Upload
svetam
View
256
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Kombinacija:
Zadatak 1.1. Osnovne osobine i vremenske transformacije signalaa) Odrediti analitički izraz za signale:
i
b) Nacrtati grafike signala , , i .
c) Analitički odrediti paran i neparan deo signala i .
d) Prikazati grafike , , , , i .
Rešenje:
a) Zamenom parametara i dobijamo funkcije:
b) Grafike ćemo nacrtati primenom programa MatLab. Heviside-ova funkcija, , biće određena
izrazom , jer ovaj izraz u MatLab-u vraca vrednost za ispunjen i vrednost za neispunjen
uslov.
Dobijeni grafici:
-2 -1 0 1 2 3 4 5 60
0.5
1
t
x(t)
Zadati signal x(t)
-2 -1 0 1 2 3 4 5 60
0.5
1
t
f(t)
Dobijeni signal f(t)
-2 -1 0 1 2 3 4 5 60
0.5
1
1.5
g(t)
t
Dobijeni signal g(t)
Kod kojim su iscrtani grafici signala u programu MatLab je:>> t=-2:0.0001:6; // interval vremena>> x=abs(sin(pi.*t/2)).*((t>=0)-(t>=4)); // izračunavanje
>> f=abs(sin(pi.*(2-4.*t)/2)).*(((2-4.*t)>=0)-((2-4.*t)>=4));// izračunavanje
>> g=x+f; // izračunavanje
>> subplot(3,1,1),plot(t,x); // iscrtavanje funkcije signala
>> subplot(3,1,1),xlabel('t'); // ispisivanje labela na grafiku>> subplot(3,1,1),ylabel('x(t)');>> subplot(3,1,1),title('Zadati signal x(t)');
>> subplot(3,1,2),plot(t,f); // iscrtavanje funkcije signala
>> subplot(3,1,2),xlabel('t'); // ispisivanje labela na grafiku>> subplot(3,1,2),ylabel('f(t)');>> subplot(3,1,2),title('Dobijeni signal f(t)');
>> subplot(3,1,3),plot(t,g); // iscrtavanje funkcije signala
>> subplot(3,1,3),ylabel('g(t)'); // ispisivanje labela na grafiku>> subplot(3,1,3),xlabel('t');
>> subplot(3,1,3),title('Dobijeni signal g(t)');
c) Funkcija signala ima oblik,
Parni deo signala izračunavamo primenom obrasca,
.
Tako dobijamo,
.
Neparni deo signala izračunavamo primenom obrasca,
.
Tako dobijamo,
.
Funkcija signala ima oblik,
.
Parni i neparni deo signala dobijamo na sličan način kao i kod funkcije signala ,
Kako je dobija se,
d) Dirac-ova funkcija, , biće određena izrazom , jer ovaj izraz u MatLab-u vraca vrednost
za ispunjen i vrednost za neispunjen uslov.
Dobijeni grafici za signal :
-10 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 100
0.5
1
1.5
2
n
Ev(
w[n
])
Parni deo signala w[n]
-10 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 10-2
-1
0
1
2
n
Od(
w[n
])
Neparni deo signala w[n]
-10 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 100
1
2
3
4
n
w[n
]
Signal w[n]=Ev(w[n])+Od(w[n])
Kod kojim su iscrtani grafici signala u programu MatLab je:
>> n=-10:10; // interval vremena>> Ev=1/2.*((n>=-6)-(n>=0)+2.^(n/4).*((n>=0)-(n>=8))+((-n)>=-6)-((-n)>=0)+2.^(-n/4).*(((-n)>=0)-((-n)>=8)));
// izračunavanje parnog dela w
>> Od=1/2.*((n>=-6)-(n>=0)+2.^(n/4).*((n>=0)-(n>=8))-((-n)>=-6)+((-n)>=0)-2.^(-n/4).*(((-n)>=0)-((-n)>=8)));
// izračunavanje neparnog dela w
>> w=Ev+Od; // w predstavlja zbir parnog dela
i neparnog dela
>> subplot(3,1,1),stem(n,Ev); // iscrtavanje signala
>> subplot(3,1,1),xlabel('n'); // ispisivanje labela na grafiku>> subplot(3,1,1),ylabel('Ev(w[n])');>> subplot(3,1,1),title('Parni deo signala w[n]');
>> subplot(3,1,2),stem(n,Od); // iscrtavanje signala .
>> subplot(3,1,2),xlabel('n'); // ispisivanje labela na grafiku>> subplot(3,1,2),ylabel('Od(w[n])');>> subplot(3,1,2),title('Neparni deo signala w[n]');
>> subplot(3,1,3),stem(n,w); // iscrtavanje signala
>> subplot(3,1,3),xlabel('n'); // ispisivanje labela na grafiku>> subplot(3,1,3),ylabel('w[n]');>> subplot(3,1,3),title('Signal w[n]=Ev(w[n])+Od(w[n])');
Dobijeni grafici za funkciju :
-3 -2 -1 0 1 2 30
0.5
1
n
Ev(
z[n]
)
Parni deo signala z[n]
-3 -2 -1 0 1 2 3-0.5
0
0.5
n
Od(
z[n]
)
Neparni deo signala z[n]
-3 -2 -1 0 1 2 30
0.5
1
n
z[n]
Signal z[n]=Ev(z[n])+Od(z[n])
Kod kojim su iscrtani grafici signala u programu MatLab je:
>> n=-3:3; // interval vremena>> Ev=1/2.*(2.*(n==0)+(n==1)+(n==-1)); // izračunavanje parnog dela z
>> Od=1/2.*((n==1)-(n==-1)); // izračunavanje neparnog dela w
>> z=Ev+Od; // z predstavlja zbir parnog dela
i neparnog dela
>> subplot(3,1,1),stem(n,Ev); // iscrtavanje signala
>> subplot(3,1,1),xlabel('n'); // ispisivanje labela na grafiku>> subplot(3,1,1),ylabel('Ev(z[n])');>> subplot(3,1,1),title('Parni deo signala z[n]');
>> subplot(3,1,2),stem(n,Od); // iscrtavanje signala .
>> subplot(3,1,2),xlabel('n'); // ispisivanje labela na grafiku>> subplot(3,1,2),ylabel('Od(z[n])');>> subplot(3,1,2),title('Neparni deo signala z[n]');
>> subplot(3,1,3),stem(n,z); // iscrtavanje signala
>> subplot(3,1,3),xlabel('n'); // ispisivanje labela na grafiku>> subplot(3,1,3),ylabel('z[n]');>> subplot(3,1,3),title('Signal z[n]=Ev(z[n])+Od(z[n])');
Zadatak 1.2. Konvolucija i korelacijaa) Analitički odrediti konvoluciju
Nacrtati grafik signala .
b) Analitički odrediti korelaciju
Nacrtati grafik signala .
Rešenje:a) Na osnovu komutativnosti operacije konvolucije signala, računamo sledeću konvoluciju:
Pošto funkcija sa vrednošću postoji samo na intervalu od , možemo pisati da je:
Uvođenjem smene da je dobijamo integral:
Kada funkciju integralimo po intervalima, dobijamo:
Grafik signala dobija se sledećim kodom otkucanim u MatLab-u:
>> a=2/pi.*(1-cos(pi.*t/2)).*((t>0)-(t>2)); //interval funkcije
>> b=4/pi.*(t/t)*((t>2)-(t>4)); //interval funkcije
>> c=2/pi.*(1+cos(pi.*t/2)).*((t>4)-(t>6)); //interval funkcije
>> d=a+b+c; //ukupna vrednost
>> plot(t,d); //iscrtavanje grafika>> xlabel('t'); //ispisivanje labela>> ylabel('cv(t)');>> title('Konvolucija signala x(t) i y(t)');
Time dobijamo grafik funkcije :
-1 0 1 2 3 4 5 6 70
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
1.4
t
cv(t
)
Konvolucija signala x(t) i y(t)
b) Data je korelacija:
Zamenom korektnih vrednosti broja , u opsegu dobijaju se vrednosti diskretnog signala
.
Na osnovu prethodno izračunatih vrednosti možemo napisati analitički izraz za signal .
Grafik funkcije se dobija sledećim kodom u programu MatLab:
>> n=-8:8 //postavljanje opsega>> cr=(2.^(7/4)).*(n==-7)+(2.^(-n/4)+2.^((-n+1)/4)).*((n>=-6)-(n>=0))+2.*((n>=0)-(n>=8))
//analitički izraz funkcije
>> stem(n,cr) //iscrtavanje grafika>> xlabel('n') //ispisivanje labela>> ylabel('cr[n]')>> title('Korelacija signala w[n] i z[n]')
Dobijeni grafik signala je:
-8 -6 -4 -2 0 2 4 6 80
1
2
3
4
5
6
7
n
cr[n
]
Korelacija signala w[n] i z[n]
Zadatak 1.3. Osnovne osobine sistemaa) Analitičkim postupkom utvrditi da li je sistem S:
linearan, stacionaran, sa memorijom, kauzalan.b) Analitičkim postupkom utvrditi da li je sistem L stabilan.
c) Utvrditi da li je sistem L invertibilan, pa ako jeste, odrediti njemu inverzni sistem .
Rešenje:
a) Da li je sistem linearan videćemo proverom homogenosti sistema:
Ako podubu zamenimo pobudom dobijamo:
Kako je , sledi da sistem nije linearan.
Sistem je stacionaran ako za pobudu generiše signal .
Zamenom pobude dobijamo:
Dalje sledi:
Konačno dobijamo:
Na osnovu čega zaključujemo da sistem nije stacionaran.
Sistem je memorijski, jer za određivanje vrednosti , potrebno je poznavati ulazni signal
, tj. ulazni signal u drugom vremenskom trenutku.
Sistem je kauzalan jer se za izračunavanje trenutne vrednosti signala ne koriste
vrednosti ulaznog signala iz budućnosti, već samo trenutna vrednost i vrednost iz prošlosti,
i .
b) Sistem je stabilan ako postji konstanta takva da je i ako je tada odziv ogranicen
nekom konstantom .
Za datu funkciju sistema :
sledi:
Dokazali smo da je sistem stabilan.
c) Racunajuci izlazni signal u razlitim trenucima dobijamo
Sumiranjem gore navedenih jednacina dobijamo:
Na ovaj način možemo odrediti pobudu na osnovu izlaznog signala.Zaključujemo da je sistem invertibilan.