1

Infekcije dišnog sustava

Prof.dr.sc. Brigita Tićac, dr.med.

Zavod za mikrobiologiju i parazitologiju

AKUTNE INFEKCIJE DIŠNOG SUSTAVA

�ARI su najučestalije infekcije čovjeka

(2/3 svih infekcija)

� Mnogobrojni uzročnici (virusi, bakterije,…)

� Otvorenost dišnog sustava

� Prijenos infekcije zrakom (kapljični, aerosol) i izravnim dodirom

� Mogućnost sprječavanja i liječenja?

AKUTNE INFEKCIJE DIŠNOG SUSTAVA

� Najčešće se liječe u ordinacijama PZZ� Odrasli obole 2 - 4 puta godišnje

� Djeca 6 - 8 puta godišnje

� U kolektivima do 12 puta godišnje

� Etiološka dijagnoza se postavlja vrlo rijetko

� Liječenje antibioticima: empirijsko

� Više od 70% peroralnih oblika antibiotika troši se za liječenje ARI

• Nosni hodnici

• Ždrijelo• Tonzile

• Sinusi• Srednje uho

GORNJI DIŠNI SUSTAV

DONJI DIŠNI SUSTAV

�Dušnik

�Bronhi�Bronhioli

�Pluća(alveole)

Obrana dišnog sustava

� Fiziološka flora

� Cilijarni epitel

� Bronhokonstrikcija

� Refleks kašlja

� Sluz

� Antitripsin,laktoferin,lizozim,sekretorni IgA

� Nespecifični odgovor (interferon,makrofagi)

� Specifični ogdovor

2

ANATOMSKO PODRUČJE MIKROORGANIZAM

GORNJI DIŠNI SUSTAV

Nos i grlo

Staphylococcus epidermidis

Staphylococcus aureus

Streptococcus spp. (viridans)

Streptococcus pneumoniae

Moraxella catarrhalis

Corynebacterium spp.

Haemophilus spp.

Actinomyces spp.

Bacterioides spp....

DONJI DIŠNI SUSTAV

Dušnik, bronhi, bronhioli i alveole

NORMALNO NISU PRISUTNI MIKROORGANIZMI!

FIZIOLOŠKA FLORA DIŠNOG SUSTAVANos i usna šupljina - fizioliška flora (1011CFU/ml)

•Kompeticija za iste hranjive tvari (bakterijska interferencija)•Kompeticija za ista receptorska mjesta •Produkcija bakteriocina

� Nazofarings� Mukocilijarni aparat

� IgA

� Orofarings� Slina

� Ljuštenje epitelnih stanica

� Bakterijska interferencija

� pH

� Komplement

� Dušnik i bronhi� Kašalj� Epiglotični refleks� Mukocilijarni aparat� IgG,IgM,IgA

� Alveole� Surfaktant, fibronektin, imunoglobulin,

komplement, slobodne masne kiseline,..� Citokini (TNf, IL-1, IL-8...)� Alveolarni makrofazi� Polimorfonukleari� Stanična imunost

OBRANA DIŠNOG SUSTAVA

Čimbenik Oštećeni obrambeni mehanizam Prevencija

Pušenje Cilijarni epitel, fagocitoza Prestanak pušenja

Alkoholizam Refleks kašlja, fagocitoza, cilijarni epitel

Smanjenje unosa alkohola

Zagađivači

(azbest, silikati)

Fagocitoza Promjena sredine

Opstruktivne bolesti pluća

Prohodnost dišnih putova

Korigiranje opstrukcije

Aspiracija Cilijarni epitel,

izravni unos bakterija

Izbjegavanje mogućnosti aspiracije

Invazivni postupci

(traheotomija,...)

Zaobilaženje obrambenih mehanizama

Rad u aseptičnim uvjetima

Virusna infekcija Cilijarni epitel,fagocitoza Praćenje simptoma, (pravovremena AB liječenje)

AIDS T limfociti Zdravstveno prosvjećivanje

PREDISPONIRAJUĆI ČIMBENICI ZA RAZVOJ INFEKCIJA DIŠNOG SUSTAVA

Najčešći uzročnici respiratornih infekcija

� Virusi

� Rhinovirus

� Coronavirus

� Influenza

� Parainfluenza

� Adenovirus

� RSV

Bakterije

S. pneumoniae

H. influenzae

M. catarrhalis

Atipične bakterije

M. pneumoniae

C. pneumoniae

C. Psittaci

L. pneumophila

Način širenja respiratornih infekcija

• Bolesnici ili kliconoše (kapljice ekskreta, eksudat lezija)

•Direktni kontakt

LJUDI

OKOLIŠ ŽIVOTINJE

•Prašina

•Aparati za klimatizaciju

•Medicinska oprema

•Aerosol

•Ekskreti

1-2 m

AKUTNE INFEKCIJE DIŠNOG SUSTAVA

� INFEKCIJE GORNJEG DIŠNOG SUSTAVA• Uglavnom virusne (NE LIJEČE SE ANTIBIOTICIMA!!)

• Komplikacije (otitis, sinusitis), streptokokna angina, epiglotitis

(PRIMJENA ANTIBIOTIKA)

� INFEKCIJE DONJEG DIŠNOG SUSTAVA• Uglavnom bakterijske (PRIMJENA ANTIBIOTIKA)

3

Najčešći klinički sindromi/uzročniciVirusni uzročnici:

Rhino, Corona, Adeno, RSV, Entero, Influenza, Parainfluenza, • PREHLADA / RINITIS

• FEBRILNI RESPIRATORNI KATAR

• INFLUENCABakterijski uzročnici:

S. pneumoniae, H.influenzae, M. catarrhalis, S. pyogenes

• SINUSITIS

• OTITIS MEDIA

• FARINGITIS

• EPIGLOTITIS

AKUTNE INFEKCIJE GORNJEG DIŠNOG SUSTAVA RINITIS (PREHLADA)Upala sluznice nosa, eventualno kunjunktive, hunjavica,afebrilitet

Djeca: 5-7 puta godišnjeOdrasli: 1-2 puta godišnje

Jesen,zima,proljeće:

� Rhinovirus (više od 100 antigenih tipova)� Coronavirus� Myxovirus (Influenza, Parainfluenza, RSV)Tijekom cijele godine

� Adenovirus� ReovirusLjeto

� Enterovirus

FEBRILNI RESPIRATORNI KATAR

� Povišena temperatura

� Opći simptomi

� Hunjavica, grlobolja, kašalj, promuklost, konjunktivitis

�Liječenje: simptomatsko

� Moguće komplikacije: otitis, sinusitis

�Antibiotici

UZROČNICI AKUTNE UPALE ŽDRIJELA - FARINGITISA

BAKTERIJE Uzročnik Učestalost %

VIRUSI (70%)Uzročnik Učestalost %

Streptococcus pyogenes (15-30) Rhinovirus (20)

Neisseria gonorrhoeae (<1) Coronavirus (≥≥≥≥5)

Corynebacterium diphteriae (<1) Adenovirus (5)

Mycoplasma pneumoniae (<1) Herpes simplex virus 1,2 (4)

Parainfluenza virusi (2)

InfluenzaA i B (2)

Coxackievirus A (<1)

EB virus (<1)

Cytomegalovirus (<1)

FARINGITIS

Virusni

o Samo crvenilo ždrijela

o Temperatura lagano povišena

o Leukociti normalni

o Obrisak ždrijela negativan na bakterije

Bakterijski

� Prisustvo gnojnog eksudata� Temperatura jako povišena� Leukociti povišeni� Obrisak ždrijela pozitivan na bakterije

FARINGITIS

Adenovirus

Coxsackievirus

Herpes simplex virus

Epstein - Barr virus

Cytomegalovirus

Toxoplasma gondii

4

FARINGITIS

Streptococcus pyogenes

Corynebacterium diphteriae

Neisseria gonorrhoe

Chlamydia pneumoniaeM. pneumoniae

Treponema pallidum

Yersinia enterocolitica

� Akutni faringitis� Infekcije kože i mekih česti, invazivne streptokokne infekcije - nekrotizirajući fascitis,

STSS…� Još nije opisana rezistencija na PENICILIN!!!!!!

� Rezistencija na makrolide u Hrvatskoj do 46%� M tip rezistencije posredovan mef genima - aktivni efluks� Rezistencija na eritromicin, azitromicin, klaritromicin

� Rezistencija na klindamicin u Hrvatskoj je još uvijek niska� MLSb tip rezistencije posredovan erm genima - promjena ciljnog mjesta� Rezistencija visokog stupnja, uvijek istovremeno rezistencija i na eritromicin,azitromicin,klaritromicin

� Inducibilna rezistencija NA KLINDAMICIN (D test, nalaz S ali s komentarom da bolesnike s teškim infekcijama ne treba liječiti s klindamicinom u monoterapiji jer soj može razviti rezistenciju u tijeku primjene antibiotika.

Streptococcus pyogenes

SINUSITIS

� Sinusitis je upala sluznice jednog ili više paranazalnih sinusa

(maksilarnog, etmoidalnog, frontalnog i sfenoidalnog) obično

uzrokovana m.o. iz gornjeg dišnog sustava.

� Sinusne šupljine su najčešće sterilne ili sadržavaju manji broj

bakterija koje se odstranjuju mukocilijarnim sustavom čišćenja

Akutni sinusitis

Izvanbolnička ili bolnička infekcija

� Izvanbolnički sinusitis je obično virusne, bakterijske, miješane ili rijeđe gljivične etiologije

� Bolnički stečeni sinusitisi su najčeće bakterijske etiologije

� Nakon traume glave te prolongirane nazotrahealne/nazogastrične

intubacije

� Ostali bolesnici s rizikom: neutropenične osobe, bolesnici u

dijabetičnoj ketoacidozi, bolesnici na kortikosteroidnoj terapiji ili na

terapiji antibioticima širokog spektra

SINUSITIS� Respiratorni virusi (Rhinovirus, Influenzavirus, Parainfluenzavirus)

Najčešći bakterijski uzročnici su: 1. Streptococcus pneumoniae

2. nekapsulirani Haemophilus influenzae

Ostali uzročnici:� streptokoki “anginozus” grupe

(S. anginosus, S. constellatus, S. intermedius), � BHSA i ostali beta-hemolitični streptokoki� Staphylococcus aureus,

� Moraxella catarrhalis (češće u djece)� Anaerobne bakterije (rijetko u djece)

Kronični sinusitis

� Može se razviti prije ili nakon

kirurškog zahvata

� Opstrukcije sinusnih ušća (npr. nosni

polipi)

� Može biti posljedica prirođenog

imunodeficijentnog sindroma i

poremećaja mukocilijarne funkcije

� S. pneumoniae

� H. influenzae

� streptokoki "anginozus" skupine

� M. cattarhalis

� S. aureus

� Pseudomonas spp.,

� AnaerobiPeptostreptococcus spp., Propionibacterium spp. Fusobacterium spp., i Prevotella i dr.

5

OTITIS MEDIA

• Najčešća izvanbolnička bakterijska infekcija dječje dobi.• Etiologija: • Bakterije• S. pneumoniae

• H. influenzae

• M. catarrhalis

• S. pyogenes (BHS-A)• S. aureus• P. aeruginosa• Gram negativni bacili

Virusi : RSV, Parainfluenza� Dijagnoza: sadržaj srednjeg uha nakon spontane perforacijeili timpanocenteze, NE bris nazofarinksa!!!

S.pneumoniae

H.influenzae

M. catarrhalis

BRONHITISKašalj najizraženiji simptom : suhi ili produktivan /obično u kasnijoj fazi bolesti

� AKUTNI

� INFEKCIJA TRAHEOBRONHALNOG STABALA

� OBIČNO POVEZANA S GENERALIZIRANOM RESPIRATORNOM INFEKCIJOM

� NAJČEŠĆE JE UZROKOVAN VIRUSIMA KOJI UZROKUJU PREHLADU (RSV,CORONA) i PATOGENIMA DONJEG DIJELA RESPIRATORNOG SUSTAVA (INFLUENZA VIRUS, ADENOVIRUS- vojarne)

� Rijeđe ga uzrokuju: Mycoplasma pneumoniae,Bordetella pertussis,

S.pneumoniae i H. influenzae (flora dišnog sustava)

� MOGUĆNOST BAKTERIJSKE SUPERINFEKCIJE

� KRONIČNI

� KAŠALJ I SEKRECIJA PRODUŽENOG TRAJANJA

� NIJE UZROKOVAN ASTMOM, BRONHIEKTAZIJAMA, TUBERKULOZOM

� TIJEKOM TRI MJESECA ( DVIJE UZASTOPNE GODINE)

BRONHIOLITIS

� Infekcija novorođenčadi i male djece � do 2 godine,najčešće do 6 mjeseci

� Simptomi:hiperventilacija,kašalj,rinoreja,tahipneja

� Epidemijski karakter

� Virusna etiologija:� RSV, Parainfluenza virus (3),virus Influenzae, Adeno,Entero, Rhinovirus

BRONHIOLITIS

� Moguće komplikacije: kronični bronhitis, kolaps manjih segmenata pluća, bronhiektazije, recidivirajuće upale pluća, rijeđe opstruktivna bolest pluća.

� Prevencija: Vlaženje zraka naročito noću tijekom i nakon respiratorne infekcije, izbjegavanje aktivnosti koje provociraju nastanak simptoma (hladan zrak),izbjegavanje izlaganja infekciji.

� Liječenje:� Bronhodilatatori� Antivirusni terapeutici (ribavirin)� Antibiotska terapija u slučaju sekundarne bakterijske infekcije

INFLUENCA

� Nagli početak

� Vrlo visoka temperatura

� Opći simptomi osobito izraženi

� Respiratorni simptomi nešto kasnije

� Epidemijsko pojavljivanje sezonstvo - zima

� Česte i brojne komplikacije Influenza virus A i B

- Magareći kašalj

- Pasji kašalj

- Hripavac

- Pertussis

Bordetella spp.

6

Bordetella spp.

Epidemiologija:•Čovjek je jedini rezervoar B. pertussis i parapertussis

•Put infekcije - kapljični

•Izvor zaraze - akutni bolesnik

•Prevencija - cjepivo

•Bolest

•Inkubacija 7-10 dana

• Kataralni stadij (2 tj.) - opći, nespecifični simptomi

• Paroksizmalni stadij (2-4 tj.) -paroksizmalni napadi intenzivnog kašlja,povraćanje

• Stadij rekonvalescencije (4 tj.)

• Komplikacije - pneumonija, encefalitis

PNEUMONIJA

� Upalni proces jednog ili oba plućna krila uzrokovan infekcijom: bakterijama, virusima, gljivicama ili parazitima

� Infektivni agensi dospijevaju u pluća na različite načine:� Najčešće inhalacijom

� Rijeđe dolazi do aspiracije mikroorganizma (dio flore)

� Putem krvi iz drugih organa

KLINIČKA PODJELA PNEUMONIJA

KLINIČKI KRITERIJI OBILJEŽJE PNEUMONIJE

NASTUP I TRAJANJE AKUTNA, KRONIČNA, RECIDIVIRAJUĆA

RAZLOG: VIDLJIV ILI NE PRIMARNA,SEKUNDARNA

RASPROSTRANJENOST UPALE LOBARNA, SEGMENTALANA,LOBULARNA, JEDNOSTRANA, OBOSTRANA, KONFLUIRAJUĆA, MIGRIRAJUĆA

ODNOS KLINIČKE SLIKE I RTG-A TIPIČNA ILI ALVEOLARNA

ATIPIČNA ILI INTERSTICIJSKA

POSEBNI UVJETI NASTANKA ASPIRACIJSKA, ZASTOJNA, METASTATSKA...

KOMPLIKACIJE PLEUROPNEUMONIA, GANGRENOZNA, APSCEDIRAJUĆA

PODJELA PNEUMONIJA

� S OBZIROM NA MJESTO I RAZLOG NASTANKA

� 1. U OPĆOJ POPULACIJI

� 2. HOSPITALNE

� 3. U BOLESNIKA S OSLABLJENOM IMUNOŠĆU

� ETIOLOŠKA

UZROČNICI PNEUMONIJA U POPULACIJIBAKTERIJSKE

Uzročnik Učestalost %

ATIPIČNE

Uzročnik Učestalost %

Streptococcus pneumoniae (8-76) Mycoplasma pneumoniae (0-18)

Haemophilus influenzae (0-12) Chlamydia pneumoniae (6-15)

Moraxella catarrhalis (0,8-6) Legionella pneumophila (0-15)

Staphylococcus aureus (1-9) Chlamydia psittaci (0-6)

Gram negativne bakterije (0,8-21) Coxiella burnettii (0-3)

Influenza A (5-15)

Parainfluenza virusi (0-12)

Respiratorni sincicijski virus (0,6-2)

Adenovirusi (0,2-3)

Influenza B virus (0,8-4)

Streptococcus pneumoniae

� Pneumonija � Meningitis,upala uha,sinusitis…

� Rezistencija na peniciline� Multirezistencija

� ASIMPTOMATSKI KLICONOŠE - ključna uloga u prijenosurezistentnih sojeva i gena koji kodiraju rezistenciju

� Pstoji povezanost imeđu serogrupa i rezistencije: 6B, 9A, 9V, 19F, 23F...

� Konjugirana pneumokokna vakcina !!!

7

Streptococcus pneumoniae

� BETA LAKTAMSKI ANTIBIOTICI

REMODELIRANI PBP: 1A, 2B, 2X

SMANJEN AFINITET ZA ANTIBIOTIK

UMJERENAOTPORNOST

VISOKA OTPORNOST

“Screen” za beta-laktamsku rezistenciju s oxacilin diskomE test : određivanje MIC-a (0,06 ≤ S, 2 > R) Kod pneumonije: Soj je osjetljiv na dozu 1.2 g x 4 , MIC ≤0.5 mg/LSoj je osjetljiv na dozu 2.4 g x 4 or 1.2 g x 6 , MIC ≤1 mg/LSoj je osjetljiv na dozu 2.4 g x 6 , MIC ≤2 mg/L.

Haemophilus influenzae

� Kolonizant usne šupljine i ždrijela� Lokalne i sistemske infekcije: pneumonija, akutna upalasrednjeg uha,epiglotitis, konjunktivitis, meningitis….

� Zadnjih 20-tak godina rezistencija u porastu (produkcija betalaktamaze)

� Lijek izbora u našoj zemlji još uvijek: amoksicilin� Prosječna rezistencija na peniciline za Hrvatsku manja od 20 %

� Rezistencija na amoksicilin najčeće je posredovana produkcijom betalaktamaze (BLPAR - beta lactamase positive ampicillin resistant )

� Iznimno rijetko promjenom ciljnog mjesta - BLNAR “beta lactamase negativeampicillin resistant”sojevi

� Najviša rezistencija na kotrimoksazol

Moraxella catarrhalis

� Kolonizant

� Lokalne upale: pneumonija (upala uha, sinusa, prolongirani kašalj,...)� Sistemske upale:meningitis,sepsa,endokarditis,...

� Više od 90% sojeva producira beta laktamazu:� AMOKSICILIN R

� AMOKSIKLAV S

� Visoka osjetljivost na ostale antibiotike:� Makrolide� Kinolone� Kotrimoksazol

Okolina:Važni izvori upale pluća

Pneumonia tijekom: Izvor infekcije

Antraks govedo,svinja,koza,ovca,konji (dlaka,vuna,koža)

Bruceloza govedo,svinje,ovce,koze

Q groznica ovce, koze, govedo (sekreti,mlijeko, placenta

amnionska tekućina, feces)

Psitakoza ptice

Leptospiroza divlji glodavci, psi, mačke, svinje, govedo,konji,voda kontaminirana životinjskim urinom

Legionarska bolest Aparati za kondicioniranje zraka, sistemi za snabdjevanje vodom (kontaminirani aerosol)

Tularemija Zečevi, lisice, glodavci (tkivo i tjelesne tekućine) ubod inficiranog člankonošca

UUzimanje i transport uzorakazimanje i transport uzoraka

Upute za uzimanje uzoraka Upute za uzimanje uzoraka

� KVALITETAN UZORAK = KVALITETAN REZULTAT

�Vrijeme uzorkovanja �Vrsta uzorka�Mjesto uzorkovanja�Količina uzorka / mikroorganizama�Pravilna pohrana i transport

• Sačuvati vijabilnost mikroorganizama

8

Transport uzoraka

� Svi uzorci moraju biti jasno označeni

� Uputnice moraju sadržavati sve neophodne informacije zatražene od laboratorija

� Uputnice se dostavljaju zaštićene

Uzorci za dijagnostiku infekcija dišnog sustava

� Ambulantni uzorciObrisak ždrijelaObrisak nazofarinksaAspirata sinusaSadržaj upalnog sekreta srednjeg uhaSputum

• Bolnički uzorciEndotrahealni aspirat (ETA)Aspirat bronha(BAL)Aspiracija četkicom (PSB)Pleuralni punktat Intraoperativni uzorak (tkivo)

• Krv (hemokultura)

� Ždrijelo

� Tonzile

� Nosni hodnici

� Sinusi

� Srednje uho

Uzimanje uzoraka za mikrobiološku pretragu

Sluznica gornjeg dijela dišnog sustava (Uzorak mora poticati s mjesta infekcije!)

� UZORCI ZA DIJAGNOSTIKU INFEKCIJA

� UZORCI ZA DIJAGNOSTIKU INFEKCIJA

• UZORCI ZA DIJAGNOSTIKU KLICONOŠTVA

• UZORCI ZA DIJAGNOSTIKU KLICONOŠTVA

� Bris ždrijela� Bris nazofarinksa� Sadržaj upalnog sekreta srednjeg uha (perforacija,timpanocenteza)

� Aspirat / punktat sinusa

� Bris nosa� Bris nazofarinksa� Bris ždrijela

GORNJI DIŠNI SUSTAV

Prikupljanje, transport i pohranjivanje uzorka

Kontejneri za uzorkovanje �Zahtjevi koje trebaju zadovoljiti kontejneri za uzorkovanje su određeni EU odredbom za in vitro medicinske dijagnostičke uređaje. � Potrebno je koristiti aseptičnu tehniku rada pri uzorkovanju. Treba izbjegavati

kontaminaciju uzorka fiziološkom florom. � Uzorak transportirati na siguran način u transportnoj torbi / frižideru.

(Uskladiti postupak dostavljanja s poštanskim propisima i transportnom regulacijom).

Vrijeme između prikupljanja uzoraka i obrade�Prikupiti uzorke prije početka antimikrobne terapije, ako je moguće.�Uzorke treba transportirati i obraditi što je prije moguće. Nepoželjno je odgađanje obrade duže od 48 h .

�Brisevi za izolaciju MRSA mogu se odmah po uzimanju na odjelu staviti u obogaćeni bujon. Uzorci u bujonu se ne smiju stavljati u hladnjak. (Zaduženo bolničko osoblje treba biti adekvatno osposobljeno.)

Adekvatna količina i broj uzoraka �Broj i učestalost prikupljanja uzoraka ovise o kliničkom stanju bolesnika.

BRIS ŽDRIJELA

– Običnim sterilnim pamučnim brisnim štapićem, laganim rotiranjem uzeti uzorak s inficirane sluznice

–– Bris nepčanih lukova i tonzilarnih loža / tonzila Bris nepčanih lukova i tonzilarnih loža / tonzila (ne dodirivati uvulu niti sluznicu usne šupljine)(ne dodirivati uvulu niti sluznicu usne šupljine)

9

BRIS NOSA

�Bris nosa se koristi kod pretraživanja na kliconoštvo:

�Staphylococcus aureus i Staphylococcus aureus – MRSA.

�Običnim sterilnim pamučnim brisnim štapićem, laganim rotiranjem uzeti uzorak s površine sluznice prednjih nosnica.

�Briseve za kultivaciju treba staviti u transportni medij sa ili bez aktivnog ugljena (Stuart, Amies).

�Brisevi mogu biti dostavljeni bez transportne podloge (suhi) ili u transportnoj podlozi sa ili bez aktivnog ugljena ili u obogaćenom bujonu.

BRIS NAZOFARINKSA

�Bakteriološka obrada brisa nazofarinksa izvodi se s ciljem izolacije i identifikacije bakterija Bordetella pertussis, Bordetella parapertussis i

Neisseria meningitidis (kliconoštvo).

�Virološka obrada brisa nazofarinksa za dijagnostiku influence i drugih respiratornih virusa

� Koristiti fleksibilne brisne štapiće sa sintetičkim vrhom (Dacron, Nylon)

� Koristiti brisne štapiće s plasičnim ili aluminijskim držačem

� Brisni štapići s pamučnim vrhom se ne preporučuju

� Brisni štapići s vrhom napravljenim od kalcij alginata nisu prihvatljivi

BRIS NAZOFARINKSA

� Uzima se duboki bris nazofarinksa pomoću fleksibilnog, najlonskog brisnog štapića uz rotaciju (podizanje vrha nosa)

BRIS NAZOFARINKSA

� Štapić brisa uroniti u transportni medij (Hanks, Stuart's, Amie's, Lebovitz-Emory)

� Štapić brisa prelomiti rukom ili odrezati škarama

Vrijeme između prikupljanja uzoraka i obrade

�Uzorke je poželjno nacijepiti odmah nakon vađenja ili transportirati i obraditi što je prije moguće.

BRIS NAZOFARINKSABRIS NAZOFARINKSAKultivacija uzorka

Mediji, uvjeti za / Bordetella pertussis,parapertussis

Za sve uzorke*: Kliničke značajke/ Uvjeti

Standardni mediji

Inkubacija Čitanje kultura

Traženi organizamTemp °C Atmos. Vrijeme

Direktna kultura

Bordet-Gengou 35-37 AerobnoVlaga

7 dana dnevno B. pertussis

B.parapertussis

* Razmotriti mogućnost molekularne metode, ako su potrebni brzi rezultati.

Postupak izdavanja nalaza kultivacije

Negativno" Bordetella pertussis NIJE izolirana.„ Pozitivno " Bordetella pertussis JE izolirana."

Vrijeme do izdavanja nalaza: nakon 7 dana. Za klinički hitna stanja rezultati se dostavljaju telefonski ili šalju elekronički, ako je moguće.

10

Javljanje Uzorak

VirusVirus Bris ždrijela,

nazofarinksa

Bris nosa

Stolica Urin CSL Ostalo

Influneza zima ++++

Parainfluenza zima ++++

RSV zima ++++

Metapneumo

virus

zima ++++

Adenovirus čitava godina ++++ ++++

(ST 40-41)

Bris

konjuktive

Rhinovirus čitava godina +++

SARS Corona čitava godina ++++

BRIS NAZOFARINKSA I ŽDRIJELA

- Virusne infekcijeJavljanje Uzorak

Egzantem / Meningitis

Bris ždrijela,

nazofarinksa

Bris nosa

Stolica Urin CSL Ostalo

Enterovirus ljeto +++ +++ ++++ ++ Sadržaj vezikule

Varicella zima ++ Serum,

sadržaj vezikule

Morbilli čitava godina ++ ++ Serum

Miokraditis / perikarditis

Coxackie B ljeto +++ Perikardijalnatekućina

BRIS NAZOFARINKSA I ŽDRIJELA

- Virusne infekcije

Dijagnostika influence i drugih respiratornih virusaDijagnostika influence i drugih respiratornih virusa

� Nazofaringealni sekret: najmanje 0,2 – 0,5 ml, pomoću mukoznog ekstraktora, ručne vakum pumpice,šprice 50 ml

� Ispirak nosa: kod suhe sluznice nosa, 1-2 ml FO u nosnicu uz istovremenu aspiraciju

Sekreti, stanični deskvamati iz gornjeg dišnog sustava- Virusne infekcije

� Koristiti transportni medij� Dobro začepiti uzorke � Sve uzorke do slanja u laboratorij čuvati na + 4 + 4 ººCC� Transportirati na hladnom (+ 4+ 4°°C)C)

� Transportirati najduže 24 sata24 sata

� Duže pohranjivanje uzoraka na --70 ºC70 ºC�Transport na suhom ledu

Dijagnostika influence i drugih respiratornih virusaDijagnostika influence i drugih respiratornih virusa

ASPIRAT SINUSA

� Uzorak uzima liječnik specijalista otorinolaringolog/maksilofacijalni kirurg.

� Uzorak uzima liječnik specijalista otorinolaringolog.

11

Uzorci za dijagnostiku infekcija donjeg dišnog sustava

� Ambulantni uzorciISKAŠLJAJ

• Bolnički uzorci• Endotrahealni aspirat• Aspirat bronha• Aspiracija četkicom• Pleuralni punktat• Tkivo• KRV (hemokultura)

ISKAŠLJAJ

METODE MIKROBIOLOŠKE DIJAGNOSTIKE

� Izravne metode dijagnostike :� Mikroskopija (Kvaliteta uzorka: prisutnost upalnih)

� Kultivacija

� Detekcija antigena

� Detekcija nukleinskih kiselina

� Serodijagnostika:� Detekcija protutijela u serumu bolesnika

� Rijetko se koriste za detekciju bakterijskih infekcija a često za potvrdu mikoplazmi, rikecija, gljivica, virusa

� Kožni testovi � Obično kod kroničnih plućnih infekcija (PPD,histoplazmin...)

Bakterijske infekcije: Kultivacija

Atipične bakterije i virusi: Detekcija antigena i nukleinskih kiselina

Serološke pretrage

�

• Venska krv• Krvni serum: plazma bez fibrinogena i faktora

zgrušavanja

• Sobna T (30 minuta - 2 sata)• Centrifugiranje (3000 rpm/10 minuta)• Testiranje (unutar 4 sata)• Pohranjivanje na 2-8 Co ( do tjedan dana)• Duže pohranjivanje na -20 Co