Rukovođenje razredom

8/17/2019 Rukovođenje razredom

1/131

Psihologija odgoja i obrazovanjaDoc. dr.sc. Ana Kurtović F ilozofski fakul tet u Osijeku

Odsjek za psihologi ju


2/131

Učenje i motivacija


3/131

Učenje i motivacija

• Učenici koji su motivirani za učenje postižu uspjeh

• IZAZOV je stimulirati i osnažitimotivaciju onih na čiji entuzijazam zaučenje ne možemo uvijek računati


4/131

Da ponovimo...motivacija je...

Stanje ili proces unutar

pojedinca koji pokreće,

održava i usmjeravanjegovo ponašanje kanekom cilju.

U školi-cilj je znanje (iliocjene?)


5/131

Utjecaj poučavanja na motivaciju učenika

• Motivacija za učenje i postignuća/ rezultati u učenju povezani

• Visoka motiviranost vodi do dobrih rezultata uučenju, ALI i dobri rezultati također osnažuju

motivaciju


6/131

Aspekti motivacije povezani s učenjem i

poučavanjem:

• Intrinzična (unutarnja) motivacija

• Ekstrinzična (vanjska) motivacija

• Motivacija za postignućem


7/131

Intrinzična (unutarnja) motivacija

• odražava osobni cilj;

• proizlazi iz interesa za područje učenja;

• ovisi o osobnom angažiranju u zadacima koji se moguodabrati;

• ovisi o osjećaju vlastite kompetencije isamouvjerenosti;

• vodi prema dubinskom pristupu učenju irazumijevanju koncepata;

• ishodi učenja su fleksibilni i mogu se lako transferiratiu različite kontekste primjene.


8/131

Ekstrinzična (vanjska) motivacija

• usmjerena je na ispunjavanje obveza u predmetu(završavanje studija);

• pod snažnim je utjecajem poticaja ili pritisaka kojidolaze izvana;

• vodi prema površnom pristupu učenju i strahu odneuspjeha;

• ishodi učenja nisu fleksibilni i ne mogu se lakotransferirati u različite kontekste primjene (znanja su«kruta»).


9/131

Motivacija usmjerena postignuću

• kompetitivna je, ali može postati egoistična isebična;

• usredotočuje se na osobnu razinu postignuća;

• ovisi o uspješnom upravljanju vremenom iorganizaciji učenja;

• gleda na zadatke kao na osobne izazove;

• vodi prema strateškom pristupu učenju;• ishodi učenja obično su osjetljivi za različite

kontekste, ali nisu osjetljivi spram ljudi.


10/131

Kako povećati intrinzičnu motivaciju?

• Prilagođavanje onoga što se uči učeničkiminteresima

• Uvođenje novosti i raznolikosti u sustav

• Aktivno sudjelovanje učenika i brze povratneinformacije

• Poticanje radoznalosti

• Povezivanje onoga što se uči s osobnim životomučenika

• Pomaganje učenicima da sami postave svoje ciljeve


11/131

Prilagođavanje onoga što se uči učeničkim

interesima

• Uključiti sadržaje koji su učnicima zanimljivi iliaktivnosti u kojima uživaju – Filmovi, knjige, idoli

• Sadržaj treba biti zanimljiv, ali mora biti povezan sonim što treba naučiti – Zanimljiv, ali trivijalan materijal može interferirati s

učenjem

• Ponuditi izbor između nekoliko zadataka ili načina nakoje mogu udovoljiti obavezama

• R aspraviti pitanja koje učenici imaju o nekoj temi


12/131

Uvođenje novosti i raznolikosti u sustav

• Uvođenje novosti i korištenje zanimljivih sredstava – Filmovi, gosti, demonstracija...


13/131

Aktivno sudjelovanje učenika i brze povratne

informacije

• Aktivno sudjelovanje – Projekti, eksperimenti, igranje uloga, simulacije,

edukacijske igre...

• Brze povratne informacije

• Aktivnosti s “gotovim proizvodom”

– Dijagram, mapa, ilustracija...


14/131

Poticanje radoznalosti

• Urođen motiv radoznalosti

• Poticanje tog motiva kroz aktivnosti koje uključuju: – O ptimalnu razinu iznenađenja

– Neobičnosti

– Neočekivanosti


15/131

• Povezivanje onoga što se uči s osobnimživotom učenika

• Pomaganje učenicima da sami postavesvoje ciljeve


16/131

Kako povećati ekstrinzičnu motivaciju?

• Nagrađivanje učenika

• Jasne povratne informacije• Neposredne i česte povratne informacije


17/131

Nagrađivanje učenika

• Nagrade motiviraju učenike – posebice ako znaju da će biti nagrađeni za

postizanje određenog cilja

• Nagrade efikasnije za: – Poticanje zalaganja (ne postizanje kvalitete)

– Uvježbavanje onoga što već znaju (neotkrivanje novoga ili kada trebaju biti kreativni)


18/131

Jasne povratne informacije

• Povratna informacija o uratku na zadatku – Ponekad djeluje kao nagrada

• Povratna informacija – S pecifična-objašnjenje zašto je učenik dobio pohvalu/o

pogreškama

• Negativne povratne informacije treba davati ukombinaciji s pozitivnim povratnim

informacijama


19/131

Neposredne i česte povratne informacije

• Bolje su:

– Male, ali česte nagrade nego velike, a rijetke

• Česti kratki testovi za provjeru znanja

• Postavljanje pitanje

• Povratna informacija

– Neposredno nakon aktivnosti (posebno za mlađeučenike)


20/131

Motivacija za postignućem

• opća tendencija stremljenja k uspjehu i tendencija biranja aktivnosti usmjerenih k cilju i uspjehu.

• učenici s visoko razvijenom motivacijom za

postignućem žele i očekuju uspjehkad ne uspiju pojačavaju svoje napore dok im to ne uspije.


21/131

Motivacija za postignućem

• A) Poticati težnju ka uspjehu

• B) Smanjiti strah od neuspjeha

• C) Poticati očekivanja uspjeha


22/131

A) Poticati težnju k uspjehu

• ljudi mogu pokušati postići cilj na dva načina:

– stremeću uspjehu ili

– izbjegavajući neuspjeh.

• Neuspjeh:

– povećava motivaciju usmjerenih na postizanje uspjeha – smanjuje motivaciju onih usmjerenih na izbjegavanje

neuspjeha.


23/131

A) Poticati težnju k uspjehu

• Pojedinci usmjereni na izbjegavanje neuspjehaimaju sklonost birati ili izrazito teške ili lagane

zadatke i na taj način ga izbjegavaju

• U laganim zadacima je mala vjerojatnost da će ga

doživjeti dok u teškim, ako ga i dožive, nitko ihneće okrivljavati i na taj način uspijevaju zadržati pozitivnu sliku o sebi


24/131

B) Smanjiti strah od neuspjeha

• učiti učenike natjecanju sa samim sobom

• koristiti suradničko učenje

• naučiti učenike da dijele zadatke na manje dijelove(da ne postavljaju previsoke ili preniske ciljeve)

• davati zadatke primjerene težine i povezati ulaganje

napora s uspjehom (individualni pristup učeniku)• ne izjednačavati sposobnost s osobnom vrijednošću


25/131

B) Smanjiti strah od neuspjeha

• Kada je motivacija za izbjegavanjem neuspjehadovedena do krajnosti, govori se o naučenoj bespomoćnosti.

• Kako pomoći: – naglašavati ono što je pozitivno

– odstranjivati negativno (razgovor s učenikom o

problemima) – polaziti od poznatog k nepoznatom (povezivanje

sa svakodnevnim životom)


26/131

C) Poticati očekivanja uspjeha

• Razvijati vještine pomoću smislenih zadataka.

• Tretirati svakog lošeg učenika kao osobu za sebe.

• Povezati uspjeh s ulaganjem truda.

• Staviti naglasak na pomoć, a ne na suosjećanje.• Omogućiti učeniku javni uspjeh.

• Dati dovoljno vremena da odgovori na pitanje (duže sečeka odgovor učenika od kojih se očekuje više)

• Izbjegavati nepotrebno naglašavanje razlika u uspjehumeđu učenicima

• Jednako ponašati prema svim učenicima


27/131

Kako neuspješnim učenicima prenijeti

očekivanja (ne)uspjeha?

1. Ponašanja kod ispitivanja i ocjenjivanja

– Kraće čekaju odgovor na postavljeno pitanje.

– Kad učenik ne zna odgovoriti na pitanje, prozovu

učenika koji zna odgovor. – Različito ocjenjuju testove i zadaće pa u nejasnim

slučajevima bolje prođu dobri učenici.

– Bolji učenici imaju više prilike za javno odgovaranje

dok s lošim učenicima komuniciraju u 4 oka što postajeznak učenikove neadekvatnosti.

– Rijeđe ih prozivaju.

– Od neuspješnih učenika učitelji zahtijevaju manje.


28/131



2. Davanje povratnih informacija

– pohvaljuju djelomično točan ili čak netočanodgovor, iako učenici znaju da je odgovor

netočan – češće kritiziraju ovakve učenike zbog netočnog

odgovora

– rjeđe pohvaljuju ove učenike za dobar odgovor – rijetko im javno daju povratnu informaciju zaodgovor


29/131



3. Način komunikacije u razredu

– Posvećuju manje pažnje lošim učenicima ili manje snjima razgovaraju.

– Postavljaju lošije učenike na mjesto udaljeno odučiteljice.

– Komuniciraju s lošim učenicima više privatno i jačenadgledaju i strukturiraju njihov rad.

– Manje prihvaćaju i koriste njihove ideje.


30/131



3. Način komunikacije u razredu

– Prema lošijim učenicima ponašaju se manje prijateljski.

– Imaju kraći kontakt očima i manje intenzivnuneverbalnu komunikaciju s lošim učenicima.

– Kada je vrijeme ograničeno, rjeđe troše vrijeme naloše učenike da im se objasni nešto što zahtijeva više

vremena. – Manje prihvaćaju i koriste njihove ideje.


31/131

Povezanost motivacije, pristupa učenju i

pristupa poučavanju

• Ono što je posebno važno imati na umu jest povezanost vrsta motivacije (vanjska, unutarnja,

usmjerena postignuću) s pristupima učenju(površinski, dubinski, strateški pristup učenju).


32/131


33/131

Pristupi učenju-dubinski

• Dubinski pristup učenju: – usmjereni su na značenje i razumijevanje

gradiva koje uče,

– povezuju ideje koje nastavnik iznosi s prethodnim iskustvom i

– pokazuju aktivni interes za sadržaj kolegija.


34/131


35/131

Pristupi učenju-strateški

• Strateški pristup:

– Namjera postići što bolje ocjene,

– konzistentno ulaganje truda u učenje,

– nalaženje pravih uvjeta za učenje te – usmjeravanje rada prema percepciji preferencija

nastavnika.

Učenici koji imaju dubinski ili strateški pristup učenju, postižu bolje rezultate od onih koji imaju površinskipristup


36/131

Pristupi poučavanju


37/131

Kako učimo tako i poučavamo...

• Motivacija za učenje i pristupi učenju povezani snastavnikom

– njegovim koncepcijama učenja i poučavanja, pogotovo njegovim pristupom poučavanju.


38/131

Kako učimo tako i poučavamo...

• Nastavnici koji smatraju da je poučavanje u osnovi – osnaživanje razumijevanja ili

– oni koji drže da je poučavanje primarno prijenosinformacija,

– imat će – vjerojatno – bitno različite pristupe poučavanju u konkretnim nastavnim situacijama.


39/131

Pristupi učenju

• Pristupi učenju donekle ovise o doživljajuokruženja u kojem se uči. – poučavanje kvalitetno, da su ciljevi jasni i da

oni sami imaju svojevrsnu neovisnost u procesu učenjadubinski pristup,

– radne obveze prezahtjevne i da se ispitimamjeri doslovno učenje površinski pristupučenju.


40/131

Motivacija učenika u velikim grupama

• Velike grupe-znatno reduciraju motivaciju zaučenje.

– Učenici ne poznaju svoje kolege

– Nastavnik ne pozna učenike

• Što može pomoći podupiranju motivacije za učenje?


41/131


• Svrha svakog predavanja treba biti jasno iskazana

• Aktivnosti koje podupiru učenje kroz rad (learningby doing ) za vrijeme trajanja nastave

– Motiviraniji-osjećaj su nešto propustili; teženadoknaditi ako se propuste takve aktivnosti, nego

ako se propusti predavanje.


42/131


• Za motivaciju učenika rad u velikoj grupi bolje upotrijebiti da se prikaže neki konkretan

primjer, slučaj; dakle, da se neka značajna temedetaljno prikaže.

• Velike grupe mogu se iskoristiti i za ponavljanje,osvježavanje osobito važnih tema (nejasnoće,dodatna pitanja... koja se onda mogu raspraviti).


43/131


44/131

Motivacija učenika u malim grupama

• Na žalost, veliki potencijal rada u malim grupamanerijetko nije ostvaren

– Studenti mogu dobiti osjećaj da je rad u grupama

manje «važan» od predavanja. – Studentima se može učiniti da ishodi rada u

grupama ne vode k važnim ishodima učenja.

• Uloga je nastavnika da pokaže da su očekivaniishodi učenja u malim grupama jednako relevantnikao i oni u predavanjima.


45/131

Motivacija i vrednovanje znanja

• Vrednovanje znanja može biti dobar izvormotivacije, pogotovo za osobe koji imaju strateški pristup učenju,

• ALI se nerijetko pretvori u suprotnost – demotiviraučenike za učenje, ostavljajući im samo elementevanjske motivacije.


46/131


• Što se može dogoditi:

– Učestalost provjere znanja može biti prečesta,učenje potaknuto isključivo provjerom znanja.

– Načini provjere znanja nisu raznolikine

«pokrivaju» se različite vještine i znanja.

– Ukoliko se vrednuje svaka aktivnostustručavanje učenja putem pokušaja i pogreške.


47/131


• Iako vrednovanje znanja može biti jedan od važnijihnačina davanja povratne informacije o učenju,nastavnici imaju sve manje vremena za davanje

detaljne i pravovremene povratne informacije.

• Može se dogoditi da se povratna informacija dobije prekasno

Motivacija i nagrađivanje zalaganja i


48/131

Motivacija i nagrađivanje zalaganja i

napretka

• Usmjeriti se na zalaganje, a ne na sposobnostiučenika

– Pripisivanje uspjeha sposobnosti može poticati,ali ne na duži rok


49/131

Kako poticati učenike da uspjeh pripišu trudu

i zalaganju?

• Pohvaljivati učenike

• Naučiti učenite samopohvalama

• Naučiti učenike da se uspoređuju sami sa sobom

• K oristiti suradničko učenje


50/131


51/131

Pohvaljivanje učenika-djelotvorna pohvala

1. Kontingentna

2. naglašava što je specifično učenik dobro učinio,

3. Vjerodostojna

4. nagrađuje postizanje točno definiranog kriterija,5. daje učeniku informaciju o njegovoj kompetentnosti i

vrijednosti postignuća

6. usmjerava učenika na to da više razmišlja o tome kako je

rješavao zadatak i o vlastitim strategijama za rješavanje problema,

7. opisuje trenutno postignuće učenika u odnosu na njegova prethodna postignuća....


52/131

Pohvaljivanje učenika-djelotvorna pohvala

8. daje priznanje za izuzetno uložen napor ili uspjeh nateškom zadatku,

9. pripisuje uspjeh ulaganju napora i sposobnostima,

10. potiče endogene atribucije tako da učenik vjeruje da je uzadatak uložio napor jer mu se zadatak sviđa i/ili zato štoželi razviti vještine potrebne za njegovo rješavanje

11. usmjerava pažnju učenika na ponašanje relevantno za

zadatak12. potiče učenika na procjenu vlastitog ponašanja nakon

završenog zadatka


53/131

Pohvaljivanje učenika-nedjelotvorna pohvala

1. slučajna i nesustavna

2. općenita,

3. uniformna, dana uz minimum pažnje,

4. nagrađuje samo sudjelovanje u nekoj aktivnosti bez provjeravanja učinka,

5. ne daje učeniku informaciju o njegovoj kompetentnosti,

6. usmjerava učenika na uspoređivanje s drugima i

natjecanje,7. opisuje trenutno postignuće učenika u odnosu na

postignuće ostalih u razredu,

8. daje priznanje bez obzira na uloženi trud....


54/131


55/131

Naučiti učenike samopohvalama

• Samopohvale povećavaju školski uspjeh


56/131

Naučiti učenike da se uspoređuju sami sa

sobom

• metoda individualnih očekivanja (nagrađivanjenapretka, a ne apsolutnog učinka).

• Početni temeljni rezultati (TR) – prosječni rezultat učenika na prošlim testovima ili se

određuje prema ocjenama iz danog predmeta u prošlojgodini ako učiteljica počinje s novom metodom na

početku godine (npr odličan – 90 bodova, vrlo dobar – 80...)



57/131


sobom

• Bodovi napretka (BN) – rezultat se uspoređuje s njihovim temeljnim rezultatima, te

daju se bodove koji pokazuju koliko su napredovali

– Za svako pojedino testiranje se računa!

• 5 i više bodova ispod TR – možeš bolje – 0 BN • TR +/- 4 boda – prosječan rezultat za tebe, možeš bolje – 1BN

• 5 do 9 bodova iznad TR – bolje nego obično, dobro učinjeno – 2BN

• 10 ili više bodova iznad TR – Odlično! Mnogo bolje nego obično – 3 BN


58/131


sobom

• Povratna informacija učenicima

– broj bodova napretka označiti na testu koji mora bitvraćen učenicima što prije. Učenici koji su dobili 2 ili 3

boda-potvrde za koje treba obavijestitiroditeljeroditelji ključni u ovoj metodi.

• Izračunavanje novih rezultata

– na kraju obrazovnog razdoblja treba izračunati prosjek

rezultata na svim testovima i temeljnog rezultata u prošlom razdoblju.

• Bodovi napretka i ocjene

– visok broj bodova napretka rezultira i većom ocjenom

č č


59/131

Koristiti suradničko učenje

• učenici rade u malim grupama na zadatku koji im daučiteljica

– dobri, prosječni i loši učenici,

– različiti spol i drugie karakteristike,

– nagradu dobiva grupa, a ne pojedinac.

• Metode suradničkog učenja:

– Učenički timovi usmjereni na postignuće

– Integrirano suradničko učenje čitanja i pisanja

– Grupno istraživanje

– Slagalica

i i i ič č j


60/131



– Učenički timovi usmjereni na postignuće• Heterogene grupe od četiri člana, u fazi učenja zajedno uče i

međusobno si pomažu kako bi svi shvatili

• Individualno testiranje – nema pomaganja• Ocjenjivanje indvidualnog uratka prema bodovima napretka

• Zbrajaju se bodovi za grupu

• Ako grupa skupi dovoljno bodova, dobije nagradu

• Dobro za uvježbavanje računanja, usvajanje znanstvenihčinjenica i pojmova (jasno definirani problemi s jednimrješenjem)

K i i i d ičk č j


61/131



– Integrirano suradničko učenje čitanja i pisanja• Za poučavanje čitanja u višim razredima osnovne škole

• Čitaju neki tekst jedni drugima, pa pokušaju predvidjeti kako

će završiti, prepričavaju, daju refleksije na priču,• međusobno si korigiraju pravopis i rječnik,

• pregledavaju jedni drugima ili zajedno pišu neke radove

• Posljedično – bolje čitanje

K i titi d ičk č j


62/131



– Grupno istraživanje• U malim grupama (2-6 osoba, sami se rasporede)

• Suradničko istraživanje

• Grupna rasprava• Suradničko planiranje

• Projekti

• Neka tema koju radi cijeli razred – odaberu materijale, svatko

proučava neki dio i na kraju zajednički prezentiraju predrazredom

– Slagalica

K i titi d ičk č j


63/131



– Slagalica• Male grupe (5-6), daju si ime!

• Cijeli razred uči isti tekst podijeljen na 5-6 dijelova (koliko

ima članova grupe)• Članovi iz različitih grupa koji imaju isti tekst međusobno si

pomažu pri učenju

• Nakon toga se vraćaju u svoju grupu i poučavaju članovesvoje grupe

• Jedini način da nauče ostali iz grupe je da ga pažljivo slušaju, podržavaju, pitaju da im razjasni

• 1-2x tjedno testiranje – ind. rez. pomoću BN – grupni bodovi – tjedni izvještaj grupi o njenom napretku!

S d ičk č j i t ži j


64/131

Suradničko učenje-istraživanja

• Suradničko učenje ima prednost ako zadovoljava dvauvjeta:

1. Grupa koja dobro obavi svoj zadatak mora dobiti neko

priznanje ili malu nagradučlanovi grupe vide da je unjihovom interesu da pomognu ostalima u učenju

2. Mora postojati pojedinačna odgovornost: uspjeh grupeovisi o učenju svakog člana grupeopasnost da najboljiučenik sve sam obavi.

R k đ j d


65/131

Rukovođenje razredom

• Stilovi rukovođenja1. Autoritarni

2. Demokratski - zajedno s grupom uspostavlja pravila,

spremno raspravlja i pregovara o razlozima zauspostavljanje takvih pravila

• Lako se sprijatelje i međusobno i s vođom, uživaju u radu,malo manje uspješni nego grupe s autoritarnim vođom

• Dakle, nešto malo se izgubi na uspješnosti, ali najzadovoljnijitime

3. Stihi jsk i

R k đ j d


66/131


• Stilovi rukovođenja1. Autoritarni

2. Demokratski

3. Stihi jsk i - ne uspostavlja niti održava grupna pravila• Neuspješni, imaju osjećaj slobode u radu, ali puno vremena

provode u sukobima, nezadovoljni

• Sustavno najnepoželjniji

R ko ođenje ra redom


67/131


• Baumrind - stilovi roditelj stva – Autoritativni roditelji/učitelji – daju objašnjenja za pravila,

omogućuju djeci inicijativu i preuzimanje odgovornosti – samostalnija i samopouzdanija djeca

• Jasno postave očekivanja i standarde, uvijek spreman objasnitizašto postoje takvi standardi

• Cilj: internalizacija pravila (da ih prihvate kao svoja pravila)

– Autoritarni – zahtjevaju poslušnost i konformizam, djeca postaju neugodna i usmjerena na ugađanje drugima

• razlog za pravila - “zato što ja tako kažem”

• Pokoravaju se zbog nagrada i kazni

– Permisivni - ni ne postavljaju pravila, sve dopuštaju djeci – djeca “razmažena”

Autoritarni vs autoritativni stil


68/131

Autoritarni vs. autoritativni stil

2/6/2016 68

MODELPOSLUŠNOSTI

MODELODGOVORNOS

TICILJ Naučiti učenike da poštuju naredbe Naučiti učenike da donose

odgovorne odluke

NAČELO Poslušnost autoritetu Učenje iz vlastitog ponašanja iodluka

PONAŠANJEUČITELJA

Kazniti i nagraditi Objasniti i primijeniti logičneposljedice

PONAŠANJEUČENIKA

Učenici nauče konformizam i poslušnost Učenici internaliziraju razloge zapostojanje pravila i naučesamoregulaciju



69/131


• Razred – pozitivna okolina za učenje – Temeljno pravilo za održavanje discipline je “bolje

spriječiti nego liječiti” (a ne “gasiti vatre”

– Ključni sljedeći elementi

1. Strukturna obilježja razreda

2. Početak školske godine

3. Pravila i postupci4. Vrijeme provedeno u radu



70/131


• Strukturna obilježja razreda – važno1. Veličina razreda

2. Heterogenost učenika

3. Fizički prostor 4. Vidljivost

5. Dostupnost

6. Distraktibilnost


71/131



72/131


4. Vidljivost

– Često zaboravimo da svi, osobito oni iz zadnjihklupa, trebaju vidjeti ploču i projekciju – dobro to

provjeriti na početku sata5. Dostupnost

– Važno da je učenicima dostupan sav materijal potreban za rad (da mogu normalno pisati, da, ako

rade pokus, imaju sve materijale “na dohvat ruke”,a da su inače pripremljena mjesta za te materijale



73/131


6. Distraktibilnost

– Osigurati da ništa ne odvlači pažnju (da se što manje ona privlačikretanjem i sličnim)

– Uključuje rasporede sjedenja – nema univerzalno dobrog

• Više i bolje nauče kad klupe u redovima, ali bolje diskusije u polukrugu, spojene klupe za grupni rad

Na početku školske godine


74/131

Na početku školske godineUspješni učitelji (Evertson & Emmer, 1982):

• imaju jasan i konkretan plan za pravila (udogovoru sa učenicima)• potiču učenike da i sami predlažu pravila• u početku rade s razredom kao grupom• podučavaju učenike specifičnim

postupcima koji pridonose disciplini• prve aktivnosti obično su jednostavne i

zabavne

• materijale dobro pripremaju i jasno prezentiraju

• na ponašanje koje narušava disciplinureagiraju odmah• učenici počinju odmah raditi (informacije

im se daju postupno)

Određivanje postupaka i pravila


75/131


• Velik dio disciplinskih problema iometanja u razredu može se spriječiti planiranjem postupaka i pravila u razredu prije nego što počne šk. godina

• Svaki učitelj treba ih isplanirati ovisno oosobinama učenika i razredne okoline.

• postupci - svakodnevne rutinske učeničkeaktivnosti (predavanje radova, oštrenjeolovaka, prijelaz s jedne na druguaktivnost)

• pravila - prikladno ponašanje u razredu



76/131


Pravila:• usuglasite s pravilima u školi• jasno navedite pravila/postupke• objasnite zašto je svako od pravila

potrebno

• navedite ih u pozitivnim terminima• svega nekoliko (5-7)• uključite učenike u proces donošenja

pravila• pomozite im da nauče pravila

• nadgledajte provođenje

O čemu sve treba voditi računa pri postavljanju


77/131

O čemu sve treba voditi računa pri postavljanjurazrednih pravila?

• Od početka treba uspostaviti pravila ponašanja

• Treba jasno definirati što je pravilno ponašanje, ašto nepravilno i kakve su posljedice nepravilnog

ponašanja

• Pravila trebaju biti jasna, kratka i jednostavna

• Pravila se trebaju temeljiti na logici, objašnjenjurazloga njihova postojanja

O čemu sve treba voditi računa pri postavljanju


78/131

O čemu sve treba voditi računa pri postavljanjurazrednih pravila?

• Objašnjenja pravila moraju biti neposredna ikonkretna za djecu u nižim razredima, ageneralizirana i apstraktna tek u srednjim školama

• Kada se pravila uspostavljaju treba voditi računa otome da ih učenici razumiju, prihvate i pomogućnosti sudjeluju u njihovu formuliranju i provođenju

• Kada se pravila postave, potrebno ih je dosljedno primjenjivati

Kako povećati vrijeme provedno u radu?


79/131

Kako povećati vrijeme provedno u radu?

1. Prenesite uvjerenje kako je učenje važna stvar – vrijedna vremena i truda.

2. Ne zakašnjavajte, ne

završavajte prerano.3. Odredite pomoćnike.

4. Održavajte red bez prekidanja rada.

Prevencija neadekvatnog ponašanja


80/131

Prevencija neadekvatnog ponašanja

• Prevencija je najefikasnija ako se anticipira neadekvatno ponašanje i rano intervenira

• Kounin - vještine (učitelja) važne za prevenciju - svjesnost oonome što se događa u razredu

1. preklapanje – reagiranje na više ponašanja istodobno2. održavanje tempa rada

3. glatko odvijanje aktivnosti

4. održavanje pažnje primjerenom aktivnošću

Komunikacija u razredu


81/131

Komunikacija u razredu

Važno je pridržavati se pravila komunikacije.

Neverbalna komunikacija je važno, ali i snažno

ponašanje, koje ima višestruku ulogu, od procesasocijalizacije, pa sve do procesa učenja.

Neverbalno ponašanje učitelja u učionici određujeučenikovu percepciju učitelja, percepciju predmeta, pa irazinu učenja gradiva.

Učinkovit odnos učitelj – učenik


82/131


• Meta analiza više od 100 studija(Marzano, 2003.)

• Kvaliteta odnosa učitelj – učenik je ključni element za sve ostale

aspekte upravljanja razredom.• Učitelji koji tijekom godine

imaju kvalitetan odnos sa svojim

učenicima imaju i 31% manje problema s disciplinom i

kršenjem pravila nego učiteljikoji nemaju kvalitetan odnos s

učenicima.



83/131

Učinkovit odnos učitelj učenik

• Izražavanje odgovarajuće razine dominantnosti – Postavljanje jasnih očekivanja i posljedica

– Postavljanje jasnih ciljeva u učenju

– Izražavanje asertivnog ponašanja• Izražavanje odgovarajuće razine suradnje

– Određivanje fleksibilnih obrazovnih ciljeva

– Osobno zanimanje za učenika

– Nepristrano i pozitivno ponašanje u razredu• Razvijena svijest o učenicima s posebnim potrebama

Školska nedisciplina


84/131

Školska nedisciplina

• Kategorije nepoželjnih ponašanja u razredu(Charles, 1992):

– agresija (fizička ili verbalna)

– nepoštenje (prepisivanje, varanje) – prkos autoritetu – remećenje rada (brbljanje, slanje SMS,

dobacivanje)

– nesudjelovanje u radu (sanjarenje, bavljenje drugim).

2/6/2016 84


85/131


86/131

Uzroci školske nediscipline


87/131


Emocionalni problemi djeteta:

• nemogućnost djeteta da na konstruktivnanačin zadovolji neke svoje potrebe – učenici koji nisu prihvaćeni i poštovani od

strane drugih učenika i učitelja često to pokušavaju postići neprimjerenim ponašanjem

kako bi privukli njihovu pažnju.

2/6/2016 87



88/131


OBILJEŽJA SITUACIJE U ŠKOLI koja pridonosenediscipliniranom ponašanju:

• Loše upravljanje učitelja razredom• Loši odnosi učitelja međusobno, s ravnateljem, s

stručnom službom• Autoritarni stil ravnatelja u upravljanju školom

• Nepostojanje jasnih pravila i njihovo nepoštivanje• Slaba suradnja škole s roditeljima• Neuređenost školske zgrade i okoliša2/6/2016 88

Ostvarivanje školske discipline


89/131


Rješavanje svakodnevnih razrednih problema

• Količina ometajućih aktivnosti ovisi o nastavniku,odnosno njegovim osobinama.

• Na početku zajedničkog rada nastavnik trebaodrediti

– pravila ponašanja i – dobro strukturirati nastavno vrijeme.

2/6/2016 89



90/131


Rješavanje svakodnevnih razrednih problema

• Kad se problem pojavi, treba ga riješiti, aistovremeno treba spriječiti ili bar svesti na

najmanju moguću mjeru, nepotrebno narušavanjenastavnog rada.

• Dobro je rukovoditi se pritom načelom najmanjeintervencije (ne dizati veliku frku).

2/6/2016 90

Načelo najmanje intervencije


91/131

Načelo najmanje intervencije

2/6/2016 91

KORAK POSTUPAK PRIMJENA

0. prevencija entuzijazam učitelja, dinamičnostnastave, poticanje i održavanje interesa

1. neverbalni znakovi Bojan kasni sa zadatkom; učitelj senaginje prema njemu

2. hvaljenje ispranog ponašanja Bojane, čuo sam da si rad predao međuprvima.

3. hvaljenje drugih učenika Vidim da je većina pri kraju rada;odlično!

4. izravni zahtjev Bojane, molim te požuri!

5. ponavljanje zahtjeva Bojane, važno je da završiš na vrijeme.

6. posljedice Nakon nastave Bojan ostaje 15 minuta i

započinje novi zadatak kako bi sutradobio na vremenu.

Neverbalni znaci


92/131

Neverbalni znaci

• Najčešće je dovoljno samo pogledatiučenika

• Dok priča, došetati do takvog učenika isamo ga dotaknuti

• Zaplijeniti mu stvar s kojom se igra.

• Prednost : ne remete koncentraciju ostalihučenika.

2/6/2016 92

Hvaljenje ispravnog ponašanja


93/131

Hvaljenje ispravnog ponašanja

• Kad u nizu neispravnih ponašanja, učenik napraviispravno, treba ga pohvaliti

• Zanemarivanje neispravnih ponašanja kada je to moguće

• Kada ometa rad drugih, učenika treba udaljiti na mjestogdje će najmanje privlačiti pažnju drugih. Izbacivanje izrazreda se ne preporučuje.

• Odmah pozivati roditelje se također ne preporučuje jer

to znači da učitelj ne može riješiti problem te i nevjeruje da ga učenik može sam riješiti. Kod starijihučenika to pridonosi dojmu o općoj nemoći škole.

2/6/2016 93

Hvaljenje drugih učenika


94/131

Hvaljenje drugih učenika

• Pohvaliti one učenike koji pokazuju poželjne reakcije (oni će služiti kao primjeri)

• Kad učenik koji inače radi nepodopštinenapravi poželjno ponašanje, treba ga pohvaliti – bez podsjećanja na prijašnjeispade.

2/6/2016 94

Izravni zahtjev


95/131

Izravni zahtjev

• Kad se ne pokazuju djelotvornima ni neverbalniznakovi niti pohvale, učeniku se upućuje izravnizahtjev: Marko, prestani prepisivati!

• Treba voditi računa da se zahtjev veže uz ponašanje, a ne uz osobu

• Kad učenika pokušavamo disciplinirati, nesmijemo ga etiketirati

• Naglasak mora biti na njegovom ponašanju - kojese može i promijeniti, a ne na njega kao osobu

2/6/2016 95


96/131

Posljedice


97/131

os jed ce

• Ako sve navedeno ne djeluje, učenika trebasuočiti s posljedicama: Vidim li te još jednom da prepisuješ, oduzet ću ti test i dati

ti negativnu ocjenu• Učitelj mora biti siguran da će to što je

rekao i učiniti.

• Nakon što to učini, treba izbjegavati daljnje primjedbe na račun dotičnog učenika

2/6/2016 97

Kako znati je li kazna djelotvorna


98/131

j j

• Jedini sigurni pokazatelj je gašenje nepoželjnog ponašanja. Mnogi učitelji i roditelji nastavljajukažnjavati ne uviđajući da kazna potiče nepoželjno

ponašanje. Ako vidimo da se nepoželjno ponašanje ponavlja, to može značiti da ga zapravonagrađujemo

• Da bismo to razumjeli moramo analizirati odakle

dolazi nagrada

2/6/2016 98



99/131

• Pažnja učitelja ima jače pozitivno djelovanje negošto su negativni efekti kazne

• Zamka kri tizir anja – situacija u kojoj učitelj obraća pažnju na učenikasamo onda kad on čini nešto loše. Kada učini neštodobro, to ostaje neprimjećeno. Na taj način dijete

uči da, želi li privući pažnju učitelja, mora učinitinešto što je inače nedopušteno.

2/6/2016 99



100/131

• Pažnja suučenika: netko čini ono što se oni sami ne bi usudili iako to ponekad žele.

• Razbijanje dosade : doživljavaju li učenici nastavunezanimljivom i glupom, sve će učiniti da bi siolakšali život.

2/6/2016 100

Učenika se dakle uči da bude zločest : trostruko sepotkrepljuje njegovo loše ponašanje


101/131

potkrepljuje njegovo loše ponašanje.

Da bi se izvukao iz ove zamke, učitelj mora doista

– uporno ignori rati učenikove ispade

– i l i zaista kazniti nepoželjno ponašanje,

– a istovremeno nagrađivati i tako poticati žel jeno ponašanje

– Pritom mora osigurati i suradnju ostalih učenika urazredu koji također moraju naučiti ignoriratiovakve ispade

2/6/2016 101

Modifikacija neželjenog ponašanja


102/131

• Predstavlja primjenu principa operantnog uvjetovanja u promjeni ponašanja.• Njezin glavni cilj je zamjena neprihvatljivog ponašanja

prihvatljivim.

• Da bi se to ostvarilo potrebno je osigurati da posljedice kojeslijede nakon učenikovog ponašanja budu takve da potkrepljuju poželjno, a ne nepoželjno ponašanje.

• Mnogi emocionalni problemi i problemi u ponašanjuizazvani su neprimjerenim reakcijama na učeničko ponašanje.

• Kad se učenik osjeća zanemareno, nastojat ćeneprimjerenim ponašanjem privući pažnju na sebe.2/6/2016 102

Etape procesa modifikacije neželjenogponašanja:


103/131

ponašanja:

1. Definirati neželjeno ponašanje i način(e) na kojese ono održava

– Važno je početi samo s 1 ili 2 oblika ponašanjakoja bismo željeli promijeniti

– To treba biti nešto što je lako opaziti i dešavase često

2/6/2016 103



104/131

ponašanja:

2. Odrediti čime ćemo i kada potkrepljivati željeno ponašanje

– Nagrade mogu biti trovrsne:• a) konkretne (u obliku neke stvari, sitnog

poklona),

• b) u obliku aktivnosti koje učenik može obavitiza nagradu (ići nekuda prvi, ispričati vic, sjestinegdje po želji, pomoći učiteljici…).,

• c) socijalne nagrade (pohvala, ljubazan osmjeh isl.).

2/6/2016 104



105/131

ponašanja:

3. Odredite, ako je potrebno, vrste kazni i načinenjihove primjene

– Kazna treba biti doista zadnja mjera u nastojanju dase spriječi neželjeno ponašanje.

2/6/2016 105



106/131

ponašanja:

Principi djelotvorne i humane kazne:

• Kažnjavajte rijetko• Dobro razjasnite djetetu zbog čega ga kažnjavate

• Osigurajte djetetu alternativnu mogućnost da zaradi inagradu• Potičite kod djeteta one oblike ponašanja koji su

inkompatibilni s ponašanjem koje želite ugasiti.• Izbjegavajte fizičko kažnjavanje• Izbjegavajte kažnjavati kad ste jako ljuti• Radije kaznite neželjeno ponašanje na njegovu početku,

nego na kraju.2/6/2016 106



107/131

ponašanja:

4. Smanjite učestalost potkrepljivanja. Nakon što se,

primjenom ovog modela, ponašanje učenika popravi, nagrađivanje prorijedite.

2/6/2016 107


108/131

KORACI K USPJEŠNOM

RODITELJSKOM SASTANKU

DOBRA TEMATSKA PRIPREMA UČITELJA


109/131

• DOBAR IZBOR TEMA

( sastav roditelja, poteškoće u radu sdjecom, odnosi u obitelji, učenje, ponašanje..)

• INTERESI I POTREBE RODITELJA

• OBRAZOVANJE RODITELJA

• VLASTITE SPOSOBNOSTI


110/131

Na roditeljskim sastancime

NE

komentiramo pojedinačni uspjeh (može samo pismeno) ili pojedinačne probleme snediscipliniranim ponašanjem

PISMENI POZIV RODITELJIMA


111/131

• NADNEVAK I VRIJEME ODRŽAVANJA

• VRIJEME TRAJANJA

• MJESTO ODRŽAVANJA• NAZIV TEME ILI DNEVNI RED

• POTPIS UČITELJICE

PRIMJER POZIVA


112/131

Dragi roditelji__________________

Pozivam Vas na roditeljski sastanak

1o.11.2007.u 17.00 sati u učionicu našeg

razrednog odjela.Upoznat ćemo se s temom

„Kako pomo

ći djetetu u pisanju doma

ćih

uradaka“ Radit ćemo u radionici koja će

trajati 60 min.

Dođite ,razmijenite svoja iskustva s drugim

roditeljima i saznajte nešto novo

Vaša učiteljica_________

MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJARODITELJSKOG SASTANKA


113/131

O JS OG S S N

• UČIONICA

• RASPORED STOLOVA I STOLICA

• RADNI MATERIJAL• SREDSTVA I POMAGALA

• VRIJEME- PRILAGODITI RODITELJIMA

• DULJINA SASTANKA: OD 45 MIN DOMAKSIMALNO 90 MIN


114/131

ULOGA UČITELJA


115/131

• DOBAR DOMAĆIN

• ORGANIZATOR PROSTORA IVREMENA

• VODITELJ AKTIVNOSTI

• UVAŽAVA INDIVIDUALNOST

• STVARA UGODNO I RADNO OZRAČJE• DAJE UPUTE,POJAŠNJAVA I POMAŽE


116/131


117/131

TIPOVI RODITELJSKIH SASTANAKA


118/131

• PREDAVAČKI

• OGLEDNI

• RADIONIČKI• DRUŽENJE DJECE I ODRASLIH

PREDAVAČKI


119/131

RADIONIČKI


120/131

RADIONIČKI

STRUKTURA RODITELJSKOG SASTANKA


121/131

• Uvodne aktivnosti za zagrijavanje iopuštanje atmosfere•Daje uvod u sadržaj•Daje pregled sadržaja

•Temelj je dobre atmosfere•Osigurava upoznavanje•Izgrađuje povjerenje i osjećajzajedništva•Izgrađuje prisniji odnos•Daje mentalnu i fizičku energiju•Privlači pažnju i usmjerava•Dobro motivira

Glavni- tematski dio


122/131

• Najava teme

• Podjela na skupine / parove

• Zadati vrijeme

• Jasne upute za rad

• Osigurati materijal za rad

• Pomoć skupinama

• Poticati i ohrabrivati na aktivnost

• Bilježiti zajedničke zaključke• Pohvaliti rad svih skupina i pojedinaca


123/131

Glavni- tematski dio


124/131

• PREDAVANJE

• PRIKAZ RADA

• RASPRAVA U MALIM SKUPINAMA

• DEBATA

• OLUJA IDEJA

• IGRANJE ULOGA

RASPRAVA U MALIM SKUPINAMA


125/131


126/131

OLUJA IDEJA

ZAVRŠETAK


127/131

• PROČITAJTE PRIČU

• PROČITAJTE LIJEPU MISAO

• PROČITAJTE DJEČJI URADAK

• ZAIGRAJTE IGRU

• PROVEDITE VOĐENU MEDITACIJU

• OSVRT NA SASTANAK • EVALUACIJSKI LISTIĆ

Izvori sukoba učitelja i roditelja


128/131

• Različito viđenje iste stvari – Učitelji vide dijete kao nedisciplinirano, a roditelji kao razigrani i

dinamično

• Neki roditelji preosjetljivi

– Ako je dijete “loše” to je zato što sam ja “loš roditelj” – ovaj učiteljima nešto protiv mene

• Imaju različito iskustvo – Neki roditelji sami imaju neugodna iskustva sa školom i nerado tamo

dolaze – ispadnu nebrižni

• Škola mijenja djecu – Roditelji vide da djeca se odvajaju od njih- ljubomorni

• Roditelji nemaju vremena

Kako učitelj može potaći suradnju


129/131

• Na početku godine uspostaviti suradnju (prvi roditeljski)• Nastojati što bolje upoznati obitelj (razgovarati s učenikom,

roditeljima, posjeti domu, sastavi na temu)

• Održavati komunikaciju tijekom godine (sastanci,informacije, pisma)

• Ako roditelji ne dolaze na informacije, nenapadački i pozvati

• Jednomjesečno pismo u kojem se opisuje napredak učenika

• Informacije – kombinirati i dobre i loše

• Nastojte osmisliti način kako ih uključiti u život škole

Kako s “teškim” roditeljima


130/131

• Ako ste pogriješili, odmah priznajte ravnatelju prije negoteški roditelj to prijavi

• Naučite slušati, pokušajte razumjeti – pogrešno se odmah početi braniti prije nego saslušamo

• Govorite o problemu kao o određenoj situaciji i ponašanju, ane o osobinama (nije loše dijete, nego je loše ponašanje koje je manifestiralo taj dan)

• Ne izvlačiti stare probleme ponovno

• Prije objašnjavanja roditeljima što kanite poduzeti, razjasniteto sebi (i što i zašto)

• Ne dopustiti da se uznemirite i upustite u prepirku


131/131

• Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V.,Rijavec, M. i Miljković, D., (2014). Psihologija obrazovanja (2. Izdanje).

Zagreb: IEP d.o.o.

• Grgin, T. (2004). Edukacijska psihologija(2. izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Documents

Rukovođenje razredom