Slobodna Bosna [broj 930, 4.9.2014]

8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 930, 4.9.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-930-492014 1/68

KELMENDIJEVA LISTA: RADONÎ], [AHINPA[I], LEKI] GOVOR

www.slobodna-bosna.

PRO\OHBOSNI]EMKROZ GRADOVE

OPERACIJA DAMASK :

KO I ZBOG ÊGA JE UHAP[EN

Ko to kaè, ko to laè, Sirija je mala...





DIVLJA NADOGRADNJAKABLOVSKI OPERATERI

U SIVOJ ZONIU Bosni i Hercegovini postoji vi{e od 50kablovskih operatera a njihovo poslovanje~esto je na rubu zakona; Slobodna Bosnaotkriva {okantne podatke o rasprostranjenomkriminalu, korupciji i nelegalnom poslovanju

ve}ine kablovskih operatera u BiH

OPERACIJA „DAMASK“HAP[ENJE RATNIH VETERANAU zdruènoj policijskoj akciji pod kodnimnazivom DAMASK, koja je izvedena ponalogu Tuìteljstva BiH, uhap{eno je 16najradikalnijih pripadnika selefijskogpokreta, koji su se u posljednih godinudana borili u Siriji i Iraku, ili su izravnosudjelovali u regrutiranju i financiranjubosanskih mudàhedina, dok se zadvojicom jo{ uvijek traga; „SB“ objavljujeimena uhap{enih samoprogla{enih vjerskihvo|a i sirijskih ratnika, doskora pripadnika

jedinica pokreta Al Nusra i Islamska dràva

SU\ENJE KELMENDIJUPRLJAVI POSLOVI SA ÎSTIM

HEROINOMNarednog mjeseca na Kosovu po~injesu|enje NASERU KELMENDIJU,

osumnji~enom za trgovinu drogom u BiH iostatku Balkana. U optu`nici koju je protivnjega podiglo Specijalno TuìteljstvoKosova petorica za{ti}enih svjedoka,njegovih nekada{njih suradnika, otkrila sutuìla{tvu detalje vi{emilionskog posla

SU\ENJE KELMENDIJUUBISTVO RAMIZA DELALI]A ]ELEU optu`nici protiv Nasera Kalmedijaspominju se: FAHRUDIN RADONÎ],EKREM LEKI], SENAD [AHINPA[I][AJA i NASER ORI] kao ~lanovi njegoveorganizirane kriminalne grupe. Prozvaniodgovaraju na optu`be

BERLINSKA KONFERENCIJA,SEDAM DANA POSLIJENJEMA^KA AGENDA ZA ZAPADNI

BALKANU organizaciji njema~ke kancelarkeANGELE MERKEL i na inicijativu njezinogsavjetnika za vanjsku i sigurnosnu politikuCHRISTOPA HEUSGENA pro{log je tjednau Berlinu odràna Konferencija ozapadnom Balkanu: na{a novinarka otkrivao ~emu su premijeri i ministri dràvaregiona razgovarali, {to su im poru~ilidoma}ini i kako se u Njema~koj predstaviladelegacija BiH

REZIDUALNI MEHANIZAMPOSLJEDNJI ÎN HA[KE PRAVDEHASSAN JALLOW, glavni tuìlacRezidualnog mehanizma Ha{kog tribunala,svoj prvi intervju odlu~io je dati SlobodnojBosni; u njemu otkriva kojim dokazimapomaè sudovima BiH, kako je Ha{ki tribu-

nal bio veliki eksperiment te kojim presu-dama }e Rezidualni mehanizam okon~atisvoj rad

POZITIVNA POLITIKADJELUJ LOKALNOOp}ina Olovo koja je bila pogo|enakatastrofalnim majskim poplavama, zarazliku od ostalih bh. op}ina koje je zadesilsli~na sudbina, sa posljedicama se borioslanjaju}i se prije svega na vlastite snageTo je filozofija na~elnika op}ine D@EMALA

MEMAGI]A, koji je ujedno i prvi ~ovjek ivlasnik renomirane kompanije „Alma Ras“

4.9.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

22

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

36


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-930-492014 4/68SLOBODN BOSN I 4.9.2014

TATA NA KRAJU MANDATA

Predsjednik Uprave HTMostar Stipe

Prli} uùrbanozapo{ljavarodbinu “dok jejo{ vrijeme”Dugogodi{nji predsjednik UpraveHrvatskih telekomunikacija Mostar

Stipe Prli}, koji je za svog direktorskogmandata zapo{ljavao djecu hercego-va~kih sudaca, tuìtelja, politi~ara,

nedavno je na isti na~in „zbrinuo“ isvoju k}erku Ivanu Boban. IvanaBoban nije dobila posao u HT-u Mostarnego u Federalnom zavodu za mirovin-sko i invalidsko osiguranje u Mostaru,gdje je angaìrana na preporukuzamjenice direktora Anke Rai~.Prli}eva je k}erka, istina, primljena naodre|eno vrijeme, navodno, dok tataispuni obe}anje i u HT-u Mostar zaposlibrata Anke Rai~. I mada je Anka Rai~supruga Laze Rai~a, nositelja listeHSP-a za Federalni parlament izHercegova~ko-neretvanske ùpanije,

dok Ivan Boban, suprug Ivane Boban,predvodi listu SDP-a za Skup{tinuZapadnohercegova~ke ùpanije, ~ini sekako i jedni i drugi sumnjaju u izbornupobjedu, pa su odlu~ili da ène i rod-binu zaposle dok je jo{ vrijeme.

(S.M.)

Skup{tina dioni~ara Fabrike duhanaSarajevo, koja je odr ana u utorak, 2.septembra, bila je ujedno i posljednja {ansaSocijaldemokratske partije da, uz malu

pomo} saveznika, zagospodari tomfinansijski mo}nom, ali ve}inski privatnomfirmom. Naime, na dnevnom redu Skup{tinena{la se i ta~ka koju je predloìla VladaFBiH kao najve}i pojedina~ni vlasnik FDS-a, a kojom je trebala biti izglasana odluka orazrje{enju du`nosti predsjednika i ~lanova

Nadzornog odbora FDS-a i izboru novogOdbora. Pored ~lanova Nadzornog odboraFDS-a koji zastupaju dràvni kapital,

Amira Pa{ali}a i Ivice Knezovi}a, namjera je bila u njega instalirati i Jasmina Jaganjca

i Fuada Dàpu.SDP-ov juri{nik Jasmin Jaganjac, koji

vodi sudski spor sa FDS-om jer pro{legodine nije izabran u Nadzorni odbor, samsebe je predloìo za predsjedavaju}egSkup{tine. S obzirom da Skup{tinu otvaranajve}i pojedina~ni dioni~ar, {to je uslu~aju FDS-a Vlada FBiH, njihovomopunomo}eniku Jaganjcu bilo je omo-gu}eno da preuzme „bank“. Ta satisfakcija

bila je kratkog daha s obzirom da je bilovi{e kandidata koji su pretendovali na

mjesto predsjedavaju}eg Skup{tine.

Sljedilo je glasanje, a mjesto predsjedvaju}eg, ve}inom glasova, pripalo direktoru FDS-a Edinu Mulahasanovi}

Sljedio je debakl opunomo}enika dràvnokapitala ~iji ta~ka dnevnog reda razrje{enju du`nosti predsjednika i ~lanov

Nadzornog odbora FDS-a i izboru novonije pro{la. Koliko je neozbiljan i baodnos najve}eg pojedina~nog vlasnikspram „zlatke koke“ Fabrike duhanSarajevo, mo`da najbolje ilustruje prijedlta~aka dnevnog reda Skup{tine dioni~aFDS-a. Naime, me|u predloènim ta~kamdnevnog reda na{la se i ta~ka - dono{en

odluke o usvajanju godi{njeg izvje{taFDS za 2013. godinu, koja uklju~ufinansijski izvje{taj, izvje{taje revizor

Nadzornog odbora i Odbora za revizijOvdje ne bi bilo ni{ta sporno

punomo}enici dràvnog kapitala n pro{logodi{njoj Skup{tini nisu glasa protiv izbora vanjskog revizora, bez ~ijnalaza i mi{ljenja svi ostali izvje{taji nmogu biti doneseni. Povrh svega, dva ~lan

Nadzornog odbora ispred dràvnokapitala, Pa{ali} i Knezovi}, bez ikakvoobja{njenja nisu prisustvovala sjednicamod oktobra pro{le godine do jula ov

godine. (M. Fazli

HIR, HIR, HIR, NIKO NIJE KRIV

MINI MARKET

DIREKTOR S POKRI]EMEdin Mulahasanovi}, direktor FDS-a, sa posljednje skup{tine dioni~ara iza{ao je kao pobjedn

Propao i posljednji pokušajSDP-a da zagospodari

Fabrikom duhana Sarajevo

Stipe Prli}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]

4.9..2014. I SLOBODN BOSN

ODNIO HAAG [ALU

Je li ôrlijasmijenjen nakonintervencije

ha{kogtuìtelja SergeaBrammertza?Iako je glavni dràvni tuìtelj GoranSalihovi} koncem pro{log tjednaizjavio novinarima da je s du`nosti {efaPosebnog odjela za ratne zlo~ine smije-nio Dragana orliju, demantiran je uroku od samo nekoliko sati, i to odnavodno smijenjenog tuìtelja. Salihovi}

je, naime, tvrdio kako je ôrlija ostaobez dosada{nje pozicije jer pune ~etirigodine nije uradio ni{ta u istrazi protivratnog zapovjednika Petog korpusaArmije BiH Atifa Dudakovi}a, te zapri-

jetio da }e kolegu prijaviti glavnom dis-ciplinskom tuìtelju VSTV-a. Istog sedana, me|utim, oglasio i Dragan ôrli-

ja, podastiru}i dokument prema kojem je on sam podnio zahtjev za smjenu, ito jo{ u februaru ove godine, koji jeGoran Salihovi} prihvatio sa {estmjeseci zaka{njenja. No, kako bi glavnidràvni tuìtelj, da je pravi razlog za

obra~un s ôrlijom uistinu bio njegov„odnos prema radu“, trebao zatraìtismjenu jo{ najmanje desetak tuìtelja(koji istrage vode godinama), jasno jeda se iza Salihovi}evog strogog istupakriju posve drugi motivi. Kako god,navodna se smjena {efa Posebnogodjela za ratne zlo~ine Dragana ôrlijedogodila samo nekoliko dana prije pos-

jete glavnog ha{kog tuìtelja SergeaBrammertza Tuìteljstvu BiH, predkojim se Goran Salihovi} te{ko mogaopohvaliti dobrim rezultatima.

(S.M.)

MINI MARKET

Markale28.8.2014.

Dragan orlija



ČETVRTAK,28. AUGUST

Tek u reprizi gledam intervju koji je pred-sjednik Saveza za bolju budu}nostFAHRUDIN RADONÎ] dao BHT-u,odnosno SANELI PRA[OVI]i njenoj neza-visnoj produkcijskoj ku}i . Taj se “medijskidoga|aj” najavljuje po dru{tvenim mreàma

najmanje dvadesetak dana, kao gotov ~in, pami nije jasno kako “intelektulac, industrijalaci profesionalac” danas u intervjuu komentiradoga|aje, politi~ka gibanja koja su se desila

prije dva-tri dana. “Kako”, pita Sanelaindustrijalca Radon~i}a, “komentirate nemile

doga|aje u Zenici?” (Nemili doga|aji }euslijediti tek tri-~etiri dana nakon intervjua.)Malo sam se pomu~io pred po~etak Svjetskog prvenstva u Brazilu rade}i naOBN-u intervju s visokim predstavnikomValentinom Inzkom da isfoliram da je inter-vju ra|en na dan (nedjelja) kada }e intervju

biti emitiran i kada je selekcija BiH igrala prvu utakmicu protiv Argentine (razgovarali

smo tri dana ranije, u ~etvrtak), pa sam potpuno proma{io. Profesionalizam mi nikadanije i{ao od ruke, dàba je.

PETAK,29. AUGUST

“Kolektivno sune}enje djece u Novi

Pazar ne}e budèt na{e op{tine ko{tati

nijednog jedinog dinara, to je donacija

na{ih prijatelja iz Turske”, kaè na~elnik tesrbijanske op{tine, odbacuju}i medijskanaklapanja i optu`be da se javni novac tro{ina vjerske rituale. I na~elnik Sjenice

potvr|uje da je masovno-kolektivni obred

sune}enja u tom dijelu Srbije doniran od

turskih prijatelja. Treba im vjerovati, jturske vlasti su sli~an medicinsko-vjers

projekat ve} oprobali i proveli u BosniHercegovini. I tako potvrdili da politik

prema zapadnom Balkanu vode nezaintersirano, bezmalo preko k..ca…

SUBOTA,30. AUGUST

“êtiri godine zbog prijetnji smr}

mene i familiju je pratila policija”, ka`kandidat za ~lana Predsjedni{tva BiBAKIR HAD@IOMEROVI]. Glupo

podsje}ati, ali moram: policija je, a i pravsu|e vrlo brzo i efikasno ustanovilo dnikakvih prijetnji prema novinaru Hadòmerovi}u nije bilo; ìvot pod policijsko

pratnjom i prismotrom bio je njegov izbna koji niko normalan ne bi pristao.

NEDJELJA,31. AUGUST

Napisao je IVO ANDRI] lucidnre~enice o ljudima koji su u do u poznzrele dane zadràli nadimke iz djetinjstvTeret dje~ijih, u po~etku nedu`nih, bezzlenih nadimaka, ako odmakne, potrajumije biti nepodno{ljiv i valja se sa njimodnosno protiv njega boriti. Prvi vam n

pamet, kao i meni, pada MUHAMEFILIPOVI], koji osamdeset godina nokri` nadimka Tunjo. Sve i da je htio, a nsumnjam da nije imao takvu ambiciju, bidoìvljen kao ozbiljan filozof, trajno ga ope~atio, limitirao nadimak koji je, ni krni duàn, zaradio - ko }e ozbiljno uzeti razmatranje filozofa, ma kakav on bio, kose odaziva na Tunjo? Ko bi, naprimjeimao hrabrosti izu~avati Arhimeda da mu

SLOBODN BOSN I 4.9.2016

“Kolektivno sunećenjedjece u Novi Pazar nećebudžet naše opštinekoštati nijednog jedinogdinara, to je donacijanaših prijatelja iz Turske”,kaže načelnik te srbijanske opštine, odbacujućimedijska naklapanja ioptužbe da se javni novactroši na vjerske rituale. Inačelnik Sjenice potvrđujeda je masovno-kolektivni

obred sunećenja u tomdijelu Srbije doniran odturskih prijatelja. Trebaim vjerovati, jer turskevlasti su sličan medicin-sko-vjerski projekat većoprobali i proveli u Bosni iHercegovini. I takopotvrdili da politikuprema zapadnom Balkanuvode nezainteresirano,

bezmalo preko k…ca…

BUDU]NOST BIH JE UEVROPSKOJ UNIJI

Neka Brisel to shvatikao vjerodostojnu prijetnju



nadimak bio Medo, ~itati Dostojevskog dasu ga u djetinjstvu, a kasnije i ukockarskom miljeu zvali, {to bi imalo nekelogike, Stoja, ili K rleù da su ga pozdravl-

jali “Bog, Krle!”Jutros, dok idem u rutinski {oping,

novine, cigare, breskve, osje}aju}i brzodolaze}u jesen, vi{e u kostima nego uatmosferi, mimoi|em se sa starijomgospo|om. Sve je na njoj uskla|eno sadana{njim ki{nim danom, besprijekoranmantil, elegantan ki{obran, uspravnodrànje, samo dama prolaze}i pored mene,govore}i sebi u bradu, ponavlja uz teàk uzdah: “E, moj Senade Avdi}u, e, moj

Sen~i.” I produì dalje. Odavno me nikotako nije zvao, zadnji put, negdje prije stoti-njak godina, pa oprostih staroj dami. Ina~e

bih… Ina~e ne bih ni{ta uradio.

PONEDJELJAK,1. SEPTEMBAR

Danas je po~ela nova {kolska godinaoptere}ena istim starim, nerazja{njenim,dugoro~no (trajno?) nepremostivim tegoba-ma: nacionalnim politi~ko-strana~kim nad-mudrivanjem oko nastavno-nau~nih pro-grama, zajedni~kih jezgara, nacionalnihgrupa predmeta, zajedni~kih tehni~kih ikonfrontiranih su{tinskih edukacijskih pri-oriteta. Povratni~ka bo{nja~ka djeca uVrbanji pored Banje Luke, ba{ kao ni uKonjevi} Polju, ne}e krenuti u {kolu jer imnije osigurana nacionalna jednakopravnost.Dvije {kole pod istim krovom u Stocu,Travniku, Bugojnu… nastavljaju, postarom, {ljakati punom parom. Povrat-ni~ka djeca, mali Srbi i Hrvati u Sarajevu,Zenici, Tuzli, Vare{u, Biha}u… ni{ta nezbore, oportunisti~ki {ute kao zaliveni,najvjerovatnije iz razloga {to ih nema, nitisu uplanirana - ne kao djeca, nego kao

povratnici.Jedna kablovska televizija no}as je u

kasne sate, najvjerovatnije bez prigodni-~arskog predumi{ljaja ili zadnje namjere,emitirala film Motel Nana u re iji Predraga

Velinovi}a, {to je manje va`no, i premascenariju, {to je mnogo va`nije, najboljegfilmskog scenariste ro|enog u BiH u zad-njih pola stolje}a, RANKA BO@I]A. Ufilmu profesor istorije iz Beograda, ka`njenzbog nasilja nad u~enikom, trbuhom zakruhom do|e podu~avati djecu u nekomzaboravljenom bosanskom selu. I tu je majs-tor Boì}, ~im se do~epa bosanskih gudura,

blatnjavih seoskih puteva (“Provincije u pozadini”) svoj na svom, neprikosnoven, jedinstven, tamo gdje je na~eo sa “Ono malodu{e” i “Stanicom obi~nih vozova”. U malojseoskoj osnovnoj {koli, sa jednim

bo{nja~kim povratnikom, dje~akom Sena-

dom koji ma{ta kako }e kad odraste pri~ati samravima, sa kolegama iz razreda, pi~uladi-

jom kojima je cilj da postanu “konobari u[vici”, policajci, popovi, narodne pjeva-ljke…

Lijepih, va`nih, ozbiljnih je scenaris-ti~kih poslova u Beogradu imao RankoBoì} - raspisao je, pored ostalog i

Kusturicine poslijeratne scenarije, {to imnije previ{e pomoglo jer su bilinepopravljivi. Spakovao je scenaristi~ki i

ponajbolju srpsku seriju “Vrati}e se rode”.I {ta bi bilo da se vrati Boì} u BiH,

Tuzlu, Banovi}e, vraìju mater? Da se nafestivalu scenarija u Buìmu u ljutojkonkurenciji nadme}e sa kapetanom prveklase Mirsadom ]ati}em uperkom, scenari-stom potencijalnog bh. kandidata za“Oskara”, bu}kuri{om Zemlja kestena reditelja-natur{~ika JASMINA DURAKOVI]A.

U filmu “Motel Nana” babo povratnik (briljantni ZIKE SOKOLOVI]) {alje svogsina jedinca Senada u Njema~ku jer je

previ{e dobar, pametan, plemenit, darovit“za ovo na{e vrijeme”. Poruka jeste opora,ali kad se vje{to scenaristi~ki upakuje, zna

biti ljekovita.

UTORAK,2. SEPTEMBAR

MILORAD DODIK, predsjednik Republike Srpske, nije bio pozvan na

pro{lonedjeljni samit regionalnih lidera uBerlin, kao {to ga ne poziva niti }e ga ikada

pozvati ijedan pristojan doma}in u svijetu,ali imao je u delegaciji BiH svog ~ovjeka,BORISA TUÎ]A, ministra vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa u Vije}uministara BiH. To je onaj smu{eni anoni-mus koji je postavljen samo zato {to jeDodik smijenio Mirka [arovi}a. Dakle, {ta sede{avalo, o ~emu se razgovaralo, {ta se even-tualno dogovorilo, planiralo, predlagalo on jeimao priliku saznati iz prve, svoje desne ruke- ministra Tu~i}a. Ali jok, Dodik je ostaodosljedan svojoj odluci da ne vjeruje pred-stavnicima centralnih vlasti u Sarajevu, ~ak ikada se radi o njegovim ljudima; zato je pokompletnu, podrobnu informaciju o berlin-skom sastanku skoknuo u Beograd, kod srp-skog premijera ALEKSANDRA VUÎ]A.[ta je sigurno, sigurno je.

Vu~i} je nakon sastanka u Briselu bio ponosan na svoj regionalni projekat izgradnjeèljezni~ke pruge Beograd - Sarajevo, pa jenovinarima detaljno opisivao budu}u trasuèljeznice: pruga bi iz Srbije ulazila uRepubliku Srpsku, od Zvornika sve doDoboja, odakle bi, citiram, “u{la u hrvatska

podru~ja Muslimansko-Hrvatske Federacije,@ep~e i Zavidovi}e…”

U Berlinu je prije dvadeset godina, po~etkom 1994. godine, kada je Vu~i} bio~etni~ki poslanik u Skup{tini Srbije, aMilorad Dodik Republike Srpske, tada{njinjema~ki kancelar Helmut Kohl osmislio, aministar vanjskih poslova K laus Kinkel

operacionalizirao, dogovorio principe, pravila igre, prvu fazu okon~anja krvopro-li}a u Bosni i Hercegovini - prestanak

bo{nja~ko-hrvatskog sukoba. Nekolikomjeseci kasnije, ameri~ka administracija

predvo|ena predsjednikom Billom Clin-

tonom je to ukori~ila, potpisima Tu|mana iIzetbegovi}a zabetonirala u Va{ington-skom sporazumu.

Pri~ao mi je jedan bosanski pregovara~iz Daytona kako je svaki put kada biSlobodan Milo{evi} upotrijebio termin

“bo{nja~ko-hrvatska federacija” bio slu beno ispravljen: “Federacija Bosne Hercegovine”, korigirali bi ga ameri~doma}ini. Bio bi elementarni red da slu`beBerlin upozori osvjeènog Vu~i}a da korisispravnu, korektnu, me|unarodno usvojenterminologiju. îsto da se Srbi, koliko god

bilo, a malo ih je, od Bosanskog Grahova dMostara, ne bi osje}ali izvanustavnom katgorijom, kako se, najvi{e blagodareDodiku, danas osje}aju malobrojni, dodu{sejdi}i i finciji…

SRIJEDA,3. SEPTEMBAR

Uo~i Festivala svjetske knjièvnosti Zagrebu, Jutarnji list predstavlja u~esnik

pisce, pored ostalih i MUHAREMA BAZDULJA, za kojeg neidentificirani autor ve“da zadnjih godina sve vi{e ìvi Beogradu”. Nigdje se kategori~ki nnavode razlozi, motivi za to “sve vi{e”, anije ih te{ko iz nastavka detektirat“Pripovjeda~, pjesnik i romanopisa

(Bazdulj) nikada previ{e nije bio po volji

njenom patriotskom, a ni kozmopolitsko

}epenku.” (“Kozmopolitski }epanak”; hmto ba{ zvu~i ljupko kompromitiraju}e!)

“Naro~ito je uzet na zub”, saznajemdalje nove priloge za biografiju Bazduljevi stanje sarajevske dentisti~ke higijene, “j

nije pristao uz kolektivni stav o Gavril

Principu i Mladoj Bosni.” (îji, kaka“kolektivni stav”, da li “patriota”, ili, pa“}epena~kih kozmopolita?”, ili I jednihdrugih |uture) “O mladobosancima

pisao sa àrom i uvjerenjem, upu}eno i vr

informativno uglavnom u beogradsko

tjedniku ‘Vreme’. Uredio je i broj ~asopis

‘Gradac’ posve}en Mladoj Bosni.”

Bazdulj je dakle postao `rtva sar jevskih patriotsko-kozmopolitskih }epna~kih zavjera, zbog tekstova u “Vremenu”~asopisu “Gradac”. U Sarajevu se, naàlosdanas broj prodatih primjeraka nedjeljnik“Vreme” moè upore|ivati sa brojem prim

jeraka odli~nog ~asopisa “Gradac” (â~ka) koji je prije rata prodavan u “Stipinknjiàri” u Titovoj ulici: pet-{est uvrh glav

Razlozi zbog kojih Bazdulj zadnjih godna “sve vi{e ìvi u Beogradu” potpuno neva`ni ikome osim njemu, jer su, vjerojano, intimne, osobne naravi. Radi li Bazdulj, ili se neko drugi u njegovo im

postarao da reciklira potro{eni stereotip ubogom piscu, geniju iz Bosne kojeneshvatanje, zavist, zloba sredine, pa i id

jno-politi~ke razlike tjeraju da selamemedijsku i socijalnu promociju, ostvari Beogradu? U Sarajevu, Bosni i Hercegovin

pogotovo, niko ne moè biti “uzet na zubzbog onoga {to je napisao: ovdje niko ni{ne ~ita, ni patrioti, ni kozmopoliti.

Evo dokaza: prije nekoliko mjesekaèm jednom intelektualcu, Bazduljsklonom, ni patrioti, ni kozmopoliti, neg‘nako, kako je knjiga knjièvnih ese“Bajina ba{ta i pepeo” najbolje {to Bazdulj objavio/napisao. “Hajde, ako

sjeti{, dobaci mi je da pro~itam.” A knjigsam platio ne vi{e od 15 maraka…




DODIK OTPJEVO SVOJE

Objavljenvideosnimak Dodikovog

debakla naKo~i}evomzboruKratki amaterski videosnimak nastaopod {atorom na Manja~i demantirao jepropagandnu ma{ineriju MiloradaDodika koja je uloìla golemi trudpoku{avaju}i prikriti i zata{kati debaklkoji je vo`d pretrpio na Ko~i}evomzboru.

Snimak je objavljen na YouTubeu i nanjemu se jasno vidi da Dodikova pjes-ma pod {atorom nije do~ekana ni sodobravanjem ni s odu{evljenjem.Dapa~e, jasno se vidi da je Dodik sasvojim {atorskim evergrinom “Ne moènam niko ni{ta…”, do~ekan vrlo hladnoi da okupljeni narod listom okre}e glavuod pozornice na kojoj je Dodik {irio rukei derao se koliko ga grlo nosi.Pred kraj snimka ~uje se ironi~nikomentar iz publike: “Dàba se dere{,otpjevo si svoje! ” (M.A.)

MINI MARKET

Na~elnica Centralne istra`nekancelarije Grani~ne policije Amra Alji},koja je u akciji „Gold“ policajce poslalana pogre{ne adrese, a onda protiv njih

podnijela i disciplinske prijave, o~iglednonije bila zadovoljna ~injenicom da je u

pro{lom broju na{eg lista iza{ao kratkitekst o tom „incidentu“. Naime, kakonezvani~no saznajemo, Amra Alji}

fotokopirala je spomenuti ~lanak koji je podijelila svim uposlenicima Centralneistra`ne kancelarije. Kako nije objasnilarazlog svog ~ina, niti je dala bilo kakavkomentar, uposlenici pretpostavljaju da jetim potezom Alji}ka upozorila „krticu“me|u svojim kolegama da }e bitiotkrivena i adekvatno ka`njena.

(S.B.)

SUMNJIVO LICE KRTICE

Načelnica odjeljenja Granične

policije Amra Aljić tražikrticu među svojim kolegama

Na zvani~noj Facebook straniciMcDonald’sa BiH objavljena je vijest da serestoran smje{ten u Tuzli, u tamo{njemAvaz-Robot centru “privremeno zatvarazbog preseljenja na novu lokaciju”. U izjaviza sarajevske medije, predstavnik McDonald’sa je nagovijestio da se lokacijaza preseljenje jo{ uvijek traì, te da }e tovjerovatno biti na mjestu gdje se moèotvoriti drive-thru restoran.

Naglo zatvaranje McDonald’sovogrestorana pokrenuo je brojne spekulacije uTuzli, a naj~e{}e se spominje navodnasva|a vlasnika fran{ize s vlasnicima prosto-ra u Avaz-Robot centru oko visine zakupa.

No, upu}eni tvrde da je u pitanju posvedrugi razlog: restoran je poslovao na grani-ci profitabilnosti pa su vlasnici fran{izeodlu~ili potraìti bolju lokaciju u Tuzli.

Ipak, ostaje zagonetno za{to vlasnicifran{ize nisu prethodno prona{li podesnijulokaciju pa tek potom napustili poslovnuzgradu koju je u Tuzli izgradio dvojac

Fahrudin Radon~i} i Selver Oru~, nego }e bolju lokaciju potraìti tek nakon zat-varanja postoje}eg restorana. Mnogivjeruju da se McDonalds ne povla~i samoiz Avaz Robotovog centra nego zapravo izTuzle.

(S.B.)

(RESTAUR)ANTE PORTAS

McDonald’sov restoranu Tuzli napustio

Avaz-Robot centar

Milorad Dodik





Doslovno u jednom danu vi{e od100.000 korisnika kablovsketelevizije diljem BiH moèostati bez televizijskog signala.Cijela {uma kablova nelegalno

je naka~ena na stubove gradske rasvjete ito je ve} godinama jedan od najizda{nijihizvora korupcije u kojoj izravno sudjelujuvlasnici stubova i kablovski operateri. Unekim slu~ajevima, kao vlasnici stubova

pojavljuju se op}ine a u nekimslu~ajevima lokalna elektrodistribucija, alito ni{ta ne mijenja na stvari: i u jednom i u

drugom slu~aju radi se o potpunonelegalnom aran`manu koji se svjesnozata{kava jer predstavlja izda{an izvor zarade na crno. Kablovski operateri

prisil jeni su pla}at i reket op}inskimmo}nicima ili {efovima elektrodistribucije

jer izravno zavise od njihove dobre volje:kao {to su dopustili da se kablovinelegalno naka~e na stubove gradskerasvjete, jednako tako oni mogu nareditida se kablovi poskidaju a kablovskioperateri ostave bez prihoda.

NEUSPJELA LEGALIZACIJA

To se naravno ne de{ava, osim urijetkim slu~ajevima kada kablovskioperateri „zaborave“ platiti reket ili kada se

promijene nadle`ni {efovi pa vi{e nisusigurni kome trebaju pla}ati reket ili pak, u

jo{ rje|em slu~aju, kada jedan odkablovskih operatera poku{ava osiguratimonopolsku poziciju i sprije~iti konku-renciju da pod jednakim, dakle ilegalnim inezakonitim uslovima, koristi stubove

javne rasvjete. To se svojevremeno na

pomalo karikaturalan na~in desilo u op}iniMrkonji} Grad, kada je jedan od dva

kablovska operatera u tom gradu, kome ni bilo dozvoljeno da koristi stubove javn


DIVLJA NADOGRADNJA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

U Bosni i Hercegovini postoji više od 50 kablovskih operatera a njihovoposlovanje često je na rubu zakona; Slobodna Bosna otkriva šokantne

podatke o rasprostranjenom kriminalu, korupciji i nelegalnom poslovanjuvećine kablovskih operatera u BiH

POTPUNI HAOS NA TR@I[TUVRIJEDNOM VI[E OD100 MILIONA KM

Kablovski operateri uzurpirali stubove gradske rasvjete

Poseban problem predstavlja reemiti-ranje prekograni~nih kanala (FOX,Universal, MTV, PINK, Sport Klub, Arenasport itd.) koji se nalaze van pravnog,fiskalnog i poreskog sistema BiH. Vi{e odpolovina ovih kanala emitira cijele blokovekomercijalnih reklamnih poruka, bezpla}enog PDV-a u BiH, {to elektronske i

printane medije u BiH dovodi u neravno-pravan poloàj.

Prekograni~ni kanali ni{ta nepla}aju, na njih se ne odnose zakoniBiH, mada izravno kontroliraju preko 40posto marketin{kog kola~a koji de factootimaju elektronskim i printanim mediji-ma u BiH.

NELOJALNA KONKURENCIJA

Prekogranični kanali otimajuzaradu medijima u BiH

UZURPACIJA DR@AVNE SVOJINEKablovski operateri nelegalno koristestubove uli~ne rasvjete


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-930-492014 11/684.9.2014. I SLOBODN BOSN

KABLOVSKI OPERATERI U SIVOJ ZON

KONTROLIRANI HAOSKablovski operateri kontroliraju trì{te

vrijedno vi{e od 100 miliona KM



rasvjete, postavio veliki plakat ispredOp}ine s natpisom „STOP KORUPCIJI“. Utoj op}ini korupcija je oti{la predaleko jer se ispostavilo da je povla{teni operater

pla}ao dvostruki reket: najprije je podmitioop}inske slu`benike da svoje kablovenelegalno naka~i na stubove javne rasvjete,a onda je platio i dodatni reket kakoop}inski slu`benici nikom osim njemu ne

bi dozvolili istu nelegalnu privilegiju!Sli~an problem iskrsnuo je ne tako

davno i u Sarajevu, kada je Telemach kupionekoliko lokalnih operatera i krenuo uozbiljno {irenje biznisa u BiH. Iz„Telemacha“ su tada tvrdili da suElektroprivredi BiH ponudili fer ugovor,navodno milion KM godi{nje, kojim bi se„legaliziralo“ kori{tenje stubova javnerasvjete.

“Godinama unazad internim dogovo-

rom s malim kablovskim operaterima

Elektroprivreda BiH dozvolila im je da na

stubovima postave kablove za telekomu-

nikacijske usluge. Kada smo se pojavili na

bh. trì{tu, kupili smo te male kablovske

operatere i sada èlimo legalno koristili

dràvnu imovinu te za to platiti naknadu”,otkrio je svojevremeno @eljko Batisti},direktor Telemacha.

No, s druge strane, iz ElektroprivredeBiH kategori~ki su negirali ove tvrdnje,isti~u}i da su „Telemachu” oni ponudiliugovor kojim se obavezuju da platenajamninu. Elvedin Grabovica, direktor ovog preduze}a, rekao je da èle za{tititisvoju imovinu.

“Oni tvrde da im je to skupo, ne

ra~unaju}i da su deset godina bez ikakvog

tro{ka koristili tu|u imovinu. Ako ne budu

sara|ivali, skinut }emo s na{ih stubova

nelegalne kablove. Sve ono {to se koristi, a

da je tu|a imovina, treba se platiti.

Insistiramo na tome da na{e komisije proci-

jene koja infrastruktura smeta na{oj i ona }e

biti uklonjena zbog sigurnosti na{e mreè”, poru~io je Grabovica.

RASPROSTRANJENA KORUPCIJA

Ali, “Telemach” u zoni odgovornostiElektroprivrede BiH nije jedini, nego tek

jedan od dvadesetak kablovskih operatekoji nelegalno koriste dràvnu imovinu

pune privatne dèpove op}inskih ~elnika{efova lokalne elektrodistribucije. Prem

pouzdanim informacijama SlobodnBosne, niti jedan kablovski operatera~unaju}i i one najve}e, kakav je naprim

jer HS u Sarajevu ili pak Telemach n{irem prostoru Federacije BiH, nema po

pisan ugovor s Elektroprivredom BiH kori{tenju stubova javne rasvjete. Taj problem nije uspio rezrije{iti ni najve}i me|njima, Telemach, koji je u me|uvremen

promijenio vlasnika i posredstvom srbijaskog tajkuna Dragana [olaka, dospio pokontrolu mo}nog ameri~kog investicijskofonda KKR (Kohlberg Kravis RobertsCo ). Amerikanci su se na{li u ~udu kada sshvatili da cijeli njihov biznis u BiH, koji skupo platili, doslovno visi u zraku. Z

pomo} su se svojevremeno obra}ali ameri~koj ambasadi u Sarajevu, no ni intevencija ameri~kih diplomata u Elektr

privredi BiH nije urodila plodom jnaprosto ne postoji ni tehni~ki a ni zakonki osnov da se legalizira vi{egodi{nji haos

ovaj oblasti. Ukoliko bi ElektroprivredBiH iza{la u susret Telemachu, morala jednako tako iza}i u susret i svim ostalikablovskim operaterima kojih danas u Biima vi{e od 50!

Tako je cijeli biznis kablovskih operatra u kome se godi{nje vrti najmanje 10miliona KM, postao krajnje nesiguran a nne{to dulje staze i neodrìv jer se ova obla

prije ili kasnije mora zakonski urediti skladu s evropskim standardima. A to prakti~no zna~i da }e kablovski operateri nkoncu ipak morati odrije{iti kesu i investrati ozbiljan novac u izgradnju vlasti

infrastrukture.


DIVLJA NADOGRADNJA

Nelegalno kori{tenje stubova javnerasvjete samo je jedan od cijelog nizavrlo ozbiljnih prekr{aja koje ~ine kablovskioperateri. Pretplatu su godinama skupljaliod vrata do vrata preko mreè inkasana-ta, {to je stvaralo golemi prostor za utajuporeza i prikrivanje stvarne dobiti. Taj je

problem djelimi~no rije{en jer su ozbiljnijioperateri uveli ìralnu naplatu mjese~nihra~una, no jo{ uvijek postoji drasti~narazlika izme|u stvarnog i prijavljenogbroja pretplatnika. Procjenjuje se daskoro 40 posto trì{ta otpada na sivuzonu!

MASOVNA UTAJA POREZA

Godinama se pretplata skupljala odvrata do vrata, u kešu

NEUSPJELALEGALIZACIJA

Srbijanski tajkun Dragan[olak poku{ao je

Telemachu osiguratipovla{teni status u EP BiH





Vi{e od 200 policajaca, pripadnikaDràvne agencije za istrage iza{titu (SIPA) i njihovih kolega izSarajevskog, Unsko-sanskog,Tuzlanskog i Zeni~ko-dobojskog

kantona, Distrikta Br~ko i MUP-aRepublike Srpske krenuli su u srijedu (3.septembra) ujutro u akciju hap{enja

bosanskih ratnika-povratnika iz Sirije iIraka, njihovih organizatora i sponzora.

Nalog za operaciju kodnog naziva„Damask“ stigao je iz Tuìteljstva BiH,nakon vi{emjese~ne tajne istrage protivnajmanje dvadeset osoba, uglavnomnajradikalnijih sljedbenika selefijskogu~enja. U roku od pet-{est sati, na podru~juSarajeva, Kiseljaka, Zenice, Maglaja,Srebrenika, Buìma i Tesli}a privedeno je16 osoba, me|u kojima je svakakonajpoznatiji Husein Bosni} zvani Bilal,samoprogla{eni {ejh iz Bosanske Krajine.Drugi vo|a vehabijske zajednice u BiHNusret Imamovi} za sada je nedostupan,

budu}i da se od po~etka godine nalazi na

„slu`benom putu“ u sirijskoj pokrajiniAllep.

Bilal Bosni} je uhap{en na svom imanju

u blizini Buìma, gdje ìvi zajedno s ~etiriène i {esnaestero djece. Premda je

posljednjih mjeseci bio najglasniji„promotor“ kalifata, kojeg su vojneformacije Islamske dràve proglasile nazaposjednutim dijelovima Iraka i Sirije, ifanati~ni oboàvatelj njihovog vrhovnogzapovjednika Ebu Bekr al- Bagdadija, BilalBosni} nije nikada odlazio na rati{ta.

REGRUTACIJA

„[EHIDA

“Sude}i, me|utim, prema prvim

informacijama iz izvora bliskih istrazi,Bosni} se sumnji~i da je aktivno sudjelovaou vrbovanju svojih mladih, indoktriniranihsljedbenika iz BiH i dijaspore (gdje,tako|er, ima jako upori{te) i u organizaciji ifinanciranju njihovog transporta do Sirije.Bosni} je, kako stoje stvari, u novembru

pro{le godine u Siriju ispratio Emraha

Pilipovi}a, Samira Begi}a, Suada [abi}a iEdina Kasupovi}a, koji su u rat oti{lizajedno (autobusom, preko Turske).Pilipovi} i Begi} su poginuli tri mjesecakasnije, u januaru ove godine, dok je [abi}ranjen.

Zbog propagiranja dìhada i vrbovanja

dràvljana BiH za odlazak na strana rati{ta, policajci SIPA-e uhapsili su u selu O{ve


OPERACIJA „DAMASK“

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

U združenoj policijskoj akciji pod kodnim nazivom DAMASK, koja je izvedena ponalogu Tužiteljstva BiH, uhapšeno je 16 najradikalnijih pripadnika selefijskog

pokreta, koji su se u posljednih godinu dana borili u Siriji i Iraku, ili su izravnosudjelovali u regrutiranju i financiranju bosanskih mudžahedina, dok se za

dvojicom još uvijek traga; „SB“ objavljuje imena uhapšenih samoproglašenih

vjerskih vođa i sirijskih ratnika, doskora pripadnika jedinica pokretaAl Nusra i Islamska država

D@IHAD, D@IHAD, ÊT’RINOGE, SVE ÊTIRI...

Bosanski su dobrovoljci na rati{ta uSiriji odlazili s imanja Bilala

Bosni}a kod Buìma i iz selefijskogmesdìda u sarajevskom naselju

Nedàri}i



kod Maglaja i Hamdu Fojnicu. Pri petnaest dana smo pisali da je HamdFojnica najprije u smrt poslao ro|enog sinEmraha Fojnicu, koji se 7. augusta raznna pijaci u predgra|u Bagdada, usmrtiv24 civila. I mada je gubitak djeteta, bareza svakog normalnog ~ovjeka, najve}tragedija, Hamdo Fojnica je „proslavmu~eni~ku smrt sina“, a potom nastavioregrutiranjem novih „{ehida“. Fojnica

`rtve traìo me|u mladim selefijama okolici Maglaja, Zavidovi}a, Zenice i Gornjoj Mao~i (gdje je ìvio do kraja 2011kada je njegov sin Emrah uhap{en, pooptu`bom da je sudjelovao u napadu nAmbasadu SAD-a), nagovaraju}i ih dslijede primjer njegovog sina?! Svoje sinove Edina i Elvedina u krvavi gra|ansrat u Siriji poslao i Fikret Zuki}

Banovi}a, koji je tako|er uhap{en. Bra}Edin i Elvedin Zuki} se u Siriji nalaze viod godinu dana - navodno su izvjesnvrijeme ratovali u jedinicama tada{n

Islamske dràve Iraka i [ama, ali su poslije priklju~ili pokretu Al Nusr(zvani~nom ogranku Al Qaide). FikrZuki} je, kako navode izvori SlobodnBosne , bio u stalnom kontaktu sa sinovimi, istodobno, predano radio na pronalaskuregrutiranju novih dobrovoljaca.

HAP[ENJE RATNIKA-POVRATNIKA

êtvrti uhap{eni mudàhedin je IbDeli} iz @eljeznog Polja kod Zenice, koji

pro{le godine proveo nekoliko mjeseci nsirijskom rati{tu. Po povratku u BiH, Del

je nastavio s agresivnim vrbovanje

„svetih ratnika“, i to podjednako mladi}adjevojaka, na vjerskim sijelima na kojim je pripovijedao o svojim „podvizima“ n boji{nicama oko sirijskih gradova AllepaTavrida. Iz istog je razloga - organiziranodlazaka vi{e dobrovoljaca iz BiH, uhap{ei Sarajlija Elvir Muratovi} zvani Hamz

ranije jedan od najodanijih suradnik Nusreta Imamovi}a. Koriste}i dru{tvenim mreàma, Muratovi} je b

jedan od klju~nih koordinatora izme|mudàhedina u BiH i dijaspori, i njihovsunarodnjaka koji se ve} nalaze u Sirij

Naj~e{}e je, prema rezultatima istrag

kontaktirao s trojicom „sirijskih veteranaSenadom Hasanovi}em, R amom Pazarom

Edinom Kahrimanom, zaduènima z prihvat novoprido{lih boraca. Sumnja se dsu Bilal Bosni} i Elvir Muratov

posredovali u prebacivanju dvojicSlovenaca - R oka @avbija i Bostjan

Skubica, koji su ranije pre{li na islam, Denisa Delanovi}a iz BiH, preko Turske dSirije. Slovenci su, naime, najprije boravna Bosni}evom imanju kod Buìma, a ondih je Muratovi} „ugostio“ u vehabijskomesdìdu u sarajevskom naselju Nedàri}

U Sarajevu je uhap{en i Emin Hodì


HAP[ENJE RATNIH VETERAN

PUT VJERNIKA Bilal Bosni}, Hamdo Fojnica i Fikret Zuki} bili su najagresivniji u vrbovanju budu}ih

bosanskih mudàhedina, ali oni sami nikada nisu oti{li u Siriju



ve} prekaljeni ratnik, koji je nekoliko puta boravio u Siriji. Tamo je upoznao i sada{nju

suprugu Anitu [a}iri iz Smedereva (koja jeu Siriju do{la s roditeljima i bra}om).Poslije {erijatskog vjen~anja, supru`nici suse po~etkom godine vratili u BiH. Ume|uvremenu je Eminu Hodì}u, koji jesve do sredine tjedna mirno ìvio uSarajevu, zabranjen ulazak u Srbiju iTursku. U Siriji je, navodno u„humanitarnoj misiji“, boravio i Senad

Huki}, diplomirani ekonomista iz Tuzle,koji se na spisku za hap{enje na{ao nakon{to su policijske agencije do{le doinformacija da je nosio novac bosanskimmudàhedinima. Huki} je iznimno blizak

Bilalu Bosni}u, zajedno su organizirali vi{e predavanja po selefijskim dèmatimadiljem BiH, na kojima su veli~ali dìhad uSiriji i Iraku, ali i prikupljali nov~ane

priloge za bra}u koja se spremaju, ili suoti{li na rati{te. Senad Huki} je me|u

posljednjima koji je u Sarajevu vidio ìvogSamira Begi}a, prije nego {to }e taj mladi}

poginuti u Sirij i. Senad ôlakovi} iz

Zenice, ratni pripadnik Sedme musliman-ske brigade Armije BiH, izravno jeorganizirao odlazak Vernesa Vehabovi}a,

jo{ jednog bosanskog „{ehida“, koji senikada nije vratio sa fronta. Premda postojinalog za njegovo hap{enje, ôlakovi} nije

prona|en na stalnoj adresi stanovanj^lanovi njegove obitelji tvrde da se nala

poslom u Sloveniji.I dok su organizatori i financijeodlaska stotinjak bosanskih mudàhedinuhap{eni pod sumnjom da su izvr{ikazneno djelo podstrekivanja na terorizamdoju~era{njim vojnicima jedinica Al Nusi Islamska dràva, koji su se nedavno vratu BiH, prijete jo{ teè optu`be - zsudjelovanje u teroristi~kim akcijamKako nam je nezvani~no potvr|eno, zboorganiziranja i pripadanja teroristi~kiskupinama koje ratuju u Iraku i Sirijuhap{eni su Adem Karamuja, Jasm

Ja{arevi}, Sedin Huseinovi}, Eduar

Durguti, Enes Me{i}, Mirza Kapi

Muhamed Dèrahovi}, Safet Brki}

Avdulah Hasanovi} (za Latifom Kali}em

jo{ uvijek traga). Adem Karamuja (Kaknja) se borio u Siriji desetak mjesecisto toliko „ratnog staà“ sakupio je Jasmin Ja{arevi} (iz Tesli}a), koji je p

povratku u Sarajevo priznao inspektorimSIPA-e da je sudjelovao u vojnioperacijama, kako je kazao, „da pomognnedu`nom narodu“. Premda posto

provjereni dokazi o njegovom boravku Siriji, Eduard Durguti je policijskiistraìteljima na ranijem saslu{anju tvrdda se mjesecima nalazio „na privremenoradu“ u [vicarskoj. Sedin Huseinovi} jeSiriji bio dva puta, najprije je oti{ao suborcima Semirom Vatri}em, Vildano

Klju~om i Jasminom Dèmidì}em, potom je odveo i suprugu [erifu. EnMe{i} iz Kalesije, poznat po stravi~nokasapljenju-obrezivanju biv{e supruge ~emu smo ranije pisali) u Siriju je povenovu ènu, koju je tako|er upoznao prekinterneta. Policijski su istraìtelji konekolicine dobrovoljaca koji su se vratili Sirije prona{li automatske pu{ke, pi{tolj

ru~ne bombe i ve}u koli~inu municije.


OPERACIJA „DAMASK“

Nakon {to su policijski istraìtelji upalina imanje Bilala Bosni}a, osim njegovemnogobrojne obitelji, u ku}i su zatekli idvanaest gostiju iz cijele BiH. Bosni} jeinspektorima „objasnio“ kako su gostizapravo njegovi u~enici, koji su u Buìmdo{li na vjersku poduku. Prije nego {to seposvetio vjeri, podsjetimo, Bilal Bosni} je

u Austriji i Njema~koj gradio muzi~kukarijeru, sviraju}i harmoniku unarodnja~kom bendu koji je nastupao pokafanama. Sada, me|utim, „nastupa“ natribinama po Austriji, Sandàku,Makedoniji i BiH za neuporedivo ve}e„honorare“, koje dobija od nepoznatihsponzora.

GDJE ÊLJAD NISU BIJESNA

Policija u kući Bilala Bosnića

zatekla njegove četiri žene,šesnaestero djece i desetak gostijuiz cijele BiH

FACEBOOK RATNICI:

Koristeći se društvenimmrežama, Elvir Muratović je bio jedan od ključnihkoordinatora izmeđumudžahedina u BiH idijaspori

VEZE S TERORISTIMA Uhap{enima u operaciji“Damask” prijete te{ke

optu`be za sudjelovanje uteroristi~kim akcijama i

podstrekivanje na terorizam



Kao {to je Slobodna Bosna pisala

prije nekoliko brojeva, brutalnamedijska hajka koju Dnevni avaz ve} nedjeljama punim intenzite-tom (pro)vodi protiv porodice

âmpara, prije svega je posljedica osveteFahrudina Radon~i}a dràvnom tuìtelju

Dubravku âmpari. Radon~i} je ubije|enda je tuìtelj âmpara “krivac” {to se ime“utemeljitelja Avaza”, “industrijalca iintelektualca” na{lo na optu`nici Specijal-nog tuìteljstva Kosova protiv narkobossaNasera Kelmendija.

“Avazovi” gotovo svakodnevni niskinovinarski udarci nisu po{tedili ni majkutuìtelja âmpare, R abiju âmpara,dugogodi{nju {eficu Sektora za pravne,logisti~ke i kadrovske poslove u MUP-uKantona Sarajevo. Radon~i}evi privatniosvetoljubivi motivi u slu~aju gospo|eâmpara poklopili su se s interesima i

ambicijama nekoliko du`nosnika u KMUP-u. Me|u njima prednja~i Jusuf Zorni},glavni inspektor MUP-a Kantona,Radon~i}ev bliski prijatelj i lobista Savezaza bolju budu}nost. Zorni}, naime, uslu~aju da SBB ostvari ozbiljniji izborniuspjeh, sebe vidi kao budu}eg ministraunutra{njih poslova Kantona Sarajevo.Zorni} je, i o tome smo pisali, u KMUP-uzaposlio gotovo kompletnu bliù i daljurodbinu, suprugu, dvojicu bra}e, zeta…Zorni} je blizak prijatelj i Ekrema Leki}a,koji se, zajedno sa Radon~i}em i drugim

osobama, u kosovskoj optu`nici protivKelmendija spominje kao organizator ubistva R amiza Delali}a ]ele.

Razloga za nezadovoljstvo aktuelnimrukovodstvom KMUP-a, pa samim time i

podr{ku medijskom lin~u, ima i Edin

Zahiragi}, sekretar KMUP-a. Zahiragi} je uvrijeme dok je ministar KMUP-a bio SDP-ovac Muhamed Budimli} bio njegov miljenik i osoba od najve}eg povjerenja. Zahvaljuju}itome je za sebe i suprugu Miladu, tako|er uposlenicu KMUP-a, isposlovao nezaslu-ène, nezakonite privilegije, poput dodatka na

pla}u od 30 posto, neograni~enog kori{tenja

slu`benog automobila, mobitela… Bez tih

privilegija ih je ostavio novi ministar Nermin

Pe}anac, {to je razlog da se Zahiragi} uklju~iu medijsku hajku na svoje kolege, prije svihgospo|u âmpara.

Tako je, pored Jusufa Zorni}a, staorame uz rame i sa Senadinom Arap~i}em,

biv{im {efom Odjela za informatiku. Nakon {to je novom sistematizacijomMUP-a Kantona ukinut ovaj odjel, rato-

borni Arap~i} odlu~io se osvetiti svima kojesmatra odgovornim za svoju profesionalnu“degradaciju”. Pored toga {to aktivno sud-

jeluje u medijskom sotoniziranju svojihkolega, Arap~i}, kako tvrde ljudi iz njegovogokruènja, fizi~ki napada radne kolege, pri-

jeti, vrije|a, {alje anonimne prijave i dopiseo nezakonitostima u KMUP-a. “Ljudi se

Arap~i}a jednostavno pla{e, zaziru od

njega, jer se ne pona{a normalno i jer nje-

govo psihi~ko zdravlje nije, najbla`

re~eno, uravnoteèno”, kaè jedauposlenik KMUP-a.

Uz logisti~ku podr{ku trojice nezadvoljnika iz KMUP-a, Zorni}a, Zahiragi}aArap~i}a, novinaru “Avaza” Amilu Du~i}

kojeg je gazda Radon~i} zaduìo za medijki lin~, odnosno odmazdu nad porodicoâmpara, nije pretjerano te{ko svakonevno ispisivati potjernice za njimZanimljivo je da je prije nego {to }e postti “Avazovo” udarno novinarsko ime, ADu~i} bio “odranije poznat” sarajevski

policajcima: prije vi{e od deset godinnavodno je privo|en je i saslu{avan zboseksualnog zlostavljanja maloljetnice sarajevskom naselju Bu}a Potok. Od te`kazne spasila ga je, tvrde na{i izvori, ml

dost i to {to nije ranije ka`njavan…


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SENAD AVDI]

Pozadina “Avazovih” potjernica za “klanom Čampara”

“Obespravljeni” rukovodioci sarajevskog

KMUP-a Zornić, Zahiragić i Arapčić svete se

svojim šefovima preko “Dnevnog avaza”

ODBRANA I POSLJEDNI DANIJedan u nizu tekstova u Radon~i}evom Dnevnom avazu protiv obitelji âmpara



Naser Kelmendi voli da se predstavlja kao obi~

biznismen koji je sa svojih deset prstiju stekanekoliko vila i fabriku sladoleda, kao i utjecajn

prijatelje u institucijama Bosne i Hercegovine.

Ali, prema optu`nici Kancelarije Specijalnog tuìla{tvRepublike Kosovo, Kelmendi je jedan od velikih narkodilekoji je izme|u 2000. i 2012. godine zaradio milion

prebacuju}i heroin, ekstazi, spid i druge droge rutom ko povezuje Afganistan, Tursku i Evropsku uniju.

Jedan dio optu`nice se odnosi na Kelmendijev

narkooperacije, a manji dio optu`nice na ubistvo vo|


SU\ENJE KELMENDIJU

Pi{u: CIN i OCCRPNarednog mjeseca na Kosovu

počinje suđenje NASERU KELMENDIJU,osumnjičenom za trgovinu drogom u BiH

i ostatku Balkana. U optužnici koju jeprotiv njega podiglo Specijalno

Tužiteljstvo Kosova petorica zaštićenihsvjedoka, njegovih nekadašnjih

suradnika, otkrila su tužilaštvu detalje

višemilionskog posla

BALKANSKI KRALJ DROGEPrema optu`nici Kancelarije Specijalnog tuìla{tva RepublikeKosovo, Kelmendi je jedan od velikih narkodilera koji jeizme|u 2000. i 2012. godine zaradio milione



suparni~kog klana R amiza Delali}a ]ele

2007. godine. Tuìoci u optu`nici navodeda je Kelmendi bio uspje{an i da istraga

pokazuje da „on i njegovi sinovi posjedujuimovinu vrijednu milione eura u BiH, CrnojGori, Kosovu i drugdje“.

KREATIVNI KRIMINAL

Zbog tih sumnji ve} vi{e od godinudana Kelmendi se nalazi u pritvoru na

Kosovu. êka na su|enje za koje se

pretpostavlja da bi moglo po~eti u oktobrTuìoci su traìli da Kelmendi ostane

pritvoru kako bi ga sprije~ili da pobjegne zemlje, utje~e na svjedoke ili uni{ti dokaz

U optu`nici je iznesena {iroka lepezdoga|aja u koje je uklju~eno desetak ljurazmje{tenih na nekoliko kontinenata, vremenskom periodu duèm od decenijSvi oni su pokazali veliku domi{ljatostkreativnost u rje{avanju mora problem

koji se pojavljuju u poslovima sa {vercorobe.

Jedna od ta~aka optu`nice se badoga|ajima iz 2000. godine, kada ssvjedoci rekli da su ve} tada znali da Kelmendi „bio osoba sa ogromnokoli~inom novca“ te osoba koja im mogla obezbijediti ~isti heroin. U ovoj ta~tuìoci opisuju Kelmendija kao „izuzetnopreznu osobu na vrhu piramide ztrgovinu drogom i drugim kriminalniaktivnostima u balkanskom regionu, pa ~ai {ire“.

Kelmendijev tridesetjednogodi{nji (3sin Besnik odbacuje sve navode optu`nicekaè da njegov otac nema nikakve veze trgovinom droge.

Me|utim, u optu`nici su navedendetaljne izjave vi{e svjedoka, od kojih sneki navedeni imenom i prezimenom, drugi pod kodnim imenima od K1 do KSvi oni kaù da su godinama direktno Kelmendijem sara|ivali na desetinamva`nih poslova u vezi sa narkoticima.

Svjedok naveden u optu`nici kao Kodnosno veliki diler drogom iz Beogradizjavio je da je Kelmendijeva zvijezd

po~ela da raste „nakon {to je Zemuns

PRLJAVI POSLOVI SA ÎSTIM HEROINOM

Kelmendijevi poslovisu “procvjetali“ nakon

nestanka Zemunskog klanaa vrhunac doìvjeli

osamostaljenjem Crne Gore

NARKOKRALJEVSTVO

NASERA KELMENDIJA


OPTU@NICA PODR@ANA SVJEDOÊNJIMA U optu`nici su navedene detaljne izjavevi{e svjedoka, od kojih su neki navedeniimenom i prezimenom, a drugi pod

kodnim imenima od K1 do K5



klan razbijen nakon atentata na premijeraZorana \in|i}a u 2003. godini“. K3 je daljenaveo da je Kelmendijeva karijera ponovodobila vjetar u le|a kada se Crna Goraodvojila od Srbije 2006. godine, ~ime jeKelmendi iznenada dobio monopol naddrogom i tamo{njim biznisom cigaretama.

Do 2009. godine K3 je kupovao do~etiri kilograma heroina i ekstazijamjese~no, kao i nepoznatu koli~inukokaina, spida i marihuane kroz poslovnusaradnju sa Kelmendijevom organizacijom.Saradnja je prekinuta u oktobru 2012.godine.

FAKAT MIRI[E BIJELO

Drugi svjedok K1 rekao je da je 1996.godine po~eo kupovati drogu odKelmendija koji je u to vrijeme prekoTurske doturao heroin iz Afganistana uKosovo, BiH, Crnu Goru, Austriju,[vicarsku i druge evropske zemlje. K1 kaèda su „ogromne koli~ine“ uglavnom bijelog

~istog heroina i ekstazija prebacivane izTurske u Sjevernu Evropu.Prema optu`nici, Kelmendijeva grupa je

bila vrlo sposobna kada je u pitanju bio prekograni~ni {verc. Drogu su trpali ustolove i vrata od iverice, sakrivali je ukamione, u tovare limuna i tekstila. Jednatura heroina je mogla biti podijeljena u 10kamiona.

Povrh svega, radilo se o prvoklasnojrobi, heroinu vrhunskog kvaliteta „koji je

bio daleko ja~i nego obi~no“. „Klijenti sugovorili K3-u da ih obi~ni heroin prodrma,a da ih bijeli heroin obara s nogu,“

navedeno je u optu`nici. [verceri su znali prebacivati po 100 kilograma po turi prekoslabo kontrolisanih granica u planinskimkrajevima.

Ekstazi u obliku pilula prenosio se nadruga~iji na~in. U optu`nici je navedeno da

je grupa dobijala po{i ljke do 200.000tableta iz Holandije koje su bile pakovane u

plasti~ne boce od kojih je svaka mogla

primiti do 4.000 pilula. Boce su omotavane bijelom teflonskom trakom, a potom pakovane u specijalne {tekove u cisternamaza naftu. âk do pet voza~a dnevno jekretalo iz Holandije za destinacije {iromEvrope.

Manje po{iljke su pakovane u rezervo-are vozila, ispod krova ili u specijalnoizgra|ene {tekove, dok su ve}e sakrivane u

rezervoare velikih kamiona ili u tajnedèpove koji su bili za{iveni u ceradukamiona. Tako|er, u optu`nicije navedenoda je ova grupa koristila malu koli~inunovca poslanog preko Western Uniona izKosova u Tursku kao signal da je po{iljkadroge uspje{no primljena.

U optu`nici je, tako|er, naveden spisak duga~kih {ifrovanih SMS poruka izme|u~lanova grupe, ~ime je dojavljivano da jedoti~na po{iljka pre{la odre|enu granicu.Tako|er, spominje se i da je prilikomhap{enje Kelmendija u porodi~noj ku}i uPe}i u decembru 2013. godine prona|ena

dokumentacija o transakcijama novca od„nekoliko stotina hiljada ameri~kih dolara ieura”.

Svjedoci su izjavljivali pred istraìte-ljima da je Kelmendi „zara|ivao ‘milijardei milione’ preko svoje organizacije za {vercdroge“, a drugi je naveo da je Kelmendi daosvom sinu Elvisu pet miliona eura da

pokrene vlastiti biznis. Me|utim, istraìtelji

su pregledali bankovne transakcije dokumente o vlasni{tvu i utvrdili da familija Kelmendi u periodu od 2001. d2013. godine raspolagala sa oko 4miliona eura.

Optu`nica se potom bavi pojedina~ni poslovima od kojih neki datiraju iz ranoKelmendijevog perioda u BiH.

Besnik Kelmendi kaè da je njegov ota

do{ao u BiH 1988. godine i otvorio butko`ne robe u Skenderiji, sportsko-tr`nocentru u Sarajevu. Po~etkom rata odlazi, d

bi se sa Kosova vratio nakon rata i „radkao trgovac koòm, odje}om i sli~no“, ka`Besnik.

PORODI^NI BIZNIS

Kelmendijev biv{i advokat Osma

Cucovi} rekao je u razgovoru snovinarima Centra za istraìva~knovinarstvo (CIN) i Organized Crime anCorruption Reporting Projekt (OCCRP) d

je njegov klijent bio jedan obi~ni trgovrobom iz Italije i Njema~ke.

„Zna~i, osamdesetih godina, kada i{lo masovno za Italiju po farmerke i to, o

je i{ao sa njima. Zna~i, i{ao je sa bosovimmaltene bio je neki sekundarni ~ovjek, ali uvijek bio tu, u~io je zanat. Radio je {verctako da je izrastao kasnije u jednog trgovci biznismena. Zna~i, radio je raznorazn

biznise. Radio je trgovinu cigarama — sznaju ovdje da je trgovao cigaretamarekao je Cucovi}.

Optu`nica otkriva da se Kelmendi bavi drugim poslovima. Svjedok K2 tvrdi d

mu se Kelmendi prvi put obratio u CrnGori u vrijeme dok je K2 {vercovao oru`jza Oslobodila~ku armiju Kosova. Ponudmu je da za njega vozi heroin u EngleskIako je Kelmendi bio uporan u poslovn

ponudi, K2 je, navodno, odbacio ponudu.Kelmendi je 2000. godine, prvo n

Kosovu a poslije i u Turskoj, zatraìo od Kda organizuje likvidaciju ~ovjeka koji

prevario Kelmendija, ne plativ{i mu 10kilograma heroina. K2 je ovo odbio, ali kasnije ~uo da je ~ovjek po imenu Muzaf

Kali} ubijen u BiH i da je on bio osoba ko je poku{ala izbje}i pla}anje heroina Nase

Kelmendiju.


SU\ENJE KELMENDIJU

MILIONSKI VRIJEDNA IMOVINA Hotel Casa Grande u Ulcinju i luksuzni stan u Podgorici

PORODI^NI BIZNISU akciji razbijanja klanaKelmendi uhap{en je iNaserov sin Elvis





SU\ENJE KELMENDIJU

NEPOKIDANE VEZE

Fahrudin Radon~i} i Senad [ahinpa{i} [aja



Plavi Twist Tower Avaza koji se

nadvija nad Sarajevom je sjedi{teFahrudina Radon~i}a, medijskogmogula koji je u utrci za ~lanaPredsjedni{tva Bosne i

Hercegovine (BiH). Na drugoj strani grada uzdiè se drugi

toranj, Radon Plaza , hotel sa staklenomfasadom u kojem se u prolje}e 2006. godineRadon~i} po~eo susretati sa nekolicinomosoba kako bi, navodno, isplanirali ubistvoRamiza Delali}a ]ele. Planerima ubistvasmetalo je, izme|u ostalog, {to se Delali}

petljao u njihove poslove.U ljeto 2007. godine Delali} je bio

mrtav, izre{etan mecima, u pono} isprednebodera u Sarajevu.

NASER NASER

Ovi i ostali navodi su opisani na 49strana optu`nice Kancelarije Specijalnogtuìla{tva Republike Kosovo u zanimlji-vom slu~aju protiv Nasera Kelmendija,

porijeklom Albanca koji je godinama ìviou Sarajevu. Zbog toga je Kelmendi pro{lugodinu proveo u zatvoru na Kosovu.

Glasine i poslovni dogovori su vezivaliRadon~i}a i Kelmendija godinama, ali ova

optu`nica prvi put obja{njava razloge ovihveza i jasno navodi da je Radon~i} bioKelmendijev “poslovni partner i politi~kiza{titnik” u Sarajevu.

Radon~i} nagla{ava ~injenicu da onsam nije bio optuèn, ve} samo imenovan uoptu`nici kao ~lan kriminalne organizacije.

Ovaj donedavni ministar sigurnostiBosne i Hercegovine (BiH) negira navodeoptu`nice i najavljuje pravnu bitku da to idokaè.

O~ekuje se da }e se su|enje Kelmendijuodràti u oktobru, sticajem okolnosti, uistom mjesecu u kojem se Radon~i} nada

da }e mu donijeti mjesto u Predsjedni{tvu.

Tuìoci kaù da su njih dvojica povezanizamr{enim poslovnim interesima i krimi-nalnim radnjama, uklju~uju}i ubistvoDelali}a, kao i da }e sve to biti dokazano na

su|enju.Glavni svjedok u optu`nici je [ejla Jugo

Turkovi}, èna Zijada Turkovi}a kojem sesudi za organizovani kriminal i ubistva.Jugo Turkovi} je biv{a novinarka,nekada{nja Radon~i}eva pouzdanasaradnica. U razgovoru za Centar zaistraìva~ko novinarstvo (CIN) i OrganizedCrime and Corruption Reporting Project(OCCRP) ona detaljno opisuje sastanke idoga|aja koji su doveli do Delali}eve smrti.

“Ja sam bila involvirana, dakle, bila sam

prisutna svim tim doga|ajima, vezano za

Radon~i}a i za Kelmendija”, kaè Jugo

Turkovi}. Dodaje da zna detalje njihovog

poslovnog prijateljstva, ali i da zna korijenneprijateljstva izme|u njih dvojice Delali}a. “Sukob izme|u Nasera Kelme

dija i Fahre sa Ramizom Delali}em ni

nastao preko no}i. To je trajalo jako dugo

UJEDINJENI PROTIV ]ELE

S druge strane, Radon~i} kaè da JugTurkovi} jednostavno laè zbog toga {to udata za kriminalca i èli da odvu~e pa`njsa ilegalnih radnji svog muà.

Radon~i}, tako|er, kaè da je “[ejTurkovi} iznijela niz laì” o sastancima Radon Plazi i navodnom planiranju ubistvU toku dvosatnog intervjua sa novinarimCIN-a i OCCRP-a u njegovom uredizgledao je uznemiren. Dok je pri~akre}u}i se nemirno, mahao je kroz zra

pokaziva~em za prezentacije kada je ht

4.9.2014. I SLOBODN BOSN 2

UBISTVO RAMIZA DELALI]A ]EL

Pi{u: CIN i OCCRP

U optužnici protiv Nasera Kalmedija spominju se: FAHRUDIN RADONČIĆ, EKREMLEKIĆ, SENAD ŠAHINPAŠIĆ ŠAJA i NASER ORIĆ kao članovi njegove

organizirane kriminalne grupe. Prozvani odgovaraju na optužbe

“Nisam dogovarao ubistvo ]ele, niti sam bio ljubomoranna njegovu vezu sa mojom biv{om suprugom!“

FAHRUDIN RADONÎ]

DRU[TVO IZ ]O[KA Naser Ori} i Naser Kelmendi



naglasiti ono o ~emu je govorio.“[ejla Jugo Turkovi} je supruga i bliski

suradnik Zijada Turkovi}a, vo|e najve}e

kriminalne organizacije u istoriji BiH”,kaè. Turkovi} je u zatvoru. Njemu se predSudom BiH vodi postupak zbog optu`bi za

organizovani kriminal, ubistva, krijum~are-nje narkotika, iznudu i pranje novca.Prvostepenom presudom dobio je 40godina zatvorske kazne, ali je u àlbenom

postupku predmet vra}en na ponovnosu|enje.

Radon~i} kaè da Jugo Turkovi} moda je svjedo~ila mnogim kriminalniradnjama, ali ipak se ne suo~ava ni kakvim optu`bama. Najvjerovatnije joj

bilo obe}ano da “ne}e biti krivi~no gonjenako da la`ni iskaz protiv mene”, dodaRadon~i}.

Prema optu`nici, Radon~i} i Kelmennisu bili sami dok su raspravljali Delali}evoj sudbini u Radon~i}evokultnom rotiraju}em restoranu. U optu`ni

je navedeno da su sastancima, tako|e prisustvovali sarajevski biznismeni Ekre


SU\ENJE KELMENDIJU

LJUBAV I BIJES[ejla Jugo Turkovi} i Fahrudin Radon~i}

EKREM LEKIĆ:“Bila je to p’janska pričaDesilo se kasno u noći. Dnije bio u tom kafićuSelver ne bi bio ubijen”rekao je Lekić. „Desila ssvađa i ovaj jedan mu jprišao i upucao ga u glavuTaj mladić nije čak ni zna

Selvera”



Leki} i Senad [ahinpa{i} [aja, kao i Naser

Ori}, biv{i komandant odbrane Srebrenice.Prema rije~ima Jugo Turkovi}, restoran

je bio njihovo uobi~ajeno mjesto zasastan~enje. “Svi sastanci su se de{avali

tamo”, rekla je ona. “Kelmendi je redovito

dolazio, kao u svojoj ku}i, kao doma}in.

Tako su se odnosili prema njemu i

konobari, i osoblje, i novinari Avaza...“

Sudionici tih sastanaka potvrdili su

novinarima da su susreti odràni, ali ne i dase razgovaralo o temama koje Jugo Turko-vi} spominje.

SASTALA SE DRU@BA AK[AMLIJA

Ekrem Leki} kaè da on, dakako, jeste bio dio grupe koja se sastajala skoro svakidan u restoranu. On i Radon~i} sudugogodi{nji prijatelji i njihovo prijatelj-stvo datira jo{ od prije rata u BiH, kada suobojica radila kao novinari.

Jugo Turkovi} kaè da se grupasastajala da raspravi {ta da uradi sa

Delali}em koji je na javnim mjestimanavodio Kelmendija kao dilera drogom.„Besmislica“, kaè Leki}. “Ja sam

vje`bao svaki dan u teretani u Radon Plazi

i onda bih i{ao na kafu sa tom grupom

ljudi.“ On kaè da je Jugo Turkovi} lagalao grupi i onome o ~emu su raspravljali i

primijetio je da, iako je Delali} ubijen2007. godine, Jugo Turkovi} o tome nijegovorila policiji do 2011. „Ako je govorila

istinu“, kaè on, “za{to je ~ekala ~etiri

godine? ”

Jugo Turkovi} kaè da su ~lanovi grupeimali razli~ite razloge da budu ljuti na

Delali}a i da su se ti razlozi vremenomrazvijali. Za Radon~i}a i Kelmendija to su bili prvenstveno razlozi ekonomske prirode: bili su zabrinuti da }e Delali}eveoptu`be na{koditi biznisu sa drogom iko{tati ih novca.

Tuìoci vjeruju da je za Leki}a stvar postala li~ne prirode u prolje}e 2007.godine, kada je njegov ro|ak Selver ubijen,te da je on vjerovao da je Delali}odgovoran za to. Leki} kaè da to nije ta~noi da je smrt Selvera Leki}a bila jedna odonih stvari koje se jednostavno de{avaju.

“Bila je to p’janska pri~a. Desilo se

kasno u no}i. Da nije bio u tom kafi}u,

Selver ne bi bio ubijen”, rekao je Leki}.„Desila se sva|a i ovaj jedan mu je pri{ao i

upucao ga u glavu. Taj mladi} nije ~ak ni

znao Selvera.” Jednako tako je Leki}odbacio i ideju da bi Radon~i} èlio osvetitismrt svog bliskog prijatelja i kuma. “Pa {ta,

je li to treba da bude neki motiv?”

[ahinpa{i}evi i Ori}evi motivi su manje jasni. Prema mi{ljenju Jugo Turkovi},[ahinpa{i} je bio Radon~i}ev blizak

politi~ki saveznik. U intervjuu za CIN/OCCRP, [ahinpa{i} je rekao da je

Radon~i}ev dugogodi{nji prijatelj, ali da

ni{ta {to je Jugo Turkovi} rekla nije istina.“Ne znam o ~emu ona pri~a. Morat }ete

pitati nju”, rekao je.Jugo Turkovi} kaè da je Ori}, koji se

smatra lokalnim ratnim herojem uSrebrenici zbog njegove odbrane muslima-na u ratu, radio kao utjeriva~ zaKelmendija. „Morao je da radi sve {to je

Kelmendi traìo, jer je radio za njega i tako

zara|ivao mnogo novca“, kaè JugoTurkovi}.

Ori} je odbio da da komentar, rekav{i da je ovaj slu~aj uzrokovao dosta problema unjegovom ìvotu i da ne èli ni{ta kazati.

Prema optu`nici, Radon~i} je imaomnogo razloga da ne bude naklonjenDelali}u.

“Radon~i} je mrzio Ramiza Delali}a

zbog niza li~nih razloga. Radon~i}eva èn

je bila u vezi sa Delali}em tokom rata, pri

nego {to se udala za Radon~i}a, ~ime

Delali} hvalio.”

Ova tvrdnja je “la`na i glupa”, ka`Radon~i}, primje}uju}i da se ta veza desi

prije vi{e od 20 godina i prije njihovo braka. “Glupo je za nekoga da bud

ljubomoran oko takvih stvari i, svejedn

nije ta~no da je moja biv{a èna bila u ve

sa Ramizom Delali}em ”

Jugo Turkovi} navodi vi{e detalja pri~i o tome {ta se de{avalo u rotiraju}erestoranu, ali se to nadovezuje ndoga|aje opisane u optu`nici. Naprimjekaè da je grupa imala pote{ko}a

pronalaènjem nekoga koga bi unajm

da ubije Delali}a, jer ih je u prvi ma


UBISTVO RAMIZA DELALI]A ]EL

Nakon ubistva Kelmendi se sagrupom sastao za ve~erom da razmotre

kako da preusmjere istraìvanje ubistvaprema drugim osobama. U optu`nici sekaè da se grupa osje}ala osnaèno jersu uspje{no izvr{ili zadatak.

U razgovoru za CIN/OCCRP JugoTurkovi} opisuje sastanak nakon ubistva,ali nije jasno da li je to isti sastanak koji jeopisan u optu`nici. Ono {to je jasno jesteda je razgovor ubrzo postao zastra{uju}i.

“Nakon ubistva sastali su se, neznam nakon koliko, jel’ pro{lo dva ili tridana nakon ubistva, ali dolazi do toga,da (...) Odlu~uje se da se uradi jo{ne{to, jo{ jedno ubistvo. Odlu~uje se

da se ubije Fikret Kajevi}”, rekla je zaCIN/ OCCRP, “jer je bio odre|en kao

nasljednik Ramiza Delali}a.”Jugo Turkovi} kaè da je zagovarala

protivnu odluku, govore}i grupi da ovadva ~ovjeka nisu bila bliska i da Kajevi},svejedno, ne bi èlio da preuzme tuulogu.

“Kelmendi je bacio novine na mene,na slici je bio Kajevi} u majici saRamizovim likom. Mislim da je nadènazi spu{tao Ramiza u mezar i Naserbaca mi to i kaè: ’Jel’ ne pri~a s njim,ne}e biti njegov nasljednik, a u prvomsafu?’ I rekao mi je to jako grubo. Ljutitoje bacio novine na mene.“

POSLJEDNJA VEÊRA

„Kelmendi je predložio da se ubijeFikret Kajević kao Ćelin nasljednik“

]ELIN NASLJEDNIK Fikret Kajevi} trebao je biti `rtva iste zlo~ina~keorganizacije koja je organizirala likvidaciju Delali}a



odbilo nekoliko onih koji su im bili prviizbor — uklju~uju}i i njenog muà ZijadaTurkovi}a.

NAZOVI SRBIJU RADI UBISTVA

U optu`nici se navodi sljede}i plan: nasastanku koji se u maju 2007. godinedogodio u rotiraju}em restoranu u SarajevuKelmendi je do{ao sa malim crnimkoferom, rekav{i da su Ori} i on donijelisvoj dio novca. Leki} je Kelmendiju predaomalu torbu marke Samsonite iz koje je ovajuzeo veliku koli~inu novca i stavio je u svojkofer. Radon~i} je “izvadio novac iz zelenePVC kese i dao ga Kelmendiju koji je i ovusumu dodao u svoj kofer”, stoji u optu`nici.

Kelmendi je navodno u Srbiji unajmioubice za 200.000, ali se ne navodi koja jenov~ana valuta u pitanju. ^lanove grupe jeobavijestio da je u Srbiji dao novac ~ovjekus nadimkom K rce, kasnije identifikovanimkao Milovan Jeremi}, da bi dvojica dobro

poznatih srbijanskih ubica Milan Miti} i

Strahinja Ra{eta bili unajmljeni da ubijuRamiza Delali}a. I tre}i ~ovjek, Neboj{a

Vukomanovi} êtnik je, tako|er, unaj-mljen, navedeno je u optu`nici. Delali} jeubijen 27. juna u Sarajevu.

U optu`nici je detaljnije opisano kakose to desilo. Prije ubistva Kelmendi jenapustio Bosnu i oti{ao na more u Crnu

Goru kako bi imao alibi, dok je Ori}ezadatak bio da prati Delali}a.

Delali} je ubijen u podno`ju stubi{koje vodi u stan njegove djevojke na broj1a u Odoba{inoj ulici. Upucan je 10 puta Magnuma .357 i Heckler & Kocha od mm. Prigu{iva~ je na|en ispod obli`njeautomobila.

Dokazi na mjestu zlo~ina su pokaza policiji da je osoba, kasnije identificirankao Strahinja Ra{eta, ~u~ala ispostubi{ta i ~ekala da Delali} stignSvjedoci su kasnije tvrdili da je, dok sDelali} pribliàvao, Vukomanovzviznuo Ra{eti da ga upozori da sspremi. “Kako je Delali} bio velik

~ovjek, Ra{eta je ispraznio cijelih 2

metaka Heckler & Kocha i kako Delal

jo{ uvijek nije bio mrtav, onda ga

upucao jo{ nekoliko puta sa .35

Magnumom.“

Jugo Turkovi} je rekla tuìocima da dobila SMS od Radon~i}a te no}i u koje

je pisalo da je Delali} ubijen, {to je onuzela kao upozorenje da ne kaè ni{ policiji.

Svjedoci kaù da su se navodnubice vratile u Srbiju i nekoliko dankasnije Ra{eta je dobio 100.000 eura, Vukomanovi} 20.000 eura i AlfRomeo.


SU\ENJE KELMENDIJU

UBISTVO U PONO]Ramiz Delali} ]elo





Pro{lotjedna Konferencija ozapadnom Balkanu, koju je uBerlinu organizirala njema~kakancelarka Angela Merkel, prvi jeme|udràvni skup nakon poduè

stanke, koji su premijeri svih biv{ih jugoslavenskih republika, kao i njihov

albanski kolega Edi Rama, jednoglasnoocjenili iznimno uspje{nim. Nakon

pripremnih sastanaka u Dubrovniku iKotoru, dr avne delegacije BiH, Srbije,Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije,te Hrvatske i Slovenije (kao ~lanicaEuropske unije) doputovale su u ~etvrtak uBerlin s konkretnim regionalnim pro jek-tima, koji bi u naredne ~etiri godine trebali

pridonijeti boljoj ekonomskoj suradnji,

bròj integraciji, ali i rje{avanju brojnih

bilateralnih problema. Naredna }Konferencija, kako je najavljeno, biorganizirana u Austriji (Be~), potom 201u Francuskoj (Pariz) i naredne godine

Nizozemskoj (Den Haag). Ciklus bi, premo~ekivanjima, trebao biti zavr{en 2018

ponovno u Berlinu, kada }e biti rezimirarezultati ~etvorogodi{njeg anga`mananapretka koje su dràve zapadnog Balkanostvarile na putu prema Europskoj uniji.

Kako Slobodna Bosna neslu`ben


BERLINSKA KONFERENCIJA, SEDAM DANA POSLIJE

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

U organizaciji njemačke kancelarke ANGELE MERKEL i na inicijativu njezinogsavjetnika za vanjsku i sigurnosnu politiku CHRISTOPA HEUSGENA prošlog je

tjedna u Berlinu održana Konferencija o zapadnom Balkanu: naša novinarka

otkriva o čemu su premijeri i ministri država regiona razgovarali, što su imporučili domaćini i kako se u Njemačkoj predstavila delegacija BiH

„SB“ IZA „BERLINSKOG ZIDA“



doznaje iz diplomatskih izvora, ideja oorganizaciji konferencije koja bi okupila

predstavnike balkanskih dràva nastala je uUredu njema~ke kancelarke, a njezin jeinicijator bio Christop Heusgen, savjetnik Angele Merkel za vanjsku i sigurnosnu

politiku.

NA SASTANKU 250 NJEMA^KIH

INVESTITORA

No, iako se zvani~ni Berlin, jo{ ranije,aktivno uklju~io u rje{avanje politi~kih problema na relaciji Beograd - Pri{tina,daljem anga`manu Njema~ke na zapadnomBalkanu navodno se najvi{e protivioministar vanjskih poslova Frank Walter

Steinmeier. „Ministar Steinmeier je

smatrao da je trenutno puno va`niji

ukrajinski problem, kao i destabilizacija

stanja u Iraku i Siriji, nakon progla{enja

takozvane islamske dràve, ali je upravo

Angela Merkel insistirala da se organizuje

ova konferencija“, obja{njava diplomatskiizvor „SB“. On tako|er napominje kako

Njema~ka za intenzivniji pristup rje{avanju

problema zemalja zapadnog Balkana traì podr{ku jakih europskih saveznika(Francuska), potom dràva koje su posebnozainteresirane za regionalnu stabilnost(Austrija) i financijsku pomo}, odnosnoinvesticije (Nizozemska).

Konferencija o zapadnom Balkanu bila je organizirana u tri dijela: u prvom susudjelovali ministri ekonomije, drugi je

okupio ministre vanjskih poslova, dok su nnajva`niji sastanak, koji je odràn u Uredkancelarke Markel, pozvani predsjednivlada.

Doma}in prvog dijela Konferencij posve}enog ekonomskim temama

regionalnim projektima, bio je njema~ministar ekonomije i energije Sigm

Gabriel (ujedno i predstavnik SPD-aDakako nimalo slu~ajno, skup je odràn sjedi{tu Ministarstva ekonomije i energijuz prisustvo predstavnika 250 njema~kkompanija, potencijalnih investitora dràve zapadnog Balkana. U tom su smisorganizirane dvije panel diskusije: prv


NJEMA^KA AGENDA ZA ZAPADNI BALKA

Njema~ka kancelarka Angela Merkel najavila ve}i

anga`man u BiH nakon izbora i zatraìla hitne reforme

Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiHVjekoslav Bevanda obratio senovinarima u Sarajevu sa zaka{njenjemod pet dana (tek u utorak, 2.septembra), ponoviv{i ocjene srpskog ihrvatskog kolege Aleksandra Vu~i}a iZorana Milanovi}a da je Konferencija ozapadnom Balkanu do kraja uspjela.No, u pore|enju s premijerimasusjednih dràva, Vjekoslav Bevanda uBerlinu nije bio ni izbliza tako aktivan,

pa je njegovo prisustvo na skupu pro{loskoro nezamjetno, ne ra~unaju}i„propuste“ Bevandinih neupu}enihsavjetnika. Sudionicima berlinskekonferencije nije, naime, promaklo da jepremijer BiH, umjesto o Jadransko-

jonskoj autocesti govorio o Jadransko- jonskoj inici jativ i (koja je osnovana radiunapre|enja razvoja i ja~anjasigurnosti), kako su mu najbliìsuradnici krivo napisali.

GOVORI KAKO TI JE NAPISANO

Vjekoslav Bevanda umjesto oJadransko-jonskoj autocesti, govo-rio o Jadransko-jonskoj inicijativi?!

REGIONALNI PROJEKTI ZA REGIONALNU SURADNJU

Premijeri i ministri svih balkanskih

dràva jednoglasni su u ocjeni da jeKonferencija u Berlinu bila uspje{na POSLJEDNJE PRIPREME PREDODLAZAK U NJEMA^KU

Premijeri Vjekoslav Bevanda, ZoranMilanovi}, Milo \ukanovi} i Edi Rama

na sastanku u Cavtatu



posve}ena ekonomskoj suradnji u regionu uoblasti energije, tehnologija i izgradnjeinfrastrukture, dok se druga odnosila na

promociju zapo{ljavanja, odnosno razvojmalih i srednjih poduze}a. U prvom dijeluKonferencije sudjelovali su ministriekonomije iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore,Albanije, Slovenije, Makedonije, Austrije,BiH i sa Kosova, ali i europski komesar zaenergiju Guenther Oettinger (koji je,tako|er, Nijemac), te predstavnik VladeFrancuske.

Dok su ministri ekonomije devet dràvarazgovarali o zajedni~kim projektima, uslu`benoj rezidenciji Ministarstva vanjskih

poslova Njema~ke odràvao se sastanak {efova diplomacije, na kojem je doma}in

bio ministar Frank Walter Steinmeier.Pored njema~kog ministra vanjskih

poslova, u drugom dijelu Konferencije, predvi|enom za razgovore o otvorenim pitanjima iz bilateralnih odnosa,ekonomskoj suradnji, sigurnosnim prijet-

njama i, naro~ito, europskim integracijama,sudjelovao je i komesar Europske unije za pro{irenje [tefan Fuele. Susret ministraSteinmeiera i komesara Fuelea s ministrimavanjskih poslova balkanskih dràva zavr{en

je ve} uobi~ajenom diplomatskom porukom da je budu}nost zapadnogBalkana u EU. Istodobno je [tefan Fuelenapomenuo kako Europska unije, pou~enadosada{njim iskustvom, ne}e dozvolitinovim zemljama ~lanicama da u europskuzajednicu u|u zajedno s naslije|enim

problemima sa susjedima, niti }e dràvamakoje su ve} u EU dozvoliti da zbog svojih

bilateralnih sporova spre~avaju iliusporavaju prijem novih ~lanica.

ZAJEDNI^KI, A NE VUÎ]EVI PROJEKTI

Nedvojbeno najva`niji sastanak odràn je u Uredu njema~ke kancelarke i na njegasu pozvani premijeri dràva regiona.Premda su i na posljednjem, tre}em dijeluKonferencije dominirale teme koje se

odnose na ekonomske projekte i integraciju

zapadnog Balkana, Angela Merkel jeizdvojila i tri regionalna problema.

Njema~ka je kancelarka navela vi{egodi{njispor izme|u Makedonije i Gr~ke okonaziva makedonske dràve, nastavak dijaloga kosovskih i srbijanskih vlasti sakcentom na implementaciju do sada

postignutih dogovora i hitne reforme i promjene koje BiH ~ekaju nakon

oktobarskih izbora, ~ime je, istin posredno, potvr|eno da }e Berlin pa`ljiv pratiti politi~ke prilike u Sarajev

Konkretno je, pak, Angela Merkel obe}ada }e njema~ke kompanije koje kupuj proizvode iz regiona mo}i ra~unati ndràvne subvencije, kako bi se pove}atrgovinska razmjena u korist dràvzapadnog Balkana.

Iako su srbijanski mediji pompeznizvje{tavali o „Vu~i}evim projektimakoje je u Berlinu prezentirao predsjednVlade Srbije, a bh. novinari informacije Beograda prenijeli bez provjere, ~injenic

je da su svi regionalni planovi prethodnusugla{eni izme|u predstavnika svdràva. Jedan od takvih je, primjeric

obnova èljezni~ke pruge izme|u Beogradi Sarajeva, koja bi uz transport robe

putnika, povezala bosanski industrijski energetski bazen sa Srbijom.

I dok su srbijanski premijer AleksandVu~i} i njegovi ministri vje{to iskoristsvaki zvani~ni susret u Berlinu,

bosanskohercegova~koj se delegaciizdvajao samo ministar vanjskih poslovZlatko Lagumdìja. Njegov kolegministar vanjske trgovine i ekonomskodnosa Boris Tu~i} je primjetnizbjegavao novinare, iako je njego

boravak u Berlinu bio izvrsna {ansa z promociju bh. privrednih potencijala. Kaknezvani~no doznajemo, ministar Tu~i}, zrazliku od ministara iz susjednih dràvnije govorio ni na zatvorenom dijekonferencije, niti na radnom ru~ku njema~kim ministrom ekonomije i energiSigmarom Gabrielom. No, sre}a je dBoris Tu~i} nije poslu{ao ni naputke svo{efa Milorada Dodika, koji je prije po~etk

berlinske konferencije poru~ivao da }ministri iz Republike Srpske inzistirati nizgradnji Ju`nog toka, budu}i da izgradnspornog plinovoda u Berlinu nije

spomenuta.


BERLINSKA KONFERENCIJA, SEDAM DANA POSLIJE

Jedini ministar vanjskih poslova izregiona, koji je na sastanku o konkretnimekonomskim projektima poku{ao diskusijuokrenuti u drugom smjeru, bio je {efdiplomacije Kosova Enver Hoxaj. MinistarHoxay je najprije govorio o pregovorimaKosova i Srbije, potom je spomenuo

probleme Makedonije i Gr~ke, da bi se nakoncu dotakao i „etni~kih podjela u BiH“.Kako su se, me|utim, njegove kolegedràle ranije utvr|ene agende - konkretneregionalne suradnje, tako je i Enver Hoxayostao usamljen u nastojanjima da„rje{ava“ politi~ke probleme susjeda.

KOSOVSKI MIROTVORAC

Ministar vanjskih poslova KosovaEnver Hoxay želio razgovarati o„etničkim podjelama“ u BiH

NEVIDLJIVI TUČIĆ:

Ministar vanjske trgovinei ekonomskih odnosaBoris Tučić je primjetnoizbjegavao novinare, iako je njegov boravak uBerlinu bio izvrsna šansaza promociju bh.privrednih potencijala

EKONOMSKA SURADNJA PRIJE SVEGA Ministri vanjskih poslova dali su prioritet konkretnim projektima





Tuìlac Rezidualnog mehanizmaHa{kog tribunala Hassan Jallow 9.septembra prvi put }e do}i uzvani~nu posjetu Bosni iHercegovini. Ovo je prva radna

posjeta Jallowa regionu u svojstvu tuìocaRezidualnog mehanizma (MMKS), instituci-

je koja }e preuzeti sve funkcije Me|unarod-nog krivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju(MKSJ) koji se pribliàva okon~anju svogmandata. Jallow je istovremeno i glavnituìlac Rezidualnog mehanizma za Ruandu.

U Sarajevu, Beogradu i Zagrebu Jallow}e imati sastanke s ministrima vanjskih

poslova i pravde kako bi im pobliè objas-nio prebacivanje funkcija sa MKSJ naRezidualni mehanizam. Za na{ list tuìlacJallow govori o ulozi Rezidualnog meha-

nizma, àlbenim postupcima u slu~ajuRatka Mladi}a, Radovana Karadì}a,

Gorana Hadì}a i Vojislava [e{elja koji }e biti u njegovoj nadle`nosti, preispitivanju pravosna`ne presude Milanu Luki}u i pomo}i koju pruà na{em pravosu|u.

Gospodine Jallow, ovo je prva Va{a

posjeta BiH i Srbiji. Koji je cilj Va{e pos-

jete i zbog ~ega je ona za Vas va`na?

Za mene kao tuìoca Mehanizma jako jeva`no da imam dobru saradnju s nacional-nim vlastima. U Bosnu i Hercegovinudolazim kako bih se susreo s ministrom

vanjskih poslova Zlatkom Lagumdìjom i

ministrom pravde Bari{om ôlakom, iuspostavio uspje{nu saradnju. Tuìla{tvoMehanizma tako|er blisko sara|uje sdràvnim tuìocem Goranom Salihovi}em iuredima Zdravka Kneèvi}a, glavnog fed-eralnog tuìoca, Mahmuta [vrake, glavnogrepubli~kog tuìoca Republike Srpske, iZekerije Mujkanovi}a, glavnog tuìocaBr~ko Distrikta. S njima }u potpisati mem-orandume o razumijevanju u kojima }e bitiregulisani operativni aspekti me|usobnesaradnje. Tako|er }u odati po~ast `rtvamakoje su stradale na svim stranama tokomrata u Bosni i Hercegovini od 1992. do1995., kao {to sam to u~inio i u Ruandi.Dakle, posjetit }u spomen-obilje`ja u

Srebrenici, Grabovici i na Bradini.

Koje su za Vas najva`nije tem

saradnje sa BiH, odnosno sa zemljam

biv{e Jugoslavije?

MKSJ je uspio da okon~a mnoge va`ni sloène predmete, ali kako Bosna Hercegovina ne bi ostala suo~ena s veliki

problemom neka`njivosti, strategija za prcesuiranje ratnih zlo~ina mora biti ekspedtivno provedena.

SLIJEDE]E GODINE @ALBENI

POSTUPAK RADOVANA KARAD@I]A

Vi tokom posjete BiH planirate obi

i mjesta stradanja civila - Srebrenic

Grabovicu, Bradinu. Za{to ste odabra

upravo ta podru~ja?

Pridajem veliku va`nost posjeti timjestima. @elim da pokaèm saosje}anjesolidarnost, kako moje li~no tako Tuìla{tva Mehanizma, sa `rtvama zlo~in

po~injenih tokom sukoba u biv{Jugoslaviji, na isti na~in na koji sam to u~in posjetiv{i mjesta koja odaju po~ast `rtvamgenocida u Ruandi. Etni~ko ~i{}enje u biv{Jugoslaviji zna~ilo je ne samo stradanvelikog broja civila na svim stranama, ve}raseljavanje nesrazmjerno velikog broljudi. Tokom svoje posjete bit }u mogu}nosti da posjetim samo manji brtakvih mjesta, stoga sam odlu~io da odem Srebrenicu, Grabovicu i Bradinu kako bodao po~ast `rtvama svih strana u sukobu.

Rezidualni mehanizam je institucija

kojoj se jako malo zna. Moète li nam pr


REZIDUALNI MEHANIZAM

Razgovarala: MIRHA DEDI]

HASSAN JALLOW, glavni tužilac Rezidualnog mehanizma Haškog tribunala, svoj

prvi intervju odlučio je dati Slobodnoj Bosni; u njemu otkriva kojim dokazimapomaže sudovima BiH, kako je Haški tribunal bio veliki eksperiment te kojim

presudama će Rezidualni mehanizam okončati svoj rad

INTERVIEW

HASSAN JALLOW glavni tužilac Rezidualnog mehanizma Haškog tribunala

“Li~no }u pomo}i da svi ratnizlo~inci u Bosni i Hercegovini

budu procesuirani“

JOŠ NIJE ZAVRŠENVAŽAN POSAO“Haški tribunal je

okončao mnoge predmeteprotiv visokorangiranihpočinilaca i osobaodgovornih za posebnognusne zločine. Pomogaoda se dokumentujubrojni zločini, ali nije upotpunosti završio

svoj važan posao”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-930-492014 33/684.9.2014. I SLOBODN BOSN 3

POSLJEDNJI ÎN HA[KE PRAVD

NA PUTU PRAVDE“Kako Bosna i Hercegovina ne bi ostala suo~ens velikim problemom neka`njivosti, strategija za

procesuiranje ratnih zlo~ina mora biti

ekspeditivno provedena”



bliìti ulogu MMKS-a, koja }e biti njegova

glavna uloga, koliko }e sudija i tuìtelja biti

angaòvano u njegovom okviru?

Mehanizam je uspostavio Savjet bezbjednosti UN-a u decembru 2010. kako bi preuzeo i nastavio da obavlja funkcije,nadle`nost i ovlasti kako MKSJ-a tako i ses-trinskog Me|unarodnog krivi~nog suda zaRuandu (MKSR). Mehanizam je ve} po~eos radom. Ima dva ogranka - jedan u Aru{i,koji obuhvata funkcije proistekle iz MKSR-a,i drugi u Haagu koji pokriva funkcije prois-tekle iz MKSJ-a. Mehanizam ima jednogzajedni~kog predsjednika, tuìoca i sekre-

tara. Sudija Theodor Meron, predsjednik MKSJ-a, i John Hocking, sekretar MKSJ-a,istovremeno obavljaju du`nosti predsjedni-ka, odnosno sekretara Mehanizma. Jatrenutno obavljam dvostruku funkcijutuìoca MKSR-a i Mehanizma. MKSJ }eokon~ati svoje aktivnosti u narednih neko-liko godina, ali Mehanizam je ve} preuzeomnoge od njegovih funkcija.

POMA@EMO NACIONALNIM

TU@ILA[TVIMA

Na kraju }e preuzeti sve funkcije MKSJ-a,osim vo|enja prvostepenih su|enja protiv

osoba koje su optuène pred MKSJ-om.Tuìla{tvo Mehanizma }e se, naprimjer,

baviti àlbenim postupcima u preostala~etiri predmeta pred MKSJ-om, ukolikoneka od strana u postupku uloì àlbu na

presudu. To su predmeti protiv Vojislava[e{elja, Gorana Hadì}a, RadovanaKaradì}a i Ratka Mladi}a. Prvi àlbeni

postupak }e biti u predmetu Karadì} io~ekuje se da }e se na}i pred Mehanizmomu drugoj polovici sljede}e godine.

Tuìla{tvo Mehanizma tako|er obavljadruge sudske funkcije, kao {to je rje{avanjezahtjeva za preispitivanje pravosna`nih pre-

suda. Takav zahtjev je ve} podnesen u pos-tupku protiv Milana Luki}a. Trenutno~ekamo na odluku u tom predmetu. @albe izahtjevi za preispitivanje mogu potencijal-no dovesti do ponovljenih su|enja. [tavi{e,mogu}a su i su|enja za nepo{tovanje suda.Zapravo, podneseno je vi{e zahtjeva u vezis nepo{tovanjem suda, ali do sada nijedannije rezultirao pokretanjem postupka.

Tuìla{tvo MMKS-a }e tako|er poste- peno preuzimati vo|enje obimnog iosjetljivog arhiva Tuìla{tva MKSJ-a.Kona~no, jedan od zadataka koji smatramvrlo zna~ajnim jeste pruànje podr{ke

nacionalnim krivi~nim gonjenjima u pred-metima ratnih zlo~ina. Tuìla{tvo

Mehanizma prima brojne zahtjeve za pomo} iz Bosne i Hercegovine i mi smodostavili na hiljade dokaza kao odgovor nate zahtjeve. Ti materijali se koriste u istraga-ma i krivi~nim gonjenjima.

Da li je, po Va{em mi{ljenju, Ha{ki

tribunal obavio svoj zadatak?

Da, MKSJ je postigao jako mnogo i,naravno, i dalje radi na okon~anju preostalih

predmeta, tako da nije u potpunosti zavr{iosvoj vaàn posao. MKSJ je okon~ao mnoge

predmete protiv visokorangiranih po~inila-

ca i osoba odgovornih za posebno gnusnzlo~ine. On je, prema tome, pomogao da dokumentuju brojni zlo~ini koji s

po~injeni tokom ratova u biv{oj JugoslavijOsim potrebe da se osigura pozivanje nodgovornost, vjerujem da je utvr|ivan~injenica vaàn korak na putu ka pomirenj

DELIKATNI PREDMETI

STANI[I] I SIMATOVI]

Ve}i dio javnost u BiH bio je {okira

i nezadovoljan osloba|aju}om presudo

koju je izrekao Ha{ki tribunal za genera

Mom~ila Peri{i}a, tokom rata na~elnik

General{taba Vojske Jugoslavije, i {efov

srbijanske tajne slu`be Jovice Stani{i}a

Frenkija Simatovi}a. Kako komentari{e

ove osloba|aju}e presude, odnosn

~injenicu da je zapovjednik vojske koja

po~inila agresiju na BiH oslobo|en svak

odgovornosti?

Postupak protiv Peri{i}a je okon~a pred MKSJ-om i ne nalazi se preMehanizmom, a u predmetu Stani{i}Simatovi} trenutno se vodi postupak prMehanizmom, tako da ne èlim da kometari{em ta dva predmeta.

Provostepeni postupci protiv Ratk


REZIDUALNI MEHANIZAM

MOGUĆNOST PONOVLJENIH SUÐENJA:“Tužilaštvo Mehanizma također rješava zahtjevza preispitivanje pravosnažnih presuda. Takav jedanzahtjev je već podnesen u postupku protiv MilanLukića. Trenutno čekamo na odluku u tom predmetuŽalbe i zahtjevi za preispitivanje mogu potencijalndovesti do ponovljenih suđenja”

HA[KA ZAVR[NICARadovanu Karadì}u, Ratku Mladi}u i Vojislavu [e{eljupravosna`ne presude bi}e izre~ene u mandatu tuìoca

Hassana Jallowa



Mladi}a, Radovana Karadì}a, Vojislava

[e{elja i Gorana Hadì}a su pod MKSJ-om,

ali àlbeni (ukoliko se tuìla{tvo ili odbrana

budu àlili ) bi}e pod ingerencijom MMKS-

a. Koliko bi ti àlbeni procesi mogli potra-

jati u MMKS-u, odnosno kada bi mogle biti

donijete kona~ne presude u slu~aju àlbe?

Da li }e za ove predmete u MMKS-u biti

angaòvani isti tuìoci i sudije, koji ve}

vode ove predmete ili pak drugi kojima }e

trebati duì vremenski period da se upozna-

ju sa navedenim predmetima?

Ta~no je da }e se u slu~aju àlbe u bilokojem od preostala ~etiri predmeta predMKSJ-om tim postupcima baviti Mehani-zam. Ne mogu re}i koliko bi ti àlbeni pos-tupci mogli trajati. To }e zavisiti odsloènosti prvostepenih presuda, pitanjakoja }e biti predmet àlbe, kao i brojnihdrugih pitanja. [to se mene ti~e, ja }uangaòvati timove koji mogu raditi na tim

predmetima efikasno i ekspeditivno.

Jedna od funkcija Rezidualnog meha-

nizma jeste o~uvanje i promocija naslije|a

MKSJ-a. Koji elementi tog naslije|a su za

Vas najva`niji?

Kao {to sam spomenuo, funkcija MKSJ-akoja se odnosi na utvr|ivanje ~injenica, kaoi njegov razvoj sudske prakse, od izuzetnog

je zna~aja. Tako|er je vrlo va`na podr{kakoju je MKSJ, a sada i MMKS, umogu}nosti da, u okviru na{ih outreachaktivnosti, pruì nacionalnim vlastima kroz

pristup dokazima i obuku osoblja.

[ta je va{ najve}i izazov na ovom

poslu i za{to se uop{te bavite ratnim

zlo~inima?

Smatram da se sve institucije me|unaro-dne krivi~ne pravde suo~avaju s brojnimizazovima. Vjerovatno dva najve}a su

osiguravanje dovoljnih sredstava zaokon~anje veoma sloènih predmeta kojimase bavimo u skladu s na{im mandatom iosiguravanje saradnje dràva. Radujem seokon~anju mandata MKSJ-a i MKSR-akroz ispunjenje mandata MMKS-a.

MKSJ JE BIO VELIKI EKSPERIMENT

MKSJ i MMKS su elementi sistema

me|unarodne krivi~ne pravde u svijetu.

Kako Vi vidite doprinos MKSJ/MMKS-a u

tom sistemu?

MKSJ i MKSR su bila prva dvame|unarodna krivi~na suda koja jeuspostavio UN prije 20 godina. Prije svega,dokazali su da je me|unarodna krivi~na

pravda mogu}a. Prije MKSJ-a i MKSR-a

nije bilo me|unarodnih su|enja za ratnzlo~ine sve od su|enja u Nurnbergu i Tokinakon Drugog svjetskog rata. Prema tomMKSJ i MKSR su na neki na~in bili jedaveliki eksperiment, ali su uspjeli, i nakonjih su osnovani drugi ad hoc me|unarodsudovi, uklju~uju}i, naravno, i stalMe|unarodni krivi~ni sud. Kao drugMKSJ i MKSR su razvili sudsku praksu

brojnim va`nim podru~jima, {to je pomogkasnijim privremenim i stalnim me|unaronim sudovima, kako u pogledu materijalno

tako i u pogledu proceduralnog prava. Katre}e, iz rada ova dva suda mogu se izvukorisne lekcije i najbolje prakse, koje mog

posluìti kao korisne smjernice onima kose bave istragom i krivi~nim gonjenjem

predmetima ratnih zlo~ina.

Da li ste optimista {to se ti~e razvo

me|unarodne pravde i ograni~avan

neka`njivosti za ratne zlo~ine?

Da, optimista sam. ^vrsto vjerujem potrebu za borbom protiv ratnih zlo~inzlo~ina protiv ~ovje~nosti i genocida,

pozivanjem na odgovornost za te zlo~in

Me|unarodni krivi~ni sudovi, stalni privremeni, mogu da pozivaju nodgovornost visoke rukovodioce odgoorne za te zlo~ine. To je izuzetno va`nJo{ jedna karakteristika tih zlo~ina je velki broj ljudi koji su uklju~eni u planiranj

pripremu i izvr{enje takvih zlo~ina. Premtome, tako|er je jako va`no da sudovi nregionalnom i dràvnom nivou istraùjukrivi~no gone takve slu~ajeve. Iz torazloga, Tuìla{tvo Mehanizma pru`

podr{ku doma}im tuìocima u Bosni Hercegovini i, zapravo, svim druginacionalnim vlastima koje procesuiraj

takve predmete.


POSLJEDNJI ÎN HA[KE PRAVD

Da li moète ne{to re}i o svojojdosada{njoj profesionalnoj karijeri?[ta smatrate svojim najve}im profe-sionalnim uspjesima?

Imao sam tu sre}u da obavljam mnogerazli~ite funkcije kako u Gambiji tako i name|unarodnom nivou. Radio sam uzakonodavnim tijelima, bio ministar

pravde, pravobranilac i sudija vrhovnogsuda. Na me|unarodnom nivou, imao sampriliku da radim i kao sudija i kao tuìlac.Ne mogu zapravo re}i {ta mi je od todvoje bliè. Izuzetno sam zadovoljan {tomogu da budem dio tog procesa i obavljamtako razli~ite du`nosti, i po~astvovan sampovjerenjem koje mi je ukazano.

BRILJANTANA KARIJERA - OD GAMBIJE DO HAAGA

Jallow je u Gambiji bio ministarpravde i sudija Vrhovnog suda, a uHaagu tužilac Međunarodnog krivi-čnog suda za bivšu Jugoslaviju iRuandu

USPJE[NASARADNJASerge Brammertz, glavnituìlac Ha{kog tribunala, iHassan Jallow, tuìlacRezidualnog mehanizma,godinama uspje{no sara|uju



„U poslu na~elnika, ja biram taj

menadèrski dio, a ostalo (pre)pu{tam

nadle`nim op}inskim slu`bama. ûvam se

samo zakonski negdje da me ne zaka~e, a to

je toliko rovito da u ovoj dràvi nikad ne zna{

{ta se valja iza brijega“, kaè na~elnik op}ine

Olovo Dèmal Memagi} odgovaraju}i na pitanje koji posao mu se ~ini lak{im,na~elni~ki, ili posao prvog ~ovjeka i vlasnikarenomirane kompanije Alma Ras .

MENAD@ER U POPLAVAMA

Na~elnik Dèmal Memagi} i njegovasupruga Almasa, nekada{nji radnici propale

fabrike trikotaè OLA u Olovu, po~etkom

1998. godine u porodi~noj ku}i osnovali smalu porodi~nu firmu za proizvodnju finorublja. Odmah po osnivanju vlastite firmMemagi} je pokazao „damar“ zmenadèrstvo bez kojeg danas mo`da ne ni bilo „Alme Ras“. Poput mnogih biv{uposlenika OLA-e, Dèmal i AlmasMemagi} proizvodili su trikotaù koja je d

njema~kog kupca stizala preko brojn


POZITIVNA POLITIKA

Općina Olovo koja je bila pogođena katastrofalnim majskim poplavama, za razlikuod ostalih bh. općina koje je zadesila slična sudbina, sa posljedicama se borioslanjajući se prije svega na vlastite snage. To je filozofija načelnika općine

DŽEMALA MEMAGIĆA, koji je ujedno i prvi čovjek i vlasnik renomiranekompanije „Alma Ras“

D @ E M A L M E M A G I ]

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

MALA ÂR[IJOZBILJNIH NAMJEROlovska op}ina koja je b

pogo|ena katastrofalnimajskim poplavama s

posljedicama se booslanjaju}i se, pri

svega, na vlastisnag

BABO IZ OLOVA



posrednika, a poslom posredni{tvaupravljao je biv{i direktor OLA-e Bajro

Hodì}. Dèmal Memagi} saznao je imekupca iz Njema~ke, saznao je da }e biti

prisutan na sajmu u Minhenu i u pratnji

svoje tetke, koja ìvi u Njema~koj, oti{ao jeu Minhen, gdje je sklopio ugovor sanjema~kim kupcem izbaciv{i posrednike izigre. Deceniju i po kasnije Alma Ras

postala je jedan od najpoznatijih brendova

na bh. trì{tu, najuspje{nija je tekstilnfirma koja izvozi sedamdeset posto svoj

proizvoda i zapo{ljava preko 600 radnika

VODENE I DRUGE STIHIJE

Dakle, nema nikakve sumnje da je svomenadèrske sposobnosti DèmMemagi} iz privatnog, nakon izbora zna~elnika op}ine Olovo 2012. godin

prenio i na javni sektor, i to prili~nuspje{no, o ~emu najbolje svjedo~e majski augustovske poplave koje su pogodiBiH. „Problemu sam pristupio

doma}inskog aspekta, rukovodio sam s

devizom rije{i ono {to sam moè{ da rije{i

Dakle, gra|ani Olova i ja kao na~elni

nismo dozvolili da nam ~ar{ija bud

zatrpana muljem, otpadom i sme}em ko

je poplava nanijela. Kako se vod

povla~ila, tako smo odmah ~istili, pral

dezinfikovali... U tu akciju bili su uklju~e

svi gra|ani, uklju~uju}i i one ~ije ku}e nis

bile poplavljene, a stigla nam je i pomo}

susjednih op}ina i sarajevskih op}in

Centar, Novo Sarajevo, Stari Grad itd

obja{njava na~elnik Memagi} navode}i d je Olovo, kao i ostale poplavama pogo|enop}ine u BiH, dobilo donacije i da u tosegmentu njegova op}ina nije zaobi|enali da se o distribuciji pomo}i, za razliku odrugih op}ina, itekako vodi ra~una.

„Mi smo ve} rije{ili 90 posto o{te}en

stambenih objekata, odnosno jedinic

Ostao nam je problem ogromnog klizi{ta

selu Re~ica gdje je o{te}eno dvadeseta

objekata. Po~eli smo poslove ok

preseljenja, lokacije, imamo i pet, {e

donatora koji }e to odraditi, ali to je proce

koji traje i ljudi moraju biti strpljivi“, ka`Memagi} koji je odmah nakon majsk

poplava inicirao ~i{}enje rije~nih korita Olovu, {to je grad spasilo od poplava augustu. „Uporedo smo radili dvije stvar

îstili smo rije~na korita gdje su nanosi n

pojedinim mjestima prelazili dva metra

gdje je izvu~eno na hiljade kubik

materijala. Tim materijalom punilo sm

usjeke prije asfaltiranja putne zaobilaznice

pravili nasipe za pro{irenje i ure|enje hote

Aquaterm. Ti poslovi, prema prora~un

ko{tali bi nas nekih 250 hiljada KM, a m

smo ~i{}enje rije~ih korita, ispunjavan

usjeka i pravljenje nasipa za hotel Aquater

platili stotinjak hiljada maraka“, ka`Memagi}. On obja{njava kako se proble

plavljenja Olova jednim poduhvatom mo`rije{iti za sva vremena. Naime, rijekKrivaja ispod Olova ulazi u kr{eviti „uskgrlo“ i tu je problem. „Problem je uvjer

vlast u Zeni~ko-dobojskom kantonu da se

investicijom „te{kom“ milion - milion i p

maraka taj problem moè rije{iti, klana

pro{iriti, a Olovo spasiti od mogu}i

poplava do kojih }e sigurno do}i ako stva

ostanu kakve jesu. Ja bih istu stvar naprav


DJELUJ LOKALN

“Olovo }e morati funkcioniratiuspje{no kao moja firma

“Alma Ras“, ili me ne}e biti“!

NAÊLNIK, PRIVREDNIK, PRIVATNIK Dèmal Memagi}, na~elik Olova i vlasnik firme Alma Ras ,sutra je spreman obu}i molerski kombinezon i po~eti sve iz po~etka



i u Zavidovi}ima i u Maglaju i u Doboju...

Kad ljudi vide da ne krade{, da voli{ tu

svoju ~ar{iju, po{tuju te i prate te“, kaèMemagi}.

„NOVO

“OLOVO

Na~elnik op}ine Olovo DèmalMemagi} ujedno je i vlasnik najja~ekompanije, ne samo u tom kraju nego uregiji. Osje}anja gra|ana Olova premanjemu su razli~ita. Ve}ina ga voli i po{tuje.

Neki ga se boje, neki ga mrze, neki mu

zavide. Bez obzira na sve, njegov autoritet iliderstvo su neosporni. „Kadrovi u

dràvnim firmama, javnim preduze}ima i

administraciji ne razmi{ljaju dugoro~no.

Razmi{ljaju samo kako se obogatiti za svog

mandata i ni{ta drugo. Nema tu ni struke, ni

profesije, ni odgovornosti... nema ni{ta. To

ne moè tako. Ja sam u ìvotu pro{ao sve i

ako bude stani-pani, sutra sam spreman

obu}i molersko odijelo i po~eti iz po~etka“,kaè Memagi}. Politiku doìvljava krajnje

pragmati~no: „Ja im kaèm: kakva je to

pri~a mi, vi, SDA — SDP. Ako smo dobi

izbore, formirali Vije}e i svi se slaèmo d

Olovu treba sportska dvorana, haj‘mo

napravit. Ne vidim u ~emu je problem

obja{njava Memagi} koji je svjestan da ideologije razlikuju, ali mu smeta kad

ideolo{ke i svake druge razlike stanu na p javnom interesu. A za dobrobit svoje ~ar{ii gra|ana Memagi} je spreman sukobiti sesa svojim strana~kim kolegama iz SDA.

„Oborili smo Zakon o {umama, a

Olovu je jaka drvna industrija. Svjes


POZITIVNA POLITIKA

Prije izbora na mjestona~elnika olovske Op}ineDèmal Memagi} je u januaru2011. godine uputio

Op}inskom vije}u Olova pismonamjere o privatizaciji banjsko-rekreativnog centra Aquaterm ,najva`nijeg privrednog ituristi~kog resursa u ovojop}ini. Hotel nije privatizovan,a na~elnik Memagi} danastvrdi da hotel, koji jenamjeravao privatizovatinavrat-nanos, sada dobroposluje. „Klju~no je ostaviti ufunkciji 200 leàjeva zaodre|enu vrstu klijentele,odnosno korisnika usluga

zavoda zdravstvenogosiguranja i RVI-a. Me|utim,ako se trenutno koristi 3 do4 litra termalne vode usekundi, a kapacitet je od 50do 70 litara, jasno je koliko

je ta banja u funkciji“, kaèMemagi} koji nije odustao odnamjere da od banje Aquatermnapravi elitno mjesto gdje }edolaziti bogata klijentela,

biznismeni, sportski klubovi.Ina~e, do 2000. godine banjomAquaterm „gospodarila“ jeSarajevska pivara, kada jeodlukom suda vra}ena na

upravljanje Op}ini Olovo. Popreuzimanju Aquaterma firma

je bila pred bankrotom. Ume|uvremenu u adaptaciju,

rekonstrukciju i pro{irenjehotelskih kapaciteta je uloènopreko 1,8 miliona KM. Brojno}enja je sa 11 hiljadaporastao na 33 hiljade no}enjagodi{nje, kapaciteti supopunjeni 68 posto, a od 51uposlenika tri su ljekara, tridiplomirana fizioterapeuta i 11zdravstvenih radnika. BanjaAquaterm i projekti se upotpunosti finansiraju izvlastitih sredstava, a najboljemu{terije su zavodi

zdravstvenog osiguranjaSarajevskog i Zeni~ko-dobojskog kantona i saveziRVI koji sufinansiraju boravakpolovine gostiju Aquaterma.

BANJSKI TURIZAM

Uspješno, a javno preduzeće

OD IZVORA DVA PUTI]A Banja Aquatermal uspije{no posluje, ali treba raditi na pro{irenjukapaciteta i dovo|enju bogate klijentele

PREPOZNATLJIV BH. BREND

Alma Ras, ~iji je vlasnik na~elnik Dèmal

Memagi}, najuspje{nijaje tekstilna firma u BiHkoja izvozi sedamdeset

procenata svojihproizvoda i zapo{ljava

preko 600 radnika



smo da je dràva vlasnik, ali mi, odnosno

Op}ina je titular, na na{oj je teritoriji i

traìmo kontrolu sje~e. Ako neko ulazi u

va{e, op}insko dobro, i sije~e {umu a mi

nemamo u to nikakvog uvida, ond

imamo problem. Ho}u da imamo {umar

koji }e vr{iti kontrolu sje~e i kada s

gra|a proda, ho}u da nam se automatsk

uplati novac. Dva posto - dva posto, a

treba se znati ko {ta radi, ko je za {t

odgovoran i ko kome i koliko pla}a“, ka`Memagi} koji je svjestan ~injenice da {umarstvo i hidropotencijal dva privrednsegmenta na koja op}ina Olovo moozbiljno ra~unati.

„Nek‘ meni kantonalne vlasti dadn

pravo gospodarenja {umama i hidro

potencijalom koji se procjenjuje na 4

megavata. Ja }u osigurati 130 milion

maraka za izgradnju hidrocentrala n

Krivaji jer se potencijalna dob

procjenjuje na 29 miliona, a sa takvi

ciframa svaka finansijska institucija, svak

banka }e te kreditno prati. Realizacijo

hidropo enc ja a Op}ina Olovo godi{nje

mogla inkasirati tri miliona KM koliki

trenutno op}inski budèt. Sa osigurana t

miliona godi{njih prihoda moè{ di

kredit od 33 miliona KM, a sa 33 milion

KM mo e se napraviti jo{ jedno, nov

Olovo.“


3

DJELUJ LOKALN

Vlada ZDK dala je koncesiju zaistraìvanje i eksploataciju metali~nog

mineralnog resursa - ceruzita na leì{timaO~ekalj i Prgo{evo u Olovu britanskojkorporaciji ~ija lokalna firma Geomet ve}upravlja rudnikom Sase u Srebrenici.„Ruda ceruzit moè se na}i jedino u[paniji i Turskoj, a toj rudi, zbogvisoke koncentracije olova, ne trebahemijska obrada. Ljudi iz Geometaprezentirali su nam taj koncept i oni }eu Olovu vr{iti samo odvajanje rudeolova od jalovine, takozvanugranulaciju, nakon ~ega }e izvozitirudu na dalju preradu. Jalovina kojaostaje ili se vra}a u podzemne tunele

ili se njome nasipaju putevi. Dakle,nema fabrike, nema zaga|enja“,

obja{njava Memagi} navode}i da jeop}ini ve} upla}eno 70 posto sredstavaod upla}ene koncesije, {to iznosi prekopola miliona KM. Do kraja godine uolovskom Geometu treba biti uposleno40, a do septembra naredne godine 150radnika. „Kompanija Geomet uloìla jezna~ajna sredstva u istraìvanje,dovela je eksperte, platila koncesiju inema smisla da to sada stane“, kaèMemagi} koji je ubije|en da }e olovskirudari naredne godine po~eti eksplatacijurude ceruzita na leì{tima O~ekalj iPrgo{evo.

OLOVO IZ OLOVA

Ne damo svoje rudno bogatstvo zabagatelu

Uzeir Kari}, osniva~ ivlasnik LUX-CO kompanije zaproizvodnju namje{taja, kao ina~elnik Memagi} posao jepo~etkom 2000. godinepokrenuo iz podrumskihprostorija svoje ku}e u Olovskimlukama. Prodao je golfa dvojku,posudio para i kupio prve dvijema{ine. Prvi „veliki“ posao LUX-CO-a bila je izgradnja ljetneba{te i opremanje sarajevskog

restorana Kulin dvor . „Ljudi,posebice profesionalci,prepoznaju dobar rad ikvalitet“, ka e Kari} koji jeljubav prema drvetu i njegovojvrhunskoj obradi naslijedio odsvog oca [efke Kari}a koji jetako|e bio stolar. Nakon Kulinogdvora u saradnji sa arhitektomAmirom Vukom Zecom iprema njegovim nacrtima, Kari}

je napravio namje{taj i enterijer

za elitne sarajevske kaffe-slasti~arne Vatra i od tada stalnosura|uje sa Zecom. Slijedili suposlovi sa restoranom Kibe ,vinotekom Za~in , opremanjestanova i ku}a javnih li~nosti, ame|u posljednjim poslovima bilo

je opremanje vinoteke Vukoje uTrebinju. „Na{ namje{taj odmasivnog drveta jeprepoznatljiv u Sarajevu, ali i{ire. Trenutno radimo na

opremanju caffe-slasti~arneêka u Sarajevu i dvaposlovna prostora u BBI-u.Tako|e, spremamo ireprezentativne uzorke zasajam namje{taja koji }e seodràti u Minhenu“, kaè Kari}koji sa svojih dvadesetakradnika ne moè odgovoritipotrebama kupaca ~iji broj rasteiz dana u dan.

MAJSTOR ZA ENTERIJER

Olovska firma LUX-CO opremila je renomirane sarajevskerestorane Kibe, Vatra, trebinjsku vinoteku Vukoje...

UMJETNIK IZ OBLASTI

STOLARSTVA Uzeir Kapi},

vlasnik firme zaproizvodnjunamje{taja

LUX-CO koja je„odgovorna“ za

luksuznoopremanje kafi}a,restorana, stanova

u Sarajevu, ali i{iroj regiji



Uoperacionim salama Klini~kogcentra Univerziteta u Sarajevunajmanje jedna èna dnevno

podvrgne se mastektomiji,operaciji odstranjivanja dojke

zbog karcinoma. Sarajka Jasmina

Kahrimanovi} jedna je od tih èna koje sudio porazne statistike - procjenjuje se da uBosni i Hercegovini svake godine odkarcinoma dojke oboli oko 1.300 èna, anjih 500 izgubi bitku s ovom bole{}u.

Jasminina najteà ìvotna drama po~ela je u ljeto 2012. godine.

„Suprug i ja spremali smo se da idemo

na more kada sam primijetila izraslinu na

desnoj dojci. Mislila sam da nije ni{ta

opasno jer sam se redovno kontrolisala i

i{la na preglede, i moja doktorica mi je

uvijek govorila da nema {anse da dobijem

karcinom. Nisam imala ni genetske, ni

fizi~ke predispozicije za bolest“, pri~aJasmina.

NO]NE MORE

Na nagovor supruga ipak je odlu~ila da prije putovanja ode na pregled: „Prvi ljekar

kod kojeg sam oti{la u jednoj privatnoj

klinici odmah mi je rekao da imam

karcinom i da moram {to prije na operaciju.

Bila sam u {oku, naravno, i u po~etku

nisam mogla da prihvatim da je dijagnoza

ta~na. Oti{la sam po drugo, a onda i po

tre}e mi{ljenje i svi su rekli isto - karcinom

dojke.“

U decembru 2012. godine Jasmina jeoperisana na Klinici za glandularnuhirurgiju KCUS-a. Hirurzi su uspje{noodstranili tkivo koje je bilo zahva}enokarcinomom, a nakon operacije predloìlisu joj standardnu terapijsku {emu:kemoterapiju, zra~enje i uzimanje

hormonskih preparata. Me|utim, Jasmina


KARCINOM DOJKE

JASMINA KAHRIMANOVIĆ jedna je od prvih pacijentica kojoj su ljekari na Klinicza rekonstruktivnu i plastičnu hirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu

samostalno uradili rekonstrukciju dojke od njenog vlastitog tkiva; za „SB“Jasmina govori o svojoj borbi sa karcinomom dojke i zahvatu rekonstrukcije

koji joj je, kako kaže, ponovo vratio život

JASMININA BITKA ZA ŽIVOT“Zahvaljuju}i ljekarima sa KCUS-a, danas se opet

osje}am kao èna“

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI],

MARIO ILIÎ]

TIHI UBICA @ENA U Bosni iHercegovini odkarcinoma dojkegodi{nje oboli oko

1.300 èna



je odbila da ide na kemoterapiju.„Ljekarima sam rekla da }u u~initi sve

osim onoga {to }e ostaviti trajne posljedice

na moje zdravlje, tako da takav na~in

lije~enja za mene jednostavno nije bio

opcija“, pri~a na{a sagovornica. „Mo`da je

ovo {to }u re}i pomalo kontroverzno, ali po

mom mi{ljenju, ljudi ne umiru od raka,

nego od posljedica kemoterapije i

zra~enja.“

Iako je mastektomija ura|ena uspje{no iuz vrlo mali rizik od eventualnog povratka

bolesti, za Jasminu je tek poslije operacije po~ela prava no}na mora. Nije se, kaè,mogla pomiriti s tim da njeno tijelo vi{enikada ne}e izgledati kao ranije.

„[esnaest mjeseci sam nosila specijalni

grudnjak sa silikonskim umetkom. Nisam

ga skidala nikad, ~ak ni dok spavam“,govori Jasmina. „Nikome nisam

dozvoljavala da vidi oìljak - ni k}erki, ni

suprugu... Suprug mi je govorio da njemu

to ne smeta i da sam i ovako lijepa, ali ja

nisam mogla da se pogledam u ogledalu,

svaki put kada bih krenula da se okupam,

iznova sam doìvljavala {ok... Nije to stvar

ta{tine. Ja sam èna koja ima 50 godina i

bilo bi besmisleno da o~ekujem da

izgledam poput neke djevojke, ali zaista je

te{ko objasniti kako se grozno, bespomo-

}no osje}ate kada izgubite dio svog tijela, i

to onaj dio koji je simbol ènstvenosti,

maj~instva...“, kaè Jasmina Kahrimano-vi}.

Nakon {to je mjesecima poku{avala prona}i rje{enje kako i gdje da uradi

rekonstruktivni zahvat, specijalista plati~ne, rekonstruktivne i estetske hirurgidoc. dr. Sanela Salihagi} sa Klinike zrekonstruktivnu i plasti~nu hirurgijKCUS-a Jasmini je prvo predloìla da napravi rekonstrukcija dojke implantatima. „Iskreno da vam kaèm

nisam imala novca za to jer implantati s

veoma skupi“, priznaje Jasmina. „Onda m

je docentica Salihagi} uputila na dvojic

mladih specijalizanata koji su se uprav

vratili sa edukacije iz inostranstva, Goran

Obradovi}a i Adnana Ze}u. Njih dvojic

uz superviziju prim. dr. Alemka ^vorka

prim. dr. Alije Agin~i}a, vodili su cije

moju operaciju.“

Operacija rekonstrukcije, koja joj ura|ena prije tri mjeseca, trajala je punih 1


USPJE[NA SARAJEVSKA PRI^

HRABROST SE ISPLATILA Imala sam puno povjerenje u ljekare inisam se pokajala, kaè Jasmina

HRABROST SE ISPLATILA Imala sam puno povjerenje u ljekare inisam se pokajala, kaè Jasmina



sati, pri~a Jasmina: „Bilo je te{ko, ali nisam

se pla{ila. Bez razmi{ljanja sam se predala

u ruke ljekara i nisam se nimalo pokajala,

naprotiv, prezadovoljna sam kako su sve to

uradili. Vrhunski su profesionalci, a pri

tome imaju i divan odnos prema

pacijentima. Dok sam leàla u bolnici

poslije operacije svaki dan su dolazili da

me obi|u, da vide kako sam, ima li nekih

problema... I danas se ~ujemo, popijemo

kafu...“

Postoperativni oporavak bio je teàk idugotrajan, ali na kraju se sve isplatilo,isti~e Jasmina Kahrimanovi}. Ona je jednaod prvih pacijentica kojoj su ljekari uSarajevu samostalno uradili rekonstrukcijudojke od njenog vlastitog tkiva, koje suuzeli sa stomaka. „Pored nove dojke, dobila

sam i besplatno zatezanje stomaka i novi

pupak“, kroz smijeh kaè Jasmina.Dr. Goran Obradovi} i dr. Adnan Ze}o

proveli su dva mjeseca na edukaciji u

Klini~kom centru u Ljubljani kako bi mogli po~eti samostalno raditi rekonstrukcijedojke, a i hirurzi iz Slovenije dolazili su naKCUS da ih obu~avaju. Postoji vi{e metoda

i opcija rekonstrukcije. Jedna od njih je dase odmah nakon odstranjenja dojke radirekonstrukcija, a druga je tzv. sekundarnarekonstrukcija, kakva je ra|ena u slu~ajuJasmine Kahrimanovi}, obja{njava dr.Obradovi}. Rekonstrukcija se moè raditiuz pomo} vje{ta~kih materijala, ekspanderai implantata, ili moè biti autologna, kadase nova dojka pravi od vlastitog tkiva ène,kao kod Jasmine.

„Autologna rekonstrukcija je metoda

izbora u razvijenim zemljama. Jedino

Amerika donekle odstupa od te prakse i

tamo se ve}inom oslanjaju na implantate,

uglavnom zbog finansijskih benefita.

Me|utim, vje{ta~ki materijal ima dosta

mana - kada se tek uradi operacija, sve to

izgleda idealno, ali vremenom kod ène

dolazi do raznih hormonskih promjena,

debljanja ili mr{avljenja, a implantat ne

moè ‘pratiti’ takve promjene i on ostaje

isti“, obja{njava dr. Obradovi}.Operacija rekonstrukcije dojke ko{ta u

prosjeku oko 25.000 maraka. Tro{koveovakvih zahvata koji se rade na KCUS-u

snosi Zavod zdravstvenog osiguranjKantona Sarajevo, izuzev kada srekonstrukcija radi sa implantatima - u toslu~aju pacijentice same snose tro{kov

Naàlost, Jasmina Kahrimanovi} za sadostaje rijetka iznimka kada je rije~ovakvim zahvatima u na{oj zemlji, a

pitanju je skup i logisti~ki zahtjeva postupak. Na{i sagovornici sa Klinike zrekonstruktivnu i plasti~nu hirurgiju tvrdda je glavni razlog zbog kojeg se na Klini~e{}e ne rade rekonstrukcije dojknedovoljna osvije{tenost èna o ovoperaciji i strah da bi se ne{to mog

zakomplicirati.„Veliki je problem {to su ène u Bosni

Hercegovini dosta nemotivisane za taka

zahvat“, kaè dr. Ze}o. „To je s jedne stran

razumljivo, nakon svega kroz {ta pro|u o

same dijagnoze, do odstranjenja dojke, p

kemoterapija, zra~enja... Voljeli bismo d

imamo mnogo ve}i broj èna sa zahtjevim

za rekonstrukcije, ali naàlost, za sada ih

jako malo. U Sloveniji, recimo, gotovo n

moète ni zamisliti da se kod ène nako

odstranjivanja ne uradi rekonstrukci

dojke. Nadam se da }e i kod nas to posta

ustaljena praksa.“

Jedan od razloga zbog kojih se ovakzahvati ~e{}e ne rade u dràvni bolnicama je i ~injenica da mnogi plasti~hirurzi imaju svoje vlastite klinike

pacijenticama ostavljaju mogu}nost rekostrukcije, ali u privatnom i za ve}inu ènfinansijski nedostupnom aran`manu.

Autologna rekonstrukcija dojke niziskuje velika materijalna sredstva {to ti~e materijala, kaè dr. Obradovi}: „inostranstvu se u cijenu operacije ra~una

vrijeme hirurga, rabat materijal

anesteziolo{ki utro{ak itd. i sve to zajedn

daje veoma visoku cijenu operacije.

Sloveniji ovakav zahvat ko{ta izme|u 12


KARCINOM DOJKE

Dr. Adnan Ze}o nagla{ava da je kodovakvih zahvata jako bitan timski rad isaradnja svih ~lanova tima, od hirurga domedicinskih sestara:

„Pacijentica se mora pratiti naadekvatan na~in prije, tokom i poslijeoperacije. Sama operacija u prosjekutraje deset sati. U prvih nekoliko dananakon operacije ima bolova, mora se

mirovati, a ono {to ve}ini èna najvi{esmeta je zagrijavanje tijela koje radimokako bi se krvni sudovi pro{irili iprotok krvi kroz tkivo bio {to bolji.Drugog dana nakon operacije ve}kre}e fizikalna terapija, vje`be disanja,ustajanje u krevetu. Poslije nekihmjesec dana èna se moè vratitinormalnim aktivnostima.“

TIMSKI RAD PRESUDAN ZA USPJE[AN ZAHVAT

Mjesec dana nakon operacije ženese vraćaju normalnom životu

NEOSVIJEŠTENOST I STRAH:„Veliki je problem što su žene u BiH dosta nemotivisaneza takav zahvat, koji se na našoj Klinici radi besplatno.Voljeli bismo da imamo mnogo veći broj žena sazahtjevima za rekonstrukcije dojke, ali nažalost,za sada ih je jako malo”

DR. ADNAN ZE]O I DR. GORAN OBRADOVI]Mladi stru~njaci zarekonstruktivnuhirurgiju



14 hiljada eura, a u Americi i do 50.000

dolara. Za na{e osiguranike je besplatno,

ali i pored toga {to se ne pla}a i {to smo mi

veoma motivisani da radimo, jednostavno

nema puno èna koje su raspoloène za

to.“

Psihi~ki momenat je taj koji je za ènu presudan da se odlu~i na ovakav zahvat,dodaje dr. Obradovi}: „Svaka èna kojoj je

odstranjena dojka, koliko god da je psihi~ki

jaka i stabilna li~nost, ima osje}aj hendikepa.“

FAKTORI RIZIKA

Kod najve}eg broja èna rekonstrukcijadojke moè se uraditi bez problema,obja{njava dr. Adnan Ze}o. „Naravno, prvo

moramo vidjeti da li je pacijentica

odgovaraju}i kandidat za taj zahvat i

ispitati stanje krvnih sudova. Ako su krvni

sudovi u lo{em stanju, onda se autologna

rekonstrukcija, naàlost, ne moè uraditi,

kao ni u slu~aju da je èna prethodno radila

abdominoplastiku. Tako|er, teè je, ali ne i

nemogu}e, izvesti operaciju ako je èna

zra~ena, ako je pretila... To su neki rizi~ni

faktori, ali u principu najva`nije je da su

krvni sudovi funkcionalni.“

Kao i svaka druga operacija, irekonstrukcija dojke nosi odre|eni faktor rizika, odnosno postoji mogu}nost da zahvat

ne uspije, obja{njava dr. Obradovi}: „Naravno,

svakoj pacijentici prethodno objasnimo kakvi

su rizici. Ono {to je zaista bilo fascinantno kod

gospo|e Jasmine je da je ona èljela da se

operacija uradi ne danas, nego ju~er Rekla

nam je da prihva}a sve potencijalne rizike, ali

da jednostavno mora to uraditi.“

Jasmina Kahrimanovi} na kraju na{egrazgovora kaè da je odlu~ila da javno

podijeli svoje iskustvo prije svega zbogmnogih èna u Bosni i Hercegovini koje su

suo~ene sa istom dijagnozom kakva je binjena, a mo`da i ne znaju da nakoodstranjivanja dojke postoji mogu}norekonstruktivnog zahvata. Zbog njih, ali

zbog dvojice sjajnih mladih ljekara, Gorani Adnana i cijelog tima sarajevske Klinikza rekonstruktivnu i plasti~nu hirurgiju.

„U svojih 50 godina nisam doìvje

toliku brigu i predanost od ljekara. Vrati

su me u ìvot“, zaklju~uje JasminKahrimanovi}.


USPJE[NA SARAJEVSKA PRI^

METODA AUTOLOGNE REKONSTRUKCIJETkivo za novu dojku uzima se sa stomaka ili le|a pacijentice



EKSKLUZIVNO

MIKO PELED, bivši izraelski specijalac, autor šokantne knjige “GENERALOV SIN”u kojoj se žestoko obračunao sa izraelskom politikom prema Palestini, ali i sa

cionizmom kao državnom ideologijom, ekskluzivno za “SB” govori o najnovijemizraelsko-palestinskom konfliktu

“GENERALOV SIN” ZA “SB”“Postoji genocidna namjera Izraela

prema Palestincima: Ariel Sharon je biogori od Slobodana Miloševića”




Z bog, krvave, mu~ne vi{edecenij-ske pri~e zvane Izrael - Palestina,raste broj uglednih Jevreja koji seokre}u protiv politike Izraela iliop}enito protiv cionisti~kog

reìma kao ideologije. Kako me|u onima u

samom Izraelu tako i po Evropi i Americi,od vjerskih do sekularnih krugova, i toodavno nije novost. Ali nije ba{ ~esta poja-va da se biv{i izraelski vojnik, pa jo{ sinizraelskog generala, sasvim okrene protivcionisti~ke dràve. On se zove Miko Peled,i ve} niz godina putuje {irom svijeta, od

pojasa Gaze do Amerike, javno daju}i pot- poru palestinskom otporu, otvoreno pozivaju}i na ukidanje izraelske dràve ili smanje-nje njenih granica.

O svojoj ìvotnoj transformaciji jeobjavio i knjigu naslova Generalov sin.Iako mu je metamorfoza trajala dugo,klju~nim trenutkom se smatra 1997. godi-na, kada je od samoubila~kog bomba{kognapada, u rodnom Jerusalimu, poginula nje-gova trinaestogodi{nja ne}akinja Smadar.Zbog ugleda Peledovog oca kaonekada{njeg izraelskog generala, njenomsprovodu je prisustvovao izraelski politi~ar

Ehud Barak. Tom prilikom je Miko predsvjedocima poru~io Baraku da su izraelskeokupacije, reìm i politika uzrokovalesamoubila~ki napad o~ajnika, i da izraelskuvlast krivi za njenu smrt, te bezbroj drugihsli~nih doga|aja. Od tada je narednih godi-

na trpio verbalne uvrede, ali ne i fizi~knapade zbog svojih dobrih veza.

Miko Peled trenutno putuje po svijetudalje drè}i predavanje o Izraelu kavje{ta~koj dràvnoj tvorevini, gdje gostigne, apeluju}i na cijeli svijet da na raznna~ine zaustave izraelsku vojnu ma{inerij

Ipak, na{ao je vremena da kaè pone{o svom aktivizmu, Palestini, BalkanIzraelu, i jo{ pone~emu nesvakida{njem

Iako se ne zna da li bi ovaj zanimlji~ovjek mogao nekad do}i u BiH, ili bar njgova knjiga, na kraju razgovora za na{ liumjesto pozdrava je rekao: “Nadam se dse vidimo u Sarajevu.”

Koje su vam trenutne aktivnosti

vezi sa Izraelom i Palestinom?

Moja najva`nija aktivnost je u~e{}e palestinskom otporu kroz govore, javn podr{ku i pisanje. Osje}am da mi mokonkretna pozicija daje mogu}nost d

budem glasan i namjeravam to da koristi

i dalje u korist slobode i demokracije zcijelu Palestinu.

[ta vidite kao najbolji na~in z

trenutni prestanak ubijanja civila u pojas

Gaze?

Jedino {to moè trajno zaustaviti nasilnad Gazom, a ovdje ne govorim samo


IZRAELSKO-PALESTINSKI RA

Razgovarao: AMIR TELEBE]IROVI]

GAZI, GAZI PO GAZIPalestinska spirala smrti



prekidu vatre, jeste kompletni zavr{etak bilokakvih napada. Potrebna je me|unarodnaosuda Izraela, bojkoti, sankcije za izraelskudràvu, zabrana prodaje oru`ja za Izrael, te

prijetnja hap{enjem izraelskih politi~kih ivojnih vo|a kada budu putovali u inostranstvo.Zatim, otpu{tanje izraelskih diplomata izglavnih gradova. Sve ovo, uz pritisak naSAD, EU i na arapske reìme da prekinuveze s Izraelom, naro~ito one trgova~ke, snaglaskom na trgovinu naoruànjem.

AMERI^KA PODR[KA MORA PRESTATI

Mislite li da }e ameri~ka podr{ka

Izraelu i cionizmu jednoga prestati, i kada?

Ameri~ka podr{ka Ju`nom Vijetnamu je prestala, ameri~ka podr{ka za diktatoreLatinske Amerike je prestala, iako je CIAmnoge od njih postavila na vlast. Ameri~ka

podr{ka aparthejdu Ju`ne Afrike je prestala, pa }e tako prestati i podr{ka za izraelskicionizam. Ali do svega pobrojanog nijedo{lo lagano. Za sve je bio potreban izuze-

tan napor, ozbiljne mobilizacije javnogmi{ljenja i temeljni aktivizam. Potrebno jene samo podràvati palestinski otpor, nego

postati dio tog otpora. Svaka osoba trebaovo shvatiti osobno i posvetiti se tome.

Po{to su izraelski politi~ari i mediji,

na neki na~in ‘oteli’ pojmove kao {to su

antisemitizam i holokaust, nazivaju}i “anti-

semitom” svakoga ko ih kritikuje, na koji

na~in onda neko moè javno prozvati Izrael

a da ga se ne etiketira kao rasistu ili anti-

semita, ~ak i ako je onaj ko proziva Jevrej?

Jednostavno treba nastaviti javnogovoriti o zlo~inima koje vr{i Izrael, oetni~kom ~i{}enju, o rasisti~kim zakonimaaparthejda, politi~kim zatvorenicima, zat-varanju pitke vode za palestinsko stanov-ni{tvo itd. Onda ih treba pitati sljede}e:ukoliko je kritikovanje rasizma i ugnjeta-vanja ‘antisemitizam,’ kao se onda zove

potpora ugnjetavanju i rasizmu? Tako|er,treba iznijeti na svjetlo dana i ~injenicu dasu mnogi Jevreji odbacili cionizam jo{ odnjegovih po~etaka. Nema ni{ta jevrejsko uvezi sa Izraelom. To je rasisti~ki, koloni-

jalni reìm koji usput daje posebne privi-

legije za Jevreje na odre|enom podru~ju.Ve}ina Jevreja svijeta ne ìvi u toj zemlji,a oni koji tamo ìve prete`no i nisu Jevreji.Dakle, to nije jevrejska dràva i nema vezesa jevrejskim vrijednostima. Va`no je dazapamtimo kako je Izraelcima glavni argu-ment antisemitizam, {to zapravo i nijeargument, tako da oni nemaju opravdanjeza svoje zlo~ine.

Po va{oj slobodnoj procjeni, koliko

je Amerikanaca otprilike svjesno izrael-

skih zlo~ina, i onih iz pro{losti i ovih

sada{njih?

Vrlo, vrlo malo. Vode}i ameri~ki mediji

su skroz jednostrano opredijeljeni samo zaizraelsku stranu.

[ta mislite o jevrejskim anticion sti-

~kim pokretima, sastavljenim uglavnom od

rabina i religioznih tuma~a, kao {to su

Neturei Karta ili True-Torah Jews?

To su, dakle, religijske grupe, one nisu

organizacije. Ve}ina ultraortodoksnihJevreja su uvijek bili anticionisti~ki nastro- jeni, kako u Palestini tako i u drugim zemljama. Pamtim kada sam bio dje~ak, naizraelski dan nezavisnosti, oni bi spaljivaliizraelsku zastavu. Te dvije grupe kojespominjete su dosta otvorene u svom anti-cionizmu. Oni imaju vjerske svjetonazore ivrlo sam zadovoljan {to jasno ispoljavajusvoje protivljenje cionizmu. Naravno,cionisti su uvijek bili protiv njih i ~esto su

poku{avali da ih okrenu prema cionizmukao ideologiji, u ~emu su donekle i uspjeli

jer danas imamo odre|en broj ortodoksnih

Jevreja i rabina koji su za cionizam.

Iz zapadnja~ke pozicije, Izrael

istovremeno ‘jevrejska dràva’ ali i ‘seku

larno-demokratska’ dràva. Kako oni pra

daju takvu kontradiktornost a da ne ispadn

na kraju “rasna dràva?”

Cionizam je sekularni judaizam. Oni sga pretvorili u sekularno i nacionalno tijela Bibliju su pretvorili u historijsku knjigMe|utim, kako znamo, judaizam je religi

a ne nacionalnost, a Biblija je knjiga vjerene historijata. Zna~i, cionisti tvrde kako Izrael jevrejska dràva na onaj na~in na ko

je, recimo, Francuska dràva Francuza. T je apsurdna ideja koju ve}ina Jevreja ni prihvatila. âk i poslije holokausta, ve}inonih Jevreja koji su ga preìvjeli odabra

je da ostane u Evropi ili da ode u Amerika ne u Izrael. To je naprosto kolonijalnirasisti~ki projekat. Postojala je nekad ideda se formira dràva za Jevreje u Evropi, a

je to propalo.

U Jevrejskom muzeju u Minhenu pi{

kako je pokreta~ cionisti~ke ideologi


EKSKLUZIVNO

Miko Peled je ro|en u Jerusalemu1961. godine. Odrastao je u porodici koja

je uglavnom bila cionisti~ki opredijeljena.Njegov djed Avraham Katsnelson je bio

jedan od potpisnika izraelske nezavisnos-ti.

Mikov otac, iako oficir, traìo je odvlasti istragu izraelskih vojnih zlo~ina uratu iz 1967. godine, u ~emu nije uspio.Nakon toga se zalagao za direktni dijalog

sa Arafatovom Palestinskomoslobodila~kom organizacijom. Miko je biopripadnik specijalnih izraelskih jedinica,po zavr{enoj srednjoj {koli. Nakon {to jesvjedo~io izraelskom napadu na Liban1982. godine, ka e da je zaàlio {to jeuop{te ulazio u vojsku, te se povukao. Odtada, pored pisanja, predavanja i aktiviz-ma, nudio je ~asove karatea palestinskojdjeci u izbjegli~kim kampovima.

POKAJANJE RATNIKA

Od izraelskog specijalca do“državnog neprijatelja”

MEDIJSKA DEBLOKADA Miko Peled je svojim beskompromisnimanalizama zainteresirao svjetskujavnost



Theodore Herzl krajem 19. vijeka htio da

prvi cionisti~ki kongres odrì u Minhenu,

ali se lokalna jevrejska zajednica pobunila

protiv toga, pa je onda on odlu~io da kon-

gres organizuje u {vajcarskom Baselu.

Za{to su minhenski Jevreji bili protiv toga?

SHARON I MILO[EVI]

Prili~no je dokumentovano kako je jevrejski narod bio protiv cionizma jo{ od po~etaka takve ideje. Jevreji dakle nisunacija, ali mogu da budu vjerska skupinaunutar vi{e nacija. Meni je posebno zanim-ljivo to da je samo manja frakcija Jevrejakoji su preìvjeli holokaust emigrirala u

Izrael, mo`da manje od deset procenata,otprilike. âk su i neki od njih napustiliIzrael nakon odre|enog vremena. Odgovor na antisemitizam nije u formiranju jo{

jedne rasisti~ke dràve, koja bi u ovomslu~aju preferirala Jevreje. Odgovor naantisemitizam je u otklanjanju {ovinizma ikolonijalizma, uz razvoj tolerancije, bilogdje.

Da li ste upoznati sa ‘specijalnim’

vezama izme|u izraelskog diplomate

Avigdora Liebermana i bosanskog

politi~ara Milorada Dodika, te ako jeste, {ta

mislite o tome? Nisam upu}en u to, ali ne moè bitidobro ni za kojeg politi~ara koji ima vezesa osobom kao {to je Lieberman.

Ovo va{e pitanje me podsjetilo kakosam jednom na predavanju u nekoj dvoraniuporedio Ariela Sharona sa SlobodanomMilo{evi}em. U publici je tada bio jedanSrbin koji je ustao i rekao da to nije korek-tna usporedba, zato {to je Sharon, ipak,mnogo gori od Milo{evi}a.

Efraim Zuroff, direktor Centra Simon

Wiesenthal, negirao je genocid u BiH iz

prethodnog rata. Kako se to vama ~ini?

Mislim da time pokazuje ne samo svojerasisti~ke sklonosti, nego, tako|er, i svojeneznanje.

U va{im predavanjima ~esto uklan-

jate mitove o navodnom herojstvu izraelske

armije. Koliko vam to “prolazi” u Americi,

koliko u Izraelu, koliko u arapskim zemlja-

ma, zatim i drugdje?

Arapi i Palestinci su ve} dobro upoznatisa ratnim zlo~inima Izraela, i sa la`nimherojstvima te vojske. Na drugim mjestima

ponekad su ljudi {okirani, nisam ba{svugdje isto prihva}en. Posebno je ljudima

{okantno da su Jevreji koji su pro{li velikastradanja u stanju ~initi takve grozotedrugima. No, to je na kraju samo jedan odsimptoma cionisti~kog reìma.

Koji su vam glavni problemi na koje

nailazite pri ovakvom aktivizmu, naro~ito

iz Izraela?

Ja li~no nemam nekih smetnji iz samogIzraela. Ipak, takva rasisti~ka dràva nudiodre|ene privilegije jednoj uglednoj klasiJevreja, u koje se i ja ubrajam. Tako daizraelski Jevreji poput mene imajumogu}nost da djeluju barem u jednom

demokratskom omjeru.

Na jednom predavanju ste rekli kak

me|unarodne diplomate koji podràva

formiranje palestinske dràve samo spom

nju Zapadnu obalu, ali izostavljaju ogro

man broj Palestinaca koji ìve u getima

te{kim uslovima, kao kod Jafe, u Hebron

a Gazu da i ne spominjemo. Kako se t

moè promijeniti?

To se ve} mijenja tako {to je ukazano n

{ovinizam prema Palestincima koji imajizraelske li~ne karte, tamo ìve. Sada veima pomaka me|u njima, i Palestinci izraelskom adresom i prebivali{tem sdosta aktivni, te sada jasno izraàvaju sv

palestinski identitet.

CIONISTI^KI RE@IM JE

TRAJNA PRIJETNJA SVIMA

Po{to su sve izraelske okupacije

1967. godine, ~ak i me|unarodno prepo

nate kao nelegalne, a ni{ta se do danas ni

promijenilo, koje opravdanje nudi izraelsk

javnost na tu temu, makar i neko nesuvislo

Oni to uop{te ne vide kao ne{to nelgalno i ba{ ih briga.

Vjerujete li da }e Palestina biti pri

nata jednog dana, mo`da kroz tolik

spominjanu ideju o dvije dràve, i kako

do toga do{lo?

Nikada ne}e biti zasebne dràve u Gai na Zapadnoj obali. Rje{enje zvano dvidràve, zapravo je {ifra za “neka Izrael raslobodno {ta ho}e”. Razlog je u tome {to n

moè biti kompromisa sa Izraelom. Ipak Izrael prvenstveno kolonijalna sila koja ncijelu Palestinu gleda kao na ne{to samsvoje, takozvanu zemlju Izraelovu. Nmoète imati palestinsku dràvu u Izraeluobzirom da je bespravno progla{ena izraeska dràvnost na kompletnoj palestinskteritoriji. Vrijeme je da se ukine cionizakao reìm, te da se uvede prava demokrat

ja u ~itavoj Palestini, gdje bi dva narodimali jednaka prava u jednoj dràvi.

Imaju li izraelski desni~ari zais

planove za nekakav “veliki Izrael,” tako {

bi okupirali teritorije Egipta, Sirije, Iran

Libanona, Iraka, Jordana?

Nisam siguran. Mislim da èle kontroi svoj uticaj u tim zemljama, ali ne i da formalno okupiraju.

Uzimaju}i u obzir sve kroz {ta s

Palestinci pro{li prethodnih decenij

uklju~uju}i velike masakre u kampovim

Sabra i Shatila s po~etka osamdesetih god

na, moèmo li govoriti o genocid

izvr{enim nad njima?

Prije bih rekao da postoji genocidnnamjera prema njima. Vr{i se usporen

postepeni genocid.


IZRAELSKO-PALESTINSKI RA

Nikada neće biti zasebne

države u Gazi i naZapadnoj obali. Rješenjezvano dvije države,zapravo je šifra za “nekaIzrael radi slobodno štahoće”. Razlog je u tomešto ne može bitikompromisa sa Izraelom

F o t o : N E W

S . C N



Idok smo znali satnicu dolaska u

Sarajevo gotovo svakog od na{ih Areprezentativaca, 1. septembra, predkvalifikacioni me~ protiv Kipra, U-21selekcija se u miru i ti{ini okupila u

Hotelu Park u Vogo{}i, gdje se pripremala pred svoje me~eve, protiv Austrije iMa|arske. Ba{ tako, u miru i ti{ini, radi iTehni~ki sektor Nogometnog/Fudbalskogsaveza Bosne i Hercegovine, i “hvata”mlade Zmajeve po Evropi i svijetu: “Sadolaskom novih ljudi, novog menad`mentau Nogometni/Fudbalski savez BiH, na ~elusa predsjednikom Dinom Begi}em igeneralnim sekretarom Jasminom Bakovi-

}em, mi smo zacrtali i novu strategiju. Asve je po~elo sa Komitetom za normali- zaciju , kojem su se priklju~ili Ivica Osim,Du{ko Bajevi}, Faruk Hadìbegi}, Faruk

Kajtaz... tako da smo promijenili i filozofijui pristup radu”, veli Denijal Piri}, tehni~kidirektor u N/FSBiH.

STRU^NO, OBJERU^NO

“Struka je apostrofirana kao temeljSaveza , a do tada, po meni, nije imala takvuulogu. Pa smo mi, u Tehni~kom sektoru ,

napravili strategiju razvoja za naredne ~etirigodine. A ona se bazira na standardiziranjurada svih selekcija, na permanentnomsastajanju Kolegija selektora , gdje smoimali kompletne analize. Analizirali smociljeve i zadatke koje su oni trebali daostvare. Analizirali smo i strukturuselektiranih reprezentativaca u svimselekcijama, njih devet, izuzimaju}i A

selekciju.” Pa su tako postigli odre|enestandarde i u prethodnom, trogodi{njem

periodu u~inili su pomake u svakomsegmentu. Od futsala, kada nas je minutadijelila od u~e{}a na Evropskom prvenstvu ,

pa do ènskih selekcija. “Naprimjer, U-21

selekcija ostvarila je odli~an rezultat prijedvije godine, kada nas je u utakmici sa

Njema~kom dijelio gol od baraà, a i ovegodine smo tu negdje. A na{ primarni cilj je

bio, a i sada je, proizvodnja igra~a i‘prelijevanje‘ ka A selekciji. Prije dvijegodine selektor A reprezentacije Safet Su{i}

je uzeo {est igra~a iz mlade reprezentacije,a ve}ina je kasnije postala standardna. Prije

petnaestak dana u A selekciju je pozvao triigra~a: Gorana Zakari}a, Gojka Cimirota iSanjina Prci}a, {to ne zna~i da A timu unarednom periodu ne}e priklju~iti jo{

nekog od igra~a iz mlade selekcije. Selektor U-21 reprezentacije Vlado Jagodi}, pak,uzima igra~e iz U-19 selekcije. U-21reprezentacija sada igra protiv Austrije iMa|arske, a U-19 ide u Makedoniju, ukvalifikacije i ima izgledne {anse da pro|eu elitni krug”, obja{njava Denijal Piri}.

Ipak, igra~i nastupaju za starijeselekcije zavisno od potrebe selektora. Nemogu selektori, tek tako, bez reda idogovora pozivati igra~e u selekcije kojevode. “Sve na{e mu{ke nogometneselekcije: A, U-21, U-19, U-17 i U-15imaju kvalitet, a nakon dugo vremena

promijenila se i svijest u klubovima koji setakmi~e u Premier ligi BiH . Po~inje da lapiona filozofija sa starijim, iskusnijimigra~ima, nego se i klubovi okre}u katrì{tu i forsiraju mla|e igra~e. U ovommomentu nosioci na{ih mla|ih selekcijaigraju u @eljezni~aru , Sarajevu , [irokom,Zrinjskom, Borcu ... Paralelno, dali smomogu}nost svim igra~ima koji imaju

bosanskohercegova~ke korijene, a kodanas ìve u Evropi, SAD-u i u Australijda pokaù svoj kvalitet i fudbalsko umije}U tom smislu, pro{le godine smo imaizvanrednu zavr{nicu, kada smo pokrskoro cijelu Evropu. Ove godine idemo

Englesku, ali i u Australiju. Imamo skaukoji }e, kao i u prethodnom periodu, obav

prvo selektiranje, a zavr{no selektiranje }uraditi selektori na{ih mla|ih selekcija. Osvih igra~a, koji su kandidati za bilo kojselekciju, o~ekujemo maksimum”, isti~na{ sagovornik.

DISKRETNI [ARM

Denijal Piri} je uposlenik N/FSBiH o2001. godine. A 2012., s ciljem provo|enaktivnosti iz Strategije razvoja omladiskog nogometa/fudbala , u dijaspori j

pokrenuta organizacija kampova Otvorenvrata : “Podvla~im, svako dijete koje voBosnu i Hercegovinu i èli da igra za na{reprezentaciju, ima mogu}nost da poka`svoj kvalitet u kampovima i na kontrolniutakmicama. Imamo i puno trenera korade {irom Evrope, a koji su produkt na{eCentra za edukaciju . Gdje god ima kakaigra~, oni nama odmah signaliziraju. Takda se ne moè pojaviti talentovano dijekoje ima bosanskohercegova~ke korijengdje god da ìvi, a da kod nas ne budregistrovano. A i ponosni smo, jer su trojic

bitnih igra~a u kvalifikacijama z

prethodno Svjetsko prvenstvo , a i u Brazil bili iz dijaspore: Sead Kola{inac, IzHajrovi} i Ermin Bi~ak~i}. U~injen ogroman napor, najve}e uloge odigrali sDino Begi} i Jasmin Bakovi}, da

privolimo da igraju za nas. Imali sm pro{le godine dakle, odli~na zavr{nselektiranja u Göteborgu i Münchenu. A mnismo dràva sa velikim dijapazono


PRAVOVREMENA SIGNALIZACIJA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI],

OMER BO[KAILO, ARHIV “SB”

Najvažniji sektor Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovinesvakako je onaj tehnički, čija je obaveza pronalaziti fudbalske “bisere”

bosanskohercegovačkih korijena koji su “rasuti” širom svijeta; za “SlobodnuBosnu” govore DENIJAL PIRIĆ, direktor Tehničkog sektora N/FSBiH, iMURAT JAHA, koordinator u toj komponenti krovne kuće bh. fudbala

U POTRAZI ZA MLADIM“ZMAJEVIMA”

Denijal Piri}: “Transparentan i stru~an rad, metodologi-

ja rada i zdrava percepcija, to su na{a na~ela“


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-930-492014 49/684.9.2014. I SLOBODN BOSN 4

KOLIKO NAS JO[ IMA

STALNA POTRAGA Denijal Piri} i Murat Jaha



igra~a. I gdje god se pojavi neki fudbaler interesantan za nas, mi nastojimo da ga‘skeniramo’ i da provjerimo ima li bh.

paso{, pa onda moj kolega Murat Jaha i jarazgovaramo sa njihovim roditeljima, kako

bi se uvjerili da oni imaju nagla{enu èljuda igraju za na{u reprezentaciju. A akonemaju na{ paso{, onda nam u susret izlaziMinistarstvo civilnih poslova. Potom, saUEFA-om mijenjamo sportskadràvljanstva, kao {to smo promijenili,recimo, Miralemu Pjani}u.”

Rekosmo ve} da Tehni~ki sektor , iliOdjel , kako god ho}ete, radi u miru i ti{ini,i to vrlo diskretno. Razlog je jednostavan:~im se dozna da je neki dje~ak

bosanskohercegova~kih korijena talento-van, promptno reaguje nekoliko drugihsaveza, posebno Nogometni savez Hrvatske i Fudbalski savez Srbije . Kao

jastrebi koko{ari kada ugledaju pile savisine, oni “grabe” bez prevelikogzadràvanja. I tako godinama. S tim da u

posljednje vrijeme imaju manji “plijen”, jer i roditelji dje~aka, ali i djevoj~ica {iromEvrope i svijeta, polako shvataju da moguimati rezervnu domovinu, ali nikako nemogu imati rezervnu domovinu ro|enja. Nitehni~ki ni biolo{ki. “Ne pravimio pompu,

jer ima dosta dilema. êsto igra~e moguvrbovati i drugi savezi, naj~e{}e izHrvatske i iz Srbije. Onda mi to radimo natih na~in, kao {to smo u posljednje vrijeme

Andreja Modi}a iz Milana uspjeli pridobiti

da igra za na{u U-21 selekciju. Zadatak Tehni~kog sektora je da prvi stupi ukontakt, koji i jeste najva`niji. Uzobostranu èlju. A nakon Brazila svima jemotiv da igraju za na{u reprezentaciju”,kaè direktor Tehni~kog sektora .

Moramo biti direktni, jer ìvimo utakvoj dràvi: mijenja li se odnosroditelja mladih fudbalera koji suhrvatske ili srpske nacionalnosti prema

na{oj reprezentaciji, pitamo Murata Jahkoordinatora u Tehni~kom sektor“Mnogo. Konkretno, Nikola Jelisi} igu B-timu Bayerna . Otac i majka su mu Banje Luke, razgovarali smo s njimaoni su dali saglasnost da njihov sin ig

za na{u reprezentaciju. Trebao je sad


PRAVOVREMENA SIGNALIZACIJA

Na osnovu onoga {to smo vidjeli i ~ulisaradnja svih skauta sa N/FSBiH je nazavidnoj razini, i svakim danom je svebolja. “Mi smo saradnju sa N/FSBiH jo{poodavno definirali i planirali, ali su se tekpro{le godine stekli uslovi da se krene sakampovima u dijaspori. Tu su, moramre}i, veliki posao obavili i gospoda DenijalPiri} i Murat Jaha, koji su, kao i ~itavSavez na ~elu sa Jasminom Bakovi}empodràvali ovaj projekat. Naravno, ovo jesamo po~etak... Mi ve} sada, za narednikamp koji }e biti organizovan 1. i 2.novembra, uvodimo neke novine.Najbitnije je da djeca dolaze iz svihkrajeva svijeta, pa ~ak i iz Australije iimaju interesa. Mi, koordinatori, MujoSalkanovi}, Edhem Duran i ja radimo natome, mada je svaki po{teni skaut dobrodo{ao”, kaè Omer Bo{kailo, skautN/FSBiH: “Veliku ulogu u svemu igrajumediji. Mi smo na dva kampa pro{legodine, iz Njema~ke, Austrije, [vicarske,Holandije, Luksemburga, Francuske iBelgije, uklju~uju}i i Sloveniju, imali skoro

200 kandidata. Njih sedamnaest je dosada igralo za razne selekcije Bosne iHercegovine. Nadamo se da }e ih biti jo{,kako stignemo. Borimo se. Veliki je toprojekat. Treba do~ekati, recimo, stotinudje~aka i napraviti program kako bi svipokazali {ta znaju.”

OMER BO[KAILO, SKAUT

“Baš svi mogu pokazati šta znaju”

SKUP TALENATA Otvorena vrata u Münchenu

SAMO POLAKO...Denijal Piri}, tehni~ki direktor u N/FSBiH

Omer Bo{kailo



do}i, me|utim nije mogao iz nekihdrugih razloga. Ali, mi ne smijemo puno

pri~ati. Jer, ~im izbacimo ime, odmah seu pregovore uklju~e i drugi savezi.Direktor je ve} rekao da smo tiho i bez

puno galame do{li do Andreja Modi}a izKotor Varo{i. ^lan je Milana i igra}eLigu prvaka ove godine, jer je me|udvadeset i pet prvotimaca ovog kluba.

Njegov brat je odigrao jednu utakmicu zaU-21 selekciju Srbije, a on sada, zbogsvog starijeg brata, èli da igra za nas.Andrej je ‘96. godi{te, a njegov brat ‘97.Govorimo o djeci srpske nacionalnosti. AHrvata imamo koliko god ho}ete...Recimo, Vladu Or{oli}a iz zagreba~keLokomotive i Alena Jurilja iz Zagreba .Me|utim, u timu je samo jedanaest

igra~a i jo{ osam kao rezerve, ne mogusvi biti u reprezentaciji. Ali, svi su ukonkurenciji.”

BEZ INTERMEZZA

Muhamed Be{i} je stara pri~a. A ve}nekoliko mjeseci najzvu~nija imena, koji sukandidati da igraju za na{u reprezentaciju, suRaif Husi} iz Bayerna i Boban Lazi} izOlympiacosa , u koji je do{ao iz Ajaxa .“R aifu Husi}u je majka Njemica, on jestipendista Njema~kog fudbalskog saveza i

jedan je od tri najperspektivnija golmana u Njema~koj. Te{ko }e biti, ali nastavi}emo pregovore. Lazi}i su iz okoline Gradi{ke iBoban }e igrati za nas. Pa, Deni Milo{evi} izStandarda iz Liègea... Evo, upravo sad samdobio podatke za Amila Dilberovi}a. Ro|en

je u Holandiji 1995., ima na{e i holandskdràvljanstvo, a igra za Elfsborg , u Prvoj li[vedske . To je jo{ jedan od njih. Gdje je ovdrugi? Aha, evo ga... Hamza Salman, 199godi{te, igra za Bayer iz Leverkusena. A

postoji stalni problem - roditelji èle da isin odmah zaigra u prvih jedanaest, a to nikne moè garantovati. U kombinaciji su pnek’ se izbore. Ipak, trebam re}i da sroditelji ponosni zato {to su se uvjerili dBosna misli na svoju djecu. A odlazak Brazil jo{ je dodatno poja~ao èlju roditeljadje~aka za igranjem za dràvu u kojoj sro|eni, ili su njihovi najbliì iz Bosne Hercegovine”, govori Murat Jaha.

U narednom periodu u Tehni~kosektoru èle formirati i “parne selekcijetako da }emo dobiti i U-14, U-16, U-18 i U20 timove. “To do sada nismo mogli

infrastrukturom ni finansijama. Dobijamoodre|ene bonuse od UEFA-e i FIFA-e, takda je puno lak{e i puno je ve}a perspektivza cjelokupan bosanskohercegova~ki fudba

Ne}e vi{e biti intermezza izme|u selekcijImamo kao garanciju i na{ Trening centarZenici. Prednost je kontinuitet u radu. Tak

je i sa selektorima svih na{ih selekcija. Svamjesec imamo Kolegij selektora , gdanaliziramo njihov rad. Dakle, transparentai stru~an rad, metodologija rada i zdrav

percepcija, to su na{a na~ela. Nemnepravilnosti, nema verbalnog ugroàvan

selektora, a u tome nam puno pomaùmediji. [to se ti~e struke, nikada se nikvalitetnije radilo i nikada toliko kvalitetnigra~a nismo ni imali. A i treneri u Premiligi BiH se iz godine u godinu sve vi

profiliraju”, Piri}eve su rije~i. Ne}e biti problema ni za ènsk

selekcije u N/FSBiH. Talentovandjevojaka, ba{ kao i dje~aka, ima {iroEvrope i svijeta. @ensku A selekciju voSamira Hurem, U-19 Momo Stani} i U-1Ilija Luci}. Selektor futsal reprezentacijred je dodati, je Boro Matan, a olimpijskmediteranske Husref Musemi}. Sve

posloèno, nema {ta.

KOLIKO NAS JO[ IMA

“Niko ne zna koliko smo razgovoraobavili sa Alenom Halilovi}em. Direktnosam i{ao u Zagreb i razgovarao s njim i snjegovim ocem. Ali, nismo mogli ni{tanapraviti. On je ro|en u Zagrebu, otac mu

je dobio posao u Dinamu , i ~im je po~eo

da sa malo ko~operi,Zdravko Mami} mu jezaprijetio otkazom”,tvrdi Denijal Piri}.Mladog fudbaleraMuamera Tankovi}abh. fudbalska javnostupoznala je nakon {to

je U-19 reprezentacijina{e zemlje postigaohat-trick, a potom sesvojoj domovini izvinioputem dru{tvenihmreà. Trenutno igraza Fulham . “Tankovi},dakle, èli da igra za[vedsku. Dobro... Pa

ga nazovem, a on kaè: ’A, nemojte sad,pa neka jo{ malo, porazgovara}emo. ’ A jaga opet nazovem za petnaestak dana ipitam ga: Kako si sine, {ta ima? Mo`da ipristane”, uporan je Piri}.

ZA DLAKU POBJE@E

Zašto Alen Halilović ne igra za nas


Alen Halilovi}

DVA BISERA Boban Lazi}

i Andrej Modi}



Odavno nije bilo festivala u

Sarajevu koji tako jasno i glasno poziva na promjene, a da organi-zatori pri tome nemaju bilokakve politi~ke ambicije. Ba{ to

radi Sarajevo festival kamerne muzike /Sarajevo Chamber Music Festival (SCMF), ~ija direkcija vrlo otvorenoukazuje na potrebu za pobunom koja moravoditi u promjene postoje}eg sistema i utome klju~nu ulogu daje umjetnosti.“Mislim da smo postali cini~ni i letargi~ni u

suo~enju sa stalnom nemo}i da ne{to

promijenimo. I onda, kada se dese neke

iskre koje poveù ljude, kao izvo|a~e i

ljude u publici, tada svi vidimo da je

promjena mogu}a. Onog tenutka kada se

probudite gotovo je, budni ste i tada, mi se

nadamo, nema nazad”, ovako Amila

Ramovi}, direktorica Festivala , vidi publiku koja je pet no}i za redom dupke punila salu Doma armije , èljna da ~ujevrhunske muzi~are kako izvode Beethove-

nove kompozicije.

KAO CHE GUEVARA

Poruka koju Festival ove godine {alje je: Ujedinimo se u revolucijama u na{imglavama , a direktorica poja{njava kakoumjetnost ne vidi kao “neki dekorativni

prostor koji treba da zamagli pogled”, negkao “snaàn i aktivan metod z

sagledavanje svijeta”. “Umjetnost je va`n

politi~ko sredstvo, zato jer su umjetni

oslobodili svoj mozak da vide nemogu}

kao mogu}e, jer ga stalno stvaraju svoji

djelima, jer stalno stvaraju ne{to {to pri

nije bilo i {to smo mislili da nije mogu}e

dodaje Ramovi} u razgovoru za SlobodnBosnu . êtvrti po redu Festival pro{ao je znaku Beethovena, koji je prema direkc“revolucionar kao Che Guevara”. U tekskoji je napisala uz festivalski programRamovi} konstatuje kako su bh. dru{tv“neosporno o~ajni~ki potrebne promjen

duhovne intelektualne moralne ek

nomske ideolo{ke. To je dru{tvo ~i


FORMAT KAMERNOG

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Već četiri godine za redom u Sarajevu se dešava FESTIVAL KAMERNE MUZIKEna čijem čelu je muzikologinja AMILA RAMOVIĆ; ovaj festival sigurno zaslužuje

titulu jednog od najuzbudljivijih, a od ove godine i najrevolucionarnijeg,barem u Bosni i Hercegovini

“Ujedinimo se u revolucijama u na{im glavama

“

DRUGAČIJI OD DRUGIHSCMF

MUZI^KA REVOLUCIJAU SARAJEVU

Christopher TaylorVioleta Smajlovi} Hua



institucionalizovane vrijednosti ne reflek-

tuju domete prosjeka misli evropskih

prostora ve} su to vrijednosti ustanovljene

od onih koje su ogromnu ve}inu gra|ana

izmanipulisali odvev{i ih u pasivnost i o~aj

zatupljuju}i ih u indiferenciji prema utisku

da ovakvom stanju nema izlaza”.U skladu sa tim duhom, organizatori

Festivala odlu~ili su sve programe u~initi besplatnim za publiku me|u kojom nema politi~ara niti onih sa specijalan tretmanom.“U su{tini, na{a je sre}a, ili tuga da nismo

shva}eni kao jedan dobar poligon za

promoviranje nekih politi~kih poruka.

Mislim da jo{ uvijek na{i politi~ari vide

ovaj festival kao ne{to za {to se interesira

jedna marginalna grupa u kojoj nisu

zna~ajni glasa~i. To govori o ljudima koji

vode ovu zemlju, a koji uop{te nisu

zainteresirani da ispitaju svoj vlastiti odnos

prema ne~emu {to su civilizacijske

vrijednosti”, kaè Ramovi}.OSTATI I OPSTATI

Jo{ jedna stvar koja SCMF ~ini posebnim jeste Institut koji djeluje kao pridruèni dio koji pruà mogu}nost za pedesetak mladih muzi~ara iz regiona dasviraju uz vrhunske muzi~are, da se pojavena sceni, i da nau~e ne{to novo krozradionice. Studentski koncert koji nakonosam dana prirede zaista je pravoohrabrenje, jer su na sceni mladi italentovani ljudi, koji svojim nastupom i

predano{}u bude nadu u neku bolju i

hrabriju budu}nost. “Ima ta pri~a o kulturi i

umjetnosti koja mene frustrira, jer su se ta

dva pojma stopila, a zapravo skroz

druga~ije zna~e. Kultura je ne{to {to je

zajedni~ko, neki kontinuitet identiteta. To

je pri~a o pra}enju neke ponovljene i

dora|ene matrice koja postoji od ranije”, pri~a Ramovi} opisuju}i va`nost ovemuzi~ke revolucije koju predvodi:“Umjetnost ima skroz druga~iju bit - ona je

destruktivna, na najbolji mogu}i na~in, j

sve dovodi u pitanje. To {to smo mi 1.00

godina mislili da je ne{to dobro, ne zna~i d

je tako iz dana{nje pozicije. Jer, sa novi

iskustvom moèmo potpuno promijeni

sistem vrijednosti, odnosno prilagoditi g

saznanjima dana{njeg iskustva.”

U skladu s tim, kao osnovna temovogodi{njeg SCMF-a izabrana Beethovenova muzika, na prvi pogledaleka ali koja nosi u sebi puninovativnog. “Mene zanima savremen

umjetnost i muzika. Ako govorim

Beethovenu, razmi{ljam {ta je to danas

njemu, u ovom vremenu. Mislim da s

ljudima jo{ uvijek te{ko identificirati

savremenom umjetno{}u jer ona nosi pun

nepoznatih pojmova i onda se te{k

uspostavlja ta veza. Ali umjetnost je uvije

savremena jer uvijek reaguje upravo n

trenutak u kojem se de{ava. Umjetnost

uvijek u kontekstu. Nije vaàn Beethove

zato {to je napisao lijepu melodiju, to

uradio i Oliver Dragojevi}, ali ona nem

nikakvu umjetni~ku vrijednost. Vaàn je j

je takvu melodiju, takvu strukturu formira

u kontekstu i vremenu u kojem je ìvio. M

upravo o tome govorimo predstavljaju

najsofisticiranije, moglo bi se re}i, metod

za sagledavanje svijeta umjetni~ki

sredstvima, a Beethovenove metode su bi

vrhunske i prizivamo taj na~in mi{ljenja d

napomene koliko su te vrijednosti va`ne.”

U budu}nosti se organizatori nadaju d}e Festival uspjeti u~initi jo{ kvalitetnijinego je to bilo do sada. Ramovi} kaè da Festival zami{ljen na na~in da nemnikakve primjese spektakla, nego da foku

bude na “supstanci koja treba da bude {

vi{e o~i{}ena od svega suvi{nog. @elje

bismo da Festival zadrì taj form

kamernog, malog, jednostavnog, min

malnog vanjskog elementa a da sve {to im

bude razgovor o muzici i muzika”.Uz ovaj recept, direkcija SCMF

uspjela je stvoriti jedinstven doga|aj, nsamo u BiH nego i u regionu i nadamo se d

}e kao takav ostati i opstati.

5

“FESTIVAL” KOJI IMA SMISL

Sarajevski Festival kamerne muzike postoji ve} ~etiri godine, a organizuju ga,zajedno, Muzi~ka akademija iz Sarajeva iManhattan String Quartet , jedan odvode}ih ansambala u SAD, uz podr{kupoznatog ameri~kog pijanisteChristophera Taylora. “Festival jenastao kao partnerski projekat.Odlu~ili smo da zajedno radimo kakobismo napravili doga|aj n kojem }eljudi mo}i da se suo~e sa onim {to je

Beethoven, Schubert, ili bilo ko drugiuradio, i hajmo raditi na tome daformiramo novu generaciju ljudi kojiimaju uspostavljene repere za ono {toje kvalitet umjetnosti, na nivouesteskih vrijednosti i na nivou zahtjevakoji te vrijednosti prenose”, poja{njavadirektorica Festivala, koji je, izme|uostalog, potpomognut li~nim donacijamagrupe ljubitelja ove vrste muzike iz BiH iSAD-a.

PARTNERSKI PROJEKAT

Suočavanje sa Beethovenom


AMILA RAMOVI]Promjene su

nam potrebneo~ajni~ki:duhovne,intelektualne,moralne,ekonomske,ideolo{ke

SVE ZA SCMFSarajevo ima dosta publike i za ovakav festival



Ve} na samom prilazu Lukavici odVraca pored puta raspore|ena

policija. Kako se pribliàvamostadionu Slavije , policije je svevi{e, a iako je tek 18 sati fanovi

ve} u manjim kolonama kre}u premastadionu kako bi na vrijeme u{li.

Najavljene su stroge kontrole panajvatreniji oboàvaoci ne èle zakasniti na„Poziv koji se ne odbija“, kako je danimana jumbo plakatima najavljivan koncertSvetlane Cece Ra`natovi} uz karte po cijeniod 20 i 25 maraka i sa po~etkom u 20 sati.Datum je 30. avgust.

Kako bismo izbjegli gu`vu poslije, parkiramo se kod YU Caffea pored glavneraskrsnice i sjedamo u kafi} blizu stadionakako bismo „pokupili atmosferu“. I pored~injenice da je ve} vidljivo da }e bar 80

posto publike sa~injavati djevojke - dress

code uglavnom {orc i uske majice, nekako je vidjivije prisustvo pripadnika MUP-a RSkoji se okupljaju na obli`njem parkingu skojeg se raspore|uju prema stadionu.Parkirano je ve} nekoliko „marica“.

PRVO SKOÎ PA RECI POP

Publika se u kafi}u zagrijava uz pivo, asa zvu~nika ide lagana „artiljerijska

priprema“ u vidu starijih hitova Severine,

@eljka Joksimovi}a i ostalog light folk- popa. Na preuzimanju akreditacija Sonja iz press protokola nam je kazala da }e mjereosiguranja biti rigorozne, pa da se na

stadionu moramo „nacrtati“ izme|u 18 i 19sati, pa kre}emo lagano put VIP-ulaza gdjenam je re~eno da budemo.

Tamo — gu`va. Organizatori ne mogu dase usaglase sa ljudima iz securityja da li da

pu{taju novinare uz akreditaciju za koncerti provjeru spiska, ili uz sve moraju imati iakreditaciju medijske ku}e iz koje dolaze.Dok ~ekamo, lik iz securityja poziva ove izdrugog reda:

“Evo imamo uslove za pregled

mu{karaca, haj’mo svi mu{karci u}i ”

Ulaze obojica mu{karaca iz tog dijelareda, a zbunjeni lik iz obezbje|enja traì ih

jo{ u masi ènske publike... Utom odlu~ujuda pu{taju i novinare, i slijedi nevi|en

pregled. Samo primjera radi - potpisnik ovih redova bio je u Predsjedni{tvu

prilikom posjeta Hillary Clinton, Ive

Josipovi}a, na Jahorini na sastanku ~lanovaPredsjedni{tva BiH sa Josipovi}em iBorisom Tadi}em, na samitu u Mostarugdje su bili svi pobrojani plus predsjednik Crne Gore Filip Vujanovi} i premijeri

brojnih dràva regiona, i da ne nabrajamo,ali tu vrstu provjere nije doìvio.

Najprije pregled obezbje|enja koncerta.

Sve se mora izvaditi iz dèpova, a

zabranjeno je unijeti ~ak i kovanice tako danekoliko maraka u „si}i“ jedva uspijevamo

pro{vercovati u zadèpku ruksaka. Slijedi pregled ruksaka po kojem rovi rukama, pregleda svaki djeli} opreme, kablove, pregled ru~nim detektorom metala pa prepipavanje... Kada smo pomislili da jegotovo, obezbje|enje nas proslije|uje dotunela u kojem pregled obavljaju policajci.Oni su dosta temeljitiji, pa su nam pobacalisve olovke koje su na{li u ruksaku. Kod„skeniranja“ detektorom nastaje frka zbog„pi{tanja“ kod lijevog dèpa. Zarovim se i

vadim plavi „Orbit“ na ~iju je foliju

detektor reagirao.“Da je bio zeleni ‘Orbit’, ne bi pi{talo

dobacuje nam jedan od policajaca nakozavr{etka pretresa. Koliko su mjere birigorozne uvjeravamo se kasnije na prvo{anku:

“[to sitnije drug, nisu nam dali d

unesemo si}u, snalazimo se kako znamo

govori nam {anker.Koncert je najavljen za 20 sati, ali

evidentno da ne}e po~eti na vrijeme. Sstrane bine predvi|ene za press mogao vidjeti samo jedan dio VIP loè, dok

drugi, „s one strane bine“, bio za{ti}en o


I POSLIJE ACE - CECA

Tekst i foto: ALMIR PANJETA

LUKAVICA, NISAMZNALA DA SI

TAKVA LUKAVICA



pogleda i poslije }e neki mediji tvrditi da sutu bili Milorad Dodik i Naser Ori} koji }e tuvijest i demantovati. Od poznatijih likova iz

pogledu nam dostupne VIP loè primje}ujemo Milovana Cicka Bjelicu,ratnog i poslijeratnog na~elnika Sokoca,~lana Glavnog odbora SDS-a.

Do po~etka koncerta publika sezagrijava MTV hitovima s ozvu~enja, ane{to iza 21 sat stadion nadlije}e

helikopter. Brzo nakon toga „s one strane bine“ stiè kolona automobila u kojoj i crniAudi iz kojeg izlazi Ceca te ulazi u {ator gdje je sa~ekala nekoliko minuta dok sunestrpljivi fanovi ve} po~eli skandirati„Ceco, Ceco...“. Kada se pojavila na bini, u

publici je nastala erupcija odu{evljenja a publika nije {tedjela grla i dlanove, kao nizastave Srbije kojih je bilo 5-6 u prvimredovima.

VIDIM SVETLA MOGA GRADA

„Dobro ve~er Sarajevo”, pozdravila je publiku i krenula sa hitovima dok ju je

publika u glas pratila. Potom je, najaviv{i

pjesmu Zaboravi kazala:“A sada, jedna pjesma koju je napisa

va{ sugra|anin Dino Merlin...“

Redao se hit za hitom, a ‘objektivnsarajevska publika’ svaki je nagra|ivaaplauzima, skandiranjem „Volimo tCeco“ i horskim pjevanjem sa go{}om Srbije.

“Volim i ja vas”, poru~ila im je Cecanekoliko navrata i ponovo se obratiSarajevu.

“Volim i ja Sarajevo Neka zasve

Sarajevo Neka vide i gledaoci kraj mal

ekrana kako se mi provodimo ”

Interesantno je da su joj u jednomomentu na binu bacili zastavu Srbije, a

je Ceca nije razmotala, nekoliko puta mahnula smotanom zastavom i predala

jednoj od back vokala. Koncert smnapustili ne{to prije kraja, dok su se szvucima posljednjeg Severininog hita Unmomento iz kafi}a u blizini stadionmije{ali Cecini stihovi „Volim ukus tvog

|ona, ~ak i kad na njemu donosi{ mi nj

va`no je da si mi tu...“


MERLINE MO

Iako su brojni portali iz Srbije napisali,a mnogi u BiH prenijeli, da je na koncertubilo 30.000 ljudi, svakom ko je ikad bio nastadionu „Slavije“ kapaciteta tribina 6.000ljudi jasno je da i kad bi ih se 30.000nekako i natrpalo, ne bi bilo mjesta zabinu. Zvani~an podatak koji smo dobili jeda je prodato 12.000 ulaznica, iako se uzprazan zadnji dio travnjaka i po pola

bo~nih tribina ~inilo da ih nema vi{e od10.000. Kako se moglo ~uti, nezanemarivbroj karata prodat je i u „federalnomSarajevu“ gdje su se, kako se moglovidjeti na snimku koji je objavio portal SB,fanovi za koncert pripremali nekoliko danaprije a Bakira Hase~i} poru~ila: “Neka jeproklet svako onaj ko ode na Cecinkoncert...”

DOKAZ, DA]U TI @IVI DOKAZ

Na koncertu nije bilo 30.000fanova jer jednostavno ne biimali gdje stati

Reporter “SlobodneBosne” prisustvovao je

dugo najavljivanomkoncertu SVETLANECECE RAŽNATOVIĆ,

udovice ratnogzločinca Željka

Ražnatovića Arkana;prema najavama

koncert je održan uIstočnom Sarajevu, a

prema Cecinimizjavama i porukama

s bine - u Sarajevu

CECA FANOVIMA:“Volim i ja Sarajevo! Neka zasvetliSarajevo! Neka vide i gledaoci kraj malihekrana kako se mi provodimo!”



Savremena proza ùrnogubi jezi~ke ukrase, ìviod referentne funkcije

jezika, teì da jasno i neutralnosaop{ti, ispri~a. Prisustvo

poetskog je izuzetak i rijetkost.Proza R efika Li~ine otud jedobrodo{li udar na ~ula,ekspresivna eksplozija

zvukova koja nas ostavlja u~udu. Njegov sandà~kaleksika je rasko{na, slikovita i

precizna toliko da neprekidnoskre}e pa`nju sama na sebe.

Njegove pri~e su nerijetko pjesme u prozi, sa tek dalekimnagovje{tajem sièa, one traè

ponovno ~itanje i uìvanje una~inu na koji je ne{toizre~eno. Evo nekoliko

primjera filigranskog rada sa jezikom: za izgladnjelogstidljivog dje~aka koji je sa

ustezanjem gricnuo komad bijelog hljeba se kaè da je„okrajicu samo ko mi{ sa ivice

po{tetio“; stara kobilaslomljene noge skon~ava tako{to su joj glavu stavili na jednustijenu a „drugom }e joj

stijenom, zamahuju} polagano,u krvavu ka{u glavu udrobiti“;

politi~ke ~istke nasta{e kad„Udba zaredi trijebit sirotinju“;a cijela sudbina i propast jedneène stala je u tri rije~i, ona se„splakala, ostarala, ojadila“.

O~emu pi{e Li~ina?Teme obuhvatajuraspon od prve

polovine 20. vijeka,nacionalnih (post)ratnih trvenjai muslimanskog iseljavanja uTursku, pa do ja~anjaMilo{evi}evog reìma i novog

progona ideolo{kihneistomi{ljenika. Dru{tveno-

politi~ke prilike prikazane sutraumama koje one ostavljajuna porodici i pojedincu, adokumentarna autenti~nost

postignuta je detaljnimnavo|enjem imena i podataka,

pozivanjem na knjige i novineiz perioda o kojem se govori.îni se, me|utim, da jecentralni lik kod Li~inezapravo kolektiv, kolektivno

(ne)svjesno. Neprecizno bi bilo

re}i da je to narod, jer su grupeo kojima se nekad govorimnogo manje, ali napetostizme|u kolektiva i pojedinca jeokosnica ve}ine pri~a.Kolektiv o kojem Li~inagovori uslovno moèmoidentificirati kao sandà~ki, ali

je on zapravo univerzalniretrogradni patrijarhat.

Ponekad je takav kolektiv

prikazan {aljivo i pozitivno, kao u pri~i o

novom ateisti~kom groblju nakojem se ne èle sahranjivati nimuslimani ni pravoslavci: oni

podmi}uju lokalnogfunkcioner~i}a pi}em i

pe~enom krmadi da bi moglikri{om zakopavati svoje mrtvena tradicionalni vjekovnina~in. Takva nam je zajednicasimpati~na, s njom sesolidari{emo. Ponekad je pak kolektiv o kojem Li~ina govoriiracionalan, misteriozan, skoromagi~an. U njemu su ìvidrevni rituali poput onog da

da`devnjak bira ruke tkalje

koja }e zapo~eti izradu {are n}ilimu: kad tog da`devnjakautuku da ne bi tajnu odaonikome drugom, kolektiv

po~inje pokazivati svojusablasnu stranu.

Ta mra~na strananajo~itija je u prikazu

poloàja èna unutar ovog kolektiva. One bezizuzetka sluè zato damu{karcima peru noge, prinos

pi}e i mezu ili da budu vre}eza udaranje. Lik strine Ume

koju njen mu` zvjerski premla}uje nao~igled zajednicnajzanimljiviji je u oskudnojgaleriji Li~ininih ènskihlikova. Ona od po~etka dokraja sluì kao blaga,

pomirljiva, saburli vre}a za boks. U~ini herojsko djelo, alne dobiva priznanje, na krajustrada a da niko za to ne dobijni kaznu ni osudu. Strina Uma

je svetica, antipod ~ergarkama

prostitutkama i slobodoumnimènama. Izvan ovog polaritetau Li~ininom svijetu ènanema: nepopravljiva je {teta{to ènskih likova koji bi biliizvan patrijarhalnog stereotipasvetica-kurva nema ne samo umiljeu koji pisac opisuje negoni u njegovoj knjièvnojimaginaciji. Uskra}eni smotako ne samo za bar jedansolidan ènski lik, nego za

pogled na svijet u kojem biopstanak takvog lika bio nuài mogu}. Autor nam je daouvjerljiv prikaz jednogo~igledno duboko mizoginogsvijeta, ali umjesto da taj svijesubverzivno protrese, on ga jerezignirano prihvatio, netraè}i mu alternativu.

Strah od behara je djeizvrsnog pjesnika, stiliste ~ovjeka rafiniranog knjièvnoizraza. On sa izuzetnom emptijom i razumijevanjem oslikva sirotinju, seoski milj

politi~ke stradalnike, gubitnikraznih vrsta, starce, ìvotinj

Samo, naàlost, ne i ène.


Pi{e: ADISA BA[I]

Glavni lik kod Li~ine je kolektiv i to univerzalni retrogradni patrijarhat

Refik Li~ina (1956.) je do1992. godine ìvio i radiokao bibliotekar u NovomPazaru, a od 1994. godine

ìvi u [vedskoj. Pi{epoeziju i prozu. Dobitnik jeGoranove i Brankovenagrade. Autor je knjigaPoznavanje prirode, P~ele,Ex Solio, Prigodne prisile,Knjigoveza~ka ulica, Dani u Valhali...

O AUTORU

Priče Refika Ličine„Strah od behara“(Buybook, Sarajevo, 2014.)

KNJIGA MJESECA

Filigran jezika



ALMIN KAPLAN

OspiceJednom }e te,majko, onaj vuk savelikim/ zubima, okojem si mi pri~alakad bi me/

uspavljivala, jednom }e temajko pojesti.// A

ja }u svojoj djecikad ih budemuspaljivao/ pri~ati,

lagati, kako sam te spa{av’o i oni }ek’o/ jaganjci zaspati.

MARKO UDOVIÎ]

KalemarBilo bi ljep{e,znam, da }utim./ Dosa|ujem tiodve}, sele./ Ali kadkorak tvoj o}utim –/ To za pusto{ jemoju melem.// Htiobih, kad se spri~om krene/ oizvorima, da

zavri{tim:/ To mi na zjene baca mrene,/ Mene u mojoj koì ni{ti.// Otrovna kaomandragora/ Ta pri~a du{u sledi, jedi,/ Jerkoliko sam od izvora/ Dalek – toliko ivrijedim.// Ta pri~a lako stvorila bi/ Od

zemaljskoga svega moru,/ Jer Sloba,Arkan, ja i Dabi} –/ Bijasmo isto na izvoru.

ELISABETH BADINTER

SukobEvropski bestselerSukob: Kako ideal suvremenog maj~instvaugroàva ènu (Algoritam ,Zagreb, 2014.)djelo je ~uvenefrancuskefeministiceElisabethBadinter. Autoricau ovoj knjiziupozorava na

razorni nazadni fanatizam dana{njegdru{tva koje pred ènu postavljazahtjev da bude idealna majka: ènamora dojiti, koristiti platnene pelene,ostati ku}i sa bebom, biti smirena,sretna i nasmijana, a ako ne ostvaritakvo blaèno nedosti`no maj~instvo,name}e joj se osje}aj krivice i manjevrijednosti. Cijena je 25 KM.

PROTIV MR@NJE I STRAHA

Moraš biti jak da

bi bio tolerantanAmeri~ka filozofkinja Martha Nussbaum usvojoj knjizi Nova vjerska netrpeljivost

analizira aktuelno zao{travanje mr`nje inetolerantnosti prema pripadnicima drugihzajednica a posebno vjerskih. Netolerancija

je, smatra Nussbaum, znak sopstvenenesposobnosti da se podnesu podjele iproturje~ja unutar sebe samog i unutardru{tva. Biti tolerantna a ne autoritarnaosoba je teàk zadatak, ali i apsolutnanu`nost.

PIONIRI MALENI

Sjećanje na

djetinjstvoStrip Kinderland berlinskog crta~a Mawilaprivukao je veliku pa`nju jer na duhovitna~in govori o odrastanju kasnih

osamdesetih godina, pred kraj erekomunizma. Glavni junak je Mirco, maliluzer koji poku{ava u svom ìvotu na}imjesta za crkvu, pionire, prijateljstvo,hrabrost i nezaobilazne turnire u stonomtenisu...

HERTA MÜLLER O VJERI

Bili smo katolici zato što je to bilo

zabranjenoU nedavnom intervjuu,obja{njavaju}i religioznostsvoje rumunsko-njema~kezajednice, nobelovka HertaMüller je rekla: „Na{isve{tenici su bili jako tu`niljudi, niko ih nije previ{eozbiljno shvatao. Bili suuglavnom ljudi sa strane,ìvjeli su sami i ~estopostajali alkoholi~ari. Navjeronauku smo svi i{li, aliuglavnom zato jer je todràva zabranjivala.“

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. Randall Munroe: What If?

2. Gayle Forman: If I Stay

3. Lee Child: Personal

4. David Mitchell: The Bone Clocks

5. Harper Lee: To Kill a Mockingbird

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U BiH

(Knjižara VBZ)

1. Semir Halilovi}: Atentat

2. Paulo Coelho: Preljub

3. Jonas Jonasson: Stogodi{njak

koji je isko~io kroz prozor i nestao

4. John Green: Krive su zvijezde

5. Igor Mandi}: Oklop od papira



KULT MARKETBRUCE SPRINGSTEEN &FRANK CARUSO

Outlaw PeteAntologijskialbum TheBossa pod

nazivom Working On A Dream odavno je u{ao ulegendu, ba{ kaoi kompozicija s

tog albuma Outlaw Pete , koju jeSpringsteen i napisao. BruceSpringsteen i ilustrator Frank Carusoobjavili su knjigu za djecu koja jeinspiraciju dobila u ameri~kom folkloru,stvoriv{i novog dje~jeg junaka.

REX BROWN WITH MARK

EGLINTONOfficial Truth, 101Proof - The InsideStory Of Pantera

Jo{ jedna vrijednaknjiga kojaprogovara oglazbenicima koji suobiljeìli devedesetegodine pro{loga

stolje}a. Na 259stranica moètepro~itati insiderske

pri~e o Philu Anselmu i bra}i Abbott i jednom od najoriginalnijih heavy metalbendova 90-ih, Pantheri . KnjiguSlu`bena istina, 101 dokaz napisao jebiv{i basist benda Rex Brown.

COMMON

Nobody’ sSmiling

Jedan odnajpoznatijih~ika{kih reperaCommonobjavio je novistudijski albumNobody ’ s Smiling . Naalbumu, on u

deset kompozicija obra|uje tematikumaloljetne delinkvencije i u~estalogkriminala na ulicama. Common jesnimio i promotivne videouratke zapjesme Kingdom i Diamonds , uz pomo}Vincea Staplesa i Big Seana.

Dugo o~ekivani, tre}i studijski album pod nazivom Lose , ameri~kog indie rock benda Cymbals Eat Guitars kona~no jeugledao svjetlo dana. Bend su 2007., uameri~koj saveznoj dràvi New York,osnovali Joseph D‘Agostino i Matthew

Miller. Nakon vrlo uspje{nog inagra|ivanog prvijenca Why There Are

Mountains iz 2009., Cymbals Eat Guitars su dvije godine kasnije objavili isto takouspje{an album Lenses Alien.

D‘Agostino i Miller odlu~ili su ime bendu dati po Lou Reedovom opisuatmosfere u kultnom bendu Velvet Underground . A od osnutka do danasCymbals Eat Guitars promijenili su pet~lanova benda. Danas, osim gitarista i

pjeva~a Josepha D‘Agostina, u grupi su jo{i bubnjar Andrew Dole, basist Matt Whiplle

i klavijaturist Brian Hamilton.Album Lose sadrì devet pjesama, a

otvara ga kompozicija Jackson. Rije~ je oistinskoj stadionskoj rock pjesmi, èstokoguvoda i sna`nih dinami~kih prijelaza. Iakosve skupa dobrano podsje}a na Oasis iznajboljih dana, Cymbals Eat Guitars izabrali su proku{anu kombinacijumelodi~nih linija i sna nih fraza, kako bidobili kvalitetan finalni proizvod. Jo{sna`nija i nabrijanija, moglo bi se re}i i

produkcijski kvalitetnija je pjesmaWarning . Ovoga puta u prvom planu je

bubanj, dok su “prljave” gitarske dionice iD‘Agostinov vokal i ovoga puta na visinizadatka.

Pravo otkri}e na albumu Lose je pjesma

XR. Iako su ànrovski Cymbals Eat Guitave} na po~etku karijere svrstani u indrock, u pjesmi XR pokazali su kako imaambicije i kvalitete za daleko vi{e, sna`nii ja~e. Upravo je XR prava punk pjesmsirova i sna`na s divljim vokalima neobi~nim dionicama usne harmonik

Nakon ambijentalne kompozicije Pla

Names i dylanovske Child Bride , vrijeizdvojiti i pjesmu Chambers, prvenstvenzbog sna`ne ritam sekcije i kvalitetnaran`mana.

Posljednja na albumu Lose je najsporii najmra~nija kompozicija Hip Soul . ACymbals Eat Guitars snimili su jo{ jeda

produkcijski savr{en album, kojim napravili izlet u nove glazbene pravcenapravili kvalitetan iskorak u karijeri.

(M.Ili~i

MUZIKA

Album “Lose”, grupe “Cymbals Eat Guitars”

TOP LISTA

(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Erlend Oye: Garota

2. Lana Del Rey: West Coast

3. The Kooks: Around town

4. Jarekus Singleton: I refuse to lose

5. Morcheeba: Make believer

6. Wookie ft. Zak Abel: Higher

7. Imelda May: Wild woman

8. SBRTKT ft. Ezra Koenig:– New Dorp. New York.

9. Anna F.: DNA10. Jon Hopkins ft. Lulu James:

We disappear

Kada činele “pojedu” gitare

OD INDIE ROCKA DO PUNKA Ameri~ki glazbenici Cymbals Eat Guitars objavili su jo{ jedan izvrstan album



Ne zaboravi me je melodramati~naljubavna pri~a prikazana kroz dokumentar-nu filmsku formu, a u reìji Davida

Sievekinga. U ovom umjetni~kom djeluautor nastoji prikazati i opisati brigu vezanuza svoju majku Gretel. Ona, poput milionadrugih, naàlost, boluje od Alzheimerovebolesti.

Nekada su Davidovi roditelji bili aktivni

sudionici studentskog pokreta iz {ezdesetihgodina minulog stolje}a. Od tada su uonome {to se danas popularno naziva“otvorena veza”. Sada je ta opu{tenaslobodarska filozofija na isku{enju, jer seodvija drama zbog bolesti koju ima Gretel.Obitelj }e se morati nau~iti nositi s vlastitimsukobima.

Isto tako, morat }e nau~iti kako na novina~in iskazivati svoje emocije te iskusitiintimnost. Kroz sve to svi }e se zbliìti.Veoma iskreno, s mnogo smisla za humor,autor iskreno prikazuje neisfoliranu bliskosti ljubav. U centru ove pri~e jeste emocija i~ovjek, a ne bolest. Ovaj film bi mogaomnoge, koji su zaboravili ne samo na svojeroditelje, bli`nje, ve} na sve oko sebe, pa isebe, potaknuti da se vrate korijenima, ukojima zasigurno postoji pregr{t potencijalai ljubavi. Sve se to ispoljava kroz odnose ipomaganje drugima.

David Sieveking ro|en je 1977. uFriedbergu, studirao je reìju na filmskoj itelevizijskoj akademiji u Berlinu od 2000.do 2007., a za to vrijeme radio je kao

montaèr, pomo}nik reìsera i glumac na

filmu i televiziji. Godine 2003. sudjelovao je na Berlinale Talent Campusu . Neki odnjegovih filmova su Nachdreh (kratki,2000.), A Propos Dennis (dokumentarni,2001.), Ganga Guest House (kratki, 2002.),Die Amerikanische Botschaft (kratki,2003.), Wild Man (kratki, 2006.),Senegallemand (dokumentarni, 2007.),David wants to Fly (dokumentarni, 2010.).

Ne zaboravi me je lijep, iskren,dokumentarni film, koji pokazuje kako

briga o drugome nije nau{trb sebe ve} nadobrobit i sebe i drugih. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Ne zaboravi me” (Njemačka, 2013.),reditelja Davida Sievekinga


KULT MARKETKRALJ I KLAUN

Joon-ik LeeKralj i klaun ,korejski film iz2005., djelo jeJoon-ik Leeja.

Scenarij jenapisao Seok-Hwan Choi, naosnovu drameTae-woongaKima. Radnjafilma de{ava sepred kraj 15.

stolje}a. Dva uli~na klauna nastupaju sgrupom zabavlja~a. Stariji se odnosiza{titni~ki prema mla|em, koji nastupau ulozi ène, a glavni menadèr gapodvodi bogatim mu{karcima...

Ocjena: 4

HRABRI MALI[AN

Thomas SzaboHrabri mali{an

je animiraniigrani film iz2013., kojeg jereìrao ThomasSzabo. On je inapisaoscenarij, skupas HeleneGiraud. Pri~aovog filma jesmje{tena u

mikrosvijet insekata. Mladi par nakonpiknika u prirodi iza sebe ostavi ostatkehrane. Zanimljiv animirani film za djecu.

Ocjena: 4

KRICI I [APUTANJA

Ingmar BergmanKrici i {aputanjaigrani je

filmvelikogIngmaraBergma-na iz1973.

godine. Osim reìje Ingmar Bergmanpotpisuje i scenarij za film. Direktorfotografije bio je Sven Nykvist. Pri~a osestrama. Jedna umire od raka. Tridolaze da budu uz nju na samrti. Tu je i

jedna slu{kinja. Neki }e ostati jaki dokraja. Neki ne}e mo}i biti suosje}ajni.

Ocjena: 5

AMERI^KI BOX OFFICE1. Guardians of the Galaxy

(James Gunn)2. Teenage Mutant Ninja Turtles

(Jonathan Liebesman)3. If I Stay (R.J. Cutler)4. As Above, So Below

(John Erick Dowdle)

5. Let’s Be Cops (Luke Greenfield)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA1. The Giver (Phillip Noyce, Weinsteing

Company)2. The Hundred-Foot Journey (Lasse

Hallstrom, Buena Vista)3. The Expendables 3 (Patrick Hughes,

Lions Gate)4. Into The Storm (Steven Quale,

Warner Bros.)5. Frank Miller’s Sin City: A Dame to Kill

For (Frank Miller i RobertRodriguez, Weinstein Dimensions)

Brižnost veže

BRIGA ZA MAJKURoditelji reditelja Davida Sievekinga



U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOMoj ìvot u urbanoj dùngli Sarajeva naziv

je predstave u reìji Eda Hauswirtha i uizvedbi ansambla Theater im Bahnhof izGraza. Predstava je to na engleskom,njema~kom i bosanskom jeziku. Premijera

je bila zakazana za 3. septembar uZemaljskom muzeju BiH, kada smozavr{avali ovaj broj. Valjda je odigrana.

Kao {to je, valjda, odigrana i predstava Ja

ili neko drugi , za koju je dramski tekstnapisala Maja Pelevi} iz Beograda. Sobzirom da je izvedba vezana za Dom

omladine u Banjoj Luci, tako|e 3.septembra, u 20 sati, realno je nismo nimogli gledati. Predstavu Ja ili neko drugi

igraju ~lanovi Ansambla bugojanskog

pozori{ta FEDRA.

Promocija knjige na{eg uglednog novinarai povremenog saradnika Slobodne Bosne

\ure Kozara, bi}e odràna 4. septembra,u 18 sati, u sali Op}ine Stari Grad. Knjigase zove Izvje{taj pi{e ko preìvi , apromotori su: reditelj Gradimir Gojer, pisacDèvad Ku~ukali} i Goran Mili}, direktorprograma Al Jazeerae .

“Glazbeni centar Pavarotti organizirakoncert pod nazivom Klavirski recital , na

kojem }e se predstaviti pijanistica Lejla[ehi}. Diplomirala je 2004., u klasi prof.Nede Stankovi}, na Muzi~koj akademiji uSarajevu”, pro~itali smo, izme|u ostalog,na bljesku . Koncert je zakazan za 5.septembar, u 19.30 sati. Naravno, uPavarottiju .

Firma Magic Factory organizuje 3. Tuzla

Film Festival - ju`noslovenskog filma, od10. do 14. septembra. “Vi{e od 100projekcija filmova ~ine i tematske radionice,kafe sa poznatim, festivalski partyji na pet

lokacija...”, pi{e na tuzlarijama. A TFFotvara film Montevideo, vidimo se ,srbijanski kandidat za Oscara.

Balet Fest Sarajevo , pak, bi}e odràn od19. do 27. septembra u Narodnompozori{tu. Kao i prethodne ~etiri godine,gosti Sarajeva i u~esnici BFS-a }e biti nekaod najva`nijih baletnih imena iz regiona, alii Starog kontinenta. Naravno, u programu

je svoje mjesto “zauzeo” i doma}in,ansambl Baleta Narodnog pozori{taSarajevo.

Prije predstoje}ih kvalifikacionihutakmica za odlazak na Evropsko

prvenstvo , koje }e na{a U-21 selekcija

odigrati 5. septembra u 20.30 sati u St.Poltenu protiv Austrije i tri dana kasnije

protiv Ma|arske u Sarajevu, selektor Vlado Jagodi} je sa jo{ trojicomreprezentativaca odrào press konferen-ciju. Mjesto doga|aja je bio Hotel Park u Vogo{}i, a dan je bio utorak, 2.septembar.

“Na kraju smo ovog kvali-

fikacionog ciklusa. Izgubili smo {anse

za bara`, ali se nadamo da }emo {to

bolje kvalifikacije privesti kraju”, rekao je Vlado Jagodi} na pressu, a miinformaciju skinuli sa oficijelnestranice N/FSBiH: “Imamo u timu i

nekih mla|ih igra~a - ‘94 i ‘95 godi{te,

koje lagano uvodimo u tim, uz iskusnije

koji nakon ovih kvalifikacija izlaze iz

U-21 reprezentacije. Ipak, rezultat

ne}emo zapostaviti i najsretniji bismo

bili kada bismo pobijedili naredne dvije

utakmice. Bi}e te{ko protiv Austrije,

koja je svoju snagu pokazala kada smo

igrali u Zenici i koja jo{ ima {anse za

bara`.”

Nema veze, idemo dalje!

VLADO JAGODI ,selektor mlade reprezentacije BiH

Bi}e te{ko, ali bori}emo se

ADMIR HADROVI , autor izložbe“Bosna u vrijeme Kulina bana”

F o t o : M

a r i o I l i ~ i }

ADMIR HADROVI]“Cilj izlo`be je upoznavanjebosanskog stanovni{tva sajednim od najzna~ajnijihdatuma u povijesti Bosne”



[ta }e to obiljeìti 5. Antifa

fest, koji }e se odràti 5. i 6.

septembra u Mostaru?

Ove godine, uz Antifa fest ,odràva se i 8. balkanski anarhisti~ki sajam knjiga . Ono po~emu }e ova godina biti posebna

je veliki broj zanimljivih predavanja i diskusija. Razgo-vara}emo o anarhisti~koj soli-darnosti i antiratnim inicijativamau Hrvatskoj tokom devedesetihgodina, odnosu Mlade Bosne

prema anarhizmu, o bh.socijalnom pokretu nakon februar-

skih protesta...Osim predavanja, tusu naravno i koncerti.Okosnicu muzi~kogdijela programa ~ine bh.

bendovi: tuzlanskiPunkart i No Rules ,srebreni~ki Zadnji popis ,mostarski Crustalno

jasno i Triptamin, novisarajevski punk bendPOPIK. Nastupaju i

prijatelji iz Hrvatske Hellback , izSrbije Vi{e od milimetra i albanski

hip hoperi Renovatio .

Koliko gostiju o~ekujete?

O~ekujemo da }e tokom ova dvadana, u razli~itim festivalskimaktivnostima, u~estvovati oko 500mladih ljudi.

Da li su ~etiri prethodne

Antife

ne{to promijenile u Mostaru?

Budu}i da ni institucijeme|unarodne zajednice, “u saradnji”sa doma}im politi~arima nisu uspjeli

promijeniti puno toga u Mostaru za posljednjih petnaestak godina, te{ko je o~ekivati da jedan festival moènapraviti ne{to veliko. No, Antifa fest

je ipak pokrenuo neke stvari sa mrtveta~ke u Mostaru. Mladi ljudi seaktiviraju. Po~inju kriti~ki pre-ispitivati nametnute dru{tvene norme,druè se, razmjenjuju ideje sa ljudimarazli~itih nacionalnosti, razli~itih

politi~kih stavova... To je put ka promjeni.

ROBERT JANDRI , direktor “5. Antifa festa” u Mostaru

Izlo`ba Bosna u vrijeme Kulina bana otvorena je 29. augusta na Tvr|avi Stari grad u Travniku. I bi}e postavljena do 19.septembra.

“Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine

je povodom 825. godi{njice izdavanja

Povelje Kulina bana, 29. avgusta na Tvr|avi

Stari Grad u Travniku priredio izlo`bu pod

nazivom

Bosna u vrijeme Kulina bana

.

Izlo`ba govori o periodu vladavine Kulina

bana (1180.-1204.), periodu kada je Bosna

doìvjela svoj puni politi~ki, ekonomski i

kulturni prosperitet. Poseban akcenat

izlo`be dat je Povelji Kulina bana, koja

predstavlja temeljni materijalni dokaz

historijskog i pravno-politi~kog postojanja

Bosne. Povelja nedvosmisleno pokazuje da

je u vrijeme njenog izdavanja, krajem XII stolje}a, na tlu Bosne

postojala dràva sa svojom osobenom organizacijom vlasti i

odre|enim pravnim sistemom. Histori~ari je nazivaju rodnim

listom dràve Bosne. To je prvi diplomatski dokument pisan

doma}im pismom - bosan~icom. Danas se mali broj dràva u

svijetu moè pohvaliti ~injenicom da je njihov najstariji

dokument nastao prije 825 godina. Cilj i

namjera izlo`be je da potencijalnim

posjetiocima ponudi sve mjerodavne

informacije o

Povelji bana Kulina

i vremenu

u kojem je ona nastala”, obja{njava autor izlo`be Bosna u vrijeme Kulina bana Admir

Hadrovi}.Gdje Izlo`ba seli iz Travnika? “Izlo`ba

Bosna u vrijeme Kulina bana

je do sada,

pored Travnika, bila prire|ivana u

srednjovjekovnim bosanskim gradovima -

tvr|avama Vranduk i Jajce. Plan je da se

izlo`ba postavi i u ostalim bosanskim

gradovima: Te{anj, Srebrenik, Maglaj,

Grada~ac i dr. Cilj izlo`be je upoznavanje

bosanskog stanovni{tva sa jednim od

najzna~ajnijih datuma u povijesti Bosne

(29.8.1189. godine). Namjera je da izlo`bu posjeti i {to ve}i broj

u~enika osnovnih i srednjih {kola, ~ime bi se detaljnije upoznali

sa periodom vladavine Kulina bana, odnosno da u~enici

nadopune svoje znanje o Kulinu banu onim informacijama koje

nisu obuhva}ene nastavnim planovima i programima”, odgovarana na{e pitanje Admir Hadrovi}.

Put ka sre}i...

Pa, gdje si sada, bane Kuline?



19. A

begova ili

{kembe

~orba?

E, to je jasno...Begova!

21. Poruka

~itaocima

na{eg

magazina?

Podrìmona{u djecuu onome u~emu sudobra, tonam jeobaveza!

Mog kondicionog trenera, djeca bi mi bila zahvalna.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Centarfor FK Sarajevo .

3

K

a

k

o

s

e

o

s

j

e

}

a

t

e

u

S

a

r

a

j

e

v

u

?

Ne v je ro va t no.

4. [ta ne morate imati u friìderu?

Ni{ta, dok god je granap u blizini.

10. Koliko ima

istine u mojoj

mudrosti:

“Leìm, leìm,

leà}u, i na

more sti}i }u”?

Nisam siguranda }e{ sti}i.

18. Tange ili badi}?

Je li ba{ moramodgovoriti?

20. Im

li i{ta

bolje

Nutel

Te{ko

6. [ta obavezno

nosite na plaù?

Ako se kafana uhladu smatraplaòm, onda jeto koji euri}.

8

[

t

a

s

t

e

b

i

l

i

u

p

r

o

{

l

o

m

`

i

v

o

t

u

?

Cent ar f or .

by DINO BAJRAMOVIC

9. Jeste li meteoropata?

Ne jo{.

14. Da imate 15 minuta

vlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih oprostio na{im politi~arima za sve {to sunam u~inili.

16. S kim

biste voljeli

otplesati

tango?

Nikog nemrzim toliko

ko kaù...

13. Da li je bolje biti lijep i

pametan ili ruàn i glup?

Te{ko pitanje!

15. Opi{ite najboljeg strijelca

U-16 Evropskog prvenstva

Dànana Musu u tri rije~i...

Vrijedan, uporan, mangup.

17. Osoba koja Vam

ide na ganglije?

Sveznalice, tzv.stru~njaci.

[

t

a

o

b

l

a

~

i

t

e

k

a

d

a

`

e

l

i

t

e

i

z

g

l

e

d

a

t

i

m

o

d

e

r

n

o

?

ak vo p i ta n je! St a r k e, St a r k e

i sa mo St a r k e.

E

M

I

R

H

A

L

I

M

I

, selek tor kade tske

košarkaške reprezen taci je BiH:

“ U Sara je vu se os jećam ne v jero va tno”

Evropskom prvenstvu

u Latviji?

Stra{no...2

.

U

sput koja je razlika izme|u

L

a

t

v

i

j

e

i

L

e

t

o

n

i

j

e

?

Z a v isi k a k o ~it a {.



KLIN ÔRBA

B

osna je i Hercegovina ~udesna zemlja i ~udna {uma

istovremeno, s dobrim izgledima da u naredne ~etirigodine mjestimice postane i pra{uma. Nastavi li seovaj zahuktali trend gra|anskog aktivizma, ve} u jesen2018. mogli bismo masovno glumiti domoroce u filmuKroz pustinju i pra{umu. Sva ta fascinantna ~udesnostna{e nam zemlje mogla se naslutiti jo{ u onom vaktu, sadave} minule tranzicije, kad je Vuk dobio svoje ìvotnostani{te na zelenoj grani, {to ni u koga nema osim u nas,

po svemu ~udesnih. Vidjeste li onog isluènog francuskogambasadora kako se iz Sarajeva, sve sa ènom mu i

prate}om svitom, biciklom uputi ku}i svojoj - takoobi~noj francuskoj, ni blizu ~udesnoj kakva mu se Bosnai Hercegovina ukaza i za~ara ga, pa on izabra da se iz njeizbiciklira sve da bi mu se o~i jo{ na{ih ~udesa nagledale?

Sigurno }e se vratiti, kaè, i dometne jo{ ne{to o kulturi isportu - k‘o biva to je ne{to va`no. Zeza nas naravno, jer da je to iole va`no ne bi uzdisao za na{om ~udesnoegzoti~nom nekulturom. Ode on tako, zguren nadvlastitim volanom, u pravcu Ilidè, dok mu dugo iàlovito maha{e one dvije prekr{tene daske na vratimaZemaljskog muzeja. Balkanski {pijuni dojavi{e da se

pra}eni Subjekt kri{om zaustavio na re~enoj Ilidì, kraj jednog veli~anstvenog skupa koji je padao u trans uzmuziku iz turske serije Sulejman Veli~anstveni, dok su imAudiji i sli~ne krave pasle travu po okolnim zelenim

povr{inama. Kakav ~udesan prizor, ushi}eno pro{aputaAmbasador biciklu svoje voljene supruge. Ova kulturanaprosto mora u~i u ud`benike na svim jezicima narodaove ~udesne zemlje. Zar nije ~udesno, ~udnovato,veli~anstveno i ~arobno, zapita francuski Pitac svoj bicikl,kako bh. ~obani izvode svoje automobile na ispa{u akrave poklanjaju svojim glasa~ima da ih svojom rikomuveseljavaju?

Ode Njegova Ekselencija a ne ~u glavnu stvar radikoje ovu Bosnu i ovu Hercegovinu mora{ begenisatiza sva vremena kudikamo vi{e od rodne ti

domovine. Ne skonta da ovdje nakon Sulejmana Tihog,~iji je politi~ki slogan bio tiha voda brege valja, stiè SuleBakir Erdogan Veli~anstveni koji svim narodima, ne-narodima i izrodima, bez obzira na vjeru, jezik i naciju,obe}a hiljadu radnih mjesta mjese~no na rati{tima koja }e

se, akoBogda, tek otvoriti po bliskim, srednjim i daleki

istocima. Ni{ta ~itanke, vukovi i crvenkapice, znanjavje{tine, imetak i vrline, naobrazba i preobrazb pripravni~ki sta`, kultura i sport, RS i Federacija, UstavPrvi-Drugi-Tre}i entitet, ni{ta mito, korupcija i {telJedan jedini uvjet je da si krvoèdan; bio, jesi i bit }e{

posao je tvoj. Kud Sulejmanova vojska pro|e, sretna }e zemlja zvat‘. Tako to, dragi biciklisto, hoda u nas, i tak}e hodati i kad se vrati{, a obe}ao si da ho}e{. Dotlnekakvo je udruènje gra|ana Noproblem (hahahkidisalo pomo}i ovom divnom i divno glupom narodu dkao {to i prili~i veli~anstveno Srednjem vijeku, razmijestare kori{tene ud`benike za iste takve, kako bi potpunnepotrebno omogu}io {kolovanje svojoj djeci. Narokoji sebi biraju politi~ke vo|e kojima su kultura, sport

obrazovanje zadnja rupa na svirali a istovremeno od usotkidaju kako bi djeci omogu}ili {kolovanje, umobolnisu od Audija koji pasu travu i Kebinih ludih predizbornkrava zajedno. Prca ih Vuk sa grane sve dok se ne objeili strmoglave u bezdan a djeca im zaginu na rati{tima.

Naravno, moè i druga~ije. Mogu, recimo, nvolonterskoj akciji Let’s Do It - milion sadnica z

jedan dan, zakazanoj za 25. oktobar ove godin posaditi svoje drvo ìvota i smrti. Ako }emo da vje{amo, vje{ajmo se na vlastito drvo! Ako, pak, nismljubitelji takvog samosmaknu}a ili uop}e nismo pobornisuicida, ostaje nam da se svakoga jutra opizdim{amar~inom, ili onoga do sebe, ili on/a nas. Ni{ta nam

ne donosi, nikakav boljitak, ali je barem zabavno. Zat{amaraj, ne moè{ mi ni{ta! Dobar {amar zlata vrijedMo`da se dozovem. Mo`da skontam: kome nije ostani{ta osim vlastite grane za vje{anje, dobio je sve. Svopcije, sve mogu}nosti. [ta te briga, i tako si krepaMoè{, za promjenu i zabavu, ti prcati Vuka na njegovvlastitoj grani i Audija na njegovom travnjaku. Moèsaditi drve}e svaki dan, ne samo 25. oktobra. Moèzatvoriti hiljadu radnih mjesta mjese~no onima kojima ih u protekle dvije decenije svojim glasom otvorio. Svnjih moè{ poslati u ~arobnu P.M. da se zabavvolonterskim po{umljavanjem ove ~udesne zemlj[amaranje challenge: izazivam preminulu NizijParabu}a da se javno o{amari na zatvorenoj ]upriji nDrini.

Vidjeste li onog isluženog francuskog ambasadora kako se iz Sarajeva,sve sa ženom mu i pratećom svitom, biciklom uputi kući svojoj - takoobičnoj francuskoj, ni blizu čudesnoj kakva mu se Bosna iHercegovina ukaza i začara ga, pa on izabra da se iz nje izbiciklira sveda bi mu se oči još naših čudesa nagledale?

AUDI PASE TRAVUPi{e: FADILA NURA HAVER




VOLKSWAGEN LAMANDO: Kineska Jetta!

Me|u brojnim novitetima na automobil-skom trì{tu pozornost na sebeskrenuo je novi Volkswagenov model

Lamando , koji je slu`benu svjetsku premijerudoìvio na Salonu automobila u Pekingupro{loga prolje}a. VW je predstavio novikoncept u srednjoj klasi, koji bi prema svemu

trebao biti ozbiljan konkurent Mercedes- Benzu CLA serije. Ba{ kao {to su i najavili,tradicionalno pedantni Nijemci, novi koncept

je vrlo brzo u{ao i u serijsku proizvodnju, anajva`nije informacije i novitete vezane zamodel Volkswagen Lamando ovoga puta idonosimo. Rije~ je o Volkswagenovom modelu koji }e se proizvoditi u kineskojtvornici, i kao takav nositi slu`benu oznakuLing Du . Ukoliko VW s modelom Lamando pridobije kineske zaljubljenike u njema~kavozila bit }e to pun pogodak, jer se ne radisamo o najve}em svjetskom tr i{tu, ve} inajbrè rastu}em gospodarstvu na

svijetu. Taj Volkswagenov sedanbaziran je na MQB platformi,istoj onoj koju koriste najnoviji VWkompaktni automobili uklju~uju}ii najpopularniji VW Golf MK 7.

Paleta motora bazirana je za sada na dvabenzinska agregata. Tu su ~etverocilindarski1.4 TSI i 2.0 TSI motori u koji su ugra|eniDSG sedmostupanjski mjenja~i sadvostrukim spojkama. Najzanimljiviji podatak

je svakako cijena, koja }e na kineskomtrì{tu za najjeftiniji model iznosti ne{to

manje od trideset tisu}a dolara. UVolkswagenu se nadaju kako }e automobilprije svega privu}i mlade kineske kupce kojièle ne{to luksuzniji model od Jette , alinemaju dovoljno novca kako bi si priu{tili VWCC. Lamando iliLing Du za sada}e se proizvo-

diti isklju~ivo u tvornici Shanghai Volkswgen Joint Venture , mada su se ve} pojavspekulacije kako bi se proizvodnja tomodela mogla uskoro pokrenuti i Volkswagenovoj tvornici u Meksiku. Iako Lamando na slu`benim stranicama Volkswgena ozna~en kao “4-Door Coupe”, t

model izgledom i dimenzijama najvi{podsje}a na sedan, a najbolji dokaz je njegoiznimno veliki prtlja`nik zapremine 500 litar[to se ti~e dimenzija Lamando je duga~a4597 milimetara, {irok 1838, a visok 142

mm. Bolji poznavatelji prilika u VWsmatraju kako uop}e ne bi b

iznena|enje kadbi se ovaj mode

druga~ijeg imenuskoro mogapojaviti i na ameri~kom ili pae u r o p s k o

automobilskotrì{tu i zadavelike brige `

stokoj konkureciji.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]



Nacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine (NUBBiH) je ugledna irespektabilna institucija koja nikada nijeobmanjivala javnost, te i ovaj put joj èliskrenuti pa`nju na istinu demantiraju}iizjavu koju je gospodin James Lyon dao zava{ list u broju 929 od 28.08.2014., str. 44-47. Ovo je upu}eno javnosti i va{im~itateljima, bez zamjerke gospodinu Lyonuimaju}i u vidu ~injenicu da bibliotekarstvo iNUBBiH nisu njegovo polje interesovanja ipoznavanja.

Unutar anterfilea na str. 46 stoji njegovzaista neobja{njiv stav o uposlenicima imenad`mentu NUBBiH-a koji ne èlimokomentirati, jer smo zaprepa{teni tomizjavom naivno vjeruju}i da gospodin Lyonzna da uposlenici i njegov menad`ment

postiù evidentne rezultate na svim nivoimauprkos neredovnim i neispla}enim platamaunazad vi{e mjeseci, te statusnom,kadrovskom, smje{tajnom, finansijskom idrugim preprekama.

Ozbiljnije poga|a izjava gospodinaLyona na str. 47 kojom tvrdi: “U NUB-u nisami ne znaju {ta sve imaju, dijelom zbograta i premje{tanja arhive iz Vije}nice, kao i

~injenice da se od 1992. do danas niko nijebavio sveobuhvatnom katalogizacijombibliote~kih materijala. Tako se dogodi da iuposlenici ponekad prona|u stvari koje su iza njih iznena|enje”.

Opet èlimo vjerovati da je izjavaishitrena zbog nepoznavanja bibliote~kogposlovanja i bibliote~kih standarda.NUBBiH redovito i na najvi{em nivousprovodi katalogizaciju svoje gra|e, o tomeobu~ava sve bibliotekare iz BiH, izdajestru~nu literaturu itd. Da se ne bavi svojimosnovnim poslom - katalogizacijom tj.obradom gra|e, biblioteka ne bi moglafunkcionirati. Da u NUBBiH dobro znaju {toimaju od onoga {to je preostalo odspaljivanja (spaljeno je oko 90%), potvr|ujei ~injenica da su do sada ura|ene dvije

revizije fonda najvrednije gra|e (2002. i2011.) o kojem gospodin Lyon govori i kojesu pokazale da je od nekada{nje specijalnezbirke od 200.000, ostalo 19.700 bibliote~-kih jedinica.

Ured direktora Nacionalna i univerzitetska

biblioteka Bosne i Hercegovine


REAGIRANJA

IzvinjenjeGrubom tehni~kom gre{kom do{lo

je do zamjene fotografija Kaseme]atovi} i Amele Alikadi} u tekstu “Ribaribi grize rep” u 928. broju na{eg lista.Zbog ove gre{ke izvinjavamo segospo|i Ameli Alikadi} iz Mostara, ~ija jefotografija objavljena umjesto fotografijeKaseme ]atovi}. Nastojimo pridràvati

se i po{tovati standarde na{e profesije,ali kao i u svakoj profesiji, gre{ke sumogu}e i de{avaju se. Takva gre{ka, nana{u àlost, desila se i objavljivanjemfotografije Amele Alikadi}, koja sde{avanjima o kojima se govori uspomenutom ~lanku nema nikakveveze. Mirsad Fazli}

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH - Uredni{tvu

NUBBiH redovito i na najvišem nivou provodikatalogizaciju svoje građe, o tome obučava svebibliotekare iz BiH i izdaje stručnu literaturu(„Krvna slika bosanske povijesti“, SB, br. 929)







portal slobodne bosne

najveca tvornica

Documents

Slobodna Bosna [broj 930, 4.9.2014]