni sa lokalnim razvojnim opredjeljenjima i zahtjevima. Jedna od najvećih prijetnji i kočnica razvitku su neriješeni posjedovni i vlasnički odnosi, odnosno neažurirane katastarske i zemljišne knjige. Uz to građevinska inspekcija djeluje samo s državne razine, što ju čini sporom i neprimjerenom lokalnim nadzornim poslovima.


Tablica 2.6.6. Institucije razvojnog upravljanja – snage, slabosti, prilike i prijetnje


Proračunska ulaganja u razvojne projekte

Premalo zaposlenih u općinskoj upravi

Fondovi RH namijenjeni jedinicama lokalne samouprave

Građevinska inspekcija samo na državnoj razini

Dobra suradnja s županijom Nedovoljna osposobljenost za prijave projekata stranim financijerima

Fondovi EU namijenjeni jedinicama lokalne samouprave

Neprimjerena granica Lišane-Skradin

Inventivnost i agilnost općinske uprave

Nedovoljna organiziranost u prikupljanju komunalne naknade

Županijski Regionalni operativni plan (ROP)

Nesređeni katastar i zemljišne knjige

Zadovoljavajuća pokrivenost prostornim planovima

Državna politika u područjima posebne državne skrbi

Nedovoljno učinkoviti uredi državne uprave

Nekooperativnost državnih javnih poduzeća


3. RAZVOJNI CILJEVI I PROVEDBENI POSLOVI

3.1. Razvojni ciljevi Analiza benkovačkog i lišanskog gospodarstva, društvenih djelatnosti i gradske i općinske uprave uputila je kako treba popuniti SWOT tablice, te kako i na koju stranu treba usmjeriti razvitak Benkovca i Lišana. To je učinjeno prvih mjeseci 2006. godine kad je tijekom radionica, rasprava i brojnih sastanaka uobličen spisak razvojnih ciljeva, a zatim i poslovi i zadaci u koje se treba upustiti kako bi se ciljevi počeli ostvarivati. Spisak je u početku sadržavao 15, a na kraju rasprave svega 9 osnovnih razvojnih ciljeva s pripadajućim provedbenim poslovima (vidi opširnije u Dodatku 2.). Razvojni ciljevi izvedeni su na participativni, demokratski način. O njima su raspravljali dionici benkovačkog i lišanskog gospodarstva i društvenih djelatnosti, sudjelovalo je gradsko i općinsko poglavarstvo, a u Benkovcu i djelatnici gradske uprave. Treba podvući da su izrađivači programa u Benkovcu zatekli uhodanu gradsku upravu koja već treći mandat njeguje demokratičnost upravljanja razvitkom. Način na koji je program pripremljen stoga se dobro uklopio u postojeću upravljačku praksu, a pokazalo se i koliko je važan kontinuitet vlasti (jedna od snaga u SWOT analizi benkovačkih institucija razvojnog upravljanja). Na spisku se, dakle, našlo 9 osnovnih razvojnih ciljeva. Izvedeni su i provedbeni poslovi u koje se treba upustiti kako bi se ciljevi ostvarili: Razvojni cilj 1: Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih Analiza i rasprave na radionicama ukazale su da nesređen katastar i zemljišne knjige koje dobrano kasne za stvarnim stanjem, zaprečavaju, a često i onemogućuju kupoprodaju i iznajmljivanje zemljišta. Posljednjih godina time je bio usporen, a često i u začetku zaustavljen mnogi projekt. Rasprava je upozorila i da je sređivanje katastra dugotrajan i skup posao u kojem i gradska i općinska uprava u velikoj mjeri ovise o planovima i učinkovitosti Državne geodetske uprave. U svakom slučaju, riječ je zajedničkom cilju Benkovca i Lišana koji treba zajednički i ostvariti. Lišanske nevolje s katastrom nešto su složenije od benkovačkih jer je poljoprivredno zemljište u Lišanima nepovoljno parcelirano. Čestice dugačke stotinama, a široke desetak metara posve su neprikladne za suvremeno ratarstvo i voćarstvo tako da je potrebna komasacija tojest sporazumne izmjene međa kojima bi se čestice zaokružile. Jednom sređeni, katastar, zemljišne knjige i zaokružene čestice značajno će doprinijeti ostvarenju drugih razvojnih ciljeva. Analiza je pokazala i da je zaokruživanje poljoprivrednih površina u Lišanima otežano neprimjerenim razgraničenjem s gradom Skradinom. Područje Trolokvi koje je sastavni dio površina koje su mahom u vlasništvu Lišana i čine poljoprivrednu cjelinu, nalazi se na teritoriju grada Skradina. Načelniku i poglavarstvu općine stoga predstoji ishođenje izmjene općinskih granica.


Poslovi u koje se treba upustiti kako bi se ostvario ovaj osnovni cilj su:

Srediti katastar i zemljišne knjige u Benkovcu i Lišanima Ostrovičkim Provesti komasaciju poljoprivrednog zemljišta u Lišanima Ostrovičkim Područje Trolokvi pripojiti Općini Lišane Ostrovičke Posredovati u prodaji i iznajmljivanju poljoprivrednog zemljišta na području Benkovca Potaći okrupnjivanje zemljišnih čestica na području Benkovca

Razvojni cilj 2: Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva Gospodarstvo Benkovca i Lišana svodi se na nedovoljno razvijenu poljoprivredu, kamenarstvo u kojem pretežu niže faze prerade i nešto benkovačke industrije o čijem razvitku se uglavnom odlučuje van Benkovca i koja se stoga presporo razvija. Takva gospodarska struktura, jednodušno je zaključeno, ne može osigurati iole brži rast. S druge strane, pogon TCG metalni odljevi u Benkovcu, Vinarija i još neki industrijski pogoni upućuju da se postojeća struktura može obogatiti pogotovo nakon otvaranja autoceste Zagreb-Rijeka-Split. Ovaj cilj će u provedbi biti složeniji od predhodna dva, a Benkovac i Lišane će ga ostvarivati odvojeno, svatko na svom području. Pokretanje zona zahtijevat će skladno djelovanje Jedinstvenog odjela uprave Grada Benkovca. Što se tiče Lišana, za sada nespremna općinska administracija trebat će se predhodno osposobiti za ovaj ozbiljan provedbeni posao. Potreba za osposobljavanjem uočena je u raspravama tako da je uz ovaj, oblikovan i cilj „Općinska uprava Lišana potpuno osposobljena za razvojne poslove“. U raspravama je istaknuta potreba za pripremom čestica u odabranim benkovačkim naseljima i njihovoj okolici koja bi se natječajem ponudila poduzetnicima koji se namjeravaju baviti višim fazama proizvodnje, prije svega u kamenarskoj djelatnosti. Riječ je o česticama u gradskom vlasništvu što će ubrzati postupak dobivanja dozvola i omogućiti kamenarima da lakše i brže unajme zemljište. Na taj način, potaći će se na preradu, a ne samo na vađenje kamena, što će poboljšati strukturu benkovačkog gospodarstva. Otvaranje „šaltera“ ili kancelarije u kojoj će se potencijalni domaći i strani ulagači moći obavijestiti o prilikama za ulaganja i o svemu što ih čeka u pogledu ishođenja potrebnih dozvola, u raspravama je prepoznato kao nužnost. Trenutno, ulagači teško prikupljaju informacije i gube previše vremena, a gradska i općinska uprava nemaju uvid tko se za što zanima. Cilj će biti ostvaren onda kad u gradskoj upravi u Benkovcu i općinskoj upravi u Lišanima bude postojala osoba do koje će se lako dolaziti i koja će znati obavijestiti o svemu što ulagače može zanimati. U nas već pomalo uobičajeni naziv „one stop shop“ ovdje je izmijenjen u „info-centar“ kako ne bi bilo zabune o onome što se želi postići. Poduzetnika, naime, ne čeka samo „one stop“ nego dugotrajni postupak dobivanja dozvola na gradskoj, općinskoj i županijskoj razini tako da je dolazak u gradsku odnosno općinsku upravu po osnovne informacije tek prvi korak nakon kojeg će točno znati što mu je sve činiti. Cilj je zajednički, a Benkovac i Lišane će ga ostvariti odvojeno, svaki u svojoj upravi.


Slijede poslovi:

Pokrenuti poslovne zone Omogućiti više faze prerade kamena u kamenarskim zonama Otvoriti razvojni informacijski centar za poduzetnike

Razvojni cilj 3: Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja Zadarska županija nedavno je predložila i obećala podržati osnivanje marketinških poljoprivrednih zadruga koje bi, za razliku od postojećih, planirale svoju proizvodnju na osnovi istraženog tržišta. Malobrojne postojeće zadruge i individualni proizvođači planiraju proizvodnju prema trenutnoj prođi pojedinih proizvoda ili naprosto proizvode ono što su oduvijek proizvodili, tako da se voće i povrće niti selekcionira niti čuva kako treba, grožđe se ne proizvodi prema potrebama lokalnog vinarstva, i tako dalje. U prodaju se uz to miješaju prekupci pa dio dobiti izmiče, nezadovoljenu tržišnu potražnju za pojedinim proizvodima nitko ne vidi, a sezona prodaje je prekratka. Zadarska županija je odredila i marku „Proizvodi zadarske županije“ koju će moći koristiti oni koji uspiju selekcionirati, čuvati i nuditi proizvode prema standardima uobičajenim u EU. Pristupanje EU i inače je bio jedan od motiva ovog projekta jer će hrvatski mali poljoprivredni proizvođači teško opstati ako se ne budu udruživali u zadruge suvremenih oblika kakve već odavno postoje u europskim zemljama. I grad Benkovac i općina Lišane na vrijeme su uvidjeli potrebu da se suvremena poljoprivredna proizvodnja pokrene osnivanjem marketinških zadruga, a cilj će ostvarivati odvojeno, svatko na svom području. U raspravama o potrebi za pripremom čestica za više faze proizvodnje posebno je istaknuta prerada poljoprivrednih proizvoda. Objekti potrebni za više faze prerade poljoprivrednih proizvoda mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu i to ne treba posebno određivati prostornim planom. Prerada poljoprivrednih proizvoda obimnija od sadašnje, a time i obogaćivaje gospodarske strukture može se, dakle, potaći i bez davanje gradskog zemljišta natječajem. Dovoljno je pospješiti postupak dobivanja potrebnih dozvola, uputiti proizvođače na zadrugarstvo i upoznati ih s mogućim izvorima financiranja. Ovaj cilj odredio je samo Grad Benkovac. Slijede poslovi:

Poticati osnivanje i djelovanje marketinških zadruga Omogućiti i potaći preradu poljoprivrednih proizvoda

Razvojni cilj 4: Pokrenut razvitak turizma „Plan razvitka turizma destinacije Benkovac“ iz 2005. godine procijenio je izletnički potencijal benkovačkog područja. Čine ga arheološka nalazišta, benkovački kamen i prerada poljoprivrednih proizvoda koji se „u paketu“ mogu ponuditi kao mjesta i sadržaji zanimljivi


turistima. Taj potencijal će se aktivirati nizom manjih ulaganja u objekte koji će postati stanicama jednodnevnih i dvodnevnih turističkih obilazaka. Rasprave su, međutim, upozorile i na potrebu za nekolicinom većih objekata koji će se posjećivati ciljano (golf teren) ili pak u prolazu, na putu za već tradicionalne ljetne destinacije srednje i južne Dalmacije (aquapark). Cilj izgradnje ključnih turističkih objekata odredio je samo Grad Benkovac. U Lišanima je, s druge strane, prepoznat potencijal seoskog turizma. Čine ga uglavnom netaknuta priroda, mir i posebnost krajolika. Cilj će se ostvariti tako da općina uoči domaćinstva potencijalne poduzetnike i potakne ih tako da im financira izradu projekata i poslovnih planova i omogući odgovarajuće dodatno obrazovanje i osposobljavanje. Kako općinska administracija nije u potpunosti spremna ni za ovaj provedbeni posao trebat će se i sama prethodno dodatno obrazovati. Slijede poslovi:

razraditi projekt i potaći izgradnju objekata prema projektu „Benkovački miljokazi“ razraditi projekt „Asseria Nova“ i potaći izgradnju odgovarajućih objekata potaći i podržavati izgradnju aquaparka na području Benkovca potaći i podržavati izgradnju golf terena na području Benkovca pokrenuti seoski turizam u Lišanima povijesno-kulturno i turistički valorizirati utvrdu Ostrovica u Lišanima

Razvojni cilj 5: Izgrađena osnovna infrastruktura Vodovod koji će se protegnuti područjem Benkovca i Lišana i zatvoriti sistem snabdijevanja vodom iz više izvora konceptualiziran je i već gotovo u cijelosti projektiran. Kako je riječ o ulaganju koje daleko premašuje lokalne mogućnosti, grad i općina će se i dalje obraćati domaćim i inozemnim financijerima. U svakom slučaju, radi se o zajedničkom cilju iz kojeg slijede provedbeni poslovi koje grad i općina trebaju obaviti zajedno. S druge strane, Lišane Ostrovičke na svojim poljima imaju u određeno doba godine i previše vode. Melioracije koje treba provesti da bi se poljoprivredne površine u punoj mjeri privele svrsi, osnovni su infrastrukturni pothvat koji svojim obujmom i skupoćom daleko premašuje lišanske financijske i organizacijske mogućnosti. Općina je stoga upućena na vanjske (domaće i strane) financijere. Kako općinska administracija nije u potpunosti spremna ni za ovaj posao potrebno je prethodno dodatno obrazovanje. Slijede poslovi:

izgraditi magistralni vodovod na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih pokrenuti melioracije poljoprivrednih površina u Lišanima Ostrovičkim


Razvojni cilj 6: Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom Analizom je uočeno da gradska uprava Benkovca dobro i na vrijeme reagira na mogućnosti financiranja razvojnih projekata. Radionica i razgovori u pojedinim odjelima s jedne strane, i stalne promjene postojećih izvora s druge, pokazali su, međutim, da tu djelatnost treba poboljšati. Pred djelatnicima gradske uprave stoga stoje daljnja usavršavanja. S druge strane, uočeno je da općinska uprava Lišana gotovo i nema iskustva u prijavljivanju projekata raznim domaćim i inozemnim financijerima. Djelatnicima stoga predstoji doškolavanje i prijavljivanje prvih projekata uz pomoć domaćih, a ako se osiguraju sredstva i stranih stručnjaka. Analiza je pokazala i da općina Lišane Ostrovičke ne vodi programski proračun a da programski proračun kakav ga vodi grad Benkovac ne zadovoljava. Kako je riječ o zakonskoj obavezi kojoj ne treba udovoljiti samo formalno, u raspravi je zaključeno da će i gradska i općinska uprava pripremiti programski proračun i uvesti ga u 2007. godini Analizom je, nadalje, lako uočeno da je za otezanje postupaka dobivanja dozvola u dobroj mjeri odgovoran Ured državne uprave u Benkovcu. Neprimjereno je smješten i ima premalo djelatnika. Kako se dio gotovo svakog postupka obavlja u Uredu, povećanje učinkovitosti gradske uprave skraćuje dio postupka koji obavlja grad, ali ne ukupni postupak. Iako se izmjenama zakona o nadležnostima lokalne i područne samouprave dio poslova ureda državne uprave daje raznim županijskim uredima, problem će ostati pa je Grad Benkovac upućen učiniti i ono što ne mora: osigurati veći i bolji prostor, a eventualno i jednog djelatnika. Slijede poslovi:

dovršiti osposobljavanje gradske uprave Benkovca za vođenje razvojnih poslova osposobiti općinsku upravu Lišana Ostrovičkih za vođenje razvojnih poslova prilagoditi programski proračun Benkovca provedbenim poslovima uvesti programski proračun u Općini Lišane Ostrovičke prostorno zbrinuti i opremiti Ured državne uprave u Benkovcu i upotpuniti njegov

stručni kadar Razvojni cilj 7: Stvoreni uvjeti za ostanak i povratak stručnjaka Ovaj cilj je posebno naglašavan u raspravama ali je određen općenito i izdvaja se od ostalih koji se uglavnom odnose na konkretna postignuća. Kako se ostvarenjem većine ostalih ciljeva manje ili više poboljšavaju uvjeti u kojima će stručnjaci htjeti ostati u Benkovcu ovaj se cilj našao na vrhu ljestvice integriranosti ciljeva (vidi sliku 2. u Dodatku 1.). Kao takav ostvarivat će se uglavnom postizanjem ostalih ciljeva koji će Benkovac i Lišane učiniti privlačnijim stručnjacima.


Jedan od ciljeva koji svojim ostvarenjem neposredno doprinosi ostanku i povratku stručnjaka svakako je primjereno stipendiranje. Pokazuje se da se veliki broj stipendija koje Grad Benkovac daje svojim srednjoškolcima i studentima koristi za stjecanje struka i vještina s kojim se stipendirani ne mogu zaposliti u Benkovcu. Uz to, stipendije uglavnom nisu uvjetovane povratkom ili povratom ako se korisnik ne vrati. Što se pak tiče Lišana, općina za sada ne stipendir nikog. Ovaj cilj je zajednički. Grad i općina će ga, međutim, ostvarivati odvojeno, svatko na svom području. Slijede poslovi:

prilagoditi postojeće stipendiranje srednjoškolaca i studenata potrebama benkovačkog gospodarstva i društvenih djelatnosti

početi stipendirati srednjoškolce i studenata prema potrebama gospodarstva i društvenih djelatnosti Lišana Ostrovičkih

Razvojni cilj 8: Poboljšana briga o mladima Nedostatak objekta u kojem bi se okupljali mladi Benkovca opažen je u analizi stanja društvenih djelatnosti i potvrđen na radionicama i sastancima. Opasnost od gubitka tradicionalnih vrijednosti, nedostatak sadržaja koji bi privukli mlade, rastuća iskušenja droge i sl, dijelom bi se predusreli izgradnjom i smislenim djelovanjem doma mladih. Cilj je istaknut u Benkovcu pa će o njegovom ostvarenju brinuti gradska uprava. Prostornim planom uređenja općine i posebnim projektom u Lišanima je već predviđena izgradnja objekta pod čijim bi se krovom našli općinska uprava, višenamjenska dvorana sa svlačionicama, sadržaji za mlade, knjižnica, a uz njega i sportski tereni. Višenamjenski objekt ovakve vrste prikladan je i racionalan u malom mjestu kao što je Lišane. Cilj je uobličen u Lišanima i ostvarivat će ga općinska uprava. Slijede poslovi:

osnovati kulturnu ustanovu – dom mladih u Benkovcu pokrenuti izgradnju višenamjenskog objekta s prostorijama za općinsku upravu,

športskom dvoranom, športskim terenima, svlačionicama i ostalim sadržajima u Lišanima

Razvojni cilj 9: Poboljšana briga o starima i nemoćnima Nedostatak objekta u kojem bi se privremeno ili trajno smještale starije i/ili nemoćne osobe istaknut je gotovo u svim raspravama i razgovorima. Potreba za tako nečim osjeća se i u Benkovcu i u Lišanima tako da je cilj zajednički. Grad i općina će ga, međutim, ostvariti odvojeno, svatko na svom području.


Uz ovaj, u Benkovcu je istaknut i cilj „poboljšanje koordinacije društvenih djelatnosti“. Benkovačke ustanove društvenih djelatnosti očito su aktivne u dovoljnoj mjeri da trebaju biti i aktivno koordinirane što će se ostvariti poboljšanjem komunikacije i usklađivanjem pojedinih planova djelovanja. CIlje se, međutim, tiče samo Grada Benkovca; društvene djelatnosti u Lišanima zbog malog broja stanovnika i jednostavnijeg ustroja za sada nemaju koordinacijskih problema. Slijede poslovi:

izgraditi dom i terapijski stacionar za starije i nemoćne

3.2. Provoditelji Program ukupnog razvitka neposredno će provoditi gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih. Poduzetnici koji budu ulagali u ostvarenje ciljeva kao što su „Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva“ ili „Pokrenut razvitak turizma“, te nevladine udruge koje se mogu uključiti u poboljšavanje brige o mladima ili pak u zbrinjavanje starijih i nemoćnih, također će provoditi PUR ali će njihov motiv biti posredan. Slijedit će, prvenstveno, svoje interese odnosno programe. Iz ovoga slijedi da će gradska i upćinska uprava uz konkretne poslove i zadatke koji slijede iz ovdje određenih razvojnih ciljeva uvijek imati i jedan trajni posao: utjecati na poduzetnike i nevladine organizacije pa i na sve građane da, slijedeći svoje interese, djeluju i u onom društvenom. Institucionalna analiza iz 1. poglavlja pokazala je da je gradska uprava Benkovca dorasla početnim razvojnim poslovima u koje se treba upustiti kako bi se zadanih devet ciljeva počelo ostvarivati. Unutar gradske uprave te poslove će obavljati gradonačelnik i njegov zamjenik i djelatnici Jedinstvenog odjela. Neke od poslova preuzet će i pojedini članovi Gradskog poglavarstva, u skladu sa svojim „resorima“. Kako će približavanje Europskoj uniji, prije svega njenim fondovima, postavljati pred provoditelje Programa sve složenije poslove, djelatnici Jedinstvenog odjela će stalno proširivati svoje znanje o postupcima prijavljivanja na natječaje, o vođenju složenijih gradskih projekata, o javno-privatnom partnerstvu i sl. Institucionalna analiza iz 2. poglavlja pokazala je, međutim, da se općinska uprava Lišana Ostrovičkih još ne može upustiti u sve poslove koji slijede iz postavljenih ciljeva. Briga o razvoju za sada pada na leđa načelnika i nekolicine članova poglavarstva tako da administrativne razvojne poslove jedva ima tko obavljati. Osposobljavanje za vođenje općinskih razvojnih projekata jedan od prvih provedbenih poslova koji stoje pred lišanskom općinskom upravom.


3.3. Provedbeni poslovi Rasprava o ciljevima i svemu što treba učiniti da se oni počnu ostvarivati za sada je dovela do 31 provedbenog posla u koje se trebaju upustiti gradska i općinska uprava. Taj broj će se naravno mijenjati jer će obavljeni poslovi otvarati nove potrebe i potjerati provoditelje da se prihvate novih poslova. Zajedničkih prioriteta pri tom nema puno; svega 6. Stoga nema ni puno zajedničkih poslova: gradska i općinska uprava zajednički će se upustiti samo u katastarsku izmjeru svojih područja i u izgradnju magistralnog vodovoda (rasprava o podjeli provedbenih poslova u cjelosti je prikazana u Dodatku 1.) Provedbeni poslovi određeni su tako da se što jasnije vidi o čemu se radi, koji od ciljeva se time ostvaruje, koliko to košta, koliko novaca će trebato do kraja 2006. godine, odakle novci, te tko što treba činiti: 3.3.1.

Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok

Vrijednost posla (HRK)

Sredstva potrebna u 2006. (HRK)

Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana

Srediti katastar i zemljišne knjige u Benkovcu i Lišanima Ostrovičkim

Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca - Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove Općinska uprava Lišana Ostrovičkih - načelnik općine i član poglavarstva zadužen za imovinsko-pravna pitanja

I 2010. 141.500.000 (izmjera područja grada Benkovca: 129 000 000 izmjera područja Lišana Ostrovičkih: 12 500 000)

200.000,00 (proračun grada Benkovca)

Cilj „Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih“ ostvarit će se u suradanji gradske i općinske uprave. U Benkovcu će o tome brinuti Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove a Općinsko poglavarstvo Lišana Ostrovičkih će odrediti člana za imovinsko-pravna pitanja i zadužiti ga da brine o katastarskoj izmjeri. Provoditelji će uspostaviti najbolju moguću suradnju s Područnim uredom za katastar Zadar – Ispostava Benkovac, Sektorom za katastarski sustav Državne geodetske uprave u Zagrebu (DGU) i s Općinskim sudom u Benkovcu. Sređivanje katastra i zemljišnih knjiga na ukupnom području Benkovca i Lišana Ostrovičkih dugotrajan je posao koji će teško biti priveden kraju u razdoblju predviđenom Programom ukupnog razvitka, tojest do kraja 2010 godine. Najhitnije izmjere bit će, međutim, obavljene do kraja 2008 što omogućuje da se do kraja 2010 izmjere sve katastarske općine u kojima su nesređeni katastar i zastarjele zemljišne knjige postale najvećom preprekom daljnjem razvoju. Preostale k.o. neće biti prve na dnevnom redu i moći će se sređivati i nakon 2010.


Do sada učinjeno ocijenjeno stanje u katastarskim općinama na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih preliminarno određeno 6 benkovačkih i jedna lišanska katastarska općina u kojima je

nova izmjera odnosno tehnička reambulacija najhitnija obavljen uvodni razgovor u Državnoj geodetskoj upravi i dogovoreni daljnji koraci

Predstojeći poslovi i rokovi

dogovoriti suradnju s Područnim uredom za katastar Zadar – Ispostava Benkovac odmah po usvajanju PUR

dogovoriti suradnju s Općinskim sudom u Benkovcu odmah po usvajanju PUR početi istraživati vanjske izvore financiranja odmah po usvajanju PUR krajem listopada 2006. preispitati priotitete i konačno odrediti katastarske općine u

kojima je izmjera najhitnija detaljno razraditi pismo namjere o suradnji u sređivanju katastra i uputiti ga Državnoj

geodetskoj upravi u Zagreb krajem listopada 2006. lobirati u DGU i u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka kako bi se zadržao

ili poboljšao postojeći omjer financiranja izmjere (40% DGU, 60% jedinica lokalne samouprave)

tijekom 2007. godine obaviti pripremne radnje i potpisati Sporazum o izmjeri s Državnom geodetskom upravom

početkom 2008. godine raspisati natječaj, odabrati mjerničke tvrtke i početi s izmjerom obaviti katastarsku izmjeru i uskladiti novi katastar sa zemljišnim knjigama u

prioritetnim katastarskim općinama krajem 2008. godine Potrebna sredstva Troškovi katastarske izmjere kreću se od 2200 do 2700 kn/ha, ovisno o konfiguraciji terena. Procijenjuje se da će se na području Ravnih kotara i Bukovice trošak kretati oko 2500 kn/ha. S obzirom na površinu koju treba izmjeriti, troškovi su: -izmjera područja grada Benkovca: 51600 ha X 2500 kn = 129 000 000 kn -izmjera područja Lišana Ostrovičkih: 5000 ha X 2500 kn = 12 500 000 kn Proračunom grada Benkovca za 2006. godinu za sređivanje katastra predviđeno je 200.000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori Sredstva državnog proračuna kojima upravlja DGU. Do 2006 godine DGU je sudjelovala s 40% potrebnih sredstava. U 2007. godini najavljeno je smanjenje udjela pa su gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana upućeni na lobiranje kako bi udio ostao barem jednak dosadašnjem.


3.3.2.



Sredstva potrebna u 2006 (HRK)


Provesti komasaciju poljoprivrednog zemljišta u Lišanima

Općinska uprava Lišana Ostrovičkih - načelnik općine i član poglavarstva zadužen za imovinsko-pravna pitanja

I 2010 odredit će se tijekom 2008. godine

10.000

Cilj „Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih“ dijelom će se ostvariti komasacijom poljoprivrednog zemljišta u Lišanima. Provoditelj je stoga samo Općinska uprava Lišana Ostrovičkih. Koordinator posla bit će načelnik općine, a Općinsko poglavarstvo će svog člana za imovinsko-pravna pitanja zadužiti da brine i o komasaciji. On će surađivati s Područnim uredom za katastar Zadar – Ispostava Benkovac, Sektorom za katastarski sustav Državne geodetske uprave u Zagrebu i s Općinskim sudom u Benkovcu. Komasaciju treba provoditi istovremeno s katastarskom izmjerom kako bi se okrupnjene čestice odmah unijele u obnovljeni katastar. Komasacija cijelog lišanskog područja potrajat će koliko i nova katastarska izmjera, a ovisit će i o očekivanim ali ne i izvjesnim izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji koji za sada ne predviđa prisilu. Posao će tako teško biti obavljen do 2010. godine ali će komasacija koju će općina potaći, a Lišanci prihvatiti, biti obavljena do kraja 2008. godine. Do sada učinjeno

obavljen uvodni razgovor u Državnoj geodetskoj upravi i dogovoreni daljnji koraci načelno dogovorena suradnja s nizozemskim stručnjakom


u studenom 2006. načelnik općine i nekoliko članova Poglarstva posjetit će Odjel za poljoprivredu Varaždinske županije koji u nekim katastarskim općinama svog područja provodi komasaciju.

u studenom 2006. utvrditi suradnju s nizozemskim stručnjakom u prosincu 2006. načelnik općine i član Poglavarstva za imovinsko-pravne poslove

objavit će poziv na komasaciju, okupiti Lišance, vlasnike poljoprivrednog zemljišta i početi određivati skup vlasnika voljnih da razmjenom i pripajanjem okrupne svoje čestice

skup vlasnika konačno će se oblikovati najkasnije početkom 2008. godine kad treba početi katastarska izmjera.

Potrebna sredstva Sredstva potrebna za komasaciju cijelog lišanskog područja ne mogu se pobliže odrediti zbog još uvijek nedovoljno jasnih postupaka i još nepoznatog broja vlasnika koji će biti voljni zamijenjivati i okrupnjavati čestice. Uz to, dio posla bit će obavljen samom katastarskom izmjerom. Troškovi okupljanja Lišanaca, putovanja u Varaždin i troškovi suradnje s navedenim institucijama u 2006. godini neće premašiti 10.000 kn. U proračunu Općine Lišane Ostrovičke za 2006. godinu nisu predviđena sredstva za komasaciju.


Izgledni vanjski izvori Sredstva državnog proračuna kojima upravlja DGU 3.3.3.





Područje Trolokvi pripojiti općini Lišane Ostrovičke

Općinska uprava Lišana Ostrovičkih - načelnik općine, član poglavarstva zadužen za imovinsko-pravna pitanja

I 2007. 50.000,00 20.000,00

Cilj „Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih“ u Lišanima će se dobrim dijelom ostvariti pripajanjem Trolokvi području općine. Riječ je o posebnom lišanskom poslu koji će obaviti načelnik općine i član poglavarstva zadužen za imovinsko-pravna pitanja uz pomoć svih članova Poglavarstva. Angažirat će se i vanjski suradnik. Do sada učinjeno

obavljeni prvi razgovori s gradonačelnikom Skradina i postignuta načelna suglasnost Predstojeći poslovi i rokovi

u listopadu 2006. godine nastaviti razgovore s upravom grada Skradina i pokušati postići sporazumno riješenje. Ukoliko do toga ne dođe, načelnik općine će se početkom 2007. obratiti Ministarstvu pravosuđa RH sa zahtjevom da pokrene postupak izmjene općinske granice.

u studenom 2006. posjetiti Ured za upravljanje državnom imovinom Vlade RH u Zagrebu i razmotriti mogućnosti raspolaganja poljoprivredni zemljištem u Trolokvama bez izmjene granice

prikupiti podatke i do kraja 2006. godine izraditi elaborat potreban za potkrijepljivanje zahtjeva za pripajanje Trolokvi općini Lišane Ostrovičke.

Potrebna sredstva Putni troškovi provoditelja i prikupljanje podataka i izrada elaborata doseći će 50.000 kn. U 2006. godini troškovi neće premašiti 20.000 kn. kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovoj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori Tijekom ovog posla ne treba računati na vanjske izvore.


3.3.4.





Pokrenuti posredovanje u prodaji i iznajmljivanju poljoprivrednog zemljišta

Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti, Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove

II 2007. 20.000,00 20.000,00

Cilj „Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih“ dijelom će se ostvariti i posredovanjem u prodaji i iznajmljivanju poljoprivrednog zemljišta na području Benkovca. Posredovanjem će se aktivirati vlasnici neobrađivanog poljoprivrednog zemljišta koji nisu u stanju obrađivati svoje posjede ili su se posve okrenuli drugim djelatnostima i ne poduzimaju ništa da posjed prodaju ili barem iznajme zainteresiranim poljoprivrednicima. Kako je riječ o posebnom benkovačkom poslu, posredovanjem između potencijalno zainteresiranih kupaca i najmitelja s jedne i prodavatelja i najmodavaca s druge strane bavit će se Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti i Odsjek za prostorno uređenje i tambeno-komunalne poslove. Dva odsjeka surađivat će s Područnim uredom za katastar Zadar – Ispostava Benkovac, Općinskim sudom u Benkovcu. Angažirat će se vanjski suradnik radi izrade početnih procjena. Posredovanje treba povezati i obavljati zajedno s poticanjem okrupnjavanja zemljišnih čestica (provedbeni posao 3.3.5) katastarskom izmjerom (provedbeni posao 3.3.1.). Gradska uprava se do sada nije bavila posredovanjem ovakve vrste. Predstojeći poslovi i rokovi

krajem listopada 2006. kontaktirati Fond za regionalni razvoj RH i ispitati mogućnosti sufinanciranja

u studenom 2006. vrednovati postojeći projekt povoljne prodaje sadnica maslina, voća i vinove loze obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i ocijeniti njegov doprinos osuvremenjivanju poljoprivredne proizvodnje u benkovačkom kraju

krajem studenog 2006. popisati vlasnike poljoprivrednog zemljišta i uputiti poziv na sastanak na kojem bi se ponudilo posredovanje u prodaji i/ili iznajmljivanju. Na sastanku izdvojiti skup vlasnika koji su voljni iznajmiti/prodati i dogovoriti okvirne cijene najma/prodaje.

početkom 2007. oglasiti raspoloživo zemljište, razgovarati sa zainteresiranima i posredovati u najmu i/ili prodaji.

Ostvariti prva posredovanja u prvoj polovici 2007. godine. Potrebna sredstva Honorar vanjskom suradniku i troškovi putovanja doseći će 20.000 kn u 2006. Proračun Grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori Fond za regionalni razvoj RH


3.3.5.





Potaći okrupnjivanje zemljišnih čestica

Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i komunalne djelatnosti, Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove

II 2007. odredit će se po usvajanju proračuna za 2007. godinu

20.000

Cilj „Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih“ dijelom će se ostvariti i okrupnjivanjam zemljišnih čestica. Okrupnjavanjem čestica pospješit će se suvremena poljoprivredna tržišna proizvodnja a time i promet poljoprivrednim zemljištem. Posao će obaviti Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti i Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove u suradnji s Područnim uredom za katastar Zadar – Ispostava Benkovac i Općinskim sudom u Benkovcu. Angažirat će se i vanjski suradnik radi izrade početnih procjena. Poticanje okrupnjavanja zemljišnih čestica treba povezati i obavljati zajedno s posredovanjem u prodaji i iznajmljivanju neobrađivanog poljoprivrednog zemljišta (provedbeni posao 3.3.4) i s katastarskom izmjerom (provedbeni posao 3.3.1.). Gradska uprava se do sada nije bavila poticanjem okrupnjavanja. Predstojeći poslovi i rokovi

krajem listopada 2006. ustanoviti broj kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta od oslobođenja Benkovca na ovamo.

krajem listopada 2006. odrediti transakcijske troškove koje bi grad Benkovac mogao nadoknaditi kupcima koji kupuju susjedne čestice radi okrupnjavanja

krajem listopada 2006. kontaktirati Fond za regionalni razvoj RH i ispitati mogućnosti sufinanciranja

početkom studenog 2006. procijeniti učinke na gradski proračun i uvrstiti stavku u prijedlog programskog proračuna za 2007. godinu kao poseban program koji će obuhvatiti provedbene poslove 3.3.1., 3.3.4. i 3.3.5.

početkom 2007. godine oglasiti naknade kupcima koji kupovinom okrupnjuju posjed. Potrebna sredstva: Honorar vanjskom suradniku i troškovi putovanja doseći će 20.000 kn u 2006. Proračun Grada Benkovca za 2006. godinu predvidio je za ovu namjenu 120.000 kn. Izgledni vanjski izvori Fond za regionalni razvoj RH


3.3.6.


Vrijednost posla (000 HRK)

Sredstva potrebna u 2006 (000 HRK)

Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva

Pokrenuti poslovno-industrijske zone na području grada Benkovca

Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca

I 2010. 103.000.000 (zone Šopot i Veljane)

3.420.000

Cilj „Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva“ počet će se ostvarivati otvaranjem i dobrim vođenjem poslovno-industrijskih zona u koje će se privlačiti ulagači koji će otvarati radna mjesta i trebati kooperante. Na taj način osigurat će se zapošljavanje i potaći otvaranje benkovačkih malih i srednjih poduzeća. Na poslu pokretanja poslovnih zona naći će se cijeli Jedinstveni upravni odjel gradske uprave Benkovca a zaposlit će se i jedan djelatnik kojem će to biti osnovni posao. Izgradnja, a zatim popunjavanje zone ulagačima dugotrajan je posao koji će teško biti priveden kraju u razdoblju predviđenom Programom ukupnog razvitka (postojeće zone u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji uhodavane su 5 i više godina). Početni poslovi koji obuhvaćaju izgradnju infrastrukture i naseljavanje 2 do 3 ulagača bit će gotovi do kraja 2008. godine. Do sada učinjeno

lokalitet Šopot veličine 62,79 ha određen za smještaj poslovno-industrijske zone i uvršten u Prostorni plan uređenja grada Benkovca i u Detaljni plan uređenja Poslovno-industrijske zone Šopot

lokalitet Veljane veličine 39,83 ha određen za smještaj poslovno-industrijske zone i uvršten u Prostorni plan uređenja grada Benkovca i u Detaljni plan uređenja Poslovno-industrijske zone Veljane

započeta izrada Detaljnog plana uređenja Poslovno-industrijske zone Raštević razrađeni poticaji ulagačima (oslobođenje plaćanja komunalne naknade od jedne do 5

godina ovisno o broju zaposlenih, povoljni komunalni doprinos s obročnim plaćanjem, povoljna cijena zemljišta)

dne 20.2.2006. objavljen Javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju građevinskog zemljišta u Poslovno industrijskim zonama Šopot i Veljane

uspješno obavljeni početni razgovori s proizvođačem konzervi inčuna Ostrea d.o.o. koji trenutno posluje u krugu Regionalne veletržnice d.d. u Benkovcu

izrađena feasibility studija izgradnje zone Šopot Predstojeći poslovi i rokovi

u listopadu 2006. uspostaviti kontakte s odgovornim osobama u Fondu za razvitak i zapošljavanje RH

krajem listopada 2006. godine procijeniti proračunske izdatke za pokretanje zona i uvrstiti ih u programski proračun za 2007. godinu kao poseban program

krajem 2006. godine dovršiti i usvojiti detaljni prostorni plan poslovno-industrijske zone na lokalitetu Raštević


krajem 2006. godine pripremiti postupke dobivanja potrebnih dozvola (surađivati s odgovarajućim županijskim institucijama), stupiti u kontakt s prvim potencijalnim ulagačima.

polovinom 2007. godine, nakon stečenih početnih iskustava ponovno razraditi poticaje ulagačima i odlučiti o oblicima partnerstva ulagača, korisnika zone i Grada Benkovca.

promicati zone, uspostavljati kontakte s potencijalnim ulagačima i stalno ocijenjivati učinkovitost najavljenih poticaja

Potrebna sredstva Prosječni troškovi opremanja poslovno-idustrijske zone potrebnom infrastrukturom (pristupne ceste, vodovod, odvodnja i kanalizacija, električna energija i telefonske veze) iznose 1 000 000 kn/ha. Opremanje zone Šopot bi, dakle, okvirno koštalo 63 000 000 kn, a zone Veljane 40 000 000 kn. Proračun Grada Benkovca za 2006. godinu predviđa slijedeće iznose:

-zona Šopot 1 700 000 kn -zona Veljane 1 670 000 kn -zona Raštević 50 000 kn Ukupno 3 420 000 kn

Ova sredstva namijenjena su izradi prostornih planova i početnih studija i bit će potrošena do kraja 2006. godine. Izgledni vanjski izvori Dio izgradnje infrastrukture u zonama Šopot i Veljane mogao bi se financirati sredstvima Programa za kreditiranje Fonda za razvitak i zapošljavanje Republike Hrvatske. Sredstva su namijenjena razvojnim programima i projektima koji su

- izvozno usmjereni - temeljeni na tržišnoj konkurentnosti - u funkciji povećavanja zapošljavanja i stvaranja novih proizvoda i ulaganja i povećanja

vrijednosti imovine, - pretežno su orijentirani na domaće resurse - u funkciji razvitka poduzetništva i gospodarstva, tehnološkog i znanstvenog razvitka i

razvitka određene sredine/regije. Korisnici sredstava mogu biti: poduzetnici (trgovačka društva, obrti, zadruge i dr.), jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, poduzetnički razvojni centri, inkubatori, tehnološki parkovi, agencije za razvitak, te ministarstva i/ili državne institucije.


3.3.7.





Pokrenuti poslovno-industrijsku zonu Trolokve u Lišanima Ostrovičkim

Općinska uprava Lišana Ostrovičkih

II 2010. odredit će se po izradi DPU

50 000

Kao i u Benkovcu cilj „Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva“ u Lišanima će se početi ostvarivati otvaranjem i dobrim vođenjem poslovno-industrijskih zona. Na taj način osigurat će se zapošljavanje i potaći otvaranje malih i srednjih poduzeća. Na ovom provedbenom poslu naći će se cijela općinska uprava Lišana Ostrovičkih, s načelnikom kao kordinatorom, a Općinsko poglavarstvo će odrediti jednog člana za gospodarstvo i zadužiti ga da obavi početne poslove. Do sada učinjeno

projekt magistralnog vodovoda proširen tako da obuhvati lokalitet Trolokve. obveza izrade DPU za poslovno-proizvodne zone uvrštena u Prostorni plan uređenja

općine Predstojeći poslovi i rokovi

krajem 2006. godine izraditi DPU poslovne zone na lokalitetu Trolokve početkom 2007. godine razraditi poticajne mjere kojima će se privući ulagači

Potrebna sredstva Prosječni troškovi opremanja poslovno-idustrijske zone potrebnom infrastrukturom (pristupne ceste, vodovod, odvodnja i kanalizacija, električna energija i telefonske veze) iznose 1 000 000 kn/ha. Površina zone Trolokve bit će određena tijekom izrade DPU. Kako zone nije racionalno opremati ako su manje od 20 ha, procijenjuje se da će uređenje zone Trolokve koštati najmanje 20 000 000 kn. Do kraja 2006. godine trebat će osigurati do 50 000 kn koje će se potrošiti za izradu DPU i razradu poticajnih mjera. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovu namjenu. Izgledni vanjski izvori: Dio izgradnje infrastrukture u zonama Šopot i Veljane mogao bi se financirati sredstvima Programa za kreditiranje Fonda za razvitak i zapošljavanje Republike Hrvatske. Sredstva su namijenjena razvojnim programima i projektima koji su

- izvozno usmjereni - temeljeni na tržišnoj konkurentnosti - u funkciji povećavanja zapošljavanja i stvaranja novih proizvoda i ulaganja i povećanja

vrijednosti imovine, - pretežno su orijentirani na domaće resurse - u funkciji razvitka poduzetništva i gospodarstva, tehnološkog i znanstvenog razvitka i

razvitka određene sredine/regije.


Korisnici sredstava mogu biti: poduzetnici (trgovačka društva, obrti, zadruge i dr.), jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, poduzetnički razvojni centri, inkubatori, tehnološki parkovi, agencije za razvitak, te ministarstva i/ili državne institucije. 3.3.8.





Omogućiti više faze prerade kamena u kamenarskim zonama

Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti, Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove

III 2010. 120.000,00

Cilj „Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva“ neće se početi ostvarivati samo privlačenjem ulagača iz djelatnosti kojih u Benkovcu i Lišanima danas nema nego i unapređenjem postojećih, tradicionalnih djelatnosti. Uz poljoprivredu, u Benkovcu je to je prije svega kamenarstvo koje treba prerasti puko vađenje i prodaju kamena i osvojiti i više faze prerade. Riječ je o isključivo benkovačkom razvojnom problemu pa će takvo razvojno usmjerenje potaći Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti i Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove. Ovi odsjeci uspostavit će suradnju s poduzećem „Kamen Benkovac“ kako bi sve vrijeme imali puni uvid u poduzetničke interese kamenara. Do sada učinjeno:

U Benkovačkom selu, na postojećoj lokaciji poduzeća „Kamen Benkovac“ uvedena je struja i voda (ne i kanalizacija)

u tijeku je izrada Detaljnog plana uređenja proizvodne zone u Benkovačkom selu u suradnji s poduzećem „Kamen Benkovac“


krajem 2006 odrediti kriterije izrade Detaljnog plana uređenja proizvodne zone u Benkovačkom selu u skladu s projektom 10: „Benkovački kamen/kamenolomi“ iz Plana razvoja turizma destinacije Benkovac

podržati „Kamen Benkovac“ i ostale kamenare u postupcima dobivanja građevinskih dozvola

aktivnosti povezati s provedbenim poslovima 3.3.6. Otvaranje poslovnih zona i 3.3.9. Otvaranje info centra

Potrebna sredstva: Proračun Grada Benkovca za 2006. godini predviđa za ove namjenu 120 000 kn.


3.3.9.





Otvoriti info-centar u sklopu gradske uprave Benkovca

Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti, Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove, Ekonomski institut, Zagreb

II 2007. 20.000,00 20.000,00

Cilj „Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva“ dijelom će se ostvariti i otvaranjem razvojnog informacijskog centra u kojem će se benkovački i ostali domaći i strani poduzetnici moći obavijestiti o postupcima dobivanja dozvola, gradskim planovima i programima, uvjetima ulaganja u poslovno-industrijskim zonama, marketinškim zadrugama itd. Info centar neće biti samo mjesto u koje se navraća po informacije nego i vrlo aktivni dio gradske uprave koji obaviještava poduzetnike i ostale građane Benkovca o njihovim pravima i mogućnostima koje im se pružaju, ali i o obavezama kojima još nisu udovoljili. Na taj način info-centar će djelovati kao svojevrsna benkovačka razvojna agencija. Ovog posla prihvatit će se Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti i Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove. Uspostavit će se uska suradnja s Ekonomskim institutom Zagreb i s Radio Benkovcem. Suradnja će se predložiti i Regionalnoj razvojnoj agenciji Porin koja od 1994. godine djeluje na području Rijeke u okviru USAID-ovog projekta Reforme lokalne samouprave. Do sada učinjeno:

od 2004. godine koristi se pisano uputstvo za legalizaciju stambenih objekata Predstojeći poslovi i rokovi

krajem listopada 2006. godine razraditi koncept „potakni da hoće“ prema kojem će gradska uprava biti na raspolaganju za sve obavijesti ali i pozivati građane da ispune zakonske obaveze i uputiti ih kako da to učine.

krajem listopada 2006. godine odrediti djelatnika gradske uprave, radno vrijeme i prostor u kojem će primati stranke.

početkom studenog 2006. godine uvesti „otvoreni dan“ – termin u kojem će gradonačelnik, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela i pojedini članovi poglavarstva jednom mjesečno biti na raspolaganju građanima i odgovarati na pitanja.

krajem studenog 2006. godine koncipirati i izraditi trajni poziv (u obliku brošure) građanima i poduzetnicima da se obavijeste u gradskoj upravi o svojim neispunjenim obvezama i neostvarenim pravima

osigurati termin i kontakt emisiju u programu Radio Benkovca odmah po početku emitiranja

tijekom listopada 2006. godine stupiti u kontakt s agencijom Porin (www.porin.hr) pratiti natječaja MINGORP-a.


Potrebna sredstva: Putni troškovi i eventualni honorari dizajnera u 2006. godini neće premašiti 20.000 kn. Proračun Grada Benkovca za 2006. godini ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva tijekom ove godine raspisat će do kraja 2006. godine natječaj za sudjelovanje u projektu poticanja poduzetničkih inkubatora. Cilj projekta je doprinijeti osnivanju i razvitku novih poduzeća, te otvaranju novih radnih mjesta, putem olakšavanja početka poslovanja inkubiranim gospodarskim subjektima. Korisnici projekta su poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi, registrirani subjekti u vlasništvu jedinica lokalne/područne samouprave ili u vlasništvu ustanova. Sufinanciranje se vrši na temelju godišnjih programa rada. Financira se do 15 % ulaganja u uređenje i opremanje objekta te do 50 % troškova pružanja usluga poduzetnicima u poduzetničkom inkubatoru (agencija Porin izrasla je iz poduzetničkog inkubatora u kojem je još 1992 pokrenut "one stop shop", za poduzetnike i potencijalne ulagače). 3.3.10.





Otvoriti info-centar u sklopu općinske uprave Lišana Ostrovičkih

Općinska uprava Lišana Ostrovičkih i Ekonomski institut Zagreb

II 2010. 10.000,00 10.000,00

Cilj „Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva“ dijelom će se ostvariti i otvaranjem razvojnog informacijskog centra u kojem će se lišanski ali i ostali domaći i strani poduzetnici moći obavijestiti o postupcima dobivanja dozvola, općinskim planovima i programima, uvjetima ulaganja u poslovno-industrijsku zonu Trolokve, marketinškim zadrugama itd. Info centar neće biti samo mjesto u koje se navraća po informacije nego i aktivni dio općinske uprave koji obaviještava poduzetnike i ostale građane o njihovim pravima i mogućnostima koje im se pružaju, ali i o obavezama kojima još nisu udovoljili. Ovog posla prihvatit će se cijela Općinska uprava Lišana Ostrovičkih. Uspostavit će se uska suradnja s Ekonomskim institutom Zagreb i s Radio Benkovcem. Suradnja će se predložiti i Regionalnoj razvojnoj agenciji Porin koja od 1994. godine djeluje na području Rijeke u okviru USAID-ovog projekta Reforme lokalne samouprave. Predstojeći poslovi i rokovi

krajem listopada 2006. godine razraditi koncept „potakni da hoće“ prema kojem će općinska uprava biti na raspolaganju za sve obavijesti ali i pozivati građane da ispune zakonske obaveze i uputiti ih kako da to učine.

krajem listopada 2006. godine odrediti djelatnika općinske uprave, radno vrijeme i prostor u kojem će primati stranke.


početkom studenog 2006. godine uvesti „otvoreni dan“ – termin u kojem će načelnik, pročelnik i članovi poglavarstva zaduženi za pojedine provedbene poslove jednom mjesečno biti na raspolaganju građanima i odgovarati na pitanja.

krajem studenog 2006. godine koncipirati i izraditi trajni poziv (u obliku brošure) građanima i poduzetnicima da se obavijeste u općinskoj upravi o svojim neispunjenim obvezama i neostvarenim pravima

tijekom listopada 2006. godine stupiti u kontakt s agencijom Porin (www.porin.hr) pratiti natječaja MINGORP-a.

Potrebna sredstva: Putni troškovi i razrada koncepta „potakni da hoće“ neće premašiti 10.000 kn. Proračun općine Lišane Ostrovičke za 2006. godini ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva tijekom ove godine raspisat će do kraja 2006. godine natječaj za sudjelovanje u projektu poticanja poduzetničkih inkubatora. Cilj projekta je doprinijeti osnivanju i razvitku novih poduzeća, te otvaranju novih radnih mjesta, putem olakšavanja početka poslovanja inkubiranim gospodarskim subjektima. Korisnici projekta su poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi, registrirani subjekti u vlasništvu jedinica lokalne/područne samouprave ili u vlasništvu ustanova. Sufinanciranje se vrši na temelju godišnjih programa rada. Financira se do 15 % ulaganja u uređenje i opremanje objekta te do 50 % troškova pružanja usluga poduzetnicima u poduzetničkom inkubatoru (agencija Porin izrasla je iz poduzetničkog inkubatora u kojem je još 1992 pokrenut "one stop shop", za poduzetnike i potencijalne ulagače). 3.3.11.




Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja

Poticati osnivanje i djelovanje marketinških zadruga


II 2007. 20.000,00 20.000

Cilj „Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja“ počet će se ostvarivati okupljanjem benkovačkih poljoprivrednika u zadruge. Grad Benkovac će pri tom poticati marketinške zadruge u skladu s projektom kojeg promiče Zadarska županija. Na području Benkovca ovaj provedbeni posao će obaviti Jedinstveni odjel gradske uprave u suradnji sa vanjskim sursadnikom – savjetnikom za poljoprivredu. Do sada učinjeno:

osiguran prostor u Veletržnici Benkovac u kojem će zadrugari moći skladištiti i sortirati voće


Predstojeći poslovi i rokovi: krajem listopada 2006. godine uspostaviti trajnu suradnju s Upravnim odjelom za

poljoprivredu Zadarske županije i ostalim promicateljima projekta marketinških zadruga

djelatnik koji će u studenom 2006. početi primati stranke u razvojnom info centru prikupit će informacije i o županijskom projektu i mogućnositma financiranja zadruga iz projekata MINGORP i MMTPR

u studenom 2006. kontaktirati Agenciju za razvitak Varaždinske županije, AZRA (www.azra.hr).

redovito pratiti natječaje, kontaktirati odgovorne osobe u nadležnim Ministarstvima Potrebna sredstva: Troškovi uspostavljanja suradnje sa Zadrskom županijom i agencijom AZRA neće premašiti 20.000 kn. Proračun grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori: Pokretanje marketinških zadruga može se prijaviti na sljedeće projekte MINGORP-a i MMTPR-a

1. Projekt Razvitak zadrugarstva, 2. Projekt Poticanja marketinških aktivnosti, 3. Projekt Inovacija i novi proizvod, te 4. Projekt Gospodarsko oživljavanje.

Nositelj prva tri projekta je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a projekti su sastavni dio programa poticaja u poduzetništvu. Cilj projekta Razvitak zadrugarstva je potaknuti organiziranje zadrugara radi ostvarivanja osobnih i zajedničkih interesa, potaknuti njihovo uključivanje u gospodarske aktivnosti i poboljšati konkurentnost zadruga. Potpora koja se dodjeljuje pojedinačnim korisnicima može iznositi do 50% opravdanih troškova, a najviše do 80.000,00 kuna. Projektom Poticanje marketinških aktivnosti sufinanciraju se troškovi izrade promidžbenog materijala, zakupa, uređenja i opremanja izložbenog prostora, organizacije promotivnih događanja na sajmu/izložbi, savjetodavne usluge pri istraživanju tržišta i savjetodavne usluge izrade branda, dizajna i ambalaže. Maksimalan iznos pojedinačne potpore iznosi 50.000,00 kuna. Cilj projekta Inovacije i novi proizvod je poticanje razvitka novih proizvoda i novih tehnoloških procesa u cilju povećanja konkurentnosti. Sredstva su namijenjena za izradu studija o opravdanosti razvitka i proizvodnje novih proizvoda, stručno osposobljavanje zaposlenih, kupnju prava za primjenu inovacije (licenca), usluge korištenja znanstvenih institucija u razvitku novog proizvoda/procesa, te za ispitivanje proizvoda, dizajna, izrade/nabava naprava i marketinške aktivnosti. Maksimalan iznos potpore je 80.000,00 kuna. Potrebno je naglasiti da je preduvjet za prijavu na ovaj projekt već pokrenuta zadruga, no na ovaj bi se način mogao osigurati daljnje uspješno poslovanje zadruge i opstanak na tržištu. Ukupan iznos financijskih sredstava koji bi se mogao ostvariti prijavom na ove projekte iznosi 210.000,00 kuna.


Nositelj projekta Gospodarsko oživljavanje je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Projekt se financira na temelju ugovora sklopljenog između Vlade RH i Svjetske banke. U okviru ovog projekta može se prijaviti za program Potpora novoosnovanim zadrugama. Novim zadrugama se smatraju one koje su registrirane manje od 24 mjeseca na područjima od posebne državne skrbi. Prihvatljivi programi su izgradnja ili rekonstrukcija poslovnih prostora; nove proizvodne aktivnosti u području poljoprivrede, stočarstva i uzgoju kultura (nepokrivena tržišta kao što su ona za ekološki proizvedenu hranu, seoski turizam i ostalo); partnerstvo i tržišno povezivanje većeg broja zadruga; agro-prerada; obnova, popravak ili oprema malih i srednje velikih objekata koji su prije rata bili uspješni ako su legalno i transparentno preneseni na novu zadrugu. Vrijednost projekta koji se podupire je između 50.000 i 150.000 EUR. Doprinos korisnika mora biti 5% u gotovini + 10% u gotovini ili u naturi (za projekte u iznosu 50.000 EUR), odnosno 10% u gotovini + 10% u naturi za projekte u iznosu 150.000 EUR ili više. 3.3.12.




Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja

Poticati osnivanje i djelovanje marketinških zadruga

Općinska uprava Lišana Ostrovičkih na području Lišana

III 2007. 20.000,00 20.000

Cilj „Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja“ počet će se ostvarivati okupljanjem lišanskih poljoprivrednika u zadruge. Općina Lišane Ostrovičke će pri tom poticati marketinške zadruge u skladu s projektom kojeg promiče Zadarska županija. Na području Lišana ovaj provedbeni posao obavit će Općinska uprava, a poglavarastvo će odrediti člana za razvitak poljoprivrede i zadužiti ga da potiče marketinške zadruge. Do sada učinjeno:

podržana transformacija PZ „Lišane“ u marketinšku zadrugu podržano osnivanje nove PZ branitelja „Ravni kotari“

Predstojeći poslovi i rokovi:

krajem listopada 2006. godine uspostaviti trajnu suradnju s Upravnim odjelom za poljoprivredu Zadarske županije i ostalim promicateljima projekta marketinških zadruga

krajem listopada 2006. odrediti i uspostaviti suradnju s PZ Lišane i PZ branitelja „Ravni Kotari“

djelatnik koji će u studenom 2006. početi primati stranke u razvojnom info centru s projektom prikupit će informacije i o županijskom projektu i mogućnositma financiranja zadruga iz projekata MINGORP i MMTPR

krajem listopada 2006. kontaktirati Agenciju za razvitak Varaždinske županije, AZRA (www.azra.hr).

redovito pratiti natječaje, kontaktirati odgovorne osobe u nadležnim Ministarstvima


Potrebna sredstva: Troškovi uspostavljanja suradnje sa Zadarskom županijom i agencijom AZRA neće premašiti 20.000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori: Pokretanje marketinških zadruga može se prijaviti na sljedeće projekte MINGORP-a i MMTPR-a

5. Projekt Razvitak zadrugarstva, 6. Projekt Poticanja marketinških aktivnosti, 7. Projekt Inovacija i novi proizvod, te 8. Projekt Gospodarsko oživljavanje.

Nositelj prva tri projekta je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a projekti su sastavni dio programa poticaja u poduzetništvu. Cilj projekta Razvitak zadrugarstva je potaknuti organiziranje zadrugara radi ostvarivanja osobnih i zajedničkih interesa, potaknuti njihovo uključivanje u gospodarske aktivnosti i poboljšati konkurentnost zadruga. Potpora koja se dodjeljuje pojedinačnim korisnicima može iznositi do 50% opravdanih troškova, a najviše do 80.000,00 kuna. Projektom Poticanje marketinških aktivnosti sufinanciraju se troškovi izrade promidžbenog materijala, zakupa, uređenja i opremanja izložbenog prostora, organizacije promotivnih događanja na sajmu/izložbi, savjetodavne usluge pri istraživanju tržišta i savjetodavne usluge izrade branda, dizajna i ambalaže. Maksimalan iznos pojedinačne potpore iznosi 50.000,00 kuna. Cilj projekta Inovacije i novi proizvod je poticanje razvitka novih proizvoda i novih tehnoloških procesa u cilju povećanja konkurentnosti. Sredstva su namijenjena za izradu studija o opravdanosti razvitka i proizvodnje novih proizvoda, stručno osposobljavanje zaposlenih, kupnju prava za primjenu inovacije (licenca), usluge korištenja znanstvenih institucija u razvitku novog proizvoda/procesa, te za ispitivanje proizvoda, dizajna, izrade/nabava naprava i marketinške aktivnosti. Maksimalan iznos potpore je 80.000,00 kuna. Potrebno je naglasiti da je preduvjet za prijavu na ovaj projekt već pokrenuta zadruga, no na ovaj bi se način mogao osigurati daljnje uspješno poslovanje zadruge i opstanak na tržištu. Ukupan iznos financijskih sredstava koji bi se mogao ostvariti prijavom na ove projekte iznosi 210.000,00 kuna. Nositelj projekta Gospodarsko oživljavanje je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Projekt se financira na temelju ugovora sklopljenog između Vlade RH i Svjetske banke. U okviru ovog projekta može se prijaviti za program Potpora novoosnovanim zadrugama. Novim zadrugama se smatraju one koje su registrirane manje od 24 mjeseca na područjima od posebne državne skrbi. Prihvatljivi programi su izgradnja ili rekonstrukcija poslovnih prostora; nove proizvodne aktivnosti u području poljoprivrede, stočarstva i uzgoju kultura (nepokrivena tržišta kao što su ona za ekološki proizvedenu hranu, seoski turizam i ostalo); partnerstvo i tržišno povezivanje većeg broja zadruga; agro-prerada; obnova, popravak ili oprema malih i srednje velikih objekata koji su prije rata bili uspješni ako su legalno i transparentno preneseni na novu zadrugu. Vrijednost projekta koji se podupire je između 50.000 i 150.000 EUR. Doprinos korisnika mora biti 5% u gotovini + 10% u gotovini ili u naturi (za projekte u iznosu 50.000 EUR), odnosno 10% u gotovini + 10% u naturi za projekte u iznosu 150.000 EUR ili više.


3.3.13.




Pokrenut razvitak turizma

Razraditi projekt i potaći izgradnju objekata prema projektu „Tragovima benkovačkih miljokaza“

Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti i Turistička zajednica u suradnji s Lovačkim društvom „Benkovac“

II 2008. 40.000 40.000

Cilj „Pokrenut razvitak turizma“ počet će se ostvarivati postupnom provedbom projekata određenih „Planom razvitka turizma destinacije Benkovac“ iz 2005. godine. Projekte će razraditi Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti i Turistička zajednica Benkovca u suradnji s Lovačkim društvom „Benkovac“ Do sada učinjeno:

izrađen Plan razvoja turizma destinacije Benkovac Predstojeći poslovi:

krajem listopada 2006. godine odrediti poslove Turističke zajednice na provedbi projekta „Tragovima benkovačkih miljokaza“ (slijedom projekta br. 18. „Uspostaviti djelokrug rada Turističke zajednice“ iz Plana razvoja turizma destinacije Benkovac)

krajem listopada 2006. godine odrediti člana poglavarstva za razvitak turizma (slijedom projekta 19. „Uspostaviti djelokrug rada lokalne samouprave“ iz Plana razvoja turizma destinacije Benkovac)

krajem 2006. godine odrediti osnovne benkovačke turističke atrakcije (miljokaze) u prvoj polovini 2007. godine razraditi idejne projekte pojedinih miljokaza

Potrebna sredstva: Određivanje osnovnih benkovačkih turističkih atrakcija – miljokaza neće premašiti 40.000 kn u 2006. Toliko je i predviđeno Proračunom grada Benkovca za 2006. godinu.


3.3.14.




Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja Pokrenut razvitak turizma

Omogućiti i potaći preradu poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednom zemljištu

Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti i Turistička zajednica

III 2007. 10.000 10.000

Ciljevi „Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja“ i „Pokrenut razvitak turizma“ povezani su jer će se benkovački turizam dobrim dijelom zasnivati na ponudi lokalnih spcijaliteta koji će biti razmješteni prema projektu „Tragovima benkovačkih miljokaza“, Ovog provedbenog posla prihvatit će se Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti i Turistička zajednica. Do sada učinjeno

izrađen Plan razvoja turizma destinacije Benkovac Predstojeći poslovi i rokovi

krajem studenog 2006. godine kontaktirati i popisati zainteresirana obiteljska poljoprivredna gospodarstva na području Benkovca

krajem 2006. godine i koncipirati objekte prerade poljoprivrednih proizvoda u skladu s projektom 4: „Dolina Karišnice s izvorom i mlinicama“, projektom 11: „Vinske ceste i poratni sadržaji“ i projektom 12: „Obilazak pitoresknih sela Bukovice i Ravnih kotara“ iz „Plana razvoja turizma destinacije Benkovac“

krajem 2006. okupiti zainteresirana OPG i obavijestiti ih o postupcima dobivanja dozvola za objekte prerade na poljoprivrednom zemljištu

u prvoj polovini 2007. godine razraditi idejne projekte pojedinih miljokaza Potrebna sredstva Do kraja 2006. godine troškovi okupljanja zainteresiranih poljoprivrednih gospodarstava ipripreme potrebnih informacija neće premašiti 10.000 kn. Proračun grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori Sredstva MINGORP i MMTPR (vidi provedbene poslove 3.3.11. i 3.3.12.) i sredstva programa SAPARD


3.3.15.





Razraditi projekt „Asseria Nova“ i potaći izgradnju odgovarajućih objekata

Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti i Turistička zajednica

II 2007. 100.000 100.000

Cilj „Pokrenut razvitak turizma“ počet će se ostvarivati i postepenim uvođenjem poznatog arheološkog nalazišta Asseria u turističku ponudu. Riječ je o potencijalno najznačajnijoj turistističkoj atrakciji na području Benkovca koja je već osmišljena kao „Asseria nova“ i zaslužuje posebnu provedbenu pažnju. Ovim poslom trajno će se morati baviti Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti, te Turistička zajednica Benkovca. Surađivat će se Trebat će s Arheološkim muzejom u Zadru i sa Zavodom za prostorno uređenje Zadarske županije. Do sada učinjeno:

izrađen Plan razvoja turizma destinacije Benkovac izrađena Programska studija arheološkog parka „Asseria nova“


krajem listopada 2006. godine pojačati i ustaliti već postojeću suradnju s Arheološkim muzejom u Zadru i sa Zavodom za prostorno uređenje Zadarske županije

početkom 2007. razraditi Programsku studiju arheološkog parka do provedbenog projekta koji će obuhvatiti i i valorizirati okolne zaseoke

početkom 2007. animirati lokalno stanovništvo za arheološki turizam i razraditi idejne a zatim i provedbene projekte smještaja u zaselku uz arheološko nalazište Asseria

Potrebna sredstva: Izrada provedbenih projekata do kraja 2006. neće premašiti 100.000 kn. Proračun grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao.


3.3.16.





Potaći i podržavati izgradnju golf terena na području Benkovca

Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti, Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove i Turistička zajednica

II 2010 20.000,00 10.000,00

Cilj „Pokrenut razvitak turizma“ počet će se ostvarivati i izgradnjom golf terena na području Benkovca. S obzirom na dugotrajan postupak dobivanja dozvola i potrebno obilato navodnjavanje terena na poslu će se naći niz struka te državna i županijska administracija. U Benkovcu posao će voditi Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti i Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove, te benkovačka Turistička zajednica. Riječ je o golf terenu s 9+18 polja (rupa) i odgovarajućim vježbalištem koji će se graditi u Miranjima donjim uz županijsku prometnicu Ž 6064. Teren će zauzeti oko 1 km2 a uz njega će se izgraditi i klupska kuća površine cca 2.500m2 s otvorenim i zatvorenim bazenom, parkiralištem, objektima za smještaj natjecatelja i posjetitelja, dječjim igralištem i terenima za tenis te gospodarskim objektima za smještaj strojeva i gnojiva i pumpnom stanicom. U najtoplijim danima potrošnja vode dosizat će 1400 m3 dnevno. PREDNOSTI navedene lokacije su: blizina mora i klima koja omogućuje igranje gotovo cijele godine, blizina vode za irigaciju, blizina većeg grada (Zadar), blizina aerodroma, razvojni planovi općine Benkovac. NEDOSTACI su nedostatak kvalitetne zemlje za kvalitetnu travu, blizina kamenoloma, nerazvijen turizam na području Benkovca. Prednosti i nedostaci upućuju na kombinaciju rezidencijalnog i turističkog golf igrališta. U Hrvatskoj ima tek 250 registriranih golfera i mnogo projekata. Regije s najviše projekata su Istra i Zadarska županija. U Zadarskoj županiji se predlažu i već su uvršteni u prostorne planove (evidentirani su i u MMTPR) tereni Šepurine 1, Šepurine2, Tustica, Nin, Jasenovo, Ninsko polje, Sukošan 1, Sukošan 2, Pakoštane 1 i Pakoštane 2. Golf teren u Benkovcu se tako pridružuje spisku na 11. mjestu. Golf turizam se može razvijati ako ima najmanje 3 terena udaljenih jedan od drugog desetak kilometara tako da Benkovački projektnije zakasnio niti je prekobrojan, pogotovo zato što se ne očekuje da će svi navedi projekti biti ostvareni. Golf projekti inače spadaju u isplative projekte; uloženo se vraća za 5 godina. Do sada učinjeno:

obavljeni uvodni razgovori sa zainteresiranim ulagačem. prikuipljeni osnovni tehnički podaci i preliminarno određen smještaj golf terena prikupljene informacije o postupku dobivanja dozvola i načinima suradnje s

odgovarajućim državnim i županijskim tijelima smještaj golf terena uvršten u prijedlog izmjena županijskog prostornog plana


Predstojeći poslovi i rokovi kontaktirati Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije odmah po usvajanju PUR kontaktirati državnog tajnika za turizam u Ministarstvu mora, turizma, prometa i

razvitka i Ured za upravljanje državnom imovinom odmah po usvajanju PUR krajem listopada 2006. godine uvrstiti predloženi smještaj golf terena u Prostorni plan

uređenja Grada Benkovca krajem studenog 2006. godine razraditi idejni projekt u skladu s materijalom izrađenim

u Ministarstvu turizma 1999. godine kojim se služi Stručno povjerenstvo za golf Vlade RH.

krajem studenog 2006. godine osnovati konzorcij u sastavu Grad Benkovac - Zadarska županija i Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (sektor turizam)

u prosincu 2006. stupiti u kontakt s potencijalnim ulagačima u provoj polovini 2007. godine u dogovoru s potencijalnim ulagačem izraditi potrebne

studije uključivo PUO u prvoj polovini 2007. raspisati međunarodni natječaj

Potrebna sredstva Vrijednost ulaganja u golf teren u koje će se uspustiti privatni ulagač iznosi 60 000 do 130 000 EUR po rupi. Kako vodu za navodnjavanje treba reciklirati, vrijednost ulaganja će se kretati između 3 000 000 i 5 000 000 EUR. Gradnja čvrstih objekata stoji oko 600 EUR/m2. Troškovi grada Benkovca svest će se na troškove putovanja, sudjelovanje u prostorno-planskim izmjenama i dopunama i troškove podrške ulagaču i neće premašiti 20.000 kn. U 2006. godini troškovi će doseći 10 000 kn. Proračun grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. 3.3.17.





Potaći i podržavati izgradnju aquaparka na području Benkovca

Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti, Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove i Turistička zajednica

III 2010. 10.000,00 10.000,00

Cilj „Pokrenut razvoj turizma“ dijelom će se ostvariti izgradnjom još jednog velikog i turističkog objekta - aquaparka. Aquapark je namijenjen prolaznim turistima na putu putu za već tradicionalne ljetne destinacije srednje i južne Dalmacije. Kao i u slučaju golf terena riječ je o posebnom provedbenom poslu grada Benkovca. Obavit će ga Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti, Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove i Turistička zajednica.


Do sada učinjeno: obavljeni uvodni razgovori s potencijalnim ulagačem


nastaviti razgovore i postići dogovor s potencijalnim ulagačem odmah po usvajanju PUR

u studenom 2006. izraditi idejni projekt i feasibility analizu krajem 2006. godine izraditi DPU lokaliteta izabranog za aquapark

Potrebna sredstva Kao i u slučaju golf terena u aquapark će ulagati privatni investitor. Troškovi grada Benkovca u 2006. svest će se na troškove putovanja i sudjelovanje u prostorno-planskim izmjenama i dopunama i neće premašiti 10.000 kn. Proračun grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. 3.3.18.





Pokrenuti seoski turizam u Lišanima


III 2007. 30.000,00 30.000,00

Razvojni cilj „Pokrenut razvitak turizma“ u Lišanima će se početi ostvarivati postupnim uvođenjem seoskog turizma. Inicijator će biti općinska uprava Lišana Ostrovičkih s načelnikom kao koordinatorom, a Općinsko poglavarstvo će odrediti člana za razvoj turizma. Do sada učinjeno

obavljeni prvi razgovori s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja bi se mogla uključiti u projekt


odrediti člana Općinskog poglavarstva za turizam pratiti natječaj MINGORP-a i uspostaviti kontakt s odgovornim osobama odmah po

usvajanju PUR. krajem listopada 2006. godine anketirati Lišance, okupiti zainteresirana lišanska

obiteljska poljoprivredna gospodarstva i ocijeniti potrebu za studijskim putovanjem u područja razvijenog seoskog turizma

krajem 2006. godine izraditi idejni projekt i utvrditi poticaje koje može osigurati općina Lišane Ostrovičke

Potrebna sredstva Studijsko putovanje u Istru i izrada idejnog projekta u 2006. godini neće premašiti 30 000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao.


Izgledni vanjski izvori Mogući vanjski izvor financiranja ovog provedbenog posla je Program poticajnih mjera za samozapošljavanje i razvitak malog obiteljskog poduzetništva u turizmu MINGORP-a. Pored ciljeva vezanih uz rast zapošljavanja jedan od ciljeva programa je i izgradnja novih objekata u skladu sa zahtjevima suvremenog tržišta. Provedbom Programa koordinira Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih početnih ulaganja u turizmu. Prilikom izračuna visine državne potpore uzimaju se u obzir opravdani troškova ulaganja (troškovi početnih ulaganja - materijalna ulaganja: zemljišta, zgrade i oprema). Malim poduzetnicima može se dodijeliti državna potpora u iznosu do 15%, a srednjim do 7,5% opravdanih troškova. U provedbi sudjeluju i Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Fond za razvitak i zapošljavanje i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Kako bi se potaknuo razvitak malog poduzetništva u turizmu, predstavničkim tijelima na područjima jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) se preporuča, da donesu odluku o odobravanju djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa, odnosno o obročnoj otplati doprinosa vlasniku građevine, tj. smještajnog objekta koji je financiran sredstvima iz ovog Programa. 3.3.19.





Povijesno-kulturno i turistički valorizirati utvrdu Ostrovica


III 2007. 30.000,00 30.000,00

Cilj „Pokrenut razvitak turizma“ u Lišanima se može početi ostvarivati i restauracijom utvrde Ostrovica i njenom pripremom za turistički posjet. Ovog provedbenog posla prihvatit će se Općinska uprava Lišana Ostrovičkih s načelnikom kao koordinatorom, te član Općinskog poglavarstva za turizam. Kako utvrda Ostrovica može postati jednim od „miljokaza“ (vidi provedbeni posao 3.3.13. „Razraditi projekt i potaći izgradnju objekata prema projektu Tragovima benkovačkih miljokaza), posao treba povezati s aktivnostima Turističke zajednice Benkovca koja će provoditi „Plan razvoja turizma destinacije Benkovac“. Predstojeći poslovi i rokovi

kontaktirati Turističku zajednicu Benkovac odmah po usvajanju PUR kontaktirati Ministarstvo kulture odmah po usvajanju PUR, dogovoriti prve korake i

javiti se na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2007. godinu

krajem 2006. godine izraditi idejni projekt pratiti objave Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike

Hrvatske za 2007. Ministarstva kulture.


Potrebna sredstva Putni troškovi vezani uz kontakte s Ministarstvom kulture i izrada idejnog projekta u 2006. godini neće premašiti 30 000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao Izgledni vanjski izvori: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske svake godine objavljuje Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za sljedeću godinu. U program javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2006. godinu između ostalih su bili uvršteni i programi sustavne zaštite i očuvanja kulturnih dobara koji se predlažu za uvrštenje u Nacionalni program zaštite i očuvanja kulturnih dobara, te programi rekonstrukcije, sanacije, adaptacije, investicijskog održavanja i opremanja objekata kulture. Rok za dostavu prijedloga programa bio je 15. rujan prošle godine. Stoga se za financiranje provedbe ove aktivnosti općina Lišane upućuje na praćenje natječaja za sljedeću 2007. godinu te na stupanje u kontakt s Ministarstvom kulture (http://www.min-kulture.hr/). 3.3.20.


Vrijednost posla (HRK/km)

Sredstva potrebna u 2006 (000 HRK)

Izgrađena osnovna infrastruktura

Izgraditi magistralni vodovod

Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca i Općinska uprava Lišana Ostrovičkih

I 2010. 12 000 000 1.500,00 (Benkovac)

Cilj „Izgrađena osnovna infrastruktura“ najučinkovitije će se početi ostvarivati izgradnjom već projektiranog magistralnog vodovoda koji će proći i Benkovačkim i lišanskim krajem. Posao je zajednički gradu Benkovcu i općini Lišane Ostrovičke i podrazumijeva suradnju gradske i općinske uprave. Do sada učinjeno

izrađen idejni projekt podnešen zahtjev za lokacijskom dozvolom


nastaviti istraživanje izvora financiranja izgradnje vodovoda krajem 2006. godine izraditi detaljnu dokumentaciju krajem 2006. godine izraditi projektnu dokumentaciju za razvod mreže u Lišanima i

Ostrovici Potrebna sredstva Polaganje vodovodne mreže košta prosječno 600 000 kn po kilometru. Kako je riječ o vodovodu dugačkom oko 20 km ukupno ulaganje može doseći 12 000 000 kn. Proračun Grada Benkovca za 2006. godinu 2006 predviđa za vodovod 1 500 000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao.


3.3.21.




Izgrađena osnovna infrastruktura

Provesti melioraciju poljoprivrednih površina u Lišanima Ostrovičkim


III 2010. nije određena 10 000

Cilju „Izgrađena osnovna infrastruktura“ u Lišanima bi se znatno doprinijelo odgovarajućim mmelioracijama. Ovog provedbenog posla prihvatit će se Općinska uprava Lišana Ostrovičkih s načelnikom kao koordinatorom i član Općinskog poglavarstva za poljoprivredu. Riječ je o obimnom i vrlo skupom ulaganju za koje treba potražiti izvore van općine tako da ne treba očekivati brzo ostvarenje Predstojeći poslovi i rokovi

upostaviti kontakt s Odjelom za poljoprivredu Zadarske županije odmah po usvajanju PUR i dogovoriti suradnju

upostaviti kontakt s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH odmah po usvajanju PUR i dogovoriti suradnju

početkom 2007. izraditi idejni projekt Potrebna sredstva S obzirom da još nema ni idejnog projekta ulaganja u melioracije ne mogu se ni približno odrediti. Eventualno određenje ulaganja otežava i neizvjesnost oko pripajanja Trolokvi Lišanima Ostrovičkim. Troškovi vezani uz kontakti sa Zadarskom županijom i Ministarstvom poljoprivrede u 2006. godini neće premašiti 10 000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao 3.3.22.




Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom

Dovršiti osposobljavanje gradske uprave Benkovca za vođenje razvojnih poslova


I 2010. 55.000,00 25.000,00

Cilj „Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom“ jedan je od najvažnijih u Programu ukupnog razvitka, jer o njegovom ostvarenju ovisi većina provedbenih poslova. Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca stoga treba stalno povećavati svoju sposobnost vođenja razvojnih poslova


Do sada učinjeno uspostavljeno stalno praćenje natječaja stečena prva, uspješna iskustva u prijavama na natječaje za sredstva EU


u listopadu 2006. godine zaposliti djelatnika koji će voditi najhitnije provedbene poslove

u listopadu 2006. godine izraditi plan pohađanja seminara i radionica u cilju daljnjeg osposobljavanja djelatnika gradske uprave

u listopadu 2006. godine početi koristiti bazu podataka Poslovna Hrvatska koju vodi Zavod za poslovna istraživanja u Zagrebu (Internet stranica www.zapi.hr)

stalno pratiti natječaje na Internet stranici http://europa.eu.int/comm/europeaid/cgi/frame12.pl.

Potrebna sredstva: Troškovi pohađanja seminara i radionica i bruto osobni dohodak novozaposlenog djelatnika doseći će u 2006. godini 50 000 kn. Pretplata na korištenje baze podataka Poslovna Hrvatska koju vodi Zavoda za poslovna istraživanja iznosi 5 000 kn. Proračun Grada Benkovca za 2006. godinu 2006 predviđa za ovaj provedbeni posao 25 000 kn. Izgledni vanjski izvori: Tijekom 2006. godine u okviru programa CARDS predviđa se raspisivanje natječaja za dva projekta. Prvi je Strukovno obrazovanje i usavršavanje, osuvremenjivanje i izgradnja institucija u RH (Vocational Education and Training Modernisation and Institution Building Republic of Croatia). Sredstva se dodjeljuju za nabavu opreme, potporu informacijskom sustavu upravljanja koji će doprinijeti modernizaciji i institucionalnom razvitku strukovnog obrazovanja i usavršavanja u Hrvatskoj. Drugi je Poboljšanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice (engl. Improving information to the Croatian business community). Svrha projekta je jačanje kapaciteta nositelja razvojne politike poslovnih organizacija kako bi bili sposobni identificirati, analizirati buduće utjecaje ključnih regulativnih područja na poslovanje u RH. Svrha je i ojačati svijest poslovne zajednice o ključnim zakonodavnim pitanjima kao što su: javni natječaji, okoliš, standardi za poljoprivredne i industrijske proizvode, zaštita potrošača, politika konkurencije, državna pomoć i intelektualna prava vlasništva.


3.3.23.





Osposobiti općinsku upravu Lišana Ostrovičkih za vođenje razvojnih poslova


II 2010. 10 000 10 000

Cilj „Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom“ jedan je od najvažnijih i u dijelu Programu ukupnog razvitka koji se odnosi na Lišane Ostrovičke. Općinska uprava Lišana stoga se treba početi osposobljavati za vođenje razvojnih poslova Predstojeći poslovi i rokovi

u listopadu 2006. godine izraditi plan pohađanja seminara i radionica u cilju daljnjeg osposobljavanja djelatnika gradske uprave

krajem listopada 2006. djelatnica općinske uprave koja to još nije učinila položit će državni ispit

u listopadu 2006. godine početi koristiti bazu podataka Poslovna Hrvatska koju vodi Zavod za poslovna istraživanja u Zagrebu (Internet stranica www.zapi.hr)

stalno pratiti natječaje na Internet stranici http://europa.eu.int/comm/europeaid/cgi/frame12.pl.

Potrebna sredstva: Troškovi pohađanja seminara i radionica doseći će u 2006. godini 10 000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao Izgledni vanjski izvori: Tijekom 2006. godine u okviru programa CARDS predviđa se raspisivanje natječaja za dva projekta. Prvi je Strukovno obrazovanje i usavršavanje, osuvremenjivanje i izgradnja institucija u RH (Vocational Education and Training Modernisation and Institution Building Republic of Croatia). Sredstva se dodjeljuju za nabavu opreme, potporu informacijskom sustavu upravljanja koji će doprinijeti modernizaciji i institucionalnom razvitku strukovnog obrazovanja i usavršavanja u Hrvatskoj. Drugi je Poboljšanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice (engl. Improving information to the Croatian business community). Svrha projekta je jačanje kapaciteta nositelja razvojne politike poslovnih organizacija kako bi bili sposobni identificirati, analizirati buduće utjecaje ključnih regulativnih područja na poslovanje u RH. Svrha je i ojačati svijest poslovne zajednice o ključnim zakonodavnim pitanjima kao što su: javni natječaji, okoliš, standardi za poljoprivredne i industrijske proizvode, zaštita potrošača, politika konkurencije, državna pomoć i intelektualna prava vlasništva.


3.3.24.





Prilagoditi programski proračun Benkovca provedbenim poslovima

Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, Ekonomski institut, Zagreb

III 2010. 20.000,00 20.000,00

Jedan od najvažnijhih ciljeva PUR „Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom“ dijelom će se ostvariti i prilagođavanjem postojećeg programskog proračuna grada Benkovca provedbenim poslovima. Proračun će prilagoditi Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca u suradnji s Ekonomski institutom Zagreb. Suradnju treba uspostaviti i s Urban Institutom (http://www.urban-institute.hr) koji je tijekom 2001. i 2002. godine izradio i testirao metodologiju upravljanja financijama u Bjelovaru, Crikvenici, Osijeku i Varaždinu. Model upravljanja financijama na osnovi programskog proračuna trenutno se uvodi u općinama Kistanje, Knin, Hrvace i Polača. Smjernice Ministarstva financija nameću potrebu trogodišnjeg planiranja proračuna pri čemu se može se koristiti nekoliko osnovnih načina1. U Hrvatskoj je od 2002. na snazi koncept po kojem se proračun planira po programima (savršeniji i razrađeniji koncept planiranja proračuna je proračun planiran na temelju mjerljivih ostvarenih rezultata koji primijenjuju razvijene države koje su provele reforme javnog sektora). Proračun planiran po programima je način planiranja proračuna po kojem su proračunski rashodi klasificirani na osnovu programa, važnijih problema ili pitanja s kojima se suočavaju proračunski korisnici u obavljanju svojih zadataka. Kod ovakve vrste planiranja proračuna pažnja je usmjerena na vrste problema, a od donositelja odluka se očekuje da probleme riješe, te da osiguraju potrebna sredstva u proračunu za njihovo rješavanje. Proračun planiran po programima pregledniji je od u ns uobičlajenih jer je strukturiran po programima, aktivnostima i organizacijskim jedinicama koje provode programe i aktivnosti. Donositeljima odluka u velikoj je mjeri olakšano donošenje odluka koje se odnose na trošenje proračunskih sredstava jer su planirana sredstva preglednije strukturirana nego što je to slučaj s funkcijama ili kategorijama rashoda u proračunu po pojedinim pozicijama. Zbog preglednosti, proračun po programima također omogućuje stručnoj i najširoj javnosti da komentira i predlaže promjene u pojedinim programima. Jedan od nedostataka je vrijeme koje je potrebno da proračunski korisnici utvrde svoju misiju, ciljeve i podciljeve te mjere za provođenje pojedinih programa i aktivnosti. Ovakav način planiranja proračuna zahtijeva više administracije (time i administrativnih troškova), jer je

1 U Hrvatskoj je barem nominalno napušten koncept izrade proračuna u kojem se planiraju rashodi po pozicijama vodeći računa samo o proračunskom računovodstvu, čija je podvarijanta planiranje proračuna na temelju postotnog povećanja ili smanjenja proračunskih rashoda ili planiranje proračuna na način da se proračunske stavke ne povećavaju.


treba detaljno voditi računovodstvo troškova i alocirati sve troškove na određene pojedine programe koji su generirali konkretan trošak. Osnovni cilj planiranja proračuna po programima jest povećanje učinkovitosti i transparentnosti u svim aktivnostima, pa tako i onim koje se odnose na planiranje prihoda i rashoda grada, pa tako i onih namijenjenih razvojnim projektima. Proračun treba obuhvatiti sve provedbene poslve iz PUR a njegovoj pripremi za 2007. godini treba slijediti slijedeće naputke:

smanjiti broj programa, tako da ih ima 5-10 svaki program treba imati sadržavat;

o naziv o kratak opis programa o izvore sredstava financiranja o krajnje korisnike o podatak o broju zaposlenih da se program ostvari, itd.

kod izrade strukture proračuna treba slijediti: o organizacijsku o funkcijsku o programsku (aktivnosti, projekti) o ekonomsku strukturu

osnovna karakteristika nove strukture proračuna treba biti da slijedi istovremeno organizacijsku (odjeli gradske uprave) i ekonomsku klasifikaciju rashoda (vrste rashoda), a mjerljivost se ostvaruje kroz definirane programe (aktivnosti i projekte) koji slije funkcijsku klasifikaciju rashoda usmjerenih na ostvarivanje konkretnog programa

Imajući na umu velike potrebe za razvojnim projektima od kojih se očekuju rezultati u roku od nekoliko ogodina, a s obzirom na ograničena proračunska sredstva za njihovo financiranje, potrebno je naći određene alternative za nova rješenja i izvore financiranja. Predložena rješenja trebaju dati rezultate u kratkom i dugom roku. Rješenja koja trebaju dati rezultate u kratkom roku su ona koja vode povećanju fiskalnog kapaciteta, te se odnose na mjere kojima se potiče efikasnije ubiranje prihoda od postojećih instrumenata financiranja, kao i mjere povezane s racionalnošću i ekonomičnošću, te nadzor nad rashodima trošenja sredstava u proračunu jedinice lokalne samouprave. Odgovornost za uvođenje mjera za poticanje efikasnijeg ubiranja postojećih prihoda leži na samoj gradskoj upravi Benkovca koja vlastitim snagama treba iskoristiti postojeće zakonske mogućnosti te ubirati puno više od raspoloživih instrumenata financiranja. Uz prisilnu naplatu prihoda od vlastitih poreza, sve važnije mjere kojima je cilj ostvarivanje maksimalnog iznosa prihoda odnosi se na uspostave odgovarajuće baze podataka o svim potencijalnim oblicima prihoda, što uključuje i upravljanje imovinom Grada Benkovca, stalno praćenje i ažuriranje svih relevantnih promjena u vezi s potencijalnim prihodima. Uz to, nužno je provođenje stalne analize i usporedbi ostvarenih prihoda u odnosu na potencijalne prihode Grada Benkovca, te donošenje novih mjera za njihovo povećanje (opomene poreznim obveznicima za neplaćene poreze, te provođenje svih zakonskih rješenja vezanih uz naplatu neporeznih prihoda).


Počet će se redovito pratiti podaci koji su relevantni za donošenje odluka o razvojnim projektima (popis kapitalnih projekata koji su u tijeku s planom trajanja izgradnje ili obnove i planom potrebnih sredstava, izraditi procjenu imovine Grada Benkovca s procjenom tržišnih vrijednosti, itd.). Sustav upravljanja imovinom koja je u vlasništvu ili na raspolaganju Grada Benkovca treba osigurati povećanje učinkovitosti upotrebe imovine u funkciji lokalnog razvitka. Za to je potrebno izraditi sveobuhvatni popis imovine, bazu podataka o imovini, utvrditi najbolju namjenu za svaku imovinu, klasifikaciju imovine, procjenu nekretnina, kvantifikaciju prihoda i rashoda u vezi imovine (procijeniti troškove subvencioniranja upotrebe nekretnina), izvještaj o imovini i portfelju imovine, financijsku analizu portfelja imovine, strategiju i plan upravljanja imovinom. Sustav upravljanja imovinom ima za cilj sagledavanje potreba za novim kapitalnim projektima te pronalaženje odgovarajućeg načina financiranja kapitalnih projekata. Financiranje kapitalnih projekata na razini Grada Benkovca obuhvaćaju niz važnih tema, a važnije su:

modeli i načini financiranja kapitalnih projekata (javni, privatni, mješoviti), program kapitalnih ulaganja na razini Grada Benkovca, ocjena mogućnosti suradnje s drugim gradovima i općinama te Zadarskom županijom

u realizaciji razvojnih projekata od zajedničkog interesa, ocjena kapitalnih potreba i analiza financijskog kapaciteta, priprema projektnih zahtjeva i kriteriji za ocjenu, utvrđivanje prioritetnih projektnih zahtjeva s obzirom na strategiju lokalnog razvitka te

ocjenu mogućnosti financiranja, usvajanje i praćenje kapitalnih projekta na razini Grada Benkovca, te ocjena uspješnosti kapitalnih projekata na poticanje lokalnog razvoja.

Budući da je Grad Benkovac kao jedinica lokalne samouprave odgovoran i za prihodnu i za rashodnu stranu svog proračuna, preduvjet za racionalno trošenje sredstava je poznavanje konkretnih potreba za financiranjem javnih rashoda. To znači da bi se planiranju rashoda trebalo pristupiti na način da se krene od definiranja stvarnih potreba za pojedinom kategorijom rashoda, a ne od postotka povećanja ili smanjenja rashoda u sljedećoj fiskalnoj godini u odnosu na tekuću godinu. Potrebno je ispuniti nekoliko nužnih preduvjeta kako bi se pristupilo ovakvom načinu planiranja rashoda. Najvažniji preduvjet se odnosi na prethodno detaljno opisanu potrebu izrade proračuna po programima i postupnom prijelazu na proračun prema rezultatima, koji treba postati osnova za promjenu financiranja javnih potreba, a posebno se prednosti odnose na planiranje sredstava za razvojne projekte. U dugom bi se roku veća pažnja trebala usmjeriti na instrumente financiranja, koji su u rukama same jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Benkovca. To se prvenstveno odnosi na slobodnije korištenje instrumenta prireza porezu na dohodak, uvođenje novih lokalnih


poreza, sagledavanje mogućnosti i ograničenja za zaduživanje Grada Benkovca s ciljem financiranja prioritetnih razvojnih projekata. Prirez na porez na dohodak ima sva obilježja lokalnog poreza, što znači da se plaća po stopi koju utvrdi jedinica lokalne samouprave i pripada onoj jedinici lokalne samouprave na čijem je području prebivalište obveznika prireza. To znači da Grad Benkovac prirezom porezu na dohodak ostvaruje dodatne vlastite prihode, a ujedno smanjuju ovisnost o državnim i županijskim pomoćima. Raspon uvođenja stope prireza porezu na dohodak od 5% do maksimalne stope od 12% omogućuje Gradu Benkovcu mogućnost slobodnog odlučivanja visini stope prireza porezu na dohodak u skladu sa sklonostima lokalnog stanovništva, te njihovoj želji i potrebama za vrstom i kvalitetom javnih dobara i usluga, te potrebom za razvojnim projektima. Korisničke naknade i prihodi komunalnih poduzeća sve su važniji izvor prihoda u proračunu Grada Benkovca. Korisničke naknade se plaćaju za većinu komunalnih usluga, ali je u Hrvatskoj čest slučaj da komunalna poduzeća u visini korisničkih naknada koje dobivaju ne pokrivaju ekonomsku cijenu pružanja javne usluge, već imaju potrebu za značajnim iznosom pomoći iz proračuna jedinice lokalne samouprave. Zbog nedovoljno informacija, teško je dati ocjenu u kojoj je mjeri to slučaj u Gradu Benkovcu. Uloga korisničkih naknada treba biti da pokriju ekonomsku cijenu usluge, te da se što je moguće više koriste za financiranje javnih komunalnih usluga. Prihodi od komunalnih doprinosa i naknada po posebnim propisima u Hrvatskoj imaju istu funkciju kao i korisničke naknade, te ih se može smatrati vrstom korisničke naknade čija se visina određuje na osnovu prosječne cijene, što znači da nisu u izravnoj vezi s troškovima javnih usluga. Vjerojatno i u području komunalnog doprinosa i naknada po posebnim propisima ima prostora za unapređenja koja trebaju osigurati nove izvore sredstava za financiranje razvojnih projekata. Iznos u proračunu Grada Benkovca od neporeznih prihoda ovisi o inicijativi same jedinice lokalne samouprave u pojačanju uloge i efikasnosti u ubiranju neporeznih prihoda. To znači da se osiguranjem više sredstava od neporeznih prihoda (namjenskih prihoda) ostavlja mogućnost za korištenje nenamjenskih poreznih prihoda za financiranje razvojnih projekata. Priprema popisa imovine u vlasništvu Grada Benkovca treba poslužiti kao osnova za pripremu za postupni prelazak na porez na imovinu kao jedan od važnih izvora prihoda jedinica lokalne samouprve u razvijenim državama. Šira upotreba poreza na imovinu pruža dobar potencijalni izvor prihoda za svaku jedinicu lokalne samouprave. Porezi na imovinu koriste se u brojnim razvijenim državama, dok se u tranzicijskim državama tek počinju uvoditi. Problem je u nedostatku kvalitetnih katastara imovine (nekretnina), neriješenim pitanjima vlasništva i upravljanja imovinom, te drugim faktorima koji su doveli do toga da se od poreza na imovinu prikupljaju relativno mali porezni prihodi. Glavna je prednost poreza na imovinu u tome da u sebi lako mogu ugraditi korist koju vlasnik imovine ima od usluga koje joj pruža lokalna zajednica i ta se korist može uključiti u visinu poreza na imovinu i to upravo u onoj mjeri u kojoj usluge lokalne vlasti povećavaju


vrijednost imovine. Nedostatak je poreza na imovinu što imaju relativno visoke administrativne troškove. U razmatranju veće uloge vlastitih prihoda Grada Benkovca potrebno je naglasiti mogućnost povezivanja Grada Benkovca s drugim gradovima i općinama u Zadarskoj županiji radi ostvarenja ciljeva od zajedničkog interesa i ostvarivanja više razine prihoda kako bi se osigurala odgovarajuća razina prihoda potrebna za pružanje više razine javnih funkcija, kao i za osiguranje više sredstava za ulaganje u zajedničke razvojne projekte, a time i viša razina kreditne sposobnosti samog Grada Benkovca i drugih općina i gradova u Zadarskoj županiji. Potrebno je jačati ulogu prihoda od vlastite imovine jedinice lokalne samouprave i to za financiranje razvojnih projekata jer se do sada veliki dio sredstava (pomoći) osigurava iz državnog i županijskog proračuna. Iz ovakvog pristupa slijede i Opće preporuke o zaduživanju jedinica lokalne samouprave2:

zaduživanje lokalne vlasti treba ograničiti na zaduživanje za kapitalne projekte, restrukturiranje tekućih dugova ili financiranje kratkoročnog deficita;

otplaćivanje duga treba osigurati iz prihoda od poslovanja jedinice lokalne samouprave, a razdoblje otplaćivanja ne bi smjelo biti duže od životnog vijeka imovine koja je financirana zajmom;

financiranje razvojnih projekata trebalo bi se ostvarivati iz nekoliko izvora, a ne samo zaduživanjem (na primjer, ulazak privatnog sektora u investicijski projekt);

radi očuvanja stabilne monetarne politike svake države potrebno je ograničiti zaduživanje lokalne vlasti na tržištima novca;

zaduživanje jedinice lokalne samouprave mora biti u skladu s općim ciljem smanjivanja ukupne razine javnog duga kao dio programa smanjenja javnih rashoda;

objavljivanje javnih podataka o zaduženosti jedinice loklane samouporave i otplaćivanju kamata.

Do sada učinjeno:

Grad Benkovac stiče i troši sredstva prema programskom proračunu koji treba prilagoditi provedbenin poslovima iz PUR.


stupiti u kontakt s Urban Institutom u Zagrebu odmah po usvajanju PUR krajem listopada 2006. godine stupiti u kontakt s jedinicama lokalne samouprave koje

uspješno vode svoje programske proračune. krajem listopada 2006. godine održati radionicu o programskom proračunu početkom studenog 2006. predložiti proračun za 2007 s izmijenjenim programima

2 Ove se preporuke temelje na preporukama Vijeća Europe, koje su rezultat anketiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave u državama članicama, a s ciljem izrade smjernica za poticanje razvoja tržišta kapitala.


Potrebna sredstva: Troškovi kontakata i radionice neće premašiti 20 000 kn. Proračun grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. 3.3.25.





Uvesti programski proračun u Lišanima Ostrovičkim

Općinska uprava Lišana Ostrovičkih, Ekonomski institut, Zagreb

III 2010. 10.000,00 10.000,00

Cilj „Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom“ općina Lišane Ostrovičke će dijelom ostvariti uvođenjem programskog proračuna. Taj provedbeni posao obavit će općinska uprava s načelnikom kao koordinatorom. Uspostvavit će se suradnja s Ekonomski institutom Zagreb a kontaktirat će se i Urban Institute (http://www.urban-institute.hr) koji je tijekom 2001. i 2002. godine izradio i testirao metodologiju upravljanja financijama u Bjelovaru, Crikvenici, Osijeku i Varaždinu. Model upravljanja financijama na osnovi programskog proračuna trenutno se uvodi u općinama Kistanje, Knin, Hrvace i Polača. Proračun Općine Lišane Ostrovičke osnovni je financijski dokument u kojem se prihodi i rashodi za tekuću proračunsku godinu planiraju i uspoređuju s ostvarenjima prihoda i rashoda u prethodnoj godini. Smjernice Ministarstva financija nameću trogodišnje planiranje proračuna. Međutim, za ozbiljno planiranje razvojnih potreba na razini općine razvojne projekte i sredstva za njihovo financiranje treba strateški planirati i za razdoblje duže od tri godine. U izradi proračuna može se koristiti nekoliko osnovnih načina3. U Hrvatskoj je od 2002. proračunske godine na snazi koncept po kojem se proračun planira po programima (savršeniji i razrađeniji koncept planiranja proračuna je proračun planiran na temelju mjerljivih ostvarenih rezultata, a primijenjuje se u razvijenim državama koje su provele potrebne reforme javnog sektora). Proračun planiran po programima je način planiranja proračuna po kojem su proračunski rashodi klasificirani na osnovu programa, važnijih problema ili pitanja s kojima se suočavaju proračunski korisnici u obavljanju svojih poslova i zadataka. Kod ovakvog planiranja proračuna pažnja je usmjerena na razvojne probleme, a od donositelja odluka se očekuje da probleme riješe, te da osiguraju potrebna sredstva u proračunu za njihovo rješavanje. Proračun planiran po programima puno je pregledniji je od u nas oubičajenih proračuna jer je strukturiran po programima, aktivnostima i organizacijskim jedinicama koje provode programe

3 U Hrvatskoj je barem nominalno napušten koncept izrade proračuna u kojem se planiraju rashodi po pozicijama vodeći računa samo o proračunskom računovodstvu, čija je podvarijanta planiranje proračuna na temelju postotnog povećanja ili smanjenja proračunskih rashoda ili planiranje proračuna na način da se proračunske stavke ne povećavaju.


i aktivnosti. Donositeljima odluka u velikoj je mjeri olakšano donošenje odluka koje se odnose na trošenje proračunskih sredstava jer su planirana sredstva preglednije strukturirana nego što je to slučaj s funkcijama ili kategorijama rashoda u proračunu po pojedinim pozicijama. Zbog preglednosti, proračun po programima također omogućuje stručnoj i najširoj javnosti da komentira i predlaže promjene u pojedinim programima. Jedan od nedostataka ove vrste planiranja proračuna je vrijeme koje je potrebno da proračunski korisnici utvrde svoju misiju, ciljeve i podciljeve te mjere za provođenje pojedinih programa i aktivnosti. Ovakav način planiranja proračuna zahtijeva i više administracije (time i administrativnih troškova), jer je potrebno detaljno vođenje računovodstva troškova i alociranje svih troškova na određene pojedine programe koji su i generirali konkretan trošak. Osnovni cilj planiranja proračuna po programima jest povećanje učinkovitosti i transparentnosti u svim aktivnostima, posebno u planiranju razvojnih projekata koje treba financijski pratiti i u svakom trenutku znati stanje i kretanje rashoda. Opći naputci za izradu takvog proračuna su sljedeći:

smanjiti broj programa, odrediti programe tako da imaju

o naziv o kratak opis programa o izvore sredstava financiranja o krajnje korisnike o podatak o broju zaposlenih potrebnih za ostvarenje programa, itd.

kod izrade strukture proračuna treba slijediti: o ustroj općinske uprave o funkcije pojedinih dijelova uprave o aktivnosti koje zahtijevaju posebno praćenje (razvojni projekti) o ekonomsku strukturu rashoda

nova struktura proračuna mora omogućiti istovremeni uvid u organizacijsko (općinska uprava) i ekonomsko razvrstavanje rashoda (vrste rashoda).

Navedenim načinom planiranja proračuna moći će se pratiti i vrednovati svaki program, a mogućnosti za potencijalne uštede i racionalizaciju će se lako uočavati. Predložena rješenja trebaju dati rezultate u kratkom i dugom roku. Rješenja koja trebaju dati rezultate u kratkom roku su ona koja vode povećanju fiskalnog kapaciteta, te se odnose na mjere kojima se potiče efikasnije ubiranje prihoda od postojećih instrumenata financiranja, kao i mjere povezane s racionalnošću i ekonomičnošću, te nadzor nad rashodima trošenja sredstava u proračunu jedinice lokalne samouprave. Odgovornost za uvođenje mjera za poticanje efikasnijeg ubiranja postojećih prihoda leže u samoj jedinici lokalne samouprave koja vlastitim snagama treba iskoristiti postojeće zakonske mogućnosti i ubirati više nego što sada čini. Uz prisilnu naplatu vlastitih poreznih i neporeznih prihoda, sve važnije mjere kojima se maksimiziraju prihodi, u lokalnom proračunu odnose se na uspostavu odgovarajuće baze podataka o svim potencijalnim oblicima prihoda, što uključuje stalno praćenje i ažuriranje svih relevantnih promjena u vezi s potencijalnim prihodima. Uz to,


treba stalno analizirati i uspoređivati ostvarene prihode u odnosu na potencijalne prihode Općine Lišane Ostrovičke i donositi , nove mjere za njihovo povećanje (opomene poreznim obveznicima za neplaćene poreze, te provođenje svih zakonskih rješenja vezanih uz naplatu neporeznih prihoda). Potrebno je uspostaviti redovito praćenje podataka koji su relevantni za donošenje odluka o razvojnim projektima (popis kapitalnih projekata koji su u tijeku s planom trajanja izgradnje ili obnove i planom potrebnih sredstava, izraditi procjenu općinske imovine s procjenom tržišnih vrijednosti, itd.). Budući da je sama Općina Lišane Ostrovičke odgovorna i za prihodnu i za rashodnu stranu svog proračuna, preduvjet za racionalno trošenje sredstava je poznavanje konkretnih potreba za financiranjem javnih rashoda. To znači da rashode treba planirati polazeći od stvarnih potreba za pojedinim kategorijama rashoda, a ne od postotka povećanja ili smanjenja rashoda u sljedećoj fiskalnoj godini u odnosu na tekuću. U dugom roku pažnju treba usmjeriti na instrumente financiranja, koji su u rukama same jedinice lokalne samouprave odnosno Općine. To se prvenstveno odnosi na slobodnije korištenje instrumenta prireza na porez na dohodak (zakonom propisani maksimum je 10%), te sagledavanje mogućnosti i ograničenja za zaduživanje Općine s ciljem financiranja prioritetnih razvojnih projekata. Prirez na porez na dohodak ima sva obilježja lokalnog poreza, što znači da se plaća po stopi koju utvrdi jedinica lokalne samouprave i pripada onoj jedinici lokalne samouprave na čijem je području prebivalište obveznika prireza. To znači da Općina Lišane Ostrovičke prirezom porezu na dohodak ostvaruje dodatne vlastite prihode, a ujedno smanjuje ovisnost o državnoj i županijskoj pomoći. Općini se ostavlja mogućnost da sama odluči o visini stope prireza do maksimalne stope u skladu sa sklonostima lokalnog stanovništva, te njihovoj želji i potrebama za vrstom i kvalitetom javnih dobara i usluga. Mogućnosti povećanja izvora sredstava za financiranje razvojnih projekata treba istražiti i u području komunalne naknade i naknada po posebnim propisima. Iznos u općinskom proračunu od neporeznih prihoda ovisi o inicijativi same jedinice lokalne samouprave u pojačanju uloge i efikasnosti u ubiranju neporeznih prihoda. To znači da se osiguranjem više sredstava od neporeznih prihoda (namjenskih prihoda) ostavlja mogućnost za korištenje nenamjenskih poreznih prihoda za financiranje razvojnih projekata. Priprema popisa ukupne imovine, ali i one u vlasništvu Općine treba poslužiti kao osnova za pripremu za postupni prelazak na porez na imovinu kao jedan od važnih izvora prihoda jedinica lokalne samouprave u razvijenim državama. Šira upotreba poreza na imovinu pruža dobar potencijalni izvor prihoda za svaku jedinicu lokalne samouprave. Porezi na imovinu koriste se u brojnim razvijenim državama, dok se u tranzicijskim državama tek počinju uvoditi. Problem je u nedostatku kvalitetnih katastara imovine (nekretnina), neriješenim pitanjima vlasništva i upravljanja imovinom, te drugim


faktorima koji su doveli do toga da se od poreza na imovinu prikupljaju relativno mali porezni prihodi. Glavna je prednost poreza na imovinu u tome da u sebi lako mogu ugraditi korist koju vlasnik imovine ima od usluga koje joj pruža lokalna zajednica i ta se korist može uključiti u visinu poreza na imovinu i to upravo u onoj mjeri u kojoj usluge lokalne vlasti povećavaju vrijednost imovine. Nedostatak je poreza na imovinu što imaju relativno visoke administrativne troškove. U razmatranju veće uloge vlastitih prihoda Općine Lišane Ostrovičke potrebno je naglasiti mogućnost povezivanja Općine Lišane Ostrovičke s drugim gradovima i općinama u Zadarskoj županiji radi ostvarenja ciljeva od zajedničkog interesa i ostvarivanja više razine prihoda kako bi se osigurala odgovarajuća razina prihoda potrebna za pružanje više razine javnih funkcija, kao i za osiguranje više sredstava za ulaganje u zajedničke razvojne projekte, a time i viša razina kreditne sposobnosti same Općine Lišane Ostrovičke i drugih općina i gradova u Zadarskoj županiji. Potrebno je jačati ulogu prihoda od vlastite imovine jedinice lokalne samouprave i to za financiranje razvojnih projekata jer se do sada veliki dio sredstava (pomoći) osigurava iz državnog i županijskog proračuna. Spomenimo i Opće preporuke o zaduživnaju jedinica lokalne samouprave4:

zaduživanje lokalne vlasti treba ograničiti na zaduživanje za kapitalne projekte, restrukturiranje tekućih dugova ili financiranje kratkoročnog deficita;

otplaćivanje duga treba osigurati iz prihoda od poslovanja jedinice lokalne samouprave, a razdoblje otplaćivanja ne bi smjelo biti duže od životnog vijeka imovine koja je financirana zajmom;

razvojne projekte treba financirati iz nekoliko izvora, a ne samo zaduživanjem (na primjer, ulazak privatnog sektora u investicijski projekt);

radi očuvanja stabilne monetarne politike svake države treba ograničiti zaduživanje lokalne vlasti na tržištima novca;

zaduživanje jedinice lokalne samouprave mora biti u skladu s općim ciljem smanjivanja ukupne razine javnog duga;

objavljivanje javnih podataka o zaduženosti jedinice loklane samouporave i otplaćivanju kamata.

Uz sve rečeno o sredstvima iz općinskog proračuna, proračuna Zadarske županije i Državnog proračuna za financiranje razvojnih projekata, treba naglasiti potrebu za jačanje međunarodne suradnje i uključivanje u međunarodne tokove, prvenstveno regionalne suradnje i financiranje razvojnih projekata iz predpristupnih fondova EU.

4Ove se preporuke temelje na preporukama Vijeća Europe, koje su rezultat anketiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave u državama članicama, a s ciljem izrade smjernica za poticanje razvoja tržišta kapitala.


Predstojeći poslovi i rokovi stupiti u kontakt s Urban Institutom u Zagrebu odmah po usvajanju PUR u listopadu 2006. godine stupiti u kontakt s jedinicama lokalne samouprave koje

uspješno vode svoje programske proračune. u studenom 2006. predložiti proračun za 2007 s izmijenjenim programima

Potrebna sredstva: Troškovi kontakata i radionice neće premašiti 10 000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao 3.3.26.





Prostorno zbrinuti i opremiti Ured državne uprave u Benkovcu i upotpuniti njegov stručni kadar


I 2010. 10.000,00 10.000,00

Cilj „Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom“ nameće gradskoj upravi Benkovca i prostorno zbrinjavanje Ureda državne (uskoro dijelom i županijske) uprave u Benkovcu, pa i upotpunjavanje njegovog stručnog kadra. Riječ je o posebnom provedbenom poslu Jedinstvenog odjela gradske uprave Benkovca u kojem je stečeno i određeno iskustvo. Grad Benkovac je, naime, do sada pomagao državnom uredu tako što je upućivao svog djelatnika na ispomoć i izdvajao proračunska sredstva za njegovu plaću Do sada učinjeno:

djelatnik benkovačke gradske uprave radio u Uredu državne uprave u Benkovcu tijekom 2004. i 2005. godine.

Predstojeći poslovi:

odmah po usvajanju PUR kontaktirati Zavod za zdravstveno osiguvanje radi osiguranja prostora za novi županijski ured za prostorno uređenje na I i II katu zgrade u koje se Zavod trenutno nalazi.

krajem listopada 2006.g odine razraditi troškovnik uređenja predviđenog prostora i uspostaviti kontakt sa županijskom samoupravom radi podjele troškova

Potrebna sredstva Troškovi potrebnih kontakata i izrada troškovnika neće premašiti 10 000 kn. Proračun grad Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao.


3.3.27.




Stvoreni uvjeti za ostanak i povratak stručnjaka

Prilagoditi postojeće stipendiranje srednjoškolaca i studenata potrebama benkovačkog gospodarstva i društvenih djelatnosti

Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti

II 2007. 600 000 453 000

Vrlo široko postavljen cilj „Stvoreni uvjeti za ostanak i povratak stručnjaka“ upućuje uz ostalo i na učinkovitije stipendiranje benkovačkih srednjoškolaca i studenata. Tog posla prihvatit će se Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti. Do sada učinjeno:

Grad Benkovac stipendira svoje srednjoškolce i studente od školske godine 1998/99. (trenutno se stipendira 85 srednjoškolaca i 50 studenata za što je u proračunu osigurano 453 000 kn)


krajem listopada predložiti unaprijeđene kriterije dobivanja i uvjete eventualnog vraćanja stipendija

krajem listopada 2006. godine izraditi elaborat kojim će se vrednovati dosadašnji učinci stipendiranja na povratak i zapošljavanje na području Benkovca

krajem listopada 2006. procijeniti trenutne potrebe za zapošljavanje. planirati i provoditi daljnje korake u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i

sporta (www.mzos.hr). Potrebna sredstva Iznos od 453 000 kn koliko se trenutno izdvaja za stipendije rebat će restrukturirati ali i povećati. Procijenjuje se da će u poračunu za 2007. godinu u tu svrhu trebati predvidjeti oko 600 000 kn.


3.3.28.




Stvoreni uvjeti za ostanak i povratak stručnjaka

Početi stipendirati srednjoškolce i studenata prema potrebama gospodarstva i društvenih djelatnosti Lišana Ostrovičkih

Općinska uprava Lišana Ostrovičkih na području Lišana

II 2010. 100 000 -

Široko postavljen cilj „Stvoreni uvjeti za ostanak i povratak stručnjaka“ upućuje općinu Lišane Ostrovičke na učinkovito stipendiranje srednjoškolaca i studenata. Riječ je o novom izdvajanju iz proračuna. Ovaj provedbeni posao obavit će općinska uprava Lišana i cijelo Općinsko poglavarstvo. Predstojeći poslovi i rokovi

krajem listopada 2006. godine izraditi procjenu potrebe za zapošljavanjem na području Lišana.

krajem listopada 2006. godine razraditi kriterije dobivanja i uvjete eventualnog vraćanja stipendija

planirati i provoditi daljnje korake u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta (www.mzos.hr).

Potrebna sredstva Općinski proračun za 2006. godinu predvidio je 20.000 kn za stipendiranje u školskoj godini 2005/2006. Procijenjuje se da će za ovaj provedbeni posao u poračunu za 2007. godinu trebati predvidjeti 40 000 kn. 3.3.29.




Poboljšana briga o mladima

Osnovati kulturnu ustanovu – dom mladih u Benkovcu


II 2010. 10 000 10 000

Cilj „Poboljšana briga o mladima“ zbog svojih dugoročnih učinaka zavrjeđuje posebnu pažnju Jedinstvenog odjela gradske uprave Benkovca, a u njemu Odsjeka za gospodarstvo i društvene djelatnosti. Predstojeći poslovi:

nastaviti razgovore s MORH oko preuzimanja Doma Hrvatske vojske krajem 2006. godine izraditi program okupljanja postojećih društvenih i kulturnih

djelatnosti u Domu krajem 2006. godine izraditi idejni projekt uređenja zgrade


pratiti natječaj MMTPR-a i stupšiti u kontakt s odgovornim osobama. Potrebna sredstva Troškovi izrade programa okupljanja i idejnog projekta doseći će 10 000 kn. Proračun grad Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori: Na popisu projekata za koje su u 2006. godini otvoreni ili će biti otvoreni natječaji MMTPR-a nalaze se slijedeća tri projekta: 1. Projekt integralni razvitak lokalne zajednice, 2. Projekt socijalna uključenost i 3. Ulaganje u malu komunalnu infrastrukturu. Jedan od ciljeva projekta Integralni razvitak lokalne zajednice je integralno upravljanje razvitkom lokalne zajednice unapređenjem kvalitete i dostupnosti komunalnih usluga, kvalitete stanovanja, kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga i usluga socijalne skrbi, kvalitete i dostupnosti usluga obrazovanja, kulture i sporta, kvalitete i sustavne skrbi ranjivih skupina stanovništva (stari i nemoćni, invalidi, djeca). Korisnici projekta mogu biti jedinice lokalne samouprave u PPDS-u. Jedinice lokalne samouprave (JLS) će, ovisno o utvrđenim kriterijima, osigurati dio vlastitih sredstava za sufinanciranje podprojekata. Projekti se provode u razdoblju 2005 - 2008. Molbe za projekt Socijalna uključenost mogu podnijeti jedinice lokalne samouprave, nevladine organizacije, institucije socijalne skrbi i lokalne organizacije/institucije (npr. dječji vrtići, škole, udruge mladih, domovi za starije osobe, kulturni centri). Odobrava se najviše 4 projekta po općini/gradu, a visina odobrenih sredstava može iznositi maksimalno 100.000 EUR (s PDV-om). U okviru projekta Ulaganje u malu komunalnu infrastrukturu jedinice lokalne samouprave se mogu prijaviti za projekte vezane uz društvenu infrastrukturu te gospodarsko-socijalnu infrastrukturu. Odobrava se najviše 4 projekta po općini; visina odobrenih sredstava može iznositi maksimalno 200.000 kn (s PDV-om). 3.3.30.




Poboljšana briga o mladima

Pokrenuti izgradnju višenamjenskog objekta s prostorijama za općinsku upravu, športskom dvoranom i terenima


II 2010. nije određena 10 000

Cilj „Poboljšana briga o mladima“ zbog svojih dugoročnih učinaka zavrjeđuje posebnu pažnju i u Lišanima. Općinska uprava stoga treba nastaviti započeti projekt višenamjenskog objekta pod čiji krov će se smjestiti gotovo sve lišanske društvene djelatnosti. Riječ je o dugotrajnom pothvatu koji će se morati obaviti u fazama. Do sada učinjeno:

izrađen idejni projekt i nacrt glavnog projekta


Predstojeći poslovi i rokovi: odmah po usvajanju PUR odrediti člana općinskog poglavarstva koji će brinuti o

projektu pratiti natječaje MMTPR-a i stupiti u kontakt s odgovornim osobama krajem rujna

2006. u studenom 2006. revidirati nacrt glavnog projekta odrediti faze izvedbe projekta i

odrediti proračunska sredstva za 2007. godinu krajem 2006. ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu

Potrebna sredstva: Troškovi kontaktiranja, prijava na natječaje i procjene faza projekta neće premašiti 10 000 kn. Općinski proračun za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori: Na popisu projekata za koje su u 2006. godini otvoreni ili će biti otvoreni natječaji MMTPR-a nalaze se slijedeća tri projekta: 1. Projekt integralni razvitak lokalne zajednice, 2. Projekt socijalna uključenost i 3. Ulaganje u malu komunalnu infrastrukturu. Jedan od ciljeva projekta Integralni razvitak lokalne zajednice je integralno upravljanje razvitkom lokalne zajednice unapređenjem kvalitete i dostupnosti komunalnih usluga, kvalitete stanovanja, kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga i usluga socijalne skrbi, kvalitete i dostupnosti usluga obrazovanja, kulture i sporta, kvalitete i sustavne skrbi ranjivih skupina stanovništva (stari i nemoćni, invalidi, djeca). Korisnici projekta mogu biti jedinice lokalne samouprave u PPDS-u. Jedinice lokalne samouprave (JLS) će, ovisno o utvrđenim kriterijima, osigurati dio vlastitih sredstava za sufinanciranje podprojekata. Projekti se provode u razdoblju 2005 - 2008. Molbe za projekt Socijalna uključenost mogu podnijeti jedinice lokalne samouprave, nevladine organizacije, institucije socijalne skrbi i lokalne organizacije/institucije (npr. dječji vrtići, škole, udruge mladih, domovi za starije osobe, kulturni centri). Odobrava se najviše 4 projekta po općini/gradu, a visina odobrenih sredstava može iznositi maksimalno 100.000 EUR (s PDV-om). U okviru projekta Ulaganje u malu komunalnu infrastrukturu jedinice lokalne samouprave se mogu prijaviti za projekte vezane uz društvenu infrastrukturu te gospodarsko-socijalnu infrastrukturu. Odobrava se najviše 4 projekta po općini; visina odobrenih sredstava može iznositi maksimalno 200.000 kn (s PDV-om).


3.3.31.




Poboljšana briga o starima i nemoćnima

Osnovati ispostavu Doma za stare i nemoćne osobe – Zadar u Benkovcu


III 2010. nije određena 10.000,00

Cilj „Poboljšana briga o starima i nemoćnima“ povezan je s ciljem „Stvoreni uvjeti za ostanak i povratak stručnjaka“ a djelimično će se ostvariti osnivanjem ispostave zadarskog Doma za stare i nemoćne osobe u Benkovcu. S obzirom na potrebe i obujam ulaganja riječ je o posebnom benkovačkom provedbenom poslu kojeg će se prihvatiti Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti. Predstojeći poslovi i rokovi

nastaviti započetu komunikaciju s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi i sa Zadarskom županijom radi osnivanja ispostave Doma za stare i nemoćne osobe – Zadar u Benkovcu.

u studenom 2006. godine procijeniti postojeće potrebe i za udomljavanjem odraslih osoba i stupnjeve skrbi koje treba osigurati

do kraja 2006. izraditi idejni projekt udomljavanja Potrebna sredstva Troškovi procjene potreba za udomljavanjem i izrade idejnog projekta u 2006. godini neće premašiti 10 000kn. Pproračun grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori: Na popisu projekata za koje su u 2006. godini otvoreni ili će biti otvoreni natječaji MMTPR-a nalaze se slijedeća tri projekta: 1. Projekt integralni razvitak lokalne zajednice, 2. Projekt socijalna uključenost i 3. Ulaganje u malu komunalnu infrastrukturu. Jedan od ciljeva projekta Integralni razvitak lokalne zajednice je integralno upravljanje razvitkom lokalne zajednice unapređenjem kvalitete i dostupnosti komunalnih usluga, kvalitete stanovanja, kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga i usluga socijalne skrbi, kvalitete i dostupnosti usluga obrazovanja, kulture i sporta, kvalitete i sustavne skrbi ranjivih skupina stanovništva (stari i nemoćni, invalidi, djeca). Korisnici projekta mogu biti jedinice lokalne samouprave u PPDS-u. Jedinice lokalne samouprave (JLS) će, ovisno o utvrđenim kriterijima, osigurati dio vlastitih sredstava za sufinanciranje podprojekata. Projekti se provode u razdoblju 2005 - 2008. Molbe za projekt Socijalna uključenost mogu podnijeti jedinice lokalne samouprave, nevladine organizacije, institucije socijalne skrbi i lokalne organizacije/institucije (npr. dječji vrtići, škole, udruge mladih, domovi za starije osobe, kulturni centri). Odobrava se najviše 4 projekta po općini/gradu, a visina odobrenih sredstava može iznositi maksimalno 100.000 EUR (s PDV-om). U okviru projekta Ulaganje u malu komunalnu infrastrukturu jedinice lokalne samouprave se mogu prijaviti za projekte vezane uz društvenu infrastrukturu te gospodarsko-


socijalnu infrastrukturu. Odobrava se najviše 4 projekta po općini; visina odobrenih sredstava može iznositi maksimalno 200.000 kn (s PDV-om). Provedbeni poslovi navedeni u ovom poglavlju sada se mogu prikazati u jednoj tablici. Zadnji stupci su uglavnom neispunjeni ili su navedene samo institucije kojima se treba obratiti radi financiranja. Tome je tako jer je riječ o sredstvima za koja se tek treba izboriti na raznim natječajima. Tijekom provedbe programa i revizija koje će uslijediti, ti stupci će se postepeno popunjavati. Ciljevi, poslovi, provoditelji, prioriteti, rokovi, vrijednost posla, sredstva potrebna u 2006. godini i izvori financiranja završno su prikazani u Tablici 3.3.1.


Tabl

ica

3.3.

1. P

rove

dben

i pos

lovi

Izgl

edni

izvo

ri fin

anci

ranj

a Pr

orač

un

O

stal

i do

mać

i iz

vori

Stra

ni

izvo

ri C

ilj

Prov

edbe

ni

posa

o Pr

ovod

itelj

Prio

ritet

R

ok

Vrije

dnos

t po

sla

(HR

K)

Sred

stva

po

treb

na

u 20

06. (

HR

K)

Opć

ine

Gra

da

Župa

nije

R

H

3.3.

1. S

redi

ti ka

tast

ar

i zem

ljišne

knj

ige

u B

enko

vcu

i Liš

anim

a O

stro

vičk

im

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a - O

dsje

k za

pro

stor

no u

ređe

nje

i st

ambe

no-k

omun

alne

po

slov

e

Opć

insk

a up

rava

Liš

ana

Ost

rovičk

ih -

nače

lnik

opć

ine

i čla

n po

glav

arst

va z

aduž

en

za im

ovin

sko-

prav

na p

itanj

a

I 20

10.

141.

000.

000,

00

200.

000,

00

(za

Ben

kova

c)

3.3.

2. P

rove

sti

kom

asac

iju

poljo

priv

redn

og

zem

ljišta

u L

išan

ima

Opć

insk

a up

rava

Liš

ana

Ost

rovičk

ih, n

ačel

nik

opći

ne,

član

pog

lava

rstv

a za

duže

n za

imov

insk

o-pr

avna

pita

nja

I 20

10.

odre

dit ć

e se

tij

ekom

200

8.

godi

ne

10.0

00,0

0

3.3.

3. P

odručj

e Tr

olok

vi p

ripoj

iti

opći

ni L

išan

e O

stro

vičk

e

Opć

insk

a up

rava

Liš

ana

Ost

rovičk

ih, n

ačel

nik

opći

ne,

član

pog

lava

rstv

a za

duže

n za

imov

insk

o-pr

avna

pita

nja

I 20

07.

50.0

00,0

020

.000

,00

3.3.

4. P

okre

nuti

posr

edov

anje

u

prod

aji i

iz

najm

ljivan

ju

poljo

priv

redn

og

zem

ljišta

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a –

Ods

jek

za g

ospo

dars

tvo

i ko

mun

alne

(ili

druš

tven

e?)

djel

atno

sti,

Ods

jek

za

pros

torn

o ur

eđen

je i

stam

beno

-kom

unal

ne

posl

ove

u su

radn

ji s

Opć

insk

im s

udom

u

Ben

kovc

u i Z

adar

skom

žu

pani

jom

II 20

07.

20.0

00,0

020

.000

,00

1. O

mog

ućen

pr

omet

ne

kret

nina

na

pod

ručj

u B

enko

vca

i Li

šana

3.3.

5. P

otać

i ok

rupn

jivan

je

zem

ljišni

h če

stic

a

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a –

Ods

jek

za g

ospo

dars

tvo

i ko

mun

alne

dje

latn

osti,

O

dsje

k za

pro

stor

no

uređ

enje

i st

ambe

no-

kom

unal

ne p

oslo

ve u

su

radn

ji s

Opć

insk

im s

udom

II 20

07.

odre

dit ć

e se

po

usva

janj

u pr

orač

una

za

2007

. god

inu

20.0

00,0

0


Izgl

edni

izvo

ri fin

anci

ranj

a Pr

orač

un

O

stal

i do

mać

i iz

vori

Stra

ni

izvo

ri C

ilj

Prov

edbe

ni

posa

o Pr

ovod

itelj

Prio

ritet

R

ok

Vrije

dnos

t po

sla

(HR

K)

Sred

stva

po

treb

na

u 20

06. (

HR

K)

Opć

ine

Gra

da

Župa

nije

R

H

3.3.

6. P

okre

nuti

posl

ovno

-indu

strij

ske

zone

na

podr

učju

gr

ada

Benk

ovca

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a

I 20

10.

103.

000.

000.

003.

420.

000,

00

Fo

nd z

a ra

zvita

k i

zapo

šlja

vanj

e R

H

(FR

Z)

3.3.

7. P

okre

nuti

posl

ovno

-indu

strij

sku

zonu

Tro

lokv

e u

Liša

nim

a O

stro

vičk

im

Opć

insk

a up

rava

Liš

ana

Ost

rovičk

ih

II 20

10.

odre

dit ć

e se

po

izra

di D

PU

50.0

00,0

0 FR

Z

3.3.

8. O

mog

ućiti

viš

e fa

ze p

rera

de k

amen

a u

kam

enar

skim

zo

nam

a

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a, O

dsje

k za

go

spod

arst

vo i

druš

tven

e dj

elat

nost

i, O

dsje

k za

pr

osto

rno

uređ

enje

i st

ambe

no-k

omun

alne

po

slov

e

III

2010

. 12

0.00

0,00

3.3.

9. O

tvor

iti in

fo-

cent

ar u

skl

opu

grad

ske

upra

ve

Ben

kovc

a

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a, O

dsje

k za

go

spod

arst

vo i

druš

tven

e dj

elat

nost

i, O

dsje

k za

pr

osto

rno

uređ

enje

i st

ambe

no-k

omun

alne

po

slov

e, E

kono

msk

i ins

titut

, Za

greb

II 20

07.

20.0

00,0

020

.000

,00

MIN

GO

RP

2.

Una

prijeđe

na

stru

ktur

a be

nkov

ačko

g i l

išan

skog

go

spod

arst

va

3.3.

10. O

tvor

iti in

fo-

cent

ar u

skl

opu

opći

nske

upr

ave

Liša

na O

stro

vičk

ih

Opć

insk

a up

rava

Liš

ana

Ost

rovičk

ih i

Eko

nom

ski

inst

itut Z

agre

b

II 20

10.

10.0

00,0

010

.000

,00

MIN

GO

RP

3. P

okre

nuta

su

vrem

ena

poljo

priv

redn

a pr

oizv

odnj

a

3.3.

11. P

otic

ati

osni

vanj

e i

djel

ovan

je

mar

ketin

ških

za

drug

a

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a

II 20

07.

20.0

00,0

020

.000

,00

3. P

okre

nuta

su

vrem

ena

poljo

priv

redn

a pr

oizv

odnj

a

3.3.

12. P

otic

ati

osni

vanj

e i

djel

ovan

je

mar

ketin

ških

za

drug

a

Opć

insk

a up

rava

Liš

ana

Ost

rovičk

ih n

a po

druč

ju

Liša

na

III

2007

. 20

.000

,00

20.0

00,0

0


Izgl

edni

izvo

ri fin

anci

ranj

a Pr

orač

un

O

stal

i do

mać

i iz

vori

Stra

ni

izvo

ri C

ilj

Prov

edbe

ni

posa

o Pr

ovod

itelj

Prio

ritet

R

ok

Vrije

dnos

t po

sla

(HR

K)

Sred

stva

po

treb

na

u 20

06. (

HR

K)

Opć

ine

Gra

da

Župa

nije

R

H

4. P

okre

nut

razv

itak

turiz

ma

3.3.

13. R

azra

diti

proj

ekt i

pot

aći

izgr

adnj

u ob

jeka

ta

prem

a pr

ojek

tu

„Tra

govi

ma

benk

ovač

kih

milj

okaz

a“

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a –

Ods

jek

za g

ospo

dars

tvo

i dru

štve

no

djel

atno

sti i

Tur

istič

ka

zaje

dnic

a u

sura

dnji

s Lo

vačk

im d

rušt

vom

„B

enko

vac“

I 20

08.

40.0

00,0

040

.000

,00

3. P

okre

nuta

su

vrem

ena

poljo

priv

redn

a pr

oizv

odnj

a4.

Pok

renu

t ra

zvita

k tu

rizm

a

3.3.

14. O

mog

ućiti

i po

taći

pre

radu

po

ljopr

ivre

dnih

pr

oizv

oda

na

poljo

priv

redn

om

zem

ljištu

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a –

Ods

jek

za g

ospo

dars

tvo

i dru

štve

no

djel

atno

sti i

Tur

istič

ka

zaje

dnic

a

III

2007

. 10

.000

,00

10.0

00,0

0

3.3.

15. R

azra

diti

proj

ekt „

Ass

eria

N

ova“

i po

taći

iz

grad

nju

odgo

vara

jući

h ob

jeka

ta

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a –

Ods

jek

za g

ospo

dars

tvo

i dru

štve

no

djel

atno

sti i

Tur

istič

ka

zaje

dnic

a u

sura

dnji

s A

rheo

lošk

im m

uzej

om u

Za

dru

II 20

07.

100.

000,

0010

0.00

0,00

3.3.

16. P

otać

i i

podr

žava

ti iz

grad

nju

golf

tere

na n

a po

druč

ju B

enko

vca

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a –

Ods

jek

za g

ospo

dars

tvo

i dru

štve

no

djel

atno

sti,

Ods

jek

za

pros

torn

o ur

eđen

je i

stam

beno

-kom

unal

ne

posl

ove

i Tur

istič

ka

zaje

dnic

a

II 20

10.

20.0

00,0

010

.000

,00

3.3.

17. P

otać

i i

podr

žava

ti iz

grad

nju

aqua

park

a na

po

druč

ju B

enko

vca

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a –

Ods

jek

za g

ospo

dars

tvo

i dru

štve

no

djel

atno

sti,

Ods

jek

za

pros

torn

o ur

eđen

je i

stam

beno

-kom

unal

ne

posl

ove

i Tur

istič

ka

zaje

dnic

a

III

2010

. 10

.000

,00

10.0

00,0

0

3.3.

18. P

okre

nuti

seos

ki tu

rizam

u

Liša

nim

a

Opć

insk

a up

rava

Liš

ana

Ost

rovičk

ih

III

2007

. 30

.000

,00

30.0

00,0

0 M

ING

OR

P

4. P

okre

nut

razv

itak

turiz

ma

3.3.

19. P

ovije

sno-

kultu

rno

i tur

istič

ki

valo

rizira

ti ut

vrdu

O

stro

vica

Opć

insk

a up

rava

Liš

ana

Ost

rovičk

ih

III

2007

. 30

.000

,00

30.0

00,0

0 M

inis

ta-

rstv

o ku

lture


Izgl

edni

izvo

ri fin

anci

ranj

a Pr

orač

un

O

stal

i do

mać

i iz

vori

Stra

ni

izvo

ri C

ilj

Prov

edbe

ni

posa

o Pr

ovod

itelj

Prio

ritet

R

ok

Vrije

dnos

t po

sla

(HR

K)

Sred

stva

po

treb

na

u 20

06. (

HR

K)

Opć

ine

Gra

da

Župa

nije

R

H

5. Iz

građ

ena

osno

vna

infra

stru

ktur

a

3.3.

20. I

zgra

diti

mag

istra

lni v

odov

od

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a i O

pćin

ska

upra

va L

išan

a O

stro

vičk

ih

I 20

10.

12.0

00.0

00,0

0 1.

500.

000,

00

(Ben

kova

c)

5. Iz

građ

ena

osno

vna

infra

stru

ktur

a

3.3.

21. P

rove

sti

mel

iora

ciju

po

ljopr

ivre

dnih

po

vrši

na u

Liš

anim

a O

stro

vičk

im

Opć

insk

a up

rava

Liš

ana

Ost

rovičk

ih

III

2010

. ni

je o

dređ

ena

10.0

00,0

0

3.3.

22. D

ovrš

iti

ospo

sobl

java

nje

grad

ske

upra

ve

Ben

kovc

a za

vođe

nje

razv

ojni

h po

slov

a

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a I

2010

. 55

.000

,00

30.0

00,0

0

CA

RD

S

3.3.

23. O

spos

obiti

opći

nsku

upr

avu

Liša

na O

stro

vičk

ih

za v

ođen

je ra

zvoj

nih

posl

ova

Opć

insk

a up

rava

Liš

ana

Ost

rovičk

ih

II 20

10.

10.0

00,0

010

.000

,00

C

AR

DS

3.3.

24. P

rilag

oditi

pr

ogra

msk

i pro

raču

n B

enko

vca

prov

edbe

nim

po

slov

ima

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a,

Eko

nom

ski i

nstit

ut, Z

agre

b

III

2010

. 20

.000

,00

20.0

00,0

0

3.3.

25. U

vest

i pr

ogra

msk

i pro

raču

n u

Liša

nim

a O

stro

vičk

im

Opć

insk

a up

rava

Liš

ana

Ost

rovičk

ih, E

kono

msk

i in

stitu

t, Za

greb

III

2010

. 10

.000

,00

10.0

00,0

0

6. G

rads

ka

upra

va

Ben

kovc

a i

opći

nska

up

rava

Li

šana

O

stro

vičk

ih

ospo

sobl

jena

za

up

ravl

janj

e ra

zvitk

om

3.3.

26. P

rost

orno

zb

rinut

i i o

prem

iti

Ure

d dr

žavn

e up

rave

u

Ben

kovc

u i

upot

puni

ti nj

egov

st

ručn

i kad

ar

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a I

2010

. 10

.000

,00

10.0

00,0

0

7. S

tvor

eni

uvje

ti za

os

tana

k i

povr

atak

st

ručn

jaka

3.3.

27. P

rilag

oditi

po

stoj

eće

stip

endi

ranj

e sr

ednj

oško

laca

i st

uden

ata

potre

bam

a be

nkov

ačko

g go

spod

arst

va i

druš

tven

ih d

jela

tnos

ti

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a,

grad

onač

elni

k

II 20

07.

600.

000,

0045

3.00

0,00


Izgl

edni

izvo

ri fin

anci

ranj

a Pr

orač

un

O

stal

i do

mać

i iz

vori

Stra

ni iz

vori

Cilj

Pr

oved

beni

po

sao

Prov

odite

lj Pr

iorit

et

Rok

Vr

ijedn

ost

posl

a (H

RK

)

Sred

stva

po

treb

na

u 20

06. (

HR

K)

Opć

ine

Gra

da

Župa

nije

R

H

7. S

tvor

eni

uvje

ti za

os

tana

k i

povr

atak

st

ručn

jaka

3.3.

28. P

očet

i st

ipen

dira

ti sr

ednj

oško

lce

i st

uden

ata

prem

a po

treba

ma

gosp

odar

stva

i dr

uštv

enih

dje

latn

osti

Liša

na O

stro

vičk

ih

Opć

insk

a up

rava

Liš

ana

Ost

rovičk

ih n

a po

druč

ju

Liša

na

II 20

10.

100.

000,

00

8.

Pob

oljš

ana

brig

a o

mla

dim

a

3.3.

29. O

snov

ati

kultu

rnu

usta

novu

–

dom

mla

dih

u B

enko

vcu

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a II

2010

. 10

.000

,00

10.0

00,0

0

M

MTP

R

8.

Pob

oljš

ana

brig

a o

mla

dim

a

3.3.

30. P

okre

nuti

izgr

adnj

u vi

šena

mje

nsko

g ob

jekt

a s

pros

torij

ama

za

opći

nsku

upr

avu,

šp

orts

kom

dv

oran

om, š

ports

kim

te

reni

ma,

sv

lači

onic

ama

Opć

insk

a up

rava

Liš

ana

Ost

rovičk

ih

I 20

10.

nije

odr

eđen

a10

.000

,00

MM

TPR

9.

Pob

oljš

ana

brig

a o

star

ima

i ne

moć

nim

a

3.3.

31. O

snov

ati

ispo

stav

u D

oma

za

star

e i n

emoć

ne

osob

e –

Zada

r u

Ben

kovc

u

Jedi

nstv

eni o

djel

gra

dske

up

rave

Ben

kovc

a I

2010

. ni

je o

dređ

ena

10.0

00,0

0

M

MTP

R


3.4. Financijski izvori Novac je ograničavajući čimbenik svakog razvojnog programa. Razvijenim općinama i gradovima do njega je lakše je doći jer je infrastruktura (dakle ono najskuplje) već izgrađeno pa se najčešće radi o dogradnjama, a upravni djelatnici su već stekli iskustvo u uočavanju financijskih izvora i prijavama na odgovarajuće natječaje. Benkovac, a pogotovo Lišane Ostrovičke još nisu izgradili svu nužnu infrastrukturu, a iskustvo s prijavama na natječaje prikuplja se samo u Benkovcu. Financijskim izvorima i putevima do njih stoga treba posvetiti trajnu pažnju i veliki napor. Jedini financijski izvor koji Benkovac i Lišane mogu sa izvjesnošću predviđati je gradski odnosno općinski proračun. U 2006. godini općina Lišane planira do 1.900.000, a grad Benkovac do 40.000.000 kn prihoda. S obzirom na ustaljenu strukturu rashoda koja je uglavnom zadana javnim funkcijama koje imaju gradska i općinska uprava, rashodne stavke iz kojih bi se financirali razvojni projekti nisu i ne mogu biti velike i treba ih trošiti na provedbene poslove koji zahtijevaju angažman djelatnika ali ne i značajnija sredstva. I Benkovac i Lišane mogu međutim očekivati da će veća razvojna ulaganja biti manjim ili većim dijelom financirana iz proračuna Zadarske županije, proračuna Republike Hrvatske, sredstava javnih poduzeća, HBOR, Fonda za regionalni razvitak RH, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fonda za razvitak i zapošljavanje te iz brojnih inozemnih izvora (EU fondovi, Svjetska banka, EIB, EBRD, CEB, UNDP……..). Ti izvore se broje na desetke i gotovo svi podrazumijevaju složeni postupak prijave i obrazloženja projekata koje treba financirati. 3.4.1. Domaći izvori Potencijalni domaći izvori financiranja razvojnih projekata u Benkovcu i Lišanima navedeni su u Tablici 3.3.2. Navedeni su projekti, njihov kratak opis, proračun i adresa na koju se treba obratiti. Riječ je o projektima koje će domaće institucije raspisale ili se spremaju raspisati u 2006. godini. U Tablici su zasjenjeni koji su namijenjeni jedinicama lokalne samouprave te su značajni za Benkovac i Lišane. Projekti nisu nužno financirani samo iz domaćih sredstava. Ponegdje se uz domaće javljaju i strane financijske institucije, npr. Europska investicijska banka i Svjetska banka.


Tabl

ica

3.3.

2. P

roje

kti z

a ko

je s

u do

mać

e in

stitu

cije

rasp

isal

e ili

pre

dviđ

aju

rasp

isat

i nat

ječa

je u

200

6. g

odin

i

Naz

iv p

roje

kta

Web

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Nos

itelj

i koo

rdin

ator

pr

ojek

ta

Pror

ačun

O

pis

ugov

oren

og p

osla

N

atječa

j

PRO

JEK

T "O

čuva

nje

obrt

ničk

e tr

adic

ije"

http

://w

ww

.min

gorp

.hr/U

serD

ocs

Imag

es/P

R-

Obr

tnic

kaTr

adic

ija-2

005.

doc

Pot

icaj

i u

podu

zetn

ištv

u

Min

ista

rstv

o go

spod

arst

va, r

ada

i po

duze

tniš

tva

Mak

sim

alan

izno

s po

jedi

načn

e po

tpor

e u

2005

. god

ini b

io je

30

.000

HR

K.

Cilj

pro

jekt

a je

edu

cira

ti za

inte

resi

rane

sku

pine

(uče

nike

, mla

de, ž

ene

i udr

uge)

za

obav

ljanj

e ob

rtnič

kih

djel

atno

sti s

a ci

ljem

zaš

tite

kultu

rnog

na

sljeđa

i tra

dici

jski

h go

spod

arsk

ih v

rijed

nost

i R

epub

like

Hrv

atsk

e. P

otič

e se

rad

muz

eja,

ud

ruga

, ust

anov

a i o

stal

ih s

rodn

ih u

druž

enja

ko

ji im

aju

za c

ilj ed

ukac

iju i

prom

idžb

u tra

dici

onal

nih

obrtn

ički

h dj

elat

nost

i. K

oris

nici

pr

ojek

ta s

u us

tano

ve, u

drug

e, u

druž

enja

ob

rtnik

a te

ost

ala

udru

ženj

a u

kojim

a se

pr

edst

avlja

čuv

anje

i ra

d tra

dici

onal

nih

obrta

od

nosn

o u

kojim

a se

vrš

i edu

kaci

ja z

a tra

dici

onal

ne o

brtn

ičke

dje

latn

osti.

Nov

i nat

ječa

j će

biti

otvo

ren

u te

kućo

j go

dini

.

PRO

JEK

T

"Nov

a za

drug

a"

http

://w

ww

.min

gorp

.hr/U

serD

ocs

Imag

es/P

R-N

ovaZ

adru

ga-

2005

.doc

Pot

icaj

i u

podu

zetn

ištv

u

Min

ista

rstv

o go

spod

arst

va, r

ada

i po

duze

tniš

tva

Mak

sim

alan

izno

s sr

edst

ava

je 4

0.00

0 H

RK

(osn

ivan

je

zadr

uge,

izra

da p

lana

ra

da, n

abav

a in

form

atič

ke o

prem

e,

prom

idžb

a).

Cilj

pro

jekt

a je

dop

rinije

ti ra

zvitk

u za

druž

nog

podu

zetn

ištv

a kr

oz p

oveć

anje

bro

ja z

adru

ga i

zadr

ugar

a. K

oris

nici

pro

jekt

a m

ogu

biti

zadr

uge

osno

vane

(upi

sane

u s

udsk

i reg

ista

r) ti

jeko

m

2004

. i 2

005.

god

ine,

koj

e im

aju

najm

anje

se

dam

zad

ruga

ra (š

tedn

o-kr

editn

e za

drug

e na

jman

je š

ezde

set z

adru

gara

) i u

pisa

ne s

u u

evid

enci

ju z

adru

ga H

rvat

skog

sav

eza

zadr

uga,

os

im z

adru

ga k

oje

obav

ljaju

ili v

ećin

a za

drug

ara

pret

ežno

oba

vlja

prim

arnu

pol

jopr

ivre

dnu

proi

zvod

nju.

Viš

e na

Inte

rnet

stra

nici

.

Nov

i nat

ječa

j će

biti

otvo

ren

u te

kućo

j go

dini

.

PRO

JEK

T "P

oduz

etničk

i in

kuba

tori'

'

http

://w

ww

.min

gorp

.hr/U

serD

ocs

Imag

es/P

R-

Pod

uzet

nick

iInku

bato

ri-20

05.d

oc

Pot

icaj

i u

podu

zetn

ištv

u

Min

ista

rstv

o go

spod

arst

va, r

ada

i po

duze

tniš

tva

Suf

inan

cira

nje

tem

elje

m g

odiš

njih

pr

ogra

ma

rada

. U

ređe

nje

i opr

eman

je

obje

kta

do 1

5 %

ul

agan

ja.

Pru

žanj

e us

luga

po

duze

tnic

ima

u po

duze

tnič

kom

in

kuba

toru

(kno

w-h

ow)

- do

50 %

troš

kova

.

Cilj

pro

jekt

a je

dop

rinije

ti os

niva

nju

i raz

vitk

u no

vih

podu

zeća

, te

otva

ranj

u no

vih

radn

ih

mje

sta,

put

em o

lakš

avan

ja p

očet

ka p

oslo

vanj

a in

kubi

rani

m g

ospo

dars

kim

sub

jekt

ima.

Kor

isni

ci

proj

ekta

su

podu

zetn

ički

inku

bato

ri i t

ehno

lošk

i pa

rkov

i (u

daljn

jem

teks

tu: p

oduz

etničk

i in

kuba

tori)

, reg

istri

rani

sub

jekt

i u v

lasn

ištv

u je

dini

ca lo

kaln

e/po

druč

ne s

amou

prav

e ili

u vl

asni

štvu

ust

anov

a. V

iše

na In

tern

et s

trani

ci.

Nov

i nat

ječa

j će

biti

otvo

ren

u te

kućo

j go

dini

.

Naz

iv p

roje

kta

Web

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Nos

itelj

i koo

rdin

ator

pr

ojek

ta

Pror

ačun

O

pis

ugov

oren

og p

osla

N

atječa

j

PRO

JEK

T "U

mje

tnič

ki o

brti'

' z

a 20

05. g

odin

u

http

://w

ww

.min

gorp

.hr/U

serD

ocs

Imag

es/P

R-U

mje

tnic

kiO

brti-

2005

.doc

Pot

icaj

i u

podu

zetn

ištv

u

Min

ista

rstv

o go

spod

arst

va, r

ada

i po

duze

tniš

tva

U 2

005.

bes

povr

atne

po

tpor

e su

izno

sile

do

10.0

00 k

n.

Cilj

je p

otak

nuti

umje

tnič

ke o

brte

sa

cilje

m

razv

itka

i oču

vanj

a dj

elat

nost

i, a

kroz

zaš

titu

kultu

rnog

nas

ljeđa

i tra

dici

jski

h go

spod

arsk

ih

vrije

dnos

ti R

epub

like

Hrv

atsk

e. V

iše

na In

tern

et

stra

nici

.

Nov

i nat

ječa

j će

biti

otvo

ren

u te

kućo

j go

dini

.


Naz

iv p

roje

kta

Web

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Nos

itelj

i koo

rdin

ator

pr

ojek

ta

Pror

ačun

O

pis

ugov

oren

og p

osla

N

atječa

j

PRO

JEK

T "D

okva

lifik

acije

i pr

ekva

lifik

acije

u

obrt

ništ

vu“

http

://w

ww

.min

gorp

.hr/U

serD

ocs

Imag

es/P

R-P

rekv

alifi

kaci

je-

2005

.doc

Pot

icaj

i u

podu

zetn

ištv

u

M

inis

tars

tvo

gosp

odar

stva

, rad

a i

podu

zetn

ištv

a

Bes

povr

atne

pot

pore

za

pok

rivan

je tr

oško

va

dokv

alifi

kaci

je i

prek

valif

ikac

ije

Cilj

Pro

jekt

a je

brž

e za

pošl

java

nje

i sa

moz

apoš

ljava

nje

te u

sklađi

vanj

e kv

alifi

kaci

jske

stru

ktur

e ra

dno

spos

obni

h os

oba

sa s

tvar

nim

pot

reba

ma

obrtn

ika

Rep

ublik

e H

rvat

ske.

Nov

i nat

ječa

j će

biti

otvo

ren

u te

kućo

j go

dini

.

PRO

JEK

T

“Pod

uzet

ništ

vo

ciljn

ih s

kupi

na“

http

://w

ww

.min

gorp

.hr/U

serD

ocs

Imag

es/P

R-

CIlj

neSk

upin

eNov

i-200

5.do

c

Pot

icaj

i u

podu

zetn

ištv

u

M

inis

tars

tvo

gosp

odar

stva

, rad

a i

podu

zetn

ištv

a

Mak

sim

alni

izno

s po

jedi

načn

e po

tpor

e u

2005

. god

ini i

znos

io je

50

.000

,00

kn.

Cilj

Pro

jekt

a je

brž

e i l

akše

ukl

juči

vanj

e ci

ljnih

sk

upin

a u

podu

zetn

ištv

o.

Pro

jekt

je n

amije

njen

hrv

atsk

im d

ržav

ljani

ma

– po

duze

tnic

ima

s pr

ebiv

ališ

tem

u R

epub

lici

Hrv

atsk

oj, č

ija je

dje

latn

ost r

egis

trira

na k

ao o

brt,

trgov

ačko

dru

štvo

, zad

ruga

ili u

stan

ova,

koj

i po

zitiv

no p

oslu

ju, a

spa

daju

u c

iljne

skup

ine:

br

anite

lji, m

ladi

, žen

e, p

očet

nici

, «To

p st

uden

ti»

- dob

itnic

i stip

endi

je T

OP

STU

DE

NT,

te o

sobe

s

inva

lidite

tom

.

Nov

i nat

ječa

j će

biti

otvo

ren

u te

kućo

j go

dini

.

PRO

JEK

T "P

otic

anja

m

arke

tinšk

ih

aktiv

nost

i "

http

://w

ww

.min

gorp

.hr/U

serD

ocs

Imag

es/P

R-

Mar

ketin

ske%

20ak

tivno

sti%

2020

05.d

oc

Pot

icaj

i u

podu

zetn

ištv

u

Min

ista

rstv

o go

spod

arst

va, r

ada

i po

duze

tniš

tva,

P

ovje

rens

tvo

koje

im

enuj

e M

inis

tar

Mak

sim

alan

izno

s po

jedi

načn

e po

tpor

e je

30

.000

HR

K z

a JL

PS

. M

aksi

mal

an iz

nos

poje

dinačn

e po

tpor

e je

50

.000

HR

K z

a pr

oizv

odne

go

spod

arsk

e su

bjek

te.

Kor

isni

ci p

otpo

ra p

o ov

om P

roje

ktu

su:

proi

zvod

ni g

ospo

dars

ki s

ubje

kti:

obrti

, mal

a i

sred

nja

trgov

ačka

dru

štva

i za

drug

e; je

dini

ce

loka

lne

i pod

ručn

e (r

egio

naln

e) s

amou

prav

e (J

LPS

) itd

. Suf

inan

cira

ju s

e sl

jedeći

troš

kovi

pr

oizv

odni

h go

spod

arsk

ih s

ubje

kata

: tro

škov

i iz

rade

pro

mid

žben

og m

ater

ijala

, zak

upa

izlo

žben

og p

rost

ora,

uređe

nja

i opr

eman

ja

izlo

žben

og p

rost

ora,

org

aniz

acije

pro

mot

ivni

h do

gađa

nja

na s

ajm

u/iz

ložb

i, sa

vjet

odav

ne

uslu

ge p

ri is

traži

vanj

u trž

išta

, sav

jeto

davn

e us

luge

izra

de b

rand

a, d

izaj

na i

amba

laže

Nov

i nat

ječa

j će

biti

otvo

ren

u te

kućo

j go

dini

.

PRO

JEK

T "E

duka

cija

u

podu

zetn

ištv

u"

http

://w

ww

.min

gorp

.hr/U

serD

ocs

Imag

es/P

R-

Edu

kaci

ja%

20u%

20po

duze

tni

stvu

%20

2005

.doc

Pot

icaj

i u

podu

zetn

ištv

u

Min

ista

rstv

o go

spod

arst

va, r

ada

i po

duze

tniš

tva

C

ilj P

roje

kta

je e

duka

cija

i us

vaja

nje

spec

ifičn

ih

znan

ja u

pod

uzet

ništ

vu k

roz

tem

e iz

obra

zbe

nave

dene

u o

vom

Pro

jekt

u, a

u fu

nkci

ji ci

elož

ivot

nog

učen

ja. K

oris

nici

sre

dsta

va s

u in

stitu

cije

i go

spod

arsk

i sub

jekt

i za

prov

ođen

je

eduk

acije

.

Nov

i nat

ječa

j će

biti

otvo

ren

u te

kućo

j go

dini

.

PRO

JEK

T

"Pot

ican

je u

vođe

nja

novi

h te

hnol

ogija

i pr

imje

na z

nanj

a u

tehn

ološ

kom

ra

zvitk

u"

http

://w

ww

.min

gorp

.hr/U

serD

ocs

Imag

es/P

R-

Nov

eTeh

nolo

gije

-200

5.do

c

Pot

icaj

i u

podu

zetn

ištv

u

Min

ista

rstv

o go

spod

arst

va, r

ada

i po

duze

tniš

tva

Mak

sim

alan

izno

s po

tpor

e u

2005

. izn

osio

je

80.

000

HR

K.

Pov

ećan

je k

onku

rent

nost

i pro

izvo

da k

roz

eduk

aciju

, nov

e te

hnol

ogije

i te

hnol

oške

po

stup

ke te

dop

rinos

eko

lošk

oj z

aštit

i pro

izvo

da

nam

ijenj

enih

dom

aćem

i st

rano

m tr

žišt

u.

Kor

isni

ci p

otic

aja

po o

vom

Pro

jekt

u su

pr

oizv

odni

gos

poda

rski

sub

jekt

i, ob

rti, z

adru

ge

te m

ala

i sre

dnja

trgo

vačk

a dr

uštv

a sa

sje

dišt

em

u R

epub

lici H

rvat

skoj

, u 1

00%

-nom

priv

atno

m

vlas

ništ

vu g

rađa

na R

epub

like

Hrv

atsk

e.

Nov

i nat

ječa

j će

biti

otvo

ren

u te

kućo

j go

dini

.


Naz

iv p

roje

kta

Web

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Nos

itelj

i koo

rdin

ator

pr

ojek

ta

Pror

ačun

O

pis

ugov

oren

og p

osla

N

atječa

j

PRO

JEK

T ''I

nova

cije

i n

ovi

proi

zvod

''

http

://w

ww

.min

gorp

.hr/U

serD

ocs

Imag

es/P

R-

Inov

acije

Nov

iPro

izvo

di-

2005

.doc

Pot

icaj

i u

podu

zet.

M

inis

tars

tvo

gosp

odar

stva

, rad

a i

podu

zetn

ištv

a

Mak

sim

alan

izno

s po

tpor

e u

2005

. izn

osio

je

80.

000

HR

K.

Cilj

je p

otic

anje

inov

ator

a, d

ovođ

enje

inov

acije

pr

oizv

oda

na tr

žišt

e, b

olje

isko

ristiv

osti

inov

ator

stva

kao

pot

enci

jala

u s

tvar

anju

''h

rvat

skog

pro

izvo

da'',

te p

otic

anje

razv

itka

novi

h pr

oizv

oda,

nov

ih te

hnol

oški

h pr

oces

a,

prim

jene

nov

ih te

hnol

ogija

i u

konačn

ici

poveća

ti ko

nkur

entn

ost.

Kor

isni

ci p

otic

aja

po

ovom

Pro

jekt

u su

inov

ator

i (pr

avne

i fiz

ičke

os

obe,

čije

je p

rebi

vališ

te/s

jedi

šte

na p

odručj

u R

epub

like

Hrv

atsk

e) te

obr

ti, z

adru

ge, m

ala

i sr

ednj

a trg

ovač

ka d

rušt

va, k

oji p

oziti

vno

posl

uju

i čije

je s

jedi

šte

na p

odručj

u R

epub

like

Hrv

atsk

e, a

nal

aze

se u

100

% p

rivat

nom

vl

asni

štvu

drž

avlja

na R

epub

like

Hrv

atsk

e.

Nov

i nat

ječa

j će

biti

otvo

ren

u te

kućo

j go

dini

.

PRO

JEK

T ''S

usta

v kv

alite

te i

tehn

ičke

regu

lativ

e''

http

://w

ww

.min

gorp

.hr/U

serD

ocs

Imag

es/P

R-S

usta

vKva

litet

e-20

05.d

oc

Pot

icaj

i u

podu

zet.

M

inis

tars

tvo

gosp

odar

stva

, rad

a i

podu

zetn

ištv

a

P

roje

kt p

otič

e uv

ođen

je i

impl

emen

taci

ju

euro

pski

h no

rmi u

mal

o go

spod

arst

vo. K

oris

nici

po

ticaj

a po

ovo

m P

roje

ktu

su p

roiz

vodn

i go

spod

arsk

i sub

jekt

i, ob

rti, z

adru

ge, t

e m

ala

i sr

ednj

a trg

ovač

ka d

rušt

va s

a sj

ediš

tem

u

Rep

ublic

i Hrv

atsk

oj, u

100

% -t

nom

priv

atno

m

vlas

ništ

vu g

rađa

na R

H.

Nov

i nat

ječa

j će

biti

otvo

ren

u te

kućo

j go

dini

.

PRO

JEK

T

"Raz

vita

k za

drug

arst

va"

http

://w

ww

.min

gorp

.hr/U

serD

ocs

Imag

es/P

R-R

azvi

tak

Zadr

ugar

stva

-200

5.do

c

Pot

icaj

i u

podu

zet.

Min

ista

rstv

o go

spod

arst

va, r

ada

i po

duze

tniš

tva

C

ilj p

roje

kta

je p

otak

nuti

orga

nizi

ranj

e za

drug

ara

radi

ost

variv

anja

oso

bnih

i za

jedn

ički

h in

tere

sa, p

otak

nuti

uključi

vanj

e za

drug

a u

gosp

odar

ske

pose

bno

proi

zvod

ne

aktiv

nost

i, po

boljš

ati k

onku

rent

nost

zad

ruga

te

post

ići r

avno

mje

rni r

azvi

tak

svih

pod

ručj

a R

epub

like

Hrv

atsk

e. K

oris

nici

Pro

jekt

a m

ogu

biti

zadr

uge.

Nov

i nat

ječa

j će

biti

otvo

ren

u te

kućo

j go

dini

.

"Tra

dici

onal

ni o

brti"

http

://w

ww

.min

gorp

.hr/U

serD

ocs

Imag

es/P

R-

Trad

icio

naln

i%20

obrti

-20

05.d

oc

Pot

icaj

i u

podu

zet.

M

inis

tars

tvo

gosp

odar

stva

, rad

a i

podu

zetn

ištv

a

C

ilj je

oču

vati

i pot

aknu

ti tra

dici

onal

ne o

brtn

ičke

dj

elat

nost

i

Nov

i nat

ječa

j će

biti

otvo

ren

u te

kućo

j go

dini

.


Naz

iv p

roje

kta

Web

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Nos

itelj

i koo

rdin

ator

pr

ojek

ta

Pror

ačun

O

pis

ugov

oren

og p

osla

N

atječa

j

PRO

JEK

T "P

oduz

etničk

ih

potp

orni

h in

stitu

cija

"

http

://w

ww

.min

gorp

.hr/U

serD

ocs

Imag

es/P

R-

Pod

uzet

nick

e%20

potp

orne

%2

0ins

tituc

ije%

2020

05.d

oc

Pot

icaj

i u

podu

zet.

Min

ista

rstv

o go

spod

arst

va, r

ada

i po

duze

tniš

tva

Jača

nje

inst

ituci

onal

ne p

odrš

ke g

ospo

dars

kim

su

bjek

tima

pute

m p

oduz

etničk

ih p

otpo

rnih

in

stitu

cija

. K

oris

nici

pro

jekt

a su

pod

uzet

ničk

i ce

ntri,

tehn

ološ

ki c

entri

, lok

alne

razv

ojne

ag

enci

je (u

dal

jnje

m te

kstu

: pod

uzet

ničk

i cen

tri).

Osn

ivač

i ovi

h in

stitu

cija

mog

u bi

ti je

dini

ce

loka

lne

/ pod

ručn

e sa

mou

prav

e, o

stal

e in

stitu

cije

, pra

vne

ili fi

zičk

e os

obe

koji

treba

ju

osig

urat

i stručn

o os

oblje

, pro

stor

i op

rem

u za

pr

oved

bu u

tvrđ

enih

pro

gram

a, k

ao i

finan

cijs

ka

sred

stva

za

svoj

e dj

elov

anje

. Sre

dstv

a su

na

mije

njen

a za

suf

inan

cira

nje

trošk

ova

proj

ekat

a ko

je v

ode

podu

zetn

ički

cen

tri u

cilj

u jača

nja

podu

zetn

ištv

a: iz

rada

pro

jeka

ta z

a po

trebe

regi

onal

nog

razv

itka,

izra

da p

roje

kata

po

duze

tniš

tva

u ok

viru

pre

tpris

tupn

e st

rate

gije

E

U.

Nov

i nat

ječa

j će

biti

otvo

ren

u te

kućo

j go

dini

.

Naz

iv p

roje

kta

Web

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Nos

itelj

i koo

rdin

ator

pr

ojek

ta

Pror

ačun

O

pis

ugov

oren

og p

osla

N

atječa

j

Prog

ram

kre

ditir

anja

po

tican

ja

razv

itka

mal

og

i sr

ednj

eg

priv

atno

g po

duze

tniš

tva

(put

em

posl

ovni

h ba

naka

)

http

://w

ww

.hbo

r.hr/k

re_p

rogr

am

i_09

0.as

p M

alo

i sre

dnje

po

duze

t. H

BOR

HBO

R m

ože

finan

cira

ti na

jviš

e 75

% u

kupn

e pr

edraču

nske

vr

ijedn

osti

inve

stic

ije, s

tim

da

najv

iši i

znos

kr

edita

mož

e bi

ti do

8.

000.

000,

00 k

n po

pr

ojek

tu.

Pod

upira

nje

priv

atno

g po

duze

tniš

tva

odob

rava

njem

dug

oroč

nih

inve

stic

ijski

h kr

edita

za

mod

erni

zaci

ju i

proš

irenj

e po

stoj

ećih

trg

ovač

kih

druš

tava

, obr

ta i

osta

lih o

blik

a po

duze

tnič

ke d

jela

tnos

ti. D

omać

a trg

ovač

ka

druš

tva

koja

su

51%

u p

rivat

nom

vla

sniš

tvu,

a

koja

tren

utač

no n

emaj

u vi

še o

d 25

0 za

posl

enih

(u

ključu

jući

udr

užen

a trg

ovač

ka d

rušt

va) t

e po

duze

tnic

i u p

roiz

vodn

oj d

jela

tnos

ti, o

brtu

, po

ljopr

ivre

di, t

rans

portu

, tur

izm

u i o

stal

im

uslu

žnim

dje

latn

ostim

a. Iz

uzet

ak s

u ag

enci

je

koje

pos

redu

ju u

trgo

vini

nek

retn

inam

a.

Otv

oren

.

Prog

ram

kre

ditir

anja

po

tican

ja ra

zvitk

a m

alog

i sr

ednj

eg

priv

atno

g po

duze

tniš

tva

http

://w

ww

.hbo

r.hr/k

re_p

rogr

am

i_10

0.as

p M

alo

i sre

dnje

po

duze

t. H

BOR

Naj

viši

izno

s kr

edita

m

ože

izno

siti

1 m

il. €

, do

k je

naj

man

ji iz

nos

10.0

00,0

0 €.

Vis

ina

kred

ita iz

nosi

naj

više

70

% u

kupn

ih u

laga

nja.

Cilj

Pro

gram

a kr

editi

ranj

a je

sre

dnjo

ročn

o i

dugo

ročn

o kr

editi

ranj

e ra

zvitk

a m

alog

i sr

ednj

eg

podu

zetn

ištv

a u

svrh

u po

veća

nja

zapo

slen

osti.

Otv

oren

.


Naz

iv p

roje

kta

Web

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Nos

itelj

i koo

rdin

ator

pr

ojek

ta

Pror

ačun

O

pis

ugov

oren

og p

osla

N

atječa

j

Prog

ram

kre

ditir

anja

ra

zvitk

a ot

oka

http

://w

ww

.hbo

r.hr/k

re_p

rogr

am

i_11

0.as

p M

alo

i sre

dnje

po

duze

t. H

BOR

C

ilj P

rogr

ama

kred

itira

nja

je p

otic

anje

mal

og

gosp

odar

stva

koj

e ra

zvita

k ot

oka či

ne o

drži

vim

u

skla

du s

a Za

kono

m o

oto

cim

a. K

rajn

ji ko

risni

ci

kred

ita m

ogu

biti

fizič

ke i

prav

ne o

sobe

s

preb

ival

ište

m il

i sje

dišt

em n

a ot

ocim

a, k

ao i

fizič

ke i

prav

ne o

sobe

koj

e se

žel

e pr

esel

iti n

a ot

oke

i ond

je n

amje

rava

ju o

snov

ati:

obrt,

trg

ovač

ko d

rušt

vo il

i pol

jopr

ivre

dno

gosp

odar

stvo

.

Otv

oren

.

Prog

ram

kre

ditir

anja

po

tican

ja m

alog

go

spod

arst

va n

a Po

druč

jima

pose

bne

drža

vne

skrb

i

http

://w

ww

.hbo

r.hr/k

re_p

rogr

am

i_12

0.as

p M

alo

i sre

dnje

po

duze

t. H

BOR

C

ilj P

rogr

ama

kred

itira

nja

je p

otic

anje

obr

tniš

tva

i mal

og g

ospo

dars

tva

na p

odručj

ima

pose

bne

drža

vne

skrb

i te

obno

va i

potp

ora

razv

itku

poljo

priv

redn

ih g

ospo

dars

tava

na

svim

po

druč

jima

Rep

ublik

e H

rvat

ske.

Kra

jnji

koris

nici

kr

edita

mog

u bi

ti pr

avne

i fiz

ičke

oso

be. N

eće

se k

redi

tirat

i ugo

stite

ljstv

o (is

ključi

vo il

i pre

teži

to

toče

nje

alko

holn

ih p

ića)

te s

reds

tva

javn

og

prio

pćav

anja

.

Otv

oren

.

Prog

ram

kre

ditir

anja

ra

zvitk

a go

veda

rske

pr

oizv

odnj

e u

Rep

ublic

i hrv

atsk

oj

http

://w

ww

.hbo

r.hr/k

re_p

rogr

am

i_12

5.as

p M

alo

i sre

dnje

po

duze

t. H

BOR

Naj

viši

izno

s kr

edita

je

do 3

.500

.000

,00

kn

Cilj

Pro

gram

a kr

editi

ranj

a je

pril

agod

ba

post

ojeć

ih g

ospo

dars

tava

(ada

ptac

ija il

i pr

ošire

nje)

ili o

sniv

anje

nov

ih k

oji ć

e os

igur

ati

dovo

ljne

količ

ine

gove

dars

kih

proi

zvod

a i

njih

ovu

konk

uren

tnos

t u u

vjet

ima

otvo

reno

g trž

išta

. Kor

isni

ci k

redi

ta m

ogu

biti

prav

ne i

fizič

ke o

sobe

.

Otv

oren

.

Prog

ram

kre

ditir

anja

po

diza

nja

dugo

godi

šnjih

na

sada

http

://w

ww

.hbo

r.hr/k

re_p

rogr

am

i_13

0.as

p M

alo

i sre

dnje

po

duze

t.

HB

OR

-a, s

udje

luju

i M

inis

tars

tvo

poljo

priv

rede

, šum

arst

va i

vodn

og g

ospo

dars

tva

(u

daljn

jem

teks

tu:

Min

ista

rstv

o), H

rvat

ski

zavo

d za

pol

jopr

ivre

dno

savj

etod

avnu

slu

žbu

(u

daljn

jem

teks

tu: H

ZPS

S) i

H

rvat

ska

agen

cija

za

mal

o go

spod

arst

vo (u

da

ljnje

m te

kstu

: H

AMAG

).

Vis

ina

kred

ita o

dređ

uje

se u

zav

isno

sti o

d sv

rhe

ulag

anja

i od

ređe

na je

: - z

a fiz

ičke

oso

be:

80.0

00,0

0 –

1.50

0.00

0,00

kn

- za

prav

ne o

sobe

: 10

0.00

0,00

–

3.50

0.00

0,00

kn

Cilj

Pro

gram

a kr

editi

ranj

a je

pod

izan

je n

ovih

du

gogo

dišn

jih n

asad

a (v

inog

radi

, voć

njac

i, m

aslin

ici)

i oži

vlja

vanj

e po

stoj

ećih

u s

vrhu

po

veća

nja

kval

itete

i ko

nkur

entn

osti

dom

aćih

pr

oizv

ođač

a te

usk

lađi

vanj

e s

euro

pski

m

prav

ilim

a pr

oizv

odnj

e.

Otv

oren

.


Naz

iv p

roje

kta

Web

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Nos

itelj

i koo

rdin

ator

pr

ojek

ta

Pror

ačun

O

pis

ugov

oren

og p

osla

N

atječa

j

Prog

ram

kre

ditir

anja

za

po

tican

je

utem

elje

nja

mal

og

podu

zetn

ištv

a -

poče

tnic

i (d

irekt

no

kred

itira

nje

i pu

tem

po

slov

nih

bana

ka)

http

://w

ww

.hbo

r.hr/k

re_p

rogr

am

i_13

5.as

p M

alo

i sre

dnje

po

duze

t.

N

ajni

ži iz

nos

kred

ita

mož

e bi

ti 10

.000

eur

a,

a na

jviš

i 250

.000

eur

a.

Cilj

Kre

ditn

og p

rogr

ama

je s

tvar

anje

poč

etni

h uv

jeta

za

osni

vanj

e no

vih

trgov

ački

h dr

ušta

va i

obrta

u s

vrhu

otv

aran

ja n

ovih

radn

ih m

jest

a.

Kor

isni

ci m

ogu

biti

hrva

tski

drž

avlja

ni k

oji ž

ele

osno

vati

vlas

titi o

brt,

odno

sno

trgov

ačko

dru

štvo

na

pod

ručj

u R

epub

like

Hrv

atsk

e.

Otv

oren

.

Naz

iv p

roje

kta

Web

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Nos

itelj

i koo

rdin

ator

pr

ojek

ta

Pror

ačun

O

pis

ugov

oren

og p

osla

N

atječa

j

Prog

ram

pot

icaj

nih

mje

ra z

a sa

moz

apoš

ljava

nje

i ra

zvita

k m

alog

ob

iteljs

kog

podu

zetn

ištv

a u

turiz

mu

"Pot

icaj

za

eh"

http

://w

ww

.hbo

r.hr/k

re_p

rogr

am

i_15

0.as

p

Mal

o i s

redn

je

podu

zet./

Tu

rizam

M

MTP

R, H

BOR

Vid

i web

stra

nica

P

otic

ajne

mje

re z

a sa

moz

apoš

ljava

nje

i raz

vita

k m

alog

obi

teljs

kog

podu

zetn

ištv

a u

turiz

mu.

O

tvor

en.

Prog

ram

kre

ditir

anja

ra

zvitk

a go

spod

arsk

ih

djel

atno

sti

http

://w

ww

.hbo

r.hr/k

re_p

rogr

am

i_04

0.as

p R

azvi

tak

gosp

. dj

elat

nost

i H

BOR

Do

80%

pre

drač

unsk

e vr

ijedn

osti

inve

stic

ije.

Cilj

Pro

gram

a kr

editi

ranj

a je

pot

ican

je ra

zvitk

a go

spod

arsk

ih d

jela

tnos

ti na

cje

loku

pnom

po

druč

ju R

epub

like

Hrv

atsk

e ka

ko b

i se

poveća

njem

efik

asno

sti i

sm

anje

njem

troš

kova

po

veća

la k

onku

rent

nost

. Kre

diti

su n

amije

njen

i za

ula

ganj

a u

osno

vna

i tra

jna

obrtn

a sr

edst

va.

Kra

jnji

koris

nici

kre

dita

mog

u bi

ti go

spod

arsk

i su

bjek

ti (p

ravn

e ili

fizičk

e os

obe)

sa

cjel

okup

nog

podr

učja

Rep

ublik

e H

rvat

ske.

Pre

dnos

t pri

odob

rava

nju

kred

ita im

aju

proi

zvod

ne

djel

atno

sti,

a po

sebn

o on

e ko

je s

u iz

vozn

o us

mje

rene

.

Otv

oren

.

Prog

ram

kre

ditir

anja

fin

anci

jsko

g re

stru

ktur

iranj

a go

spod

arsk

ih

subj

ekat

a

http

://w

ww

.hbo

r.hr/k

re_p

rogr

am

i_05

0.as

p R

azvi

tak

gosp

. dj

elat

nost

i H

BOR

C

ilj P

rogr

ama

kred

itira

nja

je d

a po

voljn

im

dugo

ročn

im k

redi

tiran

jem

pos

pješ

i us

post

avlja

nje

dugo

ročn

e fin

anci

jske

ravn

otež

e go

spod

arsk

ih s

ubje

kata

te n

a ta

j nač

in p

oveć

a st

abiln

ost i

usp

ješn

ost p

oslo

vanj

a ka

ko b

i se

stvo

rili b

olji

pred

uvje

ti za

ula

zak

gosp

odar

skog

su

bjek

ta u

nov

e in

vest

icije

. Kra

jnji

koris

nici

kr

edita

mog

u bi

ti go

spod

arsk

i sub

jekt

i (pr

avne

ili

fizič

ke o

sobe

) sa

cjel

okup

nog

podr

učja

R

epub

like

Hrv

atsk

e ko

ji po

sluj

u na

jman

je d

vije

go

dine

.

Otv

oren

.


Naz

iv p

roje

kta

Web

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Nos

itelj

i koo

rdin

ator

pr

ojek

ta

Pror

ačun

O

pis

ugov

oren

og p

osla

N

atječa

j

Prog

ram

ula

ganj

a u

tem

eljn

i kap

ital

trgo

vačk

ih d

rušt

ava

http

://w

ww

.hbo

r.hr/k

re_p

rogr

am

i_17

0.as

p U

laga

nje

u te

mel

jni k

apita

l H

BOR

N

ajvi

ši iz

nos

ulag

anja

og

raniča

va s

e na

6.

000.

000,

00 k

una

Cilj

Pro

gram

a je

pov

ećan

je p

roiz

vodn

je i

zapo

slen

osti

kroz

ula

ganj

a u

tem

eljn

i kap

ital

trgov

ački

h dr

ušta

va.

Otv

oren

.

Prog

ram

kre

ditir

anja

ob

nove

i ra

zvitk

a ko

mun

alne

in

fras

truk

ture

http

://w

ww

.hbo

r.hr/k

re_p

rogr

am

i_01

0.as

p

Infra

stru

ktur

a H

BO

R

Kre

ditir

ati s

e m

ože

do

80%

pre

drač

unsk

e vr

ijedn

osti

inve

stic

ije.

Mak

sim

alni

izno

s kr

edita

nije

ogr

anič

en

Tem

eljn

a na

mje

na o

vog

kred

itnog

pro

gram

a je

du

goročn

o fin

anci

ranj

e on

ih in

vest

icijs

kih

proj

ekat

a ko

jima

je s

vrha

pot

ican

je ra

zvitk

a i

obno

ve k

omun

alne

infra

stru

ktur

e na

cije

lom

po

druč

ju R

epub

like

Hrv

atsk

e. P

rihva

tljiv

i kra

jnji

koris

nici

kre

dita

su

jedi

nice

loka

lne

i pod

ručn

e (r

egio

naln

e) s

amou

prav

e: o

pćin

e, g

rado

vi te

žu

pani

je i

grad

Zag

reb,

ako

ispu

njav

aju

pred

viđe

ne z

akon

ske

uvje

te k

oji s

e od

nose

na

prob

lem

atik

u za

duži

vanj

a je

dini

ca lo

kaln

e i

podr

učne

(reg

iona

lne)

sam

oupr

ave.

P

rihva

tljiv

i kra

jnji

koris

nici

mog

u bi

ti i k

omun

alna

po

duzeća

, ali

i dru

ge p

ravn

e ili

fizičk

e os

obe.

A

ko je

zak

onom

pro

pisa

na k

once

sija

za

pred

viđe

ne n

amje

ne, i

sta će

se

zatra

žiti

od

koris

nika

.

Otv

oren

.

Prog

ram

kre

ditir

anja

fin

anci

jsko

g re

stru

ktur

iranj

a je

dini

ca lo

kaln

e i

podr

učne

(r

egio

naln

e)

sam

oupr

ave

http

://w

ww

.hbo

r.hr/k

re_p

rogr

am

i_02

0.as

p In

frast

rukt

ura

HB

OR

Izno

s kr

edita

nije

og

raniče

n, a

ovi

si o

ko

nkre

tnom

pro

gram

u re

stru

ktur

iranj

a.

Cilj

je p

ospj

ešiti

stv

aran

je d

ugor

očne

fina

ncijs

ke

ravn

otež

e je

dini

ca lo

kaln

e i p

odručn

e (r

egio

naln

e) s

amou

prav

e ka

ko b

i se

na ta

j nač

in

stvo

rili z

akon

ski p

redu

vjet

i za

doda

tno

zadu

živa

nje

radi

ula

ska

u no

ve in

frast

rukt

urne

in

vest

icije

. U p

osre

dnom

kre

ditir

anju

kor

isni

ci

kred

ita s

u po

slov

ne b

anke

koj

e su

prih

vatil

e su

radn

ju n

a pr

ovođ

enju

ovo

g kr

editn

og

prog

ram

a, a

kra

jnji

koris

nici

kre

dita

su

jedi

nice

lo

kaln

e i p

odručn

e (r

egio

naln

e) s

amou

prav

e ko

je n

e is

punj

avaj

u pr

edviđe

ne z

akon

ske

uvje

te

koji

se o

dnos

e na

pro

blem

atik

u za

duži

vanj

a je

dini

ca lo

kaln

e i p

odručn

e (r

egio

naln

e)

sam

oupr

ave

(tj. a

ko b

i se

novi

m z

aduž

ivan

jem

pr

emaš

ila d

opuš

tena

sto

pa z

aduž

ivan

ja).

U

nepo

sred

nom

kre

ditir

anju

kor

isni

ci k

redi

ta s

u je

dini

ce lo

kaln

e i p

odručn

e (r

egio

naln

e)

sam

oupr

ave

koje

ne

ispu

njav

aju

pred

viđe

ne

zako

nske

uvj

ete

koji

se o

dnos

e na

pro

blem

atik

u za

duži

vanj

a je

dini

ca lo

kaln

e i p

odručn

e (re

gion

alne

) sam

oupr

ave

(tj. a

ko b

i se

novi

m

zadu

živa

njem

pre

maš

ila d

opuš

tena

sto

pa

zadu

živa

nja)

.

Otv

oren

.


Naz

iv p

roje

kta

Web

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Nos

itelj

i koo

rdin

ator

pr

ojek

ta

Pror

ačun

O

pis

ugov

oren

og p

osla

N

atječa

j

Prog

ram

kre

ditir

anja

pr

ojek

ata

zašt

ite

okol

iša,

en

erge

tske

uč

inko

vito

sti

i ob

novl

jivih

iz

vora

en

ergi

je

http

://w

ww

.hbo

r.hr/k

re_p

rogr

am

i_08

0.as

p

Naj

man

ji iz

nos

kred

ita

je o

gran

ičen

na

100.

000,

00 k

una.

N

ajveći

izno

s kr

edita

ni

je o

gran

ičen

. HBO

R

u pr

avilu

kre

ditir

a do

80

% p

redr

ačun

ske

vrije

dnos

ti in

vest

icije

.

Prih

vatlj

ivi k

rajn

ji ko

risni

ci k

redi

ta s

u j

edin

ice

loka

lne

i pod

ručn

e (r

egio

naln

e) s

amou

prav

e (o

pćin

e, g

rado

vi te

žup

anije

i gr

ad Z

agre

b),

ako

ispu

njav

aju

pred

viđe

ne z

akon

ske

uvje

te,

kom

unal

na d

rušt

va, t

rgov

ačka

dru

štva

, obr

tnic

i i

osta

le p

ravn

e i f

izič

ke o

sobe

.

Otv

oren

.

PRO

JEK

T "I

nteg

raln

i raz

vita

k lo

kaln

e za

jedn

ice"

(E

IB II

)

http

://w

ww

.mm

tpr.h

r/def

ault.

asp?

id=4

29

MM

TPR

Za

nav

eden

i je

proj

ekt,

uz s

ugla

snos

t hrv

atsk

e V

lade

, dob

iven

a po

tpor

a E

urop

ske

inve

stic

ijske

ban

ke

(EIB

) s k

ojom

je

potp

isan

Ugo

vor o

za

jmu,

po

koje

m

Rep

ublik

a H

rvat

ska

vrać

a sr

edst

va z

ajm

a u

nare

dnih

20

godi

na.

Zaja

m E

IB-a

i pr

orač

unsk

a sr

edst

va

(u o

mje

ru 5

0:50

) čin

e os

novu

za

finan

cira

nje

proj

ekta

. Jed

inic

e lo

kaln

e sa

mou

prav

e (J

LS) ć

e, o

visn

o o

utvrđe

nim

krit

eriji

ma,

os

igur

ati d

io v

last

itih

sred

stav

a za

su

finan

cira

nje

podp

roje

kata

. Vrij

eme

prov

edbe

pro

jekt

a je

od

200

5. d

o 20

08.

Cilj

proj

ekta

je 1

. sm

anjit

i neu

ravn

otež

enos

ti u

razv

itku

poje

dini

h po

druč

ja i

prip

omoć

i u

stva

ranj

u pr

eduv

jeta

za

održ

iv g

ospo

dars

ki i

druš

tven

i raz

vita

k; 2

. int

egra

lno

upra

vlja

nje

razv

itkom

loka

lne

zaje

dnic

e un

apređe

njem

: kv

alite

te i

dost

upno

sti k

omun

alni

h us

luga

, kv

alite

te s

tano

vanj

a, k

valit

ete

i dos

tupn

osti

zdra

vstv

enih

usl

uga

i usl

uga

soci

jaln

e sk

rbi,

kval

itete

i do

stup

nost

i usl

uga

obra

zova

nja,

ku

lture

i sp

orta

, kva

litet

e i s

usta

vne

skrb

i ran

jivih

sk

upin

a st

anov

ništ

va (s

tari

i nem

oćni

, inv

alid

i, dj

eca)

3. s

usta

vna

skrb

o z

aštit

i oko

liša

rješa

vanj

em p

robl

ema

otpa

dnih

vod

a i

zbrin

java

nja

otpa

da. K

oris

nici

: Jed

inic

e lo

kaln

e sa

mou

prav

e u

PPD

S-u

, brd

sko-

plan

insk

im

podr

učjim

a i p

ogra

ničn

im p

odručj

ima.

Otv

oren

.


Naz

iv p

roje

kta

Web

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Nos

itelj

i koo

rdin

ator

pr

ojek

ta

Pror

ačun

O

pis

ugov

oren

og p

osla

N

atječa

j

Obn

ova

kom

unal

ne

infr

astr

uktu

re n

a po

druč

jima

od

pose

bne

drža

vne

skrb

i

http

://w

ww

.mm

tpr.h

r/def

ault.

asp?

ID=6

55

MM

TPR

D

r. Lj

udev

it H

erce

g,

pom

oćni

k m

inis

tra,

Upr

ava

za re

gion

alni

ra

zvita

k, te

l. 01

469

5 72

8,

Upr

ava

ze re

gion

alni

ra

zvita

k, V

lašk

a 10

8/II,

10

000

Zagr

eb

Željk

o Tu

fekč

ić,

pom

oćni

k m

inis

tra,

Upr

ava

za p

roraču

n i

finan

cije

, Krle

žin

Gvo

zd

1a, 1

0 00

0 Za

greb

, tel

. 01

3783

986

, e-m

ail

:zel

jko.

tufe

kcic

@m

mtp

r.hr ;

Dea

n Jo

keto

vić,

U

prav

a za

pro

raču

n i

finan

cije

, tel

. 01

3783

91

8, e

-mai

l de

an.jo

keto

vic@

ws.

mm

tpr.h

r

O

sigu

rana

fina

ncijs

ka s

reds

tva

koris

te s

e za

fin

anci

ranj

e m

alih

i sr

ednj

ih p

roje

kata

za

obno

vu

i nad

ogra

dnju

kom

unal

ne in

frast

rukt

ure,

uk

ljuču

jući

kom

unal

ne s

lužb

e, lo

kaln

e ce

ste,

so

cija

lnu

stan

ogra

dnju

i dr

uge

kom

unal

ne

obje

kte

u opći

nam

a/gr

adov

ima

na p

odručj

ima

od p

oseb

ne d

ržav

ne s

krbi

, skr

aćen

o PP

DS

.

Otv

oren

.


Naz

iv p

roje

kta

Web

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Nos

itelj

i koo

rdin

ator

pr

ojek

ta

Pror

ačun

O

pis

ugov

oren

og p

osla

N

atječa

j

Soci

jaln

a uk

ljuče

nost

ht

tp://

ww

w.m

mtp

r.hr/d

efau

lt.as

p?ID

=109

6

MM

TPR

Odo

brav

a se

naj

više

4 p

roje

kta

po o

pćin

i; vi

sina

od

obre

nih

sred

stav

a m

ože

izno

siti

mak

sim

alno

€

100.

000

(s P

DV

-om

) po

svak

oj o

pćin

i. P

rihva

tljiv

i pod

nosi

telji

mol

be z

a po

jedi

ni p

roje

kt

su:

•

jedi

nice

loka

lne

sam

oupr

ave,

• n

evla

dine

org

aniz

acije

,

• in

stitu

cije

soc

ijaln

e sk

rbi i

loka

lne

orga

niza

cije

/inst

ituci

je (n

pr. d

ječj

i vrtići

, ško

le,

udru

ge m

ladi

h, d

omov

i za

star

ije o

sobe

, kul

turn

i ce

ntri)

.

Gos

poda

rsko

ož

ivlja

vanj

e ht

tp://

ww

w.m

mtp

r.hr/d

efau

lt.as

p?ID

=109

7

Pro

jekt

se

sast

oji o

d tri

pro

gram

a:

I. P

otpo

ra p

osto

jeći

m m

alim

i sr

ednj

im p

oduz

ećim

a te

za

drug

ama,

II. P

otpo

ra

novo

osno

vani

m z

adru

gam

a III

. Pov

ećan

je uči

nkov

itost

i zad

ruga

te

mal

ih i

sred

njih

pod

uzeć

a.

Ula

ganj

e u

mal

u ko

mun

alnu

in

fras

truk

turu

ht

tp://

ww

w.m

mtp

r.hr/d

efau

lt.as

p?ID

=109

8

Proj

ekt

soci

jaln

o-go

sp.

opor

avka

O

dobr

ava

se n

ajvi

še 4

pr

ojek

ta p

o opći

ni;

visi

na o

dobr

enih

sr

edst

ava

mož

e iz

nosi

ti m

aksi

mal

no €

200

.000

(s

PD

V-o

m) p

o sv

akoj

opći

ni.

Prih

vatlj

ivi p

odno

site

lji m

olbe

za

poje

dini

pro

jekt

su

: žup

anijs

ka ti

jela

; jed

inic

e lo

kaln

e sa

mou

prav

e;

nev

ladi

ne o

rgan

izac

ije;

zaje

dnic

e;

posl

ovni

sub

jekt

i. Pr

ojek

t se

sast

oji o

d tri

pr

ogra

ma:

Dru

štve

na in

frast

rukt

ura,

Soc

ijaln

o-go

spod

arsk

a in

frast

rukt

ura,

Kom

unal

na i

okol

išna

infra

stru

ktur

a.

Vla

da R

epub

like

Hrv

atsk

e i S

vjet

ska

bank

a sk

lopi

le s

u 2.

sv

ibnj

a 20

05. g

odin

e U

govo

r o z

ajm

u u

izno

su o

d 35

mili

juna

€,

koj

em je

Vla

da R

H

doda

la jo

š 25

milij

una

€. S

ljedeće

čet

iri

godi

ne o

va ć

e se

sr

edst

va, k

roz

besp

ovra

tno

sufin

anci

ranj

e ra

zlič

itih

prog

ram

a, u

troši

ti na

po

druč

jima

pose

bne

drža

vne

skrb

i (P

PD

S)

u 13

žup

anija

kao

po

tpor

a ra

zvitk

u dr

uštv

ene

zaje

dnic

e i

gosp

odar

skih

su

bjek

ata.

Proj

ekti

koji

se

finan

cira

ju

sred

stvi

ma

fond

a za

re

gion

alni

razv

itak

http

://w

ww

.fond

rr.h

r/pro

gram

i.ht

m

Fond

za

regi

onal

ni

razv

itak

Fond

za

regi

onal

ni

razv

itak

RH

fina

ncira

do

50%

uku

pne

vrije

dnos

ti pr

ojek

ta

(inve

stic

ije),

odno

sno

do 7

0% u

kupn

e vr

ijedn

osti

za p

roje

kte

koji

se re

aliz

iraju

na

podr

učjim

a od

ređe

nim

Za

kono

m o

PP

DS.

Sre

dstv

a su

nam

ijenj

ena

za s

ufin

anci

ranj

e in

frast

rukt

urni

h i g

ospo

dars

kih

proj

ekat

a ko

ji su

od

bitn

og z

nače

nja

za re

gion

alni

razv

itak

župa

nija

, gra

dova

i opći

na. K

oris

nici

su

opći

ne,

grad

ovi,

župa

nije

, kom

unal

na p

oduz

eća

i go

spod

arsk

i sub

jekt

i.

Nat

ječa

j se

rasp

isuj

e za

sva

ku g

odin

u.


Naz

iv p

roje

kta

Web

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Nos

itelj

i koo

rdin

ator

pr

ojek

ta

Pror

ačun

O

pis

ugov

oren

og p

osla

N

atječa

j

Izve

dba

posl

ova

veza

nih

izve

deni

h iz

N

acio

naln

e st

rate

gije

za

štite

oko

liša

ww

w.fz

oeu.

hr

Pro

gram

rada

Fo

nda

za z

aštit

u ok

oliš

a i

ener

gets

ku

učin

kovi

tost

Fond

za

zašt

itu o

koliš

a i

ener

gets

ku uči

nkov

itost

1,51

7 m

lrd k

una

za

razd

oblje

od

2005

.-20

08.

Od

ukup

nog

izno

sa p

redv

iđen

ih s

reds

tava

1.

088,

00 m

lrd k

una će

se

ulož

iti u

: san

iranj

e od

laga

lišta

kom

unal

nog

otpa

da; s

anira

nje

divl

jih

odla

gališ

ta, p

otic

anje

izbj

egav

anja

i sm

anjiv

anja

na

staj

anja

otp

ada;

izgr

adnj

a ce

ntar

a i p

rogr

ami

gosp

odar

enja

otp

adom

; upo

raba

otp

ada

i is

koriš

tava

nje

vrije

dnih

svo

jsta

va o

tpad

a;

sani

ranj

e od

laga

lišta

opa

snog

otp

ada,

zaš

tita,

oč

uvan

je i

pobo

ljšan

je k

akvoće

zra

ka, t

la m

ora

i vo

da; p

otic

anje

čis

tije

proi

zvod

nje;

zaš

tita

i oč

uvan

je b

iolo

ške

i kra

jobr

azne

razn

olik

osti;

po

tican

je o

drži

vog

koriš

tenj

a pr

irodn

ih d

obar

a;

potic

anje

odr

živo

g ra

zvitk

a ru

raln

og p

rost

ora;

po

tican

je o

drži

vog

gosp

odar

skog

razv

itka;

po

tican

je o

braz

ovni

h, is

traži

vačk

ih i

razv

ojni

h st

udija

; 429

,21

mili

juna

kun

a će

se

ulož

iti u

en

erge

tsku

uči

nkov

itost

i ob

novl

jive

izvo

re

ener

gije

.

Prog

ram

i za

kred

itira

nje

ww

w.fz

r.hr

Fond

za

razv

itak

i za

pošl

java

nje

– pr

ogra

mi z

a kr

editi

ranj

e

Fond

za

razv

itak

i za

pošl

java

nje

S

reds

tva

su p

rije

sveg

a na

mije

njen

a za

ra

zvoj

ne p

rogr

ame

i pro

jekt

e ko

ji su

: iz

vozn

o us

mje

reni

, tem

elje

ni n

a trž

išno

j ko

nkur

entn

osti,

u fu

nkci

ji po

veća

vanj

a za

pošl

java

nja,

u fu

nkci

ji st

vara

nja

novi

h pr

oizv

oda

i pro

gram

a, u

funk

ciji

ulag

anja

i po

veća

nja

vrije

dnos

ti im

ovin

e,

pre

težn

o or

ijent

irani

na

dom

aće

resu

rse,

u

funk

ciji

razv

itka

podu

zetn

ištv

a i g

ospo

dars

tva,

te

hnol

oško

g i z

nans

tven

og ra

zvitk

a, ra

zvitk

a od

ređe

ne s

redi

ne/ r

egije

i dr

. K

oris

nici

sre

dsta

va m

ogu

biti:

·

p

oduz

etni

ci

( trg

ovač

ka d

rušt

va, o

brti,

zad

ruge

i dr

.), je

dini

ce

loka

lne

i pod

ručn

e ( r

egio

naln

e ) s

amou

prav

e,

inst

ituci

je p

oduz

etničk

ih ra

zvoj

nih

cent

ara,

in

kuba

tora

, teh

nolo

ških

par

kova

, age

ncija

za

razv

itak,

te m

inis

tars

tva

i/ili

drža

vne

inst

ituci

je.

Izvo

r: I

nte

rnet

str

anic

e M

inis

tars

tva

mor

a, t

uriz

ma,

pro

met

a i r

azvi

tka

(ww

w.m

mtp

r.h

r), M

inis

tars

tva

gosp

odar

stva

, rad

a i p

oduz

etn

ištv

a (w

ww

.min

gorp

.hr)

, Hrv

atsk

e ba

nke

za

obn

ovu

i raz

vita

k (w

ww

.hbo

r.h

r ), F

onda

za

regi

onal

ni r

azvi

tak

(ww

w.fo

ndr

r.h

r), S

vjet

ske

ban

ke (w

ww

.wor

ldba

nk.

org)


U Tablici 3.3.2. su osim mogućnosti financiranja koje se otvaraju jedinicama lokalne samouprave navedene i mogućnosti koje trebaju zanimati benkovačke i lišanske poduzetnike i organizacije civilnog društva. Svi mogući korisnici upućeni su na suradnju jer će tijekom prijave trebati razmjenjivati informacije i podatke. Poduzetnici će prijavljujući neki projekt trebati određene potvrde od grada odnosno općine, grad i općina će trebati znati koliko poduzetničkih projekata se prijavljuje na njihovom području itd. 3.4.2. Strani izvori Strani izvori financiranja razvojnih projekata kojima se Benkovčani i Lišanci mogu obratiti navedeni su u tablicama 3.3.3. i 3.3.4.


Tabl

ica

3.3.

3. O

tvor

eni n

atječa

ji i n

atječa

ji ko

ji će

se

u do

gled

no v

rijem

e ot

vorit

i iz

izvo

ra p

rogr

ama

Euro

pske

uni

je

Naz

iv p

roje

kta

Inte

rnet

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Pror

ačun

(E

UR

) O

pis

posl

ova

Nat

ječa

j

Pot

pora

Vijeći

ma

naci

onal

nih

man

jina

u P

PD

S-im

a (e

ngl.

Sup

port

to th

e C

ounc

ils o

f N

atio

nal M

inor

ities

in A

reas

of

Spe

cial

Sta

te C

once

rn)

http

://eu

ropa

.eu.

int/c

omm

/eu

rope

aid/

cgi/f

ram

e12.

pl

C

AR

DS

70

0.00

0,00

Vijeća

bi t

reba

la is

koris

titi p

ravn

u m

oguć

nost

usp

osta

ve z

ajed

ničk

ih ti

jela

ko

ordi

naci

je n

a ra

zlič

itim

razi

nam

a. O

stva

rila

bi s

e su

radn

ja iz

međ

u pr

edst

avni

ka

razl

ičiti

h m

anjin

a u

rješa

vanj

u pi

tanj

a od

zaj

edničk

og in

tere

sa, t

e ko

labo

raci

ja s

nj

ihov

im p

olitičk

im p

reds

tavn

icim

a, n

acio

naln

om i

loka

lnom

vla

sti,

kao

i ost

alim

ak

terim

a ži

vota

i ra

zvitk

a ne

ke z

ajed

nice

.

Otv

oren

do

18.0

1.20

06.

Pro

fesi

onal

no o

braz

ovan

je i

usav

ršav

anje

, os

uvre

men

jivan

je i

izgr

adnj

a in

stitu

cija

u R

H (e

ngl.

Voc

atio

nal E

duca

tion

and

Trai

ning

Mod

erni

satio

n an

d In

stitu

tion

Build

ing

Rep

ublic

of

Cro

atia

)

http

://eu

ropa

.eu.

int/c

omm

/eu

rope

aid/

cgi/f

ram

e12.

pl

C

ARD

S

Nab

ava

opre

me,

pot

pore

info

rmac

ijsko

m s

usta

vu u

prav

ljanj

a ko

ja ć

e do

prin

ijeti

mod

erni

zaci

ji i i

nstit

ucio

naln

om ra

zvitk

u pr

ofes

iona

lnog

obr

azov

anja

i us

avrš

avan

ja

u H

rvat

skoj

.

Još

nije

ra

spis

an,

pred

viđe

n tij

ekom

tekuće

go

dine

.

Pob

oljš

anje

info

rmira

nost

hr

vats

ke p

oslo

vne

zaje

dnic

e (e

ngl.

Impr

ovin

g in

form

atio

n to

th

e C

roat

ian

busi

ness

co

mm

unity

)

http

://eu

ropa

.eu.

int/c

omm

/eu

rope

aid/

cgi/f

ram

e12.

pl

CAR

DS

1.30

0.00

0,00

Svr

ha p

roje

kta

je jača

nje

kapa

cite

ta n

osite

lja p

oliti

ke i

posl

ovni

h or

gani

zaci

ja k

ako

bi

bili

spos

obni

iden

tific

irati,

ana

lizira

ti bu

duće

utje

caje

ključn

ih re

gula

tivni

h po

druč

ja n

a po

slov

anje

u R

H. S

vrha

je i

ojač

ati s

vije

st p

oslo

vne

zaje

dnic

e o

ključn

im

zako

noda

vnim

pita

njim

a ka

o št

o su

: jav

ni n

atječa

ji, o

koliš

, sta

ndar

di z

a po

ljopr

ivre

dne

i ind

ustri

jske

pro

izvo

de, z

aštit

a po

trošača

, pol

itika

kon

kure

ncije

, dr

žavn

a po

moć

i in

tele

ktua

lna

prav

a vl

asni

štva

.

Još

nije

ra

spis

an,

pred

viđe

n tij

ekom

tekuće

go

dine

.

Naz

iv p

roje

kta

Inte

rnet

str

anic

a (in

fo)

Naz

iv

inst

rum

enta

/p

rogr

ama

Pror

ačun

(E

UR

) O

pis

posl

ova

Nat

ječa

j

Tri p

riorit

etna

pro

jekt

a u

okvi

ru

"Jad

rans

kog

prog

ram

a za

su

sjed

stvo

" – IN

TER

RE

G II

IA.

http

://w

ww

.inte

rreg

adria

tico

.it

Adr

iatic

New

N

eigh

bour

hood

P

rogr

amm

e IN

TER

REG

/CAR

DS/

PH

ARE

21.8

54.8

00,0

0

U o

kviru

"Jad

rans

kog

prog

ram

a za

sus

jeds

tvo"

– IN

TER

RE

G II

I A ra

spis

ani s

u na

tječa

ji za

prij

avu

proj

ekat

a. C

ilj pr

ojek

ata

finan

cira

nih

ovim

pro

gram

om je

pr

omov

irati

održ

ivi r

azvi

tak

urba

nih,

rura

lnih

i ob

alni

h po

druč

ja, i

nteg

riran

je

pogr

anič

nih

regi

ja, j

ačan

je in

stitu

cija

, har

mon

izac

iju s

usta

va, j

ačan

je p

ravn

e i

adm

inis

trativ

ne s

urad

nje,

razv

itak

loka

lnih

razv

ojni

h in

icija

tiva

itd. P

roje

ktni

prij

edlo

g m

ože

prija

viti

bilo

koj

a ja

vna

orga

niza

cija

ili p

rivat

na o

soba

regi

strir

ana

kao

prav

na

osob

a s

javn

im fu

nkci

jam

a, m

eđun

arod

na o

rgan

izac

ija, n

evla

dina

org

aniz

acija

, ne

prof

itna

orga

niza

cije

. Pro

jekt

ni p

rijed

lozi

se

sast

avlja

ju i

pred

aju

u su

radn

ji s

partn

erim

a.

Pro

jekt

i su

podi

jelje

ni n

a tri

prio

ritet

na p

odručj

a, te

je z

a sv

aki p

riorit

et ra

spis

an

pose

ban

natječa

j. U

nuta

r sva

kog

prio

ritet

a de

finira

ne s

u tri

mje

re k

oje

bi s

e pr

edlo

ženi

m p

roje

ktom

treb

ale

ostv

ariti

. Za

svak

i pro

jekt

ni p

rijed

log

(sva

ki p

riorit

et)

iz s

reds

tava

INTE

RR

EG

-a s

e m

inim

alno

fina

ncira

200

.000

,00

€, a

mak

sim

alno

1.

200.

000,

00 €

. Iz

sred

stav

a C

AR

DS

-a m

inim

alno

50.

000,

00 €

, a m

aksi

mal

no

300.

000,

00 €

. U s

luča

ju k

ada

se p

roje

kt d

ijelo

m fi

nanc

ira iz

sre

dsta

va C

AR

DS

pr

ogra

ma,

zem

lja k

oja

nije

čla

nica

Eur

opsk

e un

ije –

npr

. Hrv

atsk

a) s

ufin

anci

ra

trošk

ove

u m

inim

alno

m iz

nosu

10%

uku

pnih

sre

dsta

va k

oje

daje

CA

RD

S. V

iše

u Ta

blic

i 2.1

. i n

a In

tern

et s

trani

ci h

ttp://

ww

w.in

terr

egad

riatic

o.it .

Otv

oren

- ro

k za

pod

noše

nje

proj

ektn

ih

prije

dlog

a 26

.01.

2006

.

Izvo

r: h

ttp:

//eur

opa.

eu.in

t/co

mm

/eur

opea

id/c

gi/fr

ame1

2.pl

(Po

pis

zatv

oren

ih i

otvo

ren

ih n

atječa

ja k

ao i

nat

ječa

ja k

oji s

e pr

edviđa

ju r

aspi

sati

za

Rep

ubli

ku H

rvat

sku)

, h

ttp:

//ww

w.in

terr

egad

riat

ico.

it.


Tablica 3.3.4. Mjere prioritetnih projekata unutar "Jadranskog programa za susjedstvo"

Prioriteti Mjere Sredstva (EUR)

Za ovaj natječaj (EUR)

Mjera 1.1. Zaštita i unapređenje prirodne baštine i okoliša te poboljšanje energetske učinkovitosti 12.954.910,74 Mjera 1.2. Razvitak i unapređenje prometa, telekomunikacije, energetske infrastrukture između različitih zemalja odnosno pograničnih područja 6.304.882,11 Mjera 1.3. Razvitak i unapređenje turizma i infrastrukture kulture 993.704,49

Prioritet 1

UKUPNO: 20.253.497,34 10.576.748,67Mjera 2.1. Unapređenje konkurentnosti i suradnje 1.724.020,27 Mjera 2.2. Međugranična suradnja između primarnog sektora, uključujući ribarstvo, i sekundarnog sektora 8.386.598,11 Mjera 2.3. Međugranična suradnja u turizmu i kulturi 2.819.906,08

Prioritet 2

UKUPNO: 12.930.524,46 6.745.262,23 €Mjera 3.1. Kvalifikacije ljudskih potencijala, nadograđivanje profesionalnih vještina inicijative na tržištu rada 2.282.490,32 Mjera 3.2. Izgradnja institucija i suradnja u komunikacijama i istraživanju između institucija kako bi se promovirao sustav harmonizacije 3.018.529,54 Mjera 3.3. Sprečavanje kriminala i unapređenje sigurnosti 3.369.758,24

Prioritet 3

UKUPNO: 8.670.778,20 4.532.789,10 Izvor: http://www.interregadriatico.it Izvore prikazane u prethodnim tablicama treba pojasniti. Gradska i općinska uprava će tako lakše uočiti i odlučiti gdje i kada se treba natjecati za sredstva. Lakše će i odvagnuti financijski teret koji treba podijeliti s potencijalnim domaćim i/ili vanjskim financijerima, a uočit će se i mogućnosti prijave više gradskih i/ili općinskih projekata istom izvoru što će uštedjeti vrijeme i napore oko prijave. Jedan od najznačajnijih potencijalnih inozemnih izvora financiranja su sredstva pretpristupnih programa5 EU, koja su Republici Hrvatskoj postala dostupna stjecanjem statusa zemlje kandidata za pridruživanje Europskoj Uniji. Samim time Gradu Benkovcu i Općini Lišane Ostrovičke kao jedinicama lokalne samouprave Republike Hrvatske, tijelima državne uprave, udrugama i tvrtkama koje djeluju na njihovom prostoru otvara se mogućnost prijave lokalnih projekata za europsko financiranje. Europska komisija pokrenula je pretpristupne programe kako bi pomogla državama kandidatima da se što bolje pripreme za članstvo u Europskoj uniji. Hrvatskoj su otvorena tri pretpristupna programa: PHARE (engl. Poland and Hungary Assistance for Reconstruction of the Economy), ISPA (engl. Instrument for Structural Policies for Accession) i SAPARD (engl. Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development). U prva dva Hrvatska sudjeluje od 2005. godine, dok u SAPARD-u radi složenijeg postupka provedbe sudjeluje od 2006. godine. Inicijative EU sastavljene su od niza akcija koje Europska komisija smatra posebno značajnim za Uniju. Od ukupno četiri Inicijative EU: Interreg III, Leader +, Urban II i Equal, hrvatskim korisnicima pruža se mogućnost sudjelovanja u Inicijativi Interreg III.

5 Fondovi, stavke proračuna EU i donacije Europske komisije jednim se imenom nazivaju programima.


Programi EU predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska Unija u svrhu promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim s politikama EU i to u razdoblju od nekoliko godina. Programi EU smatraju se jednim od važnijih instrumenata pretpristupne strategije, odnosno upoznavanja država kandidata s metodama rada Europske unije i njihove integracije u sektorske politike Unije u očekivanju pristupanja. U ožujku 2005. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o sudjelovanju u devet od dostupnih 25 programa EU za zemlje zapadnog Balkana. To su: Jednakost spolova, Carine 2007, Fiscalis 2007, Višegodišnji program za malo i srednje poduzetništvo, Marco Polo, Šesti okvirni program za istraživanje i razvitak, Inteligentna energija Europe (eng. Intelligent Energy Europe), Program IDABC (eng. Interoperable Delivery of European e-Government Services to public Administrations, Businesses and Citizens)6 i Mjere EU u području zapošljavanja. Pretpristupni program PHARE trenutno je najznačajniji oblik pružanja financijske i tehničke pomoći namijenjen jačanju institucija, kako bi one mogle učinkovito funkcionirati unutar Europske unije i provoditi njene pravne stečevine. PHARE je namijenjen i jačanju socijalne i ekonomske kohezije u zemlji kandidatkinji te usklađivanju industrije i osnovne infrastrukture sa standardima EU (naglasak je okolišu, transportu, industriji, kvaliteti proizvoda, radnim uvjetima i drugdje gdje standardi EU postaju sve stroži). Kao što je već spomenuto, PHARE program je zamijenio CARDS program (eng. Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization) u dijelu nacionalne komponente CARDS-a za Hrvatsku. Samo se programi iz CARDS-a koji imaju regionalni karakter i dalje financiraju iz sredstava CARDS-a. Konačni korisnici sredstava PHARE programa mogu biti tijela državne uprave, javna poduzeća i nevladin sektor. Grad Benkovac i Općina Lišane Ostrovičke kao jedinice lokalne samouprave ne mogu biti korisnikom sredstava iz programa PHARE. Međutim, privatna poduzeća registrirana na tom području mogu se uključivati u komponentu programa koja se odnosi na gospodarsku i socijalnu koheziju. Privatna poduzeća mogu sudjelovati tako da se uključuju u provedbu projekata kojima je cilj promicanje razvitka poduzetništva (primjerice radionice o pripremi kvalitetnih poslovnih planova, sudjelovanje na sajmovima i povezivanje s poduzetnicima iz država članica Europske unije, korištenje poslovnih inkubatora izgrađenih sredstvima Unije), a koje osmisli i Europskoj komisiji predloži državno tijelo ili nevladina organizacija zadužena za podršku malim i srednjim poduzećima. Ovdje treba naglasiti da su neposredne financijske potpore kojima bi privatno trgovačko društvo uvećalo svoj profit suprotne pravilima o zaštiti tržišnog natjecanja i pravilima o državnim potporama, te kao takve nisu dozvoljene. Izuzetak mogu biti natječaji putem kojih se temeljem programa razvitka određene regije dodjeljuje pomoć poduzećima za provođenje projekata koji su sukladni prioritetima razvojnog programa i kojima se podupire lokalni i regionalni gospodarski razvitak. U takvim slučajevima financijska potpora ne smije prijeći iznos od 100.000 EUR tijekom razdoblja od tri godine. Za razliku od drugih oblika pomoći/natječajnih postupaka, institucije-potencijalni korisnici su potpuno autonomni u zamišljanju, planiranju i predlaganju projekata i imaju izravno "vlasništvo" nad cijelim procesom, kao i nad konačnim rezultatima. Osim zaprečavanja ostvarivanja profita kroz projekt, ova shema je zasnovana na sljedećim načelima:

6 IDABC jest okvir za interoperabilnu komunikaciju između tijela javne uprave unutar i između zemalja članica Europske Unije.


-mora se osigurati sufinanciranje projekta od strane korisnika (najčešće 20-30%) -ne postoji mogućnost retroaktivnog ili kumulativnog financiranja (paralelno korištenje

dvije ili više financijske pomoći od strane Europske komisije). Financijska pomoć dodjeljuje se temeljem Poziva za prikupljanje prijedloga projekata (objavljenom u pisanim medijima i na Internetu) te Uputa za predlagače koje jasno opisuju sve uvjete za prijavljivanje prijedloga projekta i dodjelu pomoći. Upute se izrađuju u skladu sa strateškim smjernicama programa PHARE. Do daljnjeg ovakve sheme koordinira Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Stoga se svi natječaji (zajedno sa svim relevantnim informacijama, te prijavnim obrascima za projekt) objavljuju na Internet stranicama Delegacije www.delhrv.cec.eu.int. Preduvjet za korištenje sredstava iz komponente gospodarske i socijalne kohezije PHARE programa je izrada Nacionalnog plana razvitka (eng. National Development Plan – NDP) kao strateškog dokumenta koji određuje prioritete gospodarskog razvitka države korisnice. Taj plan se još izrađuje tako da preduvjet nije zadovoljen. Inače, Hrvatskoj je u sklopu programa PHARE u proračunskoj godini 2005. i 2006. dodijeljeno ukupno 160 milijuna EUR (po 80 milijuna EUR za svaku godinu). Program ISPA (eng. Instrument for Structural Policies for Accession) namijenjen je financiranju infrastrukturnih projekata u području prometa i zaštite okoliša. Ovaj je program posebno značajan za Grad Benkovac i Općinu Lišane Ostrovičke jer konačni korisnici sredstava pored tijela državne uprave i javnih poduzeća, mogu biti i jedinice lokalne samouprave. Krajnji korisnici ne mogu biti privatne tvrtke. U sektoru prometa financiraju se projekti koji proširuju transeuropsku prometnu mrežu povezujući Uniju i države kandidatkinje, te nacionalne mreže međusobno. Projektima se razvijaju željeznice, ceste, morske i riječne luke, te infrastruktura zračnih luka. U sektoru zaštite okoliša financiraju se projekti usmjereni na usklađivanje s uredbama EU koji zahtijevaju visoka ulaganja (tzv. investment-heavy directives), kao što su upravljanje otpadnim vodama, gospodarenje krutim i opasnim otpadom, vodoopskrba i odvodnja te poboljšanje kakvoće zraka. Pored Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (nadležno za koordinaciju programa) i Ministarstva financija (Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje - plaćanje i provedba projekata), za provedbu programa ISPA nadležna su i tri resorna ministarstva: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (za sektor prometa); Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (za sektor zaštite okoliša), te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (za sektor vodnog gospodarstva). Tijela EU nadležna za provedbu ISPA programa u RH su: Središnje službe Europske komisije i Delegacija Europske komisije u RH. Grad Benkovac i Općina Lišane Ostrovičke bi kao potencijalni krajnji korisnici projekata financiranih iz ISPA programa, bili odgovorni za pripremu projektne dokumentacije, prijavu za ISPA sredstva, organizaciju provedbe projekata (osoblje, tehnička pomoć, interni kontrolni mehanizmi, itd.), obavještavanje javnosti (u suradnji s Provedbenom agencijom) te za provedbu projekata. Nacionalni ISPA koordinator (državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija) je tijekom 2005. godine, sukladno svojim ovlastima i na prijedlog resornih ministarstava proslijedio Europskoj Komisiji projektne prijedloge, i trenutno čeka očitovanje. Spisak konačno odabranih projekata biti će dostupan na Internet stranici Ministarstva europskih integracija: http://www.mei.hr/default.asp?gl=200510040000006. Za program ISPA u 2006. godini na raspolaganju stoji ukupno 140 mil. EUR.


Program SAPARD (engl. Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development) pruža podršku u području poljoprivrede i ruralnog razvitka i priprema države kandidatkinje za korištenje poljoprivrednog i ribarskog fonda nakon primitka u stjecanja Europsku uniju. Program SAPARD financira projekte sukladne mjerama koje određuje Nacionalni plan ruralnog razvitka, primjerice ulaganja u poljoprivredne posjede (poljoprivredno okrupnjavanje), poboljšanje kvalitete, poboljšanje veterinarske i biljne kontrole, poljoprivredne metode koje brinu o zaštiti okoliša, obnova sela i zaštita seoske tradicije, uspostava i uređenje zemljišnih knjiga, razvitak i obnova seoskih imanja, upravljanje izvorima pitke vode; šumarstvo, ulaganje u šumski fond u vlasništvu privatnika i popularizacija drvne proizvodnje. SAPARD je prvenstveno namijenjen privatnim poduzetnicima u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji, te institucijama koje su nadležne za izgradnju lokalne infrastrukture kojom se unapređuje ruralni razvitak i seoska područja. Program SAPARD može financirati do 75% vrijednosti projekta, a krajnji korisnici osiguravaju sufinanciranje preostalih 25%. Iskustva zemalja korisnica SAPARD programa pokazuju da su najveće koristi od programa imali veći poljoprivredni proizvođači i prerađivačka industrija. Većinom mjera potiče se modernizacija poljoprivrednih gospodarstava kako bi njihovi proizvodi bili konkurentni i kako bi zadovoljavali uvjete koji vrijede na zajedničkom tržištu EU (sigurnost prehrambenih proizvoda, fito-sanitarni standardi, marketing, zaštita potrošača, kontrola proizvodnih procesa, uvjeti rada). Slovenski poduzetnici su iskoristili SAPARD za izgradnju staja za krave muzare, uzgoj svinja, preradu kravljeg mesa te pripremu infrastrukture za razvitak ruralnog turizma. Bugarska je najviše uložila u sektor proizvodnje mesa, vina, voća i povrća. Za upravljanje programom SAPARD zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (www.mps.hr), u sklopu kojeg su razdvojene funkcije pripreme Nacionalnog plana ruralnog razvitka (u nadležnosti Uprave za održivi razvitak seoskog prostora) te provedbe programa SAPARD (u nadležnosti SAPARD agencije ustrojene unutar Uprave za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi). Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Nacionalnim planom određuje koje će se od navedenih mjera financirati sredstvima iz programa SAPARD u Republici Hrvatskoj. Hrvatskoj je u sklopu programa SAPARD u proračunskoj godini 2006. odobreno 25 milijuna EUR, što znači da će se projekti početi pripremati i provoditi tek ove godine. Treba posebno naglasiti da će Pretpristupni program IPA (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance-IPA) u razdoblju 2007 – 2013 zamijeniti sadašnje pretpristupne programe PHARE, ISPA i SAPARD te CARDS program. IPA će se sastojati od pet komponenti: razvitak institucija, prekogranična suradnja, regionalni razvitak, razvitak ljudskih potencijala i ruralni razvitak Gradu Benkovcu, općini Lišane Ostrovičke i njihovoj poslovnoj zajednici otvara se posredno i mogućnost financiranja u okviru devet programa EU otvorenih za Republiku Hrvatsku. Republika Hrvatska je i prije 2005. godine sudjelovala u određenim programima EU, ali u statusu treće zemlje, pod posebnim uvjetima i/ili u ograničenim dijelovima. Do 2003. godine u svojstvu treće zemlje imala je ograničeni pristup Šestom okvirnom programu za istraživanje i razvitak7, programu TEMPUS8; LIFE III9 i YOUTH10. Potpisivanjem Okvirnog sporazuma

7 Šesti okvirni program za istraživanje i razvoj temeljni je instrument provedbe zajedničke politike Europske unije namijenjene poticanju istraživanja i tehnološkog razvoja.


između Europske unije i Republike Hrvatske o općim načelima sudjelovanja RH u Programima EU, Hrvatska je stekla mogućnost daleko značajnijeg sudjelovanja u određenim Programima EU. Na sjednici u ožujku 2005. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o sudjelovanju u već spomenutih devet od dostupnih 25 programa EU za zemlje Zapadnog Balkana (Jednakost spolova, Carine 2007, Fiscalis 2007, Višegodišnji program za malo i srednje poduzetništvo, Marco Polo, Šesti okvirni program za istraživanje i razvitak, Inteligentna energija Europe, Program IDABC i Mjere EU u području zapošljavanja). Ovi programi trebali bi potaknuti suradnju gospodarstvenika malih i srednjih poduzeća, državnih institucija i organizacija civilnog društva, a specifičnost im je što se financiranje odnosno sufinanciranje projekata uvjetuje suradnjom putem konzorcija ili mreže sudionika. Programi otvoreni za tvrtke u privatnom i u državnom vlasništvu, te kao takvi potencijalno zanimljivi Gradu Benkovcu i Općini Lišane Ostrovičke i gospodarstvenicima koji djeluju na prostoru tih dviju jedinica lokalne samouprave su: Višegodišnji program za malo i srednje poduzetništvo (2001.-2006.), Marco Polo (2003.-2010.) i program Inteligentna energija u Europi (2003.-2006.). Ciljevi Višegodišnjeg programa za malo i srednje poduzetništvo su unaprijediti razvitak i konkurentnost poduzeća u međunarodnom gospodarstvu, pojednostaviti administrativni okvir i unaprijediti financijsko okruženje za poslovanje, te omogućiti lakši pristup uslugama, programima i mrežama koje podupire EU. Na razini Europske komisije programom upravlja Glavna uprava za poduzetništvo, na čijoj se internet stranici mogu naći detaljnije informacije o programu11. U Hrvatskoj je za program zaduženo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Stoga je potrebno redovito pratiti novosti na Internet stranici Ministarstva, kako bi se poduzetnici na području grada Benkovca na vrijeme prijavili za sudjelovanje u programu. Glavni cilj programa Marco Polo je smanjenje opterećenja cestovnog prometa i negativnog učinka prometnog sustava na okoliš kroz usmjeravanje prometa sa cesta na priobalnu plovidbu, željeznicu i unutarnju plovidbu. Program je namijenjen tvrtkama u privatnom i državnom vlasništvu. Na razini Europske komisije program koordinira Glavna uprava za energetiku i promet, a u Hrvatskoj je za pristupanje programu i njegovu provedbu zaduženo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Podrobnije informacije o programu moguće je naći na Internet stranici: http://europa.eu.int/comm/transport/index_en.html. Programom Inteligentna energija u Europi (eng. Intelligent Energy Europe) nastoji se osigurati stabilnost energetskih izvora, zaštita okoliša pri njihovu korištenju i konkurentnost energetskog sektora. Program se provodi u četiri komponente: SAVE (komponenta usmjerena k povećanju učinkovitosti i racionalnom korištenju energije), ALTENER (komponenta koja promiče korištenje novih, obnovljivih izvora pri proizvodnji električne i toplinske energije), STEER (komponenta koja promiče racionalno korištenje energetskih resursa u svrhu prometa) i COOPENER (komponenta koja promiče korištenje obnovljivih izvora energije u okvirima suradnje država članica Europske unije i onih koje nemaju taj status). U programu mogu sudjelovati privatna poduzeća ili javne institucije. Na razini Europske komisije program

8 TEMPUS (eng. Trans-European Mobility Scheme for University Studies) - transeuropski je okvir suradnje u području visokoškolskog obrazovanja uspostavljen 1990. godine, a za Hrvatsku je otvoren početkom 2000. godine. 9 LIFE je financijski instrument EU za zaštitu okoliša. 10 YOUTH- program Europske unije za podršku neformalnim obrazovnim aktivnostima za mlade. 11 Internet stranica http://europa.eu.int/comm/enterprise/enterprise_policy/index_en.htm


koordinira Glavna uprava za energetiku i promet, a u Hrvatskoj je za pristupanje i koordinaciju programa zaduženo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Podrobnije informacije o programu moguće je naći na internet stranici: http://europa.eu.int/comm/energy/index_en.html. Programom mjera za poticanje zapošljavanja 2001-2006 (eng., Employment Incentive Measures Programme) podržavaju se mjere iz Europske strategije zapošljavanja12. Njime se osiguravaju sredstva za provođenje potrebnih analiza tržišta rada, razmjenu iskustava i primjenu najbolje prakse između tijela država članica Unije zaduženih za pitanja zapošljavanja, promicanje njihove suradnje sa socijalnim partnerima, provođenje informativnih kampanja, i sl. U Hrvatskoj su za pristupanje i koordinaciju programa zaduženi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatski zavod za zapošljavanje, a pri Europskoj komisiji njime upravlja Glavna uprava za zapošljavanje i socijalna pitanja13. Program IDABC otvoren je u razdoblju od 2005. do 2009. godine. Cilj programa je unaprijediti elektroničku izmjenu podataka između državnih uprava država članica Europske unije, te između uprave, poslovnog sektora i građana. U Hrvatskoj je za pristupanje i koordinaciju programa zadužen Središnji državni ured za e-Hrvatsku, a pri Europskoj komisiji Glavna uprava za poduzetništvo. Detaljnije informacije moguće je naći na internet stranici Glavne uprave za poduzetništvo http://europa.eu.int/idabc/en/home. Program Jednakost spolova (2001-2005.) podupire Opću strategiju EU o jednakosti spolova, a provodi se putem mjera kojima je cilj podizanje javne svijesti u svrhu promicanja jednakosti spolova, analiza i evaluacija politika o jednakosti spolova te promicanje transnacionalne suradnje i razmjene iskustava na razini Europske unije. U Republici Hrvatskoj je za pristupanje i koordinaciju programa zadužen Ured Vlade Republike Hrvatske za jednakost spolova, a na razini Komisije Glavna uprava za zapošljavanje i socijalna pitanja14. Šesti okvirni program za istraživanje i tehnološki razvitak 2002-2006 temeljni je instrument provedbe zajedničke politike istraživanja i tehnološkog razvitka u Europskoj uniji. Ovaj program pomaže pri organizaciji suradnje između sveučilišta, istraživačkih centara i industrije (uključujući i mala i srednja poduzeća), te pruža financijsku podršku za njihove zajedničke projekte. U Republici Hrvatskoj, za suradnju u sklopu ovog programa Europske unije zaduženo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a pri Europskoj komisiji Glavna uprava za istraživanje. Više informacija o programu moguće je naći na internet stranici: http://europa.eu.int/comm/research/fp6/index_en.cfm?p=0_newsite. Program Fiscalis 2007 (2003-2007.) i Program Carine trebaju pospješiti funkcioniranje poreznog sustava na unutarnjem tržištu Europske unije, potaći suradnju među državni upravama članica EU i promicati carinsku suradnju između država članica. Obzirom da se

12 http://europa.eu.int/comm/employment_social/employment_strategy/index_en.htm 13 Detaljnije informacije o programu dostupne su na internet stranici: http://europa.eu.int/comm/employment_social/incentive_measures/index_en.htm. 14 Detaljnije informacije o programu moguće je naći na internet stranici: http://europa.eu.int/comm/employment_social/enlargement/programmes_front_en.htm


mjere iz oba programa provode na nacionalnoj razini, kao takvi nisu posebno značajni za lokalnu zajednicu pa niti za Benkovac i njegovo gospodarstvo. Program CARDS je program tehničko-financijske pomoći Europske unije usvojen u prosincu 2000. godine, čiji je osnovni cilj potpora zemljama jugoistočne Europe pri aktivnom sudjelovanju u Procesu stabilizacije i pridruživanja te provedbi obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za države koje su takav sporazum potpisale. Od 2004. godine Hrvatska sudjeluje samo u regionalnoj komponenti ovog programa. Većina trenutno otvorenih projekata EU u Republici Hrvatskoj financirana je iz ovog Programa (vidi Tablica 1. Otvoreni natječaji i natječaji koji će se otvoriti u budućnosti iz izvora programa Europske unije). Inicijative Europske unije kao što je INTERREG usmjerene su na projekte u kojima sudjeluju regionalne i lokalne jedinice. Inicijativa INTERREG III jedna je od četiri inicijative financirane iz strukturnih fondova EU, namijenjena razvitku prekogranične suradnje između pograničnih područja na unutarnjim i vanjskim granicama EU. Stoga i mogućnost sudjelovanja u projektima unutar ove inicijative predstavlja za sada neiskorištenu priliku za oživljavanje i unapređenje gospodarstva Grada Benkovca i Općine Lišane Ostrovičke. Inicijativa INTERREG III sastoji se od tri grupe aktivnosti: A, B i C: Inicijativa INTERREG III A odnosi se na prekograničnu suradnju što znači da u programima (za svaku granicu unutar EU, kao i za vanjske granice EU, može postojati zaseban program) mogu sudjelovati pogranična područja zemalja članica, kandidata i trećih zemalja, odnosno (do određene mjere) područja koja se "naslanjaju" na pogranična područja. U nekim slučajevima države sudjeluju čitavim svojim teritorijem, dok se u većini slučajeva u pojedini program uključuju samo određena pogranična područja unutar država. Unutar linije A trenutno je otvoren "Jadranski program za susjedstvo" – INTERREG III A te su raspisani natječaji za prijavu projekata (vidi Tablicu 4.). Cilj projekata financiranih ovim programom je promicanje održivog razvitka urbanih, ruralnih i obalnih područja, integriranje pograničnih regija, jačanje institucija, harmonizacija sustava, jačanje pravne i administrativne suradnje, razvitak lokalnih razvojnih inicijativa itd. Projektni prijedlog može podnijeti bilo koja javna organizacija ili privatna osoba registrirana kao pravna osoba s javnim funkcijama, međunarodna organizacija ili organizacija civilnog društva. Projektni prijedlozi se sastavljaju i predaju u suradnji s partnerima. Projekti su podijeljeni na tri prioritetna područja, pa se raspisuju posebni natječaji (vidi Tablicu 2.). INTERREG III B CADSES odnosi se na transnacionalnu suradnju između državnih, regionalnih i lokalnih vlasti u regiji koju čine zemlje srednje i južne Europe (Central, Adriatic, Danubian and Southern European Space). U programu se može sudjelovati na dvije razine: programskoj i projektnoj. Na projektnoj razini mogu sudjelovati sve zainteresirane strane u Republici Hrvatskoj i to od ministarstva, regionalnih i lokalnih samouprava, ne-vladinih organizacija do privatnog sektora. Kako Hrvatska još nema definirane sve potrebne nacionalne strukture, na programskoj razini sudjeluje kao promatrač. INERREG je prvenstveno predviđen za one koji se bave prostornim razvojnim politikama, a posebice iz sljedećih područja: prostorno planiranje, regionalna razvojna politika te relevantne sektorske prostorne politike. U projekte u sklopu Interreg III B moguće se uključiti prijavom za sudjelovanje u okviru projekta


ili predstavljanjem svoje ideje na stranici programa: http://www.infrastrutturetrasporti.it/page/standard/site.php. Natječaji se obično objavljuju dva puta godišnje na službenoj web stranici programa: (http://www.cadses.net), a mogu se redovito pratiti i obavijesti na Internet stranici Ministarstva europskih integracija (www.mei.hr). Interreg III C podupire europska projektna partnerstva između gradova, regija i drugih aktera na području gradskog i regionalnog razvitka. Cilj programa je pružanje poticaja koji će omogućiti snažniju razmjenu iskustava te izradu zajedničkih strategija i aktivnosti na području regionalnog razvitka. Na projektima koji se prijavljuju u okviru linije C programa INTERREG III sudjeluju predstavnici tijela lokalne uprave i samouprave, predstavnici nevladinog sektora i privatnog sektora. Službena stranica programa INTERREG III C na kojoj se mogu saznati dodatne informacije o projektima, potrebnim dokumentima i načinu prijave je www.interreg3c.net. 3.4.3. Kako do novca Za potporu Europske unije, ovisno o kriterijima pojedinog programa, mogu se prijaviti udruge i tvrtke, tijela državne uprave te obrazovne institucije na području grada Benkovca i općine Lišane Ostovičke, te sam grad odnosno općina kao jedinice lokalne samouprave. Pravne osobe moraju biti registrirane. U rijetkim slučajevima korisnici programa EU mogu biti i fizičke osobe, no tada moraju prihvatiti pojedinačnu odgovornost za provedbu aktivnosti za koju su dobili potporu. Pojedincima se najčešće dodjeljuju potpore za istraživanje, potpore u okviru razmjene među sveučilištima ili pak potpore poduzetničkim projektima. Kandidat mora biti u mogućnosti osigurati financiranje svoje uobičajene djelatnosti tijekom primanja potpore. Prva faza u prijavi projekta započinje pozivom za prikupljanje prijedloga, a završava zatvaranjem poziva tj. odobravanjem ili odbijanjem molbi. Postoji više vrsta poziva za sudjelovanje u programima EU: i) poziv za iskazivanje zanimanja, ii) poziv za podnošenje ponuda, te iii) raspisivanje natječaja. i) Poziv za iskazivanje zanimanja služi administratorima pojedinih programa da dobiju uvid u potrebe korisnika i odluče što će se sve programom financirati. Objavljuje se 5 do 12 mjeseci prije određivanja programa. Na taj se način organizacijama zainteresiranim za neki program nudi mogućnost da iznesu svoja glavna područja djelovanja i izraze želju za sudjelovanjem u programu. ii) Poziv za podnošenje ponuda objavljuje se nakon što je program uobličen. Pozivi nekad imaju rokove a nekad sui otvoreni tijekom čitave godine. Objavljuju se u službenoj publikaciji Europske Unije The Official Journal of the European Union (OJEU) i na Internet stranicama pripadajućeg programa. iii) Pretraživanje raspisanih natječaja i natječaja za prijavu projekata u Republici Hrvatskoj po pojedinom programu moguće je na internet stranici ureda EuropeAid Cooperation15. Objave

15 (http://europa.eu.int/comm/europeaid/index_en.htm).


natječaja mogu se pratiti i na Internet stranici Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj (http://www.delhrv.cec.eu.int/en/item2/topic_5.htm), na internet stranici Euro info komunikacijskog centra (http://www.euroinfo.hr/index.php?page=stranica&id=9), stranici Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje Ministarstva financija (http://cfcu.mfin.hr/index.htm), na stranici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (http://www.mei.hr/default.asp?ru=172&akcija=), kao i na već navedenim stranicama Ministarstava nadležnih za pojedini program. Svi trenutno otvoreni natječaji i natječaji za koje se predviđa da će se otvoriti prikazani su u Tablicama 3.3.3. i 3.3.4. Prilikom podnošenja zahtjeva, molbe ili ponude za financiranje pojedinog projekta, treba poznavati prioritete politike EU (npr. jednakost spolova, poticanje zapošljavanja, borba protiv socijalne isključenosti itd.) i selekcijske kriterije i preferencije Europske komisije u procesu prihvaćanja projekta. Uz to treba dobro proučiti formalne zahtjeve svakog programa. Zbog dugotrajnog administrativnog postupka, projekte ponekad treba početi osmišljavati i više od godinu dana unaprijed. Kako bi se osigurala transparentnost i izvedivost projekta i olakšao proces praćenja i vrednovanja, projekti moraju biti jasno formulirani i definirani s jednoznačnim i precizno određenim kratkoročnim i dugoročnim ciljevima, ciljnim skupinama, fazama i rokovima izvedbe te potrebnim sredstvima16. Podjela zadataka i uloga pojedinih sudionika, kandidata mora biti jasna i transparentna, a kandidat mora pokazati da će biti u stanju obavljati djelatnosti ili projekt za koji je tražio potporu. To je ujedno i jedan od kriterija Komisije prilikom odobravanja pojedinog projekta. U procesu odabira važan je udio resursa koje pojedini partner namjenjuje izradi projekta, te potreban broj ljudi i iskustvo u obavljanju sličnih ili istovrsnih projekata. Projekt ne bi smio biti financiran iz više izvora. Kandidat mora biti sposoban osigurati financiranje svojih uobičajenih aktivnosti tijekom primanja potpore. Komisija će odobriti onaj projekt koji traži potporu za financiranje troškova izravno vezanih s provedbom projekta. U većini slučajeva Komisija odbija dodijeliti više od 7% tekućih troškova ili više od 5% izvanrednih troškova. Prednost se daje projektima koji uvode inovaciju, pri čemu inovacija ne mora nužno značiti uvođenje i primjenu novih proizvoda, već može predstavljati i novu vrstu partnerstva ili novu metodu rada. Svaki projekt mora biti dio strategije i dinamike neke organizacije. Nije dobro određivati projekte isključivo prema postojećim programima financiranja jer to europska birokracija vrlo lako prepoznaje. Prilikom prijave projekta nužno je razlikovati i podijeliti uloge pojedinih sudionika u predloženom projektu. Svaki od sudionika ima određene zadatke i odgovornosti. Glavni sudionici su: ugovaratelj projekta, koordinator projekta, te eventualno i podugovaratelji i partneri. Ugovaratelj je najmanje jedna pravna osoba koja podnosi prijavu i kasnije potpisuje ugovore s Komisijom. Koordinator je osoba ili organizacija zadužena za upravljanje projektom i koordinaciju aktivnosti partnera u projektu. To je najčešće jedan od partnera kojeg treba imenovati prije odobrenja sredstava. Ugovaratelj mora dodatno obrazložiti Komisiji i zašto namjerava podugovoriti dio posla i točno odrediti koje aktivnosti će podugovaratelj obavljati. Odabir i određivanje partnera posebno je važan dio postupka prijave projekta. Partner nije podugovaratelj, već aktivni sudionik projekta koji u svemu usko surađuje s ugovarateljem. Upravo je partnerstvo jedan od odlučujućih kriterija za prihvaćanje projekta tako da posebnu

16 Treba prikazati detaljni raspored projekta po mjesecima počevši od prvog dana.


pažnju uvijek treba obratiti vrsti partnerstva17 koje zahtijeva određeni program U većini projekata podnesenih Europskoj komisiji, koordinator mora uspostaviti partnerstvo s najmanje dvije zemlje članice, kao i s trećim zemljama. Da li će projekt biti prihvaćen, ovisi i o tome da li je prikupljena i ispravno i potpuno ispunjena potrebna dokumentacija. Prijava se smatra nepotpunom ako nije potpisana, ako nije odgovoreno na pitanja postavljena u obrascu, te ako proračun nije uravnotežen. Stoga je potrebno vrlo detaljno proučiti sve dokumente koji se traže prilikom podnošenja molbe i sve pravilnike koji pobliže određuju kako se ona podnosi. Molba za potporu obuhvaća obrazac (koji mora biti otipkan), predviđeni proračun (koji mora biti detaljan, uravnotežen i iskazan u eurima), te popis priloga navedenih u smjernicama programa. Vrlo banalni propusti poput popunjavanja obrasca za prijavu rukom, automatski vode do eliminacije. Iako dokumenti koje je potrebno osigurati ovise o programu, uvijek se zahtijeva općeniti prikaz predmeta projekta, prikaz prioriteta EU-a koji se projektom obuhvaćaju, ispunjavanje svih postavljenih kriterija te objašnjenje financijskog stanja.

17 Tri su osnovne vrste partnerstva: regionalna partnerstva, prekogranična partnerstva i transnacionalna partnerstva.


PROGRAM UKUPNOG RAZVITKA BENKOVCA I LIŠANA OSTROVIČKIH

Dodatak 1 Benkovac i Lišane u Području posebne državne skrbi Grad Benkovac i općina Lišane Ostrovičke su od 1996. godine kada je donesen Zakon o područjima posebne državne skrbi, ušli u drugu skupinu PPDS-a18. Unatoč brojnim izmjenama i dopunama Zakona koje su uslijedile nakon njegovog donošenja njihov status ostao je neizmijenjen. Područja posebne državne skrbi utvrđena su "radi otklanjanja posljedica rata, bržeg povratka prognanika i izbjeglica, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, te postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske" (Članak 2. Zakona). Riječ je o vrlo različitim, uglavnom nerazvijenim, ili nekad razvijenim pa devastiranim područjima od kojih su ona u I i II skupini pretrpjela i petogodišnju, odnosno osmogodišnju okupaciju. Sva su pogođena iseljavanjem, gospodarska struktura im je nepovoljna, a razvoj sporiji od onog u ostalim krajevima Hrvatske. Tri mjeseca prije Zakona područjima posebne državne skrbi donesen je Zakon o obnovi (NN 24/96) koji je izrijekom odredio područja u kojima će se pomoći obnova u ratu razrušenih i oštećenih kuća i stanova. Određena područja u dobroj su se mjeri poklapala s PPDS koja su određena ubrzo nakon toga. Zakon o obnovi mijenjan je i dopunjavan tri puta (NN 54/96, NN87/96, 57/2000). Osnovi skup mjera određen 1996 ostao je, međutim, nepromijenjen. Pored Zakona o područjima posebne državne skrbi, postoji niz drugih zakona i propisa koji na ovaj ili onaj način imaju za cilj potaći razvoj PPDS-a. Možemo ih podijeliti u tri skupine s obzirom na predmet koji se regulira njihovim odredbama odnosno mjerama: zakoni koji sadrže mjere za poticanje gospodarstva, zakoni koji određuju povoljnije uvjete poljoprivrednicima, te zakoni koji utječu na fiskalni kapacitet općina i gradova područja posebne državne skrbi. Zakoni koji sadrže mjere za poticanje gospodarstva i trebaju povećati prihode odnosno smanjiti troškove poduzetnicima u PPDS su Zakon o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava (NN 117/01), Zakon o porezu na dohodak (NN NN 127/00, NN 150/02), Zakon o porezu na dobit (NN 127/00), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (NN 64/01), Zakon o zakupu poslovnog prostora (NN 91/96), Zakon o upravnim pristojbama u području prava intelektualnog vlasništva (NN 64/00) i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2002. godinu (NN 139/02). Ovi zakoni vrijede na cijelom području RH ali imaju odredbe koje se odnose samo na PPDS. Poseban skup zakona koji određuju povoljnije uvjete poljoprivrednicima u PPDS čine Zakon o poljoprivredi (NN 66/01, NN 83/02), Zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (NN 29/94, NN 09/95, NN 108/96, NN 46/97-pročišćeni tekst, NN 142/97, NN 29/99, NN 105/99, NN 46/00, NN 101/00, NN 12/00, NN 12/01, NN 13/02), te Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN 87/02). I ovi zakoni

18 Drugu skupinu čine područja općina, gradova i naselja koja su bila okupirana do 1995. godine.


vrijede na cijelom području hrvatske države ali sadrže posebne uredbe o posebno povoljnim uvjetima koje će imati svi koji se u PPDS odluče baviti poljoprivredom. Zakoni koji utječu na fiskalni kapacitet općina i gradova područja posebne državne skrbi su Zakon o izmjenama i dopunama zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (NN 59/01) i Zakon o izmjenama zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 150/02). Tu je, naravno, i Zakon o Fondu za regionalni razvoj (NN 107/01) koji, barem u načelu, određuje kako će i pod kojim uvjetima država financijski pomagati županijske razvojne programe. Poticajne mjere sadržane u Zakonu o područjima posebne državne skrbi značajno su se mijenjale od 1996 na ovamo a iz zakona je potekla i nekolicina propisa, odluka i uredbi. Odluke i uredbe proistekle su i iz ostalih zakona tako da je podrobnije određeno, primjerice korištenje sredstava za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede, red prvenstva, uvjeti i mjerila stambenog zbrinjavanja na području posebne državne skrbi, raspolaganje i upravljanje stanovima na području posebne državne skrbi te porezne i carinske povlastice na području posebne državne skrbi. Provedba mjera na područjima posebne državne skrbi, posao je niza državnih institucija. Najvažnije uloge imaju Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR), Ministarstvo financija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Na djelu su i javna poduzeća Hrvatske vode, Hrvatske šume, Hrvatske ceste, zatim Hrvatski zavod za zapošljavanje, razne međunarodne organizacije, HAMAG, HBOR i drugi koji na ovaj ili onaj način utječu na razvoj područja posebne državne skrbi. Tu su i mnogobrojne inozemne institucije i nevladine organizacije koje pružaju tehničku ili neposrednu financijsku pomoć. Učinci svega toga se, međutim, ne prate a nadležno tijelo za praćenje učinaka ovih djelatnosti ne postoji. Tablice koje slijede ne iscrpljuju sve mjere i ostale aktivnosti države koje potiču ili su trebale potaći razvoj gospodarstva u PPDS te samim time u Benkovcu i Lišanima. Pregled je, međutim, dovoljno iscrpan da ukaže na množinu mjera i njihovih provoditelja19.

19 Tablice su preuzete iz studije Analiza gospodarstva u područjima posebne državne skrbi (2003).


Tabl

ica

1. M

jere

pol

itike

u p

odručj

ima

pose

bne

drža

vne

skrb

i (PP

DS)

– s

tam

beno

zbr

inja

vanj

e –

prov

odi M

MTP

R

Mje

ra

Vrije

me

prov

edbe

K

oris

nik

Cilj

mje

re

Sred

stva

• do

djel

a na

kor

ište

nje

stan

a ili

kuće

u d

ržav

nom

vla

sniš

tvu/

ili

izgr

ađen

ih p

o po

sebn

im p

rogr

amim

a, il

i koj

e su

njih

ovi v

lasn

ici

napu

stili

ili ih

ne

koris

te, z

ajed

no s

prip

adaj

ućim

pol

jopr

ivre

dnim

ze

mljiš

tem

– n

akon

10

godi

na p

rela

zi u

vla

sniš

tvo

06/9

6 - 0

7/00

na

selje

nici

– d

ržav

ljani

RH

koj

i im

aju

preb

ival

ište

u P

PD

S ili

rješe

nje

MJR

- mla

di s

tručn

jaci

, nez

apos

leni

/ner

iješe

nog

stam

beno

g pi

tanj

a,

povr

atni

ci iz

inoz

emst

va, p

rogn

anic

i pre

ma

redu

prv

enst

va:

1.

obite

lji br

anite

lja i

inva

lidi D

omov

insk

og ra

ta

2.

bran

itelji

3.

osob

e či

ja d

jela

tnos

t je

nužn

a za

obn

ovu

i raz

vita

k 4.

pr

ogna

nici

i iz

bjeg

lice

5.

višečl

ane

obite

lji

6.

polit

ički

zat

vore

nici

7.

is

elje

ni H

rvat

i pov

ratn

ici i

z in

ozem

stva

8.

os

tale

fizičk

e os

obe

nase

ljava

nje

povr

atak

st

anov

ništ

va

pror

ačun

RH

• do

djel

a u

naja

m s

tana

ili k

uće

u dr

žavn

om v

lasn

ištv

u/ili

iz

građ

enih

po

pose

bnim

pro

gram

ima,

po

zašt

ićen

oj n

ajam

nini

, plu

s no

včan

a po

tpor

a ili

građ

. mat

erija

l za

ako

je n

ekre

tnin

a oš

teće

na.

Ev.

stje

canj

e vl

asni

štva

nak

on 1

0 go

dina

pre

biva

nja.

•

dodj

ela

u vl

asni

štvo

građe

vins

kog

zem

ljišta

u d

ržav

nom

vl

asni

štvu

i os

novn

og g

rađ.

mat

erija

la z

a iz

grad

nju

kuće

po

pose

bnim

pro

gram

ima,

ne

smije

se

prod

ati b

ez s

ugla

snos

ti M

JR

iduć

ih 1

0 go

dina

07/0

0 - 0

7/02

ko

risni

ci s

tano

vniš

tvo

PP

DS

, pov

ratn

ici t

e sv

i građa

ni R

H, k

oji n

emaj

u u

vlas

ništ

vu s

tan

ili k

uću

u R

H n

iti s

u pr

ije im

ali u

vla

sniš

tvu

stan

ili k

uću

u P

PD

S k

oju

su p

roda

li/ot

uđili

pr

ivre

men

i kor

isni

ci n

ekre

tnin

e ko

ja s

e vr

aća

u vl

asni

ku (v

rijed

i od

07

/02)

nase

ljava

nje

obno

va

dona

cije

, pr

orač

un R

H

• do

djel

a u

naja

m s

tana

ili k

uće

u dr

žavn

om v

lasn

ištv

u, s

pra

vom

ku

pnje

nak

on 1

0 go

dina

pre

biva

nja,

a iz

nim

no i

prije

•

dodj

ela

u na

jam

ošt

ećen

e kuće

u d

ržav

nom

vla

sniš

tvu

i dod

jela

gr

ađ. m

ater

ijala

•

dodj

ela

građ

. zem

ljišta

u d

rž. v

lasn

ištv

u i g

rađ.

mat

erija

la z

a iz

grad

nju

obje

kta

s vi

še s

tam

beni

h je

dini

ca/il

i obi

teljs

ke k

uće

• do

djel

a gr

ađ. m

ater

ijala

za

popr

avak

, obn

ovu

ili iz

grad

nju

obite

ljske

kuć

e ili

stan

a ili

nam

jens

ke n

ovča

ne p

otpo

re z

a ob

novu

oš

teće

ne o

bite

ljske

kuć

e 10

.000

kun

a, z

a iz

grad

nju

nove

15.

000

kuna

07/0

2-

koris

nici

ako

nis

u vl

asni

ci k

uće

ili st

ana

u R

H il

i na

podr

učju

ex-

SFR

J,

ako

nisu

imal

i sta

n ili

kuću

u R

H il

i na

podr

učju

ex-

SFR

J ko

ju s

u pr

odal

i ili

dr.

otuđ

ili na

kon

8.10

.199

1., t

e ak

o ne

maj

u st

atus

zaš

tićen

og

najm

oprim

ca

Pre

ma

redu

prv

enst

va:

1.

priv

rem

eni k

oris

nici

tuđe

imov

ine

koju

je v

lasn

ik z

atra

žio

u po

sjed

i k

oriš

tenj

e 2.

os

tali

priv

rem

eni k

oris

nici

tuđe

imov

ine

3.

drug

i pod

nosi

telji

zaht

jeva

za

stam

beno

zbr

inja

vanj

e.

Kor

isni

ci p

rava

mor

aju

odm

ah u

selit

i i p

rebi

vati,

ne

smiju

otuđi

ti ne

kret

ninu

bez

sug

lasn

osti

MJR

OG

.

nase

ljava

nje

obno

va

• po

voljn

iji u

vjet

i za

kupn

ju s

tana

ili k

uće

u dr

žavn

om v

lasn

ištv

u:

prod

ajna

cije

na-p

roci

jenj

ena

vrije

dnos

t nek

retn

ine

se u

man

juje

za

treći

nu

jedn

okra

tno

plać

anje

- po

pust

u v

isin

i 30%

ob

ročn

o pl

aćan

je -

popu

st o

d 1%

god

išnj

e ro

k ot

plat

e –

mak

sim

alno

20

godi

na

anui

teti-

otpl

aćuj

e se

sam

o gl

avni

ca (g

odiš

nja

kam

ata

od 5

% p

laća

se

izni

mno

na

razl

iku

povr

šine

koj

a se

kup

uje

i dot

ada

koriš

tene

po

vrši

ne)

03/0

3-

Naj

mop

rimac

koj

i na

tem

elju

ugo

vora

kor

isti

stan

/kuć

u za

pot

rebe

vl

astit

og s

tano

vanj

a, n

akon

iste

ka 1

0 go

dina

pre

biva

nja.

Ovo

pra

vo

najm

oprim

ac m

ože

ostv

ariti

i pr

ije is

teka

10

godi

na n

epre

kidn

og

preb

ivan

ja u

kuć

i/sta

nu a

ko p

roda

jnu

cije

nu p

laća

jedn

okra

tno

ili na

ob

ročn

u ot

plat

u uz

prv

i obr

ok u

vis

ini o

d na

jman

je 1

5% p

roda

jne

cije

ne

stan

a.

nase

ljava

nje

obno

va

• od

ređi

vanj

e re

da p

rven

stva

pril

ikom

sta

mbe

nog

zbrin

java

nja

• st

ambe

no z

brin

java

nje

osob

a de

ficita

rnih

stru

ka i

zani

man

ja

(osi

gura

va M

JOR

G )

10/0

2-

osob

e sm

ješt

ene

u pr

ogna

ničk

im n

asel

jima

i obj

ektim

a, k

oje

se v

raća

ju

u sv

oje

rani

je p

rebi

vališ

te il

i nas

tanj

uju

u PP

DS

, kor

isni

ci s

tano

va

kojim

a je

pre

stal

o st

anar

sko

prav

o os

obe

defic

itarn

ih s

truka

i za

nim

anja

za či

jim ra

dom

pos

toji

od s

trane

JL

S-a

iska

zana

pot

reba

, a k

oje

preb

ivaj

u u

PP

DS

nase

ljava

nje

pror

ačun

RH

fo

nd n

ekre

tnin

a u

drža

vnom

vl

asni

štvu


Mje

ra

Vrije

me

prov

edbe

K

oris

nik

Cilj

mje

re

Sred

stva

• vi

sina

nak

nade

za

pret

rplje

nu š

tetu

vla

snic

ima

kojim

a ni

je

vrać

ena

u po

sjed

njih

ova

imov

ina

u ro

kovi

ma

utvrđe

nim

Zak

ono

o P

PD

S-u

izno

si 7

,00

kn/m

2 sta

mbe

ne p

ovrš

ine.

04/0

3 vl

asni

ci im

ovin

e ko

ji su

pod

nije

li za

htje

v za

vraća

nje

imov

ine,

koj

ima

se

imov

ina

ne v

raća

pror

ačun

RH

Izvo

r: Z

akon

o p

odručj

ima

pose

bne

drža

vne

skrb

i, N

N 4

4/96

, NN

57/

96, N

N 1

24/9

7, N

N 7

8/99

, NN

73/

00, N

N 8

7/00

, NN

127

/00,

NN

94/

01, N

N 8

8/02

U

redb

a o

uvje

tim

a za

kup

nju

obi

teljs

ke k

uće

ili s

tan

a u

drža

vnom

vla

sniš

tvu

na

podr

učj

ima

pose

bne

drža

vne

skrb

i NN

48/

03, P

ravi

lnik

o r

edu

prve

nst

va s

tam

ben

og z

brin

java

nja

na

podr

učjim

a po

sebn

e dr

žavn

e sk

rbi N

N 1

16/0

2, O

dluk

a o

visi

ni n

akn

ade

vlas

nic

ima

za p

retr

plje

nu

štet

u, N

N 6

8/03

,


Tabl

ica

2. M

jere

pol

itike

u p

odručj

ima

pose

bne

drža

vne

skrb

i (PP

DS)

– p

orez

ne i

carin

ske

povl

astic

e u

nadl

ežno

sti M

inis

tars

tva

finan

cija

Mje

ra

Gdj

e Vr

ijem

e pr

oved

be

Kor

isni

k C

ilj m

jere

• po

rez

na d

obit

-odo

brav

a se

viš

a za

štitn

a ka

mat

na s

topa

na

vlas

titi

kapi

tal i

opr

emu

– st

opa

20 %

- s

topa

15

%

1. s

k.

2. s

k.

06/9

6 - 0

7/00

ob

vezn

ici p

orez

a na

dob

it s

preb

ival

ište

m il

i sje

dišt

em /

podr

užni

com

u

PP

DS

koj

i zap

ošlja

vaju

min

. 3 o

sobe

s P

PD

S n

a ne

određe

no v

rijem

e u

traja

nju

min

. 9 m

jese

ci u

tekućo

j god

ini.

Od

2000

god

ine

5 os

oba.

gosp

odar

ski

razv

itak

podu

zetn

ištv

o za

pošl

java

nje

sman

jeni

prih

odi

u pr

orač

un

• po

rez

na d

obit

–po

stop

i man

joj o

d 20

%

- st

opa

25%

od

prop

isan

e st

ope

- st

opa

50%

od

prop

isan

e st

ope

- st

opa

75%

od

prop

isan

e st

ope

1. s

k.

2. s

k.

3. s

k.

2003

ob

vezn

ici p

orez

a na

dob

it s

preb

ival

ište

m il

i sje

dišt

em /

podr

užni

com

u

PP

DS

koj

i zap

ošlja

vaju

min

. 5 o

sobe

s P

PD

S n

a ne

određe

no v

rijem

e u

traja

nju

min

. 9 m

jese

ci u

pos

lovn

oj g

odin

i.

gosp

odar

ski

razv

itak

podu

zetn

ištv

o za

pošl

java

nje

sman

jeni

prih

odi

u pr

orač

un

• po

rez

na d

ohod

ak –

odo

brav

a se

vi

ši m

jesečn

i oso

bni o

dbita

k,

uplaće

na s

reds

tva

se v

raća

ju iz

pr

orač

una

3

.500

,00

kuna

2.8

00,0

0 ku

na

1. s

k.

2. s

k

06/9

6 - 0

7/02

ob

vezn

ici p

orez

a na

doh

odak

i um

irovl

jeni

ci n

a P

PD

S

gosp

odar

ski

razv

itak

sm

anje

ni p

rihod

i u

pror

ačun

• po

rez

na d

ohod

ak –

odo

brav

a se

vi

ši m

jesečn

i oso

bni o

dbita

k

3.75

0,00

kun

a

3.12

5,00

kun

a

2.50

0,00

kun

a

1. s

k.

2. s

k 3.

sk.

2003

ob

vezn

ici p

orez

a na

doh

odak

i um

irovl

jeni

ci n

a P

PD

S

gosp

odar

ski

razv

itak

sm

anje

ni p

rihod

i u

pror

ačun

• po

rez

na d

ohod

ak –

osl

obađ

anje

P

PD

S

06

/96

- 07/

02

obve

znic

i por

eza

na d

ohod

ak o

d po

ljopr

ivre

de i

šum

arst

va, p

rebi

vališ

te u

P

PD

S

gosp

odar

ski

razv

itak

sman

jeni

prih

odi u

pr

orač

un

• po

rez

na d

ohod

ak –

osl

obađ

anje

od

200

0. id

ućih

5 g

odin

a, p

otom

po

osn

ovic

i um

anje

noj z

a –7

5%

Vuk

ovar

05/0

1 -

obve

znic

i por

eza

na d

ohod

ak o

d sa

mos

taln

ih d

jela

tnos

ti –

obrtn

ici k

oji

obav

ljaju

dje

latn

ost u

Vuk

ovar

u i z

apoš

ljava

ju v

iše

od 5

zap

osle

nika

go

spod

arsk

i ra

zvita

k sm

anje

ni p

rihod

i u

pror

ačun

• po

rez

na d

ohod

ak –

odo

brav

a se

vi

ša z

aštit

na k

amat

a, u

laga

nja

u du

g. im

ovin

u

st

opa

25 %

st

opa

20 %

1.sk

. 2.

sk.

06/9

6 - 0

7/02

ob

vezn

ici p

orez

a na

doh

odak

od

sam

osta

lnih

dje

latn

osti

– ob

rtnic

i koj

i ob

avlja

ju d

jela

tnos

t u P

PD

S

gosp

odar

ski

razv

itak

po

duze

tniš

tvo,

za

pošl

java

nje

sman

jeni

prih

odi u

pr

orač

un

• po

rez

na d

ohod

ak –

um

anju

je s

e os

novi

ca

z

a - 7

5 %

za

- 50

%

z

a - 2

5%

1.sk

. 2.

sk.

3.sk

.

2003

ob

vezn

ici p

orez

a na

doh

odak

od

sam

osta

lnih

dje

latn

osti

– ob

rtnic

i koj

i ob

avlja

ju d

jela

tnos

t u P

PD

S

gosp

odar

ski

razv

itak

po

duze

tniš

tvo,

za

pošl

java

nje

sman

jeni

prih

odi u

pr

orač

un

• po

rez

na p

rom

et n

ekre

tnin

ama–

oslo

bađa

nje

PP

DS

06

/96

- fiz

ičke

oso

be k

oje

imaj

u ili

prija

vlju

ju p

rebi

vališ

te n

a P

PD

S k

upuj

u ne

kret

nine

koj

e se

nal

aze

na P

PD

S , p

ravn

e os

obe

koje

pro

daju

ne

kret

ninu

koj

a će

i da

lje s

luži

ti za

oba

vlja

nje

djel

atno

sti u

PP

DS

, bez

ob

zira

tko

je k

upac

tih

nekr

etni

na

nase

ljava

nje

sm

anje

ni p

rihod

i u

pror

ačun


Mje

ra

Gdj

e Vr

ijem

e pr

oved

be

Kor

isni

k C

ilj m

jere

• po

rez

na p

rom

et n

ekre

tnin

ama–

povl

astic

e P

PD

S

07/9

6 st

rank

e ko

je z

aključe

ugo

vor o

prij

enos

u vl

asni

štva

nad

nek

retn

inam

a

nase

ljava

nje

sman

jeni

prih

odi u

pr

orač

un

• po

rez

na n

aslje

dstv

a i d

arov

anja

- os

lobađa

nje

PP

DS

06

/96

- fiz

ičke

oso

be s

pre

biva

lište

m u

PP

DS,

nek

retn

ine

na P

PD

S

nase

ljava

nje

sm

anje

ni p

rihod

i u

pror

ačun

• po

rez

na d

ohod

ak-n

eopo

rezi

vi d

io

doho

tka

3.75

0,00

kun

a P

PD

S

do 1

/03

“Izm

jeno

m Z

akon

a o

pore

zu n

a do

hoda

k uk

inut

a i p

oslje

dnja

por

ezna

po

vlas

tica

građ

anim

a P

PD

S”,

Juta

rnji

list 8

.12.

02.

• ca

rina

– os

lobađa

nje

pri u

vozu

i pr

imitk

u di

jelo

va i

opre

me

radi

ra

zvitk

a dj

elat

nost

i

PP

DS

06

/96

- 07/

99

fizič

ke i

prav

ne o

sobe

s p

rebi

vališ

tem

/sje

dišt

em u

PP

DS

go

spod

arsk

i ra

zvita

k sm

anje

ni p

rihod

i u

pror

ačun

• N

akna

da z

a is

koriš

tava

nje

min

eral

nih

siro

vina

um

anje

na

izno

si:

5% z

a na

ftu i

plin

do

5%

za

osta

le

min

eral

ne s

irovi

ne

PP

DS

06

/96

- pr

avne

oso

be k

oje

isko

rišta

vaju

naf

tu i

plin

, te

osta

le m

iner

alne

siro

vine

u

PP

DS

go

spod

arsk

i ra

zvita

k sm

anje

ni p

rihod

R

H k

oji s

e us

tupa

50

% u

pro

raču

n gr

ada,

50%

žu

pani

ji P

PD

S

• ot

pis

kam

ata

i gla

vnic

a na

sva

du

gova

nja

(dos

pjel

i a n

enap

laće

ni

pore

zi, c

arin

e do

prin

osi,

drža

vna

jam

stva

) osi

m g

lavn

ice

pore

za n

a do

danu

vrij

edno

st, p

oseb

nih

pore

za i

dopr

inos

a za

miro

vins

ko

osig

uran

je

PP

DS

12

/01

- pr

avne

i fiz

ičke

oso

be s

PP

DS-

a ko

je im

aju

dugo

vanj

a s

osno

ve p

orez

a,

carin

a, d

oprin

osa

i pro

test

irani

h dr

žavn

ih ja

mst

ava

vjer

ovni

ci: M

inis

tars

tvo

finan

cija

, Por

ezna

upr

ava,

Car

insk

a up

rava

, H

ZMO

, HZZ

O, H

ZZ

gosp

odar

ski

razv

itak

sman

jeni

prih

odi u

pr

orač

un

Izvo

r:

Zak

on o

pod

ručj

ima

pose

bne

drža

vne

skrb

i NN

44/

96, N

N 5

7/96

, NN

124

/97,

NN

78/

99, N

N 7

3/00

, NN

87/

00, N

N 1

27/0

0, N

N 9

4/01

, NN

88/

02

Z

akon

o o

bnov

i i r

azvo

ju G

rada

Vuk

ovar

a N

N 4

4/01

Odl

uka

o n

akn

adi z

a ek

splo

atac

iju m

iner

aln

ih s

irov

ina,

NN

104

/96,

NN

126

/99,

NN

31/

02

Zak

on o

nap

lati

dos

pjel

ih a

nen

aplaće

nih

por

eza,

car

ina,

dop

rin

osa

i drž

avn

ih ja

mst

ava

NN

117

/01

Zak

on o

por

ezu

na

doh

odak

NN

NN

127

/00,

NN

150

/02

Prav

ilnik

o p

orez

u n

a do

hod

ak N

N 5

4/01

, NN

02/

03


Tabl

ica

3. M

jere

u p

odručj

ima

pose

bne

drža

vne

skrb

i (PP

DS)

– m

jere

razv

itka

poljo

priv

rede

Podr

učje

M

jera

G

dje

Vrije

me

prov

edbe

K

oris

nik

Prov

odi

Cilj

mje

re

Sred

stva

po

ljopr

ivre

dno

zem

ljište

sl

užno

st p

lodo

-uži

vanj

a be

z na

knad

e do

30

godi

na

1.

sk.

2. s

k. iz

nim

no06

/96

- 07/

02

drža

vlja

ni R

H s

pre

biva

lište

m u

PP

DS

za

poljo

priv

redn

o ze

mlji

šte

u vl

asni

štvu

drž

ave

MP

Š

gosp

odar

ski

razv

itak,

na

selja

vanj

e

poljo

priv

redn

o ze

mljiš

te

daro

vanj

e po

ljopr

ivre

dnog

ze

mljiš

ta u

drž

avno

m v

lasn

ištv

u 1.

sk.

po

sebn

o do

2

km u

z gr

anic

u

06/9

6 - 0

7/02

do

mać

e fiz

ičke

/pra

vne

osob

e s

preb

ival

ište

m/s

jedi

štem

u P

PD

S ili

koje

se

žele

na

stan

iti u

PP

DS

radi

oba

vlja

nja

poljo

priv

redn

e dj

elat

nost

i min

. 10

godi

na

Vla

da R

H

razv

itak

poljo

priv

rede

na

selja

vanj

e

sman

jeni

prih

od R

H

koji

se u

stup

a 50

%

u pr

orač

un g

rada

, 50

% ž

upan

iji P

PD

S po

ljopr

ivre

dno

zem

ljište

pr

odaj

a po

ljopr

ivre

dnog

ze

mljiš

ta u

drž

avno

m v

lasn

ištv

u po

cije

ni:

man

joj z

a 50

%

man

joj z

a 25

%

otpl

ata

na ro

k 20

g.,

poče

k 5

g.

1.

sk.

2.

sk.

06/9

6 - 0

7/02

do

mać

e fiz

ičke

/pra

vne

osob

e s

preb

ival

ište

m/s

jedi

štem

u P

PD

S ili

koje

se

žele

na

stan

iti u

PP

DS

radi

oba

vlja

nja

poljo

priv

redn

e dj

elat

nost

i min

. 10

godi

na

Vla

da R

H

razv

itak

poljo

priv

rede

na

selja

vanj

e

sman

jeni

prih

od R

H

koji

se u

stup

a 50

%

u pr

orač

un g

rada

, a

50%

žup

aniji

PP

DS

poljo

priv

redn

o ze

mljiš

te

zaku

p po

ljopr

ivre

dnog

zem

ljišta

u

drža

vnom

vla

sniš

tvu

na ro

k 3-

20 g

odin

a uz

nak

nadu

: -

man

ju z

a 50

%

- m

anju

za

25 %

1.

sk.

2.

sk.

06/9

6 - 0

7/02

do

mać

e fiz

ičke

/pra

vne

osob

e s

preb

ival

ište

m/s

jedi

štem

u P

PD

S ili

koje

se

žele

na

stan

iti u

PP

DS

radi

oba

vlja

nja

poljo

priv

redn

e dj

elat

nost

i min

. 10

godi

na

Vla

da R

H

razv

itak

poljo

priv

rede

na

selja

vanj

e

sman

jeni

prih

od R

H

koji

se u

stup

a 50

%

u pr

orač

un g

rada

, 50

% ž

upan

iji P

PD

S

kred

itira

nje

prog

ram

a ra

zvitk

a i

obno

ve

poljo

priv

rede

100%

uče

šće

kred

ita u

pr

edraču

nsko

j vrij

edno

sti

prog

ram

a - n

iža

kam

atna

sto

pa iz

nosi

3%

i 5

%

PP

DS

04

/97

- do

mać

e fiz

ičke

/pra

vne

osob

e ko

je s

e ba

ve

poljo

priv

redn

om p

roiz

vodn

jom

u P

PD

S (o

d 08

/96

do

04/9

7 os

obe

na p

odručj

ima

od p

oseb

nog

drža

vnog

in

tere

sa)

MP

Š i

MFI

N

razv

itak

i obn

ova

poljo

priv

rede

po

sebn

i rač

un

drža

vnog

pr

orač

una

Pot

pore

no

včan

i pot

icaj

i u u

veća

nom

iz

nosu

P

PD

S

1996

- 20

02

dom

aće

fizič

ke/p

ravn

e os

obe

koje

oba

vlja

ju

djel

atno

st p

oljo

priv

rede

i rib

arst

va u

stra

tešk

im

podr

učjim

a, k

oja

uključu

ju 1

.i 2.

sku

pinu

PP

DS

i dio

3.

sku

pine

MP

Š

razv

itak

poljo

priv

rede

dr

žavn

i pro

raču

n

potp

ore

– m

jere

st

rukt

urne

pol

itike

uv

ećan

i novča

ni p

otic

aji

proi

zvod

nji,

viša

god

išnj

a do

hodo

vna

potp

ora,

viš

a ne

povr

atna

inve

stic

ijska

sr

edst

va z

a ka

pita

lna

ulag

anja

, fin

anci

ranj

e pr

ojek

ata

rura

lnog

ra

zvitk

a

PP

DS

01

/03

- do

mać

e fiz

ičke

/pra

vne

osob

e i p

oljo

priv

redn

a go

spod

arst

va u

PPD

S je

r prip

adaj

u po

druč

jima

s te

žim

uvj

etim

a go

spod

aren

ja u

pol

jopr

ivre

di,

upis

ana

u U

pisn

ik

MP

Š

razv

itak

poljo

priv

rede

dr

žavn

i pro

raču

n

Izvo

r:

Zak

on o

pod

ručj

ima

pose

bne

drža

vne

skrb

i NN

44/

96, N

N 5

7/96

, NN

124

/97,

NN

78/

99, N

N 7

3/00

, NN

87/

00, N

N 1

27/0

0, N

N 9

4/01

, NN

88/

02

Odl

uka

o os

niv

anju

pos

ebn

og r

ačun

a za

kre

diti

ran

je r

azvi

tika

i ob

nov

e po

ljopr

ivre

de N

N 5

4/96

; Pra

viln

ik o

uvj

etim

a i n

ačin

u ko

rišt

enja

sre

dsta

va z

a kr

edit

iran

je r

azvi

tka

i ob

nov

e po

ljopr

ivre

de, N

N 7

3/96

, NN

47/

97, N

N 2

3/98

Z

akon

o p

oljo

priv

redi

NN

66/

01, N

N 8

3/02

Z

akon

o n

ovča

nim

pot

icaj

ima

i nak

nad

ama

u po

ljopr

ivre

di i

riba

rstv

u N

N 2

9/94

, NN

09/

95, N

N 1

08/9

6, N

N 4

6/97

-proči

šćen

i tek

st, N

N 1

42/9

7, N

N 2

9/99

, NN

105

/99,

N

N 4

6/00

, NN

101

/00,

NN

12/

00, N

N 1

2/01

, NN

13/

02

Zak

on o

drž

avn

oj p

otpo

ri u

pol

jopr

ivre

di, r

ibar

stvu

i šu

mar

stvu

NN

87/

02



Podr

učje

M

jera

G

dje

Vrije

me

prov

edbe

K

oris

nik

Prov

odi

Cilj

mje

re

Sred

stva

In

vest

icije

A

genc

ija z

a pr

omet

nek

retn

inam

a m

ože

dati

zaja

m d

omać

oj fi

zičk

oj

osob

i za

kupn

ju n

ekre

tnin

a u

čije

m p

osre

dova

nju

sudj

eluj

e A

PN

, prv

enst

veno

na

podr

učjim

a ko

ja s

u po

sebn

im z

akon

om

utvrđe

na k

ao p

odručj

a po

sebn

e dr

žavn

e sk

rbi p

rve

skup

ine.

PP

DS

04

/97

fizič

ka o

soba

koj

a su

djel

uje

u pr

omet

u ne

kret

nina

ma

koje

se

nala

ze u

PP

DS

A

genc

ija z

a pr

omet

ne

kret

nina

ma

gosp

odar

ski

razv

itak

pror

ačun

RH

Inve

stic

ije

dava

nje

potp

ore

podu

zetn

icim

a za

ko

rište

nje

uslu

ga k

onzu

ltana

ta,

član

ova

hrva

tske

mre

že

konz

ulta

nata

: -p

otpo

ra u

vis

ini 3

5% c

ijene

ko

nzul

tant

skih

usl

uga

-m

inim

alno

sud

jelo

vanj

e po

duze

tnik

a u

ukup

noj c

ijeni

us

luga

čla

nova

HM

K-a

je

15%

(izva

n P

PD

S-a

25%

)

PP

DS

12

/97

- P

oduz

etni

ci p

očet

nici

s p

rebi

vališ

tem

i re

gist

riran

om d

jela

tnošću

u P

PD

S, a

koj

i za

osni

vanj

e i p

očet

ak p

oslo

vanj

a ko

riste

sre

dstv

a iz

pr

ogra

ma

STA

RT

HG

A (o

d 06

/02

HAM

AG

-H

rvat

ska

gara

ncijs

ka a

genc

ija z

a m

alo

gosp

odar

stvo

), po

ticaj

na s

reds

tva

župa

nija

, HB

OR

-a,

pos

lovn

ih b

anak

a ili

vlas

tita

sred

stva

, s ti

me

da

se n

jihov

pod

uzet

ničk

i pot

hvat

ukl

apa

u pr

ogra

m

potic

anja

mal

og g

ospo

dars

tva

župa

nije

/JLS

Min

ista

rstv

o go

spod

arst

va

Župa

nije

JL

S

gosp

odar

ski

razv

itak

– po

duze

tniš

tvo

pror

ačun

RH

Inve

stic

ije

pred

nost

i pril

ikom

uzi

man

ja u

za

kup

posl

ovno

g pr

osto

ra:

ukol

iko

se z

adov

olja

va u

vjet

ima

natječa

ja z

a da

vanj

e u

zaku

p po

slov

nog

pros

tora

, prv

enst

veno

pr

avo

na s

klap

anje

ugo

vora

o

zaku

pu p

oslo

vnog

a pr

osto

ra im

aju

osob

e s

preb

ival

ište

m u

PP

DS

PP

DS

10

/96-

07/0

2 pr

avne

i fiz

ičke

oso

be s

pre

biva

lište

m u

PP

DS

(ako

ih

je v

iše

prve

nstv

eni r

ed iz

međ

u tih

oso

ba u

tvrđ

uje

se:

1.

obite

lj po

ginu

lih, z

atoč

enih

ili n

esta

lih

hrva

tski

h br

anite

lja, r

atni

, voj

ni i

civi

lni i

nval

idi

2.

hrva

tski

bra

nite

lji ko

ji su

u p

ostro

jbam

a pr

ovel

i dul

je v

rem

ena,

naj

man

je tr

i mje

seca

3.

os

obe

koje

oba

vlja

ju d

jela

tnos

t nuž

nu

za ra

zvita

k i o

bnov

u po

druč

ja č

ija je

dje

latn

ost

ključn

a za

pok

reta

nje

ukup

noga

gos

poda

rsko

g i s

oc. r

azvi

tka

4.

prog

nani

ci i

izbj

eglic

e 5.

ob

itelji

s veći

m b

roje

m č

lano

va

6.

polit

ički

zat

vore

nici

7.

is

elje

ni H

rvat

i – p

ovra

tnic

i 8.

os

tale

dom

aće

fizič

ke o

dnos

no p

ravn

e os

obe

U p

ojed

inim

sku

pina

ma

prve

nstv

o im

aju

obite

lji s

troje

i vi

še d

jece

te m

ladi

stručn

jaci

.

go

spod

arsk

i ra

zvita

k,

podu

zetn

ištv

o


Podr

učje

M

jera

G

dje

Vrije

me

prov

edbe

K

oris

nik

Prov

odi

Cilj

mje

re

Sred

stva

ob

razo

vanj

e da

vanj

e dr

žavn

ih s

tipen

dija

05/9

7 S

tude

nti k

oji i

maj

u st

atus

pro

gnan

ika

ili se

žel

e na

kon

zavr

šetk

a st

udija

zap

oslit

i na

PPD

S, u

z uv

jet

da s

tudi

raju

bez

pon

avlja

nja

godi

ne. N

akon

stu

dija

za

pošl

java

ju s

e na

PP

DS

na

rok

od n

ajm

anje

on

olik

o go

dina

kol

iko

su d

obiv

ali s

tipen

diju

.

MZT

na

selja

vanj

e za

pošl

java

nje

pror

ačun

RH

istra

živa

nje

i ra

zvoj

O

slob

ađan

je o

d ob

veza

plaća

nja

upra

vnih

pris

tojb

i za

radn

je u

po

stup

cim

a za

priz

nanj

e i

održ

avan

je p

rava

indu

strij

skog

vl

asni

štva

(pat

enti,

auto

rska

pra

va)

PP

DS

07

/01-

Dos

elje

nici

u P

PD

S

Drž

avni

zav

od

za in

tele

ktua

lno

vlas

ništ

vo

Nas

elja

vanj

e,

potic

anje

ula

ganj

a u

istra

živa

nje

i raz

voj

Sm

anje

ni p

rihod

pr

orač

una

Raz

voj

Osn

ivan

je i

imen

ovan

je č

lano

va

radn

e sk

upin

e P

reds

jedn

ika

Rep

ublik

e za

izra

du p

rijed

loga

st

rate

gije

razv

itka

agra

ra i

podr

učja

od

pose

bne

drža

vne

skrb

i: P

rijed

log

je d

užna

izra

diti

u ro

ku o

d 30

dan

a od

osn

ivan

je

skup

ine

05

/00

- 07/

00

nosi

telji

gosp

odar

ske

polit

ike

za P

PD

S

Rad

na s

kupi

na

gosp

odar

ski r

azvo

j, ag

rarn

i raz

voj

regi

onal

ni ra

zvoj

O

sniv

anje

Fon

da z

a re

gion

alni

ra

zvoj

čija

dje

latn

ost i

zmeđ

u os

talo

g uk

ljuču

je i

potic

anje

ra

zvoj

a po

druč

ja p

oseb

ne

drža

vne

skrb

i

PP

DS

12

/01-

go

spod

arst

veni

ci iz

PP

DS

Fo

nd z

a re

gion

alni

razv

oj-

Upr

ava

Fond

a na

čel

u s

pred

sjed

niko

m

Gos

poda

rski

razv

oj

Prih

odi o

d pr

ivat

izac

ije,

drža

vni p

roraču

n,

dugo

ročn

e ob

vezn

ice,

za

jmov

i fin

anci

jski

h in

stitu

cija

, bi

late

raln

i zaj

mov

i, do

naci

je

Izvo

r:

Zak

on o

pod

ručj

ima

pose

bne

drža

vne

skrb

i NN

44/

96, N

N 5

7/96

, NN

124

/97,

NN

78/

99, N

N 7

3/00

, NN

87/

00, N

N 1

27/0

0, N

N 9

4/01

, NN

88/

02

Zak

on o

izm

jen

ama

i dop

unam

a Z

akon

a o

obrt

u N

N 6

4/01

R

ješe

nje

o u

tvrđ

ivan

ju c

ijen

e ob

rtn

ice

NN

39/

00

Odl

uka

o da

van

ju p

otpo

re p

oduz

etn

icim

a za

kor

ište

nje

usl

uga

kon

zult

anat

a, č

lan

ova

Hrv

atsk

e m

reže

kon

zult

anat

a N

N 1

33/9

7 Z

akon

o z

akup

u po

slov

nog

pro

stor

a N

N 9

1/96

Pr

aviln

ik o

dod

jelji

van

ju d

ržav

nih

sti

pen

dija

i pr

ipom

oći s

tude

nti

ma

dodi

plom

skih

i po

slije

dipl

omsk

ih s

tudi

ja t

e po

slije

dokt

oran

dim

a N

N b

r. 2

6/97

Z

akon

o u

prav

nim

pri

stoj

bam

a u

podr

učju

pra

va in

tele

ktua

lnog

vla

sniš

tva

NN

br.

64/

00

Odl

uka

o os

niv

anju

i im

enov

anju

čla

nov

a ra

dne

skup

ine

Pred

sjed

nik

a R

epub

like

za

izra

du p

rije

dlog

a st

rate

gije

raz

vitk

a ag

rara

i po

druč

ja o

d po

sebn

e dr

žavn

e sk

rbi N

N

48/0

0 Z

akon

o F

ondu

za

regi

onal

ni r

azvo

j NN

107

/01

Ure

dba

o A

gen

ciji

za p

osre

dova

nje

u p

rom

etu

određe

nim

nek

retn

inam

a N

N 4

5/97


Tabl

ica

5. M

jere

u p

odručj

ima

pose

bne

drža

vne

skrb

i (PP

DS)

– jača

nje

fiska

lnog

kap

acite

ta je

dini

ca lo

kaln

e sa

mou

prav

e (J

LS)

M

jera

Vr

ijem

e pr

oved

be

Kor

isni

k P

rihod

i od

pore

za n

a do

hoda

k i d

obit

ostv

aren

i u P

PD

S pr

eras

podj

elju

ju s

e iz

drž

avno

g u

pror

ačun

JLS

u id

ućih

5

god.

07

/00

- Je

dini

ce lo

kaln

e sa

mou

prav

e (o

pćin

e i g

rado

vi) P

PD

S

Drž

ava

daje

nad

okna

du ra

zlik

e m

anje

ost

vare

nog

prih

oda

od p

orez

a na

doh

odak

po

osno

vi o

sobn

ih o

dbita

ka

prim

jeno

m p

ropi

sa o

por

ezu

na d

ohod

ak –

jedn

okra

tno

2002

JL

S

Udi

o u

zaje

dnič

kim

por

ezni

m p

rihod

ima

(por

ez n

a do

hoda

k):

a)

32%

udi

o opći

ne o

dnos

no g

rada

uveća

n za

udi

o po

reza

na

doho

dak

drža

ve o

d 60

% u

stup

ljen

opći

ni

odno

sno

grad

u; u

dio

župa

nije

8%

; udi

o po

zici

je z

a po

tpor

e iz

ravn

anja

dec

entra

lizira

ne fu

nkci

je 0

%; u

dio

drža

ve 0

%)

b)

32%

udi

o opći

ne o

dnos

no g

rada

uveća

n za

udi

o po

reza

na

doho

dak

drža

ve u

stup

ljen

opći

ni o

dnos

no

grad

u; u

dio

župa

nije

8%

uveća

n za

dod

atni

udi

o po

reza

na

doho

dak;

udi

o po

zici

je z

a po

tpor

e iz

ravn

anja

de

cent

raliz

irane

funk

cije

21%

; udi

o dr

žave

29,

2%) u

man

jeno

za

udio

por

eza

na d

ohod

ak d

ržav

e us

tupl

jen

grad

u pr

ema Č

LAN

KU

14A

ZA

KO

NA

c)

udio

gra

da 3

2% u

veća

n za

udi

o po

reza

na

doho

dak

drža

ve (V

IDI Č

LAN

AK

14A

Zak

ona

o P

PD

S) u

stup

ljen

opći

ni o

dnos

no g

radu

; udi

o žu

pani

je 8

% u

veća

n za

dod

atni

udi

o po

reza

na

doho

dak,

um

anje

n za

udi

o po

reza

na

doho

dak

za o

snov

no š

kols

tvo;

udi

o po

zici

je z

a po

tpor

e iz

ravn

anja

dec

entra

lizira

ne fu

nkci

je 2

1%;

udio

drž

ave

29,2

0% u

man

jeno

za

udio

por

eza

na d

ohod

ak d

ržav

e us

tupl

jen

grad

u pr

ema Č

LAN

KU 1

4A

ZAK

ON

A P

PD

S)

07/0

1 - 1

2/02

a)

O

pćin

a gr

ad iz

PPD

S (p

rva

skup

ina

uključu

jući

hrv

atsk

o P

odun

avlje

opć

ine

i gra

dovi

iz d

ruge

sku

pina

) koj

a ne

fin

anci

ra d

ecen

traliz

irane

funk

cije

osn

ovno

g šk

olst

va

b)

Opć

ine

i gra

dovi

, nas

elja

u o

pćin

ama

i gra

dovi

ma

hrva

tsko

g P

odun

avlja

te n

asel

ja u

opć

inam

a i g

rado

vim

a dr

uge

skup

ine

koja

ne

finan

cira

ju d

ecen

traliz

irane

funk

cije

osn

ovno

g šk

olst

va

c)

Gra

d u

PP

DS

(gra

dovi

hrv

atsk

og P

odun

avlja

te n

asel

ja u

opći

nam

a i g

rado

vim

a dr

uge

skup

ine)

koj

i fin

anci

ra

dece

ntra

lizira

ne fu

nkci

je o

snov

nog

škol

stva

.

Udi

o u

zaje

dnič

kim

por

ezni

m p

rihod

ima

(por

ez n

a do

hoda

k):

a)

34%

udi

o opći

ne o

dnos

no g

rada

uveća

n za

udi

o po

reza

na

doho

dak

drža

ve o

d 56

% u

stup

ljen

opći

ni

odno

sno

grad

u; u

dio

župa

nije

10%

; udi

o po

zici

je z

a po

tpor

e iz

ravn

anja

dec

entra

lizira

ne fu

nkci

je 0

%; u

dio

drža

ve 0

%)

b)

34%

udi

o gr

ada

uveć

an z

a ud

io p

orez

a na

doh

odak

drž

ave

ustu

plje

n opći

ni o

dnos

no g

radu

; udi

o žu

pani

je

10%

uveća

n za

dod

atni

udi

o po

reza

na

doho

dak;

udi

o po

zici

je z

a po

tpor

e iz

ravn

anja

dec

entra

lizira

ne

funk

cije

21%

; udi

o dr

žave

25,

6%) u

man

jeno

za

udio

por

eza

na d

ohod

ak d

ržav

e us

tupl

jen

grad

u pr

ema

ČLA

NKU

14A

ZAK

ON

A

c)

udi

o gr

ada

34%

uveća

n za

udi

o po

reza

na

doho

dak

drža

ve (V

IDI Č

LAN

AK

14A

Zak

ona

o P

PD

S) u

stup

ljen

opći

ni o

dnos

no g

radu

; udi

o žu

pani

je 1

0% u

veća

n za

dod

atni

udi

o po

reza

na

doho

dak,

um

anje

n za

udi

o po

reza

na

doh

odak

za

osno

vno

škol

stvo

; udi

o po

zici

je z

a po

tpor

e iz

ravn

anja

dec

entra

lizira

ne fu

nkci

je 2

1%; u

dio

drža

ve

25,6

0% u

man

jeno

za

udio

por

eza

na d

ohod

ak d

ržav

e us

tupl

jen

grad

u pr

ema Č

LAN

KU 1

4A Z

AKO

NA

PPD

S)

12/0

2 -

a)

Opć

ina

grad

iz P

PDS

(gra

dovi

i opći

na p

rve

skup

ine

te

grad

ovi i

opć

ine

drug

e sk

upin

e) k

oja

ne fi

nanc

ira

dece

ntra

lizira

ne fu

nkci

je o

snov

nog

škol

stva

b)

Gra

d u

PP

DS

(dru

ga s

kupi

na-n

asel

ja u

gra

dovi

ma)

koj

i ne

finan

cira

dec

entra

lizira

ne fu

nkci

je o

snov

nog

c)

Opć

ina,

gra

d u

PPD

S (n

asel

ja u

gra

dovi

ma

prve

sku

pine

, na

selja

u g

rado

vim

a dr

uge

skup

ine)

koj

i fin

anci

ra

dece

ntra

lizira

ne fu

nkci

je o

snov

nog

škol

stva

Izvo

r:

Zak

on o

izm

jen

ama

i dop

unam

a za

kon

a o

izvr

šava

nju

drž

avn

og p

roraču

na

Rep

ubli

ke H

rvat

ske

za 2

002.

god

inu

NN

139

/02

Zak

on o

izm

jen

ama

i dop

unam

a za

kon

a o

fin

anci

ran

ju je

din

ica

loka

lne

sam

oupr

ave

i upr

ave

NN

59/

01

Zak

on o

izm

jen

ama

zako

na

o fi

nan

cira

nju

jedi

nic

a lo

kaln

e i p

odručn

e (r

egio

nal

ne)

sam

oupr

ave

NN

150

/02


Dodatak 2 Kako su određeni razvojni ciljevi, poslovi i zadaci Prvo je, naravno, trebalo sagledati gospodarstvo i društvene djelatnosti Benkovca i Lišana, te sposobnost gradske i općinske uprave da upravlja razvitkom. Nakon što su prikupljeni podaci, izračunat po koji pokazatelj i obavljeni potrebni sastanci i obilasci, upotrijebljena je SWOT metoda kojom su sagledane benkovačke i lišanske snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike koje se ukazuju (Opportunities) i prijetnje odnosno izvanjske nepogodnosti (Threats). Sastavljeno je 6 tablica (vidi 1. i 2. poglavlje Programa) u kojima su snage, slabosti, prilike i prijetnje popisane i razvrstane tako da je dobivena jasna slika o tome gdje smo i u čemu snažni, a gdje slabi, ukazuju li nam se kakve razvojne prilike i što nas sve usporava i ometa izvana. SWOT analiza benkovačkog i lišanskog gospodarstva, društvenih djelatnosti i institucija razvojnog upravljanja, uputila je kako treba pobliže odrediti razvojne probleme, razvojne ciljeve i, konačno, razvojne poslove i zadatke u koje se treba upustiti da bi se ciljevi ostvarili. Stručnjaci koji su analizirali sve što je trebalo i sastavljali SWOT tablice, upustili su se i u taj posao ali on nije smio biti prepušten samo njima. Tijekom analize i mnogobrojnih interviewa i sastanaka s gospodarstvenicima, članovima gradskog i općinskog poglavarstva, gradskim i općinskim službenicima, predstavnicima društvenih djelatnosti itd, postalo je, naime, očito da snage, slabosti, prilike i prijetnje, a zatim i probleme i ciljeve mogu i trebaju odrediti sami Benkovčani i Lišanci. Uloga stručnjaka ovdje je stoga i dalje bila značajna ali ipak sporedna: trebali su okupiti dionike razvitka Benkovca i Lišana na nekoliko radionica, zapisati i urediti sve što je bilo rečeno, upozoravati na suprotstavljene stavove ili jedva izvedive prijedloge i podsjećati na sve dobro i loše što slijedi iz različitih rasprava i postavki ali se možda ne vidi na prvi pogled. Prva radionica sazvana je početkom prosinca 2005. godine. Pozivi su upućeni gotovo svim dionicima razvitka Benkovca i Lišana na koje je ukazala prethodna analiza. Odaziv je bio dobar tako da se 3. prosinca 2005 u benkovačkoj gradskoj knjižnici okupilo 44 predstavnika gospodarstva, predstavnika raznih društvenih djelatnosti te djelatnika gradske, općinske i županijske uprave. Podijelili su se u tri grupe. U prvoj, najvećoj, našli su se gospodarstvenici, u drugoj društveni djelatnici, a u trećoj predstavnici institucija razvojnog upravljanja:


Tablica 1. Radna grupa za gospodarstvo Red. br.

Ime i prezime Ustanova Telefon E-mail

1 Lidija Perić REG.VELETRŽNICA 681-107 2 Stipan Rogić K.ZADRUGA"Sv. Ante" 681-468 3 Željko Uskok PLOČASTI KAMEN 681-975

091/7225-677

4 Zlatko Kaštalanec VODOVOD BENK. 681-034 5 Goran Trtanj POLJ. OBRT "GORAN"

UDRUGA "EKO-SNJ." 098/331-001 098/292-012

6 Tomislav Ceranja POLJOP.OBRT. ZAD. 023/682-162 7 Mate Šunić KAMEN BENKOVAC 098/630-030 8 Omer Bačić ZIO-COMMERCE 098/906-2629 9 Marica Nekić ZADARSKA ŽUP. 023/350-360 10 Mario Zrile VINARIJA BENKOV. 098/399-557 11 Ana Grgas HZPSS 023/681-110 12 Nikola Jurjević POLJOPRIVREDNIK 098/854-443 13 Ivica Mijić LIŠANE TRANSTURIST 091/661-1234 14 Vice Tadrero DIOKOM NOUI 681-955 15 Marinko Čirjak POLJOPRIVREDNIK 098/9062-313 16 Marijan Tomac POLJO. SAVJET. BENK. 098/465-255 17 Ivica Stipić STOLARSKI OBRT 098/863-141 18 Hrvoje Šestan TURISTIČKA ZAJED. 098/765-079 Tablica 2. Radna grupa za društvene djelatnosti Red. br.


1 Čedomir Šupraha P. KUHINJA 681-433 2 Josip Habuš SREDNJA ŠKOLA 681-402 3 Mirjana Češljić UDRUGA TINTILINIĆ 681-953 4 Atana Grbić-

Martinović PAX CHRISTI 681-160

5 Zvjezdana Bajić- Zeljak

ZVONIMIR 022/662-554

6 Milenko Vojvodić VIJEĆE S.N.M. 023/7891-500 7 Ksenija Čirjak DOM ZDRAVLJA 091/5240-722 8 Zvonimir Didović KUD "BRANIMIR" 091/5348-696 9 Bore Savić OŠ "I.G. KOVAČIĆ" 098/388-128 10 Boris Patafta DJEČJI VRTIĆ 023/7681-689 11 Nedjeljko Nimac .....KLUB LIŠANE 091/5726-655 12 Mile Marić GRAD BENKOVAC 684-880 13 Milka Blekić CJSS BENKOVAC 681-143 14 Marija Bešlić GRAD BENKOVAC 15 Mirko Goci HVIDRA 16 Mile Marić GR. KNJIŽ.-BENKOV. 681-182


Tablica 3. Radna grupa za institucije razvojnog upravljanja Red. br.


1 Ljiljana Čerina Bljaić GRAD BENKOV.

684-888

2 Rajka Rogić voditelj

POR. UPRAVA

681-457

3 Davor Lonić ZADAR. ŽUPANIJ. 350-340 098/983357

[email protected]

4 Katarina Skelin ZADARSKA ŽUP. 023/350-420 [email protected] 5 Željko Mijić OPĆINA LIŠANE 023/661-001

098/211-905

6 Ivan Nimac LIŠANE 023/385-222 7 Grozdana Franov-

Živković URED DRŽAVNE UPRAVE- ZAD.Ž.

023/681-440 023/681-522

8 Budimir Galić stručni savjetnik

LIŠANE 023/385-222

9 Nevenka Marinović ZADARSKA ŽUP. 10 Ivica Erlić BENKOVACd.o.o. Tijekom jutra raspravljeni su razvojni problemi, a zatim i ciljevi, a Benkovčani i Lišanci su pokazali da su u stanju razvojno razmišljati. Lako je prihvaćeno da snage pobrojane u SWOT tablicama treba dalje jačati, da slabosti treba prevladati, prilike iskoristiti a prijetnje i nepogodnosti zaobići. Takav, aktivni pristup omogućio je i da se izvedu razvojni ciljevi. Određivani su na dva načina: statički i dinamički. Statički ciljevi određivani su kao konkretna postignuća u bliskoj budućnosti, na primjer „izgrađen vodovod“, „sređen katastar“ i sl. Dinamički su određivani kao procesi koje treba uspostaviti i zatim održavati. Najbolji primjer dinamički određenog cilja bio je „održivi razvitak“, dakle razvojni put (a ne samo stanje koje treba doseći) kojim treba krenuti i više ne skretati. Sudionici radionice potvrdili su pretpostavku da mogu dobro uočiti što sve Benkovcu i Lišanima treba i kako se treba dalje razvijati. Nakon rasprave odredili su 15 razvojnih ciljeva: Gospodarstvo: i) Obnovljene međe u Lišanima, provedena komasacija poljoprivrednog zemljišta u Benkovcu i Lišanima ii) Građevinska područja u odabranim naseljima pripremljena za natječaj, iii) Pripremljene parcele na poljoprivrednom zemljištu za gospodarske objekte, iv) Omogućene više faze prerade u kamenarskim zonama i v) Otvoren first-stop-shop za poduzetnike Društvene djelatnosti: i) Izgrađen dom i dnevni terapijski stacionar za starije i nemoćne, ii) Osnovana kulturna ustanova - dom mladih, iii) Izgrađeni sportski sadržaji u Lišanima Ostrovičkim, iv) Stipendije grada Benkovca prilagođene potrebama, v) Stvoreni uvjeti za povratak i ostanak stručnjaka i vi) Poboljšana koordinacija ustanova društvene djelatnosti Razvojno upravljanje: i) Ured državne uprave u Benkovcu primjereno prostorno zbrinut, opremljen i dopunjen stručnim kadrovima, ii) Obnovljen katastar i gruntovnica u Benkovcu i Lišanima, iii) Donesen


prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke i iv) Područje Trolokvi pripojeno području općine Lišane Ostrovičke. Rasprava se nije zaustavila na ovome jer je bilo očito da su ciljevi međusobno povezani pa i uvjetovani što znači da se ostvarenjem nekih u određenoj mjeri ostvaruju i drugi. Istog dana popodne, međusobna uvjetovanost ciljeva raspravljena je tako da su sudionici ocjenjivali utjecaj ostvarenja jednog po jednog cilja na sve ostale. Pitanje u utjecaju nekog cilja na druge postavljano je tako 15 X 14 puta: kako ostvarenje prvog cilja na spisku utječe na ostvarenje drugog, kako na ostvarenje trećeg, i tako redom do petnaestoga, kako ostvarenje drugog cilja na spisku utječe na ostvarenje prvog, kako na ostvarenje trećeg i tako dalje. Upotrijebljen je uobičajeni „školski“ raspon od 1 do 5 i dogovoreno da će se ocjena 1 dodjeljivati ako promatrani cilj ne utječe na ostvarenje drugog, a ocjena 5 ako se njegovim ostvarenjem gotovo u cijelosti ostvaruje i drugi cilj. I ovaj dio rasprave je potvrdio da Benkovačni i Lišanci dobro poznaju vlastite razvojne prilike i da jednako dobro vide isprepletenost ciljeva i složenost razvojnih procesa uopće. Nakon ocjenjivanja međusobnog utjecaja razvojnih ciljeva dobivena je slijedeća tablica:


Tabl

ica

4. M

eđus

obna

uvj

etov

anos

t raz

vojn

ih c

iljev

a

S

ekto

r

Sektor

Cil

jevi

Ob

no

vlj

en

e m

eđ

e

u L

išan

ima,

proved

en

a

kom

asacij

a

polj

op

riv

red

no

g

zem

ljiš

ta u

B

en

kovcu

i

Liš

an

ima

Građ

evin

ska

pod

ručja

u

od

ab

ran

im

naselj

ima

prip

rem

ljen

a

za n

atječaj

Prip

rem

ljen

e

parcele

na

polj

op

riv

red

no

m

zem

ljiš

tu

za

gosp

od

arske

ob

jekte

Om

og

ućen

e

viš

e f

aze

prerad

e

kam

en

a u

kam

en

arskim

zon

am

a

Otvoren

"fi

rst-

sto

p-sh

op

" z

a

pod

uzetn

ike

Izg

rađ

en

d

om

i d

nevn

i terap

ijski

stacio

nar z

a

starij

e i

n

em

oćn

e

Osn

ovan

a

ku

ltu

rn

a

ustan

ova -

d

om

mla

dih

Izg

rađ

en

i sp

ortski

sad

ržaji

u

Liš

an

ima

Stip

en

dij

e

grad

a

Ben

kovca

prilag

ođ

en

e

po

treb

am

a

Stvoren

i u

vje

ti za

ostan

ak i

p

ovratak

stručn

jaka

Po

bo

ljšan

a

ko

ord

inacij

a

ustan

ova

dru

štven

ih

dje

latn

osti

Ured

državn

e

up

rave u

B

en

kovcu

p

rim

jeren

o

prostorn

o

zb

rin

ut,

op

rem

ljen

i

dop

un

jen

stručn

im

kad

ro

vim

a

Ob

no

vlj

en

katastar i

g

ru

nto

vn

ica

u L

išan

ima i

B

en

kovcu

Do

nesen

p

ro

storn

i p

lan

Općin

e

Liš

an

e

Ostrovič

ke

Po

dručje

T

rolo

kvi

prip

oje

no

O

pćin

i Liš

an

e

Ostro

vič

ke

Ob

no

vlj

en

e m

eđ

e u

Liš

an

ima,

pro

ved

en

a

ko

masacij

a

po

ljo

priv

red

no

g

zem

ljiš

ta u

Ben

ko

vcu

i

Liš

an

ima

11

12

11

11

11

13

23

20

Građ

evin

ska p

od

ručja

u

od

ab

ran

im n

aselj

ima

prip

rem

ljen

a z

a n

atječaj

21

31

11

11

11

23

31

22

Prip

rem

ljen

e p

arcele

na

po

ljo

priv

red

no

m

zem

ljiš

tu

za

go

sp

od

arske o

bje

kte

31

11

11

11

11

23

23

22

Om

og

ućen

e v

iše f

aze

prerad

e k

am

en

a u

kam

en

arskim

zon

am

a

14

11

11

11

11

13

31

21

Otvoren

"fi

rst-sto

p-

sh

op

" z

a p

od

uzetn

ike

23

23

11

11

12

34

22

28

Izg

rađ

en

do

m i d

nevn

i terap

ijski

stacio

nar z

a

starij

e i n

em

oćn

e

13

11

11

11

13

22

11

20

Osn

ovan

a k

ult

urn

a

ustan

ova -

do

m m

lad

ih1

31

11

13

21

32

22

12

4

Izg

rađ

en

i sp

ortski

sad

ržaji

u L

išan

ima

13

11

11

31

13

22

21

23

Stip

en

dij

e g

rad

a

Ben

ko

vca p

rilag

ođ

en

e

po

treb

am

a1

11

21

11

11

31

11

11

7

Stvo

ren

i u

vje

ti za

ostan

ak i

povratak

stručn

jaka

33

43

33

32

43

22

13

39

Pob

olj

šan

a k

oord

inacij

a

ustan

ova d

ru

štven

ih

dje

latn

osti

11

11

13

32

21

11

11

20

Ured

državn

e u

prave u

B

en

ko

vcu

prim

jeren

o

prosto

rn

o z

brin

ut,

op

rem

ljen

i d

op

un

jen

stručn

im k

ad

ro

vim

a

11

11

11

11

33

11

11

18

Ob

no

vlj

en

katastar i

g

ru

nto

vn

ica u

Liš

an

ima i

B

en

kovcu

21

11

11

11

12

12

11

17

Do

nesen

prostorn

i p

lan

O

pćin

e L

išan

e

Ostrovič

ke

21

11

11

11

11

11

33

19

Pod

ručje

Tro

lokvi

prip

oje

no

Općin

i Liš

an

e

Ostrovič

ke

31

21

11

11

11

11

33

21

24

27

19

21

17

18

20

18

21

17

25

23

33

25

23

33

1

1,2

01

,23

0,8

61

,00

0,6

10

,90

0,8

30

,78

1,2

40

,44

1,2

51

,28

1,9

41

,32

1,1

0

In

stit

ucij

e r

azvo

jno

g u

pravlj

an

ja

IN

TEG

RIR

AN

OS

T

CILJA

Društvene djelatnosti

Dru

štven

e d

jela

tn

osti

Institucionalnirazvoj

ZN

AČ

AJ=

VA

ŽN

OS

T/

IN

TE

GR

IR

AN

OS

T

VA

ŽN

OS

T C

ILJA

ZA

OS

TV

AR

EN

JE

D

RU

GIH

CILJE

VA

Go

sp

od

arstvo

Gospodarstvo


Ocjene su uputile na ciljeve čije ostvarenje najviše utječe na ostvarenje drugih. Uzme li se neki od ciljeva koji su nabrojani u prvom retku tabele, na primjer „Izgradnja doma za starije i nemoćne...“, i zatim razmotre ocjene koje su navedene u stupcu ispod njega, vidjet će se kako su sudionici vrednovali utjecaj ostvarenja tog cilja na ostale. Jednom izgrađen, dom za starije i nemoćne neće doprinijeti ostvarenju cilja „Obnova međa u Lišanima... “ ili pak ostvarenju cilja „omogućene više faze prerade u kamenarstvu“ (stoga i ocjene 1 u tablici) ali će itekako doprinijeti ostvarenju cilja „Stvaranje uvjeta za povratak i ostanak stručnjaka“ (ocjena 3 u tablici). Jasno je, naime, da će zajamčena sigurnost u starosti biti jedna od povoljnosti koje će utjecati na stručnjaka da se nakon školovanja u Zadru ili Zagrebu, vrati u Benkovac ili Lišane i tamo ostane. U tablici je lako uočiti da zbroj ocjena po stupcu pokazuje koliko promatrani cilj utječe na ostvarenje drugih i koliko je zbog toga važan provoditeljima PUR. Uloži li se u cilj koji ima visoki zbroj ocjena po stupcu dovoljan napor, rezultat će biti njegovo ostvarenje ali i djelomično ostvarenje nekolicine drugih ciljeva tako da će provoditelj „jednim udarcem ubiti dvije pa i više muha“. To, naravno, ne znači da ciljevi čiji je utjecaj na druge ocijenjen nisko nisu značajni Benkovcu i Lišanima. Provoditelji će trebati ostvariti i njih ali će zbog mnogo ciljeva koje ne mogu ostvariti odjednom i odmah, trebati znati da li ostvarenjem nekog cilja ostvaruju i još koji. Važnost ciljeva prikazana je na Slici 1. U Tablici 1 je lako uočiti i da zbroj ocjena po retku pokazuje koliko je neki cilj integriran u ostvarenje drugih, to jest u kojoj će mjeri biti ostvaren ako se ostvari neki drugi cilj. „Stvaranje uvjeta za povratak i ostanak stručnjaka“ se pokazuje dobrim primjerom integriranog cilja jer mnogi ciljevi svojim ostvarenjem utječu upravo na povratak i ostanak stručnjaka. Ocjena 4 koja je dana utjecaju ostvarenja cilja „Stipendije prilagođene potrebama“ na ostvarenje cilja „Stvaranje uvjeta za povratak i ostanak stručnjaka“ označava koliko su dobro odmjerene stipendije važan uvjet povratka i ostanka stručnjaka ali i koliko je sam cilj „stvaranje uvjeta ...“ integriran u cilj kojim određujemo stipendije. Da se u tablici dogodio cilj koji bi u svom retku imao sve ocjene 5 to bi značilo da su sudionici smatrali da bi se taj cilj ostvario pukim ostvarenjem ostalih ciljeva, i da u njega i ne treba ulagati poseban napor. Integriranost ciljeva prikazana je na Slici 2.


Slik

a 1.

Važ

nost

cilj

eva

05

10

15

20

25

30

35

Obnov

ljene m

eđe

u L

išanim

a, pro

veden

a k

om

asa

cija

poljo

privr

ednog z

em

ljišt

a u B

enko

vcu i L

išan

ima

Građev

insk

a p

odručj

a u o

dab

ranim

nas

eljim

a pripre

mlje

na

zanatj

ečaj

Prip

rem

ljene p

arce

le n

a pol

joprivr

ednom

zem

ljišt

u z

a gos

pod

arsk

eobje

kte

Om

oguće

ne

više

faze

pre

rade

kam

ena u

kam

enars

kim

zonam

a

Otv

oren "

first

-sto

p-s

hop"

za p

oduze

tnik

e

Izgrađen

dom

i dnev

ni t

erap

ijski

sta

cion

ar z

a st

arije

i nem

oćn

e

Osn

ova

na

kulturn

a ust

anova

- d

om

mla

dih

Izgrađen

i spor

tski

sadrž

aji u

Liš

anim

a

Stipendije

gra

da

Benko

vca p

rila

gođ

ene p

otr

ebam

a

Stv

oreni u

vjeti z

a o

stanak

i pov

rata

k st

ručn

jaka

Poboljš

ana

koord

inaci

ja u

stan

ova

dru

štve

nih

dje

latn

ost

i

Ure

d d

ržavn

e u

pra

ve u

Benko

vcu p

rim

jere

no p

rost

orn

o z

brinut,

opre

mlje

n i d

opunje

n s

tručn

im k

adro

vim

a

Obnov

ljen k

ata

star

i gru

nto

vnic

a u

Liš

anim

a i

Ben

kovc

u

Donese

n p

rost

orn

i pla

n O

pći

ne

Liša

ne

Ost

rovičk

e

Područj

e T

rolo

kvi p

ripoj

eno

Opći

ni L

išan

e O

stro

vičk

e


Slik

a 2.

Int

egrir

anos

t cilj

eva

05

10

15

20

25

30

35

40

45

Obn

ovlje

ne m

eđe

u Li

šani

ma,

pro

vede

na k

omas

acija

pol

jopr

ivre

dnog

zem

ljišt

a u

Benk

ovcu

i Li

šani

ma

Građe

vins

ka p

odručj

a u

odab

rani

m n

asel

jima

prip

rem

ljena

za

natječa

j

Prip

rem

ljene

par

cele

na

poljo

priv

redn

om z

emlji

štu

za g

ospo

dars

keob

jekt

e

Om

oguć

ene

više

faze

pre

rade

kam

ena

u ka

men

arsk

im z

onam

a

Otv

oren

"firs

t-sto

p-sh

op" z

a po

duze

tnik

e

Izgr

ađen

dom

i dn

evni

tera

pijs

ki s

taci

onar

za

star

ije i

nem

oćne

Osn

ovan

a ku

lturn

a us

tano

va -

dom

mla

dih

Izgr

ađen

i spo

rtski

sad

ržaj

i u L

išan

ima

Stip

endi

je g

rada

Ben

kovc

a pr

ilagođe

ne p

otre

bam

a

Stvo

reni

uvj

eti z

a os

tana

k i p

ovra

tak

stručn

jaka

Pobo

ljšan

a ko

ordi

naci

ja u

stan

ova

druš

tven

ih d

jela

tnos

ti

Ure

d dr

žavn

e up

rave

u B

enko

vcu

prim

jere

no p

rost

orno

zbr

inut

,op

rem

ljen

i do

punj

en s

tručn

im k

adro

vim

a

Obn

ovlje

n ka

tast

ar i

grun

tovn

ica

u Li

šani

ma

i Ben

kovc

u

Don

esen

pro

stor

ni p

lan

Opć

ine

Liša

ne O

stro

vičk

e

Podr

učje

Tro

lokv

i prip

ojen

o O

pćin

i Liš

ane

Ost

rovičk

e


Ovi ciljevi su kasnije raspravljani u više navrata tako da je spisak mijenjan i dupunjavan. Općinsko vijeće Lišana je na primjer, u međuvremenu usvojilo prostorni plan uređenja općine pa taj cilj više nije trebalo navoditi, u raspravama je istaknuta potreba za bogatijom strukturom gospodarstva benkovačkog kraja pa je postavljen zahtjev za osnivanjem poslovnih zona, neki ciljevi su stopljeni u jedan i td. Ovdje se treba prisjetiti i jedne od snaga navedenih u SWOT analizi društvene zajednice Benkovca. Riječ je o kontinuitetu vlasti koji već desetu godinu osigurava stabilne uvjete poduzetnicima i koji je ovdje na svojevrstan način potvrđen kao snaga. Izborni program HDZ u Benkovcu, naime, navodi poslove i zadatke koje je stranka izvršila do izbora 2005 te poslove koje namjerava izvršiti u mandatu 2005 – 2008. Spisak ciljeva i poslova iz Izbornog programa sukladan je spisku dobivenom na radionici i tijekom kasnijih razgovora i sastanaka. Razgovori i sastanci nastavljeni su u prvim mjesecima 2006, a i raspravljani su i usklađivani poslovi i zadaci koje treba pokrenuti radi ostvarenja utvrđenih razvojnih ciljeva. U Benkovcu je tako 25.1.2006, održana radionica. U Lišanima je 3.3.2006 održan sastanak. Benkovačkoj radionici nazočilo je 13 članova poglavarstva i službenika gradske uprave Benkovca i trojica članova općinskog poglavarstva Lišana. Rasprava se vodila oko prijedloga 12 razvojnih poslova u koje se trebaju upustiti gradska i općinska uprava kako bi se razvojni ciljevi počeli postupno ostvarivati. U prijedlogu su prevladavali poslovi usmjereni na osiguranje osnovnih uvjeta razvitka poduzetništva:

pokrenuti katastarsku izmjeru u odabranim k.o potaći osnivanje marketinške zadruge na području Benkovca i Lišana pokrenuti početne poslove uspostave poslovnih zona pripremiti odabrana građevinska područja za natječaj otvoriti “First stop (step) shop” u Benkovcu i u Lišanima osposobiti tri djelatnika gradske uprave i jednog djelatnika općinske uprave za kandidiranje i provedbu razvojnih projekata prilagoditi stipendiranje potrebama uvesti programski proračun prostorno zbrinuti Ured državne (županijske) uprave u Benkovcu pokrenuti postupak izmjene granice Lišane –Skradin pokrenuti izgradnju doma i terapijskog stacionara za starije i nemoćne pokrenuti izgradnju doma mladih

Šesnaestoro sudionika radionice raspravilo je predloženo poslove a zatim i glasovalo o njihovoj važnosti odnosno hitnosti. Svaki sudionik imao je 11 glasova i mogao ih je slobodno raspodijeliti na 12 predloženih poslova. Ukoliko je smatrao da je samo jedan od predloženih poslova hitan mogao mu je dati svih 11 glasova, ukoliko je smatrao da su hitna samo tri, mogao im je jednom dati, recimo, 4, drugom 3, a trećem opet 4 glasa, i tako dalje. Oni sudionici koji su smatrali da su svi poslovi jednako važni i hitni mogli su davati po jedan glas i tako odrediti 11 jednako hitnih, a jedan ostaviti bez glasa. Nakon glasovanja u kojem su sudjelovali svi sudionici dobivena je tablica hitnosti.


Tablica 5. Hitnost razvojnih poslova i zadataka posao – zadatak glasova 1. Pokrenuti poslovne zone 2. Pokrenuti katastarsku izmjeru 3. Zbrinuti Ured županijske uprave u Benkovcu 4. Osposobiti tri djelatnika gradske uprave za kandidiranje i provedbu razvojnih projekata 5. Potaći osnivanje marketinške zadruge na području Benkovca i Lišana 6-7. Otvoriti “First stop (step) shop” u Benkovcu i u Lišanima 6-7. Pokrenuti izgradnju doma mladih u Benkovcu 8. Stipendiranje prilagoditi potrebama 9-11. Pripremiti odabrana građevinska područja za natječaj 9-11. Pokrenuti postupak izmjene granice Lišane –Skradin 9-11. Pokrenuti izgradnju doma i terapijskog stacionara za starije i nemoćne 12. Uvesti programski proračun

39 32 30 15 12 10 10 7 6 6 6 3

Kako je benkovačkoj radionici nazočilo svega trojica Lišanaca što je glasovanje moglo učiniti neobjektivnim u Lišanima je 3.3. 2006 održan sastanak kojem je nazočilo cijelo općinsko poglavarstvo. Nakon rasprave o predloženih 12 poslova, 3 posla (zbrinuti županijski ured u Benkovcu, pokrenuti izgradnju doma mladih u Benkovcu i pripremiti odabrana građevinska područja za natječaj) su ispuštena jer se odnose gotovo isključivo na Benkovac. Preostalih 9 rangirano je ovako:

1-2. Pokrenuti katastarsku izmjeru 1-2. Pokrenuti postupak izmjene granice Lišane –Skradin (i Lišane – Benkovac) 3. Pokrenuti izgradnju doma mladih u Lišanima 4. Osposobiti jednog djelatnika općinske uprave za kandidiranje i provedbu razvojnih

projekata 5. Pokrenuti poslovne zone 6. Pokrenuti stipendiranje i prilagoditi ga potrebama 7. Pokrenuti izgradnju doma i terapijskog stacionara za starije i nemoćne 8. Potaći osnivanje marketinške zadruge na području Lišana 9. Uvesti programski proračun

U raspravi su istaknuti ali nisu posebno rangirani slijedeći dodatni poslovi:

pokrenuti komasaciju poljoprivrednog zemljišta u Lišanima pokrenuti melioracije inicirati i podržati proizvodnju i preradu ljekovitog bilja prema programu ulagganja na

području općine iz 1997. godine inicirati i podržati početna ulaganja u seoski turizam inicirati NVO pokrenuti povijesno-kulturnu i turističku valorizaciju utvrde Ostrovica pokrenuti izgradnju višenamjenskog objekta s prostorijama za općinsku upravu,

športskom dvoranom, športskim terenima, svlačionicama pokrenuti raspravu o izmjenama dijela granice Benkovac - Lišane


Ovakav ishod radionice u Benkovcu i sastanka u Lišanima upozorio je da poslove ne treba samo poredati po hitnosti nego da treba pobliže odrediti i izvršitelja. Bilo je, naime, očito da će tek manji dio poslova ponukati benkovačku gradsku upravu i općinsku upravu Lišana da se u izvršenje upuste zajedno. Dne 23.3.2006. u Benkovcu je stoga održana radionica kojoj je nazočilo petnaestoro sudionika iz dvaju uprava. Cilj je bio raspraviti prethodno rangirane poslove i odrediti točno odrediti nositelja. Nakon rasprave u kojoj je svaki razvojni posao sagledan odvojeno, sastavljena je slijedeća tablica: Tablica 6. Raspodjela razvojnih poslova i zadataka po nositeljima Prioriteti posao

Benkovca posao Lišana

zajedno

Benkovački prioriteti: 1. Pokrenuti poslovne zone 2. Pokrenuti katastarsku izmjeru 3. Zbrinuti Ured županijske uprave u Benkovcu 4. Osposobiti tri djelatnika gradske uprave za kandidiranje i provedbu razvojnih projekata 5. Potaći osnivanje marketinških zadruga 6-7. Otvoriti “First stop shop” u Benkovcu 6-7. Pokrenuti izgradnju doma mladih u Benkovcu 8. Stipendiranje prilagoditi potrebama 9-11. Pripremiti odabrana građevinska područja za natječaj 9-11. Pokrenuti postupak izmjene granice Lišane –Skradin 9-11. Pokrenuti izgradnju doma i terapijskog stacionara za starije i nemoćne 12. Uvesti programski proračun

+ + + + + + + + + - + +

- + - - - - - - - + - -

- + - - - - - - - - - -

Lišanski prioriteti: 1-3. Pokrenuti katastarsku izmjeru i komasaciju 1-3. Pokrenuti postupak izmjene dijela granice Lišane –Skradin, pokrenuti raspravu o izmjenama dijela granice Lišane – Benkovac 1-3. Uvesti magistralni vodovod 4. Pokrenuti izgradnju višenamjenskog objekta s prostorijama za općinsku upravu, športskom dvoranom, športskim terenima, svlačionicama 5. Osposobiti jednog djelatnika općinske uprave za kandidiranje i provedbu razvojnih projekata 6. Pokrenuti poslovnu zonu 7-8. Otvoriti “First stop shop” u Lišanima 7-8. Pokrenuti stipendiranje i prilagoditi ga potrebama 9. Pokrenuti izgradnju doma i terapijskog stacionara za starije i nemoćne 10. Potaći osnivanje marketinške zadruge 11. Inicirati i podržati proizvodnju i preradu ljekovitog bilja 12. Inicirati i podržati početna ulaganja u seoski turizam i pokrenuti povijesno-kulturnu i turističku valorizaciju utvrde Ostrovica 13. Uvesti programski proračun

+ - + - - - - - - - - - -

+ + + + + + + + + + + + +

+ - + - - - - - - - - - -

Rasprave su se pokazale izuzetno korisnima jer su uklonile moguće nedoumice tko se treba čega prihvatiti prilikom provedbe Programa ukupnog razvitka. Tek dva posla istaknuta su kao zajednička: pokretanje katastarske izmjere i uvođenje magistralnog vodovoda. Rasprava je ukazala i da Benkovčani i Lišanci različito ocjenjuju hitnost razvojnih poslova. Svega 6 poslova dobili su približno jednaku ocjenu hitnosti. Pokrenuti katastarsku izmjeru i Benkovčanima i Lišancima je druga briga, osposobljavanje djelatnika za kandidiranje i provedbu razvojnih projekata, je četvrta, i tako dalje:


Tablica 7. Zajednički prioriteti Poslovi i zadaci Zajednički prioritet (Benkovac = Lišane) - pokrenuti katastarsku izmjeru - osposobiti tri djelatnika gradske uprave i jednog djelatnika općinske uprave za kandidiranje i provedbu razvojnih projekata - otvoriti “First stop shop” - stipendiranje prilagoditi potrebama - pokrenuti izgradnju doma i terapijskog stacionara za starije i nemoćne - uvesti programski proračun

2 4

6 8 9

12

Rasprave i vaganja pojedinih ciljeva nastavljene su sve do kraja izrade Programa ukupnog razvitka. Konačno, na spisku se našlo 9 osnovnih razvojnih ciljeva iz kojih su izvedeni razvojni poslovi i zadaci (i ciljevi i poslovi obrazloženi su u 3. poglavlju Programa): Razvojni cilj 1: Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih Poslovi u koje se treba upustiti kako bi se ostvario ovaj osnovni cilj su:

Srediti katastar i zemljišne knjige u Benkovcu i Lišanima Provesti komasaciju poljoprivrednog zemljišta u Lišanima Područje Trolokvi pripojiti Općini Lišane Ostrovičke Posredovati u prodaji i iznajmljivanju poljoprivrednog zemljišta Potaći okrupnjivanje zemljišnih čestica

Razvojni cilj 2: Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva Slijede poslovi:

Pokrenuti poslovne zone Omogućiti više faze prerade kamena u kamenarskim zonama Otvoriti “first stop shop” za poduzetnike

Razvojni cilj 3: Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja Slijede poslovi:

Potaći osnivanje i marketinških zadruga Omogućiti i potaći preradu poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednom zemljištu Utjecati na politiku Veletržnice Benkovac kako bi se pomoglo zadrugarstvo

Razvojni cilj 4: Pokrenut razvitak turizma Slijede poslovi:

razraditi projekt i potaći izgradnju objekata prema projektu „Benkovački miljokazi“ razraditi projekt „Asseria Nova“ i potaći izgradnju odgovarajućih objekata potaći izgradnji aquaparka na području Benkovca potaći izgradnju golf terena na području Benkovca pokrenuti seoski turizam u Lišanima povijesno-kulturno i turistički valorizirati utvrdu Ostrovica


Razvojni cilj 5: Izgrađena osnovna vodna infrastruktura Slijede poslovi:

izgraditi magistralni vodovod provesti melioraciju poljoprivrednih površina u Lišanima Ostrovičkim

Razvojni cilj 6: Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za razvojno upravljanje Slijede poslovi:

dovršiti osposobljavanje gradske uprave Benkovca za vođenje razvojnih poslova osposobiti općinsku upravu Lišana Ostrovičkih za vođenje razvojnih poslova uvesti programski proračun u Benkovcu uvesti programski proračun u Lišanima Ostrovičkim prostorno zbrinuti i opremiti Ured državne uprave u Benkovcu i upotpuniti njegov

stručni kadar Razvojni cilj 7: Stvoreni uvjeti za ostanak i povratak stručnjaka Slijede poslovi:

prilagoditi postojeće stipendiranje srednjoškolaca i studenata potrebama benkovačkog gospodarstva i društvenih djelatnosti

početi stipendirati srednjoškolce i studenata prema potrebama gospodarstva i društvenih djelatnosti Lišana Ostrovičkih

Razvojni cilj 8: Poboljšana briga o mladima Slijede poslovi:

osnovati kulturnu ustanovu – dom mladih u Benkovcu pkrenuti izgradnju višenamjenskog objekta s prostorijama za općinsku upravu,

športskom dvoranom, športskim terenima, svlačionicama Razvojni cilj 9: Poboljšana briga o starima i nemoćnima Slijede poslovi:

izgraditi dom i terapijski stacionar za starije i nemoćne poboljšati koordinaciju ustanova društvenih djelatnosti

Documents

Strateški program ukupnog razvoja Grada Benkovca i …benkovac.hr/dokumenti/strat_plan.pdf · Strateški program ukupnog razvoja Grada Benkovca i Općine Lišane Ostrovičke nacrt