Upload
tiskarnica
View
295
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 1/68
SUMRAK PRAVOSU\A: DODIK, TEGELTIJA, LAGUMD@IJ
www.slobodna-bosna.
S R E B R E N I C A
11.7.1995. - 11.7.2014.
D A J T E [ A N S U P R A V D I
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 2/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 3/68
POBUNA U SDP-uAUTORITARNI LAGUMD@IJA OSTAO
BEZ AUTORITETAPredsjednik SDP-a Zlatko Lagumd`ijaubrzano gubi autoritet neprikosnovenogpartijskog {efa ~ije se zapovijedibespogovorno po{tuju i izvr{avaju;Slobodna Bosna otkriva ko se usudio
suprotstaviti Lagumd`iji
MANFRED DAUSTERSUDAC OD KOJEG SU STRAHOVALI
BH. POLITI^ARIBiv{i {ef Antikorupcijskog tima OHR-aMANFRED DAUSTER, svojedobno jedanod najutjecajnijih diplomata u Sarajevu, akasnije i sudac Suda BiH, predsjedavat }eSudskim vije}em Visokog zemaljskog sudau Minhenu, na su|enju JOSIPUPERKOVI]U, predratnom {efu Uprave zaemigraciju SDB-a Hrvatske; njema~kisudac Dauster je za dugogodi{njegslu`bovanja u BiH blisko sura|ivao sovda{njim policajcima i obavje{tajcima idobro upoznao zakonodavstvo biv{e
SFRJ, vjeruje se kako nije slu~ajnoodabran da sudi nekada{njemnajmo}nijem hrvatskom {pijunu
„[E]ERNA“ AFERANABAVKA TRAKICA ZA MJERENJE
[E]ERA U KRVIPri~a o nabavci trakica za mjerenje {e}eraima izgleda da se pretvori u korupcijskiskandal u ~ijem sredi{tu bi se mogla na}isvjetski priznata {vajcarska kompanija„Roche Diagnostic“. A pri~a o „trakicama“te{kim 3, 2 miliona KM ne mo`e pro}i bezEseda Radelja{a (i)legalnog predsjednika
(i)legalnog Upravnog odbora Zavodazdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo
IZBOR PREDSJEDNIKA VSTV-aPOLITI^KA DEVASTACIJA
PREVOSU\AIzbor MILANA TEGELTIJE za novogpredsjednika VSTV-a jo{ je jednompokazao da, ~ak i kada je posrijedinajva`nija pravosudna institucija u BiH,presu|uje politika a ne struka; i Tegeltija i
njegov prethodnik MILORAD NOVKOVI]izabrani su uz politi~ku podr{ku SNSD-a,dok njihovi koalicijski partneri iz SDP-alobiraju da na poziciju glavnog sarajevskogkantonalnog tu`itelja bude imenovanSANIN BOGUNI]
ZLATKO LAGUMD@IJAU EPIZODI:GOSPODAR VREMENANekada perspektivni politi~ar,socijaldemokrata i „de~ko koji obe}ava“nakon godina uspje{nog skrivanja u julu2014. godine odlu~io je otputovati krozvrijeme, oti}i u 2005. Kada je ta web formabila popularna i otvoriti blog kroz ~ijei{~itavanje se jasno moglo zaklju~iti da jeon ustvari – GOSPODAR VREMENA!Uputili smo se za njim kroz bespu}avremena i otkrili izjave u kojima je
Lagumd`ija suvereno gospodariovremenom! Krenite s nama!
SKANDALOZNOKRIMINAL POD OKRILJEM
DR@AVEOtvaranje banjalu~ke fabrike
MÜHLBAUER, u kojoj se izra|uju li~nekarte i voza~ke dozvole za gra|ane BiH, itajno pregovaranje i davanje posla ovojkompaniji od strane IDDEEA-e u vrijednostiod 104 miliona KM u narednih deset godi-na nije ura|eno zakonito; utvrdili su ovodr`avni revizori a na{ list otkriva detaljeskandaloznog ugovora sklopljenog saovom firmom
LIBIJA U@IVOSARAJEVO - TRIPOLIReporter SB imao je priliku dru`iti se irazgovarati sa borcima iz libijskog gradaZintana koji su tokom libijske revolucije ukojoj je svrgnut Gaddafi me|u prvima u{liTripoli. Za to nije morao oti}i u Zintan, jersu skoro svi do{li u Sarajevo! I to napremijeru dokumentarnog filma! Za SB sugovorili o dana{njem stanju u Libiji,o~ekivanjima koja su imali od revolucije,Srebrenici, „Zmajevima“...
10.7.2014. I SLOBODN BOSN
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revijaIZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]
SADR@AJ www.slobodna-bosna.b
34
22
24
28
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 4/68SLOBODN BOSN I 10.7.2014
BOLI GA \ON
General Novak \uki} smje{tenna VMA u
Beogradu kakobi izbjegaoizdr`avanjezatvorske kazneOdmah nakon {to je Vije}e Apelacionogodjeljenja za ratne zlo~ine Suda BiHsmanjilo kaznu generalu Vojske RS-aNovaku \uki}u sa 25 na 20 godinazatvora za zlo~ine na “Tuzlanskoj kapi-
ji”, \uki} je oti{ao na lije~enje na Vojno-medicinsku akademiju (VMA) uBeogradu.Kojih zdravstvenih problema general\uki} ta~no ima, nisu nam mogli re}i ninjegovi najbli`i prjatelji. Me|utim, saz-najemo da je njegov advokat MileIvo{evi} uputio Sudu BiH njegovumedicinsku dokumentaciju sa zahtje-vom da mu sud odgodi poziv zaslu`enje kazne. U vrijeme odlaska uBeograd, \uki}u nije bilo zabranjenokretanje. Me|utim, ukoliko se \uki} nebude odazvao pozivu Suda BiH, Sud }e
o tome obavijestiti srbijanski Sud za ratnezlo~ine, koji mo`e privesti generala.Ina~e, prema saznanjima “SlobodneBosne” general \uki} je tokom slu`enjakazne u zatvoru Fo~i svake godine 11.
jula sa osu|enim pripadnicima Desetogdiverzantskog odreda slavio pad
Nekoliko mjeseci prije nego {to }e bitiimenovan za ambasadora BiH u Srbiji,Ranko [krbi}, tada{nji ministar zdravljaRS-a, nezakonito je prebacio najmanje 345hiljada maraka beogradskoj kompanijiBoneks in`enjering . Naime, [krbi} jekrajem 2012. godine, nekoliko mjeseci prijesmjene, donio odluku da se ovaj novacusmjeri beogradskoj kompaniji i to odsredstava koja su namijenjena za druge
projekte, a koje finansira Svjetska banka. Novac koji je bio odobren za “Program
podr{ke mre`i socijalnih ustanova” i projektu ja~anja zdravstvenog sektorazavr{io je na ra~unu beogradske firme skojom [krbi} ve} godinama sara|uje.Revizori su prilikom revizije poslovanjaMinistarstva zdravlja RS-a, na ~ijem je ~elu
bio [krbi}, zbog ove transakcije dalimi{ljenje s rezervom.
Slobodan ]orsovi}, direktor i vlasnik “Boneks in`enjeringa“, sa [krbi}em je2008. godine sklopio ugovor vrijedan 6,5miliona maraka, a kojim se ova kompanijaobavezuje da u naredne ~etiri godina vr{iedukaciju bolni~kog mend`menta u RS-u.
Firma “Boneks in`enjering”, koja se bavi
konsultantskim uslugama, ima zvani~n{est zaposlenih, a u Republici Srpskoj, ptvrdnjama resornog ministarstva, konstantnedukuju oko 400 menad`era. Na web stranci ove firme stoji da od {est projekata ~etrade u RS-u, a jedan na nivou cijele BiHOvaj preskupi aran`man sa firmom Bonek~iji su konsultanti pla}eni milionima marka, aneksom je 2012. godine produ`en dkraja 2014. godine. Za te usluge Boneksom je napravljen nezakonit ugovod 3,3 miliona maraka. Revizori su utvrd
da novac koji je [krbi} odobrio firmBoneks do kraja 2013. godine nije vra}enupotrijebljen za projekte koje je odobriSvjetska banka, iako se tada{nji minist[krbi} na to obavezao kada je odobrio pr
bacivanje.Da je [krbi} tokom svog ministarsk
mandata bio izuzetno rasipan, pokazuje podatak da je u zgradi koju je izgradio ponati banjalu~ki biznismen Veselko Malb{i} kupio poslovni prostor od 197 kvadraza potrebe ovog ministarstva. Poslov
prostor je pla}en 545 hiljada maraka, anikada nije useljen.
(M. Dedi
BEOGRADSKI KONSULTANTI PLAĆANI MILIONIMA MARAKA
MINI MARKET
UNOSNA SARADNJA Ranko [krbi}, kao ministar zdravlja RS-a, potpisao je vi{emilionske ugovore sa Slobodanom
]orsovi}em, vlasnikom beogradske kompanije Boneks
Ranko Škrbić prije imenovanja
za ambasadora u Srbijibeogradskoj firmi prebacio350 hiljada maraka
Novak \uki}
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 5/68
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]
10.7.2014. I SLOBODN BOSN
Srebrenice organizovanjem sve~aneve~ere za sve zatvorenike. Tro{koveve~ere snosio je general \uki}.
(M.D.)
MARKOVI KON(A)CI
Marko Pavi}fingiraokandidaturu zaPredsjedni{tvoBiH da bi dobiopremijerskufotelju u RS-uPrema prili~no pouzdaniminformacijama Slobodne Bosne,vladaju}a koalicija u RS-u kandidirat }e@eljku Cvijanovi} za ~lanaPredsjedni{tva BiH. Ranije se kaonajozbiljniji kandidat za ovu funkcijuspominjao Marko Pavi}, predsjednikDNS-a, no Pavi} navodno ovu pozicijunije tra`io za sebe li~no nego za partiju~iji je predsjednik, dok je Dodik biospreman ustupiti ovu funkciju DNS-usamo u slu~aju da se Pavi} li~nokandidira! No, Pavi} ima posve drugiplan: njegov stvarni cilj nije
Predsjedni{tvo BiH nego premijerskafunkcija u RS-u za koju je li~nozainteresiran i koja }e mu po svemusude}i i pripasti, naravno pod uvjetomda vladaju}a koalicija osvoji dovoljanbroj glasova.Udru`ena srpska opozicija, okupljenaoko Saveza za promjene, na megdan@eljki Cvijanovi} najvjerovatnije }eposlati Mladena Ivani}a. (M.A.)
MINI MARKET
Prijem u Američkoj ambasadiDan nezavisnosti SAD-a
Marko Pavi}
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 6/68
ČETVRTAK,3. JULI
Po svemu sude}i, SAFET SU[I] }enajmanje jo{ dvije godine biti selektor nogometne reprezentacije Bosne iHercegovine. Raspolo`enje u vrhu Nogo-metnog saveza je takvo, iako dobrom dijelu
javnosti takav rasplet ba{ i nije prirastao zasrce. Ako }emo pravo, nije to ni toliko lo{e.Za dva mjeseca po~inju kvalifikacije zaEvropsko prvenstvo, u nogometnim ligamau kojima igraju na{i reprezentativci jeveliki ljetni raspust i preveliki bi bio rizik mijenjati selektora.
Su{i}, ukoliko ostane na du`nosti,me|utim, jednom za svagda mora znati dase njegova odgovornost ne zavr{ava sa~lanovima Izvr{nog odbora BiH, nego da je
podjednako, mo`da i vi{e, odgovora prema cijeloj bh. javnosti koja nijzadovoljna rezultatima „Zmajeva“ Brazilu. Ka`e Su{i} danas u jednointervjuu: „Sead Kola{inac zna za{to niigrao protiv Nigerije.“ Nije dovoljno da zna Kola{inac: to moraju znati milioni ljukoji su se te ve~eri `ivi pojeli zbog porazod Nigerije!
PETAK,4. JULI
„Ho}e li MLADEN IVANI] bkandidat za ~lana Predsjedni{tva BiH?
pita me poznanik iz obli`njeg entitetRepublike Srpske. Ne znam, valjda ho}zapravo vjerovatno ho}e. „Ama, zna{ {t
juna~e“, nastavlja „entitet lija“, „desgodina sam ja imao 1988-me kada je Ivan
bio ~lan Predsjedni{tva BiH i va`io z
mladog perspektivnog politi~ara. Danas m je skoro ~etrdeset, a Mladen jo{ mla|i i jo perspektivnije nego prije frtalj stolje}a!“
SUBOTA,5. JULI
Jedan od najpoznatijih novinara Velikoj Britaniji ANDY COULSONurednik nekada mo}nog, a nakon izbijanafere uga{enog tabloida „News of thWorld“, jedno vrijeme i va`an suradnik kabinetu premijera Davida Cameron
osu|en je na osamnaest mjeseci zatvo
SLOBODN BOSN I 10.7.2016
„Hoće li MLADENIVANIĆ biti kandidat
za člana PredsjedništvaBiH?“, pita me poznanikiz obližnjeg entiteta,Republike Srpske.Ne znam, valjda hoće,zapravo vjerovatnohoće. „Ama, znaš šta, junače“, nastavlja„entitetlija“, „deset
godina sam ja imao1988-me kada je Ivanićbio član PredsjedništvaBiH i važio za mladogperspektivnog političara.Danas mi je skoročetrdeset, a Mladen još mlađi i jošperspektivniji nego
prije frtalj stoljeća!“
KAD,ZABORAVI[ SRPANJ
Ljeto sporta,razonode i zlo~ina
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 7/68
zato {to je hakirao, prislu{kivao brojneznane i neznane li~nosti i od toga pravionovinarske pri~e. Pristojne zatvorske kaznedobilo je i nekoliko njegovih redakcijskihkolega.
OLEG ^AVKA, tu`itelj Tu`iteljstvaBiH, je prije koju godinu hakirao svoga{efa, tada{njeg glavnog tu`iteljaMILORADA BARA[INA, i za tu
protuzakonitu svinjariju brutalno ka`njen, -
umanjenjem pla}e za deset odsto. Nije ni tomala, zanemariva kazna na ovoj skupo}i...
NEDJELJA,6. JULI
Prvi put sam pro{ao pored zdanjaUniverziteta Travnik sa sjedi{tem naKobilja~i, izme|u Ilid`e i Kiseljaka; vidimgolema gu`va, stotine parkiranih auta,`amor, graja. Nimalo manja posjeta nego umesnici „Mujani}“ u Bla`uju , ili „FISU-u“
u Vitezu...
PONEDJELJAK,7. JULI
Glumca BORU TODOROVI]A upo-znao sam u rano prolje}e 2006. godine nasarajevskom groblju Vlakovo. Zapravo,nisam siguran da smo se uop}e upoznali:stajali smo jedan pored drugog tu`nim
povodom na d`enazi zajedni~kog prijatelja,novinara MENSURA ^AME i razmje-njivali neobavezuju}e prigodni~arske
besmislice tipa „{teta, dobar ~ovek odlazi “,„prerano, ba{ prerano“, „{to ti je `ivot...“,„{ta ima u Sarajevu...“, „koliko ostajete?“.Bora je poslije d`enaze oti{ao u Pazari}gdje je Mensur nakon rata napravio lijepu,skladnu vikendicu. Njih su se dvojicaupoznala u godinama prije rata, supruge suim, Mensurova K umra i Borina K arolina,Amerikanka, radile u nekoj golemojameri~koj trgova~koj firmi.
U prvim mjesecima rata vi{e sam
vremena proveo u Mensurovom stanu naAlipa{inu, nego u svome u obli`njem[vrakinom Selu. Supruga i sin Zlatan su mu
bili oti{li iz Sarajeva, sve mi se ~ini da su jedno vrijeme, prije nego {to }e odseliti uBugarsku, pa kasnije ^e{ku, stanovali uBorinoj ku}i negdje u Dalmaciji. Dok sutelefoni bili u `ivotu, njih su dvojica
po~esto razgovarali i Mensur mi jeopri~avao zapaljive, bijesne Borine psovke
na na~un „ludaka sa brda“ koji uni{tavajuSarajevo.
Po povratku sa d`enaze kazao samVIDOSAVU STEVANOVI]U, velikomsrpskom piscu koji je nakon rata `ivio uSarajevu da je Bora Todorovi} u gradu.Vidosav ga je zvao, ali bilo je kasno, aveliki glumac je sutra rano morao putovatinatrag.
Te godine sam prvi put gledao film„Profesionalac“ scenariste i pisca DU[A-
NA KOVA^EVI]A. Ve~eras povodomTodorovi}eve smrti Javni servis Srbije
emitira taj Kova~evi}ev film u kojem Bora briljira u ulozi ostra{}enog srpskog UDBA-{a zate~enog demokratskim promjenama u
postmilo{evi}evskoj Srbiji.Za oko mi zapinje dio filma u kojem se
Kova~evi} vra}a u 1995. godinu inapominje da je u operaciji „OLUJA“ izHrvatske „proterano 500 hiljada Srba“. Unajzvani~nijem srpskom dokumentu o„Oluji“ (kontra)tu`bi Srbije protiv Hrvatske
pred Me|unarodnim sudom pravde uHaagu navodi se da je u toj akciji Hrvatskaetni~ki o~istila 250 hiljada „svojih“ Srba.
Niko, pa ni lider protjeranih Srba iz
Hrvatske SAVO [TRBAC, nikada nijelicitirao brojkom od pola miliona `rtava„Oluje“. @ivo me zanima, da li je taintervencija velikog pisca i ne{to malomanjeg srpskog nacionaliste Du{anaKova~evi}a zasmetala Bori Todorovi}u,koji je dobar dio `ivota `ivio i glumio uHrvatskoj... Prema nekim prili~norelevantnim srpskim izvorima, vi{e je Srbau ratnom periodu napustilo Srbiju podMilo{evi}evom dikaturom, , nego {to ih je
protjerano iz Tu|manove Hrvatske. RecimoBora Todorovi}, Vidosav Stevanovi}...
UTORAK,8. JULI
Sje}ate li se sporazuma od prije dvijegodine koji su potpisali lideri SNSD-a iSDP-a MILORAD DODIK i ZLATKOLAGUMD@IJA? U jednoj od usugla{enihta~aka predvi|eno je da ubudu}e o sukobuinteresa ne}e odlu~ivati Centralna izbornakomisija (CIK) nego posebno parlament-arno tijelo dr`avnog parlamenta. CIK je,zbilja, nedugo zatim razvla{ten, me|utimdo danas nije konsolidirana parlamentarna
komisija koja bi se bavila sukobom interesa
politi~ke klase.Dodik i Lagumd`ija tada su najav
kako }e razvlastiti i Visoko sudsko tu`iteljsko vije}e BiH (VSTV), pa }ubudu}e tu`itelji biti birani u parlamentdakle po politi~ko-strana~kim kriteriumima. Tu je ne{to proceduralno zapelmo`da je tome doprinijelo i negodovanme|unarodne zajednice, pa i obezglavljennevladino-stru~ne javnosti.
Uglavnom, nije to pokolebalobeshrabrilo Dodika i Lagumd`iju, koji skad ve} nisu imali demokratske mehanizmda obesmisle ulogu VSTV-a u izbortu`itelja, odlu~ili da brutalno preuzmkontrolu nad njim. Danas je za predsjednikVisokog sudskog i tu`iteljskog vije}izabran vi{estruko kompromitiraDodikov priru~ni sudac iz Banje LukMILAN TEGELTIJA, za njegovzamjenicu postavljenja JADRANKLOKMI] - MISIRA^A, dr`avna tu`itelji
bez ijedne podignute optu`nice, kum
lidera SDP-a BiH. Nije vam odgovaralo dse tu`itelji biraju u parlamentu? Oubudu}e }e ih birati Dodik i Lagumd`ineposrednom pogodbom... Kakav tu`adan za reformirano bosanskohercegova~k
pravosu|e!
SRIJEDA,9. JULI
Premlatili su sino} u Valjevu „navija~huligani“, poja~ani lokalnim ~etni~ki
podmlatkom aktivistice „@ena u crnom
koje su krenule u Poto~are na obilje`avangodi{njice genocida u Srebrenici. Medijsizvje{taji su konfuzni, prema nekim, „@enu crnom“, poja~ane bahatim biciklistimkoji su se, tako|er, zaputili u Poto~ar(is)provocirale su manju grupu lokalnkabadahija i prisilile ih na nasilje. Druizvje{ta~i sa terena svjedo~e da je pridolaska ove pacifisti~ke povorka bformiran batina{ki odbor za do~ek.
Kome vjerovati?Samo sam za jednog novinara iz Valjev
~uo, zvao se @ikica Jovanovi}, koji je zbou~e{}a u antifa{isti~kom ratu u [panij
dobio nadimak [panac. Sedmog jula 194novinar-revolucionar @ikica je u BelCrkvi pucao i ubio dvojicu `andarmkolaboracionista fa{isti~kog re`ima, koji sga poku{ali uhapsiti. Pola stolje}a taj datum slavio kao Dan ustanka narodSrbije. A onda je po~etkom devedestgodina pro{loga stolje}a Vojislav [e{eformirao svoje paramilitarne ~etni~k
postrojbe u Valjevu i rekao da se ukidSedmi jul kao nacionalni praznik, jer toga dana „Srbin pucao na Srbina“.
Kada Srbin udari na Srbina, to „gra|anski rat“, kada Srbin napadne Srpkinjto je ve} ~in debelog patriotizma...
10.7.2014. I SLOBODN BOSN
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 8/68SLOBODN BOSN I 10.7.2018
NIJE SVE U MARKAMA,IMA NE[TO I U EURIMA
Ostaje tajnakoliko }e
mjese~nozara|ivati„najmanjepla}eni selektorna svijetu“Izvr{ni odbor Nogometnog savezaBosne i Hercegovine na dana{njoj sjed-nici u Sarajevu odlu~io je potpisati noviugovor s dosada{njim selektoromSafetom Su{i}em.Su{i}u je ugovor istekao 1. jula, adanas je odlu~eno da potpi{e novi dvo-godi{nji ugovor, odnosno do krajaEvropskog prvenstva 2016. godine uFrancuskoj.Nekoliko sati prije sjednice Izvr{nogodbora Nogometnog saveza BiH, Su{i}
je novinarima izjavio da su “svi usavezu zadovoljni na{im nastupom uBrazilu i nije ni bilo razloga da budedruk~ije”.Naime, Su{i} je ~lanovima IO NSBiH
predstavio izvje{taj o radu u protekle~etiri godine, nakon ~ega je napustiozasjedanje, a naknadno se vratio i nas-tavio razgovore o mogu}em produ`enjusaradnje.“Svi su zaista zadovoljni i nema razloga dabude druk~ije. Vidjet }emo za izvjesno vri-jeme da li }u ja ostati na klupi BiH. Moramda ka em da sam osoba koja se brzo ve e ida se te{ko odri~em stvari koje volim i gdjemi je lijepo”, kazao je Su{i}.
MINI MARKET
Specijalno tu`iteljstvo Kosova podiglo je koncem pro{ log tjednaoptu`nicu protiv Nasera Kelmendija,odbjeglog narko-bossa koji je uhap{en
po~etkom maja 2013., po me|u-narodnoj policijskoj tjeralici Suda BiH.Iako optu`nica jo{ nije potvr|ena,
prema zvani~nim informacijama izkosovskog tu`iteljstva, Kelmendiju sena teret stavlja vi{e te{kih kaznenihdjela - organizirani kriminal, trgovina
drogom i ubojstvo R amiza Delali}a]ele.
Znakovito je, me|utim, da se nasu|enju Naseru Kelmendiju ne}e
pojaviti ameri~ki tu`itelj Erik Larson,koji je vi{e od godinu dana vodioistragu protiv njega. Larson je, naime,nakon dobro obavljenog posla,„prekomandovan“ u Ambasadu Sjedi-njenih Ameri~kih Dr`ava u Crnoj Gori.
(S. M.)
KOSOVSKI DVOBOJ
Američki tužitelj ErikLarson dohako narko-bossu
Naseru Kelmendiju
Ured za suzbijanje korupcije iorganiziranog kriminala Dr`avnogodvjetni{tva Republike Hrvatske (USK-OK) zapo~eo je, prije nekoliko mjeseci,intenzivnu istragu o utro{ku milijunske
pomo}i koja je iz Zagreba, preko Herce- gova~ke banke , upu}ivana Hrvatima uBiH. Istra`itelji su USKOK-a kompletan
predmet „Hercegova~ka banka“ ranije preuzeli od kolega iz Tu`iteljstva BiH,
ali je zbog velikog broja osumnji~enih jo{ rano govoriti kada }e njihov posao biti zavr{en. Podsjetimo da je unovembru pro{le godine USKOK podniooptu`nicu protiv biv{eg lidera HDZ-a i~lana Predsjedni{tva BiH Ante Jelavi}a,koji se tereti za zlouporabu slu`benog
polo`aja ili ovlasti, ali i za ratno profi-terstvo. Jelavi} je optu`en jer je 1996.,tada kao pomo}nik ministra obrane„Herceg-Bosne“, donio odluku da se izsredstava Ministarstva obrane Hrvatskekupi stan u Splitu ratnom zapovjednikukiselja~kog HVO-a, ratnom zlo~incuIvici Raji}u.
(S.M.)
NIŠTA OD ZASTARE, USKOK TRAŽI PARE
USKOK započeo istragu outrošku milijunske pomoći
Hrvatima iz BiH
Ante Jelavi}
Safet Su{i}
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 9/68
PRO ET CONTRA
10.7.2014. I SLOBODN BOSN
Su{i} je rekao da nema posebne uvjeteda bi ostao, da finansije nisu problem teda i ako ostane selektor, ostat }e i kako
je rekao najmanje pla}eni selektor nasvijetu. Na upit novinara {ta je ondasporno i kada }e se znati da li }e ostatina klupi BiH, Pape je rekao:“Jel’ se vama `uri negdje, brzo }emo
znati {ta i kako. Ali, sad moram re}ida u Brazilu nije bilo nikakvih suko-ba izme|u stru~nog {taba i igra~aniti izme|u igra~a. Zato me bolepri~e koje ~itam o tome. Mo`da i dasu se posva|ali i potukli nakon prveutakmice bi i bilo ne{to druk~ije, alinisu. Koda nas toga nije bilo”, rekao
je Su{i}, ne navode}i detalje novogugovora s Nogometnim savezom BiH.
SVE JE STALO, SAMOPLATA RASTE
Kantonalnabolnica Zenica{tedi na svemuizuzev pla}egeneralnogdirektoraUpravni odbor Kantonalne bolnice
Zenica navodno je donio odluku opove}anju direktorske plate na 3.600KM, {to je obradovalo vr{ioca du`nostidirektora Bolnice, urologa Fadila[abanovi}a ~ija mjese~na primanjaprema{uju 5.000 KM. U ovakvoj odluciUpravnog odbora mo`da ne bi bilo ni{tasporno da zeni~ka bolnica nema dugkoji se procjenjuje na tridesetak milionamaraka. I dok se uposlenicima ovezdravstvene ustanove, pod izgovorom{tednje, ukidaju i karte za prevoz,direktoru se (ne)opravdano pove}avaplata, {to }e opet u kona~nici platiti
poreski obveznici Zeni~ko-dobojskogkantona. (M.F.
MINI MARKET
RUBINA ^ENGI]
Novinarkamagazina„Start“
NENije opravdan jer nisupove}ani ni kvalitet nastaveni plate zaposlenih, aliKanton treba redovnoizvr{avati svoje obaveze
prema Univerzitetu.Univerzitet treba da u~inisve da privu~e jo{ vi{estudenata.
HUSNIJAKAMBEROVI]
DirektorInstituta zahistoriju
NENema opravdanja zapove}anje {kolarine, aVlada Kantona morapreuzeti vi{e obaveza ufinansiranju radaUniverziteta, ali iuniverzitetska zajednica
mora postati svjesnijadru{tvenih okolnosti ukojima radi.
LAMIJA TANOVI]
Profesor naPMF-u
NEOdluka Senata nije
opravdana jer Senat nijeobrazlo`io da }e krozpove}anje tih cijenazna~ajno popraviti kvalitetnastavnog procesa studijana Univerzitetu. Rije~ je o
javnom univerzitetu kojifinansira Kanton i koji trebafinansirati, a ne da se tolomi preko le|a studenata.
ADIS ARAPOVI]
Politolog
NEKvaliteta obrazovanja neraste zajedno sa rastomcijena. Bud`etske rupe ne
mogu popunjavati oni kojiimaju najmanje.
SA[AMAGAZINOV]
Predsjednik Kluba SDP-au ParlamentuBiH
NESmatram da ovaj
prijedlog za pove}anjetro{kova ne uva`avastanje u dru{tvu. Javnifakulteti ne smiju postatiinstitucije za elitu.
DULJKO HASI]
Ekonomskianaliti~ar
NEStudiranje i obrazovanje una{oj zemlji postalo biluksuz i privilegija samo zabogate. S druge strane,univerziteti u BiH bili binajskuplji a najslabijerangirani u Evropi.
Da li je opravdan zahtjev Senata da sepovećaju cijene na Sarajevskom univerzitetu?
Priredila: Ma{a ]osi}
S
E D M I c N I P O G L E D U K R I V O O G L E D A L O
V
b y M A R I O B R A N C A G L I O N I
Fadil [abanovi}
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 10/68
Ako je do sada i bilo nekih dilema,nakon neuspjelog poku{ajanaju`eg vrha SDP-a da prona|edobrovoljnog kandidata zaPredsjedni{tvo BiH sve je jasno:
partijski car Zlatko Lagumd`ija definitivno je go, samo se jo{ niko od njegovihnajbli`ih suradnika to ne usu|uje javnokazati. No, neki su mu to kazali u lice.
POTRAGA ZA @RTVENIM JARCEM Na sjednici Glavnog odbora SDP-a,
nakon {to je Denis Be}irovi} odbio ponududa se zarad vi{ih partijskih ciljeva kandidiraza bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH,Lagumd`ija je na sve na~ine poku{aoslomiti iznena|uju}i otpor svog favorita izTuzle, poku{avaju}i ga uvjeriti da imaveliku {ansu da pobijedi na predsjedni~kimizborima u oktobru.
„Kada je tako, {to se ti ne kandiduje{?“,uzvratio je Be}irovi} partijskom {efu predkojim je koliko ju~er stajao mirno. U
partijskom vrhu s ukorijenjenim poltronstv-om i rasprostranjenom praksom bespo-govrnog povla|ivanja partijskom {efu, ova„drska“ primjedba Be}irovi}a ekvivalent jeunutarpartijskoj pobuni.
Naravno da se salonski politi~ari tipa DenisaBe}irovi}a iz naju`eg vrha SDP-a ne}e usuditikrenuti korak dalje - ka prakti~noj detronizacijiLagumd`ije - no posve je jasno da {ef SDP-a na
zamjerke gubi autoritet u Stranci i da polako, alisigurno narasta kriti~na masa unutarpartijskihnezadovoljnika koji }e se uskoro otvorenosuprotstaviti autoritarnom vo|i. To }e se posvemu sude}i desiti neposredno nakonoktobarskih izbora, na kojima se predvi|aizborni slom vladaju}ih socijaldemokrata.
OTPOR KLIMOGLAVACAMada je odluka Denisa Be}irovi}a da se
ne kandidira za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH zasnovana na racio-
nalnim argumentima, na realnoj procjeni danema nikakvih izgleda u duelu s BakiromIzetbegovi}em i, vjerovatno, FahrudinomRadon~i}em, sve je iznenadila ~injenica da jesmogao hrabrosti suprotstaviti se volji
partijskog {efa. I Alija Behmen je naizborima 2002. godine isto tako znao danema nikakvih izgleda u izbornom srazu stada{njim favoritima Bo{njaka, Harisom
Silajd`i}em i Sulejmanom Tihi}em, no ipa je {utke prihvatio predsjedni~ku kandidatukoja se okon~ala izbornim blamom. Razlik
je o~ita: tada je autoritet partijskog {eLagumd`ije bio u usponu i svaki, pa najmanji oblik nepo{tivanja njegovoautoriteta ka`njavao se efikasno i po kratko
postupku - izbacivanjem iz Stranke. Jedan drugim, iz SDP-a su najureni strana~autoriteti poput Nijaza Durakovi}a, IvKom{i}a, Mire Lazovi}a, Seada Avdi}@eljka Kom{i}a, a na njihova mjes
Lagumd`ija je dovodio mlade, ambicioznklimoglavce bez boje, ukusa i mirisa, koje u teku}em mandatu razmjestio na ~eln
pozicije izvr{ne i zakonodavne vlasti.Golema ve}ina Lagumd`ijinih nov
regrutiranih poslu{nika potpuno je uvjerenda }e SDP na oktobarskim izborima pro
jako lo{e i pri tome ve}ina njih ~vrsvjeruje da je upravo Lagumd`ija najve
SLOBODN BOSN I 10.7.20110
POBUNA U SDP-u
Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILI^I]
Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija ubrzano gubi autoritet neprikosnovenogpartijskog šefa čije se zapovijedi bespogovorno poštuju i izvršavaju; Slobodna
Bosna otkriva ko se usudio suprotstaviti Lagumdžiji
LAGUMD@IJU VI[E NESLU[AJU NI POLTRONSKI
KLIMOGLAVCI
Nakon Denisa Be}irovi}a, i Nermin Nik{i} odbio
kandidaturu za Predsjedni{tvo BiH
Relativnu pobjedu na parlamentarnimizborima 2010. godine Lagumd`ijin SDPdobrim dijelom duguje i unisonoj podr{citzv. nevladinog sektora kao ibezrezervnoj naklonosti tada{nje
uredni~ke garniture FTV-a. No,nekada{nji trabanti SDP-a ume|uvremenu su uslijed razli~itih sticajaokolnosti evoluirali u najve}e kriti~areSDP-a i, osobito, njegovog lidera.
SDP ME\U STRANKAMA - SIRAK TU@NI...
Nekadašnji saveznici najratobornijiprotivnici SDP-a
P A R T I J S K I C A R S D P - a J E G O
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 11/6810.7.2014. I SLOBODN BOSN
AUTORITARNI LAGUMD@IJA OSTAO BEZ AUTORITET
PAD UNUTARSTRANA^KE PODR[KEMnogi iz Lagumd`ijinog najbli`eg okru`enja rado bi mu vidjeli le|a
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 12/68
krivac za o~igledni pad podr{ke SDP-u.Duga~ak je spisak zamjerki koje mu
pripisuju najbli`i strana~ki suradnici.Lagumd`iju dr`e odgovornim za pogre{anizbor i stalne promjene koalicionih
partnera, zbog ~ega je ozbiljno naru{enavjerodostojnost stranke. Zamjera mu se isamoubila~ki sukob s najpopularnijimSDP-ovcem @eljkom Kom{i}em, koji jerezultirao najve}im osipanjem ~lanstvaSDP-a u posljednje dvije decenije.
NEKA VISI PEDRO No, posebno mu se zamjera opasno
smanjenje koalicionog kapaciteta SDP-auslijed stalne vje{ta~ke proizvodnje„ideolo{kih“ neprijatelja. SDP je danasnajusamljenija stranka u BiH, prakti~no bezi jednog izglednog koalicionog partneranakon izbora. Lagumd`ijini najbli`isuradnici svjesni su ~injenice da ih je
Lagumd`ijin autizam odveo na litic ponora: tri najva`nije stranke - DF, SDASBB - koje kao i SDP uglavnom ra~unajna bo{nja~ke glasove, sklopile su pre{ut
predizborni pakt u kome ne}e biti mjesta zSDP. ^ak i u slu~aju da Lagumd`ijinstranka ostvari relativnu pobjedu noktobarskim izborima, malo je vjerovatnda }e SDP sudjelovati u formiranju vlas
budu}i da postoji pre{utni dogovor DF-SDA i SBB-a o eliminaciji SDP-a iz sv
postizbornih kalkulacija. To je javno rekalider DF-a @eljko Kom{i} („ne dolazi obzir koalicija DF-a i SDP-a“) a skoridenti~an odgovor dao je i lider SBBFahrudin Radon~i}. Lagumd`ija se li~n
pobrinuo i da spali sve mostove izme|SDP-a i SDA, ~ime je prakti~no svojstranku osudio na poraz, ~ak i u slu~aju dna oktobarskim izborima bude relativ
pobjednik.Gotovo je izvjesno da }e se SDP nako
oktobra napustiti zauzete pozicije vlasti preseliti se u opoziciju, i to je bolna istinakojom se te{ko miri najve}i br
Lagumd`ijinih najbli`ih suradnika.
SLOBODN BOSN I 10.7.201
POBUNA U SDP-u
Nekoliko dana nakon sjedniceGlavnog odbora odr`ana je i sjednicaPredsjedni{tva SDP-a, no ni iz drugogpoku{aja partijski vrh nije uspio iza}i simenom svog kandidata zaPredsjedni{tvo BiH. Nakon Be}irovi}a,koji je ponudu glatko odbio, Lagumd`ija jetipovao na Nermina Nik{i}a, no ponovo
je nai{ao na otpor.U daljnoj potrazi za predsjedni~kim
kandidatom, Lagumd`ija }e po svoj priliciodustati od bo{nja~kog kandidata iponovo }e kandidirati nekog iz redahrvatskog naroda. U tom kontekstunaj~e{}e se spominju dva imena - LidijaKora} i Ante Domazet.
STRAH OD IZBORNOG KRAHA
Hoće li SDP ponovo kandidiratiHrvata?
12
SPISAK OPTUŽBI
Dugačak je spisakzamjerki koje mupripisuju najbliži stranačksuradnici. Lagumdžijudrže odgovornim zapogrešan izbor i stalnepromjene koalicionihpartnera, zbog čega jeozbiljno narušenavjerodostojnost stranke
OPTU@BE NAJBLI@IHSURADNIKA Niko iz Lagumd`ijinogokru`enja ne vjeruje uuspjeh na oktobarskimizborima
ALTERNATIVNORJE[ENJE
Nije isklju~eno da SDP ponovoistakne hrvatskog kandidata
za Predsjedni{tvo BiH - LidijuKora} ili Antu Domazeta
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 13/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 14/68SLOBODN BOSN I 10.7.20114
MANFRED DAUSTER
Bivši šef Antikorupcijskog tima OHR-a MANFRED DAUSTER, svojedobno jedan onajutjecajnijih diplomata u Sarajevu, a kasnije i sudac Suda BiH, predsjedavat će
Sudskim vijećem Visokog zemaljskog suda u Minhenu, na suđenju JOSIPUPERKOVIĆU, predratnom šefu Uprave za emigraciju SDB-a Hrvatske; njemački
sudac Dauster je za dugogodišnjeg službovanja u BiH blisko surađivao s
ovdašnjim policajcima i obavještajcima i dobro upoznao zakonodavstvo bivšeSFRJ, vjeruje se kako nije slučajno odabran da sudi nekadašnjem najmoćnijemhrvatskom špijunu
NIJEMAC KOJI SUDI UDBA[IMAM A N F R E D D A U S T E R
Josipu Perkovi}u }e suditi Manfred Dauster, koji je uBiH vodio istrage protiv Ante Jelavi}a, Dragana
^ovi}a, Edhema Bi~ak~i}a, Alije Delimustafi}a...
NJEMA^KI DOKTOR
PRAVA NA PRIVREMENOMRADU U BiHManfred Dauster je godinama bioanga`iran u Sarajevu, najprijekao istra`itelj, a poslije i kaodr`avni sudac
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 15/68
Su|enje Josipu Perkovi}u iZdravku Musta~u, dvojici neko}najmo}nijih hrvatskih obavje-{tajaca koji su u januaru, odnosnoaprilu ove godine, nakon
vi{emjese~ne sudske trakavice, izru~eni
njema~kom pravosu|u, ne}e po~eti prijeoktobra. Zagreba~ki je Jutarnji list objavio
po~etkom tjedna da su ~lanovi Sudskogvije}a Visokog zemaljskog suda u Minhenutra`ili dodatno vrijeme do septembra, kako
bi temeljito prou~ili obiman spis o ubojstvuStjepana \urekovi}a, odbjeglog direktoraINA-e, koji je svirepo likvidiran 1983.godine, po nalogu i u organizaciji Slu`bedr`avne bezbjednosti Hrvatske. Istodobno
je glasnogovornica njema~kog Suda uizjavi za medije navela da }e, ukolikooptu`nica bude potvr|ena, opse`narasprava zapo~eti mjesec dana kasnije.Tako|er je objavljeno da }e Sudskimvije}em predsjedavati sudac ManfredDauster, u hrvatskim pravosudnimkrugovima znan tek kao ~lan vije}a koje je
prije {est godina osudilo K runoslavaPratesa, hrvatskog emigranta i dou{nikaSDB-a, na do`ivotnu kaznu zatvora, zbog
podmuklog ubojstva \urekovi}a.
HAPSI SVE, O DOKAZIMA]EMO KASNIJE
No, za razliku od susjedne Hrvatskegdje je Manfred Dauster posve nepoznat,
taj je njema~ki sudac, svojedobno, bio jedan od najutjecajniji diplomata u BiH,makar njegov status nije nikada do krajadefiniran. Dauster je bio me|u prvimme|unarodnim pravnicima s anga`manomu Uredu tu`itelja, svojevrsnom isturenom
pravosudnom punktu koji je formiran u
OHR-u, pod egidom famoznog Anti-korupcijskog tima. Premda su u to vrijemeu Antikorupcijskom timu bili anga`irani
brojni strani tu`itelji, izme|u ostalih iAmerikanac Erik Larson i BritanacJonathan Ratel (koji }e kasnije preuzetinajva`nije istrage u Tu`iteljstvu BiH),
jedini se me|u njima eksponirao ManfredDauster - uz zdu{nu podr{ku pojedinihmedija glumio je njema~kog Eliota Nessana privremenom radu u BiH. Od 2000.godine, kada je imenovan za {efa
Antikorupcijskog tima, Dauster je, premda bez ikakvih formalnih ovlasti, kroj iosudbine brojnih ovda{njih politi~ara,
policajaca, sudaca i tu`itelja, presu|uju}iim nerijetko bez ijednog dokaza. Me|u
prvima se na njegovoj meti na{ao(pred)ratni ministar policije BiH Alija
Delimustafi}, odnosno poslovanje njegovBH Banke , kada je Manfred Daustmjesecima pritiskao biv{eg federalnotu`itelja Ivu Bradvicu da, unato~ manjkdokaza, podigne optu`nicu.
Dausterovom je „zaslugom“ politi~kkarijera nekada{njeg ~lana Predsjedni{tvBiH Ante Jelavi}a trajno zape~a}enistra`ivao je biv{eg federalnog premijeravicepremijera Edhema Bi~ak~i}a i Dragan^ovi}a, te jo{ najmanje trojicu ministara tada{njeg saziva Vlade FBiH. „Problem
bio {to Manfred Dauster nije gotovo ni{znao o politi~kom ili pravnom ure|enBiH kada je stigao u Sarajevo“, prisje}a njema~kog suca jedan od njegovnekada{njih suradnika iz BiH, koji je zbosvog sada{njeg zaposlenja, zamolio dostane neimenovan. „Sude}i prem
10.7.2014. I SLOBODN BOSN
SUDAC OD KOJEG SU STRAHOVALI BH. POLITI^AR
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
POVRATAK NA MJESTO ZLO^INAJosip Perkovi} je u januaru izru~en njema~kom pravosu|u, ali sudski proces prijeratnom {ef
hrvatskog SDB-a ne}e po~eti prije oktobra
ANTIKORUPCIJSKI TIM OHR-a U POTRAZI ZA TAJNIM RA^UNIMAManfred Dauster je bio inicijator velike me|unarodne akcije u Hercegova~koj banci,
koja je zape~atila politi~ku karijeru Ante Jelavi}a
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 16/68
njegovom pona{anju i na~inu rada, ja samdugo vremena mislio da je Dauster povokaciji policajac, ili da je radio zaobavje{tajnu slu`bu. Sve informacije jeuvijek uzimao zdravo za gotovo, bezdodatnih provjera, oslanjaju}i se na mre`ulokalnih suradnika, koji su ga urednoservisirali svojim saznanjima. Njegova jestrategija bila - hapsi, a o dokazima }emo
brinuti kasnije. Neki su tu`ioci, u strahu zavlastite pozicije, pristajali na takav na~inrada, ali je bilo i onih koji su odbijalinjegove zahtjeve“, obja{njava sugovornik Slobodne Bosne , napominju}i kako nijeslu~ajno da su sve krupne istrage uslu~ajevima organiziranog kriminala ikorupcije, koje su otvorene po naloguManfreda Daustera, neslavno okon~ane.
DAUSTEROVE POGRE[NE PROCJENEU tom je smislu, dakako, najdrasti~niji
primjer akcija nasilnog upada i uspostave privremene uprave u Hercegova~koj banci po~etkom aprila 2001., koju je osmislioupravo Dauster, a odobrio tada{nji visoki
predstavnik Wolfgang Petritsch. Iako jecijela operacija pokrenuta na temelju
procjena Manfreda Daustera da je biv{erukovodstvo HDZ-a BiH u Hercegova~koj
banci imalo preko 50 tajnih ra~una,navodno namijenjenih za financiranje
„Hrvatske samouprave“, kasnije je ~ak i privremena upraviteljica Toby Robinson nasu|enju Anti Jelavi}u priznala da su teinformacije bile pogre{ne. Jelavi} je,
podsjetimo, prije izricanja prvostupanjske presude od deset godina zatvora pobjegaoiz BiH, ali je odlukom Apelacijskog vije}aDr`avnog suda osuda poni{tena i su|enjevra}eno na po~etak.
Jednako su neuspje{no zavr{eni i drusudski procesi koje je inicirao Dauster ka{ef Antikorupcijskog tima OHR-a. EdheBi~ak~i} i Dragan ^ovi} su oslobo|ekrivnje po optu`bama za nezakonikupovinu stanova federalnim du`nosncima, ista je presuda lideru HDZ-a izre~eni u predmetu „Lijanovi}i“, poslije istragautro{ku sredstava za izbjeglice optu`nicnisu ni podignute. Premda se prije desetagodina spekulirao da su me|unarodtu`itelji u Antikorupcijskom timu OHR-
zajedno s bh. policijskim agencijamotvorili vi{e od 200 istraga, uglavno
protiv visokopozicioniranih poli ti~arrezultati njihovog rada gotovo da nisvrijedni spomena. Antikorupcijski tiOHR-a uga{en je potkraj 2005., a ManfreDauster je ve} u jesen iste godine prona{a
SLOBODN BOSN I 10.7.20116
MANFRED DAUSTER
BIV[I FEDERALNI DVOJAC NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI
Dugogodi{nja sudska trakavica oko kupovine stanova federalnim du`nosnicima okon~ana je osloba|aju}im presudama Draganu ovi}u i Edh
ISTURENI PRAVOSUDNI PUNKT
Od 2000. godine, kada je imenovan za šefaAntikorupcijskog tima, Dauster je, premda bez ikakvihformalnih ovlasti, krojio sudbine brojnih ovdašnjihpolitičara, policajaca, sudaca i tužitelja
PETRITSCHEVA BORBA PROTIV KORUPCIJEOHR-ov tim je vodio vi{e od200 istraga protiv bh. politi~ara
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 17/68
novi anga`man. Odlukom visokog pred-stavnika Paddy Ashdowna imenovan je zasuca Suda BiH u Odsjeku za ratne zlo~ine iOdsjeku za organizirani kriminal, privrednikriminal i korupciju.
Prema tvrdnjama njegovih nekada{njihkolega, za trajanja kratke suda~ke karijere uBiH Dauster je sudio samo u Apelacijskomodjeljenju, i to u predmetima organiziranogkriminala, terorizma i po `albama na mjere
pritvora. Izme|u ostalih, Manfred Dauster je bio ~lan vije}a koja su odlu~ivala po `albi na
pritvor Dragana ^ovi}a, iako je prethodno,kao {ef OHR-ovog tima, bio aktivno uklju~enu istrage koje su vo|ena protiv njega.(Podsjetimo da je Dauster predsjedavaoSudskim vije}em koje je drasti~no smanjilo
prvostupanjske presude Mirsadu Bekta{evi}u,Abdulkadiru Cesuru i Bajri Okanovi}u, kojisu progla{eni krivim za terorizam.)
SUKOBI S KOLEGAMA U SUDU BiH„Iako je njegov nastup prema sudijama
iz BiH u po~etku bio arogantan, zbog ~egaje do{ao u sukob s pojedinim kolegama,
Manfred Dauster je vrlo brzo shvatio da senalazi u okru`enju gdje svoje mi{ljenjene}e olako nametati. Istinski je bioposve}en poslu, trudio se da dobro upoznana{e zakone i sistem, i u tome je uspio,mada je u Njema~koj stekao titulu doktorapravnih nauka. Zanemarimo li njegovponekad prepotentan odnos prema bh.kolegama, ~injenica je da je Dausterovopravno znanje neupitno“, kazao nam je
jedan sudac Suda BiH, koji nije bioiznena|en {to je upravo ManfreduDausteru, nakon dugogodi{nje slu`be uSarajevu, dopalo da sudi hrvatskim
udba{ima. Dauster je, kako tvrde njegove
kolege, Sud BiH napustio zbog ozbiljnihzdravstvenih problema, nakon ~ega jesuda~ku karijeru nastavio na Vi{em suduBavarske u Minhenu. Krajem 2007. godine,kada je tada{nji visoki predstavnik
Miroslav Laj~ak najavljivao formiranje
novog Antikorupcijskog tima OHR-a, kanajizgledniji kandidat za novog-starog {e
ponovno je spominjan Manfred Dauste No, ubrzo se ispostavilo kako su posrije bile samo spekulacije i da se njema~
sudac ne}e vra}ati u BiH.
10.7.2014. I SLOBODN BOSN
SUDAC OD KOJEG SU STRAHOVALI BH. POLITI^AR
Prema navodima medija u Hrvatskoj,njema~ko bi tu`iteljstvo u Minhenu ve}narednog mjeseca trebalo podi}ioptu`nicu protiv prijeratnog {efa Udbe uZagrebu Zdravka Musta~a. Musta~u bise, procjenjuje Perkovi}ev odvjetnikAnto Nobilo, trebalo suditi zajedno snjegovim branjenikom, budu}i da im sena teret stavlja isto kazneno djelo.Znakovito je, me|utim, da policijski timkoji je godinama u Njema~koj istra`ivaoubojstvo Stjepana \urekovi}a, sve doknisu stigli do nalogodavaca tog zlo~ina,sada istra`uje misterioznu likvidacijuposljednjeg hrvatskog emigranta Ante
\api}a iz Livna. \api} je, o ~emu smodetaljno pisali u posljednjih pola godine,ubijen 1989., u svom stanu u Nirnbergu,na gotovo preslikan na~in kao i njegovznanac \urekovi} {est godina ranije.Nakon {to je istraga o smrti Ante \api}apotkraj pro{le godine intenzivirana,njema~ki su policajci, navodno, do{li do
neposrednog izvr{itelja, ali se njegovidentitet dr`i u tajnosti, dok se neposlo`e svi detalji, odnosno, ne otkrijusvi predratni obavje{tajci koji susudjelovali u pripremi \api}evogsmaknu}a. Prema nezvani~niminformacijama iz izvora bliskih istrazi,\api}ev egzekutor koji i danas `ivi uNjema~koj je dobro poznavao svoju`rtvu, i za taj prljavi posao nije slu~ajnoodabran. Nedavno smo, podsjetimo,objavili da su prvoosumnji~eni u istrazinjema~ke policije prijeratni operativciSDB-a BiH An|elko Hrgi} i Bo`oBagari}, koji su nesretnog Antu \api}agodinama „pokrivali“. No, lista biosumnji~enika uskoro mogla bitidopunjena, jer su istra`itelji izNjema~ke, u me|uvremenu, do{li donovih svjedoka, biv{ih Hrgi}evih iBagari}evih kolega, koji su izrazilispremnost otkriti kako je radila/ubijalabosanska Udba.
ZLO^INI BEZ ZASTARE
Njemački policijski tim koji jeotkrio ubojice Stjepana Ðurekovića
sada istražuje likvidaciju hrvatskogemigranta iz Livna Ante Ðapića
UDBA KAO SUDBA An|elko Hrgi}, aktualnipomo}nik direktora SIPA-e,pod istragom je njema~kepolicije
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 18/68
Direktor Zavod zdravstvenog
osiguranja Kantona SarajevoKenan Crnki}, a na osnovusaglasnosti koju mu je izdao
predsjednik Upravnog odboraZavoda Esed Radelja{, zaklju~io je ugovor o nabavci trakica za mjerenje {e}era u krviod proizvo|a~a Bayer i Roche Diagnostic vrijedan preko 3, 2 miliona KM. Ugovor,odnosno ugovori, zaklju~eni su putem
pregovara~kog postupka, suprotno Zakonuo javnim nabavkama BiH {to je utvrdioUred za razmatranje `albi BiH, nakon {to jeuva`io `albu firme Unifarm iz Lukavcakoja je zastupnik renomirane firme Johnson
& Johnson, a koja nije dobila prilikuu~estvovati na tenderu jer on nije bio niraspisan.
[E]ER PO PILAVUPri~a o nabavci trakica za mjerenje
{e}era od {vajcarskog proizvo|a~aRoche Diagnostica ima izgleda da se
pretvori u korupcijski skandal u ~ijemsredi{tu bi se mogla na}i ova svjetski
priznata kompanija koja se, izme|u ostalog, bavi proizvodnjom i prodajom dijagno-sti~ke opreme. Naime, bh. kompanija
Farmavita sa Roche Diagnosticom poslovno sara|uje jo{ od 2001. godine,
me|utim 2011. godine stvari po~inju da sekomplikuju. Naime, do tada je Farmavita
bila ovla{teni distributer Roche Diagnostic proizvoda u Federaciji BiH, a bijeljinskafirma Medicom za prostor RepublikeSrpske. Ali 2011. godine Farmavita gubiugovor sa Roche Diagnosticom, ali njihove
proizvode nastavlja nabavljati prekoMedicoma iz Bijeljine, po preporuci ljudi iz
Roche Diagnostica, {to se opet uklapalo unjihovu {emu reorgenizacije. Firma
Medicom ~iji je vlasnik Ljubomir Peri}, jakim vezama u zagreba~kom uredRoche Diagnostica, postala je jediovla{}eni distributer te kompanije u BiHdok je Farmavita zadr`ala statu
poddistributera. Prije dvije godine stvari dodatno komplikuju kada se u Sarajevkrajem 2012. godine registruje dru{tvo ograni~enom odgovorni{}u za vanjsku
unutra{nju trgovinu Bosnamedic , na ~elu direktorom Adnanom Mirojevi}em. Osn
SLOBODN BOSN I 10.7.20118
„[E]ERNA“ AFERA
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Priča o nabavci trakica za mjerenje šećera ima izgleda da se pretvori u korupcijskskandal u čijem središtu bi se mogla naći svjetski priznata švajcarska kompanija
„Roche Diagnostic“. A priča o „trakicama“ teškim 3, 2 miliona KM ne može proćbez Eseda Radeljaša (i)legalnog predsjednika (i)legalnog Upravnog odbora Zavoda
zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo
Menad`ment Zavoda zdravstvenog osiguranja nijeimao ovla{}enja da sklapa dvogodi{nji ugovor, a i dajeste, godi{na cijena isporu~enih trakica iznosila bi
preko 1,6 miliona KM, {to je pola miliona vi{e
od planirane potro{nje
TRAKICE ZA MJERENJEKORUPCIJE U KRVI
IMA NEKA TAJNA VEZA Firma Bosnamedic registrovana je u Sarajevu krajem 2012. godne, kada je na Kipruregistrovan i njen osniva~ kompanija Dandoora Holding LTD
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 19/68
va~ Bosnamedica je firme DandooHolding LTD sa Kipra, koja je tako|osnovana 2012. godine sa kapitalom o1.000 eura. Na ~elu spomenute firme Elena Christodoulou, a osniva~i i vlasnifirme su nepoznati, odnosno te informacinisu dostupne javnosti. Me|utim, kaknezvani~no saznajemo, nije isklju~enmogu}nost da su me|u osniva~ima ovkompanije na Kipru ~lanovi menad`men
zagreba~kog ureda Roche Diagnostica, kai vlasnik Medicoma Ljubomir Peri}Bijeljine. Stoga ne iznena|uje podatak da iz zagreba~kog ureda Roche Diagnostic
potvr|eno da je firma Bosnamedic jediovla{teni distributer proizvoda ovkompanije na podru~ju Federacije BiH„Naoru`ani“ ovom i potvrdom kompaniBayer da je firma Intermedical ekskluzivdistributer njihovih proizvoda u BiHmenad`ment Zavoda na ~elu sa direktoroCrnki}em, a uz saglasnost predsjednikUpravnog odbora Radelja{a, metodo
pregovaranja sklopio je posao nabavktrakica za mjerenje {e}era Bosnamedicom vrijedan preko dva milionKM i sa Intermedicalom vrijedan blizu 1miliona KM.
LA@NO PREDSTAVLJANJETo nije sve. Naime, Skup{tina Kanton
Sarajevo usvojila je plan i program radZavoda zdravstvenog osiguranja za 201godinu, kojim je precizirano da je nabavku trakica za mjerenje {e}era u kr
planirana potro{nja 1,133 miliona KMMe|utim, sklapaju}i ugovore sa Bosnmedicom i Intermedicalom vrijedne 3miliona KM planirana potro{nja je skorutrostru~ena. Naime, potpisanim ugovorospomenute firme dobile su dvogodi{nekskluzivno pravo snabdijevanja Zavodtrakicama za mjerenje {e}era u krvi. Nmenad`ment Zavoda nije imao ovla{}enda sklapa dvogodi{nji ugovor, a da i jestgodi{na cijena isporu~enih trakica iznosi
bi preko 1,6 miliona KM, {to je pomililiona vi{e od planirane potro{nje. Akse ovome doda i ~injenica da su ugovozaklju~eni pregovara~kim postupkom, a n
raspisivanjem javnog natje~aja, onda sasvim razumljiva odluka ~lanovUpravnog odbora Zavoda Aide HaveriMuamera Efendi}a i Samira Turkovi}a d
povuku ranije datu saglasnost za nabavktrakica za mjerenje {e}era u krvi.
Me|utim, prema mi{ljenju predsjednikUpravnog odbora Eseda Radelja{a,
poslovima nabavke trakica za mjerenj{e}era u krvi nje bilo ni{ta sporno, o ~em
prema njegovom navodu, mo`e posvjdo~iti i Senka No`ica, odvjetnica koja podluci Upravnog odbora zastupa ZavoDrugo je pitanje da li i ko mo`
posvjedo~iti da je upravo Esed Radelj
10.7.2014. I SLOBODN BOSN
NABAVKA TRAKICA ZA MJERENJE [E]ERA U KRV
IMA SE PARA, IMA SE S ^IMZavod zdravstvenog osiguranjaKantona Sarajevo godi{nje raspola`esa bud`etom te{kim 350 miliona KM
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 20/68
legalni predsjednik Upravnog odboraZavoda protiv kojeg je Tu`ila{tvu KantonaSarajevo podnesena krivi~na prijava ZBOGla`nog predstavljanja. Naime, nakonrazlaza biv{ih koalicionih partnera SDA iSDP na kantonalnom nivou, formirana jenova Vlada na ~elu sa premijerom SuadomZeljkovi}em, koja je najprije izvr{ila ~istkunadzornih i upravnih odbora kantonalnih
javnih preduze}a. Na udaru se na{ao iUpravni odbor Zavoda na ~ije ~elo jeimenovan Esad Radelja{. Razrije{ena
predsjednica Upravnog odbora JasminaSelimovi} i ~lanovi Lejla Turulja, AlenPilav i Senka Mesihovi} Dinarevi} sudskim
putem su tra`ili i dobili satisfakciju.Op}inski sud u Sarajevu donio je presudukojom je rje{enja o smijeni predsjednika i~lanova Upravnog odbora Zavodaokarakterisao nezakonitim i neva`e}im, akantonalnoj Vladi i biv{em premijeruZeljkovi}u nalo`io da na posao vratirazrije{enu predsjednicu Upravnog odbora i
~lanove. Zbog neprovo|enja ove sudske presude biv{i premijer Zeljkovi} nov~ano je ka`njen sa 1.000 KM, a protiv njega je podignuta i krivi~na prijava. Kantonalnisud u Sarajevu je polovinom pro{log
mjeseca donio rje{enje kojim je odbijena`alba i potvr|ena presuda prvostepenogorgana, odnosno Op}inskog suda Sarajevo.Slijedom spomenutih sudskih presuda,aktuelni Upravni odbor Zavoda
zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevna ~elu sa Radalja{em je nezakonit, pa samim tim u pitanje mo`e dovesti zakonitost odluka koje je u me|uvremendonio. Me|utim, sudske presude
pravosudne „reprekusije“ ne doti~u Eseda Radelja{a koji na mjesto presjednika Upravnog odbora Zavoda do{ao neskrivenom namjerom da se odr`i do kra
mandata i po svaku cijenu.
SLOBODN BOSN I 10.7.20120
„[E]ERNA“ AFERA
Kako nezvani~no saznajemo, ministarzdravstva u Vladi Kantona Sarajevo EldanLokmi} daje punu podr{ku menad`mentuZavoda zdravstvenog osiguranja zasklapanje ugovora sa Bosnamedicom iIntermedicalom. Zlobnici ka`u kako bi se injegovo ime mo`da moglo pojaviti me|uvlasnicima i osniva~ima sumnjivekompanije sa Kipra - Dandoora Holding
LTD-a. To su, naravno, samo spekulacije,no ~injenica jeste da je ministar Lokmi}postao vlasnik apartmana u mjestu Brelana makarskoj rivijeri, a da ga je tanekretnina ko{tala blizu 160 hiljada eura.Kako je ministar Lokmi}, sa skromnomministarskom pla}om od dvije hiljademaraka, uspio kupiti apartman vrijedan300 hiljada maraka, prosudite sami.
SKROMNI MINISTAR
Eldan Lokmić, vlasnik apartmana uBrelima vrijednog 160 hiljada eura
NEOSNOVANA @ALBA Kantonalni sud potvrdio je presudu
Op}inskog suda u Sarajevu kojom je smjenpredsjednika i ~lanova Upravnog odboraZavoda zdravstvenog osiguranja bilanezakonita
POSLANIK I PREDSJEDNIK Esed Radelja{, (i)legani predsjednik Upravog odbora Zavoda zdravstvenogosiguranja i narodni poslanik
(BEZ)REZERVNA PODR[KA Ministar EldanLokmi} vlasnik jebrojnih nekretnina
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 21/68
Federalna uprava policije podnijela jeKantonalnom tu`ila{tvu u Sarajevuizvje{taj o po~injenom krivi~nomdjelu protiv aktuelnog i biv{eg direk-tora Sarajevskog aerodroma, Ivana
Veli~ana i Bakira Karahasanovi}a, kao i pro-tiv aktuelnog pomo}nika direktora ElvedinaBegi}a. Sva trojica su osumnji~ena zazloupotrebu polo`aja i ovla{tenja, sklapanje
{tetnog ugovora, te nesavjestan rad u slu`bi,~ime su Me|unarodnom aerodromu Sarajevonanijeli {tetu od 1,7 miliona maraka.
Istragom su utvr|ene nezakonitosti pri-likom provo|enja javne nabavke za izgrad-nju objekta za smje{taj aviokateringa irestorana dru{tvene ishrane, zaklju~enjaugovora sa preduze}em - izvo|a~em radovau vrijednosti vi{oj od 2.500.000 KM saPDV-om, a da pritom nije postojalo odgo-varaju}e odobrenje nadle`nih institucija, teisplate avansa istom preduze}u u iznosu od
preko 460.000 KM .
Istragom je tako|er utvr|eno i nesavjes-no postupanje odgovornih osoba u JPMe|unarodni aerodrom Sarajevo prilikom
planiranja i otvaranja carinskog skladi{ta - bescarinske prodavnice CD Shop uSarajevu, a kojom prilikom je preduze}u
prouzrokovana {teta u iznosu od najmanje44.000 KM, kao i prilikom zaklju~ivanja{tetnog ugovora s jednim preduze}em izSarajeva, {to je za posljedicu imalo {tetu iiznosu od najmanje 27.000 KM.
Sporno je i zapo{ljavanje radnika u
ovom javnom preduze}u koje je “vr{enosuprotno propisima koji reguli{u navedenuoblast”. Na nezakonit na~in su zaposlenenajmanje 33 osobe, po principu neposredno
poznati kandidat na preporuke direktorasektora, ~ime su uskratili i ograni~ili pod
jednakim uslovima pravo na slobodnozapo{ljavanje nezaposlenim osobama kojese vode na evidencijama nezaposlenihosoba nadle`nih slu`bi za zapo{ljavanje.
Uku pnu {tetu koju su osumnji~eni prouzrokovali Aerodromu FUP je procije-nio na 1,73 miliona KM, pri ~emu lavovski
dio procijenjene {tete, u iznosu od 1,2 milona KM, proizilazi iz ~injenice da je uprva Aerodroma u tom iznosu otpisala duBH Airlinesa . I u prijavi se navodi da je duu navedenom iznosu otpisan u skladu zaklju~kom Vlade Federacije BiH.
Najve}i dio optu`bi protiv Veli~anKarahasanovi}a i Begi}a djeluje uvjerljivolako dokazivo, no najkrupnija stavka optu`nici, otpis duga BH Airlinesu u iznosu o1,2 miliona KM, stoji na staklenim nogama.
Naime, i Aerodrom i BH Airlines
dr`avne firme i Vlada Federacije BiH imsuvereno pravo iz jedne prebaciti novac drugu firmu. Uostalom, to ~ini ve} godinma i brojne dr`avne firme opstaju upravzahvaljuju}i finansijskoj podr{ci vlade. Svvlade u regiji subvencioniraju nacionalnaviokompanije i to nikada i nikome ni
bilo sporno.Uprava Sarajevskog aerodroma mor
}e polo`iti ra~une za brojne propuste, ~injenica da ih se optu`uje i za ono za {objektivno nisu krivi samo }e im olak{a
polo`aj i odvesti istragu u krivom smjeru.
10.7.2014. I SLOBODN BOSN
S K A N D A L N E D J E L J
Pi{e: ASIM METILJEVI]
FUP olakšao položaj optuženima sa Sarajevskog aerodroma
Osnovane su optužbe na račun Veličana,Karahasanovića i Begića, osim u dijelu koji se tiče
subvencija BH Airlinesu, za šta je “kriva” Vlada FBiH
TE[KE OPTU@BE^elnicima Sarajevskog aerodroma spo~itava se kriminal, korupcija, nepotizam...
Ivan Veli~an Bakir Karahasanovi} Elvedin Begi}
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 22/68
Ovotjedna sjednica Visokog sud-
skog i tu`iteljskog vije}a BiH(VSTV), na kojoj su ~lanovi biralinovog predsjednika, zavr{ena je
bez ikakvih iznena|enja - imeno-vanjem favoriziranog kandidata MilanaTege tije za nasljednika Milorada Novko-vi}a. Premda je aktualni predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci imao ozbiljnogkonkurenta, suca Vrhovnog suda FederacijeBiH i ~lana VSTV-a Gorana Nezirovi}a, ~ija
pravni~ka karijera traje skoro trideset godina, jo{ se jednom pokazalo da je o izboru ~elnikanajva`nije pravosudne institucije u BiHodlu~ivala politika a ne struka. Novinari su,
podsjetimo, jo{ prije mjesec dana, kada jeMilan Tegeltija najprije izabran za ~lanaVSTV-a, najavili da }e on biti novi
predsjednik, budu}i da ima politi~ku potporuSNSD-a. Tegeltija je, uz to, i najmla|iizdanak mo}nog srba~kog pravosudnogklana, koji ve} godinama „dr i“ klju~ne
pozicije u banjalu~kim sudovima itu`iteljstvima. Podsjetimo da je dosada{nji
predsjednik VSTV-a i Okru`nog suda uBanjoj Luci Milorad Novkovi} rodom izSrpca, ba{ kao i {ef Specijalnog tu`iteljstvaRepublike Srpske Miodrag Baji}, glavni
banjalu~ki tu`itelj @elimir Lepir i biv{i glavni
dr`avni tu`itelj Milorad Bara{in.
TU@ITELJ NA SPECIJALNOM ZADATKUMilan Tegeltija je za tu`itelja Okru`nog
tu`iteljstva u Banjoj Luci izabran 2004., a jedan od prvih velikih slu~ajeva u njegovoj
karijeri bila je optu`nica protiv ranijeg premijera Republike Srpske MiloradaDodika i ministra financija NovakaKondi}a (u mandatu 1998. - 2001.). Sudski
je proces okon~an osloba|aju}im presudama (drugostupanjsku je odlukudonio Milorad Novkovi}), nakon ~ega jenovi-stari premijer RS-a Dodik 2006.godine odredio Tegeltiji ulogu glavnog
tu`itelja u novoosnovanom Specijalnotu`iteljstvu RS-a za suzbijanje organizianog i najte`ih oblika privrednokriminala. Na toj se du`nosti, me|utim, nidugo zadr`ao, jer su proceduru Tegeltijinoizbora osporili ~lanovi VSTV-a. Naknadn
je ostavku u Specijalnom tu`i teljstvkompenzirao imenovanjem na funkcij
predsjednika Osnovnog suda u Banjoj Lu
SLOBODN BOSN I 10.7.20122
IZBOR PREDSJEDNIKA VSTV-a
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Izbor MILANA TEGELTIJE za novog predsjednika VSTV-a još je jednom pokazaoda, čak i kada je posrijedi najvažnija pravosudna institucija u BiH, presuđuje
politika a ne struka; i Tegeltija i njegov prethodnik MILORAD NOVKOVIĆ izabransu uz političku podršku SNSD-a, dok njihovi koalicijski partneri iz SDP-a lobiraju
da na poziciju glavnog sarajevskog kantonalnog tužitelja bude imenovan
SANIN BOGUNIĆ
MOJ MILANE, SUDIJO SA GRANE
Milana Tegeltiju je Milorad Dodik postavio za glavnogtu`itelja RS-a, Sanin Boguni} je u posljednje dvije
godine istra`ivao samo SDP-ove politi~ke protivnike
S U M R A K P R A V O S U \ A
NEZAVISNO PRAVOSU\EMilan Tegeltija izabran je zapredsjednika VSTV-a uzpoliti~ku podr{ku SNSD-a
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 23/68
(u martu 2007.), iako je njegova dotada{njasuda~ka karijera bila vi{e nego skromna. UTegeltijinoj biografiji se navodi da je od1998. do 2001. bio sudac banjalu~kogVojnog suda?!
No, ~injenica da njegov protukandidatGoran Nezirovi} u`iva nedvojbeni autoritetme|u kolegama sucima, ni ~esti medijskinapisi o problemati~nim susretima MilanaTegeltije s osu|enim kriminalcima, kao ni
porazni rezultati predsjedavanja banjalu~kim sudom nisu, ipak, utjecali na~lanove VSTV-a. Tegeltija je za
predsjednika izabran tijesnom ve}inom, saosam glasova za i sedam protiv njega, i to
poslije ponovljenog izja{njavanja. Premainformacijama iz izvora bliskih VSTV-u,nakon {to je postignut me|ustrana~kidogovor oko novog predsjednika (izme|uHDZ-a, SNSD-a i SDP-a), za Tegeltiju jeglasala ve}ina ~lanova hrvatske i srpskenacionalnosti, ali i potpredsjednicaJadranka Lokmi}-Misira~a, koja se
izja{njava kao Bo{njakinja. I mada jo{ nije poznato da li je dr`avna tu`iteljica Lokmi}-Misira~a, glasaju}i za Milana Tegeltiju,~uvala vlastitu poziciju (u slu~aju da je za
predsjednika VSTV-a izabran sudac Nezirovi}, koji je tako|er Bo{njak, ona bi bila smijenjena), ili je provodila strana~ku politiku lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije,svog dugogodi{njeg prijatelja jo{ iz{kolskih dana, sve su prilike da je upravonjezin glas presudio.
SA ZLA NA GORE - SANIN BOGUNI]POSLIJE NIVES KANEV^EV
Jadranka Lokmi}-Misira~a je u VSTVizabrana u oktobru 2012., ali je u posljednjih godinu dana, otkako obavlja ifunkciju potpredsjednice, postala glavnakadrovkinja kada su posrijedi imenovanja
bo{nja~kih sudaca i tu`itelja. Nakonferenciji za novinare koja je odr`ana uutorak, 8. jula, poslije sjednice VSTV-a,
potpredsjednica Lokmi}-Misira~a je, kao jedan od najve}ih problema u pravosu|u,navela nepopunjenost tu`iteljskih pozicija uKantonu Sarajevo, gdje nedostaje 18tu`itelja. Kako se, istodobno, u VSTV-u
provodi procedura za izbor novog {efaKantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu, sve su
prilike da Jadranka Lokmi}-Misira~a nije
bez razloga istakla problem sarajevskihtu`itelja. U pravosudnim se krugovima,naime, ve} danima spekulira kako upravoJadranka Lokmi}-Misira~a najvi{e lobirada se za nasljednika odlaze}e glavne
sarajevske tu`iteljice Nives Kanev~eizabere Sanin Boguni}. Taj je SDP-o
potr~ko posljednjih godina bio glav protogonist nekoliko krupnih pravosudnskandala, nakon {to je postupaju}i puputama svojih politi~kih nalogodavacmonitirao istrage protiv nekolicine visokfederalnih du`nosnika. Po~etkom 201Sanin Boguni} je po nalogu SDP-a otvoristragu protiv direktora Federalne uprav
policije Dragana Luka~a, jer je poslao
mirovinu biv{eg zapovjednika Specijaln jedinice Dragana Viki}a, ali je poku{montiranja optu`nice lo{e zavr{io po samotu`itelja. Nakon {to se ispostavilo da Boguni} zloupotrijebio slu`beni polo`ajizdao nalog federalnom ministru financijAnti Krajini da se Viki}u ne upladoprinosi za mirovinsko osiguranje, Luka
je prot iv njega podnio prijavu Ureddisciplinskog tu`itelja VSTV-a.
Iako je, u me|uvremenu, disciplinska`njen, tu`itelj Sanin Boguni} se godindana kasnije na{ao u sredi{tu novo
skandala, kada je od Suda tra` prislu{kivanje N.N. osobe, a zaprav predsjednika Federacije BiH @ivkBudimira. Dodajmo tome da optu`nic
protiv Budimira i njegovih navodnsau~esnika u kriminalnim poslovimvezanim za pomilovanja osu|enika ni ddanas nije podignuta. No, ra~una se da j
prote`iranje Sanina Boguni}a na mjesglavnog sarajevskog tu`itelja, osim {to otvaranjem politi~ki instruiranih istragitekako zadu`io svoje pokrovitelje iz SDP-~elnicima te stranke va`no kako bi zadr`akontrolu nad Kantonalnim tu`iteljstvom
nakon {to izgube vlast.
10.7.2014. I SLOBODN BOSN 2
POLITI^KA DEVASTACIJA PREVOSU\
Kada se po~etkom pro{le godinebirao novi predsjednik Kantonalnog sudau Sarajevu, glavni dr`avni tu`itelj GoranSalihovi} (ranije predsjedniksarajevskog Op}inskog suda), lobirao jeza svog prijatelja Milana Tegeltiju, koji jenavodno u glavnom gradu BiH kupio istan. Nakon {to je Tegeltija prije mjesecdana postao ~lan VSTV-a, odmah sezalo`io kako bi zaustavio eventualnidisciplinski postupak protiv Salihovi}a,
po prijavi koju je ranije podnio direktor
SIPA-e Goran Zubac. Salihovi} iTegeltija su se, kao dugogodi{njipredsjednici dva najve}a op}inska sudau Sarajevu i Banjoj Luci, sprijateljili namnogobrojnim konfe rencijama iseminarima, na kojima su obojica biliredoviti sudionici. Milan Tegeltija je,pored toga, me|u kolegama sucima,tu`iteljima i odvjetnicima, poznat kaovrstan zabavlja~ - svira harmoniku ipjeva, a na repertoaru su mu uglavnom
narodnja~ki hitovi.
SVIRANJE SUDCU
Iako je njegova pravničkakarijera skromna, Milan Tegeltijavaži za najboljeg harmonikašameđu sucima
IZBORTU@ITELJA PO MJERISDP-aPotpredsjednicaVSTV-aJadrankaLokmi}-Misira~a,{kolskaprijateljicaZlatkaLagumd`ije,zadu`ena je zaimenovanjabo{nja~kihsudaca i
tu`itelja
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 24/6824
By: A LMIR P NJET
Prate}i gospodara vremena,na{a prva stanica bio je 25.
oktobar 2009. i pismo u kojem
se obra}a Miloradu Dodiku...
...nakon ovog otkri}a, odlu~ili smo da ne idemo vi{eprema nazad, i pratili smo njegovo gospodarenje vremenom
kre}u}i se prema sada{njosti.Sljede}a stanica — Banovi}i, 13. septembar 2010...
Zlatko Lagumdzija u epizodi:
GOSPODARVREMENA
v
Nekada perspektivni politi~ar, socijaldemokrata i „de~ko koji obe}ava” nakongodina uspje{nog skrivanja u julu 2014. godine odlu~io je otputovati kroz vri-jeme, oti}i u 2005. kada je ta web forma bila popularna i otvoriti blog kroz
~ije i{~itavanje se jasno moglo zaklju~iti da je on ustvari — GOSPODARVREMENA! Uputili smo se za njim kroz bespu}a vremena
i otkrili izjave u kojima je Lagumd`ija suvereno gospo-dario vremenom! Krenite s nama!
Ohrabrujemovas da kona~no usaglasite
bilo {ta od ~ega }e koristi imati
`itelji na{e zemlje. Vjerujem da je iama jasno da je KRAJNJE VRIJEME dai vi kao ~elnik aktuelne vlastipromijenite svoju vi{egodi{njupolitiku, ili }ete i sami biti
promijenjeni
VRIJEMEJE da dr`ava po~neraditi za radnika i
rudara u ovojzemlji...
SLOBODN BOSN I 10.7.201
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 25/6810.7.2014. I SLOBODN BOSN 2
...Gospodar vremenanapu{ta Banovi}e2010. i nastavljadalje do 1. oktobra2010. gdje je opet
govorio o — vremenu!Njegova pri~a o
povratku Valtera dajenagovje{taj da putuje i
u mnogo daljupro{lost...
U februaru 201Gospodar Vremeodlu~uje da pono
upravljavremenom...
Putovanjeroz vrijeme iupravljanjevremenom senastavlja!
Zaustavljamose u martu2012. ...GospodarVremena
oziva na lov!
U oktobru iste godine, Lagumd`ija ponovo govori o vremenu ipostaje jasno da se ne {ali!
Juni 201Gospoda
Vremena sastanku crnogorskpremijero
IgoromLuk{i}eponovonapada
ktobar 2013., krajnje
vrijeme...
Poru~iosam sino} kojekakvim
bjelosvjetskim hoh{taplerima skojima sam gostovao na televiziji,
koji se penju na tornjeve da budu vi{i i{to ho}e da grade nekakvih 14 traka
puta, i svim ostalim: Vratio se Valter!OD PONEDJELJKA }emo imati
dr`avu za ~ovjeka!
DO{LO JEVRIJEME da BiH 20 godina, koliko
isklju~ivo naciondr`ava, bude i gra|
dr`ava. To prije zaslu`uje 300.0
bira~a, koji su i SHrvati i Bo{njaci, su svoje povjeren
izborima poklonili SDP-u BiH. Ako
~injenica uva`i, on
sve stvari u BiHmnogo lak{e prov
??Ovogodi{nji lokalni izbori prakti~no }e potvrditi vladaju}u
{estorku, koja podrazumijeva da je ZAISTA VRIJEME daStranka demokratske akcije (SDA) ode u opoziciju. Mislim darezultati ovih izbora pokazati da SDPBiH i Stranka za bolju
budu}nost (SBB) BiH imaju duplo vi{e glasova nego SDA i d}e pokazati da tradicionalno SDA-ovo bo{nja~ko bira~ko tijelo
ne}e dati vi{e od 20 posto ukupnih glasova. PRO[LA SUVREMENA kada je SDA bila stranka koja je za sebe mogla
tvrdi da predstavlja ve}inu, a kamoli ~itav jedan narod.Navodne tvrdnjekako }u osigurati
potporu ~lanaPredsjedni{tva BiH@eljka Kom{i}a daglasa za Jeremi}evu
kandidaturu su
najbrutalnije la`i inebuloze. VRIJEMEJE da se krene u lovna one koji prave
ovakve konstukcije!
Kona~no je do{lo VRIJEMEda iz na{e regije u svijet po~nu
odlaziti pozitivne vijesti o uspje{noj
saradnji i zajedni~kom prosperitetuzemalja Zapadnog Balkana.
Mislim da je do{loKRAJNJE VRIJEME da sepolitika sukoba i politika
konfrontacija probazamijeniti sa {to je vi{e
mogu}e saradnje, pru`anja
uke i zajedni{kog rada i toe pristup i politika SDP-a
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 26/68SLOBODN BOSN I 10.7.20126
U decembru 2013. Lagumd`ija svima dajedo znanja da zna kakvo nas vrijeme ~eka...
Samo tri daposlije...
Po~etak ove godine, 7. februar 2014., u kojojLagumd`ija najvi{e govori o tome kakvo je vrijeme i kona~no
otkriva karte, nagovje{tava {ta nas ~eka.
A ve} umartu...
Kraj maja, 31., Gospodar Vremena pokazuje da mo`e biti iprecizan predvi|aju}i u dan!
Sve jekulminiralo uulu, blogom okojem smogovorili napo~etku ove
vremenskepotrage. NijeGospodarVremena
aboravio onih200 dana okojima jegovorio...
...Da bi do klju
re~enice je u nj
otkrila
GOSPODVREME
NASTAVI]E SE,VREMENA NAVRIJEME...
Pred BiH je te{koRIJEME, ali
P }e u~initi sveo je u njenojo}i da stanjee popravljeno!
Ovo jeVRIJEME ISTINE,vrijeme kada se
radi a neskupljaju jeftinipoliti~ki poeni!
Sada jedo{lo VRIJEME
da gra|anigovore, a
politika slu{a!
VRIJEME do izbora treba iskoristiti zarje{avanje problema u BiH, a ne za njihovo
efinisanje.Treba raditi, pre}i u odlu~nu, organizovanuisplaniranju akciju. Dvije stotine dana ofanzive premaoljoj BiH. Bilo je gre{aka, napravio sam ih i ja, ali je
bio uvijek izbor izme|u ve}eg i manjeg zla.
Proteklih 50dana je u~injeno
mnogo kako bi imali{ansu za dobar
rezultat. Puno toga
mnogi od nas trebajuuraditi u ovih 10dana. Jos vi{e posla je
pred nama. Klju~nopitanje je kako sve
nas natjerati da se unarednih 100 DANA
takmi~imo urje{avanju problemanastalih poplavama ane u {utnji ili praznojpri~i i obja{njavanju
{ta sve jo{ nije
rije{eno
Situacija je trenutno na automatskom pilotu, sutra{nji dan jePOSEBNO VRIJEME od kojeg }e ovisiti sudbina platnog prometa.Ako Dom naroda usvajanjem zakona ne isklju~i automatski pilot, 1
juna }e nam sti}i deklaracija ~iju objavu niko ne}e mo}i zaustavit
VRIJEME JEza jedinstvo i
solidarnost, a ne zapodjele i sva|e.Vrijeme je za
rje{avanje, a nepravljenje problema.Vrijeme je za posao,
a ne za pri~u!
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 27/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 28/68
Posao povjeren banjalu~koj firmiMühlbauer , {tampanje li~nihkarata i voza~kih dozvola zagra|ane BiH, vrijedan ~ak 104miliona KM, krajnje je sumnjiv i
netransparentan. Utvrdili su ovo dr`avnirevizori, a na{ list donosi detalje skan-daloznog ugovora potpisanog izme|u banja-lu~ke kompanije Mühlbauer i IDDEEA-e.
^itava pri~a o dodjeli ovog unosnog posla kompaniji Mühlbauer po~inje aprila
2012. godine kada je Vije}e ministara BiHusvojilo informaciju Ministarstva civilnih poslova BiH, na ~ijem se ~elu nalaziSredoje Novi}, o primjeni Zakona o putnimispravama.
PREGOVARA^KI ILIDOGOVARA^KI POSTUPAK
Tom prilikom Vije}e ministara BiHzahtijeva od Agencije za identifikacijskeisprave, evidenciju i razmjenu podatakaBiH (IDDEEA) da stvori uslove za izda-vanje osobnih iskaznica BiH, po~ev{i od
01.01.2013. godine. Tako|er nala`e ovojAgenciji da na pregovara~ki postupak pozove firmu “Mühlbauer High TechInternational AG” Roding iz Njema~ke,koja posjeduje najsavremeniju tehnologijuza izradu li~nih karata sa mikro~ipo-vima. Pregovara~ki postupak je ina~e naj-
manje transparentan i konkurentan i koristise u izuzetno rijetkim slu~ajevima. Pritom,IDDEEA ovaj postupak provodi bez nje-gove javne objave.
Konzorcij Mühlbauer, koji ~ine firmeMühlbauer d.o.o. Banja Luka i Mühlbauer
iz Rodinga, dostavlja svoju ponudu i u vrlokratkom roku nakon obavljenih pregovoraIDDEEA donosi odluku o dodjeli
posla Konzorciju Mühlbauer. Pregovorimasu prisustvovali predstavnici Mühlbaura iz
Njema~ke i “sestrinske” firme iz BanjeLuke. Nacrt skandaloznog ugovora sa
ovom firmom poslan je Pravobranila{tv
BiH, ali ova institucija ne reaguje na njgove sporne stavke i daje pozitivnmi{ljenje. Ugovorom je predvi|eno da }firma Mühlbauer ovaj posao obavljati narednih deset godina! U tom periodu tr
bala bi da od{tampa pet miliona li~nih karta po cijeni od 16 maraka i dva milion
SLOBODN BOSN I 10.7.20128
SKANDALOZNO
Pi{e: MIRHA DEDI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Otvaranje banjalučke fabrike MÜHLBAUER, u kojoj se izrađuju lične karte ivozačke dozvole za građane BiH, i tajno pregovaranje i davanje posla ovoj kom-
paniji od strane IDDEEA-e u vrijednosti od 104 miliona KM u narednih deset godina nije urađeno zakonito; utvrdili su ovo državni revizori a naš list otkriva detal-
je skandaloznog ugovora sklopljenog sa ovom firmom
FIRMA MÜHLBAUER POSAOOD 104 MILIONA MARAKA
DOBILA NEZAKONITO!
Danilo Petrovi}, zet Neboj{e Radmanovi}a, raznimlobiranjem i pritiscima obezbijedio banjalu~kom
Mühlbaueru, na ~ijem ~elu je bio, posao vijeka
FABRIKA NOVCAZa izgradnju tvornice Mühlbauer , naDodikovu urgenciju, IRB RS-a odobrio 4,7miliona maraka kredita
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 29/68
voza~kih dozvola po cijeni od ~etiri markVisoku cijenu li~nih karata predstavni
IDDEEA-e pravdali su modernotehnologijom izrade i mikro~ipovima kosu sadr`ani u kartici svake li~nkarte. Po ugovoru, ovoj firmi se isporu~ui oprema vrijedna oko 4,5 milionmaraka, koja prelazi u njeno vlasni{tvnakon isplate 75 posto njene vrijednosTako|er, IDDEEA preuzima obavezu d
bud`etskim novcem Mühlbauer snabdi potrebnim softverom i hardverom vrijednosti od dva miliona maraka.
Zanimljivo je da se ova Agencijobavezala da }e Mühlbaueru isplatiti 10miliona maraka za pet miliona li~niskaznica i 2 miliona voza~kih dozvola beobzira na stvarne potrebe bh. gra|anJedna od nevjerovatnih stavki je i pristanana avansno pla}anje od 30 posto.
Iako je Pravobranila{tvu BiH upu}eugovor u kojem stoji da se posao dodjeljuKonzorciju Mühlbauer, ugovor potpisu
samo Mühlbauer iz Banje Luke. Na reaguje ~lan komisije za provo|enje potupka Jasmin Mehmedovi}. On u pismSini{u Macana, direktoru IDDEEA-e, pikako to da je sva dokumentacija koja
pro{la prethodna odobrenja Pravo branla{tva BiH, Vije}a ministara BiH i nadle`nkomisije bila vezana za KonzorcMühlbauer (koji ~ine banjalu~ki Mühlbaukao glavni dobavlja~ i Mühlbauer Rodinkao ~lan), a ugovor sa Agencijom potpisu
je isklju~ivo banjalu~ki MühlbaueMe|utim, Sini{a Macan, direktor IDDEEA-ga ubje|uje da je Mühlbauer iz Banje Luk
firma k}erka i da u ~itavom postupku nemni{ta sporno. Zapravo, u dodjeli ovog posnjema~ko-banjalu~koj firmi bilo je puntoga spornog. Ova firma nije ispunjava
potrebne uslove zahtijevane tenderskodokumentacijom, jer je tek po dobijanjovod stomilionskog posla izgradila fabrikza izradu dokumenata u Banjoj LucUpu}eni izvori napominju i da je sastaKomisije za provo|enje postupka bio kraj
je upitan jer su neki njeni ~lanova bili rod binski vezani s revizorima koji su kasni provjeravali poslovanje IDDEEA-e regularnost ovog ugovora.
Tenderskom dokumentacijom tako| je zahtijevano da Mühlbauer dostavi izjavda }e osnovati preduze}e prema propisimu BiH koje }e biti u njegovom vlasni{tvukoliko ve} nije osnovano, te da ono nsmije biti udaljeno vi{e od pet kilometaod Centra za skladi{tenje i personalizaciju
MÜHLBAUER DOBIO POSAODO 2022. GODINE
U roku od samo tri mjeseca Mühlbauerovom pogonu u Banjoj Luzaposleno je tridesetak radnika, ali s
kapaciteti opreme koja je instaliran
10.7.2014. I SLOBODN BOSN 2
KRIMINAL POD OKRILJEM DR@AV
ULOGA RADMANOVI]A I DODIKA U POSLOVANJU MÜHLBAUERAFabriku Mühlbauer vodili su Radmanovi}evzet Danilo Petrovi} i Dodikov savjetnik Zoran Kora}, koji je i suvlasnik ove firme
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 30/68
upu}ivali kako investitori ra~unaju navi{egodi{nji anga`man. Prije {tampanjaisprava, iz ove kompanije gra|anima je
poru~eno kako }e li~na karta koja iza|e iz banjalu~kog Mühlbauera biti najza{ti}enijidokument u Evropi. Svojevrsnu marketin-{ku kampanju za ovu firmu vodio je i Sini{aMacan, direktor IDDEEA-e, koji je organi-zovao promociju sofisticirane opreme za
proizvodnju i personalizaciju li~nih doku-menata u {leperu koji je obi{ao vi{e bh.gradova, a kako bi gra|anima demonstrirali
na~in izrade novih dokumenata.IDDDEEA je 17. jula 2012. godinezaklju~ila ugovor sa firmom Mühlbauer d.o.o. Banja Luka u ukupnoj vrijednosti od104 miliona maraka i to na period od desetgodina! Direktor Agencije Sini{a Macan
prilikom potpisivanja Ugovora bio je nagodi{njem odmoru u Gr~koj, pa je ovajkrajnje sumnjiv poslovni aran`man saDanilom Petrovi}em, direktorom firmeMühlbauer d.o.o. Banja Luka, potpisaonjegov pomo}nik. Zanimljivo je i to da
Mirsad D`aferovi}, zamjenik SiniMacana, uop{te nije bio uklju~en u ov proceduru.
Sam Danilo Petrovi} bio je umije{anizmjenu ugovora nakon {to je ugovor dobsva odobrenja i vr{io pritisak na ~lanovkomisije da isklju~ivo Muhlbauer iz BanLuke bude nosilac ~itavog projektodnosno da njema~ki partner sa ~itavi
poslom nema ni{ta.Ina~e, Danilo Petrovi} je zet Neboj{
Radmanovi}a, srpskog ~lana Predsje
SKANDALOZNO
Vlasnici firme “Nites”, koja je 40 odsto suvlasnikbanjalu~kog Mühlbauera, suZoran Kora}, savjetnikMilorada Dodika, i Miodrag[krbi}, vlasnik nekoliko infor-
mati~kih firmi i blizak prijateljZlatka Lagumd`ije, lideraSDP-a i ministra vanjskihposlova BiH.
Zoran Kora} je dugi nizgodina najzna~ajniji Dodikovsavjetnik za “velike poslove”.Njegova ekonomska umije}a iveze poti~u iz Genexa. Kora}
je dugo vremena bio jedan odmiljenika re`ima SlobodanaMilo{evi}a, ali im se tokom1996. godine u tolikoj mjerizamjerio da je morao spasavati
„`ivu glavu“ odlaskom u inos-transtvo. U Republici Srpskojse pojavljuje tokom 1998.godine, kada je Dodik prvi putpostao premijer i od tada pa dodanas stalno je uz njega i
zadu`en je dovo|enje velikihinvestitora u Republiku Srpsku.Nites je osnovan u [ved-
skoj pod nazivom NE&ESHolding AB sa osniva~kimkapitalom od 100.000 {vedskihkruna. Osim u [vedskoj, Nitestrenutno posluje i Pragu,Beogradu i Banjoj Luci. UBanjoj Luci je Nites osnovan2007. godine, a na mjestodirektora postavljen je Dmitar^i~kovi}. Nites ve} godinamadobija poslove milionske vrijed-
nosti od Elektroprivrede RS-a ibrojnih ministarstava RepublikeSrpske.
Na zvani~nom sajtu kom-panije “Nites” navodi se da sunjihovi klijenti M:tel,
Elektroprivreda RS,„Elektrokrajina“ Banjaluka,„Elektro-Bijeljina“, Ministarstvofinansija, Ministarstvo trgovinei turizma, Ministarstvo rada isocijalne za{tite RS, Agencijaza identifikacione dokumente,evidenciju i razmjenu podatakaBiH (IDDEEA), DS Elektro,FERRIT.
”Nites” je ostvario zavidneveze i sa Investicio-razvojnombankom RS, od koje je dobiokredit vrijedan 4,7 miliona
maraka i to na 13 godina.Ugovor o kreditu potpisali su2012. godine, a dodijeljen im jena li~nu intervenciju MiloradaDodika.
Novac koji je Nites dobio
od IRB-a utro{en je za izgrad-nju poslovne zgrade firmeMühlbauer d.o.o. Banjaluka,kojoj su vlasti na nivou BiHpovjerile posao {tampanjanovih li~nih dokumenata vri-
jedan 104 miliona maraka.[ef za razvoj softvera u
Nitesu je VladimirPetrovi}, bratRadmanovi}evog zetaDanila Petrovi}a, koji je uvrijeme potpisivanje ugovo-ra bio direktor Mühlbauera.
KO SU SUVLASNICI BANJALU^KOG MÜHLBAUERA
Kompaniju “Nites”, koja dobija najunosnije poslove uRS-u, osnovali su Zoran Korać i Miodrag Škrbić
30 SLOBODN BOSN I 10.7.201
ZAJEDNI^KI PROJEKATSini{a Macan, direktor IDDEEA-e, li~no je promovisaoMühlbauer, fabriku za izradu li~nih karata
NERAZDVOJNI PUNAC I ZETDanilo Petrovi} (u sredini) u lovu sa puncem Neboj{om
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 31/68
ni{tva BiH, koji je dugo bio njegovsavjetnik u Predsjedni{tvu BiH. Petrovi} se
nakon potpisivanja ovog posla vrijednog preko sto miliona maraka nije dugo zadr`aona ~elu Mühlbauera d.o.o. Banja Luka.Sredinom pro{le godine postao je jedan odvlasnika preduze}a Mega Elektrik sa 30
posto vlasni~kog udjela. U vlasni{tvu ovefirme je hidroelektrana Ziraja, kod Tesli}a,koja se bavi proizvodnjom elektri~neenergije. Slu~ajno ili ne, ba{ od njihElektrokrajina, ~ija je direktorica njegovamajka Seka Kuzmanovi}, kupuje struju!?
No, vratimo se ovom krajnje sumnji-vom poslovnom ugovoru za ~ije realizo-vanje je bio anga`ovan zet Neboj{eRadmanovi}a Danilo Petrovi}.
Po{to je Mühlbauer Banja Luka, koja je60 posto u vlasni{tvu njema~kogMühlbauera i 40 posto u vlasni{tvu
banjalu~ke firme Nites in`injering , ume|uvremenu izgradila fabriku koja je bilaneophodna za realizaciju ugovora,
IDDEEA je po~etkom 2013. godiniMühlbaueru iz Banje Luka uplatila 14,976miliona maraka za izradu 750.000obrazaca li~nih karti i 250.000 obrazacavoza~kih dozvola.
Revizori su utvrdili da je do kraja
decembra 2013. godine ukupno izdato
368.241 od ugovorenih 750.000 i 165.568voza~kih dozvola od ugovorenih 200.000
komada. Ukupna vrijednost izdatihdokumenta iznosila je 7.668.330 maraka,dakle duplo manje nego {to je banjalu~komMühlbaueru upla}eno novca.
Iako je sa 31.12.2013. godine avansostao neopravdan, IDDEEA je 2014.godinu uplatila novi avans Mühlbauera uiznosu od 10,8 miliona maraka, odnosno 30
posto od ugovorene vrijednosti za ovugodinu koja iznosi 36 miliona maraka.
Revizori su u ovom ugovoru prona{li brojne nepravilnosti i utvrdili da pojedineodredbe ugovora mogu nanijeti veliku {tetu
bud`etu. Zbog toga su u maju ove godineuputili zahtjev SIPA-i i Tu`ila{tvu BiH daispitaju ima li elemenata za krivi~nuodgovornost.
Revizori su skrenuli pa`nju na niznepravilnosti u ugovoru. Izme|u ostalog,da je zanemarena stvarna potreba gra|anaza dokumentima te da se koli~inaodre|ivala pau{alno. Tako|er smatraju da
je avansno pla}anje ovoj kompaniji uiznosu od 30 posto neprimjereno, kao inabavka opreme u iznosu od 4,5 milionamaraka koja se pla}a kroz cijenudokumenata i koja prelazi u vlasni{tvo ove
firme. Revizori skre}u pa`nju da je
ugovorena cijena servisiranja oprem previsoka. Ugovorena cijena intervenciza mehani~ara po danu iznosi 1.250 eura,elektroni~ara 1.500 eura.
DA^I] DOVEO MÜHLBAUERA U SRBIJUKompanija Mühlbauer je na bh. tr`i{t
po svemu sude}i, stigla preko Srbije, gdsu u aprilu pro{le godine otvori
Tehnolo{ki centar za in`enjering proizvodnju li~nih dokumenta. U Tehnol{ki centar, koji je ko{tao deset miliona eurnjema~ka firma je investirala 5, 5 milioneura, {to se pokazalo isplativim ulaganobzirom da se u fabrici u Staroj Pazoizra|uju srbijanski paso{i i drugi li~dokumenti.
Prvi paso{ proizveden u toj kompan ji, uramljen kao fotografija sa likovimJosefa Mühlbauera i Ivice Da~i}tada{njem srbijanskom premijeru uru~
je vlasnik njema~ke firme, kojem Da~i} zauzvrat obe}ao dr`avljanstv
Srbije, ukoliko ga bude zatra`io. IvicDa~i} i njegov njema~ki partner JosMühlbauer su, ina~e, dugogodi{nji blis
prijatelji.Me|utim, uslove za dolaza
Mühlbauera u BiH stvorio je Sredo Novi}, ministar civilnih poslova, koji direktno uticao na prekrajanje Zakona
putnim ispravama kako bi njegove pojedinodredbe ispunjavala isklju~ivo ovnjema~ka kompanija. Treba imati u vidi d
je i IDDEEA, iako nezavisna dr`avna agencija, ipak pod pokroviteljstvom Novi}evoMinistarstva civilnih poslova.
Pitanje koje se name}e je ko }e velikrazliku u cijeni li~nih dokumenta izme|njene nabavne i onu koju pla}aju gra|anstaviti u d`ep. Zanimljivo je da, iako rije~ o istoj tehnologiji izrade, gra|aSrbije mikro~ipovanu li~nu kartu pla}aoko 10 eura ili dvadeset maraka, a u Biduplo vi{e, ~ak 40 KM. Na{ dobrupu}eni izvor tvrdi da je proizvodna cijna li~ne karte od 16 maraka nerealnnaro~ito ako se ima u vidu da je nabavncijena voza~ke dozvole ~etiri puta maniako je izra|ena na potpuno isti na~in i o
istog materijala. Drasti~na razlika u cijeli~nih karata pravdana je uvo|enjem kolfotografija i novih, skupljih za{titnih elmenata, koji bi trebali garantovati boljidentifikaciju gra|ana. Me|utimra~unica Mühlbauera je, po svemu sude}da u Bosni i Hercegovini treba od{tampaduplo ve}i broj li~nih karata negvoza~kih dozvola. Upu}eni izvori smatr
ju da }e na ekstra zaradi ostvarenoj nizdavanju voza~kih dozvola i li~nih karta najvi{e profitirati banjalu~ka kompan
ja, ali i mnogi pojedinci koji su biuklju~eni u proces lobiranja da ova firm
dobije stomilionski posao.
10.7.2014. I SLOBODN BOSN
KRIMINAL POD OKRILJEM DR@AV
D`evad Neki}, zamjenik generalnogrevizora Ureda za reviziju institucija BiH,koji je ina~e dao izdvojeno mi{ljenje naIzvje{taj o izvr{enoj reviziji IDDEEA-e, zana{ list ka`e da su u revizorskomizvje{taju poslovanja IDDEEA-e utvr|enezna~ajne nepravilnosti u pogleduneuskla|enosti sa Zakonom o javnimnabavkama i Zakonom o finansiranjuinstitucija BiH.
“Provo|enje pregovara~kog postupkaza koji nije postojao zakonski osnov,zaklju~ivanje ugovora sa dobavlja~em
kome nije upu}en poziv da u~estvuje upostupku a za koji ne postoji ni mi{ljenjePravobranila{tva BiH, period zaklju~enjana deset godina uz avansno pla}anje od30 posto, samo su neke od nepravilnosti izloupotreba koje mogu imati dugoro~no{tetne posljedice kako po bud`et BiH takoi po gra|ane. O postojanju zna~ajnihnepravilnosti vezano za postupak javnihnabavki obavije{tene su i nadle`ne insti-
tucije za provo|enje zakona, SIPA iTu`ila{tvo BiH. S obzirom da se radi oneuskla|enosti sa zakonima, materijalnozna~ajnom iznosu od 104 miliona maraka,sa {tetnim posljedicama, a o ~emu jeprikupljena dovoljna koli~ina primjerenihrevizionih dokaza, smatram da je IDDEEAtrebala dobiti negativno mi{ljenje”, ka`eza na{ list Neki}.
D@EVAD NEKI], ZAMJENIK GENERALNOG REVIZORA BiH, ZA “SB”
“Zbog ugovora koji je punzloupotreba IDDEEA je trebala dobitinegativno revizorsko mišljenje”
D`evad Neki}
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 32/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 33/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 34/68
Sala Obala Meeting Pointa uSarajevu bila je puna libijskih
boraca iz Zintana dok sefrancuski re`iser Florent Marcie
prezno javao ne skrivaju}i tremu pred premijerno prikazivanje dokumentarcaTripoli sutra - Revolucija pacova . U Sali,ludilo - publiku ~ini vi{e od 150 ljudi kojisu prije tri godine u~estvovali u libijskojrevoluciji i bili dio jedinice koja je iz gradaZintana iz okru`enja snaga Muammara
Gaddafija i odvojena od glavninerevolucionarnih snaga preko brda„prokinula“ do samog Tripolija u koji suu{li me|u prvima.
Otkud libijski borci iz Zintana uMeeting Pointu u Sarajevu? To sasigurno{}u ne mo`e re}i ni sam Marcie, skojim smo razgovarali nakon projekcije~etiri i pol sata dugog dokumentarca, i jo{ne{to vi{e od sat vremena tokom kojih su
borci imali potrebu iznijeti svoja zapa`anjai kritike vi|enog. Veliki broj njih nije biozadovoljan vi|enim...
„Nismo ih o~ekivali. Iznenada su
odlu~ili da do|u. Prvo je najavljeno da }eih do|i pet, pa su rekli da ih dolazi 10, pa50, i na kraju se zavr{ilo na punom avionu,vi{e od 150 ljudi“, ispri~ao nam je poslije
projekcije Marcie. Ka`e da je bio sretan {to}e ljudi s kojima je proveo osam mjeseci io kojima je snimio film biti na premijeri,ali da nije o~ekivao da }e bukvalno do}isvi.
Informacija o dolasku 168 boraca izZintana u Sarajevo na premijeru filma inama je bila nevjerovatna kada nam ju jenekoliko dana pred njihov dolazak saop{tio fotograf Zijo Gafi} koji jeu~estvovao u organizaciji WARM
Festivala koji organizuje istoimenafondacija sa sjedi{tima u Sarajevu,Londonu, Parizu i New Yorku a na ~ijem
je ~elu novinar R emy Ourdan.
TRIPOLI I DUGI MAR[“Pozvao je ljude iz jedinice i pitao da li
bi neko od njih mogao do}i da prisustvuje premijeri, da bi mu odgovorili - nema{anse, dolazimo svi! Prvo je trebalo da ihdo|e oko 100, pa su onda iznajmili ~arter let i dolazi ih 168, koliko je bilo mjesta uavionu! Trebali su do}i nekoliko danaranije od kada ih ~eka avion, ali zbog
procedura oko viza kasnili su nekoliko
dana”, pojasnio nam je Gafi}. ^etvorica suvra}eni s aerodroma jer nisu imali vizu zaBiH i mislili su da }e mo}i u}i sa Schengenvizom, a neki od njih su kad su ~uli da seide za Sarajevo dan prije polijetanja
poku{ali dobiti vizu za BiH...Premijera je trebala biti u srijedu u 14
sati, ali Libijci nisu uspjeli sti}i, pa je projekcija odgo|ena za ~etvrtak u podne.Pred premijeru filma, borci su se udobnosmjestili u crvene stolice Meeting Pointa.Prizor - vrlo zanimljiv, posebno jer suneki od njih obu~eni u tradicionalneno{nje.
Kada je re`iser iza{ao da im se obrati,uslijedile su i prve reakcije. Saznao je da senekima od njih ne svi|a naslov! Naslov„Sutra Tripoli - Revolucija pacova“ re`iser
je uzeo jer je pobunjenike Gaddafi nazivao pacovima, ~inilo mu se zgodno, ali ne iglavnim akterima filma...
“Vidje}emo, pri~a}emo poslije filma,mo`da i promijenim naslov”, kazao jere`iser publici koju mnogo po{tuje i skojom je proveo osam mjeseci postav{i naneki na~in dijelom pobunjeni~kog pokreta.
Marcie je bio u Libiji pred samoizbijanje revolucije, i bio je me|u rijetkimEvropljanima koji su se u to vrijeme na{li u
34
LIBIJA U@IVO
Pi{e: ALMIR PANJETA
Reporter SB imao je priliku družiti se i razgovarati sa borcima iz libijskog gradaZintana koji su tokom libijske revolucije u kojoj je svrgnut Gaddafi među prvimaušli u Tripoli. Za to nije morao otići u Zintan, jer su skoro svi došli u Sarajevo! I
to na premijeru dokumentarnog filma! O njihovom dolasku u Sarajevo, koji je bioskoro jednako lud kao i način na koji su se iz totalnog okruženja probili do
Tripolija, izvijestio je i „The Guardian“, a za SB su govorili o današnjem stanju uLibiji, očekivanjima koja su imali od revolucije, Srebrenici, „Zmajevima“...
ODMOR RATNIKA J U ^ E R T R I P O L I , DA N A S S A R A J E VO
“Dana{njaLibija nije ona
za koju smo seborili, ali smooptimisti.Pratili smo {ta
se de{avalo uBiH, boli nasSrebrenica, a naSP smo bodrili“Zmajeve”!“
SLOBODN BOSN I 10.7.201
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 35/68
Nefoussa planinama. Tu se protiv re`imMuammera Gaddafija borila mala, a„opi~ena“ grupa revolucionara. Bili sodsje~eni od pobunjeni~kih upori{ta nistoku Libije, daleko od Zapada, i
potpunom okru`enju Gaddafijevih trupa.Marcie ih je pratio osam mjeseci, o
po~etaka pa do suludo hrabrog proboja dTripolija u ~ijem su osloba|anju oGaddafijevih snaga u~estvovali. Plan je b
da se film “Tomorrow Tripoli” prika`e Libiji, ali kako je WARM Festival koji ovih dana odr`ava u Sarajevu podr`ao filmautor je odlu~io da premijera bude - Sarajevu. Kad su ovi to ~uli, odmah saplicirali za bh. vize.
KRITIKA I SAMOKRITIKA“Vidite, mo`da neki od vas ne}e biti
filmu, neke sam scene morao izbaciti zbodinamike, mo`da ne}e ni biti sve borbe, m
10.7.2014. I SLOBODN BOSN 3
SARAJEVO - TRIPOL
FILMSKA KRITIKA IZ DALEKA Nekada{nji biorci s pa`njom pratili projekciju
DANI PONOSA I SLAVERevolucionari jo{ ~ekaju Libiju za kakvu su seborili, u me|uvremenu su skoknuli do Sarajeva
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 36/68
znamo da ste vi heroji...”, obja{njavao im jeMarcie a na rije~ „heroji“ prekinut jeglasnim aplauzom i odobravanjem. Nakon20-ak minuta uvoda, po~ela je ~etiri i polsata duga projekcija.
Jedan od aktera filma i borac, MiladLamen, za SB je prije projekcije kazaokako on i njegovi kolege nisu zadovoljnistanjem u Libiji tri godine poslijerevolucije, ali da su svjesni da je to dio
procesa koji moraju pro}i:“Nismo do kraja zadovoljni, ali smo
itekako optimisti~ni. Prolazimo kroz jedan period koji je neminovan, ali smo uvjerenida }e to pro}i i da }emo imati Libiju za kojusmo se borili”, kazao nam je Milad, a naengleski nam prevodi Musa, interesantanlik u fancy odijelu i cipelama s neobi~nimturbanom na glavi. Milad dodaje da sutokom rata u BiH pratili {ta se de{ava:
“S velikim bolom smo primili vijest otome {ta se de{avalo ovdje, o genocidu u
Srebrenici, i du{a nas zaboli svaki put kad pomislimo na Srebrenicu”, ka`e namMilad, a na kraju dodaje da vjeruje i da BiHmo`e naprijed:
“Pratio sam va{ tim u Brazilu i navijaoza njih”, kazao nam je i oti{ao na
projekciju.Poslije projekcije - podijeljena mi{ljenja.
Neki su vjerovatno o~ekivali film kojigovori samo o njihovim hrabrim podvizima
pa im se film nije svidio i iznijeli su mno{tvo primjedbi, dok ni drugi nisu ba{ odu{evljeniali shvataju rediteljev umjetni~ki izraz izadovoljni su da je snimljen film o njihovoj
borbi. Kakav-takav.
Nastala je jednoiposatna rasprava ukojoj je re`iser poja{njavao odre|enedijelove filma, neki su bili pogo|eni
psovkom koja se pojavila u jednomdijelu filma, drugima se nije svidjelo {tosu neki pripadnici Gaddafijeve vojskenazvani {ehidima... Sve je presjekaomladi} ~iji je otac poginuo kao generalrevolucionarnih snaga i koji u`iva
posebno po{tovanje, te im objasnioMarcieovu viziju nakon ~ega je raspravautihnula, ali je kod nekih i dalje ostalonezadovoljstvo.
GADDAFI JE NAVIJAOZA SRBIJU A PROTIV BiH
„O~ekivali smo istoriju, a dobili smonjegovu li~nu storiju, mislimo da jetrebalo biti druga~ije“, kazao nam je
poslije projekcije Omar Matooq, libijskinovinar i u~esnik borbi koji je rediteljuzamjerio previ{e li~an pristup. Kad je
dana{nja situacija u Libiji u pitanju, sli~nokao i na{ prethodni libijski sagovornik, ion dijeli mi{ljenje da to nije zemlja za kojusu se oni borili, ali da je svjestan procesakoji trebaju pro}i kako bi takva zemlja
postali. Ka`e da je prili~no upoznat sasituacijom u BiH.
„Znamo kakav je bio Gaddafijev odnoss nekada{njom Jugoslavijom, i znamo da jetokom va{eg rata podr`avao srpsku stranu.^uo sam da je kompanijama iz Srbije davao
prednost kod dodjele poslova u Libiji“,ka`e Matooq za kojeg se mo`e na}i podatak i da je bio glasnogovornik vije}a grada
Zintana.
S druge strane, Ibrahim Almadan jedan od u~esnika borbi, ka`e da zadovoljan filmom, ali ne i odu{evljeSretan je {to je u filmu mogao vidjeti oca
brata uz koje se borio tokom libijskrevolucije. Na{e pitanje kako to da su sskoro svi odlu~ili do}i u Sarajevo ~ak ga jiznenadilo.
„Pa, mi smo ljudi revolucionari, borismo se protiv Gaddafija! Htjeli su jomnogi do}i, ali nije bilo mjesta u avionunisu svi stigli dobiti vize“, kratko nam j
pojasnio. U vrijeme zavr{avanja ovoteksta libijski borci su jo{ bili u BiH, a viim va`e do 12. jula.
Re`iser Marcie, i pored strahovankako }e ragovati glavni akteri njegovofilma koji su prevalili dug put da bi g
pogledali u Sarajevu, poslije projekcinam je kazao da je u osnovi zadovoljan.
„Mislim da su primjedbe koje sadobio o~ekivane. Neki su {okirani, neki s
razumjeli, neki poku{ali da razumiju. Sljudi imaju druga~ije mi{ljenje i druga~ijviziju kako bi ne{to trebalo da izgleda. sam imao svoju viziju, i po tome sanapravio film kojem je u prvom planu pri~o jednom strancu me|u libijski
pobunjenicima koji na neki na~in postanjihovim dijelom“, kazao nam je Marci
Na pitanje kako danas gleda na perio proveden s borcima i Zintana, te kako je svuspio pre`ivjeti s obzirom da je mnog
borbe snimao iz nevjerovatne blizinkratko je kazao:
„Morao sam zavr{iti film i zato sa
ostao `iv.“
SLOBODN BOSN I 10.7.20136
PUSTINJA MEETING POINTPrevalili dug put da vide film
IBRAHIM ALMADANY “Mi smo revolucionari, borili smo se protivGaddafija, mo`emo do}i i u Sarajevo dapogledamo film”
NEO^EKIVANA POSJETA Re`iser Marcie nijeo~ekivao libijskepobunjenike napremijeri u Sarajevu
REVOLUCIJA PACOVA Borcima iz Zintannije se svidionaslov filma
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 37/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 38/68
Neki su, mo`da, a mo`da su imnogi, kada su ~uli, vidjeli ili
pro~itali da su osniva~i Ko{arka-{ke {kole GEN iz Sarajevaorganizovali Ko{arka{ki kamp ,
ove godine ~etvrti put, pomislili da se, tamonegdje na Vla{i}u, stvara novo jezgroko{arka{ke reprezentacije Bosne i Herce-govine za mla|e kategorije. Jer, idejnitvorci GEN-a (Gordan, Emir, Nenad, “usufiksu” Firi}, Halimi}, Markovi}) nekadasu bili, ili su jo{ uvijek, selektori kadetske i
juniorske, ali i seniorske reprezentacijena{e dr`ave. Markovi} je bio selektor A i U-18 tima, a Firi}, kojeg je naslijedio Halimi}i na toj poziciji je i danas, vodio je U-16selekciju. Naravno, ovaj trojac je nekadaigrao u Bosni , ko{arka{koj reprezentacijiBiH i u mnogim evropskim klubovima.
OZBILJAN SISTEMIpak, Ko{arka{ki kamp nema veze sa
reprezentacijom, mada nije isklju~eno da }eneki od, recimo, ovogodi{njih u~esnikaKampa nekada zaigrati za na{u najboljuselekciju u raznim uzrastima, a su{tina je,zapravo, dru`enje i sticanje radnih,odnosno sportskih (~itaj trena`nih) navika.Uz to, djevoj~ice i dje~aci su u Kampu , koji
je tri puta organizovan na Vla{i}u a 2011.na Bjela{nici, mogli vrlo lako shvatiti i da
je sport uzvi{ena umjetnost, ba{ kao imuzika. “Nikada se u Kampu nisu pravile
nikakve selekcije, pogotovo nisu reprezen-tativne. A ako se pojavi neko dijete koje jeinteresantno i ima kvalitet neka selektoriodlu~e da li }e ga uvrstiti u najboljuselekciju njegovog, ili njenog uzrasta. Bilo
je i takvih do sada, ali osnova je dru`enje,sticanje radnih navika, stvaranje nekenormalne discipline, reda i rada, zdravaishrana... Sve {to bi trebali da imaju akosutra postanu profesionalni sportisti. Bezobzira {to `ivimo u svijetu u kojem su svete navike promijenjene i izopa~ene.Mislimo da su u ove ~etiri godine bilizadovoljni i djeca i njihovi roditelji, a to jenama najve}a satisfakcija”, isti~e NenadMarkovi}.
Nisu Markovi}, Firi} i Halimi}, kao injihov kolega i pomo}nik SabahudinBa{ovi}, u Kampu bili samo treneri, ve} isve ono {to bi ljudi iz njihove struke uovom kontekstu i trebali biti: pedagozi,sociolozi, psiholozi, ~ak i ljekari. “Od
jutarnjeg ustajanja, u isto vrijeme, pa doodlaska na spavanje djeca ~itav dan imaju
program. Dakle, dvadeset i ~etiri sata su unekom ozbiljnom sistemu. Tako da moguvidjeti {ta je to profesionalni sport i kako totreba da izgleda. E, sad, ko }e od njih ostatiu sportu druga je stvar, ali sada jenajva`nije da shvate da je ko{arka timskisport, jedan veliki kolektiv, gdje zajednosara|uju igra~i, treneri i uprava. S timsaznanjima odlaze u svoje klubove i tamose nastavljaju razvijati. Ve} na prvomtreningu djeca su upoznata sa pravilima
pona{anja. Ako se neko ne uklopi u tajsistem, mi to odmah rije{imo - spremimodijete ku}i. A bilo je i takvih slu~ajeva”
obja{njava Emir Halimi}. U ovoj dr`avi sv je te{ko organizovati, pa tako i ko{arka{kamp... Nastavlja Halimi}: “Danas je jakte{ko na}i svaki dinar. Me|utim, NATOBH Telecom su od po~etka s nama. Uvijesu tu i stvarno poma`u, pogotovo kad`elimo dovesti djecu ~iji roditelji, ili okoji brinu o njima, ne mogu platisedmodnevni boravak u Kampu . Tako snaprimjer, jedne godine u Kampu boravi
SLOBODN BOSN I 10.7.20138
AKCIJA I SATISFAKCIJA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MAJA HALIMI], UNA [EBI],
EDO EKME[^I]
Osnivači Košarkaške škole GEN iz Sarajeva četvrtugodinu zaredom organizovali su “Košarkaški kamp”;iza akronima GEN “kriju” se GORDAN FIRIĆ, EMIR
HALIMIĆ i NENAD MARKOVIĆ, nekada sjajnikošarkaši a danas vrsni stručnjaci, što je još 2011.
bila garancija za kvalitet i uspjeh njihovei škole i kampa
GEN, DVA, TRIEmir Halimi}: “Djeca u na{em ko{arka{kom kampumogu vidjeti {ta je to profesionalni sport i kako to treba
da izgleda“
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 39/68
djeca iz Dje~ijeg doma Bjelave u SarajevUvijek poku{avamo prona}i sponzore ko}e dovesti djecu, a ne one koji }e nama danovac. Bilo koji sponzor ima telefonski brdjeteta za koje je dao novac i u svakotrenutku ga mo`e nazvati. U GEN-u je svsto posto transparentno. I samo za djectra`imo sponzore. Sve ostale uslove imami pritom nemamo nikakvih dodatnih ulganja.”
Klinci zavole neki sport obi~no zbonekog sportiste koji je kvalitetan u poskojim se bavi, ne mora im ni biti idol. GENovcima je “taj neko”, pretpostavljamo, bMirza Deliba{i}. A, da li su klinci iz Kampzavoljeli ko{arku zbog ovog aktuelnoMirze, Teletovi}a naravno, pitamo GordanFiri}a: “Prvi poslijeratni idol u Bosni Hercegovini bio je Nenad MarkoviMnogi klinci ko{arku su upravo i po~etrenirati zbog Nenada i te na{e generacije,nakon one utakmice protiv Hrvatske Skenderiji , 1997., jer se ta pri~a dosta dug
provla~ila kroz medije. A te ‘97., ‘98., ‘99 pa negdje do 2003., 2004., dok su zreprezentaciju nastupali igra~i iz generacije, ro|eni su mnogi od sudionikna{eg kampa. Sigurno je da su njima, kaoonim mla|im, danas idoli Mirza Teletovi}Nihad \edovi}. Meni je idol bio Dra`ePetrovi}, za neke je to bio K in|e, ToKuko~ itd. Kada govorimo o na{em kamp
ba{ danas smo gledali kako djeca {utirajuvidjeli ko stvarno ima `elju a ko nema, k
je u tome a ko nije. To se vrlo brzo mo` primijetiti.” I Nenad Markovi} govori idolima: “Kad smo mi bili djeca, pitan
idola bilo je puno izra`enije. Danas su dje puno va`nije video igrice i te neke gluposkojih je u njihovom odrastanju previ{e. kad gledaju TV ne znaju gdje bi prije. Ili gledali NBA, ili NCAA, ili Euroligu , Lud, zbunjen, normalan. [ta smo mi imakada smo odrastali? Imali smo televizor dva kanala. Tako da je bilo puno normalnida imamo idole.”
DVIJE SMJENE ZA DVIJE SELEKCIJEA sad i malo statisti~kih podatak
GEN-ov Ko{arka{ki kamp organizovan je
dvije smjene: od 22. do 29. juna i od 2 juna do 6. jula, i u dvije selekcije - od desdo ~etrnaest godina, i u onoj koju bismmogli etiketirati kao U-16. U prosjeku jod 2011. do 2014., u Kampu boraviizme|u osamdeset i stotinu dje~aka djevoj~ica. Izuzetno va`no je spomenudjevoj~ice, jer one pogotovo nemajko{arka{ke idole, barem ne u `enskkonkurenciji, doma}a liga je takva kakv
je, skoro pa nikakva, a za reprezentativnselekcije niti zna{ kad igraju niti zna{ kane igraju. To znaju samo oni koji `ive otog sporta i rijetki fanatici.
Elem, Amila ^engi} ima deset godin
10.7.2014. I SLOBODN BOSN 3
“KO[ARKA[KI KAMP” NA VLA[I]
DAJU IM VI[EMladi ko{arka{i iz prvesmjene Ko{arka{kog kampa na Vl;a{i}u
ZAGRIJAVANJE I [UTIRANJETrening na BH Telecom igrali{tu ukompleksu EKO Fis
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 40/68
odli~an je |ak u Osnovnoj {koli Musa ]azim ]ati} u Sarajevu i prvi put jesudionik Kampa : “Prvo sam trenirala
plivanje, ali sam se odlu~ila za ko{arku, po{to sam je odavno zavoljela, a i igrala sam basket na igrali{tu, tamo gdje stanuju mojinana i dedo. U Kampu smo u~ili dvokorak,igrali na jedan ko{, pa onda na dva ko{a,{utirali smo, tr~ali. Ovdje imamo sve {tonam je potrebno, a treneri su nam super.Ko{arka je moj definitivni odabir, a kada sevratim u Sarajevo, nastavi}u trenirati uKo{arka{koj {koli GEN, ~iji sam ~lannekoliko mjeseci.” Najve}a zvijezda Kampa
bio je Pero Jokanovi}, koji tako|e ima desetgodina i iz Zagreba je. Polubrat je FilipaKru{lina, nekada{njeg ko{arka{a Bosne iSplita i sada{njeg igra~a Cibone . Onjegovom stilu jo{ je rano govoriti, za sadasamo mo`emo re}i da ima talenta, akarakterom podsje}a na Markovi}a: pomalo
je ters i malo vi{e se ljuti na saigra~e, alirijetki su oni kojima je dodao loptu i, za
razliku od Nenada, tehni~ke gre{ke dobija~e{}e nego trener beogradskog Partizana Du{ko Vujo{evi}. “U Kampu sam trigodine, na Vla{i}u imam vikendicu. Tu sumi se rodili tetka, djed, baka. Odem tjedanna more, onda sam dva tjedna u Kampu , alii ostatak ljeta provodim na Vla{i}u, kao i~itavu zimu. I dalje }u se baviti ko{arkom
jer i moj brat igra ko{arku, a moj otac je biosudac, sada je lije~nik. Brat mi je rekao da}e me ugurati u Cibonu kada do|e vrijemeza 2004. godi{te”, veli Pero. U Ko{arka{ki kamp na Vla{i}u ove godine su do{lidjevoj~ice i dje~aci iz Sarajeva, Zagreba,
Be~a, Karlsruhea, SAD-a, a jedan i izVisokog. Zove se Bekir Had`iomerovi} iapsolutni je rekorder po broju smjena koje
je proveo u Kampu . ^ak osam! ^lan jeGEN-a i svakog dana u sedmici iz Visokog
putuje na trening u Sarajevo: “U Kamp sam prvi put do{ao 2011. godine. Prije toga senisam bavio ko{arkom. Kada sam prije trigodine stigao na Bjela{nicu svidjelo mi se.Bilo je to lijepo iskustvo, fina raja, dobritreneri. A nisam znao ni da tr~im, pa sam
po~eo da vje`bam. Tada nisam znao ni punoo ko{arci, a i sada sam svjestan da moram
jo{ puno da u~im.” Iz Karlsruhea je naVla{i} stigao K enan Hala~, koji igra uomladinskom pogonu tamo{njeg tre}e-liga{a. “Trenirali smo dva puta dnevno, bilo
je malo naporno, ali bilo je dobro. Treneri suinsistirali na fizi~koj spremi, ali i kakorazmi{ljati u odre|enim situacijama. [estgodina treniram ko{arku i igram na poziciji
playmakera . Uzori mi je Derrick Rose izChicago Bullsa , a u Evropi su mi dobriMilo{ Teodosi} i Sergio Llull”, ka`e Kenan.
Druga sedmica GEN-ovog Ko{arka{- kog kampa , kada smo i mi boravili naVla{i}u, zaklju~ena je All-Star Weeken-
dom na BH Telecom igrali{tu. U subotu
ujutro odr`ano je takmi~enje u {utiranju, a popodne su igrali Narand`asti protivMarkera , u obje selekcije i sve sarookiejima . Oni mla|i su odigralinerije{eno, pa je utakmica ponovljena unedjelju ujutro. Pobijedili su Narand`asti ,
iako je Halimi} kriminalno sudio, pa je
zbog negodovanja navija~a u jednotrenutku htio isprazniti dio tribine. No, nito u~inio, ali je teren morao napustiti kro
po`arna vrata . Skoro pa su mu i specijaltrebali... Ipak, izvinio se i sve nas skup
pozvao na ponovno dru`enje na Vla{i}
2015. godine.
SLOBODN BOSN I 10.7.20140
AKCIJA I SATISFAKCIJA
Kompleks EKO Fis na Vla{i}u, gdje jei “postavljen” Ko{arka{ki kamp GEN-a,izgleda zaista impresivno i mogao bi bititema jedne posebne pri~e. U kaskadama,ili na eta`ama, sa, izme|u ostalog,malonogometnim, rukometnim, teniskim i,na samom vrhu kao da je neko ogromnoorlovsko gnijezdo, ko{arka{kim terenom,potom sa restoranima, zoolo{kim vrtom,dje~ijim igraonicama, i sa dvijeapartmanske zgrade, mo`e se ugostitibilo koja sekcija bilo koje evropske ekipebilo kog uzrasta, svijetla obraza ipanorame.
Gazda Kompleksa, Pero Gudelj,osniva~ i vlasnik Kompanije FIS iz Viteza,na licu mjesta govori za Slobodnu Bosnu :“Stalno radimo. Ovo je kompleks od nekih75.000 kvadratnih metara. Do sada smoizgradili 60, a na{ plan je izgraditi 250apartmana. Ali, zbog recesije prodaja ide
te{ko i sporo, pa smo stopirali gradnju.Apartmane prodajemo u trajno vlasni{tvo,a imamo i tzv. prodaju termina. Staze za{etnju i ovih {est stadiona u okviruKompleksa uistinu je popunilo ponudu naVla{i}u. Jer, ko god do|e `eljan je sportai {etnje. Imamo parking za vi{e od 500automobila, {to je velika prednost zaovakav kompleks, kao i osamljetnikovaca, a testiramo i eko ku}e. Ne`elimo da ovo bude samo sportskikompleks. Jer, u planu imam i izgradnju
jo{ dvanaest stadiona, dvije do tripodzemne sale i dva hotela, ali na totalnodrugom mjestu na Vla{i}u. No, o tomesljede}i put. A, saradnja sa GEN-om jepo~ela pro{le godine i, hvala Bogu,nastavi}e se i dalje, nadam se narednihsto godina. Nema dizanja cijena, sevap jepomo}i mladima, a najva`nije je da se naVla{i}u stvaraju dobri sportisti.”
PERO GUDELJ, OSNIVA^ I VLASNIK KOMPANIJE “FIS” IZ VITEZA
“Sevap je pomoći mladima, anajvažnije je da se na Vlašićustvaraju dobri sportisti”
USPJE[NA SARADNJA Emir Halimi}, Pero Gudelj iNenad Markovi}
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 41/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 42/68
Izgradnja Memorijalnog centra Poto- ~ari , sa svim prate}im sadr`ajima, ukona~nici bi mogla ko{tati oko 40 mil-iona maraka koji bi trebali biti obezbi-
je|eni dijelom iz dr`avnog bud`eta,dijelom od donacija. No, Sadik Ahmetovi},
predsjednik Upravnog odbora Centra, zaSlobodnu Bosnu ka`e kako je u ovomtrenutku i samo funkcionisanje Centra
problem jer “dr`avne institucije nemaju
sluha, odnosno niko na nas ne obra}apa`nju”.“Iako sam i sam bio na raznim pozicija-
ma i znam sve te ljude, nikada me niko nijenazvao kao predsjednika Upravnog odborada pita ni kako funkcioni{e Centar. Jedinozovu onih dana kada se pravi spisak govor-nika 11. jula. I zato ove godine ne}e govor-i i niko u Poto~arima”, ka`e Ahmetovi}nekoliko dana prije d`enaze na kojoj }e ovegodine biti pokopano 175 posmrtnih ostata-ka Srebreni~ana ubijenih u genocidu.
Ipak, u Centru ve} za ovu godinunajavljuju otvaranje dva nova segmenta -
bibl ioteke i multimedijalnog centra,
SLOBODN BOSN I 10.7.20142
OBNOVA I IZGRADNJA
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILI^I] I
MEMORIJALNI CENTAR POTO^ARI
Oko 40 miliona KMpotrebno je za izgradnjukompleksa Memorijalnogcentra Potočari. Premapostojećim planovima
izgradnja bi mogla bitiokončana do 2029.godine. Većina sredstavabit će prikupljenaod stranih donatora.Novac za svakodnevnofunkcionisanje Centraobezbjeđuje se iz
državnog budžeta, aupućeni kažu da ga jesve manje. SlobodnaBosna piše o tome kakobi trebao izgledati Centaru Potočarima, ko će gagraditi, čijim novcem
POTO^ARINa 19 godi{njicu genocida u Srebrenici, u Memorijalnomcentru Poto~ari bit }e pokopano 175 posmrtnih ostataka
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 43/68
izgra|enim zahvaljuju}i donatorima. Niko jo{ ne zna kako }e biti finansiran njihovrad. Godi{nji bud et Centra je 704.000 KM,od ~ega 460.000 bude utro{eno na plate 22uposlenika. Uz to, svake godine, iz
posebnog bud`eta, vi{e od 200.000 KM bude utro{eno za d`enaze i postavljanjeni{ana.
^ETIRI ODLUKE - JEDAN CENTARUred visokog predstavnika je od 2000.
godine donio ~etiri odluke koje se ti~uCentra. Prvu je 2000. godine nametnuoWolfgang Petritsch, kada je trajnoodre|ena lokacija u Poto~arima za mezarjei spomen obilje`je. Godinu dana kasnije,Petritsch je donio odluku o osnivanjuFondacije Srebrenica-Poto~ari ~iji je cilj
bio prikupiti sredstva za izgradnju iodr`avanje kompleksa. Godine 2003. viso-ki predstavnik Paddy Ashdown je donioodluku da se spomen obilje`ju pripoji inekada{nja baza Holandskog bataljona,zgrada koja je prije rata bila Fabrika aku-mulatora. Fondacija je prikupila vi{e od 10miliona KM, od kojih je dio utro{en zaizgradnju objekata u prvoj fazi, mezarja,
musale, muzeja te prate}ih objekata, aostatak je deponovan u komercijalnim bankama, kako nam je rekao MersedSmajlovi}, direktor Centra, i mo`e bitikori{ten isklju~ivo za d`enaze, pravljenjeni{ana i odr`avanje sakralnog dijela uPoto~arima. Svake godine pokopna dru{tvanaplate hiljade maraka u vrijeme kolek-tivnih d`enaza u Srebrenici. Direktor Smajlovi} ka`e da ve} pet godina rade saistom firmom iz Had`i}a koja izra|ujeni{ane (627 KM po komadu), i firmom izTuzle koja radi ukop (671 KM po osobi).
Ove godine bit }e ukopano 175 posmrtnihostataka. “Istu cifru pla}amo ve} ~etirigodine”, ka`e Smajlovi}, te dodaje kako sufirme s kojima rade poslove dobile putem
javnih tendera.Memorijalni centar je zvani~no otvorio
biv{i ameri~ki predsjednik Bill Clinton useptembru 2003. godine, a te godine jesahranjeno prvih 600 identificiranih `rtava.Posljednja odluka koja se ti~e Centra bila je
ona koju je donio visoki predstavnChristian Schwarz-Schilling 2007. godina kojom je nametnuo Zakon Memorijalnom centru Srebrenica-Poto~akojim se uspostavlja Memorijalni centkao pravni nasljednik Fondacije. Centrorukovodi Upravni odbor sa sedam, odnosn{est ~lanova jer Republika Srpska nikadnije imenovala svog predstavnika.
Godine 2008. raspisan je konkurs z
10.7.2014. I SLOBODN BOSN 4
MEMORIJALNI CENTAR POTO^AR
DRŽAVNE INSTITUCIJENE MARE ZA POTOČARE
POTO^ARI 1995.
Satelitski snimak na~injen u julu 1995. godine i kori{ten kao jedan od dokaznih materijala nasu|enjima pred Tribunalom u Haagu. Na snimku se vide mjesta na kojima su bili autobusi ikamioni koji su kasnije poslu`ili u operaciji etni~kog ~i{}enja ovog kraja
HOLANDSKI BATALJONDanas je ovaj betonski blok, nekada barikada ispred osmatra~nice UN-a, jedan od rijetkih objekata originalno sa~uvanih iz 1995. godine.Pripadnici Holandskog bataljona UN }e sami izgraditi osmatra~nicu na istom mjestu gdje je stajala i tokom rata kao jedan od eksponata u
okviru memorijalnog centra
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 44/68
izradu arhitektonskog rje{enja za Centar, nakojem su pobijedili Faruk Piri} i EdinHuseti} predla`u}i futuristi~ki projekat, sadijelovima koji }e, ako budu ikadaizgra|eni, odudarati od originalnog izgledaovog podru~ja, na ~emu insistiraju
pre`ivjeli Srebreni~ani. Tako }e prema ovojideji u dijelu Centra sa prate}im objektima
biti 400 metara dug bazen, okru`en visokimzidom koji bi trebao opasavati podru~je za
posjetioce, a u cijeli taj dio }e se ulazitikroz “kapiju spasa”, betonski prolaz visok 30 metara. Ispod vode bi trebao bitiuzgra|en prolaz koji spaja dva dijelaMemorijalnog centra, ina~e razdvojena ces-tom koja je vlasni{tvo firma Putevi RS.Izgradnja ovog dijela pomjerena je tek za
posljednju fazu, a neki se nadaju da taj dionikada ne}e biti realiziran jer }e ozbiljnonaru{iti originalni izgled. Pored ostalog,ovaj dio projekta podrazumijeva ru{enjehale koja se danas koristi kao mjesto nakojem stoje tabuti prije ukopavanja. Mladi
arhitekti su nagra|eni za svoj rad sa 15.000KM.U narednih deset godina trebali bi biti
izgra|eni brojni objekti, me|u kojima su ineki ~ije postojanje i izgradnja te{ko da
mogu na}i opravdanje, ali i oni koji mog biti izuzetno korisni kako za neke budu}istra`iva~e i one koji `ele sa~uvati sje}anna Srebrenicu. Prvi takav objekat je biblioteka Memorijalnog centra koja je otvorna 8. jula. Opremanje biblioteke platit }Saudijska Arabija koja zauzvrat tra`i da nzidu bude jasno i vidljivo istaknut njihoznak. Jo{ uvijek nema knjiga u bibliotec
ali se nadle`ni nadaju da }e saudijskdonacija od oko 70.000 maraka bidovoljno da se formira zbirka knjiga Srebrenici, o ljudskim pravima i tranzcionoj pravdi koja }e biti svima dostupn
Nema ni bibliotekara za sada, ali se Upravnom odboru nadaju da bi Vije}ministara nekada moglo razmatrati njihozahtjev za zapo{ljavanje novog osoblja.
HA[KA ARHIVA U SREBRENICIU septembru ove godine u Poto~arim
bit }e otvoren multimedijalni centar, odnono SENSE dokumentacioni centSrebrenica . Izgradnju ovog dijela poma`Fond otvoreno dru{tvo BiH, Holandskambasada u BiH i Mott Fondacija iz SAD
Novinska agencija SENSE, koja od po~etkrada Tribunala u Haagu prati sva su|enj
poklonit }e Centru materijale koje ssakupili a koji }e prikazati na koji na~in jTribunal tretirao Srebrenicu kroz sudsk
postupke i istrage. “Kroz ovaj materijal m}emo pokazati na koji na~in je Tribunistra`io, rekonstruisao i procesuirao zlo~inpo~injene u Srebrenici”, ka`e za SlobodnBosnu direktor agencije Mirko Klari
“Uposlenici agencije ve} vi{e od godin
SLOBODN BOSN I 10.7.201
OBNOVA I IZGRADNJA
Do sada je u Poto~arima ukopano6.066 `rtava. Ove godine, 19 godinanakon genocida koji su po~inile snagevojske i policije RS, organizovana jed`enaza za jo{ 175 posmrtnih ostataka.Najmla|a `rtva koja }e biti ukopana je 14-
godi{nji Senad Beganovi}.Ove godine, prema informacijama izCentra, }e biti ukupano 15 maloljetnika.Najstarija `rtva koja }e biti pokopana 19godina nakon {to je ubijen je 79-godi{njiHurem Begovi}.
DEVETNAEST GODINA KASNIJE
Među žrtvama genocida ove godineće biti ukopano 15 maloljetnika
POTO^ARIOvako bi Poto~ari mogli izgledati 2029. godine, projekat vrijedan 40 miliona KM koji, ako budispo{tovan, }e ozbiljno naru{iti originalni izgled ovog mjesta
44
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 45/68
dana rade, pored redovnih pra}enjasu|enja, na selektiranju materijala koji }ebiti prikazani u ovom prostoru”, ka`eKlarin te dodaje da je do sada izdvojenovi{e od 1.000 sati samo video materijala, azbirka je upotpunjena sudskim odlukama,fotografijama, audio snimcima…
Postavka }e biti prikazana u osam seg-menata — istraga zlo~ina; ispovijesti
pre`ivjelih; forenzi~ki dokazi; priznanja
krivice; kako su stranci koji su bili naterenu u julu 1995. sve to vidjeli; segmentsa ispovijestima “nevoljnih svjedoka”odnosno — kako Klarin poja{njava — “vojs-ka, civilne vlasti, civilna za{tita, svi oni kojisu svjedo~ili uz obavezuju}i nalog suda”;dio koji }e govoriti o posljedicama genoci-da prikazan kroz ispovijesti porodica`rtava; te sudski epilog. “Imamo ideju danapravimo sli~ne centre, o zlo~inimapo~injenim u Sarajevu, Prijedoru,Vukovaru i Pri{tini, uvijek sa lokalnimpartnerima, ali to je jo{ uvijek ideja. Ovo je
prvi koji }e o`ivjeti”, ka`e Klarin te dodajeda }e SENSE predati materijale, ali da }e seo svemu brinuti uposlenici Centra, kojih zasada nema niti }e ih biti uskoro.
Tako|er postoji plan da jedan oddijelova bude pretvoren u Informacionicentar Ha{kog tribunala, o ~emu su pre-
govori jo{ uvijek u toku.Biblioteka i multimedijalni centar dio
su druge faze izgradnje kompleksa. Ni jedan ni drugi objekat nisu bili dio projektadvojice arhitekata, ali su naknadno uvr{tenina insistiranje pojedinaca iz Srebrenice.Umjesto ova dva dijela, prvobitno je plani-rano da unutar centra bude neka vrsta his-torijskog muzeja za koji je ideju razradio
histori~ar Adnan Busulad`i} (v.d. direktoZemaljskog muzeja). U njegovom elabratu pa`nja je posve}ena Srebrenici o
prahistorije do danas. Na insistiranSrebreni~ana ovaj elaborat je odba~en kaoideja o historijskom centru koji doti~e perod prije posljednjeg rata. Nismo uspjeli sanati koliko je Busulad`i} dobio za izradovog beskorisnog elaborata.
U budu}nosti je planirano da 1,4 milion
KM donacija holandske vlade budiskori{teno za rekonstrukciju zgrade u koj
je nekada bila baza Holandskog bataljonHolandska vlada }e dati novac, a dio radov}e obaviti UN vojnici koji su u julu 199godine bili u Poto~arima. Oni bi treba
ponovo izgraditi osmatra~nicu u Poto~arimkoja je tamo stajala do 11. jula 1995. godinDo danas su sa~uvana dva betonska bloka oznakom UN, koji su za{ti}eni i stoizlo`eni kao eksponati unutar Centra.
Pored pla}a uposlenika, najve}i dsredstava kojima Centar raspola`e ide z
o~uvanje postoje}ih objekata. UposleniCentra poku{ava prona}i na~ine i sredstvkako bi se sa~uvale ve} dobro o{te}enzgrade u kojima su bili vojnici i civili u vr
jeme masakra, u ~emu mnogo ve}u podr{kdobijaju od stranaca nego od doma}ih insttucija.
10.7.2014. I SLOBODN BOSN 4
MEMORIJALNI CENTAR POTO^AR
SADIK AHMETOVIĆ “Iakosam i sam bio na raznimpozicijama i znam sve teljude, nikada me niko nijenazvao kao predsjednikaUpravnog odbora da pitani kako funkcionišeCentar. Jedino zovu onihdana kada se pravi spisakgovornika 11. jula. I zatoove godine neće govoritiniko u Potočarima”
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 46/68
D
vanaestog jula ove godinenavr{ava se ta~no dvije godineotkako je u Sarajevu otvorenamemorijalna Galerija 11/07/95 ,
posve}ena ~uvanju sje}anja na8.372 osobe stradale u srebreni~komgenocidu. U protekle dvije godine, nahiljade turista iz cijelog svijeta posjetilo jeGaleriju i njenu multimedijalnudokumentarno-umjetni~ku postavku.Osnovana na inicijativu poznatog
bosanskohercegova~kog fotografa TarikaSamaraha i uz veliku podr{ku TIKE -Turske agencije za me|unarodnu saradnju ikooperaciju, Galerija 11/07/95 odnedavno
je pro{irila svoj izlo`beni prostor.
ISJE^AK IZ STVARNOSTIPored stalne postavke smje{tene u 300m2 izlo`benog prostora, ~iji su autoriMemorijalni centar Srebrenica - Poto~ari ,Pokret Majke enklava Srebrenice i @epe ,Inicijativa mladih za ljudska prava YIHR /Fama, Fondacija Cinema for Peace i Tarik Samarah, posjetitelji Galerije u novom
prostoru od sada }e mo}i vidjeti i izlo`bedrugih autora tematski vezane za rat,zlo~ine i stradanja ne samo u Bosni iHercegovini, nego i na prostoru cijele biv{eJugoslavije, ali tako|er i u Siriji, Ruandi,^e~eniji...
Izlo`ba fotografija Sarajevo pod
opsadom autora Paula Lowea prva je privremena postavka, koja }e u Galeriji bitiotvorena od 12. jula.
„Radi se o fotografijama koje susnimljene za vrijeme opsade Sarajeva i kojebilje`e svakodnevnicu gra|ana Sarajeva.Na njima su zabilje`eni neki odnajstra{nijih doga|aja iz tog vremena, a s
druge strane, te fotografije svjedo~e oumije}u pre`ivljavanja za vrijeme opsade.To su zapravo dvije krajnosti pri~e oopkoljenom Sarajevu - na jednoj straniimate pri~u o u`asnom stradanju i
neizvjesnosti koja je trajala pune ~etigodine, a s druge strane, to je pri~a nevjerovatnoj hrabrosti, kreativnosti opstanku `ivota, uprkos svemu. Za razlikod stalne postavke Srebrenica, u ovoj prio opsadi Sarajeva postoji i taj jedapozitivni aspekt. Me|utim, posljedicopsade u brojkama govore o preko deshiljada ubijenih, vi{e od 60 hiljada ranjenipreko 1.500 ubijene djece, obja{njavAnela Hakalovi}, koordinatorica program
Galerije .
SLOBODN BOSN I 10.7.20146
MEMORIJALNA „GALERIJA 11/07/95“
Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Dvanaestog jula ove godine navršava se dvije godineotkako je u Sarajevu otvorena memorijalna GALERIJA11/07/95, posvećena čuvanju sjećanja na 8.372 osobe
stradale u srebreničkom genocidu; u protekle dvijegodine, na hiljade turista posjetilo je Galeriju i vidjelo
njenu stalnu dokumentarno-umjetničku postavku, aod sada će se u ovom prostoru predstavljati i drugiautori iz cijelog svijeta koji se kroz različite forme
bave tematikom rata i stradanja
BEZ KULTURE
SJEĆANJA NEMANI BUDUĆNOSTI
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 47/68
Pored fotografija Paula Lowea, posjetioci izlo`be, koja }e biti otvorenanaredna tri mjeseca, mo}i }e vidjeti idokumentarni film Billa Cartera Miss Sarajevo .
„Postavka Sarajevo pod opsadom
ujedno najavljuje budu}i program Galerije.Pro{le godine imali smo i izlo`buantimasonskih plakata, to su originalninacisti~ki plakati iz Drugog svjetskog rata.Stalnom postavkom o Srebrenici, kao i
novim izlo`bama koje }emo imati, `elimo
da u~estvujemo u stvaranju produktivnekulture sje}anja. @alosno je da dvadesetgodina nakon rata jo{ uvijek s jedne straneimate poricanje i minimiziranje svega {to sedesilo, a s druge strane tu je politi~kaeksploatacija `rtava i ratnih tragedija. Mi`elimo izbje}i oboje i predstaviti ljudimajednu novu vrstu pri~e o ratu, a to je upravoono {to umjetnost mo`e - ponuditiindividualnu perspektivu koja ne}e bitipodlo`na politi~kim tuma~enjima.
Fotografija je vjerovatno medij kroz koji se
to najbolje mo`e predstaviti jer ona ujedno i dokument, isje~ak iz stvarnostika`e Anela Hakalovi}.
Prema rije~ima Tarika Samaraha, sautori koji budu izlagali u Galeriji dobit }svoj katalog-knjigu.
„Na taj na~in mi }emo praviti svoediciju, a ima}emo i okrugle stolovfilmske projekcije...“, ka`e Samarah.
Stalna galerijska postavka Srebrenisastoji se od autorskih fotografija Tarik
Samaraha, video dokumenta Mapiran
10.7.2014. I SLOBODN BOSN
DOKUMENTI STRADANJ
SREBRENI^KI MEMENTO
Galeriju posje}uju gosti iz cijele Evrope, Amerike, Australije...
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 48/68
genocida koji sadr`i mapu sa lokacijama dosada otkrivenih masovnih grobnica, portretai imena i prezimena ubijenih Srebreni~ana,kao i izjava pre`ivjelih. Sam naziv Galerije nedvosmisleno se ve`e uz Srebrenicu igenocid koji se dogodio u Srebrenici.Me|utim, u historijskom smislu Srebrenica
je bila logi~an nastavak politike etni~kog~i{}enja koja je po~ela da se realizira mnogo
prije 1995. godine, isti~u na{i sagovornici. U paradoksu i procjepu izme|u potrebe da se
do kraja izgovori i apsolvira jo{ uvijek ~estonegirana pri~a o srebreni~koj golgoti i, sdruge strane, nemogu}nosti njenog jezi~kogiskazivanja, postavka je zami{ljena kao spojfaktografskog i umjetni~kog izri~aja. Doku-
mentarnom dijelu izlo`be cilj je afirmacijaistine o srebreni~kom genocidu, a krozumjetni~ku nadogradnju, historija se nastojisagledati u njenom repetetivnom ritmu,
postuliraju}i na taj na~in kao klju~nu porukuizlo`be univerzalnu pri~u o uvijek
ponavljaju}em zlu.
ISKUSTVA POSJETILACAOtvorena sedamnaest godina nakon
srebreni~kog genocida, Galerija 11/07/95 je
zami{ljena kao mjesto kontinuiranogspomena nevino stradalim Srebreni~anima iistovremeno kao mjesto artikulacijeglasova protiv svih oblika nasilja u svijetu.U tom smislu, namjerno je izabran 12. juli
kao dan otvaranja Galerije . Namjera je bi{utnjom i ti{inom odati po~ast `rtvama ndan ukopa, a ve} narednog dana otvorivrata posjetiteljima. U knjizi utisakGalerije ~itamo neke od komentara; ve}in
posjetilaca opisuju duboko emotivniskustvo nakon {to su vidjeli postavku Srebrenici.
„Posjetitelji Galerije su uglavnostranci, ~esto nam dolaze i organizovangrupe studenata iz inostranstva. Uglavno
imaju malo ili nimalo informacija o BosnHercegovini i njenoj novijoj istoriji“, ka`Anela. „Kroz na{e vo|ene ture dr`imo sisklju~ivo ~injenica o ratu, dakle onoga {je dokazano na sudovima, upravo zato dbismo izbjegli eventualne politi~kmanipulacije o kojima sam ranije govorilDolaze nam i ljudi iz Srebrenice ili oni kosu na neki na~in vezani za Srebrenicu, tra`imena i fotografije ~lanova porodicprijatelja na zidovima... Naravno, njihoviskustvo uvijek je druga~ije od iskustvturista. Voljeli bismo kada bi ubudu}e ima
i vi{e posjeta lokalnih stanovnika, premdrazumijemo za{to oni mo`da pomaizbjegavaju ovaj prostor, jer ipak je nedavna istorija i ljudi imaju potrebu da sodmaknu, da poku{aju zaboraviti. Imasmo i posjetioce iz na{e zemlje koji srecimo, ro|eni 1994. ili ‘95. godine i koskoro ni{ta ne znaju o ratu, i to je ono {to zabrinjavaju}e. Nadamo se da }emo budu}nosti uspjeti ostvariti saradnju i {kolama u BiH kako bismo tim mladiljudima pokazali {ta se dogodilo Srebrenici, ali i drugim bosanskohercgova~kim gradovima“, zaklju~uje Ane
Hakalovi}.
SLOBODN BOSN I 10.7.20148
MEMORIJALNA „GALERIJA 11/07/95“
SJE]ANJE NA @RTVEFotografije, imena, video projekcijedio su stalne postavke Srebrenica
ANELA HAKALOVI],KOORDINATORICAPROJEKTA GALERIJE“Veliki broj mladih u BiH skoro ni{ta
ne zna o ratu”
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 49/684
BORBA ZA GOLI @IVO
Srebreničanin KADIRHABIBOVIĆ napisao jeknjigu ŽIVOT PROTIVSMRTI, bolno inestvarno svjedočenje
o tome kako je preživiosrebrenički genocid; urazgovoru za našmagazin tvrdi danajmanje tridesetposto užasa koji muse događao tokom jula1995. uopšte ne može
opisati
“Moramo znati da mr`nja ra|a nove
mr`nje, a to samo vodi unazad”10.7.2014. I SLOBODN BOSN
HILJADU ZAŠTOA NIJEDNOZATO
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 50/68
U pravo je, a to zna~i u utorak, 8. jula, od{tampana knjiga @ivot protiv smrti , autora K adiraHabibovi}a, koji je ro|en uSrebrenici, 25. maja 1964.
godine. Padom Srebrenice, 11. jula 1995.,odlazi u Poto~are s nadom da }e dobitiza{titu od UN-ovog holandskog bataljona.
Na po~etku na{eg razgovora poku{ava se prona}i u ulozi promotora svoje knjige:“Ova knjiga je nastala prije svega iz
potrebe da se sve to {to se desilo obi~nom~ovjeku ne smije zaboraviti. Upravo iz oveknjige mo`e se mnogo nau~iti o zavjeri,izdaji, njihovim la`ima... Knjiga jesvjedo~enje o planskom ubijanju. I to je,ustvari, pri~a o stravi~noj borbi `ivota ismrti, u kojoj je ruka smrti bila tako blizuda su samo rijetki na{li spas. Pri~a u kojojte{ko ranjen ~ovjek poku{ava da dobijeza{titu od holandskog bataljona UN-a uPoto~arima, a oni to odbijaju.”
BIJEG SA STRATI[TA Na 74. stranici Va{e knjige napisali ste:
“Nosila me neka snaga koja se samo jednom u `ivotu koristi, a ja sam je ve} iskoristio i osje}am da je nemam vi{e.” Bilo
je to tek nekoliko sati nakon {to ste pobjeglisa strati{ta. Ipak, ~ovjek ima vi{e tih“snaga” i mo`e podnijeti i ono {to neizgleda mogu}e! “Da, specifi~nost ove
knjige je upravo u mom poku{aju da~itaocima poku{am objasniti da je psihi~ko
stanje ~ovjeka ustvari i najbitnije, kako bise pobijedile te nevidljive sile”, veli Kadir.Kada je sa svojom, tada, ~etverogodi{njomk}erkom, te sa suprugom i majkom iz svojeku}e u Solo}u{i, u predgra|u Srebrenice,tog 11. jula u ranim popodnevnim satimai{ao prema Poto~arima, k}erka ga jeupitala: “Za{to idemo?”, “Kad se vra}amo?”, “Za{to pucaju?”, “Za{to ljudi
pla~u?” . Hiljadu za{to a nijedno zato! Ima li
dana kada se, i nakon devetnaest godina odsrebreni~kog genocida, ne upita: Za{to?“Uvijek se, i poslije toliko godina, pitamza{to je moralo sve da se desi, sa tolikostra{ne mr nje prema narodu Srebrenice. Idanas se pitam za{to su toliki ljudi, `ene idjeca morali da ostave svoju ku}u i umru?”,
pitanjem Kadir odgovara na na{ upit.Poslije provedene dvije no}i u
Poto~arima, koriste}i kratko odsustvosrpskih vojnika, sa svojom porodicom seuspijeva ukrcati u jedan autobus, koji jenekoliko puta bio zaustavljan i kontrolisan.
Ipak, nekako sti`u do mjesta Luke, {to je bila linija razgrani~enja. “Po izlasku izautobusa srpski vojnici tom ~ovjekuuzimaju dijete, a njega odvode do obli`nje{kole. Broj zarobljenih ljudi se pove}ava...^ovjek u ovoj pri~i sam ja, sa zavezanimrukama na le|ima, uz te{ko premla}ivanje.Sve ljude, potom, tovare na kamion i u no}inas vode na strijeljanje. Nisam imaonikakvu {ansu da ostanem `iv, aliuspijevam da isko~im iz kamiona i sebi
produ`im `ivot. Onda je uslijedila stravi~na borba sa svim vidljivim i nevidljivimsilama, samo za goli `ivot. Planina Udri} i
glas sa te planine ulijevali su mi nadu da }uostati `iv, i to u ovoj pri~i postaje
prekretnica. Sve izgleda nestvarno, a po~injem da vjerujem u to, i poslisedamnaest dana po~inje moj novi `ivotobja{njava Kadir Habibovi}.
U nastavku na{eg razgovointeresovalo nas je i kada je osjetio potrebda sve {to je pre`ivio prenese na papirkoliko dugo je, zapravo, pisao knjigu @iv
protiv smrti :“Knjigu sam po~eo pisati nekolik
mjeseci po izlasku na slobodnu teritorijradi moje djece i radi moje porodice.meni je narastala, ja~ala potreba da sve ispri~am i drugima, jer samo sam ja osta`iv sa tog strijeljanja, a oni ljudi {to ubijeni imali su svoje porodice. Svi su htjeznati ne{to vi{e za svoje najmilije, a ja saim bio du`nik. Zbog tog duga prema njimi stvorila se potreba, naprosto - moranje, dnapi{em ovakvu knjigu.”
Kadir se sje}a svakog dana i svakog sa provedenog na Putu spasa . No, svakdnevno sje}anje i pisanje po sje}anju nis
ista kategorija. Je li bilo trenutaka kada sse ba{ dobro zamislili kako da napi{ete on{to Vam se zaista dogodilo i je li bimomenata kada ste te{kom mukouspijevali suspregnuti emocije kako ne
ba{ doslovce opisali ono {to se zaisdoga|alo? “Nije to bio jednostavan posaBilo je trenutaka kada sam pisao, a suze smi navirale na o~i, ili dana kada sam htio dodustanem od pisanja knjige, jer vi{e nisaimao snage da tu pri~u napi{em do kraj
Nisam imao ni~iju podr{ku. I najmantrideset posto onoga {to mi se doga|alo
julu 1995. uop{te nisam mogao opisati
tvrdi na{ sagovornik.
SLOBODN BOSN I 10.7.20150
SREBRENI^KA GOLGOTA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI],
ILUSTRACIJE IZ KNJIGE“@IVOT PROTIV SMRTI”
KADIROV PUT
Nakon {to je pobjegao sa strijeljanja, Habibovi} je petnaest dana pje{a~io od Mr{i}a do Kladnja, gdje je i fotografisan, 27. jula 1995. godine
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 51/68
IZRA@ENE POSLJEDICEKome je Va{a knjiga namijenjena i ko bi
trebao da je pro~ita? “Dobro pitanje. Knjiga je namijenjena, prije svega, svim pozitivnim ljudima, ma na kojoj strani oni bili , i ti~e se svih onih koje je ovaj prethodni rat dotakao a bili su nedu`ni. Svimoji Srebreni~ani trebali bi imati ovuknjigu, da bi svojoj djeci lak{e objasnilikako i za{to je ubijeno toliko mnogo ljudi.
Na kraju, ovu knjigu bi trebali pro~itati i svioni koji negiraju genocid u Srebrenici”,
poru~uje Habibovi}. Kada je 11. jula
krenuo u Poto~are u nogama je imao gelere, jer je ve} na po~etku rata te`e ranjen, potom
mu se zagnojilo koljeno, u Lukama jeisprebijan nekoliko puta, a od jednogudarca u prsa nije mogao ni disati.Posljedice osje}a i danas... “Da, posljedicesu izra`ene, zdravlje mi je naru{eno. ^ak i
poslije nekoliko operacija koljena nekigeleri su jo{ ostali. Na nekim lokacijama,na Putu spasa , bio sam vi{e puta, ali bihvolio da pro|em ~itavom dionicom koja jeopisana u knjizi. Iskreno se nadam da }u toi ostvariti.”
Susreo se i razgovarao sa komandanto28. divizije Armije RBiH Naserom Ori}emI ne zna da li je `iv Spomenko Garikomandir diverzantskog odreda Vojske RS-njegov biv{i radni kolega iz rudnika boksiSrebrenica , koji je u Lukama slagao da }mu pomo}i. Na kraju knjige, pak, Kadir pio pravdi koja je (ne)dosti`na. Presud
postoje, neke se jo{ ~ekaju, ali malo je tgotovo ni{ta u odnosu na ono {to se dogodi
u Srebrenici 1995. godine. Ipak, postoji ne{to danas, iz ove perspektive, {to bi moglo nazvati bilo kakvom vrstom pravde“Ne, pravda postoji samo za jake. Njimmora biti udovoljeno. Obi~an ~ovjek `ivi nepravdom i sa njom i umire.” U knjizi @iv
protiv smrti na 230 stranica ne mo`e pro~itati ama ba{ nijedna rije~ kojom bi dalo naslutiti da on nekoga mrzi, ili `eli dmu se osveti. Jo{ jedna od onih “snaga”
po~etka na{e pri~e... “To je ta~no i kro pisanje ove knjige borio sam se da mr`nja n postane vidljiva. ^ovjek koji je `rtv
naravno, ne mo`e voljeti ubice svog narodni one koji su poku{ali da ga ubiju, ali mo`ivjeti na jedan korektan na~in. Moramznati da mr`nja ra|a nove mr`nje, a to samvodi unazad”, isti~e Habibovi}.
Knjiga @ivot protiv smrti u Bosni Hercegovini }e biti promovisana nakon 1
jula. “Zahvalan sam Bogu da mi je dazdrav razum i snagu da istrajem. Zahvalasam i mojoj porodici, koja me razumjela nekim danima kada me je bilo te{krazumjeti. A gospodin [ahin [i{i} }e nosnovu moje knjige snimiti dugometra`igrani film. Njemu, svakako, duguje
veliku zahvalnost zbog razumijevankompletne pri~e i sna`nog zalaganja da ovknjiga do|e do ~italaca. [ahin je filmsreditelj, snimatelj, scenarista, i ve}napisao scenario za film Glas sa planinkoji je preveden na engleski jezik. Zo~ekivati je jedan sna`an igrani film, ko
jo{ nije snimljen na ovim prostorimagovori nam na kraju na{eg razgovora autknjige @ivot protiv smrti , ~iji je izdavasarajevska Dobra knjiga .
10.7.2014. I SLOBODN BOSN
BORBA ZA GOLI @IVO
Kamion sa Srebreni~anima koje su~etnici vozili na strijeljanje zaustavio se nalokaciji Mr{i}i, na podru~ju op{tineVlasenica. “... Jedan vojnik po~eo je
odmah ubijati. Povukao je prvog ~ovjekakoji mu je bio najbli`i i ispalio kratki rafal prema njemu. Oglasio se jezivi rafal u ti{ini no}i i izbezumio nas. Nastalo je kome{anje. Normalna reakcija ljudi koji su se na{li u direktnoj opasnosti od smrti.Brzinom su oborili sljede}eg, pa rafal.Poslije, jo{ jednog. Radili su to dosta brzo.Ruke su mi bile slobodne, dr`ao sam ih i dalje na le|ima. U trenutku, dok su obarali i ubijali tre}eg ~ovjeka sa kamiona, dvojicaljudi koji su bili do otvorene zadnje stranice na kamionu sko~ili su sa klupe i poku{ali pobje}i. Sko~ili su zavezanih
ruku, sa desnog ugla kamiona i potr~ali nazad, mo`da ni desetak metara od pozadine kamiona. Odmah su pogo|eni rafalnom paljbom. Prvi je pao na prsa i nije se micao, a drugi je pao na bok i napravio nekoliko trzaja nogom dok je le`ao na zemlji. Sve se de{avalo jako brzo. Skrenuo sam pogled. Pucali su salijevog ugla kamiona prema ovima {to su poku{ali bje`ati. Oslonio sam se desnom
rukom na stranicu kamiona i prebacio se preko stranice. Sko~io sam. U istom momentu ~uo sam sna`an povik sasuprotne strane kamiona. ’Pobje`e, mater
mu balijsku!’, viknuo je neko od onih koji su stajali lijevo od kamiona...”
ODLOMAK IZ KNJIGE
“Pobježe, mater mu balijsku!”
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 52/68
Nije lako ispuniti CollegiuArtisticum, najve}u galeriju Sarajevu, koja je obi~n„rezervisana“ za kolektivn
postavke, a ne pamti se ni kada jtoliko svijeta do{lo na otvaranje jedn
izlo`be u ovom prostoru... Sarajlija s beogradskom adresom Goran Kuki} hrab je zakora~io u ovu avanturu predstavljajusvoju samostalnu izlo`bu fotografija. Izazo
je bio tim ve}i jer je rije~ o izlo`bi koja trebala biti otvorena prije pune 22 godineu aprilu 1992. u Olimpijskom muzeju.
RECIKLA@A SJE]ANJA„Do`ivio sam to kao veliku ~ast zato {
je Olimpijski muzej tada trebao da postanprva Galerija savremene umjetnosti Sarajevu, a moja izlo`ba trebala je biti prvu toj Galeriji“, pri~a Kuki}. „Pripremao sase dosta studiozno, oko godinu dana. A u vrijeme, da bi dobro radio fotografiju, morasi sam da radi{ i laboratoriju. Bila mi je `elda poka`em i to moje neko laborantskumije}e i pravio sam fotografije nformatima veli~ine postera, metar sa 7Na`alost, te slike su ve}inom uni{tene i ondsam negative koji su mi ostali recikliraodabirao, gledao {ta }u s njima... @elja zovom izlo`bom uvijek je bila prisutna, aeto, morale su se neke stvari ‘poklopiti‘,ovaj prostor Collegium Artisticuma, vrijeme... Ali `elio sam da na neki na~
zavr{im taj svoj put i da se predstavim preljudima sa kojima sam radio i dru`io se, presvojim sugra|anima“, ka`e Goran Kuki}.
Na izlo`bi, koja je u Sarajevu otvorendo 28. jula, posjetioci mogu vidjeti 1ciklusa fotografija koji predstavljaju vedio autorovog opusa. Jedan od njih, nazvaCrveno i crno , sastoji se od samo dvijslike. Ali, za umjetnika je itekako zna~aja„Te fotografije su po~etak mog autorskorada i prva ozbiljnija prilika koja mi spru`ila. Poslao sam ih 1985. godine nkonkurs u Krakow, u Poljsku, na koji do{lo 50.000 radova, i dobio Zlatn
medalju za kolor fotografiju. To me ohrabrilo da nastavim dalje da se bavifotografijom i da poku{am prona}i vlastiautorski izraz.“
SLOBODN BOSN I 10.7.20152
GORAN KUKI]
Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
U galeriji „COLLEGIUM ARTISTICUM“ u Sarajevu 7. jula otvorena je samostalna izložba fotografija auto-ra GORANA KUKIĆA, koja je prvobitno trebala biti
predstavljena u aprilu 1992. u Olimpijskom muzeju;portreti urbanih gradskih faca, aktovi vojnika JNA iz
kasarne u Prištini, mladi sarajevski rokeri u osvitrata, razglednice iz evropskih gradova - duhprošlosti i sadašnjica isprepliću se na Kukićevimfotografijama, kao slučajni autentični svjedoci i
dokazi svog vremena...
FOTO-VREMEPLOV
GORANA KUKIĆA
Vrijeme u kojemsu ~ak i lutke iz
izloga imale
karakter
S VI[E OD DVIJEDECENIJE “KA[NJENJA”“@elja za ovom izlo`bom uvijek je bila prisutna, ali morale su seneke stvari poklopiti”, ka`eGoran Kuki}
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 53/68
Ciklus Portreti na crno-bijelim fotogrfijama velikih formata predstavlja mnog
poznata lica iz sarajevskog javnog kulturnog `ivota - Tanja i Stjepan RoGordana An|eli} Gali} i Slobodan An|eliAmra Zulfikarpa{i}, Zlatko Ugljen, BrankBa~anovi}, Dejan i Branko Veki}, AjnZlatar...
„Mnogi od njih do sada nisu ni vidjeli fotografije. Nekima sam ih radio za njihovkataloge, a neke sam snimio namjenski zmoju izlo`bu. Sve su to moji prijateljikolege i zbog toga ta kolekcija li~no mo`dima najve}i emotivni naboj“, obja{njavna{ sagovornik.
Ciklus Hard Rock nastao je u prvi
danima aprila ‘92. godine. Djevojke mladi}i opu{teno poziraju u kafi}u, nmotoru, na gradskim ulicama, bla`ennesvjesni rata koji }e samo nekoliko dankasnije buknuti u Sarajevu:
„Dogovorili smo se da snimamo jednve~eri u novoizgra|enom kvadranizme|u pijace Markale i Ekonomskofakulteta. Zavr{ili smo cijelu seriju u tjednoj no}i. Bio sam potpuno mentalnokupiran pripremama za izlo`bu i nisaposebno obra}ao pa`nju na politiku, a taksu bili i ljudi sa kojima sam se dru`io, iaksu u to vrijeme ve} po~ele ozbiljne stvari d
se de{avaju... Sje}am se da je tih dana bi
5
IZLO@BA SA ODGO\ENIM OTVARANJEM
Kuki} je ro|en 1956. u Sarajevu.Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu,a 1980. godine postaje ~lan Udru`enjalikovnih umjetnika primijenjenih umjetnostii dizajnera Bosne i Hercegovine(ULUPUBiH). Sa 28 godina dobija statusslobodnog umjetnika. Od 1992. ~lan jeUdru`enja likovnih umetnika primenjenih
umetnosti i dizajnera Srbije.O tome kako se po~eo baviti
fotografijom, Goran Kuki} ka`e: „Ufotografiji su ve}inom strasni amateri inerijetko su ti amateri bolji autori odonih koji imaju neko formalnoobrazovanje iz oblasti fotografije. Jasam strast prema fotografiji osjetio jo{u gimnazijskim danima. Ekonomijusam upisao ~isto da se dokopam nekediplome i zato {to nisam polo`ioprijemni na re`iji. Ali, fotografija jeuvijek bila i ostala profesionalnoopredjeljenje.“
Prvu samostalnu izlo`bu Kuki} je imaokao vojnik JNA u Pri{tini. Dio fotografijasa te izlo`be, iz ciklusa Ab ovo ,predstavljen je sada u Sarajevu.
„To je bilo u galeriji koja je nosilaime po Bori i Ramizu, dvojicipartizanskih junaka koji su zajednopoginuli. Jedan je bio Albanac, drugi
Srbin. Pola javnih institucija se tadazvalo Boro i Ramiz , od privrednoggrada, sportskog centra pa nadalje...Za tu prvu izlo`bu snimao sam ruke inoge i od njih pravio neke skulpture.Snimao sam polaroidom i onda sambacao te polaroid slike, a negativ odpolaroida sam {tampao na grafi~kojpresi i tako sam prakti~no dobijaofoto-grafike. Negdje krajemosamdesetih sreo sam jednog Talijanakoji je isto to radio, ali mnogo bolje odmene, tako da sam na kraju napustiotaj eksperiment...“, pri~a Kuki}.
DIPLOMIRANI EKONOMISTA I NESU\ENI RE@ISER
Strast prema fotografiji traje još odgimnazijskih dana
10.7.2014. I SLOBODN BOSN
LUDE OSAMDESETEVojnici JNA snimljeni u kasarni u Pri{tini
GRADSKE CUREPo~etak aprila 1992. u Sarajevu
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 54/68
izuzetno lijepo vrijeme i masa ljudi je bilana ulicama, bje`ali su od ku}e da bi izbjeglipozive za odlazak u rezervni sastav JNA,grad je bio neuobi~ajeno `iv... Vjerovalismo da se ni{ta lo{e ne mo`e desiti uSarajevu. U takvoj atmosferi se okupljamoi snimamo kolekciju Hard Rock, koja jesada ovdje prvi put prikazana.“
Te{ko je izdvojiti najbolji me|uKuki}evim foto-ciklusima. Svaki je na svojna~in fascinantan u ispreplitanju pro{losti isada{njice, „slu~ajni autenti~ni svjedok idokaz svog vremena“, kako je Kuki}evumjetni~ki anga`man opisao ^edomirJani~i}. Jedan serijal, ipak, posebno jezanimljiv: fotografije objedinjene podnazivom JNA ‘84. prikazuju mu{ke aktove,a nastale su u kasarni u Pri{tini, u vrijemedok je Kuki} slu`io vojsku.
„@elio sam prikazati kako zaista izgledataj vojni~ki `ivot iznutra i sve apsurde tog`ivota. Ta na{a kasarna bila je dvije-tri godinezaredom progla{avana najboljom kasarnom
Jugoslavije. Ali vojska, naravno, nije bila niizbliza tako idili~na kakvom su je nastojalipredstaviti... Modeli su mi bili kolege sakojima sam bio u vojni~kom klubu - jedan jepsiholog iz Zagreba, drugi saksofonista izLjubljane, koji je napravio ozbiljnuevropsku karijeru, dvojica su Sarajlija,jedan pjeva~ i jedan pjesnik. Neobi~naekipa. Naravno, sve smo snimili u strogojtajnosti i u to vrijeme nisam smio nipomisliti da objavim te fotografije. I sada ihprvi put javno pokazujem“, pri~a GoranKuki}.
XX vijek (recikla`a sje}anja) jedine su
novije fotografije iz postavke, snimljenetokom pro{le i ove godine, i to — na otpadu! Na njima su prikazane stvari koje su nam u20. vijeku bile jako potrebne i va`ne, ali ih
je razvoj tehnologije uni{tio i u~iniosuvi{nim. „^ak i lutke iz izloga imale sukarakter, kao stvarni portreti, za razliku odovih dana{njih, koje su sve bezli~ne. Iakose radi o fotografijama koje su nastalenedavno, one definitivno vra}aju u pro{lost.Po mom mi{ljenju, ovo je i najboljakolekcija na izlo`bi“, ka`e Kuki}.
PANIKA DVOJNOSTIIzlo`ba je humanitarnog karaktera -
svako ko ostavi prilog za pomo} ljudima iz poplavljenih podru~ja od autora }e dobiti poklon, poster ili razglednicu nekog odevropskih gradova sa fotografijama kojekroz odraze u izlozima skupih radnjigovore o pogubnosti konzumeristi~kogdru{tva u kojem smo zaboravili stvarnevrijednosti koje nas okru`uju. Ljepotugradskih ulica, arhitekture, slu~ajnih
prolaznika, ljudi sa kojima `ivimo, zasjenilisu modni brendovi ~ije nas kolekcije mameiza blje{tavih stakala: „U koji god grad da
do|ete, glavna ulica je uvijek ista: isti
izlozi, isti veliki modni brendovi, istaodje}a u tim izlozima... I nama kaopotro{a~ima je nametnuto da to gledamo ida se zaljubljujemo u tu robu, pa onda uneko doba vi{e uop{te ne znamo zbog ~egasmo u tom gradu. Poku{ao sam dareflektuju}i odraz iz izloga napravim slikuu slici i poka`em taj nametnuti diosada{njosti i segment pro{losti, stvarnoggrada u kojem jesmo i koji nam, najednom,nije bitan. Jedan prosje~no informisanturista bolje poznaje grad od onih koji utom gradu `ive i `elio sam pokazati tajapsurd.“
Izlo`bu Gorana Kuki}a predstavili smou jednom njenom, manjem, segmentu. Ako`elite vidjeti ostatak, do|ite u CollegiumArtisticum, a za kraj smo ostavili ciklus
Past and Present , ili pri~u o Sarajlijama u
dijaspori koji godinama `ive u uvjerenju dsu njihova nova mjesta stanovanja sam
privremene adrese... Goran Kuki} je jedaod njih.
„Ja sam u Beogradu Sarajlija. To je begre{ke, svi me tako ‘detektuju’, a kado|em ovdje, onda mi ka`u: ‘Ti vi{e ni
Sarajlija’ smijeh, op.a.). A Sarajlija, openikad za sebe ne}e re}i da je Bosanac — oje uvijek Sarajlija. Za{to i kako, nemampojma, ali se svi tako osje}aju. I uvijek paza Sarajevom, gdje god da su. Prate svmogu}e portale, novine, znaju sve {to sde{ava u gradu. Zato na razglednicama kosam {tampao uz ovu izlo`bu pi{e u kojem gradu nastala odre|ena fotografija, a ispostoji kolika je udaljenost tog grada oSarajeva. To je ta panika dvojnosti, razlik
izme|u du{e i srca.“
SLOBODN BOSN I 10.7.20154
GORAN KUKI]
STARI-NOVI CIKLUSIXX vijek (recikla`a sje}anja), Hard Rock,Crveno i crno
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 55/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 56/68
Valjda sve pri~e o njemu su“{mekerske”, urbane i duhovite, iu svakoj od njih nepogre{ivo seu~itavao duh beskrajno inteligen-tnog tipa s asfalta, kojem je ono
ne{to odozgo dalo talent i kojeg ni{ta nijemoglo sprije~iti da postane veliki. Aobjektivno, bilo je svakojakih prepreka, aon ih je preskakao sa, naizgled, velikomlako}om i {armom, koji se u nekoj mjeri da
nau~iti, ali se dobijaju sa vodom i zrakom, inose kao znak da je u ovim na{im(ne)kulturama bilo mogu}e i tako `ivjeti. Iglumiti: majstorski, s vje~itom dozomautoironije, i smije{kom na kraju usana koji
je uvijek zna~io da `ivot i u najcrnjimsituacijama nosi onu dozu humora za kojuse ~ovjek mo`e “zaka~iti”. I dostojanstveno
pro}i kroz sve {to ga ~eka.
PO[TENI ^VOKAZa njega, Boru Todorovi}a, ba{ i nije
bilo mjesta u partizanskoj epici jugoslaven-skog filma: on nije mogao igrati visoke
mitraljesce i diverzante koji ubijaju “{vabe”a oni klize kao na fabri~koj traci, niti ga jemogao izbaciti alternativni crni talas . Za
prve je bio odve} anti-herojski, mali iustra{en, a za druge previ{e `iv,tragikomi~an, uvijek spreman da ismije isebe i druge i da cijelu stvar potpuno
preokrene. Besmrtnost su mu donijeleuloge sitnih i ne{to krupnijih prevaranata,{to je svakako bilo najte`e jer mentalitetsvijeta iz kojeg potje~e naj~e{}e nudiupravo taj obrazac kao vrhunski model`ivota.
Imena likova koje je igrao, Dragi Kenta(Otpisani ), Bob Mihajlovi} (Vru} vetar ),@ika \unta (Nacionalna klasa ), \enka(Maratonci tr~e po~asni krug ), Pik (BalkanExpress ), Ahmed \ida [ampion (Dom za ve{anje ), nepogre{ivo odaju karaktere koje
je najbolje “skidao”. Bili su to sve odredalikovi s margine, nekad na ivici zakona, anekada duboko na suprotnoj strani,tragikomi~ni izdanci mentaliteta “bolje
SLOBODN BOSN I 10.7.20156
ARISTOKRAT I MANGUP
Pi{e: AHMED BURI]
U Beogradu je preminuo glumac BORA TODOROVIĆ, koji je u svom poslu mogaosve; dah njegove genijalnosti ogledao se u činjenici da je svaki informisaniji
gledalac mogao pomisliti da u njegovoj igri nema ništa spektakularno
LAKU NOĆ, GOSPODINE GLUMČE
Imena likova koje je igrao Bora Todorovi} nepogre{ivo
odaju karaktere koje je najbolje“skidao
“
MAJSTOR BORA Glumac blagog osmijeha i veli~anstvenih replika
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 57/68
danas 100, nego prekosutra 300”, kockari,mangupi kojima su sitne prevare bile
prirodno stanje, a `ivot od danas do sutra jedini “kontinuitet”.
Dah njegove genijalnosti ogledao se u~injenici da je svaki informisaniji gledalacmogao pomisliti da u njegovoj igri nemani{ta spektakularno. I da bi svako predkamerom mogao donijeti te besmrtnereplike s minimumom grimase. Sve je
izgledalo tako jednostavno, i bilo perfektnoura|eno. Bitnu umjetnost ~ini
jednostavnost, a najve}i “laufer” kojeg jefilm na ovda{njim jezicima imao to je znao.Zato je i bio to {to jeste. Gospodin Glumac.Izgledao je i glumio kao neko koga steodmah mogli zamisliti kako stoji uznajve}e svjetske zvijezde, DustinaHoffmanna, ili De Nira, i mogli ste bitisigurni da svoj posao ne}e uraditi ni{taslabije od njih. Ako ne}e bolje.
On je, jednostavno, bio velemajstor svog posla koji je znao u najsitnije detalje.
[irina njegovog duha se mo`da i najbolje
ogleda u izjavi: “Prema drugima samcjepidlaka kad ih gledam da glume, a prema sebi sam vrlo blagonaklon.” Iza maskevaralice krio se umjetni~ki i intelektualnoduboko po{ten ~ovjek, kojem je rad na sebi
bio prirodno stanje. I jedini izbor.Oni koji su ga poznavali i voljeli, i koji
su to zaslu`ili, zvali su ga nadimkom -^voka. U zlatno doba pulskog festivala,veselim sedamdesetim godinama pro{log
stolje}a, kad su mlade i lijepe glumice,asistentice, sekretarice, sav taj razigrani
pseudoholivudski svijet svoje tadanezamislive honorare tro{ile na krpice icipelice u Trstu, Bora bi sjedio u nekojhladovini, pomalo cijedio neko pi}e(“alkohol, umereno, ali svakodnevno” ) izabavljao se igraju}i karte. Jednom je cijeluekspediciju dama koje su krenule u Trstispratio ovako: “Devojke, gde ste krenule?” Jedna od dama je pomalo ponosnoodgovorila da ide kupiti ta{nu od zmijskeko`e. Bez pauze, malo pod gasom, velikan
je sunuo: “Pa ne morate da idete tamo, ovde
mo`ete da dobijete jednu od pitona. A ako se pogladi, mogu i cipele.”
KARTA ZA RAJDruga legenda o njemu ka`e se na
beskrajno dugom snimanju Doma za ve{a- nje vrijeme prekra}ivalo opet kartanjem.Tada mladi pretendenti na mangupluk,uglavnom Sarajlije, htjeli su se ogledati u
pokeru s velikim majstorom. Rezultat je bio
takav da im je za tri dana uzeo sve honora-re, malo ih pustio da od finansijskog dijelaekipe posu|uju novce, a onda im sve -vratio. Pokazav{i jo{ jednom da se zadoktora (kao i za glumca, uostalom) u~i, ada se gospodin ra|a. I to u te{kim uvjetima,iz kakvih su izrasli Bora i njegova sestraMira Stupica, koja se smatra najve}omsrpskom glumicom pro{loga vijeka. IzGnjilana su, gdje se rodila Mira, doselili uBeograd, gdje se rodio Bora, i `ivjeli su odskromne pla}e oca u~itelja, koji je umromlad. Odgojila ih je majka i nekako uspjela
“dobaciti” k}erku do upisa na trgova~ku
akademiju, koja je tada bila perspektivna. No, magija pozori{ta je i u bratovom i usestrinom slu~aju bila ja~a i oboje su, uistom zanatu, dostigli besmrtnost.
Za razliku od pozori{ta, gdje je biokralj, sudbina filmskog glumca BoreTodorovi}a mo`da se najta~nije da i{~itati uBalkanskom {pijunu . Do tada, Bora jeuvijek igrao krajnje efektne i magi~ne, aliuloge koje nisu glavne. U [pijunu , kojem je
dva puta prijetilo totalno raspadanje, jer sudva reditelja bukvalno pobjegla sa seta, pasu film prakti~no “morali” re`irati pisacscenarija Du{an Kova~evi} i direktor fotografije Bo`idar Bota Nikoli}, igrao je
jednu od dvije glavne uloge. Nikada dokraja zadovoljan tom re`ijom, BoraTodorovi} je uvijek isticao da je to biodivan scenario, i da je film “bio voljenzahvaljuju}i glumi B ate Stojkovi}a i odli~nom piscu, a ne reditelju” , koji je,istina, bio i pisac i reditelj na tom filmu. Inikada nije isticao svoje zasluge za uspjeh,
iako je lik Petra Jakovljevi}a, emigranta
koji dolazi u posjetu iz Francuskrazumnog ~ovjeka koji sa Zapada dolazi zemlju svog ro|enja, i ostaje frapiran onim{to vidi, zapravo suukus tog filma i savr{eopis sukoba modernog i arhai~noJakovljevi} vidi zemlju koja srlja u propas
prakti~no hipnotizirane ljude koji ne vid{ta ~ine i {ta im se ~ini. S druge strane j^vorovi}, komunisti~ki vjernik koji
podstanaru vidi neprijatelja dr`av
“Islje|ivanje” Jakovljevi}a i Ilije ^vorvi}a (nenadma{ni Danilo Bata Stojkovi})filmu traje oko osamnaest minuta i pravo jremek-djelo: studija o paranoji i predrasdama dou{ni~kog mentaliteta, koji jouvijek u dobroj mjeri vlada ovda{nji
prostorima. Jakovljevi} je `rtva, a sada se moglo re}i da je i Todorovi}ev talen
barem na filmu, u izvjesnoj mjeri `rtvova jer je, iako je bio jedan od najve}ih, ~ini pokazao samo jedan dio onoga {to mogao. A mogao je sve.
Sada kada odlazi, valja se samo sjet
njegovog blagog osmijeha i replika koje j
izgovarao kao niko prije njega. Jedna onjih izre~ena je u Balkan Expressu , i kao d
je anticipirala njegov odnos prema politickoju je kao svaki pametan ~ovjek razumiosvaki umjetnik prezirao: “Mene je tetkzaklela da se ne bavim politikom.” Njegovodmjerenost u izjavama, stav koji j
podrazumijevao da ne `eli imati ni{ta zlo~inom koji je u~injen u ime narodkojem je pripadao ostavio ga je tamo gd
je bio i prije “krvnog kola” zapo~etog devedesetim godinama 20. stolje}a.
Bio je i ostao Gospodin Glumac. Lakno}, Gospodine Glum~e. Bio si faca kakvse rijetko sre}e. Aristokrat i mangup
jednom bi}u. Toga vi{e nema i sve prilike da s Tobom odlazi cijela jednkultura, sru{ena u povr{nom i neodgovonom shva}anju svijeta oko sebe. Biti iznatoga, sasvim sigurno zna~i imati kartu zraj. I {pil karata za partiju s ekipom gorljudima koje si toliko volio i s kojima odigrao neke od najdra`ih i najduhovitij
scena na{ih mladosti.
10.7.2014. I SLOBODN BOSN
BORA TODOROVI] 1930. - 2014
Balkanski {pijun Dom za ve{anje Profesionalac
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 58/68SLOBODN BOSN I 10.7.20158
KULT MARKETTHE ROOTS
... And Then YouShoot YourCousin
Za ljubitelje hiphop zvuka igangsterskihtema dobrevijesti. Ameri~kihip hoperi The Roots objavilisu album ...And Then You
Shoot Your Cousin , na kojem se nalazi jedanaest kompozicija. Na albumu sugostovali njihovi prijatelji reperi, poputPattyja Chrasa, Grega Porna,Mercedes Martineza, Raheema
DeVaughna i drugih.
NIGHTMARE
The AftermathRijetki su heavymetal bendovi kojise mogu pohvalititolikim sta`omkao {to je toslu~aj kod bendaNightmare . Iako snekoliko godina
stanke, postoje jo{ od 1979. godine.Francuski metalci osnovani uGrenobleu, a nedavno su objavili devetistudijski album The Aftermath , na kojemse nalazi jedanaest kompozicija.
HORNSMAN COYOTE ANDSOULCRAFT
Hornsman Coyoteand Soulcraft
Hornsman
Coyote je,ne}etevjerovati,umjetni~ko imeza srbijanskoggitaristu,trombonistu ipjeva~a
Nemanju Koji}a, koji je nedavno objavioalbum Hornsman Coyote and Soulcraft .Zna~ajno je istaknuti kako Nemanja ve}neko vrijeme ima zapa`enu ulogu nasrbijanskoj reggae sceni, koju je okruniozanimljivim albumom.
Dvanaest novih kompozicija losange-leskih rockera Linkin Park ~ini album The Hunting Party . Prije to~no dvije godine naovim stranicama mogli ste pro~itatirecenziju albuma The Living Things kojimse oni ba{ i nisu proslavili. U prvom reduzbog toga {to se o~ekivalo vi{e oddvostukih dobitnika Grammyja , ali isjajnog konceptualnog albuma A Thousand Suns .
Album The Hunting Party otvara pjesma Keys To The Kingdom, kojanastavlja tamo gdje je zavr{io bljedunjaviThe Living Things . Pjesma je to kojom su~lanovi benda poku{ali izartikulirati thrashmetal podlogu u kombinaciji s hip hopdionicama i indie rock napjevima. Usvakom slu~aju zanimljiva i naokonemogu}a kombinacija. Ne{to bolje zvu~iA Page for Nothing koju su de~ki iz LinkinParka snimili uz pomo} Pagea Hamilltona,ameri~kog gitarista i producenta poznatogiz pri~e o alternativnom metal benduHelmet .
Guillty All The Same je kompozicijasnimljena skupa s R akimom, ameri~kimreperom koji je svjetsku slavu stekao u
bendu Eric B.& Rakim. Na albumu senalazi i klaustrofobi~ni jednominutniinstrumental The Summoning , ali i jo{nekoliko dueta od kojih jedino vrijediizdvojiti pjesmu Rebellion snimljenu sDaronom Malakianom, tako|er poznatimameri~kim alternativnim metal gitaristom.Iako pjesma vrvi thrash i death metaldionicama, refren kao i aran`mani izdvajaju
pjesmu od ostatka albuma. Najbolja pjesma na albumu svakako je
postpunkerska War , u kojoj su Linkin Park
kona~no na pravom tragu. Brzo, `estokenergi~no. Gotovo podjednake je kvalitetekompozicija Mark The Graves , dok solidn
deveti po redu studijski album LinkParka , zatvara `estoka A Line In The SanIz svega preslu{anog, mogao bi
izvu}i zaklju~ak kako bi album zvu~akudikamo bolje bez ~etiri dueta. Zvu~ao kvalitetnije sa samo osam autorsk
pjesama, bez suvi{nih koketiranja eksperimentiranja sa razli~itim glazbeni
pravcima. No, za razliku od albuma ThLiving Things , The Hunting Party zaslu`usolidnu ocjenu. (M. Ili~i
MUZIKA
Album “The Hunting Party”, grupe “Linkin Park”
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. La Roux: Uptight Downtown 2. Man with a mission: Distance 3. Band of Skulls: Hoochie Coochie (Dan Auerbach rmx)4. Until The Ribbon Breaks: Taste of silver 5. Broken Hands: No one left to meet 6. We Have Band: Modulate 7. SOHN: The Wheel 8. MAGIC!: Rude 9. Tech N9ne ft. Kendrick Lamar: Fragile10. The Horrors: I see you
A moglo je i bez dueta...
LOVA^KIDERNEK Ameri~kirockeriobjavili susolidanalbum
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 59/68
Richard Dawkins i Lawrence Kraussugledni su svjetski znanstvenici. Oni putujudiljem svijeta i dr`e svoja predavanja, otemi zna~aja znanosti i razuma, te nastojepotaknuti ljude da odbace zastarjeli vjerskii politi~ki motivirani pristup va`nimdru{tvenim i egzistencijalnim pitanjima.Nekima je njihova pouka i porukablasfemi~na, uvredljiva, za druge ona jerazumna, pa ~ak i herojska. U svakom
slu~aju, te{ko je ingorirati njihovanastojanja.
Dokumentarac Nevjernici je road movie , koji prati Dawkinsa i Kraussa nanastupima na punim stadionima i udvoranama. Putovali su i nastupali na trikontinenta. U film su interpolirani irazgovori s osobama poput Cameron Diaz,Rickyja Gervaisa, Woodyja Allena,Stephena Hawkinga, Wernera Herzoga idr., koji podr`avaju nastojanje ovihgovornika.
Film je prikazan na mno{tvu filmskih
festivala diljem svijeta, a dobio je inekoliko me|unarodnih nagrada. Autor filma Gus Holwerda ameri~ki je re`iser kojive} vi{e od deset godina radi na filmu iteleviziji. Osvojio je mnogo festivalskihnagrada u SAD-u za svoje kratke nezavisnefilmove i glazbene spotove. Ina~e, ovajdugometra`ni dokumentarni film debitant-sko je djelo ovog autora {to se ti~edokumentarnog `anra. Bitno je za istaknutida su ovi znanstvenici anglosaksonci, jedaniz New Yorka, a drugi Britanac ro|en uNairobiju.
Krauss na skupovima zagovara tezu o
postanku svemira iz ni~ega, a Dawkins je
propagator Darwinoveteorije o posta-nku vrsta pa ne~udi njegovnadimak - Dar- winov rot- vajler .
Oba znan-stvenika iza
sebe imaju i pisane radove u kojima dubljei vi{e govore o istoj temi koja jezastupljena u filmu.
(D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film “Nevjernici” (SAD, 2013.), reditelja Gusa Holwerde
10.7.2014. I SLOBODN BOSN 5
KULT MARKETATENTAT
Jiri SequensAtentat je crno-bijeliigrani film stvoren u^ehoslova~koj 1965.godine. Re`irao ga
je Jiri Sequens, koji je skupa s KamilomPixom napisaoscenario. ReinhardHeydrich je odvratninacisti~ki ~asnik, koji
je 1941. imenovanprotektorom ^e{ke i Moravske. Nanjega su pripadnici ~e{kog pokretaotpora 27. svibnja 1942. izvr{ili atentat.Umro je nekoliko dana nakon toga, anacisti su krenuli u krvavu osvetu...
Ocjena: 4
^OVJEK S TRI LIJESAJang-ho Lee
^ovjek s tri lijesa korejski
je igrani film iz1987. godine.Scenario je
napisao Jang-ho Lee, a prema romanuJe-Ha Leeja. On je tako|er i re`iraofilm. Mladi udovac ne mo`e se pomiritis ~injenicom da mu je “supruga umrla~ak tri godine nakon {to je umrla”.Odlazi s njenim pepelom na kona~nirastanak. Putem sre}e razne ljude.Prisje}a se pro{losti. Dolazi do trenutkakad }e se s njom rastati...
Ocjena: 4
DETEKTIVSKI URED 23:DOVRAGA GADOVI!
Seijun SuzukiDetektivski ured23: Dovragagadovi igrani jefilm SeijunaSuzukija iz1963. godine.Scenarij jenapisao Gan
Yamazaki, a prema romanu HaruhikaOhyabe. Tajima je privatni detektiv.Odlu~uje da }e pomo}i policiji, avezano za yakuza obitelji. Policiju mustvara la`ni identitet te biva uba~enme|u njih. U tom procesu zavest }e{efovu djevojku. Poku{ava sprije~iti damu jedna pjeva~ica iz no}nog klubaoda identitet.
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. 22 Jump Street (Phil Lord &Christopher Miller)
2. Transformers: Age of Extinction (Michael Bay)
3. How to Train Your Dragon 2 (DeanDeBlois)
4. Maleficent (Robert Stromberg)
5. Think Like a Man Too (Tim Story)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Ovo je kraj (Evan Goldberg & SethRogen, Columbia Pictures)
2. Prizivanja (James Wan, New LineCinema)
3. ^udovi{ta sa sveu~ili{ta (DanScanlon, Walt Disney)
4. Dva igra~a (Baltasar Kormakur,Boom Entertainment)
5. Utrka `ivota (Ron Howard, CrossCreek Pictures, Blitz film i video)
VJERA NEVJERNIKA
UGLEDNI ZNANSTVENICIFilm Nevjernici je road movie
reditelja Gusa Holwerde
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 60/68SLOBODN BOSN I 10.7.20160
U ^ETIRI OKA Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO“Dvadesetosmogodi{nji Enes Klopi},apsolvent na Akademiji likovnihumjetnosti u Sarajevu, napravio jecrte` na osnovu svog vi|enja CvijetaSrebrenice . Onaj ko nosi cvijet odaje
po{tu ubijenim i pokazuje svojusolidarnost sa srebreni~kim i majkamaPrijedora, Kozarca, Fo~e, Vi{egrada idrugih mjesta u BiH u kojima supo~injeni ratni zlo~ini nad civilima”,pro~itali smo na tuzlarijama.
U mostarskom Clubu Aleksa 8. jula jeodr`ana promocija istra`iva~kog radaNacionalnost narodnih bajki . “JelenaKova~, profesorica jugoslovenskeknji`evnosti i srpsko-hrvatskog jezika,magistrica povijesti i teorijeknji`evnosti, `ive}i u Norve{koj do{la
je na ideju koju do sada nitko nijeistra`ivao: porijeklo narodnih bajki”,pi{e, pak, na bljesku .
Nakon Sarajeva, knjiga Selman Selmanagi} i Bauhaus , autoriceprof.dr. Aide Abad i} Hod`i}promovisana je i u Srebrenici,Selmanagi}evom rodnom gradu.Vrijeme odr`avanja promocije bilo je u14 sati; datum: 9. juli; mjesto:Memorijalni centar Srebrenica - Poto~ari: Spomen obilje`je i mezarje za `rtve genocida iz 1995. godine .
A, naredni dan, u sarajevskoj knji`ariBuybook , u 19 sati, bi}e promovisanaknjiga Mundijal kroz istoriju , autoraBorisa Latinovi}a. Na promocijiu~estvuju: Boris Latinovi}, SabahudinTopalbe}irevi} i Damir Uzunovi}.Izdava~ knjige je Buybook . Pa, da namiru odgledate finale Mundijala uBrazilu.
Istog dana, otvara se prvi CineStar multipleks u Unsko-sanskom kantonu i~etrnaesti u regiji. Bi{}ani ka`u da“potpuni u`itak gledanja filmova uCineStaru ’osiguravaju’ komfornedvorane s wall to wall platnima iapsolutno najboljom svjetskom audiovizualnom tehnologijom”.
Iz sarajevske Agencije Gramofon obavje{tavaju nas: “18. me|unarodni muzi~ki festival Jazz Fest Sarajevo2014 bit }e odr`an u prvoj sedmici novembra, a otvorit }e ga Gregory Porter , dobitnik Grammyja za najbolji vokalni jazz album objavljen u pro{loj godini i trenutno jedan od najpopularnijih vokalista na jazz sceni.”
Dobitnica ovogodi{njeg Grand Prixa tradicionalne {estoaprilskeizlo`be u Collegiumu Artisticumu uSarajevu, dizajnerica Aleksandra NinaKne`evi}, i ovog ljeta je “okupirana”izradom suvenira koji na neobi~an i
autenti~an na~in predstavljajuSarajevo, znamenitosti grada, ali ifraze i predmete koji personificiraju`ivot grada i njegovih stanovnika.
“Suveniri su nastali iz projektaSarajevo Dingbats, koji sam radilaprije nekih {est-sedam godina, uokviru konkursa Neki drugi grad
Internacionalnog festivala Sarajevska
zima. Radi se o 65 simbola Sarajeva,ura|enih u digitalnoj formi, a Dingbats
je, ustvari, naziv fonta, kada seumjesto slova koriste simboli. Te slike
sam od pro{le godine po~ela daapliciram na cekere, {olje, magnete,bed`eve... I dalje istra`ujem razli~iteforme za izradu suvenira, naravno,onoliko koliko je to mogu}e kod nas uBiH, jer prili~no ‘kaskamo’ zasvijetom kada je rije~ o dizajnugeneralno”, ka`e Aleksandra.
Originalni suveniri AleksandreKne`evi} mogu se kupiti na nekolikolokacija u gradu, me|u ostalim uknji`ari Buybook , Umjetni~koj galeriji i Historijskom muzeju BiH .
ALEKSANDRA NINA KNEŽEVI ,grafička dizajnerica
NIKOLA STANKOVI , direktor banjalučkogKajak kanu kluba “Vrbas”
Istra`ujem razli~ite formeza izradu suvenira
NIKOLA STANKOVI]“Do sada su se prijavili u~esnici iz {esnaest razli~itih zemalja”
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 61/6810.7.2014. I SLOBODN BOSN
Nakon vi{egodi{nje pauze vratiliste se sarajevskoj publici, humanita-
rnim koncertom koji ste odr`ali 8. julau okviru festivala Ba{~ar{ijske no}i...
Uvek sam sretan kada imam prilikuda sviram u Sarajevu, a to je sada, evo,ve} skoro trideset godina! Prvi put samnastupao ovde kada sam imao devetgodina. Ovog puta koncert je biozna~ajniji za mene li~no, kao i za
publiku, jer je bio humanitarnogkaraktera. Odlu~ili smo zajedno saorganizatorima sav prihod od prodajeulaznica donirati Crvenom krstu BiH ,za ljude nastradale u poplavama.
Nesre}a povezuje ljude i znam da podr{ka tim ljudima, koji su prije dvameseca ostali bez i~ega, nije nestala.
Njihov `ivot i dalje nije normalan itreba}e sigurno jo{ najmanje dve, trigodine da se vrati u normalu. Do tada,moramo raditi sve {to mo`emo da donastradalih do|e ono {to im jenajpotrebnije. Ve} smo imali koncertehumanitarnog karaktera u Chicagu, Torontu i Beogradu, i ljudi suse uvek rado odazivali da pomognu. ^esto isti~ete da kroz repertoar koji birate na koncertima
`elite da se izravno pove`ete sa Va{ompublikom. Tako je bilo i ovog puta -
odlu~ili ste se za program prilago|ensvim generacijama?
Umetnici uvek nastoje da podeledeo sebe, u emotivnom smislu, sa
publikom i nadam se da i publika to prepoznaje. Mislim da svaki program uklasici treba da bude edukativan, ali i
popularan, pa smo takav konceptodabrali i za sarajevski koncert. Jo{ od2003. ~esto nastupam zajedno sa
pijanisticom Srebrenkom Poljak, a zakoncert na Ba{~ar{ijskim no}ima odabrali smo dela Beethovena, Saint-Saënsa, Wieniawskog i R avela. Zamene je posebno zanimljivo deloLegenda , koje je u 19. veku napisao
poljski kompozitor Henryk Wieniawski,u nastojanju da osvoji jednu devojku.
Njeni roditelji su ga odbili i onda je onnapisao to delo, `ele}i na taj na~in da
poka`e svoju ljubav. Kada su garoditelji devojke ~uli kako svira tu
kompoziciju, pristali su da mu daju dozvolu da o`eni njihovuk}erku. Eto, jedna lepa, romanti~na pri~a koju smo odsvirali zaSarajlije.
STEFAN MILENKOVI , violinista
U Banjoj Luci }e od 16. do 20. jula biti odr`ano ECA Evropsko prvenstvo za juniore u kajaku ikanuu na divljim vodama: Banja Luka - Vrbas 2014 , a u organizacijiKajak kanu kluba Vrbas . Sve~anaceremonija otvaranja }e biti odr`ana16. jula, sa po~etkom u 20 sati, natvr|avi Kastel , a tom prilikom na
Kastelu }e nastupiti banjalu~ki bendovi Neuro i Va`no obavje{te- nje .
“Do sada su se prijavili u~esniciiz {esnaest razli~itih zemalja, ao~ekuje se u~e{}e jo{ ~etirievropska nacionalna tima. Takmi~ari Kajak kanu kluba Vrbas,koji su ujedno i ~lanovi nacionalnog tima BiH, svakodnevno sespremaju za predstoje}e takmi~enje i, bez obzira na vremenskeuslove, mladi kajaka{i se trude da {to spremniji do~ekajuevropsku smotru u Banjoj Luci, kao i da se predstave u {toboljem izdanju i sa {to boljim rezultatima”, ka`e direktor
banjalu~kog Kajak kanu kluba Vrbas Nikola Stankovi}.ECA Evropsko prvenstvo je podr`ano od strane Ministarstva
porodice, omladine i sporta u VladiRS-a, te progla{eno za manifestacijuod posebnog interesa za RepublikuSrpsku, “{to }e mnogo olak{atiovogodi{nju organizaciju”. “Prija eljove manifestacije je i Kompanija
m tel, koja ve} nekoliko godinapru`a pomo} i podr{ku Kajak kanuklubu Vrbas u radu i organizaciji
takmi~enja.M tel
je i ovaj putdokazao da je dru{tveno odgovornakompanija, koja je spremna dapomogne i koja podr`ava pozitivnevrijednosti. Tim Kajak kanu klubaVrbas do sada je organizovao
Evropsko prvenstvo 2011. i dva Svjetska kupa, 2012. i 2013.godine. Ne sumnjamo u uspje{nu organizaciju i ove godine ismatramo da }e ovo biti do sada najve}a i najposje}enijamanifestacija”, isti~e Nikola Stankovi}. Bend Neuro je
pobjedni~ki bend Demofesta 2012., a grupa Va`no obavje{tenje je osvojila nagradu za najperspektivniji banjalu~ki bend u 2013.,tako da prisutne na ceremoniji otvaranja o~ekuje odli~an zvuk idobar provod na tvr|avi Kastel .
U Sarajevu nastupam od svoje devete godine
Oj Vrbase, divlja vodo
F o t o : M
i l u t i n S t o j ~ e v i }
Sa pro{logodi{njeg Svjetskog kupa na Vrbasu
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 62/68SLOBODN BOSN I 10.7.20162
16. S kim
biste
voljeli
otplesati
tango?
Ba{ ste
na{li plesa~a...
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?Ljubite se gdje god vidite znak zabrane! A i gdje ga ne vidite..
5. Koga biste poveli na pusto
ostrvo?Cijelu kafanu. Ali ne svaku.
aj {to pu{ta pjesme na radiju.
3 Kako se osje}ate u Sarajevu?
Ne po p ra v l ji vo. I da l je se os je}a m.
Je li u Splitu dosadnoada ne pada ki{a?
N i je, jer se sv i se pit a juk ad }e i {t o je nema.
4. [ta ne morate imati u fri`ideru?
Rakiju. Da zubi ne trnu.
10. Koliko ima istine u dalmatinskojmudrosti: “Nima Splita do Splita?”
Ne znam {ta je tu mudro. To je ko
ono “lip - lip{i - nu me!”
14. Da imate 15 minuta
vlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih tra`io jo{ 15.
12. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno?
Staru vijetnamku .
6. [ta obavezno
nosite na pla`u? Ni{ta. Pla`a
slu`i samo da se
u|e u more.
8 [ta ste bili upro{lom `ivotu? H a jd uk ov ac.
by DINO BAJRAMOVIC
9. Jeste li meteoropata?
Ne tjeram tu modu.
20. A, begova
ili {kembe
~orba?Begova.
15. Opi{ite Bosnu i
Hercegovinu u tri rije~i... Ne sam, Safete!
u`an i veseo.
11. Da li je {utnja zlato?
Ni svaka {utnja, a jo{
manje svaka rije~...
19. Tan
ili badi
Dame
biraju.
17. Osoba
koja Vam
ide na
ganglije?
Biskup
Vlado
Ko{i}, kao
prvi me|u jednakima
na Plesu .
18 “@eljo” il
“Sarajevo”?
V ele` .
PREDRAG LUCI , no vinar i pisac iz Spli ta:
“L ju bi te se gd je god
vidi te znak za brane!”
1. Mo`e li se Va{, De`ulovi}ev i Ivan~i}ev Feral Tribune
ponovo upaliti, kao i 1984., a onda i 1993. godine?
Sad je 2014. Zna~i: mo`e, ali na fosilna goriva.
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 63/68
KLIN ^ORBA
N
egdje ve} pada ki{a. U nas: samo {to nije. I jesen jeve} negdje stigla. U nas: samo {to nije. Aj, leti soko
nisko pa visoko... Nemamo se ~emu nadati kadstigne pripeka, a sti}i }e. Opet }e gorjeti Hercegovina odTrebinja do Blidinja a ne}e imati traktora za ga{enje
po`ara kao {to ih ni dosad nije imala. Bilo je tu nekih parai neke pri~e da }e se na{i ina~e vje~ito nasmrt iznena|enicivilni za{titarci, kada padne prvi snijeg ili plane prvi
brijeg, napokon blagovremeno pripremiti na svaki treptaj`utog meteoalarma. Me|utim, jebiga, uvijek tanepredvidiva priroda polo~e lovu na nekom svomiznenadnom katastrofalnom projektu kakve bijahuovogodi{nje poplave. Nije da su se od onih paranamijenjenih gasila~kim traktorima kupili spasila~ki~amci, ali reklo nam se jest da }e tako da bidne, prema
tome: tako je i bidnulo. Ko do~eka neke novekatastrofalne poplave neka pita R eufa gdje su ~amci. A kodo~eka ovogodi{nje po`are u Hercegovini, neka pita
premijera Nik{i}a gdje su traktori. A ko do~eka traktore,neka se ne nada da }e na svoje njive posijati autohtonaorganska sjemena.
Dosta je svijetu vi{e i nas i na{ih kolektivnihopsesivno-kompulzivnih poreme}aja koji upravljajuna{im strategijama od katastrofe do katastrofe.
Svijet odavno ima valjan odgovor na na{e infantilneigrarije nikle iz strahopo{tovanja prema ~udima prirode.
Ne mo`e{ ti do sudnjeg dana svojim peksinavim bakand`ama brati ljekobilje, smilje i bosilje, trnjine,
borovnice, brusnice i divl ji {afran. Imaju, brate,Amerikanci sad za svaku biljku krupnije sjeme nego {to je u nas doskora bio plod iste te. Naravno, ima tu globalnisistem gole sje~e iliti pa{e koji prethodi dolasku
pravovjernih sjemena. Prvo stimulira{ otkup autohtonih biljaka, ba{ onako kako se to kod nas u~inilo sa smiljem,sve dok narod za koji se ve} pouzdano zna da vje~no radiu korist vlastite {tete ne popase sve resurse i dovedeodre|enu biljku do praga istrebljenja. Tad u igru ulazikultivirana proizvodnja iste, vraga iste - al‘ eto, recimo,ne~ega sli~nog toj kulturi. Tako, upravo se po Bosni i jo{vi{e po Hercegovini, pod budnim okom Velikog Brata, naizda{nim planta`ama bere smilje koje bi u doglednovrijeme moglo biti ljekovito taman koliko i samonikla
ambrozija.
D
akle, jest da jo{ uvijek jesmo divlja~ni, ali nAmeri sustavno u~e da ne budemo primitiv
poljoprivredni proizvo|a~i koji bi da jo{ tu ne{ prstima ~eprkaju i motikom kopkaju oko poludivlj bilj~ica ~iji je rod daleko ispod potreba moderno pro`drljivog svijeta u kojem se sve mjeri profitom Nekidan sam dobila na dar jednu ljupku plasti~nu zdjelic borovnica. Koliko me ostaci mojih primitivnih sje}anslu`e, te borovnice - to bi trebalo da su one mirisne modsitne bobe koje se ve} decenijama nalaze u vrhu lisnajmo}nijih antioksidanata koje nam je priroda podarilKad, ho}e{ vraga, borovnice su u me|uvremenu postaskoro kao tre{nje, tre{nje skoro kao {ljive, {ljive skokao jabuke... Mislim na veli~inu, a {to se okusa ti~e - sv
je tu negdje. Jedem d`inovske borovnice tako {to svak
pojedina~no nabadam na ~a~kalicu kao maslinu (mislina nekada{nju maslinu) i pridru`ujem je u ustimkomadi}u ementalera, sira za koji sam davno umislila dmu eroti~na sladunjavost dolazi iz onih krupnih rupa kojima prebiva velika nebeska tajna i gnijezde se ru`i~as
pelikani. Uglavnom, ne poma`e ni borovnica, majko, dse nepce sjeti kako je kad nije ovako. A ovako je otkasmo spali na humanitarnu pomo}. [to }e re}i: od rata d
poplave uvalio nam je ko god je {ta htio.
Posljednja tiha uvala stigla nam je ih zloglasnameri~ke tvrtke Monsanto , znane nam jo{vremena Vijetnamskog rata kao jednog o
proizvo|a~a otrovnog herbicida Agent Orange ~i
posljedice na reproduktivno zdravlje nesretni Vijetnam jo{ uvijek trpe. Veseli nam je Monsanto, kao i na{i poplavljenim susjedima, velikodu{no darovao GMsjemena `itarica u vrijednosti od nekih 445 hiljada eurUskoro, imat }emo i mi napuhanog ameri~kog hljebumjesto `goljave bosanske poga~e. Mo`da }e naramazanski somuni mirisati iz sje}anja jer ljudi `ivotinje) najdu`e pamte mirise, ali ih ne}emo smjeti okusiti. Tamo u njih, u Velikog Brata, gdje se vegodinama siju GMO `itarice, svaki je ~etvrti stanovnalergi~an na gluten za razliku od Evrope u kojoj se stoponih koji kruh ne smiju o~ima vidjeti kre}e od 0,1 do 0
posto. Vrijeme je da po~nemo zami{ljati }evape besomuna i burek bez jufke. Jesen samo {to nije. I ki{e.
na{a nova GMO vlast.
Dosta je svijetu više i nas i naših kolektivnih opsesivno-kompulzivnihporemećaja koji upravljaju našim strategijama od katastrofe dokatastrofe. Svijet odavno ima valjan odgovor na naše infantilneigrarije nikle iz strahopoštovanja prema čudima prirode. Ne možeš tido sudnjeg dana svojim peksinavim bakandžama brati ljekobilje...
BEREM GRO@\E,BIRAM TAMJANIKUPi{e: FADILA NURA HAVER
10.7.2014. I SLOBODN BOSN 6
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 64/68SLOBODN BOSN I 10.7.20164
Novi VW Passat B8: ^ista elegancija!
Majstori iz Wolfsburga znaju svojposao. Mjesecima su informacije onovom izgledu njihove perjanice,
Volkswagen Passata B8, stizale nakapaljku, a onda su kona~no procurile i prvefotografije jednog od najprodavanijih modelau klasi. Prvi Passat pojavio se 1973., a do
danas je prodano vi{e od 22 milijunaprimjeraka popularne njema~ke limuzine.Na posljednjem Vienna Motor Symposium uaustrijskoj prijestolnici, ~elni ljudi VW-aobjavili su informaciju kako }e u novi Passat B8 biti ugra|en novi dvolitarski biturbo-dizela{ s impresivnih 240 konjskih snaga.Pored toga, najavljen je i skori dolazakkaravanske ina~ice Passat Variant koji }e seproizvoditi u njema~koj tvornici u gradi}uZwickau. Taj grad u isto~nom dijeluNjema~ke poznat je i kao “grad automobila”,a u njemu je 1957. proizveden prvi Trabant ,ali to je ve} neka druga pri~a. Passat B8
svoju }e slu`benu premijeru imati na Salonu automobila u Parizu. Ono {to se jasno mo`e
uo~iti sa slu`benih fotografija modela B8 jeste kako nema nekih dramati~nih zahvatavezanih za vanjski izgled. Novi Passat B8zasniva se na VW MQB platformi, a sti`e sraznovrsnom paletom benzinskih i dizelskihagregata, uz standardne opcije pogona naprednje kota~e kao i pogona 4x4. Passat B8
je duga~ak 4.767 mm, {irok 1.832 mm,visina mu je 1.456 mm, a te`ina je uprosjeku smanjena za 85 kg. Ono {to je inajva`nija karakteristika novog B8 modela
jeste potro{nja goriva. Iz Volkswagena tvrdekako je potro{nja goriva u prosjekusmanjena za oko 20 posto u pore|enju sadosada{njim modelom. Ista je stvar i kada jeu pitanju unutarnji prostor. Novi Passat B8ima vi{e mjesta za putnike otraga, aunutra{njost je presvu~ena kvalitetnimmaterijalima, uz mno{tvo tehnolo{kihpobolj{anja. Spomenut }emo samo neke odnoviteta koji su ugra|eni u model B8. Tu su
Head Up zaslon, sjedi{ta sa ventilacijom iugra|enim masa`erom, najnovija generacija
navigacijskih sustava, novi sustavi zpomo} voza~u, te prtlja`nik sa pove}anozapreminom. Kod modela Passat Blimuzine prtlja`nik je pove}an za 21 litarsada iznosi 586 litara, a kod karavanskina~ice pove}an je za 47 litara i sada izno650 litara, odnosno 1.780 litara sa oboreni
stra`njim sjedalima. Tu su i LED svjetlDynamic Light Assist , sustav pomo}i pparkiranju kao i digitalna instrument plo~te sustav automatskog ko~enja i pomo}i prometnim gu`vama. U ponudi }e tako|ponovno biti i R Line design paket sa ne{atraktivnijim eksterijerom i bogatijoopremom. [to se palete motora ti~e, ponudi }e biti dizelski agregati 1.6 TDI i 2TDI snage 88, odnosno 120KS, kao i vepomenuti dvolitarski biturbo sa 240KBenzinske motore predvode 1.4L, 1.8L, a
je i 2.0L sa rasponom od 125KS do 280KNa koncu, cijena najjeftinijeg Passata B8 n
njema~kom tr`i{tu kre}e se oko 50 tisu}konvertibilnih maraka.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILI^I]
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 65/6810.7.2014. I SLOBODN BOSN 6
REAGIRANJAKenan Harba - Uredni{tvu
“Sarajevotekstil” je protiv De Luccepodnio više krivičnih prijava jer je upornoi otvoreno radio protiv interesa firme
(“United kriminal Benneton u Sarajevu”, SB, br. 921)
U posljednjem broju va{eg listaobjavljen je tekst pod naslovom: UNITEDCRIMINAL BENETTON U SARAJEVU,u kojem je iznesen niz neta~nih podata-ka i tvrdnji, zbog kojih vas molim daobjavite ovaj demanti u prvom nared-nom broju, tim prije {to ste u tekstu kra-jnje nekorektno koristili isklju~ivovi|enje samo jedne strane, Stojana deLucce, odnosno njegovog advokataNikice Gr`i}a. @elimo da vjerujemo dava{ list nije tendenciozno pristao da
u~inak teksta bude pritisak na tu`iteljstvoi tu`iteljicu Sabinu Sarajlija (mada je,zanimljivo, u istom broju pominjete udva teksta), koja vodi slu~aj po podne-senoj prijavi upravo od strane tog istogStojana de Lucce.
Da ste, kao {to niste, kontaktirali idrugu stranu, saznali biste da jeSarajevotekstil protiv De Lucce tako|erpodnio vi{e krivi~nih prijava i to potkrije-pljenih obimnom dokumentacijom, asve za period dok je bio predsjednik
Nadzornog odbora, ali i ne{to poslije,kada je aktivno, uporno i otvoreno radioprotiv interesa dru{tva. Sarajevotekstilje u vlasni{tvu 70 dioni~ara i svi su zain-teresirani za napredak dru{tva, izuzevdioni~ara Fibest iz Italije, koje predstavljai zastupa Stojan de Lucca.
No, vratimo se neistinama u tekstu:dakle, nije ta~no da je Goran Jovanovi}“vlasnik Sarajevotekstila”, kao {to nijeta~no da je “sarajevska tvrtka Saben uvlasni{tvu Gorana Jovanovi}a”.Tako|er nije ta~no da je 2011. firmaSaben postala ve}inski vlasnikSarajevotekstila. Tek ove godine Sabeni Incijativa, nakon javnog tendera,postale su zajedno ve}inski vlasnici.
Zapravo, do 2011. ve}inski paketimali su dugodi{nji direktorSarajevotekstila Nusret Sal~in i firmaFibest, tj. njihov posrednik – Stojan deLucca, koji je de fakto upravljao firmom.To njegovo upravljanje, brojne mahi-nacije poznate {irom biv{e dr`ava idebela zadu`enja, uzrok su svih proble-
ma Sarajevotekstila, kako tad tako i
danas. Stojan de Lucca je, po receptupo kome je uni{tio i rasprodao beograd-ski Ateks, `elio i jo{ `eli uni{titiSarajevotekstil.
Tako|er je neta~no da je “novi glavnidobavlja~ Sarajevotekstila firma Sabend.o.o., Ljubljana”: ova firma nikada nijeni{ta isporu~ila Sarajevotekstilu. Oisporukama firme Remiro, da ste pitali inekoga iz Sarajevotekstila, saznali bistecijelu istoriju, no tek ilustracije radi rije~
je o firmi iz okolice Padove, odakale su
i povezane firme Bellet i Fibest, koja sebavi proizvodnjom manekenskih lutki, akoja Sarajevotekstilu isporu~uje sistemza klimatizaciju skladi{ta po “najpo-voljnijoj cijeni” od 400.000 KM?! Sistemza hla|enje skladi{ta gra|enog zapotrebe “poznate” firme Bellet, u kojeg
je Stojan de Lucca ulo`io 3 milona KMnovca Sarajevotekstila, bez ikakvesaglasnosti organa Dru{tva, i koji jesve~ano otvoren i zatvoren na isti dan08.11.2008!
Potpuna je la` da je nova upravazaustavile isporuke roba Belleta iFibesta. Istina je da je to u~inilaprethodna, godinu dana prije postavlja-nja nove uprave! Valjda je i Stojan deLucca kona~no zaklju~io da je dovoljnozadu`io firmu sa robama koje se nemogu prodati pa i danas ve}ina stojiuskladi{tena.
Tako su radili Fibest i Bellet za raz-liku od firme Saben, koju tako|erneta~no tretirate kao nekog novog vlas-
nika, i koja se zaista anga`irala inapravila novu vrijednost u Sarajevo-tekstilu dovode}i jo{ od 2008. godinenajpoznatije svjetske brendove! No,anga`irao se i Sojan de Lucca, a sve dabi {anse Sarajevotekstila uni{tavao vrloperfidno i vrlo precizno i gomilaodugove. Njegov je cilj bio da zadu`ivan-
jem preuzme Sarajevotekstil po ve}uhodanom scenariju, a nije ga briga niza radnike ni za firmu. Da je to ta~no,vidjelo se tokom ~itavog perioda u komese nastojalo na}i rje{enje za
potra`ivanja firmi Bellet, Fibest i
Remiro, bez obzira kako su nastala, sciljem da se zadovolje njihovi apetikako bi se sa~uvao Sarajevotekstnakon dugih pregovora u Sloveniji, Ital
i Sarajevu, postignut je dogovor klju~ndioni~ara sa Fibestom, koji je Skup{tinDru{tva zajedno sa nijma i prihvatila, a
je upravo Fibest pokrenuo tu`bu zponi{tenje odluka Skup{tine!?
Sud je odbacio taj zahtjev, Stojan dLucca nastavio ru{iti sve dogovore, vo|eisklju~ivo, usu|ujemo se re}i, li~nim a neinteresima svojih poslodavaca, a kamoSarajevotekstila ~iji je predsjednik biSarajevotekstil je u me|uvremenu snovom upravom, iznimnim naporimuspio utrostru~iti (!) svoj promet, vratiti radnicima neispla}ene plate, rije{iti gotov100 zate~enih tu`benih zahtjeva, zvani~nbiti progla{en “najpo`eljnijim poslodavceu BiH u svojoj bran{i”, rje{avati se i dugova, ali ne i ambicija Stojana de Lucce. Dta~no je, De Lucca i njegovi advokati us
jeli su blokirati ra~une firme, trenutno suofanzivi i zadovoljno trljaju ruke skoro psigurni da }e od Sarajevotekstila napravbeogradski Ateks. Na`alost, ispada da iva{a novina u tome poma`e, a nama zbodugogodi{njeg imid`a firme i uposlenik
kojima je stalo i do posla i do uspjeha, osta je nada da }e sud odoljeti zdru enim krimnalnim ambicijama u koje su bez sumninvolvirani i neke doma}e de lucce.
Sarajevotekstil je ozbiljna firma ako ste zaista zainteresirani do|ite -radnici i uprava }e vam dati sve infomacije.
Sarajevotekstil d.d. Upravdru{tv
Kenan Harba, direkto
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 66/68
U tekstu pod nazivom “United kriminalBenneton u Sarajevu”, objavljenom u921. broju va{e revije, pominjete Sindikatradnika trgovine i uslu`nih djelatnostiSTBiH i, ono {to je za nas jo{ i bolnije,na{u kolegicu Rabiju Abduli, radnicufirme Sarajevotekstil.
Do ovog broja i STBiH i ja li~no smoizuzetno cijenili doprinos va{e revije isvakog od vas li~no u timu koji radi napripremi iste, borbi za slobodu medija idostupnost informacija, posebno onih kojise ti~u najbolnije od svih bh. rana - krimi-
nalu i korupciji. Upravo zbog toga mi jepotpuno neshvatljivo da profesionalnostkakvom sam smatrala tim revije SlobodnaBosna i novinarku koja je uz sve inagra|ena za istu dozvoljava da se ukontekstu kojim se bavi ovaj tekst obru{ina sindikat i na radnika, a da i ne poku{asaslu{ati razloge i ono {to se populisti~kizove “druga strana”. Pri tome podvla~imda je STBiH samo i isklju~ivo na straniradnika i njihovih radnih mjesta da naskojim slu~ajem ne biste svrstali na nekuod strana u ovom ili bilo kojem drugom
sporu koji se vodi u ovoj firmi. STBiH jereagirao samo i isklju~ivo u cilju da radni-ci ne budu kao i mnogo puta do sada onikoji }e platiti ceh svojim radnim mjestima
“dilova sa vi{eg nivoa” i pozvali smo insti-tucije ove zemlje da oni vode ra~una osvojim gra|anima, kada ve} o njihoviminteresima, a to provjereno znamo iziskustva, ne vode vlasnici, dioni~ari,dobavlja~i, partneri i ini faktori koji radnikevide samo kao brojeve. Izgleda naivnosam vjerovala da u ovoj zemlji postoje imediji koji pri~e o kriminalu u firmamaizvla~e na povr{inu kako bi za{titili rad-nike i pomogli im da sa~uvaju svoja radnamjesta, a ne samo i isklju~ivo zarad tira`ai vlastitog interesa, odnosno interesa onih
koji ih pla}aju. Jo{ naivnije sam vjerovalada je upravo va{a revija lider tih slobodnihi nezavisnih medija. I potpuno mi jeneshvatljivo prozivanje jedne radnice,sretnice me|u onih 31% radnika u ovojzemlji koji imaju radno mjesto na kojemprimaju neku minimalnu pla}u i rade sve{to im se ka`e ba{ zato {to se smatrajusretnim u odnosu na one druge koji punekolone statisti~kih podataka o propastibh. ekonomije. Staviv{i ime ove radnice uokvir teksta i prozvav{i je “da je znala svefinansijske malverzacije novih vlasnika”,
a u tekstu se onda ograditi navodimapravnih zastupnika jedne od strana u ovojtrakavici kojoj isto tako radnici nisunikakakav bitan faktor, va{a kolegica je
ne samo svoju profesionalnost, negosvoju ljudskost bacila pod noge onih kose razbacuju milionima KM nekpotra`ivanja, imovine i ko zna ~ega.
U strahu da se i ovaj dopis ponovo nokarakteri{e kao “dramati~no intoniran”,pozivaju}i se na ~lan 7. Kodeksa z{tampu i online medije BiH od vas kao ourednika tra`im da objavite sljededemant na ovaj tekst.
STBiH ima samo jednu misiju - za{titi radna mjesta i `ivote radnika. Na`alos`ivimo u zemlji u kojoj ta misija posta
gotovo nemogu}a. Nikad ni jednim svojipotezom nismo poku{ali za{tititi ni krimnal, niti vlasnika, niti bilo koga ili {ta drugosim radnog mjesta.
Izvinjavamo se ~itateljima SlobodnBosne, a posebno novinarki Mijatovi} {
je to za nas dramati~na borba jer zais jeste. Svako od tih mjesta do`ivljavamvrlo li~no i da, svijetla obraza, dramati~nDa je g|a Mijatovi} kontaktirala bilo kogod nas iz STBiH ili na{u kolegicu Rabijshvatila bi mo`da za{to je to tako i za{smo uop{te reagirali. Ovako, na`alos
~itatelji SB znaju samo jednu istinu i sam jednu borbu. Borba za radnika je ponovsamo kolateralna {teta, a oni ponovsamo broj.
Sa punom odgovorno{}u STBiH spreman na dosad mnogo puta vi|enodmazdu medija. Spremni smo i na prozvanja tipa instrukcija novinarke Mijatov{ta smo trebali uraditi, a nismo, ali siskreno nadam da }ete u istoj po{tedjekolegice i kolege koji su dovoljno ka`nje{to svakodnevno rade posao s kojeznaju da ne}e oti}i u penzije i {to su u
sve zahvalni kada dobiju redovnu tu miernu platu od koje jedva sastave kraj krajem. Stvarno nisu zaslu`ili, bez obzina kakvom radnom mjestu rade, da ih sproziva u najmanju ruku kao jednakodgovorne sa onima koji imaju primannajmanje hiljadu puta ve}a od njihovih, da ih se barem ne pita za mi{ljenje. Tolikbarem svi mi gra|ani ove zemlje, ~itaterobovi, {ta jo{ ve}, imamo pravo do~ekujemo od istra`iva~kog novinarstvaslobode medija.
Mersiha Be{irov
predsjednic
SLOBODN BOSN I 10.7.20166
REAGIRANJAMersiha Be{irovi} - Uredni{tvu
Sindikat radnika trgovine i uslužnihdjelatnosti štiti isključivo prava radnika“Sarajevotekstila”(“United kriminal Benneton u Sarajevu”, SB, br. 921)
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 67/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 68/68
portal slobodne bosne
najveca tvornica