Upload
vuminh
View
228
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
3. avgust 2017. godine
Izrada socijalnih karti na čekanju jer vlast ne želi da obelodani porazne podatke
Siromašan svaki četvrti građanin Srbije
Iako statistička pokazuje da je stopa siromaštva u Srbiji među najvećim u Evropi, u Vladi različito
razmišljaju o potrebi izrade socijalnih karti kojima bi detektovali i pomogli najugroženije slojeve društva.
Na pitanje da li država planira izradu socijalnih karti,
nedavno je bivši ministar za rad, sada u sektoru
trgovine, Rasim LJajić, odgovorio da je za to potrebno
oko 30 miliona evra, a da su rezultati koji bi se time
dobili "pod znakom pitanja". Međutim, na pitanje
Danasa da li se i dalje razmišlja o uvođenju socijalnih
karata iz resornog Ministarstva za rad, zapošljavanje
boračka i socijalna pitanja stigao je potvrdan odgovor.
- Kada bude uveden sistem socijalnih karti, korisnici socijalne pomoći neće morati da obilaze desetak šaltera
i skupljaju dokumentaciju neophodnu za dobijanje dečjeg dodatka, novčane pomoći i ostalih socijalnih
davanja. Naše ministarstvo upravo radi na zakonskoj regulativi koja će omogućiti da se napravi takav
registar socijalnih osiguranika koji će biti promptno ažuriran, kako se podaci o licu ili licima budu menjali.
Ti podaci biće ukrštani sa drugim bazama i kada se to uredi, ljudi koji su korisnici socijalne pomoći i drugih
ovakvih prava će ta svoja prava realizovati znatno lakše, brže i sa neuporedivo manje administrativnih i
proceduralnih zahteva - navodi se u odgovoru Ministarstva za rad.
Stručna javnost je kategorična u oceni da socijalne karte moraju biti urađene a da su dva osnovna razloga
zbog kojih to nije učinjeno dosad želja vlastodržaca da izbegnu ozvaničenje broja siromašnih sugrađana i
nesposobnost da se uradi jedan tako zahtevan i ozbiljan posao.
Ekonomski analitičar Branko Pavlović ističe da svi parametri jasno ukazuju na to da je u Srbiji neophodno
sačiniti socijalne karte.
- Argument da je to skupo je neprihvatljiv. Za sve što vam je potrebno nužno je izdvojiti novac, pa ako bi se
gledalo samo kroz tu prizmu, sve je onda skupo. Suština je u tome da li bi se izrada socijalnih karata isplatila
ili ne. Definitivno je da bi to bilo korisno. Na taj način jasno bi bile utvrđene kategorije građana koje su
zaista siromašne. Novac koji bi se u tom slučaju izdvajao za socijalnu pomoć bi bio racionalno raspoređen,
odnosno pripao bi onima kojima je i zaista potreban. NJihov život bi se olakšao a i za državu bi bilo korisno
da zna u koje regione treba ulagati kako bi se postigao ravnomerni razvoj i smanjilo siromaštvo - objašnjava
naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, postoje dva osnovna razloga zbog kojih vlast još uvek nije formirala socijalne
karte.
- Prvo, Vlada Srbije ne želi zvanično da prizna koliko siromašnih građana ima. Državni vrh smatra da bi to
sa političke tačke gledišta bilo kontraproduktivno za njegove interese. Drugi razlog je taj što je vlast državnu
upravu ispunila svojim partijskim kadrovima koji su u potpunosti nesposobni da osmisle tako zahtevan
projekat kao što je izrada socijalnih karti. Zbog toga se stalno nalaze opravdanja zašto ih, navodno, nije
korisno uraditi - ističe Pavlović.
"Socijala" za četvoročlanu porodicu 17.054 dinara
Osnovica za ostvarivanje prava na novčanu socijalnu pomoć od aprila 2017. godine je 8.168 dinara i ovaj
iznos se utvrđuje za pojedinca, odnosno nosioca prava, za svaku narednu odraslu osobu u porodici iznos je
0,5 od osnovice, odnosno 4.084,00 dinara, a za dete do 18 godina iznos je 0,3 od osnovice, odnosno
2.451,00 dinara. Tako ukupna novčana pomoć za četvoročlanu porodica, bez prihoda koji su od uticaja na
ostvarivanje prava, a koju sačinjavaju dvoje odraslih članova i dvoje maloletne dece, iznosi 17.054 dinara.
Pravo na uvećanu novčanu socijalnu pomoć ima pojedinac koji je nesposoban za rad, odnosno porodica čiji
su svi članovi nesposobni za rad i jednoroditeljska porodica. Uvećana novčana socijalna pomoć utvrđuje se
tako što se pripadajući iznos novčane socijalne pomoći za pojedinca, odnosno porodicu uvećava za 20 odsto.
U najvećem riziku mladi
Koliko je problem siromaštva gorući u Srbiji najbolje pokazuju statistički podaci. Istraživanje Republičkog
zavoda za statistiku je obelodanilo da je stopa siromaštva u Srbiji 25,5 odsto, te da je četvrtina građana u
riziku da postane siromašna. Rizicima od siromaštva najizloženiji su mladi od 18 do 24 godine (32,7 odsto),
zatim mlađi od 18 godina (30,2 odsto), dok najnižu stopu rizika od siromaštva ima populacija starija od 65
godina (19,1 odsto). Najveću stopu rizika od siromaštva imaju osobe koje žive u domaćinstvima koja čine
dvoje odraslih s troje ili više izdržavane dece (49,8 odsto) i osobe mlađe od 65 godina koje čine jednočlana
domaćinstva (40,1 odsto). Kada je reč o radnom statusu, riziku od siromaštva najizloženiji su punoletni
nezaposleni građani (48 odsto), dok je najniža stopa rizika od siromaštva kod zaposlenih kod poslodavca
(devet odsto). Poređenja radi, u zemljama poput Grčke i Španije stopa siromaštva iznosi 23,1 odsto i 22,2
odsto, a kada su u pitanju naši susedi, u Rumuniji je 22,6 odsto a u Bugarskoj 21,2 odsto.
Radnici Goše pisali premijeru i predsedniku Slovačke tražeći pomoć
Vujičić: Traže vagone, mi im ne damo
Izvršitelji juče hteli da nose alat, radnici ih sprečili. Morala da reaguje i policija
Posle otvorenog pisma koje su uputili ovdašnjim vlastima, radnici Goše iz Smederevske Palanke su se danas
u istoj formi obratili i predsedniku i premijeru Slovačke, ali i slovačkoj ambasadi u Beogradu.
Oni traže da im pomognu i pokušaju da utiču na
vlasnika ŽOS Trnave Vladimira Pora da im isplati
zaostale zarade.
- Imali smo sastanak sa direktorom Milutinom
Šćepanovićem ali sve je ostalo isto. On traži da se
vratimo na posao, mi nećemo dok nam ne isplate dug.
Ne znam da li su naša otvorena pisma urodila plodom,
javio nam se danas Zoran Terzić, treći čovek u ŽOS-u i rekao da im damo vagone koje smo napravili, ali ne
želimo to, jer više nikome ne verujemo - kaže za Danas predsednik Štrajkačkog odbora Milan Vujičić.
Navodno, kako kaže Vujičić, Terzić je tvrdio radnicima da su našli kupca za postolja vredna 2,5 miliona
evra, ali Vujičić ističe kako oni ne žele da bilo šta izađe iz fabrike dok ne dobiju novac.
- Izgleda kao da je samo nama radnicima stalo da ova fabrika radi. Juče su nam bili izvršitelji, po tužbama
radnika i dobavljača, trebalo je da odnesu 630 tona otpadnog gvožđa, ali su počeli da nose postolja i alat,
tako da su radnici morali da ih spreče u tome - kaže Vujičić.
Radnici nisu dozvolili izvršiteljima da odnesu ništa iz fabrike, a morala je, kako tvrdi naš sagovornik, da
reaguje i policija. Direktor Šćepanović je na poziv da reaguje na iznošenje stvari iz fabrike rekao da on ne
može da ih spreči u tome.
Štrajk u Goši ušao je u peti mesec, za to vreme radnici su dobili 60.000 dinara jednokratne pomoći i overene
zdravstvene knjižice do kraja septembra. Bivši vlasnik ŽOS Trnava ostao je dužan državi četiri miliona evra
za doprinose i 1,8 miliona evra radnicima na ime zaostalih zarada. Država je nedavno, što su radnici
ispregovarali sa ministrom privrede Goranom Kneževićem, obećala da će regulisati dug prema PIO fondu,
dok su za isplatu zaostalih zarada trebalo da se dogovore saa poslovodstvom.
Plasmanom 870 miliona evra mikrokedita stvorili bi se uslovi za otvaranje 100.000 radnih mesta,
procenjuju stručnjaci
Preduzetnicima potrebni alternativni izvori
finansiranja
Prema podacima Evropske investicione banke na svakih 100 miliona evra uloženih u mikro, mala i
srednja preduzeća BDP se direktno uvećava za 150 miliona
Usvajanje zakon o
nebankarskim
finansijskim
institucijama
predstavljalo bi vetar u
leđa ekonomskom
razvoju Srbije jer bi se
time pospešio razvoj
mikro, malih i srednjih
preduzeća (MMSP)
koja čine 99,5 odsto
ukupnog broja
kompanija i radno
angažuju 65 odsto
zaposlenih.
Uprkos tome, u
kreiranju domaćeg proizvoda ta preduzeća učestvuju sa skromnih 32 odsto, dok u državama poput
Mađarske, Hrvatske i Češke stvaraju između 50 i 60 odsto BDP-a. Ovi podaci izneti su na prezentaciji
USAID Projekta za bolje uslove poslovanja.
Prema proceni koju je iznela Sandra Rodić, ekspert za razvoj finansijskog tržišta, usvajanjem zakona o
nebankarskim finansijskim institucijama bi se stvorili uslovi da se u privredu "upumpa" oko 870 miliona
evra mikrokredita, što bi doprinelo otvaranju više od 100.000 radnih mesta i sve to u periodu od četiri
godine. Ona je ukazala i na podatak Evropske investicione banke (EIB) prema kojem se na svakih 100
miliona evra uloženih u mikro, mala i srednja preduzeća BDP direktno povećava za 150 miliona. Odgovor
na pitanje: Šta sputava brži razvoj "malog biznis" dali su predstavnici 1.000 preduzeća, koji su učestvovali u
anketi USAID BEP.
- Najveći procenat anketiranih preduzetnika, odnosno 87 odsto njih, potvrdili su da se u pokretanju biznisa
oslanjaju isključivo na sopstvene izvore finansiranja. Na drugom mestu su banke, a na trećem finansijska
podrška porodice i prijatelja. Činjenica je, takođe, da je Srbija bankocentrična država i jedina u Evropi u
kojoj se privreda finansira, gotovo isključivo, zaduživanjem kod komercijalnih banaka, koje čine više 90
odsto finansijskog sektora, dok u državama EU taj procenat kreće od 60 do 80 odsto. Problem je što
bankarski sektor ne prepoznaje kao potencijalne klijente start-ap firme, socijalno preduzetništvo, kao i mikro
i mala preduzeća, pa zato ni bankarski proizvodi nisu prilagođeni tom segmentu privrede. U tome treba
tražiti i glavni uzrok skromnijeg učešća MMSP u privrednom rastu Srbije nego što je to slučaj u zemljama iz
neposrednog okruženja - tvrdi Dragana Stanojević, direktorka USAID Projekta za bolje uslove poslovanja.
Uz opasku da sa 324.000 registrovanih preduzetnika, što je 4,5 odsto u odnosu na ukupan broj stanovnika,
Srbija ne zaostaje za evropskim prosekom, Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu
istakao je, kao obeshrabrujući, podatak da MMSP učestvuju u ukupnom izvozu sa 40 odsto, dok se u
razvijenim državama taj udeo kreće od 60 do 70 odsto.
- Za razliku od Srbije u većini evropskih država uspešno funkcionišu mikrofinansijske institucije, poput
štedno-kreditnih zadruga i drugih vidova finansiranja malih i srednjih preduzeća. Kao argument protiv
formiranja takvih institucija navodi se visok rizik njihovog poslovanja što se ne može prihvatiti kao
obrazloženje jer bi u tom slučaju i poslovanje banaka moglo da se proglasi rizičnim. Ističe se, takođe, da ove
institucije nude pozajmice sa visokim kamatama a pritom se zaboravlja da mikro preduzeća sa dva do tri
zaposlena ne mogu ni da konkurišu kod komercijalnih banaka za dobijanje kredita - kaže Arsić i dodaje da
su se stekli makroekonomski uslovi za usvajanje zakona o nebankarskim finansijskim institucijama.
I Radojka Nikolić, glavna urednica magazina Biznis i Ekonometar tvrdi da je sada pravi trenutak za
donošenje zakona o mikrofinansiranju. "Ispunjena su tri važna uslova: makroekonomske prilike su povoljne,
godina preduzetništva 2016. ohrabrila je mnoge da započnu sopstveni biznis, a i trend regionalnog
povezivanja preduzetnika postaje sve snažniji".
Učesnici ovog skupa složili su se u konstataciji da je usvajanje dva zakona (o nebankarskim finansijskim
institucijama i o alternativnim investicionim fondovima), neophodan korak ka stvaranju regulatornog
ambijenta koji će pored bankarskih kredita omogućiti funkcionisanje i alternativnih finansijskih
instrumenata, poput mikrokreditnih institucija, crowd-funding finansiranja, preduzetničkog (tzv. venture)
kapital...
Lončar: Do kraja godine posao za još 1.000
medicinskih radnika
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio je da je u Srbiji u 2017. godini zaposleno 1.644 medicinskih
radnika, a da će još 1.000 njih dobiti posao do kraja godine.
- Samo ovakvom politikom i sistemskim radom mozemo da uredimo naš zdravstveni sistem tako da se sutra
nikome ne dogodi situacija kakvu smo zatekli da domovi zdravlja, bolnice, klinike, ostanu bez dovoljno
strucnog kadra - rekao je Lončar.
On je naveo da je situacija sa kadrovima koju su zatekli bila poražavajuća, posebno u domovima zdravlja,
čiji su osnivači lokalne samouprave i koji nisu u direktnoj nadležnosti ministarstva.
- Takva pozicija koristila se za strančka zapošljavanja i namirivanje na dnevnom političkom planu. Na sve to
nije postojala ni jasna politika za zapošljavanja na sekundarnom i tercijarnom nivou, važila je zabrana
odobravanja specijalizacija, pa smo imali više vozača nego lekara i specijalista od 50 do 55 godina, bez
obučenih naslednika - ističe ministar.
On kaže i da je tadasnji premijer Aleksandar Vučić imao veliko razumevanje za zdravstvo i da je vladina
Komisija za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje za dve i po godine
odobrila zapošljavanje oko 4.000 medicinskih radnika.
U saradnji sa institutom Batut urađen je novi kadrovski plan, a u proteklom periodu odobreno je više od
4.000 specijalizacija, olakšane su procedure i uvedene volonterske specijalizacije - napominje on.
O novom sistemu zakazivanja pregleda i čekanju kaže da je ovo sredina u kojoj se svaka novina dočekuje
kritički, a brzo se zaboravljaju nedostaci prethodnog sistema.
- IZIS obuhvata 466 zdravstvenih ustanova, registrovano je 75 680 korisnika, a samo u junu smo registrovali
165.000 pregleda, 215.000 recepata i 65.000 uputa - kaže Lončar za "Srpski telegraf" navodeći da su to
rezultati posle godinu dana implementacije sistema.
On ističe i da je čim je došao za ministra proklamovao nultu toleranciju prema korupciji i da izvestaji govore
da je korupcija u daleko manjem obimu nego što je bila. Pozvao je takođe svakoga ko se susretne sa bilo
kojom vrstom korupcije u zdravstvu da se njemu lično obrati, a da slede najstrože sankcije za svakog ko
bude uhvaćen u krivicnom delu.
Povodom navoda da iz Srbije godišnje odlazi oko 1.000 lekara on kaže da u Lekarskoj komori potvrđuju da
taj broj nije tačan i da je znatno manji.
Povodom KBC Dragiša Mišović, Lončar kaže da je sudski postupak vraćen na pocetak i da je obezbedjeno
da ustanova nesmetano funkcionise.
- Izgradnjom Tiršove 2 rukovodi Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima i ocekuje se da radovi počnu
na jesen - najavljuje ministar, dodajući da je završen KC NIš, da počinje izgradnja KCS, potom Vojvodine,
pa Kragujevca, a paralelno će se graditi Dedinje 2 i Onkologija 2.
Mladi IT stručnjaci više ne moraju da odlaze u svet
Do 2020. godine u Srbiji bi moglo da se otvori od 50.000 do 100.000 novih radnih mesta u oblasti
informacionih tehnologija, tvrde upućeni, a država je postavila cilj da se do 2020. izvoz usluga u IT sektoru
poveća na milijardu evra.
U proteklih deset godina po podacima
Narodne banke Srbije izvoz stalno raste, a
prema podacima za proteklih pet meseci,
izvoz telekomunikacionih, kompjuterskih i
informacijskih usluga iznosio je 333
miliona evra, što je 21 odsto više u odnosu
na isti period prethodne godine.
Podsećaju da je 2016. izvoz ovih usluga
dostigao 740 miliona evra, što je bilo
povecanje za 21,1 odsto u odnosu na 2015.
godinu.
U Srbiji u ovom momentu nedostaje oko 20 hiljada IT stručnjaka, dok u svetu nedostaje čak milion, pa je na
to ove godine reagovala i država i obezbila dodatnih 700 mesta za brucoše na IT smerovima na našim
državnim fakultetima.
Na privatnim univerzitetima takođe raste broj mesta predviđen za buduće IT stručnjake, recimo Univerzitet
Singidunum ove godine upisuje 500 budućih "ajtijevca", a uvereni su da posla ima za sve i to baš u Srbiji.
"Tehnologija danas omogućava da mladi ne moraju da odlaze iz zemlje kako bi radili, kao što je bilo nekada
kada se odlazilo u Zapadnu Evropu. Danas, tehnologija omogućava da se radi kvalitetno i kod nas", kaže za
Tanjug rektor Univerziteta "Singidunum", Mladen Veinović.
On objašnjava da su brojni primeri uspešnih mladih stručnjaka koji su školovani u Srbiji, otvorili preduzeća
u našoj zemlji, te da se mnogi iz ove struke vraćaju u zemlju nakon obuka u inostranstvu i iskustva u
međunarodnim kompanijama.
"Mnogi se vraćaju i započinju svoj biznis u Srbiji. Ova zemlja sigurno može da napreduje i da profitira u
celom IT sektoru", smatra Veinović.
Ističe da, iako se često govori da su IT stručnjaci u Srbiji jeftina radna snaga, to nije potpuno tačno.
"I u ovoj oblasti nema jeftinih poslova i svaki posao je dobro plaćen", jasan je rektor Veinović.
Navodi i da je Singidunum jedini univerzitet koji ima vrlo usmerene, specifične programe za studente,
posebno u oblasti zaštite podataka, kao što su kriptologija i digitalna forenzika i dodaje da Singidunum ima
preko 600 ugovora sa kompanijama u koje šalju studente na praksu.
Jedan od primera uspešne saradnje srpskog obrazovnog sistema, mladih domaćih IT stručnjaka i stranog
kapitala, je i nedavno osnovana italijanska - srpska kompanija OmnitećIT u Beogradu.
Reč je o kompaniji koja u Srbiji posluje svega deset meseci, a u njoj je posao našlo 30 IT konsultanata.
"Naše 'putovanje' je započelo pre manje od godinu dana u Srbiji, a u saradnji sa Singidunumom pronašli smo
mlade diplomce, komjuterske stručnjake koje smo dodatno obučili u našoj centrali u Rimu", kaže za Tanjug
direktor sektora za razvoj italijanske kompanije OmnitechIT, Elio di Sandro.
Svetsko tržište se bori sa IT bezbednošću, ocenjuje di Sandro, te ističe da je potražnja za sigurnosnim
sistemima u svetu izuzetno velika jer je, kaže, "IT secyrity 24 hours open shop".
OmnitechIT, između ostalih usluga, objašnjava di Sandro, izrađuje softvere i za zaštitu podataka građana, a
sarađuju sa klijentima kao što su banke, osiguravajuća društva, industrijska postrojenja...
Direktor ove kompanije u Srbiji, Miloš Pešić, navodi da je "regrutacija" mladih stručnjaka sa Singidunuma i
saradnja sa Italijanima, odmah dala rezultate.
"Prvi trening mladih sa ovog univerziteta trajao je četiri meseca, a 15 konsultanata je prošlo selekciju i
počeli su da rade. Krenuli su projekti po Evropi i Bliskom Istoku u koje smo uključili i njih", kaže Pešić.
Dodaje i da je nedavno završen drugi trening grupe mladih akademaca i da je posao do sada dobilo ukupno
njih 30, a mnogima je posao u ovoj kompanij i prvo radno iskustvo.
Zbog procesa digitalizacije koji se obavlja u državnim ustanovama, stalno je potrebno stvarati nova
bezbednosna rešenja kako bi se kontrolisao pristup novim servisima, navode u OmnitechIT.
"Menjaju se dosadasnji načini na koje klijenti koriste, recimo, servise banaka, usluge ili usluge bolnice, a
sve to zahteva nova rešenja koja nisu do sada bila istraživana", objasnjava Pešić.
U Agenciji za privredne registre rečeno je Tanjugu da su od početka godine u Srbiji otvorene 1.402 firme
koje se bave IT uslugama, ali napominju, da cifra nije potpuna, jer, mnoge firme koje su registrovane i za
druge delatnosti, poput marketinga ili savetovanja, takođe mogu da se bave IT uslugama.
Prema rezultatima istraživanja beogradskog Ekonomskog fakulteta, u prethodnih nekoliko godina Srbija
beleži snažan rast izvoza IT usluga, a u periodu 2010. do 2015. prosečna godišnja stopa rasta izvoza ovih
usluga bila je 25,5 odsto, pa se Srbija po brzini rasta izvoza IT usluga, našla na drugom mestu od svih
zemalja centralne i istočne Evrope, odmah iza Litvanije.
99,99 nije po propisu, gde nestaju "pare"?
Iako je odavno izbačena iz upotrebe, "para", stoti deo dinara, i dalje postoji u cenama proizvoda u skoro
svim prodajnim mestima u Srbiji.
Srbija je jedina zemlja u Evropi koja iskazuje cene u apeonima koje nema, kaže predsednik Nacionalne
organizacije potrošača Srbije Goran Papović.
Stručnjaci kažu da je u pitanju pre svega marketinška prevara, kako bi građani imali iluziju da je nešto "na
akciji" ili jeftinije, na primer 99,99 dinara, što je fiktivno, ipak, manje od 100 dinara, na kojoj građani gube,
a trgovci dobijaju.
Niko, naime, više i ne računa da će dobiti tako mali kusur, a njihove pare ili "pare" ipak "volšebno" negde
"nestaju".
Papović ukazuje da je Narodna banka Srbije odavno dala uputstvo da se iznosi zaokružuju: ako je preko 50
para - cena ide na celi dinar, ako je ispod 50 para - ide na nula dinara.
"Konkretno, 99,9 može samo da bude 100 dinara, a 99,1 može samo da bude 99 dinara", objasnio je
Papović.
Papović ističe da je, ipak, besmisleno iskazivati cene u apeonima kojih nema odnosno koji potrošačima ne
mogu da se vrate.
"Kako se to na kraju meseca i godine ispoljava kod trgovaca, pitanje je za finansijsku policiju i tržišnu
inspekciju. Ali, postavlja se pitanje ko i zašto to ne kontroliše, zašto se to ne ukida. U pitanju je samo
marketinški potez".
Prema njegovim rečima, na primer, cena od 74,9 dinara ili 39,9 dinara navodi da je reč o popustu, kojeg u
stvari nema.
Na pitanje kako komentariše to što mnogi prodavci ne poštuju pravilo NBS Papović kaže da je uzrok
"previše javašluka" i da svakako odgovornost za to snosi, zbog nedovoljnih kontrola, finansijska policija i
tržišna inspekcija, koja to moraju da sankcinišu.
Objasnio je da nema prekršajnih naloga u tom slučaju i da bi oštećeni građani mogli, na primer, da idu na
sud, ali da su nam sudovi ionako pretrpani, tako da građani mogu samo da insistiraju na "pravilu
zaokruživanja", odnosno da traže taj jedan dinar ukoliko cenu prodavac zaokruži na višu, umesto na nižu
cifru.
Prodavačica je u jednoj beogradskoj radnji je novinaru Tanjuga objasnila da koriste "pare" samo kod robe
koja je na merenje i kada su u pitanju akcije, na primer 30 odsto popusta, pa moraju tačno da navedu cenu
robe koja je na sniženju, ali da se u svim drugim situacijama "striktno" pridržavaju pravila o zaokruživanju
cene.
Istini za volju, u pojedinim prodavnicama nema cena izraženih u "parama".
Kratko kažu - "imamo samo okrugle cene".
A kako stoje stvari u gotovinskom platnom prometu?
"Prilikom zaokruživanja krajnjih iznosa u gotovinskom platnom prometu postiže se neutralni efekat, to jest
krajnji iznosi cena koji se zaokružuju na nula dinara ili na jedan dinar se međusobno potiru", rekli su za
Tanjug u NBS.
Objašnjavaju da odluka o povlačenju iz opticaja kovanog novca apoena od 1, 5, 10 i 50 para, posmatrano
isključivo sa ekonomske i praktične strane, ima puni smisao, jer bi troškovi izrade navedenih apoena
kovanog novca višestruko premašivala njihovu nominalnu vrednost.
"Povlačenjem iz opticaja kovanog novca apoena od 1, 5, 10 i 50 para i donošenjem navedenih odluka o
zaokruživanju krajnjih obračuna u gotovinskom platnom prometu u navedenom rasponu NBS je definisala
zakonski okvir za gotovinski platni promet, dok se u bezgotovinskom platnom prometu cene i dalje mogu
iskazivati i plaćati u parama", kažu u NBS.
Takođe, NBS navodi da nije nadležna za donošenje odluka o zaokruživanju krajnjih obračuna u
bezgotovinskom platnom prometu.
U Ministarstvu trgovine je Tanjugu rečeno da oni nisu nadležni za pitanje zašto "pare" i dalje postoje u
cenama, dok su u Ministarstvu finansija rekli da je to u nadležnosti NBS.
Kovani novac apoena od jedne pare, izdanja Narodne banke Jugoslavije 1994. godine, kovani novac apoena
od pet para izdanja Narodne banke Jugoslavije 1994. i 1996. godine i kovani novac apoena od 10 para
izdanja Narodne banke Jugoslavije 1994, 1995. i 1996. godine povučen je iz opticaja u periodu od 17.
marta do 30. aprila 2003. godine, a prestao je da bude zakonsko sredstvo plaćanja od 1. maja 2003.
Takođe, kovani novac apoena od 50 para, izdanja Narodne banke Jugoslavije 1994, 1995. i 1996. godine,
povučen je iz opticaja u periodu od 2. jula do 31. decembra 2005. godine, a prestao je da bude zakonsko
sredstvo plaćanja od 1. januara 2006. godine. U opticaju je i dalje ostao kovani novac apoena od 50 para,
izdanja NBJ 2000. godine. Kovani novac apoena od 50 para, izdanja NBJ 2000. godine, povučen je iz
opticaja u periodu od 2. oktobra do 31. decembra 2007, a prestao je da bude zakonsko sredstvo plaćanja od
1. januara 2008. Donošenjem odluke o povlačenju iz opticaja navedenog apoena kovanog novca, krajnji
obračuni u gotovinskom platnom prometu od 1. novembra 2007. zaokružuju se u rasponu: od 1 pare do 50
para na 0 para i od 51 pare do 99 para na 1 dinar.
Brži oporavak, ali i bankrot
Izmene zakona o stečaju uskoro pred vladom. Cilj i lakše namirenje poverilaca
POVERIOCI kojima je partner otišao u stečaj, iako su potraživanja obezbedili i hipotekom, u proseku u
Srbiji naplate 40,7 odsto svog novca. Izuzetak je 87 postupaka Agencije za licenciranje stečajnih upravnika
u kojima su ovakvi, razlučni, poverioci u potpunosti namireni. To je i jedan od razloga što Zakon o stečaju
ide na još jednu doradu. Nacrt sastavljen krajem prošle godine, kako "Novosti" saznaju, ovih dana će
ponovo pred Vladu.
Efikasniji stečajni postupci odavno su zahtev Međunarodnog monetarnog fonda. Među novinama je
povoljniji položaj bankara i ostalih finansijera koji su zajmove obezbedili hipotekama i zalogama. Oni će
znatno brže i u većem procentu namirivati svoja potraživanja. Ukoliko se prodaje stečajni dužnik kao pravno
lice ili njegova celokupna imovina, prvenstvo u namirenju imaju poverioci koji imaju obezbeđenje na bilo
kom delu njegove imovine. Drugi cilj je i da se odlazak u bankrot ili reorganizaciju - ubrza.
- U praktičnoj primeni dosadašnjih zakonskih rešenja uočeni su i identifikovani problemi koji su ukazali na
potrebu da se poboljša položaj poverilaca, uz očuvanje interesa preduzeća u stečaju - objašnjavaju u
Ministarstvu privrede. - Nova rešenja će pomoći da u praksi stečaj bude način da preduzeće prevaziđe
poteškoće, namiri poverioce i stane na noge, a u slučajevima kada to nije moguće, namiri poverioce i
preostalu imovinu proda nekom ko će je staviti u funkciju. Izmenama i dopunama Zakona o stečaju
osigurava se aktivno učešće poverilaca u postupku odlučivanja od značaja za namirenje njihovih obaveza.
Unapređuje se i postupak prodaja imovine i poboljšava procedura. To će doprineti da se prekine začarani
krug potraživanja.
Ako stečajni upravnik nameri da poslovni prostor stečajnog dužnika izda u zakup, moraće saglasnost da traži
od obezbeđenih poverilaca. Istu saglasnot moraće da pribavi ukoliko namerava da proda imovinu
neposrednom podogodbom, a da je pre toga nije javno nudio.
PROCENITELjI
NOVO rešenje predviđa da se u slučaju obezbeđenih poverilaca, u određenim situacijama, ukine zabrana
naplate u stečaju. Predviđa se angažovanje licenciranih procenitelja, a jedna od situacija kada će se tražiti
njihovo mišljenje je procena da li je svrsishodnije firmu voditi u reorganizaciju ili - bankrot. I to u pogledu
svake klase poverilaca pojedinačno.
Oprez kada se javljate na oglase za posao da ne
postanete žrtva trgovine ljudima
Sanja Kljajić iz Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima kaže da svaka ozbiljna ponuda za posao
podrazumeva stabilan telefon i adresu.
"Ako imate samo gmail adresu to pokazuje da postoji neki rizik. Svaki privatan oglas iza koga ne stoji firma
je rizičan, naročito ako ne može da se proveri u registru", dodaje ona.
Sanja Kljaić kaže da je siromaštvo inicijalna kapisla
za trgovinu ljudima i da pogađa sve zemlje, ali manje
one gde je standard viši.
"Bio je oglas u kome porodica s malim detetom traži
ženu za pomoć u kući, gde su žene posle razgovora
telefonom otišle u Sloveniju... Bolje su prošle one
koje su imale neki novac kod sebe, imale kontakt s
porodicom, oduziman im je i mobilni, pa su mogle
jednom nedeljno da se javljaju i to samo u prisustvu
gazdarice. Za taj slučaj se vodi sudski postupak", kaže ona.
Kljajić, međutim, ističe da nije potrebno plašiti ljude pričom, ali, naglašava da svaka privatna varijanta nosi
određeni rizik i da zato mora da se razmišlja kako da se taj rizik umanji.
"Pre svega da budete u kontaktu s porodicom, kopija ličnih dokumenata, novac uvek treba da imate sa
sobom".
Pošto se ponavljaju oglasi i agencije, informacija je nabolji put do prevencije, savetuje Katarina Ivanović.
Ukoliko ne mogu da prepoznaju rizične oglase, građani mogu da se jave na telefon 011/785-00-00.
Udruženje Astra navodi da je u Srbiji je do sada identifikovano 136 žrtava radne eksploatacije, dok je putem
SOS telefona identifikovano 77 žrtava.
Među ovim ljudima, dominiraju radno sposobni muškarci eksploatisani u građevinskoj industriji, na
sezonskim poslovima branja voća ili za rad u fabrikama, ali bilo je i slučajeva žena koje su doživele radnu
eksploataciju na poslovima kućnih pomoćnica, negovateljica starih i na poslovima čuvanja dece.
"Da se fokusiramo na potencijalno rizične ponude, javlja nam se najviše građana koji idu na sezonsko branje
voća. Možemo da vidimo na osnovu ponude na internetu koliko je rizična. Možemo da vidimo koje su
prevare. Građani ne bi trebalo da prihvataju ponudu za posao, ukoliko ne stupe u kontakt s poslodavcem",
kaže koordinatorka Astre Katarina Ivanović.
Ivanović kaže da u Astri stalno upozoravaju da normalizacija rada na crno i drugih oblika neregulisanog
rada i kršenja radnih prava dovodi do toga da građani teško prepoznaju ekspoloataciju.
"Moramo da skrećemo pažnju na radnu eksploataciju. Ako imate stalno štrajkove morate da se zapitate
kakva su radna prava, alarmantno je da ne postoje sudski postupci za ovo krivično delo, jer postoje žrtve
radne eksploatacije, svake godine imamo žrtve a nemate nijednu sudsku presudu. Najčešći razlozi za to su
jer su žrtve većinom muškarci, koji ne percipiraju sebe kao žrtve, već misle da im je narušeno rano pravo.
Oni nastavljaju potragu za poslom, to su građevinski radnici, te industrije su podložne da ekspolatišu naše
radnike. Naši organi ne mogu da prepoznaju ovo delo, teško je prepoznati momenat prisle", kaže Ivanović.
Sanja Kljajić objašnjava da kada je u pitanju eksploatacija kao vid trgovine ljudima - govorimo o traumi,
jer, kako objašnjava, čovek ne može da utiče na svoj život.
"Ne može da napusti radno mesto kada želi, da svoju zaradu troši kako želi. Koriste se mehanizmi kontrole -
recimo izolacija ili zaključavanje, zaplašivanje... Imali ste slučaj sa radnicima u Rusiji koji su bili zatvoreni i
udaljeni od svakog naseljenog mesta, nisu imali pasoše, oskudevali su u hrani, prećeno im je oružjem, radili
su bez opreme, nisu imali zdravstvenu negu, to je trgovina ljudima", kaže Kljajić.
Ona kaže da se, kada je reč o radnoj eksploataciji, uglavnom radilo o slučajevima u inostranstvu.
"Negde je to rad na farmama, kada su žene u pitanju, to je najčešće rad u kući. Recimo, javile su se na oglas
i nisu plaćane, zatvarane su u kući, nisu znale gde su, nisu mogle da izađu", rekla je ona.
Kontrola zaštite radnika na velikim vrućinama
Ministarstvo za rad apelovalo je na poslodavce i zaposlene da primenjuju preventivne mere bezbednosti i
zdravlja na radu na otvorenom u uslovima visokih temperatura.
Kako je saopšteno, ministar za rad Zoran Đorđević je zbog najavljenih visokih temperatura i tokom narednih
dana razgovarao sa direktorkom Uprave za bezbednost i zdravlje na radu Marinom Furtulom o zaštiti
radnika.
Furtula je ukazala da su pri radu na otvorenom, a kada su ekstremno visoke temperature, obaveze
poslodavaca da dosledno primenjuju Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu i podzakonske propise, kako bi
se smanjio rizik po zdravlje zaposlenih, kao i da prilagode radni proces psihofizičkim mogućnostima
zaposlenih.
Poslodavci su dužni da, između ostalog, svoje zaposlene informišu o opasnostima po zdravlje pri izlaganju
visokim temperaturama, da ih upoznaju sa simptomima bolesti prouzrokovanih visokim temperaturama i da
obezbede pružanje prve pomoći ukoliko dođe do zdravstvenih problema.
Mere koje poslodavci primenjuju u takvim slučajevima su organizacione, tehničke, zdravstvene ili promena
režima rada, i podrazumevaju čestu izmenu zaposlenih za obavljanje poslova na otvorenom.
Ministarstvo za rad je najavilo da će sprovoditi rigorozne kontrole primene tih preporuka.
Popović: Za inovativne kompanije 2,7 miliona evra
Ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović izjavio je danas u Boru da je objavljen konkurs za
inovacione delatnosti za koji će Vlada Srbije izdvojiti 2,7 miliona evra.
On je naveo da konkurs se konkurs sastoji iz dva programa za
koja kompanije mogu da apliciraju i da će trajati do 1.
septembra, a raspisao ga je "Fond za inovacionu delatnost".
"Želeo sam da u Boru, inženjerskom, rudarskom i
metalurškom centru promovišem konkurs na kome će moći da
učestvuju sve kompanije koje se bave inovativnom
delatnošću", rekao je Popović.
On je rekao da je prvi program za start-up kompanije do tri godine starosti, a njima se dodeljuje do 80.000
evra za razvoj inovacija, dok je drugi za sve kompanije koje razvijaju inovacionu tehnologiju za čiju namenu
će biti izdvojeno do 300.000 evra.
"Imamo mlade inženjere i naučnike, želimo da im pomognemo da otvore svoje kompanije, da im u jednom
eko-prostoru omogućimo da imaju i saradnike koji mogu da im pomognu kako da lakše prodaju svoj
proizvod, da imaju punu podršku da se bave onim što najbolje znaju, a to su inovacije", kazao je Popović.
Popović je rekao da taj program predviđa bespovratna sredstva u iznosu do 80.000 evra, ali da je obaveza
aplikanata da učestvuje sa 15 odsto budžeta celokupnog projekta koji prijavljuje.
Za program koji ima za cilj dalje razvijanje već postojećih preduzeća kako bi se izašlo na globalno tržište i
ušlo u strateška partnerstva predviđeno je do 300.000 evra, s tim da aplikant ima obavezu da učestvuje u
finansiranju projekta sa 30 odsto budžeta.
Direktor "Fonda za inovacionu delatnost" Ivan Rakonjac rekao je da se detaljnija objašnjenja o projektima
mogu naći na internet adresi inovacionifond.rs.
REGION SE UJEDINJUJE PROTIV HRVATSKE
Odluka pada u ponedeljak u Sarajevu!
Svim snagama protiv mera Hrvatske!
Rasim Ljajić, ministar trgovine, priprema sastanak
koji bi trebalo da se održi u ponedeljak u Sarajevu, a
na kojem bi zemlje regiona trebalo da razmotre te
reaguju na nedavne mere Hrvatske, dok Privredna
komora Srbije (PKS) u saradnji sa komorama iz
regiona šalje dopis vladi te zemlje.
Kako je Ljajić juče najavio, uveliko pripremamo
zajednički sastanak i dogovaramo o formatu i
sadržaju skupa na kojem treba da učestvuju
predstavnici naše zemlje, Bosne i Hercegovine,
Makedonije i Crne Gore, a sa ciljem da se zauzme zajednička pozicija posle mera koje je uvela hrvatska
vlada o pojačanom inspekcijskom nadzoru voća i povrća i povećanja takse za čak 22 puta.
- Te mere su diskriminatorne prema izvoznicima iz tih zemlja. No, nije nam cilj zaoštravanje situacije, već
da prvo pokušamo da rešimo problem u razgovoru sa hrvatskom vladom. Drugi korak bi bio, ako problem
ne uspemo da rešimo u razgovoru sa hrvatskom vladom, zajedničko obraćanje Evropskoj komisiji, pošto se
radi o kršenju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Treći korak bio bi da eventualno utvrdimo
zajedničke kontramere koje bismo preduzeli ako se problem ne reši - poručio je on.
Ljajić je objasnio da će na sastanku u Sarajevu predstavljati Srbiju, a da će iz drugih zemalja regiona
učestvovati resorni ministri.
Istovremeno, Marko Čadež, predsednik PKS-a, u saradnji sa komorama iz regiona šalje danas dopis vladi
Hrvatske povodom njenih mera.
- Bitno je da zaštitimo naše firme - ističe Čadež i podseća da iz Srbije u Hrvatsku voće i povrće izvozi oko
160 kompanija i da drugu godinu zaredom beležimo rast izvoza tih proizvoda.
- Prošle godine, na hrvatsko tržište plasirali smo 57 odsto više voća i povrća nego prethodne i taj trend rasta
se nastavlja - naglasio je on.
Čadež je rekao da je već razgovarao sa predsednikom Hrvatske gospodarske komore kako bi se pronašla
adekvatna rešenja za novonastali problem, koji bi bilo najbolje rešiti dogovorom, bez dodatnih
konfrontacija.
Nešto oštriji je Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova, koji je poručio da će Vlada Srbije naći način da
reaguje adekvatnim merama na odluku Hrvatske i da Zagrebu „neće biti svejedno”.
- Rano je još da govorimo o konkretnim potezima, ali verujte da Zagrebu neće biti svejedno - istakao je
Dačić i zaključio da Hrvatska na ovaj način očigledno želi da smanji trgovinski deficit sa našom zemljom,
koji je, kako je ukazao, sve izraženiji kako jača naša privreda.
Da potez Hrvatske nikako ne može da dovede do boljeg ekonomskog povezivanja dve zemlje, kao i da takve
mere nikada ne donesu dobro zemlji koja ih je uvela, ocenila je i Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade
Srbije.
- Iznenađenja nema, ali ima odgovornog reagovanja. U ekonomiji se takve mere nazivaju
protekcionističkim, a postojale su pre 100 i više godina - napomenula je ona.
NOPS: Kupujte srpsko!
Nacionalna organizacija potrošača Srbije (NOPS) pozvala je potrošače u Srbiji da zbog novih mera iz
Hrvatske prilikom odabira robe prednost daju domaćim proizvodima.
- Pozivamo potrošače da još jednom razmisle pri kupovini robe poreklom iz Hrvatske kako bi se sačuvala
domaća proizvodnja i zaštitili srpski poljoprivredni proizvođači. Njihova mera očigledno ima za cilj zaštitu
hrvatskog tržišta od jeftinijih proizvoda iz susednih zemalja, pre svega iz Srbije - navodi NOPS.
Inače, Srbija je u 2016. u Hrvatsku izvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrednosti od 116
miliona evra, od čega je 23 miliona evra vrednost izvoza voća i povrća.