Sindrom bolnog vrata i sindrom bolnih križa

1

Vodanović M. Grgurev I. Profesionalne bolesti stomatologa: sindrom

bolnog vrata i sindrom bolnih križa. Hrvatski stomatološki vjesnik.

2007;14(4):57-60.

Vodanović M. Grgurev I. Profesionalne bolesti stomatologa: sindrom bolnog vrata i sindrom bolnih križa. Hrvatski stomatološki vjesnik. 2007;14(4):57-60.

2

Profesionalne bolesti stomatologa:

Sindrom bolnog vrata i sindrom bolnih križa

Napisali:

• mr. sc. Marin Vodanović, dr. stom.

Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet, Zavod za dentalnu antropologiju; e-

mail: [email protected]; www.marinvodanovic.com

• Ivan Grgurev, dr. med.

«Grgurev» - specijalistička ordinacija fizikalne medicine i rehabilitacije, Split,

Sustipanski put 23; e-mail: [email protected]

U prethodna tri broja Hrvatskog stomatološkog vjesnika obrađeni su neki od najučestalijih

muskulo-skeletalnih poremećaja koji se mogu pojaviti kao posljedica bavljenja stomatološkom

profesijom: sindrom karpalnog kanala, kompresija nervusa medianusa, lateralni epikondilitis,

Slika 1. Pojavnost muskulo-skeletalnih tegoba s obzirom na spol i dio tijela (Finsen i suradnici,

1998.)


3

sindrom radijalnog tunela, sindrom kubitalnog tunela, sindrom bolnog ramena, sindrom

subakromijalnog sraza, adhezivni kapsulitis, mialgija musculus trapeziusa i dr. Govorilo se o

etiologiji tih poremećaja, njihovoj učestalosti, prevenciji i mogućnostima liječenja. Kako su

dosadašnjim tekstovima bili obuhvaćeni šaka, podlaktica, nadlaktica i rame, u ovom tekstu će biti

riječ o poremećajima koji mogu zahvatiti vrat i leđa, a objedinjeni su pod entitetima koje nazivamo

sindrom bolnog vrata i sindrom bolnih križa, te spadaju u karakteristična oboljenja stomatologa.

Prema istraživanju Finsena i suradnika, najveći broj muskululo-skeletalni poremećaja kod

stomatologa zahvaća upravo leđa i vrat, s posebnim naglaskom na muški spol (slika 1.).

Sindrom bolnih križa

Pojava križobolje datira još od vremena uspravljanja prvih čovjekolikih bića i njihovog

prelaska s četveronožnog na dvonožni način kretanja. Osovivši se na noge iz dotadašnjeg

anatomski i fiziološki povoljnijeg četveronožnog stava, hominidi su križa i kralježnicu u cijelosti

izložili novom, dominantnom obliku statičko-dinamičkog opterećenja. Navedenu evolucijsku

prilagodbu i njenu posljedicu u vidu križobolje osjećaju generacije naraštaja sve do naših dana.

Osim toga, pojedine skupine unutar ljudske vrste su uslijed profesionalnih aktivnosti izložene

dodatnim, najčešće nepravilnim opterećenjima kralješnice, a u što svakako spadaju i stomatolozi.

Slika 2. Područje koje mogu zahvaćati bolovi kod sindroma bolnih križa


4

U literaturi se navodi čak 130 različitih uzroka križobolje, poput upalnih bolesti,

neuroloških oboljenja, vaskularnih poremećaja, tumora pa sve do psihogene križobolje. Ipak oko

80% slučajeva križobolje nastaje zbog čisto mehaničkih razloga, o kojima će biti riječi u ovom

članku.

Većina stomatologa se prilikom rada u pacijentovim ustima nalazi u položaju tako da su

licem okrenuti prema pacijentu, a njihova desna strana tijela je položena uz pacijentovu desnu

stranu. Kada treba posegnuti za instrumentima ili materijalima sa radnog stolića, stomatolog se

najčešće mora okrenuti u smjeru suprotnom od područja rada kako bi ih dosegao. Pri tome se

okret obično izvodi u lumbalnom dijelu kralješnice uz okretanje gornjeg dijela tijela i samo

djelomičnog okretanja nogu, a sve kako bi se uštedjelo na vremenu. Učestalo ponavljanje takvog

načina okretanja, zajedno s izvijenim tzv. S-položajem cervikalnog dijela kralješnice prilikom rada

u ustima, može dovesti do prenaprezanja u lumbalnom dijelu.

Osnovno obilježje sindroma bolnih križa je bol u donjem dijelu kralježnice, koja može biti

različitog karaktera, intenziteta i vremenskog trajanja, a u uznapredovalim slučajevima postoji i

umanjen funkcijski kapacitet lumbo-sakralnog dijela kralješnice. Prenaprezanje stomatologa pri

radu može izazvati osjećaj neugode i povremenu boli u lumbalnom segmentu kralješnice. Ukoliko

je bol u donjem dijelu leđa konstantna i uz to smanjuje uobičajenu pokretljivost, poremećaj je

vjerojatno u uznapredovaloj fazi koja zahtijeva provođenje određenih terapijskih mjera.

S obzirom na mehaničku prirodu nastanka najčešćeg broja slučajeva križobolje, možda je

najprihvatljivija njihova podjela na: posturalni sindrom, disfunkcijski sindrom i sindrom poremećaja

vertebralnog dinamičkog segmenta.

Posturalni sindrom nastaje zbog prenaprezanja uslijed dugotrajnog stajanja. Naime

tijelo je prilikom dugotrajnog stajanja, uz smanjen radijus kretanja izloženo velikom statičkom

opterećenju. To je posebno karakteristično za stomatologe koji rade u stojećem položaju, a kreću

se u prostoru malog opsega između pacijenta i stolića s instrumentima. Povremena bol koja se

može pojaviti u takvim situacijama, često nestaje nakon promjene položaja, jer nema patoloških

promjena struktura kralješnice. Da bi se izbjegao nastanak posturalnog sindroma poželjno je pri

radu povremeno mijenjati težište s noge na nogu, te održavati pravilan položaj tijela.

Disfunkcijski sindrom nastaje zbog kompenzacijsko-adaptivnog skraćenja mišića koji

su najviše izloženi prenaprezanju i može se smatrati progresivnim stupnjem posturalnog

sindroma. Boli se javljaju pri istezanju dugotrajno zgrčenih struktura koje još uvijek nisu

deformirane ali zbog njihove rigidnosti i neelastičnosti pokretljivosti je umanjena. U preventivno-

kurativne svrhe potrebno je poduzeti mjere spomenute kod posturalnog sindroma, te provoditi

vježbe istezanja i jačanja leđne muskulature.

Sindrom poremećaja vertebralnog dinamičkog segmenta. Vertebralno dinamički

segment je funkcionalna jedinica kralježnice koju čine dva susjedna kralješka zajedno s


5

međukralježničnim kolutom (intervertebralnim diskom), te mali zglobovi kralježnice i sva

pripadajuća okolna meka tkiva.

Ovaj sindrom predstavlja uznapredovalu verziju prethodna dva sindroma. Kod

posturalnog i disfunkcijskog sindroma nisu postojale degenerativne promjene, dok one kod ovog

sindroma postoje. Degenerativne promjene prvenstveno zahvaćaju intervertebralni disk, za kojeg

se smatra da je izvor boli u 90% križobolja. Ostali izvori boli mogu biti promjene na malim

zglobovima kralješnice, te promjene na okolnim mekim tkivima. Promjene koje zahvaćaju

intervertebralni disk mogu varirati od dehidracije želatinoznog unutarnjeg jastučića (nucleus

pulposus) i fisura vezivnog vanjskog prstena (anulus fibrosus), te njegova daljnjeg ispupčenja, pa

sve do prolapsa i ekstruzije diska koji može pritisnuti korijen živca i dovesti do lumboischialgie.

Kod lumboischialgie bol nije lokalizirana nego sijeva stražnjom stranom natkoljenice sve

do u stopalo uz slabljenje osjeta dodira, motorike i moiotatskih refleksa donjih udova, te pojavu

parestezija. Stanje zahtjeva urgentno liječenje koje podrazumijeva obvezno mirovanje 2 do 3

dana, te fizikalnu i medikamentnu terapiju. Ukoliko su nakon provedenih mjera tegobe i dalje

prisutne, treba se podvrći dodatnim pretragama (RTG, EMNG, te po potrebi CT i MR). Kao

posljednje rješenje ostaje mogućnost operativnog liječenja, međutim tu opciju zbog eventualnih

komplikacija treba izbjegavati koliko je kod moguće ostaje.

Da bi se izbjegle tegobe koje sa sobom nosi sindrom bolnih križa, potrebno je izbjegavati

izvrtanje leđa i kralješnice, a pri radu pravilno rasporediti opterećenje, te poduprijeti

preopterećene dijelove. Ukoliko je raspored namještaja u ordinaciji takav da zahtijeva nepotrebno

i prekomjerno istezanje i izvrtanje, treba ga postaviti u ergonomski položaj pri kojem će sve što je

potrebno za rad biti lako i jednostavno dohvatljivo.

Sindrom bolnog vrata

Skoro da i nema stomatologa koji nije iskusio osjećaj boli, napetosti i zatezanja u

cervikalnom dijelu kralješnice. Sindrom bolnog vrata ili tenzijska mialgija je poremećaj koji

zahvaća cervikalni dio musculusa trapeziusa.

Većina simptoma sindroma bolnog vrata su posljedica ili ozljeda ili početka

degenerativnih promjena i osteoartritisa. Simptomi koji se mogu pojaviti su:

• bol i ukočenost vratnog dijela kralješnice,

• probadajuća bol između lopatica koja se može širiti prema ramenima i/ili nadlakticama,

• utrnulost mišića vrata,

• palpabilna ukrućenost vrata,

• ograničene kretnje vrata.


6

Cervikalna bol koja je ograničena samo na vrat i ramena, te se ne nastavlja prema

nadlakticama je obično uzrokovana prenaprezanjem mišića i ligamenata. Fizikalna terapija i

konzervativno liječenje mogu dovesti do potpunog nestanka simptoma. Međutim, ukoliko se bol

prenosi i u nadlakticu, prognoza je znatno nepovoljnija, jer taj simptom upućuje na kompresiju

živca koja je izazvana hernijacijom (rupturom) cervikalnog diska uslijed ozljede ili zbog stvaranja

artritičnog osteofita.

Slika 3. Područje koje mogu zahvaćati bolovi kod sindroma bolnog vrata

Rizični faktori koji dovode do ovih poremećaja su nepravilan položaj glave i vrata pri radu,

što uključuje izvijanje vrata u obliku slova S, te naginjanje glave prema naprijed, kako bi se

ostvarila što bolja preglednost pacijentove usne šupljine. Kako se ta dva položaja obično odvijaju

paralelno i istovremeno, dolazi do izrazitog pritiska i naprezanja cervikalne kralješnice.

Kao i kod sindroma bolnih križa, simptomi sindroma bolnog vrata se mogu prvo pojaviti

uslijed dugotrajnog stajanja i nepravilnog položaja cervikalne kralješnice pri radu (posturalni

sindrom), zatim prilikom istezanju dugotrajno zgrčenih struktura (disfunkcijski sindrom), te u

konačnici može doći do degenerativnih promjena (sindrom poremećaja vertebralnog dinamičkog

segmenta). Na učestalost, intenzitet i obilježja ovih simptoma utječu anatomske i biomehaničke

specifičnosti vratne kralježnice. To između ostaloga znači da ukoliko dođe do kompresije korijena

živca može doći do iradijacije boli niz ruku (cervikobrahijalni sindrom). Simptomi koji se pri tome

javljaju, kao i potrebni dijagnostički odnosno terapijski postupci su identični onima opisanima kod

lumboischialgie.


7

S obzirom na anatomsku bliskost, uz problematiku vratne kralježnice vezana je i

simptomatologija iz kruga sindroma stražnje lubanjske jame, u što spadaju: mučnina, omaglica,

vrtoglavica, nesigurnost pri stajanju i hodu i dr. Naime, ove neurološke asocijacije i vaskularna

opskrba stražnje lubanjske jame i malog mozga idu preko vertebralnih arterija koje prolaze kroz

otvore poprečnih nastavka vratnih kralježaka na svom putu prema lubanji i malom mozgu kojeg

krvlju opskrbljuju. Uslijed degenerativnih promjena karakterističnih za sindrom poremećaja

vertebralnog dinamičkog segmenta vratne kralježnice dolazi do emisije podražajnih impulsa

prema malom mozgu kao intergracijskom centru ili do mehaničke opstrukcije protoka u

vertebralnim arterijama. Navedeno stanje zahtjeva određene dodatne dijagnostičke pretrage

poput color-doplera krvnih žila glave i vrata, CT-a, MR-a i EEG-a. Liječenje zahtijeva specifične

fizioterapijske i medikamentozne procedure, poput primjene antivertiginoznih lijekova,

miospazmolitika, te naravno izbjegavanje provocirajućih pokreta, što su obično pokretni prilikom

dolazi do krajnjih rotacija glave i hiperekstenzije u vratu.

Da bi se izbjegli simptomi sindroma bolnog vrata glavu, ali i leđa pri radu treba držati

uspravno, te koliko je god moguće izbjegavati istovremeno izvijanje u stranu i naginjanje naprijed.

Da bi to bilo moguće, visina stolca u kojem je smješten pacijent mora biti odgovarajuće

podešena. Ukoliko je izvijanje ili naginjanje neizbježno, bolje je nagnuti se cijelom kralješnicom i

na taj način je ravnomjerno opteretiti, nego se savijati samo iz cervikalnog dijela. Poželjno je

nakon svakog pacijenta provesti nekoliko jednostavnih i kratkih vježbi istezanja, sagibajući glavu i

vrat u smjeru suprotnome od onoga u kojem su se nalazili prilikom rada.

Zaključak

S obzirom da je kralješnica stup organizma, o njoj se treba brinuti svakodnevno. Kao što

je pranje zuba preduvjet zdravlja usne šupljine, tako i vježbe za razgibavanje i snaženje

kralješnice predstavljaju preduvjet za njeno dugo i optimalno funkcioniranje.

Da bi se smanjio negativni utjecaj stomatološke profesije na zdravlje muskulo-skeletalnog

sustava preporuča se ne samo uporaba ergonomski dizajnirane opreme i instrumenata, nego je

nužno podizati svijest o potencijalnim zdravstvenim problemima koje donosi struka još u

studentskim danima. Studente stomatologije, tijekom studija, te stomatologe koji su završili studij,

tijekom tečajeva cjeloživotnog usavršavanja treba educirati o važnosti pravilnog položaja tijela

prilikom rada, preventivnim mjerama i terapijskim mogućnostima. Pravovremenom prevencijom

muskulo-skeletalnih poremećaja moguće je osigurati dulji i udobniji radni vijek, te ljepšu i

bezbolniju mirovinu.


8

Literatura • Alexopoulos EC, Stathi IC, Charizani F. Prevalence of musculoskeletal disorders in dentists.

BMC Musculoskelet Disord. 2004;5:16.

• Burke FJ. Occupational dental disease. Br Dent J. 1997;183(8):276.

• Drummer L. Ergonomics. U: Darby ML, Walsh MM, urednici. Dental Hygiene Theory and

Practice. St. Louis: Saunders; 2003. str. 122-141.

• Dwyer AP. Backache and its prevention. Clin Orthop Relat Res. 1987;(222):35-43.

• Finsen L, Christensen H, Bakke M. Musculoskeletal disorders among dentists and variation in

dental work. Appl Ergon. 1998;29(2):119-25.

• Mazanec D, Reddy A. Medical management of cervical spondylosis. Neurosurgery. 2007;60(1

Supp1 1):S43-50.

• McCormack BM, Weinstein PR. Cervical spondylosis. An update. West J Med. 1996;165(1-

2):43-51.

• Nachemson AL. Newest knowledge of low back pain. A critical look. Clin Orthop Relat Res.

1992;(279):8-20.

• Niosi CA, Oxland TR. Degenerative mechanics of the lumbar spine. Spine J. 2004;4(6

Suppl):202S-208S.

• Prescher A. Anatomy and pathology of the aging spine. Eur J Radiol. 1998;27(3):181-95.

• Sengupta DK. Dynamic stabilization devices in the treatment of low back pain. Neurol India.

2005;53(4):466-74.

• Shedid D, Benzel EC. Cervical spondylosis anatomy: pathophysiology and biomechanics.

Neurosurgery. 2007;60(1 Supp1 1):S7-13.

• Valachi B, Valachi K. Mechanisms leading to musculoskeletal disorders in dentistry. J Am Dent

Assoc. 2003;134(10):1344-50.

• Valachi B, Valachi K. Preventing musculoskeletal disorders in clinical dentistry: strategies to

address the mechanisms leading to musculoskeletal disorders. J Am Dent Assoc.

2003;134(12):1604-12.

Documents

Sindrom bolnog vrata i sindrom bolnih križa