f

IVOT I SMRT SU KAO

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA

3

Ljudi se mogu bojati da e ih prihvaanje i razmiljanje o smrti uiniti morbidnima, ili da e im zagaditi uitak ivotnih zadovolj-stava. Ali iznenaujue, suprotno je istina. Poricanje smrti nas ini napetim; prihvaanje donosi mir. I to nam pomae da postanemo svjesni onoga to je uistinu vano u ivotu - na primjer, biti ljuba-zan i voljeti druge, biti iskren i nesebian - tako da svoju energiju moemo upotrijebiti za te stvari, i odbacimo initi ono to e u nama izazvati osjeaj straha i aljenja u trenutku smrti. Kathleen McDonald (Sangye Khadro) - PREPARING FOR DEATH AND HELPING THE DYING, 1999

4

Smrt je jedini dogaaj koji sa si-gurnou moemo predvidjeti, i ipak je to dogaaj o kojem veina ovjeanstva ne eli da razmilja sve dok se neizbjeno sa njom ne suoe u svome osobnom iskustvu. Ljudi se sa smru suoavaju na mnoge naine - neki toj avanturi pridodavaju osjeaj samosaalje-nja, i tako bivaju zaokupljeni sa onim to ostaje iza njih, i to za njih vie nee postojati - i ne-stanku svega onoga to su stekli za vrijeme ivota, tako da im istinsko znaenje neizbjene budu -nosti izmie panji. Drugi se s njom suoavaju s hrabrou, i-nei ono to najbolje mogu da ne bi bili izgubljeni, i neustraivo gledaju u lice smrti, jer nema nita drugo to bi mogli uraditi.

5

Njihov ponos im pomae da se suoe sa tim dogaajem. Ipak, drugi u potpunosti odbijaju da ra-zmatraju mogunosti, oni sebe hipnotiziraju i dovedu u stanje u kojem se odbacuju sve misli o smrti iz njihove svijesti, i oni nee promatrati mogunosti - ta-ko da kada se to dogodi to ih za-tie u nesvjesnom stanju - bivaju-i bespomoni i nesposobni da bilo to uine osim da jednostav-no umru. (22-240) Alice Bailey

Strah od smrti dio je ovjekove sudbine. A razbijanje tog straha dio njegova poslanja na zemlji. Misao na smrt ne zarobljava nas, nego oslobaa; meditacije o umi-ranju ne bacaju crnu sjenu smrti preko itavog naeg ivota, nego ga ine smislenijim, plodnijim, is

6

-punjenijim i korisnijim. Umjesto da prihvatimo ameriki nain umi -ranja uz upaljeni televizor i u po-lusvjesnom, drogiranom stanju, suoimo se sa smru s punom svi -jeu i na nju spremni. ak i ako nismo buddhisti i ne vjerujemo u reinkarnaciju. A ako to jesmo, pri -premajmo se itav ivot na smrt, koja je samo prelazak u drugi oblik postojanja. Vii, ako smo za nj spremni. Ponovljeni ili ak i nii, ako smo ivot utroili na be-smislice. Dalaj Lama - SAVJETI O UMIRANJU i boljem ivotu, 2002 (priredio dr. Jeffrey Hopkins)

Bolest i smrt su sutinska stanja svojstvena materiji, sve dok se ovjek poistovjeuje sa vanjskim oblikom, on e biti podloan Zakonu Smrti. Ovo je osnovni

7

prirodni zakon koji proimlje ivot oblika u svim svjetovima prirode. . .- Kada ovjeanstvo po -stane svjesno due, onda e se na smrt gledati kao na "namjeran" proces, izvren u punoj svjesti i sa shvaanjem ciklike svrhe. . . (ovjekova) greka u dananjem vremenu se sastoji. . . u njegovom stavu prema smrti, i njegovom osjeaju da nestajanjem ivota iz vidljivog opaanja kroz posredni oblik, i razgraivanje oblika, oz-naava propast. . . - Zatim se uje Rije. Sputena, zraea toka svjetla se uzdie, odazivajui se na jedva ulnu ponovo pozivaju-u notu, i biva privuena, njenom nastajuem izvoru. Ovo ovjek naziva smrt, a dua ovo naziva i-vot. Uskrsnue je osnovna ideja prirode - a ne smrt. Smrt je samo predsoblje uskrsnua. A. Bailey

8

Nema mjesta na Zemlji gdje nas smrt ne bi mogla pronai - ak i ako neprestano okreemo glave posvuda u svim smjerovima kao u neizvjesnoj i sumnjivoj zemlji. . Ako bilo gdje postoji sklonite od daha smrtnog vjetra - ja nisam ljudski stvor koji e od njega uzmaknuti. . . Ali ludost je pomi-ljati da ete se vi posreiti. . . . Ljudi dolaze i ljudi odlaze i tje-raju se do iznemoglosti i oni ple-u, i nikada nije rije o smrti. Sve je zgodno i dobro. Ipak kada smrt prispije njima, njihovim supruga-ma, njihovoj djeci, njihovim prija -teljima zgrabivi ih nesvjesne i nepripremljene, kakva ih tada olu -ja jarosti savladava, kakav vapaj, kakav bijes, kakvo oajanje! . . . Da bismo uskratili smrti njenu naj

9

vaniju nadmo nad nama, izabe-rimo put potpuno suprotan ovom svagdanjem, liimo smrt njezine udnovatosti, esto se nje sjeaj-mo, naviknimo se na nju; neka nemamo nita ee na umu od smrti. . . Mi ne znamo gdje nas smrt iekuje: neka mi nju posvu-da oekujemo. Prakticirati smrt znai prakticirati slobodu. ovjek koji je nauio kako umrijeti zabo- ravio je kako biti rob. Michel de Montaigne 1533-1592

Memento mori - Sjeti se smrti.

Smrt ima temeljnu vrijednost u ivotu ljudske osobnosti i naa dua mora je potpuno iskori-stiti. Giordano Bruno 1548-1600

10

Ne bi bilo uope prilike da spo-znamo smrt ako bi se to dogodilo samo jednom. Ali na sreu, ivot nije nita drugo osim neprekidni ples roenja i smrti, ples promje-na. Ove promjene, te male smrti su nae ive veze sa smru. Svaki put kada ujem buku planinskog potoka, ili valova koji se razbijaju od obalu, ili moje vlastite otku-caje srca, ujem zvuk prolaznosti. Ove promjene, te male smrti su nae ive veze sa smru. . . ivot moe biti pun bola, patnje i po-tekoa, ali sve su ove prilike nama date, da nam pomognu da se potaknemo na emocionalno pri -hvatanje smrti. Sogyal Rinpoche - THE TIBETAN BOOK OF LIVING AND DYING (Tibetanska knjiga o ivljenju i umiranju)

11

ovjek mora uiti ivjeti tijekom cijelog ivota, a ono to e vas zauditi jo vie jest da kroz ivot ovjek mora uiti umirati. Seneka

Ljudi se boje smrti kao to se djeca boje ii u mrak; i kako se taj prirodni strah kod djece pove-ava priama, tako je isto i sa ovima drugima.

Francis Bacon 1561-1626 Paradoks je da ovjek koji se boji smrti ve jeste mrtav, dok ovjek koji se prestao bojati smrti je u tom trenutku poeo ivjeti. ivot koji je originalan i vrijedan je mogu samo onda kada je netko spreman umrijeti. Albert Nolan -

JESUS BEFORE CHRISTIANITY

Boji se smrti kao najtraginijeg dogaaja u svom ivotu. Smrt je kraj ogranienja. Satyam Nadeen

12

to god je neiji ivot potpuniji, to god su neije kreativne sposo-bnosti ispunjenije, manje se boji smrti... Ljudi se ne boje smrti kao takve, nego neispunjenosti svojih ivota. Lisl Marburg Goodman

U prirodi uope ne postoji smrt ili razaranje. Ono to se dogaa je preraspodjela atoma. Ako postoji potreba da se odrava ravnotea "energije" u ovom univerzumu onda nastupa smrt.

U. G. Krishnamurti Sve stvari sagorijevaju kroz mene () sve ivi u mojemu biu i u njemu nema smrti, jer sam ivot sam. Takoer sam i razumijeva-nje () kroz koje je stvoreno sve postojanje. Svim stvarima uda-hnjujem ivot, tako da po svojoj istinskoj prirodi nita nije smrtno. Hildegarda od Bingena 1098 -1179

13

Ne okrei se kada naputa ze-mlju. (Oni koji umiru ne trebaju se drati za ovaj ivot i njegova zadovoljstva) Pitagora

Negdje u sredini, izmeu poetka i kraja, nalazi se ovjek. On nije ni tvorac, niti je stvoren, ali on je sr stvaranja. Sa jedne njegove strane nalazi se ono praiskonsko odakle poinje itavo stvaranje, a sa druge strane je cijeli svemir, pa i svijet konanih duhova. Sred te dvojakosti ovjek se izdvaja i drugaiji je: on je stvaranje samo po sebi, to ga ini savrenim. ovjek se raa iz kaosa nezado-voljan, neizgraen, nepotpun, beba, dijete, nedozreo i nedovr-en. Od njega zavisi da li e sebe dograivati da bi na kraju postao savren, bie isto i nesalomljivo

14

kao zvijezda izmeu dana i noi, bie koje otkriva jedan drugi svijet u kome nema ni poetka ni kraja, koji savrenstvom nadma-uje svoga tvorca i okonava se izvan onoga to je stvoreno, koji ivi izvan samog ivota, na samrti i poslije smrti, nosei u sebi oboje, a prevazilazei i jedno i drugo. Kad ovjek dobije to je zasluio, onda ostvaruje postoja-nje izvan ivota i smrti, pa je savren i u jednom i u drugom. U tom sluaju on razumije pjesmu ptica i pritajenost zmije. itavog svog ivota on lebdi u nezemalj-skom, lebdei tako dok ne uspije da ue u onaj drugi svijet savren -stva. On jo ne stvara sebe niti dostie statiku konanost stvore-nog bia. Na sredini izmeu

15

poetka i kraja nalazi se ovjek, on je na sredini, izmeu onog koji stvara i onoga to je stvoreno, na polovini puta ka jednom drugom svijetu uestvujui u oba, pa ipak ih nadmaujui. Za sve to vrijeme ovjek biva primoran da se vraa u prolost. On ne moe sebe da stvori. Ni u jednom trenutku o-vjek ne moe samog sebe da stvo -ri, nego se samo moe potiniti Stvaraocu, onom praiskonskom od kojeg sve potie. U svakom trenutku mi se pokazujemo kao ujednaeni plamen tog iskonskog nepoznatog od kojeg u svakom trenutku vodimo porijeklo, jer nismo ni nezavisni ni dovreni. Nepoznato moga nastanka dopire do mene preko moga duha.

D. H. Lawrence 1885-1930

16

Onakva kakva je ovjekova u-dnja, takva je i njegova sudbina. Jer kakva je njegova sudbina, takva je njegova volja; a kakva je njegova volja, takvo je njegovo djelo; a kakvo je njegovo djelo, takva je njegova nagrada, bilo dobra ili loa. ovjek se rukovodi prema udnjama kojima je privr-en. Poslije smrti odlazi u slje-dei svijet, drei na umu tanane dojmove svojih djela; a budui da ubere etvu svojih djela, vraa se ponovo u ovaj svijet akcije. Tako onaj koji ima udnje ostaje stalni subjekt ponovnog raanja.

Brihadarnjaka Upaniad

Ali, onaj koji ima sposobnost razabiranja, iji je um staloen i ije je srce isto, dostie krajnji cilj, a dostignuvi ga ne raa se vie. KATHA UPANISHAD

17

Grob je, to mi znamo, moda druga koljevka ovjeanstva.

Honore de Balsac 1799-1850

Van inkarnacije, nakon smrti, mi smo vie svjesniji nego to smo to bili u ovom ivotu, zato jer ne-mamo ogranienja fizikog tijela i mozga. . . Van tijela, imamo jasnou zapaanja, jasnou isku-stva, to je vie svjesnije, budnije, interesantnije, bogatije nego bilo to drugo - osim moda u dubo-koj meditaciji - koju ovdje moe-mo doivjeti. Benjamin Creme magazin - Share International

Nije smrt izvor svih zala koja zahvaaju ovjeka, ve strah od smrti. Epiktet

Strah je prepreka znanju uniti strah. Don Huan

18

Smrt naime nije nita drugo nego izraz za to, da je nekadanji nat-ulni svijet doao do jedne toke, od koje sam po sebi nije mogao dalje. Bila bi za njega nuna opa smrt, da nije dobio jedan novi ivotni podsticaj. I tako je taj novi ivot postao borba protiv ope smrti. Iz ostataka jednog odumirueg, u sebi skruenog svijeta, nabujale su klice jednog novog. Stoga u ovom svijetu imamo umiranje i ivot. I polako stvari prelaze jedna u drugu. Odumirui djelovi starog svijeta prianjaju novim klicama ivota, koje proizlaze iz njih. Naj-jasniji izraz toga se nalazi upravo u ovjeku. On na sebi nosi kao svoj omota, ono to se odralo iz onog starog svijeta; a u tome omotau obrazuje se klica onog

19

bia koje e ivjeti u budunosti. Tako je on dvostruko bie, jedno smrtno i jedno besmrtno. Smrtno je u svome krajnjem, a besmrtno u svome poetnom stanju. Ali tek u tom dvostrukom svijetu, koji nalazi svoj izraz u ovom ulno-fizikom stie on sposobnosti za to, da ovaj svijet privede bes-mrtnosti. tovie, njegov je zada-tak, da iz samog smrtnog uzima plodove za besmrtno. Dakle ako on gleda na svoje bie kako ga je on sam izgradio u prolosti mora sebi rei: Ja u sebi imam ele-mente odumirueg svijeta. Oni rade u meni, i samo postepeno mogu lomiti njihovu snagu pomo -u novo oivljavajueg bes-mrtnog. Tako ide ovjek putem smrti ka ivotu. Kada bi ovjek mogao sebi govoriti u asu smrti

20

sa punom svijeu, morao bi sebi rei: To umirue je bilo moj majstor uitelj. To to umirem jeste dejstvo cijele prolosti, u koju sam bio utkan. Ali na polju smrtnoga dozrijevale su mi klice za besmrtno. To ja iznosim sa sobom u jedan drugi svijet. Kada bi to zavisilo samo od toga pro-loga, onda se ja uope nikada ne bi mogao roditi. ivot prologa je zakljuen sa roenjem. ivot u ulnom je novom klicom otet od ope smrti. Vrijeme izmeu roe-nja i smrti je samo izraz za to koliko se novi ivot mogao oteti od odumirue prolosti. A bolest nije nita drugo, nego nastavak dejstva odumiruih djelova te prolosti. Rudolf Steiner 1861-1925 - INICIJACIJA - KAKO SE STIU SAZNANJA VIIH SVJETOVA

21

O, sada kad Bardo ivota osvie nada mnom, poto sam odbacio nehat, jer nema se vremena za gubljenje u ivotu - nek nerastro-jeno stupim stazom sluanja, ra-zmiljanja i meditiranja. Tako da se. . . jednom kad zadobijem ljudsko otjelovljenje, ne trai vremena u beskorisnim rastroj-stvima. (korjenski stihovi est Bardoa, zapoinju ovim rijeima) - Svi oni koji su nemarni, niti se obaziru, u vrijeme kada se gla-snici smrti pojavljuju, mora da duge nalete patnje osjeaju u nekom od temeljnih tjelesnih sustava. Ali svi oni dobri i sveti ljudi, u vrijeme kada vide glasni-ke smrti, ne ponaaju se nemarno, ve se opominju Onog to Pleme-nita Doktrina govori; i u privr-

22

enosti preplaenoj vide roenja i smrti plodan izvor, i od privr-enosti razuzdavaju se, time roenje i smrt zatirui. Bezbjedni i sretni su oni, osloboeni od sveg tog kratkotrajnog privida, pote-eni svakog grijeha i straha, svu bijedu oni su prevazili. V. J. Evans Venc i lama Kazi Dava Samdup - TIBETANSKA KNJIGA MRTVIH (sa komenta-rom od Carl Junga, originalni naziv knjige BARDO THODOL znai Osloboenje uvenjem (Thodol) - Bardo u posmrtnoj ravni, prelaznom stanju)

www.digiserve.com/mystic/Buddhist/Sogyal/

ivot i smrt su kao izlazak i zalazak sunce. Buddha

23

A to se tie razlike izmeu ivota i smrti, koja ljude najvie mui, nije li ona samo privid. . . Isti je sluaj i sa velikim bue-njem, smru, nakon koje se za ivot kae da je bio samo dugi san. . . U toj oblasti nema oigle-dnih dokaza, postoji samo mno-tvo subjektivnih osjeaja. . . o-vjekova veliina je u tome to je shvatio da sva bia ine jedan jedini sveopi kompleks, i da su ivot i smrt dva pojavna oblika jednog istog bia. . . Sve su stva-ri jedno. Volimo ono to je ivo, a zaziremo od onoga to se ra-spada. Meutim, ono to se upra-vo ovog trenutka raspada ponovo e oivjeti, i taj e ivot jo je-danput poprimiti vrstu formu. . . To je dah koji zgunjavajui se,

24

proizvodi ivot, dok isti taj dah, kada se raspri, donosi smrt. . . I gdje u svemu tome moe biti kraja? . . . ovjekov ivot izmeu neba i zemlje nalik je na skok bijelog konja, koji preskoi jamu i najednom nestane. Iznenada dolazi, i smireno se vraa; kroz jednu promjenu ivi, kroz drugu umire. Chuang Tse (Treba primjetiti da za razliku od drugih istonjakih filozofija u taoizmu nema ideje o reinkarna-ciji ili karmikoj gradaciji (ili de-terminizmu postupaka); nema po-vezanosti izmeu jednog i drugog ivota, jer se ja stapa u jedno, a jedno se odvija kao u snu).

Ljudi izlaze iz ivota i ulaze u smrt. Vratiju ivota ima trinaest. To su i vrata smrti. Lao Tse

25

Kada je Chuang Tse umirao, ue-nici izrazie elju da mu prirede velianstven pogreb. - Nema potrebe, ree samrtnik, nebo i zemlja su moja dva kovega, sunce i mjesec moja dva koluta od ada, zvijezde i Sjevernjaa moji biseri, a sva iva bia moja pogrebna povorka. Zar moja po-grebna oprema ve nije pripre-mljena? to bi vi tome dodali? - Plaimo se, rekoe uenici, da e vas pojesti gavranovi i jastrebovi, pod zemljom - rovci i mravi. Zato biste me oteli od jednih da bi me dali drugima! Mir steen pomou onoga to nije u miru - nije mir; dokazivanje pomou onog to i samo nije dokazano - nije uvjerljivo. Jednostavno vie-nje stvari podreeno je stvarima;

26

samo duh posjeduje uvjerljivost. Odavno znamo da je vienje ma-nje vrijedno od duha. Ali budala se pouzda u ono to je u odno-sima sa ljudima vidljivo. Kako je to tuno! Neposredno po njenoj smrti (op. prev. njegove ene), razumljivo je da sam bio alo-stan. Zatim sam razmislio o pra-poetku i shvatio da ona iskonski nije imala ivota; ne samo ivota, nego ni oblika; ne samo oblika nego ni supstance. Njena supstan-ca nastala je iz neeg neuhvatlji-vog i neodreenog, zatim se sup-stanca pretvorila u oblik, oblik u ivot, a sad se ivot promjenio u smrt. . . Kad bih plakao i jadiko-vao, to bi znailo da ne razumi-jem tok sudbine. Zato sam pre-stao. Lie Tse

27

Roenje ovjeka je roenje njego -ve patnje. to dulje ivi, postaje sve gluplji, jer njegova tjeskoba da izbjegne neizbjenu smrt posta -je sve jaa. Kakva ogorenost! On ivi za ono to je uvijek nedo-stino. Zbog poude da preivi u budunosti nesposoban je da ivi u sadanjosti. Chunag Tse

Prihvaaj stvari onakve kakve je -su. Nikada ne brini i ne uznemira-vaj se oko neega to se ve dogo -dilo. Bol i razoaranja dolaze iz-van tebe samog. Zatvaraj vrata pred njima, ne putaj ih k sebi. Kada si to uinio, vidjet e da mir dolazi lako i sam od sebe. Nije potreban napor da se usredotoi duh koji se odvratio od svih izvora smetnji. Nemoj da misli da e ti ivot tada biti prazan. Naprotiv, otkrit e da je najvea radost jedino to to postoji. Taoistiki mudrac

28

Smrt je ustvari vlastiti cilj ivota: to je trenutak u kojem se ispunja-va ono emu je ivot samo pripre -ma i predigra.

Arthur Schopenhauer

Odlazim da bih se susreo sa svojim odrazom i on dolazi da me susretne; on me grli i pozdravlja kao da se vraam iz zatoenitva. Iz Mandeanske Liturgije mrtvima - opis proizlazi iz Avesta uenja

I zaista prijatelju, ja vam tvrdim da se upravo u tom tijelu, kako god smrtno bilo, i ne vee od jednog rukohvata, ali svjesno i obdareno poimanjem nalazi cijeli svijet, da se on u njemu raa i propada, te da se u tom istom tijelu nalazi i put za prevazilae-nje svijeta. Buddha -

ANGUTARA NIKAYA, II 48

29

to god bilo ovdje, to je tamo; ono to je tamo, isto je ovdje. Onaj koji ovdje vidi razliito su-sree smrt za smru. Jedino se umom ovo moe shvatiti, a tada nema razliitosti ovdje. Ka smrti ide onaj koji vidi kao da ovdje ima razliitosti.

KATHA UPANISHAD

www.san.beck.org/Upan2-katha.html

Onaj ovjek koji se u trenutku smrti susretne sa satvom, odlazi u bezgrijeni dom meu Boje sve-ce. Tko umre u trenutku raasa, bit e preporoen meu onima iji su okovi akcija. Onaj tko umre u vrijeme tamasa, on e se ponovo vratiti u utrobu bezu-mnih. BHAGAVAD GITA

www.elisabethkublerross.com

30

Ovaj ivot je kratak, a prolaznost svijeta je nitavna, samo onaj tko ivi za druge - ivi, ostali su vie mrtvi nego ivi. S. Vivekananda

Klju za prevazilaenje smrti, i procese shvaanja znaenja i pri-rode vjenosti i nastavljanja ivo-ta e moi biti sa sigurnou otkri -veni - samo onda kada ljubav bu -de upravljala ljudskom svjesno-u, i tamo gdje se dobrobit cjeli-ne, a ne sebina dobrobit pojedin -ca bude smatrala vrhunskom vri-jednou. Samo kroz ljubav (i sluenje - pomaganje kao izraz ljubavi) se moe razumijeti stvar-na Kristova poruka i ljudi mogu sa uitkom krenuti prema uskr-snuu. Alice Bailey - FROM BETHLEHEM TO CALVARY, 1937 - (www. worldgoodwill.org)

31

Djelovanje velikog naela o ko-jem je ve bilo rijei moglo bi se opisati na sljedei nain: izravna potraga ne moe dovesti do istin-ske sree. Srea se mora pojaviti, ako do nje dolazi, neizravno, ili sluenjem, ljubavlju ili sreom koju pruamo drugima. Dakle, izravnim traenjem ne do-lazimo do velianstvenih visina. Uvijek, bez ijedne iznimke, poja-vljuje se neizravno, na taj isti nain, i nije nimalo vjerojatno da e se taj veliki i vjeiti zakon pro-mijeniti kako bi vie pogodovao nekom konkretnom sluaju ili sluajevima. To stoga spoznajte, pa s tim uskladite ivot i uberite plodove pridravanja tih naela. U protiv-nom, bez te spoznaje, platit ete

32

primjerenu kaznu; jer sam se za-kon nee mijenjati. Mogli bismo rei da ivot ne slui obinim prolaznim uicima, nego najvi-em obliku razvoja koji je mo-gue dostii, najplemenitijem ka-rakteru koji ovjek moe razviti i najveem sluenju koje ovjek moe ponuditi cijelom ovjean-stvu. U tome emo, meutim, pro -nai najveu radost i uitak, jer samo u tome lei istinska srea. Ralph Waldo Trine - TO TRAI CIJELI SVIJET, 1896

Sreu ne traite odve pohlepno i ne bojite se sree. Lao Tse

Ne bojte se sebe. U potpunosti proivljavajte individualnost - ali na dobrobit drugima.

Dag Hammarskjold 1905-1961

33

Smrt je samo prekid u ivotu ne-prekidnog skupljanja iskustva. . . ona oznaava potpuni prelaz iz jednog stanja svjesnosti u drugi.

Alice Bailey - (22-242)

Kad umremo, sa sobom emo moi ponijeti samo sjemenje svog ivotnog rada i svoje duhovno znanje. Dalaj Lama

Smrt. Kad ljudi misle na smrt, ne gube vrijeme, niti ne rasipaju svoje bogatstvo! Ryokan Taigu 1758-1831 zen uitelj

Uvijek pamti da mora napustiti ovaj svijet. Za sve to uinimo pod utjecajem uma morat emo snositi posljedice. Utisni u svoj um da uvijek ivi u bojoj volji. Tada e postii sve. Soami Maharaj - iz tradicije Radhasoami

34

Pria govori da je jedan od (kranskih) starjeina u Scete bio na samrti, i braa su se okupila oko njegovog kreveta, obukli ga u mrtvaki plat, i poeli plakati. Ali on je otvorio oi i poeo se smijati. Poeo se smijati i drugi put, a potom trei put. Kada su braa ovo vidjela, ona su ga upitala: Reci nam, Oe, zato se smije dok mi plaemo? On im je odgovorio: Ja sam se smijao prvi put jer se vi bojite smrti. Ja sam se smijao drugi put jer vi niste spremni umrijeti. I trei put sam se smijao jer idem poinuti od rada. im je ovo rekao, zatvorio je svoje oi u smrti. Verba Seniorum - LXXI, etvrto stoljee - u prevodu Thomas Merton 1915-1968

35

Prijatelju, nadaj se istini dok si iv.

Skoi u iskustvo jo dok si iv! . . Ono to naziva "spasenjem" pripada vremenu prije smrti

Ako ne pokida svoje spone dok si iv, misli li da e duhovi to

uiniti kasnije? Zamisao da e se dua spojiti s

uzvienim samo zato to je tijelo trulo - to je puka tlapnja.

Ovo to je sada, to i onda je. Ako sada ne nalazi nita,

ostat e ti samo prazan stan u Gradu Smrti.

Ako vodi ljubav s boanskim sada, u iduem ivotu imat e

lice ispunjene elje. Kabir - mistik 1450-1518 ivio u Indiji sljedbenici su mu bili i muslimani i hindusi. Nakon smrti

36

uenici su se posvaali oko nai-na njegovih pogrebnih obreda. Uitelj je ustao iz mrtvih i rekao: "Polovicu mojih smrtnih ostataka zakopajte prema muslimanskom obredu, a drugu polovicu spalite u skladu s hinduistikim obia-jem". Potom je nestao. Kad su uenici podigli pokrov koji je po-krivao njegovo tijelo, tu su nali samo kiticu cvijea. Polovicu cvijea muslimani su zakopali u Magharu, i to svetite tuju do dananjeg dana. Druga polovica je spaljena u skladu sa hinduisti-kim obiajem.

Veina ljudi nee da shvati da smo ovdje osueni na smrt. Meu onima koji to shvate svae se lako izmiruju.

DHAMMAPADA

37

Zlo proizlazi iz uma, i umom se nadilazi. Sutra Buddhinih imena

ivotno stvaralatvo moe se ne samo nastaviti, ve i poveati proticanjem vremena. U sluaju umjetnikog djela, ova dodatna tekua kreativnost moe se ostvariti tek po njegovom zavre-tku. Kad se zavri umjetniko djelo, kad god se i sami s njim uskladimo, neto se dodatno mo-e dogoditi u nama samima, neto to e proiriti stvaralaki ivot tog djela. Isto moe vrijediti za linost. Kad se zavri ovaj fiziki ivot, ba kao to se zavrava i fiziko stvaranje umjetnikog dje -la, ivot moe postati izvor no-vog stvaralatva za one koji su se s njim uskladili. Ajra Progof

ISTRAIVANJE IVOTA

38

SAMOUBISTVO Tko druge liava ivota, tko sa-mome sebi oduzima ivot, mr-njom ispunjen i njome nadvla-dan, nije svjestan to ini. ANGUTTARA-NIKAYA VII. 60

Kad je samoubistvo izvreno na vrlo bolan nain ili po cijenu pro-duene agonije, u devedeset de-vet od sto sluajeva moe se sma-trati djelom uma poremeenog fa-natizmom, ludilom ili morbidnim uzbuenjem. Morseli - SUICIDE ovjek koji je poslije smrti svoje ene pucao na sebe, pa bio spaen, pria: Nisam stigao tamo gdje je bila moja ena. Otiao sam na neko strano mjesto. . . Odmah sam uvidio kakvu sam greku napravio. . . Pomislio sam bolje da to nisam uradio. Janette Rainwater YOURE IN CHARGE, 1979

39

Hrabar je in prezreti smrt, ali tamo gdje je ivot straniji od smrti, tu je najistinitija hrabrost nastaviti ivjeti. Thomas Brown

RELIGIO MEDICI

to se dogaa sa svijeu osobe koja je poinila samoubojstvo? Dilgo Khyentse Rinpoche navodi: Kada osoba poini samoubojstvo, svijest nema izbora nego slijediti svoju negativnu karmu, i lako se moe dogoditi da e tetan duh epati i vladati njegovom ivo-tnom snagom. U sluaju samo-ubojstva, moni uitelj mora pro-vesti posebnu vrstu prakse, kao to je ceremonija vatre i drugi obredi, da bi oslobodio svijest pokojnika. Sogyal Rinpoche - TIBETANSKA KNJIGA O IVLJENJU I UMIRANJU

www.reluctant-messenger.com/ tibetan-book-of-the-dead.htm

40

Pitanje: to je pogreno sa samo-ubistvom? Nisargadatta: Nita po -greno, ako to rjeava problem. to ako ne rjeava problem? Pa-tnja uzrokovana nekim vanjskim faktorom - neka bolna i neizljei-va bolest, ili neizdriva nesrea - moe dati neko opravdanje, ali ta-mo gdje nedostaje mudrost i sami -lost, samoubistvo ne moe pomo -i. Nerazborita smrt znai, nera-zboritost ponovo roena. Pored ovoga mora se u obzir uzeti pita-nje karme. Izdrljivost je obino najmudriji put. Nisargadatta Maharaj Ako mislite o samoubistvu - prvo ovo proitajte. Ovo je lanak koji upuuje da se dobro promisli i prvo potrai pomo. Drugi la-nak je; to ja mogu uiniti da po-mognem onome tko se eli ubiti na - www.metanoia.org/suicide

41

www.befrienders.org - rade na spreavanju samoubojstava irom svijeta imaju lanove u skoro 40 zemalja svijeta u Hrvatskoj je lan www.plavi-telefon.hr - moe im se obratiti u bilo koje doba za pomo u krizi 01/ 48 33 888 to je nevladina organizacija i mogu vam pomoi - ako ste u bilo kojoj krizi prvo im se obratite volonteri e vam pomoi. (ne pogrijeite) Paul G. Quinnett, PhD, 1989 Suicide: The Forever Decision

Choosing to Live: how to defeat suicide through cognitive therapy od Thomas E. Ellis PsyD i Cory F. Newman PhD 1996,

How I Stayed Alive When My Brain Was Trying to Kill Me: One Person's Guide to Suicide Prevention by Susan Rose Blau-ner, 2002 (vlastito iskustvo pokuaj samoubistva i preivjela

42

daje upute onima koji su zahva-eni mislima o samoubistvu) Out of the Nightmare: Recovery From Depression And Suicidal Pain, by David L. Conroy, PhD 2006, (Izlaz iz none more: Ozdravljenje od Depresije i Samo -ubilakog bola, 2006) Kao da se osobe sklone samoubistvu ne osje -aju ve vrlo loe, nae nerazbo-rito razmiljanje i stavovi njima mogu uzrokovati da se osjeaju krivi i puni stida, i na taj nain ih sprijeiti da na vrijeme potrae pomo. Dr. Conroy razbija mito-ve o samoubistvu, i gleda na sa-moubilake osjeaje iznutra, na razborit i neosuujui nain. Ovo je knjiga koja e spasiti ivote mnogih otklanjajui stigmu samo -ubistva, i otvara vrata ka stvar-nom nainu za izlazak iz none more.

43

B. to je smrt? Bhagavan (Ramana): To je zabo-ravljanje neije vlastite prirode. (U tom trenutku je posjetilac pre-kinuo pitajui da li je samouboj-stvo pogreno djelo). Bh. Ubijati neduno tijelo je sigur -no pogreno. Samoubojstvo mo-ra biti poinjeno u umu, jer se u njemu nalazi patnja, a ne ubiti tijelo, koje je neosjetljivo i nita ne osjea. Um je stvarni krivac, zato jer stvara tjeskobu koja navodi na samoubistvo, ali zbog pogrenog prosuivanja, nedu-no, neosjetljivo tijelo biva ka-njeno. S.S. Cohen - GURU RAMANA MEMORIES AND NOTES

Sluajte me brao. Razumije onaj koji voli. Kabir 1440-1518

44

Nisargadatta: Ja ne traim od vas da izvrite samoubistvo. Niti mo-ete. Moete jedino ubiti tijelo, ne moete prekinuti mentalni proces, niti moete uiniti kraj osobi za koju mislite da ste vi. Samo ostanite nedodirnuti, neza-visni. Ova potpuna odvojenost, nezavisnost, sloboda od uma i tijela, najbolji je dokaz da srce vaeg bia, koje ste vi, nije ni um ni tijelo. Ono to se deava tijelu i umu ne moe biti u vaoj moi promjene, ali vi uvijek moete prestati sa vaim zamiljanjima da ste tijelo i um. to god da se desi, podsjeajte sebe da ste neza-visni, da su to samo va um i tijelo. to ste vie iskreni u pamenju onoga to treba da bude zapameno (sebstva), skorije ete

45

biti svjesni sebe, to ste, jer e sjeanje postati iskustvo. Ozbiljnost, iskrenost, otkriva po-stojanje. Ono to se zamisli i to se eli, postaje stvarno, realno - tu lei opasnost, a isto tako i izlaz, spas. Recite mi, kakve ste vi korake preduzeli da izdvojite vae stvarno, istinsko Sebstvo, ono u vama to je nepromjenljivo, od vaeg uma i tijela? Nisargadatta Maharaj JA SAM TO

Ti si sigurno u krivu kada uspo-reuje samoubistvo. . . sa veli-kim postignuima, jer to se ne moe smatrati niim drugim osim slabou. Napokon, lake je umri-jeti nego izdrati bolni ivot sa hrabrou. Johann Wolfgang Goethe MUKE MLADOG WERTHER-A

46

Iskustvo blizu smrti otkriva da nema osuivanja od strane Boga za naa djela. Problem nakon smrti sa kojima se su-oavaju mnogi koji poine samo-ubistvo, jeste potekoa da opro-ste sami sebi za uase koje na-meu ljudima koji su ostali iza njih, nakon njihovog samoubi-stva. Jedan nain za pomaganje u takvim prilikama je Tibetanska knjiga mrtvih, drevna budistika knjiga o ivotu nakon ivota. Knjiga Mrtvih je najstarija knjiga na svijetu koja dokumentira sta-nja bliska smrti. Po meni, toj knjizi treba odati poast. Knjiga Mrtvih navodi ljude koji su us-pjeli poiniti samoubistvo i po-stali zarobljeni u iskustvu svoga samoubistva. Po njoj oni mogu

47

biti osloboeni od tog stanja kroz molitve ivih, i njihovim zamilja -njem tokova svjetla koje na njih usmjeravaju. Takva djela osloba-aju osobu od bola i zbrke nji-hovog samoubistva. Knjiga Mrtvih isto pie o ljudima koji nisu imali izbora i morali su slijediti nega-tivnu karmu koja je proizala iz njihovog samoubistva. Izvjetaj iskustva blizu smrti navodi da ljudi biraju svoju vlastitu sudbinu prije roenja. Dok ovo moe biti istinito, isto moe biti istinito da mi mijenjamo tu sudbinu poinja-vanjem samoubistva. Ovo pretpo-stavlja da nitko nije sudbinom predodreen za samoubistvo. Iskustva blizu smrti otkrivaju savreni univerzalni plan koji djeluje kroz Boga. Moda ovaj

48

univerzalni plan nije osujeen samoubistvom. Nema razloga da se to vjeruje. Ali ako osoba skrati svoje predodreeno vrijeme za ivot zbog problema, ti problemi ne moraju zbog toga nestati. Ti problemi se mogu jo zakomplici -rati nadodavanjem tereta zbog spoznaje o stranim posljedicama njihovog djela na druge. Ljudi koji razmiljaju o samoubistvu mogu puno nauiti od iskustava blizu smrti (op. pr. od onih koji su ih doivjeli). Neki od takvih govore da nema niega stranijeg od odbacivanja Bojeg dara ivota, i tako unititi priliku za duhovni razvitak. Ne samo to, neki koji su proivjeli to vidjeli su da samoubice postaju vezane za zemaljska stanja, tako to su

49

privremeno robovi svake poslje -dice proizale iz njihovog samo-ubistva. Takve due su lebdile i kretale se oko ivih lanova po-rodice i prijatelja uzaludno poku-avajui traiti oprost. Neke su od njih viene kako postoje u sivoj magli naglavake okrenutim. Moda su ove za zemlju okovane due postale slobodne od toga stanja - kada je dolo njihovo prir -dno predodreeno vrijeme smrti. Izgleda da je to stanje samo pri-vremeno. Neki su vidjeli da je takvim duama bilo pomognuto u ivotu nakon smrti. Sandrino iskustvo blizu smrti je dobar pri-mjer to se moe dogoditi osobi kada nepromiljeno skrati svoj ivot. Kad je ona poinila samo-ubistvo, njoj su pruena samo dva

50

izbora od bia svjetla. Jedan je bio da je oivi i da ivi do ostatka svoga ivota. (Ovo je izbor kojeg je i ona odabrala). Drugi izbor je bio da ostane u svjetlu uz uvjet da se ponovo reinkarnira u budu-nosti, da bi ponovo proivjela sve ono to ju je dovelo do samoubistva. Sandrino iskustvo blizu smrti pokazuje kako ljudi moraju prevazii svoje proble-me u ovom ivotu, ili e se mo-rati ponovo sa njima suoiti u buduem ivotu. U Sandrinom sluaju, to to je poinila samo-ubistvo nije nita rijeilo. Ako mi odgaamo bavljenje sa tim pro-blemima tako to poinimo samo-ubistvo, mi ih moemo samo pogorati. Moda najvei neprija-telj sa kojim se suoavamo jesmo

51

mi sami. Nai problemi moda nikada nee nestati sve dok ih ne pobijedimo. Iskustva blizu smrti otkrivaju da ljudi nose sa so-bom njihove nefizike proble-me i nakon smrti. Moda je jedan od razloga zato smo mi roeni u ovom svijetu da preva-ziemo takve probleme. Ako ih ne prevaziemo, onda se moramo reinkarnirati sve dok ih ne preva-ziemo. Kevin R. Williams - Nothing Better Than Death - Insights from Sixty-two Profound Near-Death Experiences

Ljepota due sjaji kada ovjek podnosi sa smirenou jednu nesreu za drugom, ne zato jer ih on ne osjea, nego zato jer je on ovjek visokog i herojskog kara-ktera. Aristotel

52

Naime "priroda u nama" toliko se buni protiv patnje da se ak i samo spominjanje "spremnosti" na patnju iznad odreene toke moe uiniti nemoguim i besmi-slenim. U tim okolnostima ivot koji ivimo predstavlja kontradi-kciju i sukob. Budui da naa svijest mora ukljuivati oboje- uitak i patnju - eznuti za za-dovoljstvom uz iskljuenje pa-tnje, znai, u konanici, teiti za gubitkom svijesti. A kako bi takav gubitak u naelu bio isto to i smrt to znai da to se vie borimo za ivot (shvaen kao ui-tak), to zapravo ubijamo ono to volimo. Alan W. Watts

THE WISDOM OF INSECURITY

Kukavice umiru mnogo puta prije svoje smrti; hrabari nika-da ne kuaju smrt osim jednom. William Shakespeare 1564-1616

53

Strah od smrti i depresija u ovom ciklusu vremena za ovjeka sainjava Stanovnika na Pragu. (17-443) - Sama smrt je dio velike iluzije, i postoji samo zato to smo oko sebe navukli zastore. (5-463) Isto kao to postoji tehnika ivljenja, isto tako postoji i tehnika umiranja. . . (4-302) Alice Bailey - DEATH GREAT ADVENTURE, 1985 (Zbirku Smrt velika avantura sastavila dva uenika iz pisanja A. Bailey i tibetanskog uitelja D.K.)

U uasu od smrti, pobjegao sam u planine. Neprestano sam mediti-rao o neizvjesnosti smrtnog asa, osvajajui tvravu besmrtne bes-krajne prirode uma. Sada je sav strah od smrti prevazien.

Milarepa 1052-1135 yogin

www.dying.about.com

54

Svaka religija i svaki duhovni Uitelj potvruje da je ivot u svojoj sutini vjean i neunitiv; ali, to je taj ivot? (Ramana) Maharshi otkriva, a uenik spo-znaje, da vjean ivot nije nita drugo do neprekinuta svijest. Do-sei to stanje znai dosei besmr-tnost duha, besmrtnost Stvarnosti. To je meta i konani cilj. Nema nieg drugog. Meditiraj o tome, i Istina e postati jasna ak i vanj-skom umu. Takva su nebesa koja su obeana pravednicima i sveci-ma, kako nam je govorio Krist. Za njih vie nema smrti. Kako su sada jasne rijei velikog Uitelja ovjeanstva! Sa jednog drugog gledita, jasno je zato za jedno nerazvijeno ljudsko bie postoje i moraju postojati povremeni preki -di u svijesti, povezani patnjama i

55

strahom od smrti. Ukoliko najvii nivo svijesti u ovjeku ne preva-zie nivo uma (a to je tako kod veine ljudi), onda ova puka injenica ukljuuje utjelovljenje u materiju (mayu-iluziju) i smrt, po -smatranu kao prelaz u razliite oblike sa neizbjenim privreme-nim pomraenjima i prekidima u svjesnosti. Meutim, kad naa svjesnost dostigne nadmentalno podruje, carstvo vjeitog i nepro -mjenjivog Duha-Jastva, nepro-mjenjivu Stvarnost, onda je smrt jednostavno prevaziena i vie ne postoji. Sada se moe shvatiti istina u izrekama Velikog Rishija (op. pr. Ramane), kada on porie reinkarnaciju u podruju duha, a inae o njoj govori kao o utvre-noj injenici. Sa njegove toke gledita, i smrt i reinkarnacija su

56

samo iluzije i ne dotiu se pravog Jastva, isto kao to, na nae tijelo, promjena odjee nema uticaja. Sadhu Mouni - IN DAYS OF GREAT PEACE, 1957

ovjeja dua, ljudska individu-alnost, u sutini je besmrtna. Ona se razvija putem naizmjeninog uzdizanja i padanja preko egzi-stencije koja je alternativeno du-hovna i tjelesna. Zakon njene evo -lucije je reinkarnacija. Kad se uzdigne do svrenstva, ona joj izmie i vraa se u isti Duh u svoj punini saznanja. Isto kao to se dua uzdie iznad ivotne bor-be kad dosegne svijest o svojoj ljudskosti, ona se uznosi i iznad zakona reinkarnacije kad doe do otkrovenja svoje boanstvenosti.

Edouard Schure - egiptolog

57

Smrt je stapanje vjenosti sa vre-menom; u smrti dobrog ovjeka, vjenost je viena gledanjem kroz vrijeme.

Johann W. Goethe 1749-1832

ovjek nikada ne umire. Dua nastanjuje tijelo za neko vrijeme, i ponovo ga naputa. Dua sam ja: tijelo je samo moje mjesto boravka. Roenje nije roenje: dua ve postoji kada tijelo doe tome. Smrt nije smrt: dua samo odlazi, a tijelo pada. To je zbog toga to ljudi vide samo svoja tijela da oni vole ivot i mrze smrt. Kineski buddhistiki spis

Stvarno ne umire, nestvarno nika-da nije ivjelo. Nisargadatta M.

Sve to geniji otkriju ili privuku iz svjetla sjaji za itavo ovjean-stvo. Eliphas Levi 1844-1911

58

Smrt je odmor od dojmova to nam pruaju osjeti ograniava-juih poriva, i od lutanja uma i tekog sluenja tijelu.

Marko Aurelije

Ono to uradi svojim rukama, tvoje je. Ono to upotrebi za hranu i zadovoljstvo, izgubljeno je. Ali ono to uradi za druge, pripada tebi. Poslije smrti nema moi i vie nita ne moe uiniti: stoga uradi sam ono to hoe da bude uraeno. Chasswan Singh - maharada iz Jodhpur-a

U potpunoj istoti, sjajno svjetlo sve proimlje, sa svojom sjaje-om tiinom obuhvaa veliku prazninu. Svjetovne stvari, kada ih se izbliza promatra jesu samo iluzije viene u snovima.

SURANGAMA SUTRA

59

Kako je udna sudbina nas smr-tnika! Svatko je od nas ovdje za kratko putovanje; zbog koje svrhe on to ne zna, iako to nasluuje. Ali bez dubljeg razmiljanja zna-mo iz svakodnevnog ivota da postojimo za druge ljude.

Albert Einstein 1879-1955

Pogledaj ovu sliku. Zove se Ozi-ris. Predstavlja najviega Boga, besmrtnog, vjenog, neizrecivog, nikada potpuno shvaenog. To nije slika Ozirisova, ali ona u simbolima objavljuje njegovo bie. . . Oziris je Jedan iz kojega izviru beskrajni redovi brojki, ali on sam ne potjee ni od koga. Iz njega si ti. Tvoj duh, najunutar-nije bie tvoje osobnosti je iskra pravatre, jedna kap iz tog bes-krajnog mora. I bila je njegova

60

volja i dobrohotnost da si ti podu-zeo taj put kroz ivote - veliku krivulju dolje i gore, do natrag k njemu. Veliki krug - zmija koja se grize za rep. Tvoj duh je dakle boanskog izvora, jest Bog. Ima sva boanska svojstva kao to kaplja ima sva svojstva velike koliine vode koja oplakuje krug Zemlje - ali tvoj duh drijema u tebi - on treba i hoe doi do toga da vlada. Neka ti ne bude mjero-davno ono to tijelo sa svojim potrebama ili dua sa svojim eljama i strastima trai, nego samo ono Boansko u tebi to te za Boga razvija. Bog je samo jedan, Stvoritelj i Uzdravatelj, a njegova djeca dijele njegovu prirodu, njegovo bie. To su Svjesni. . . Ljudi su besmrtni

61

Bogovi, a Bogovi su bili smrtni ljudi. JEDNO POSVEENJE U STAROM EGIPTU - Prema knjizi Toth opisao Waldemar V. Uxkull

Onaj tko zna da je Duh, postaje Duh, postaje sve; ni bogovi niti ljudi ga u tome ne mogu sprije-iti. Bogovi ne vole one ljude koji steknu to znanje. Bogovi vole prikriveno i mrze ono to je oito. BRIHADARANAYAKA UPANISHAD

Nitko ne odreuje da ovjek mora biti uhvaen u prostoru i vre-menu. Sam je tako odluio. Da nije, mogao bi isto tako postojati u vjenosti. Ajra Mika - DODIR VJENOSTI Pripovjest anela Christophera Tragiusa, 1993

Besmrtnost treba zauzeti mjesto smrtnosti. Alice Bailey

62

Nitko ne moe umrijeti ukoliko ne odabere smrt. Ono to se ini strahom od smrti ustvari je njena privlanost. Krivnja je takoer strana i plaimo je se meu-tim, ona moe imati vlast samo nad onima koje privlai i koji je trae. A tako je i sa smru. Smrt je nastala od ega, a njena tama sjena pada na sva iva bia, jer ego je neprijatelj ivota.

TEAJ O UDIMA www.acim.org

- Ako ovjek pone bievati samog sebe, ako se ljuti na sebe ili, jo gore, ako se kanjava, dolazi do opasne svae izmeu due i razuma. Dua nije zasluila takav odnos. Ona je samodostatna i savrena. Sve mane koje smo stekli, mane su razuma, a ne due. Inae, to je tako velika i sloena tema da je za nju po-

63

trebna zasebna knjiga. Ovdje emo samo napomenuti da je svaati se sa sobom osobito te-tno. Dua se povlai u sebe, a razum trijumfira, to moe iza-zvati potpuni razdor u ivotu. Kako ne bi dolo do toga da morate psihijatru, prije svega se opustite i oprostite sebi sve mane. Ako se ni tada ne moete voljeti, prestanite se boriti sa sobom i prihvatite se takvima ka-kvi jeste. Samo e u tom sluaju dua biti saveznikom razuma. A ona je vrlo moan saveznik. Dobro, razmiljate, ostavit u sve svoje mane na miru, ali kako u doi do vrlina? Pa ne mogu se zaustaviti u svom razvoju. Narav-no, razvijajte svoje vrline koliko god elite. Radi se samo o tome da prekinete rat sa svojim ma-nama. U tom ratu tratite energiju

64

na odravanje - ne toliko uzalu-dnog koliko sasvim tetnog suvi-nog potencijala. Kada napokon odustanete od te borbe, oslobo-ena energija usmjerit e se na razvoj vaih vrlina. Bez obzira na to to zvui banalno jednostavno, jako mnogo ljudi gubi golemu energiju na borbu sa sobom i skrivanje svojih nedostataka. Oni su se poput titana zarekli cijeli ivot nositi taj teret. Preostaje im samo dopustiti sebi biti ono to jesu i zbaciti teko breme i ivot e odmah postati zamjetno laki i jednostavniji. Energija e se s borbe protiv nedostataka pre-mjestiti na razvoj vrlina. - Osjeaj krivnje obvezno izaziva scenarij kazne, a da toga i niste svjesni. U skladu s tim scena-rijem, podsvijest e vas natjerati da platite. U najboljem ete se

65

sluaju porezati, ili zadobiti lake ozljede, ili e se pojaviti neki problemi. U najgorem moete do-ivjeti nesretan sluaj s tekim posljedicama. Eto to ini osje-aj krivnje. On u sebi nosi samo -unitenje, u njemu nema nieg korisnog i stvaralakog. Ne treba se muiti grinjom savjesti - to nee pomoi. Bolje je postupati tako da kasnije nemate osjeaj krivnje. Ako ve osjetite krivnju, besmisleno je bezrazlono se njome muiti. Nikomu od toga nee biti bolje. Biblijske zapovi-jedi nisu moralne pouke o tome da se treba dobro ponaati, ve su preporuke kako treba postupati kako se ne bi naruila ravnotea. -Manipulatori su ljudi koji djeluju po formuli: Mora raditi to ti kaem, jer si kriv ili Ja sam bolji od tebe, jer si ti kriv." - - im

66

netko izrazi spremnost prihvatiti osjeaj krivnje, manipulatori se prilijepe i ponu sisati energiju. Kako ne bismo potpali pod njihov utjecaj, potrebno je rijeiti se osjeaja krivnje. Ne morate se ni pred kim opravdavati niti ste ikomu ita duni. Ako krivnja uistinu postoji, treba podnijeti kaznu, samo ne ostati i dalje kriv. . . Rijeite se sklonosti opravdavanja ako je imate. Manipulatori e shvatiti da vas nemaju za to uhvatiti pa e vas ostaviti na miru. Ba kao naru-eno, poetni uzrok kompleksa inferiornosti je osjeaj krivnje. Ako zbog bilo ega imate osjeaj manje vrijednosti, znai da ga odreuje usporedba s drugima. Pokree se posljedini proces u kojem vi nastupate kao sudac samome sebi. No, samo se ini

67

da ste vi sudac. Ustvari se dogaa neto drugo. Od poetka ste spre-mni preuzeti na sebe krivnju - nije vano za to. Jednostavno ste naelno suglasni biti krivim. A time prihvaate da vas se moe osuditi i kazniti. - Priroda straha lei u podsvijesti. Uzrok straha nije samo neizvje-snost koja plai, ve i strah od kazne. Ako sam kriv, poten-cijalno sam suglasan podnijeti kaznu i zato se bojim. . . Osjeaj krivnje, ak i onaj najslabiji i najdublje zapleten u nama, otvara podsvjesna vrata kazni. . . Ljudi su izmislili zanimljiv nain rasi-panja suvinog potencijala kriv-nje, a to je molba za oprost. I to uistinu pali. Ako ovjek u sebi nosi osjeaj krivnje, nastoji zadr-ati negativnu energiju i tlai suvini potencijal. Molei za

68

oprost, ovjek ga otputa i dopu-ta energiji da se polako razie. Molba za oprost, priznanje svojih pogreaka, okajavanje grijeha, ispovijed - sve su to metode izbavljenja od potencijala krivnje. Dobivi povelju o oprotenju grijeha na ovaj ili onaj nain, ovjek se rjeava krivnje koju je sam stvorio i osjea olakanje. Potrebno je samo pripaziti da pokajanje ne zavisi o manipu-latorima. Molbom za oprost priznajete svoju pogreku kako biste se rijeili potencijala. Mani-pulatori e vas vie puta nastojati podsjetiti na tu pogreku, nastoje u vama odrati osjeaj krivnje. Ne nasjedajte na njihove provo-kacije. Oprost za pogreku trebate moliti samo jednom i nikada vie. Vadim Zeland - TRANSURFING 1 PROSTRANSTVO

69

On je Njegov Kri podigao kao granicu, simbol, primjer metoda, izmeu svijeta opipljivih vrije-dnosti i svijeta duhovnih vrije-dnosti, i pozvao nas ka smrti nie prirode da bi Boji Duh imao punu vlast. On nas je pouavao da smrt mora nestati, i da je su-dbina ovjeanstva uskrsnue iz mrtvih. Besmrtnost treba zau-zeti mjesto smrtnosti. On je zbog nas uskrsnuo iz mrtvih i dokazao da okovi smrti ne mogu zadrati ni jedno ljudsko bie koje moe djelovati kao Sin Boji. Alice Bailey - FROM BE-THLEHEM TO CALVARY, 1937

Postoji tajna o umjetnosti umira-nja. Dua se suoava sa bezvre-menskim trenutkom inicijacije u najveu tajnu ivota i svete miste-

70

rije. Tragalac za svjetlom e ui u raj. Prosjena dua e ui u vii astralni (nivo). Mrana dua e hodati usamljenom dolinom suda. Ali e svi eventualno krenuti prema srcu Boga. . . . "Pouavaj ih da na smrt gledaju kao najvei izazov ivota, najvei test ivota, najveu avanturu ivota, vrijeme istinske inicijacije". Veliki Uitelj je najvie elio da oni koji vjeruju u ivot poslije ivota shvate da bi se stvarni proces same smrti, trebao razumijeti. "Postoji umje-tnost umiranja", esto me podsje-ao. "Pouavaj tragaoce za svje-tlom nauku o umiranju. Usmjeri ih na tajne. Znati kako umrijeti je isto tako vano kao i znati kako ivjeti. Uistinu, kada netko je-dnom shvati misteriju smrti i

71

umiranja, onda je vea sigurnost da se vrijedan i znaajan ivot treba ivjeti, ne jednostavno do-bar ivot, nego inkarnacija tra-enja krtenja Svetog Duha, ivot aktivne molitve, ivot meditacije da se aktivira uspavana mo kun-dalini. Jednom kada shvati da e ove duhovne sile postati aktivne za vrijeme smrti, donosei dui konanu priliku za iluminaciju, onda e jo gorljivije traiti ta otkria za vrijeme ivota - koja e zavriti u ivotu traganja za svje-tlom. Naravno da e izbjegavati da stvara karmike utiske nega-tivnih misaonih obrazaca jednom kada uvidi da ti misaoni obrasci postaju aktivni kao "oni koji stoje na pragu" za vrijeme putovanja u smrt nazvanog Bardo". Uitelj

72

Kut-Humi je uvijek pokazivao da su njegova uenja samo odrazi onoga to ga je pouavao Veliki Gospod Isus. On je uvodno zapo-injao veinu svojih uenja sa rijeima, "Veliki Gospod Isus bi htio da ja kaem . . ."; zatim bi nastavio sa svojim znaajnim ue -njima, zauujuim odgovorima i drevnom mudrou pravo iz drevnih kola Misterija. . . Ja sa uitkom dajem ove informacije, u potpunosti znajui da nisu moje. . . . . To nas usmjerava prema skrivenom putu preko praga u oekujue ruke Spasitelja mnogo znaajnijeg nego tradicionalnog Spasitelja naih kranskih konce -pata. Krist je uistinu Spasitelj svih dua, ne samo onih kran-stva. On eka da sve nas "spasi"

73

potrebe od ponovnog povratka na Zemlju u ivot. Ovaj Krist nije samo Isus - nego Buddha, Muhamed, iva, Krishna, Oziris, Mojsije -svi velikani svjetla. Ovaj Krist je snaga iza svih avatara, svih mesija, svih pokazatelja puta. Earlyne Chaney - THE MYSTERY OF DEATH&DYING, 1988

Nastavljamo sa razmatranjem pro -blema smrti ili umjetnosti umira-nja. Ovo je neto to svi bolesni ljudi moraju uzeti u obzir i sa time se suoiti, i za to se svi ljudi dobrog zdravlja moraju pri-premiti kroz ispravno razmi-ljanje i razborito sudjelovanje. Nezdrav stav veine ljudi u vezi smrti, i njihovo odbijanje da to razmatraju kada su u dobrom zdravstvenom stanju je neto to

74

se mora izmjeniti i dobrovoljno prihvatiti. Isus je svojim ueni-cima pokazao ispravan stav. . . On ih je prekoravao kada je u njima vidio tugu, podsjeajui ih da On odlazi Svome Ocu. Poto je bio inicirani (posveenik) viso-kog stepena, On je mislio, da On okultno govorei "ini sjedinjenje sa Monadom"- obini ljudi i oni ispod stupnja inicijacije treeg stupnja ine "Sjedinjavanje sa duom". Ovdje u ponovo nagla-siti da koncepti smrti, supstitu-cije, zasebnog ujedinjavanja, i rtve e u Novom dobu - biti zamjenjeni konceptima uskrsnua ili ivosti, duhovnog sjedinjenja, prenosa i sluenja, tako e nova nota ui u ljudski ivot, donosei uitak, nadu, mo i slobodu.

75

Moe se s pravom upitati, da li je mogue dati jednostavna pravila koja se sada mogu sljediti (op. prev. za ivota), i kada doe trenutak za naputanje vanjskog oklopa (tijela) da ne bude pote-koa i problema. Zbog ovoga u vam dati etiri jednostavna pra-vila. 1. Naui da bude usredoto-en u glavi kroz vizualizaciju, me -ditaciju i neprekidnu praksu kon-centracije, razvij sposobnost da vie ivi kao kralj koji sjedi na tronu izmeu obrva. Ovo je pra-vilo koje se moe primjeniti u sva -kodnevnim dogaajima ivota. (napomena prev. - neprianjanje) 2. Naui da slui i prua pomo od srca, a ne na emocionalnoj upornosti djelovanja koje je us-mjereno na rjeavanje tuih stva-

76

ri. . . 3. Kada ide spavati, onda naui da svjesnost povue u glavu. 4. Biljei i promatraj sve fenomene povlaenja bilo da li je to u meditaciji ili prilikom pada-nja u san. . . Prakticiranje i sljee-nje ovih pravila. . . e olakati umiranje. . . . . U vezi tehnike umiranja za mene je sada mogue da dam samo jednu ili dvije suge-stije. Ja se ovdje ne bavim sa stavom prisutnih promatraa, ve se bavim samo sa onim stvarima koje e olakati prelazak due onoga tko prelazi. Prvo, neka u prostoriji bude tiina, naravno da je ovo esto sluaj. Na umu treba imati da umirua osoba moe obino biti svjesna. Nesvjesnost je prividna i nije realna. U devet-sto sluajeva od tisuu modana

77

svijest je prisutna sa punom svije-sti o zbivanju tog procesa, ali postoji potpuna paraliza volje da se ispolji i nesposobnost da se sakupi energija koja e davati znakove ivota. Kada tiina i razumijevanje vladaju u prostoriji gdje netko umire, onda odlazea dua moe vladati sa svojim instrumentom sa jasnoom sve do posljednjeg minuta, i moe se na odgovarajui nain pripremiti. Kasnije, kada se bolje istrae boje, onda e u bolesnikoj sobi umirue osobe biti dozvoljeno samo naranasto svjetlo i ono e biti postavljeno sa odgovaraju-om ceremonijom, onda kada se sa sigurnou utvrdi da ne postoji nikakva mogunost ozdravljenja. Naranasto pomae u usredotoa-

78

vanju (fokusiranju) u glavu, isto kao to crveno stimulira solarni pleksus, a zeleno ima odreeni efekt na srce i ivotne tokove. Kada se bude vie nauilo o zvu-ku onda e se koristiti odreena vrsta muzike - ali za sada jo ne-ma takve muzike koja bi olaka-vala rad due prilikom njenog od-vajanja od tijela, premda se odre-ene note na orguljama mogu pokazati djelotvornim. . . . - Ako se u tonom trenutku smrti odsvira osobna nota umirue oso-be, onda e ona prekinuti dva toka energije i prekinuti ivotnu vrpcu (vezu) ali je za sada jo vrlo opasno prenijeti to znanje i ono se moe kasnije dati. Ja u nagovjestiti budunost i smjer kojim e se kretati budue okul-

79

tno prouavanje. Isto e tako biti otkriveno da e pritisak na odre-ene nervne centre i arterije ola-kati taj rad. (Nauka o umiranju se uva kao to to mnogi uenici znaju, na Tibetu). Pritisak na ilu kucavicu i na odreene velike ivce u predjelu glave i na odre-eni dio medula oblongata (dio u mozgu) e biti korisno i djelotvo-rno. Potpuna nauka o umiranju e kasnije biti razjanjena, i to samo onda kada se spozna dua i njen odnos sa tijelom bude nauno demonstriran. Isto e se koristiti i mantrike fraze, i ugraditi u svje-snost umirue osobe od strane onih koji se nalaze oko nje, ili e ih sama umirua osoba mentalno koristiti. Krist je demonstrirao njihovu upotrebu kada je tiho

80

izgovorio: "Oe u tvoje ruke pre-putam svoj duh". Slian primjer imamo i u rijeima: "Gospode, dopusti da tvoj sluga sada otie s mirom". Neprekidna upotreba Svete Rijei koja se anta (izgo-vara) priguenog glasa ili na odre -enoj noti (na koju se umirui ovjek odaziva) isto tako kasnije moe sainjavati dio rituala pre-laza uz pomazanje sa uljem, kao to je to sauvano u katolikoj crkvi. Posljednja pomast ima okul -tnu, naunu osnovu. Vrh glave umirue osobe se treba simboli-ki usmjeriti prema Istoku, a ruke i noge se trebaju prekriiti. U pro-storiji se smije paliti samo sanda-lovina, drugi mirisi bilo koje vrste nisu dozvoljeni, jer je sanda -lovina miris prve zrake - zrake

81

razgradnje, a dua je u procesu razgraivanja svoga mjesta stano-vanja. Ovo je sve to ja za sada mogu prenijeti o predmetu smrti za razmatranje ope javnosti. Ali ja svakog od vas potiem da pro-uavate smrt i tehniku umiranja to god je to vie mogue i na-predujete u okultnom istraivanju ovog predmeta (str. 502/7). - Kod visoko razvijenih ljudskih bia e -sto dolazi do predosjeaja smrti, to se dogaa zbog ego kontakta i svjesnosti ego elje. To ponekada moe biti spoznaja tonog dana smrti, . . . U sluaju iniciranog postoji jo neto vie od ovoga. Tu postoji inteligentno razumije-vanje zakona odvajanja i ovo ono -me ko vri prenos omoguava da se svjesno povue, u potpunoj bu-

82

dnoj svijesti iz fizikog tijela i tako djeluje i na astralnom planu. Ovo u sebi ukljuuje ouvanje ne -prekinute svjesnosti tako da ne dolazi do prekida na fizikom planu i onoga stanja nakon smrti. ovjek sebe zna onakvim kakav je bio i prije, ali bez aparata po-mou kojeg on moe kontaktirati sa fizikim planom. On ostaje svjestan stanja osjeaja i misli onih koje on voli, iako on ne mo-e da bude u vezi i osjea fiziki nosa. On sa njima moe komuni -cirati na astralnom planu ili tele-patski kroz um ako su oni sa njim bliski, ali komunikacija kroz pet osjetila zapaanja je u potpunosti van dohvata. Meutim, korisno se je podsjetiti da meusobno astral-no i mentalno djelovanje moe

83

biti jae i osjetljivije nego ikada prije jer je on osloboen ogranie -nja fizikog tijela. Dvije stvari spreavaju ovaj kontakt: jedna je aljenje i estoki emocionalni ne-miri onih koji su ostali naputeni, i u sluaju obinog ljudskog bia - druga stvar je ovjekovo vlastito neznanje i zbunjenost dok se on suoava sa onim to su za njega nove stvari, premda su to uistinu stara stanja, samo kada bi on to mogao shvatiti. Jednom kada lju-di izgube strah od smrti i bude uspostavljeno shvaanje svijeta poslije smrti, koje se ne temelji na halucinacijama i histeriji ili na zakljucima (esto neinteligen-tnim) prosjenog medijuma koji govore pod kontrolom svojih vla-stitih misaonih oblika (koje je

84

sam izgradio i oblika onih koji sjede oko njega), onda emo ima-ti proces smrti koji e biti isprav-no kontroliran. Stanja onih koji su ostali (na zemlji) e se paljivo upravljati tako da ne bude gubitka povezanosti i lanog rasipanja energije (str. 498/9) Alice Bailey -A TREATISE ON WHITE MAGIC, 1934 U Tanatologiji-muzici, govorimo o mogunosti blaene, dobre ili svjesne smrti. Sa ovime se ne zala -emo za sentimentalni stav pre-ma smrti niti ljude optereujemo sa duhovnim stvarima. Radije im dajemo izbore, i sa velikom nje-nou im pomaemo da prou kroz fizika stanja koja prolaze i shvate u dubini cijeli proces umi-ranja. Kada smo najbolji onda mo -emo bolniki intenzivni odjel

85

pretvoriti u svetite za zavrava-nje ivota. Therese Schroeder -Sheker - lanak Pomazanje umiru -ih zvukom, asopis Caduceus, 1998 godina - Tanatologija zna-nost koja se bavi smru, uzrocima i njihovim pojavama, i sad sa po-sljedicama nadolazee smrti i po-trebama terminalno bolesnih Da bi se pristupilo Buenju, treba odbaciti tu nezasitnu lakomost za postojanjem, neugasivu elju za drugaijim i na drugom mjestu ko -ja nas osuuje na tjeskobu i fru-straciju jer je ovjek nasilno, prije ili kasnije, osuen da bude odvo-jen od onoga to voli, i sjedinjen sa onim to ne voli. Ovaj postu-pak postavlja jedan paradoksalni i intelektualno nerjeivi problem: kako eljeti da se vie ne eli?

86

Zar potpuno odricanje ne zahtije-va odricanje od samog odricanja? U ovom sluaju, svijest mora da radi sa neim to je na samom ru-bu, jednom vrstom revolucije ili potpunim preokretom koji e je smjestiti van svih kontradikcija, van dvojstva eljeti - ne eljeti, odricanja - ne odricanja. Znajte da je odricanje od privlanog na putu karme, takoer, jedna elja. Odricanje od zla da bi se voljelo dobro, omoguava ponovno raa-nje u svijetu bogova i ljudi. Znaj-te da je odricanje od zla, takoer, jo jedna vrsta privlaenja i da naputanje privlaenja koliko i radost zbog toga odvajanja imaju u osnovi privlaenje iz kojeg se raaju predivni i savreni plodo-vi. Ali sve to proizilazi iz postoja-

87

nja i nije ispunjenje svetog puta. Zbog toga bia koja su eljna da se oslobode postojanja i ponovnih roenja treba prvo da premoste poudu i pohlepu i da odstrane svoju e za onim to ih privlai

Sutra savrenog Buenja Patrik Ravinjon

LA REINCARNATION, 1984 Smrt i ponovno roenje

Nigdje Ramana nije tako jasno pokazivao da teorija mora biti ostvarena istinskim i samostalnim razumijevanjem, kao kada se ra-dilo o pitanjima u vezi smrti i ponovnog roenja. Onima koji su sposobni da njegovo uenje o ne-dvojstvu spontano prihvate, samo bi objasnio da je to pitanje besmi-sleno, jer ako Ja nema istinsko postojanje u stvarnosti, nee ga imati ni poslije smrti.

88

Pitanje: Da li postupci nekog ovjeka u ovom ivotu imaju uti-caja na njegova budua roenja? Bhagavan (Ramana Maharshi): Da li si sada roen? Zato razmi-lja o buduim roenjima? U stvarnosti nema ni umiranja ni raanja. Pusti onog koji se rodio da misli na smrt i trai sredstva utjehe. P: Da li je tono hinduistiko uenje o ponovnom roenju? Bg: Jedan definitivan odgovor nije mogu. U Bhagavad Giti se ak porie samosvojna realnost sadanjeg roenja. P: Zar naa linost nije beskraj-na? Bg: Pronai najprije da li ona postoji u stvarnosti, pa se onda pitaj o tome. Nammalwar kae: "U neznanju sam drao Ja za

89

Sebstvo, ali sa pravim znanjem nema vie Ja i ostadoh sam kao jedino Sebstvo". I dualisti i ne-dualisti slau se u pogledu neo-phodnosti samo-ostvarenja. Ostva -ri najprije spoznaju Sebstva, pa zatim dalje postavljaj pitanja. Dvojstvo i nedvojstvo se ne mogu razumijeti samo na teorijskoj osnovi. Ako je prisutna stvarnost Sebstva u svakom trenutku, tada se nikakva pitanja nee javljati. Sve to se raa mora i umrijeti, sve to je steeno mora da se na-pusti. Naputanje svega u ivotu pretpostavlja smirenje, istou i dozrelost uma. Da li si ti u sutini uope i roen? Tvoje Sebstvo ne zavisi od vremena i prostora, ono niti nastaje niti nestaje. Ramana je esto odvraao od ta-kvih pitanja jer ona samo zavode

90

od istinskog zadatka - spoznaje Stvarnosti bivanja ovdje i sada. P: Kae se da poslije smrti moe-mo da biramo izmeu nagrade i kazne, da od naeg izbora ovisi kako e biti. Da li je to tako? Bg: Zato pita to se dogaa poslije smrti? Na osnovu ega zakljuuje da si roen i da e trpjeti posljedice svojih djela, itd? Kada zaspi i zaboravi na sebe, ova pitanja nee ni postojati. Zato? Da li si, kada spava, po-stao netko drugi? Nisi, to si uvi-jek ti sam. Pronai zato ova pi-tanja ne iskrsavaju kada spava. - Ponekad je Bhagavan, za one koji nisu mogli da prihvate poru-ku samog ne-dvojstva, izraavao uslovljena i steena gledita. Bg: U Bhagavad Giti Sri Krina najprije kae Arjuni da niko nika-

91

da nije bio roen, a zatim u etvr-tom dijelu kae: "Bezbroj ponov-nih roenja je dato tebi i meni. Ja ih poznajem, a ti ne". Koji je od ova dva iskaza toan? Uenje se ovdje mijenja u skladu sa razu-mijevanjem sluaoca. Kada je Arjuna rekao da ne eli da se bori protiv svojih roaka i djedova, da ih ubije kako bi zadobio kraljev-stvo, Krina je odgovorio: "Nika-da ne bijae vremena kad ja, ti, ili ove voe ne bijasmo, niti e ikad itko od nas prestati biti... Nema ne-biu postajanja, nema biu propadanja". Niti se itko raa, niti itko umire. I razvijao je ovu temu dalje, govorei kako je ovo ue-nje dao Suncu i preko njega Ivari. Arjuna je u sve to su-mnjao, jer je Krina bio roen tek prije nekoliko godina, a Sunce i

92

Ivara postoje eonima. Krina je uvidio njegov nain razumijeva-nja i rekao: "Da, bezbroj je novih roenja dato tebi i meni. Ja ih sve znam, ali ti ih ne zna". Takvi iskazi mogu da izgledaju protivri-jeni, ali oni su takvi samo da bi se prilagodili razumijevanju ono-ga koji pita. Krist je takoer re-kao da je postojao prije Abraha-ma. To je Ramana doputao samo na jednom odgovarajuem nivou. Bg: Isto kao kada se probudi po-slije raznih iskustava u snu, tako e nai drugo tijelo poslije smrti. Isto tako kao to rijeke gube svo-ju individualnost kada njihova vo -da utie u more, pa se isparava-njem vrate nazad, na breuljak, u rijeku i more, tako ljudi zaborave svoju individualnost kada spava-ju, ali je poslije buenja zadobija-

93

ju ponovo, shodno svom prethod-nom ueu u bivanju. Na slian nain se ovjekovo bivstvovanje nastavlja poslije smrti. P: Kako se to dogaa? Bg: Posmatraj kako drvo nasta-vlja da nie poto mu je stablo odsjeeno. Dokle god mu korijen nije razoren, ono e nastaviti da raste. Na slian se nain prilikom smrti latentne sposobnosti vraaju u srce, ali ne iezavaju. Tako se bie raa ponovo. - Pa ipak, on kazuje sa svog gledita da: Bg: U stvarnosti ne postoji ni sjeme, ni drvo. Sve je to jedin-stveno bivanje. -Ponekad je u svojim objanjenji-ma zalazio u pojedinosti, ali uvi-jek naglaavajui da u stvarnosti postoji samo nestvoreno Sebstvo. P: Koliko vremena protekne iz-

94

meu smrti i ponovnog roenja? Bg: Moe da bude due ili krae, ali ostvaren ovjek ide kroz ovu promjenu, za njega nema ni raa-nja, ni umiranja. Neki kau da oni koji idu stazom svjetlosti, nakon umiranja nee vie ponovo da se rode, dok e se oni koji idu ta-mnim stazama ponovo roditi zbog uticaja njihove karme u sup-tilnim tijelima. Bez obzira na zasluge ili mane nekog ovjeka, on e se ponovo roditi na ovom svijetu. Ako preovladavaju zaslu-ge, njegovo suptilno tijelo najpri-je stie na nebo, dok, s druge stra-ne, ako preovladavaju mane i tu-post, leti u pakao kao strela. Ali, sigurno e se vratiti na "ovaj svijet". Sve je to u raznim teksto-vima opisano, ali u stvarnosti ne postoji ni raanje ni umiranje,

95

ovjek u Sebstvu uvijek ostaje ono to Jeste. Samo je to Istina. Bg: Bog, u svojoj milosti, skriva ovo znanje od ljudi. Ako bi ih uvjeravao da su savreni, postali bi gordi, a u suprotnom bi oaja-vali. I jedno i drugo je ravo. Treba spoznati stvarnost Sebstva. Bg: Zrela osoba, koja je u ranijim inkarnacijama stekla dovoljnu mo razlikovanja, ostvaruje Istinu ili slobodu im joj se na to samo jedanput skrene panja. Dok, naprotiv, onaj tko nije dovoljno sposoban da razlikuje, mora da proe razna iskustva prije nego to postigne samadhi. -To znai da se vremensko tra-janje jednog ivota moe shvatiti kao dnevno putovanje u hodo-au ka samo-ostvarenju. Udalje -nost od cilja zavisi od nastojanja

96

ili nedostatka nastojanja iz ranijih dana - ivota - i koliko e odmai naprijed, zavisi od sadanje te-nje. Profesor prirodnih nauka je pitao da li intelekt preivljava smrt ovjeka, i dobio odgovor: Bg: Zato misliti na smrt? Razmisli to se dogaa kada spa- va. to tada doivljava? P: Ali san je prolazan, dok smrt nije. - Bg: San je stanje izmeu dva budna stanja, i smrt je na isti nain stanje izmeu dva ivota. Oba stanja su prolazna. P: Mislim, da li duh, kada napu-ta tijelo, odnosi sa sobom i intelekt? Bg: Duh nije nikada bez tijela. Postoje razna tijela. Ako to nije tijelo od grube materije, tada e biti od fine, isto kao u snu, spava- nju ili dnevnom matanju.

97

- Bhagavan nije nikada priznavao da su razlike u izrazima i nainu formuliranja uenja meu razlii-tim filozofskim pravcima stvarne protivrijenosti. Istina na koju ukazuju razliite religije, na razne naine jedna je i nepromjenljiva. P: Da li je budistiko uenje o nepostojanosti bia tono? Da li je to u skladu sa hindu uenjem o ponovnom roenju Jastva? Da li je dua vjeno bie koje se uvijek iznova ovaplouje, kako to kae hindu uenje, ili je ona samo na-gomilavanje mentalnih tendenci-ja? Bg: Istinska stvarnost Sebstva je bezvremena i nepojmljiva. Jastvo koje se reinkarnira pripada iluzor-noj ravni - miljenju. Pomou samo-ostvarenja to se nadilazi. Ponovno roenje se dogaa usli-

98

jed nesvjesnosti prave prirode bivstvovanja i zato ga budisti poriu. ovjekovo stanje odre-eno je nerazlikovanjem onoga to se zbiva i doivljava, od ono-ga to je neuslovljeno i neroeno. Ponekad se pitanje nije odnosilo na ponovno roenje, ve patnju zbog smrti voljenog bia. Jedna dama, koja je dola iz sjeverne Indije, pitala je Bhagavana da li je mogue da se spozna stanje jedne osobe poslije smrti. Bg: Mogue je, ali zato te to za-nima? To je sve realno koliko je realna i linost koja se time bavi. P: Roenje, ivot i smrt jednog ovjeka su za nas realni. Bg: Zato to sebe na pogrean na- in poistovjeuje sa tijelom, mi- sli o drugoj osobi da je tijelo. Ni ti, niti je ta druga osoba, tijelo.

99

P: Ali, sa mog gledita posma-tram samu sebe i svog sina kao stvarne. Bg: Roenje Ja-iskustva u misli-ma je roenje jedne osobe, a smrt ovih misli je njegova smrt. Sa ostvarenjem "Ja mislim", stvara se pogrena identifikacija sa tije-om. Ako samu sebe poistovjeu-je sa tijelom, poistovjeuje ta-koer na pogrean nain i druge kao da su tijelo. Isto kao to se tvoje tijelo raa, razvija i umire, misli takoer da je i druga osoba roena, ivjela i umrla. Da li si mislila na svog sina prije nego to se rodio? Misli dolaze poslije njegovog roenja, pa se ak na-stavljaju i poslije njegove smrti. On je utoliko tvoj sin, ukoliko na njega misli. Kuda je on otiao? Tamo odakle je i doao. Dok ti

100

postoji, postoji takoer i on. Ali, ako prestane sebe da poistovje-uje sa tijelom i ako se nae u Sebstvu, nestae sva konfuzija. Stvarnost tvog Sebstva nije u vremenu, i odatle e vidjeti da ni drugi nisu uslovljeni vremenom i pojavnou. Dok se to ne ostvari, bit e uvijek patnje. Ona postoji zbog pogrenog opaanja i vre-dnovanja bia, nepoznavanja nje-gove prave prirode i pogrene identifikacije sa njegovim zbiva-njem. - Religije naglaavaju da je vano stanje duha kada netko umire i kakve su njegove posljednje mi-sli. Ali, Bhagavan je podsjeao ljude na to da je neophodno ve ranije biti dobro pripremljen, ina-e se u trenutku umiranja mogu pojaviti nepoeljne sklonosti koje

101

su suvie mone da bi se mogle kontrolirati. P: Ako ne mogu da postignem ostvarenje u ovom ivotu, mogu li barem u trenutku smrti da usmjerim svoj um ka Istini tako da mi to dobro doe u budu-nosti? - Bg: U osmom dijelu Bhagavad Gite stoji da posljednja misao ovjeka pred smrt odreuje njegovo budue roenje. Ali stvarnost mora da se prepozna sada, u ovom ivotu, da bi ovjek mogao da je prepozna u smrti. Sagledaj paljivo da li je sadanji trenutak na bilo koji nain drugaiji od posljednjeg trenutka, pred smrt, i pokuaj da bude u tom stanju. THE TEACHING OF BHAGAVAN SRI RAMANA MAHARSHI: in his Own Words -uredio Artur Osborne

102

Nakon obroka swami mi je rekao: "Neu te uiti rijeima". Sjedio sam pokraj njega tri dana. Nismo razgovarali. Treeg dana zaklju-io sam da je gubitak vremena i energije provoditi vrijeme s ovje -kom koji sve vrijeme uti. Nita me nije nauio. Dok sam tako razmiljao, rekao je: "Djeae, nisi poslan k meni da dobije intelektualno znanje kakvo moe pronai u knjigama. Doao si ovdje da neto doivi. Preko-sutra u napustiti svoje tijelo.". . . "Ne elim umrijeti i zato ne elim shvatiti", odgovorio sam. . . "Tvoj stav nije dobar. Pokuaj shvatiti to smrt jest. Nemoj se bojati. Bojimo se svaega, a to nije nain na koji treba ivjeti. Smrt te ne unitava. Samo te odvaja od tijela". Uzvratio sam: "Ne elim

103

postojati bez tijela". "Smrt je navika tijela. Nitko zauvijek ne moe ivjeti u istom tijelu. Pod-vrgnut je promjeni, umiranju i propadanju. Treba to shvatiti. Malo ljudi poznaje tehniku oslo-boenja od ivotnih vezanosti. Ta se tehnika naziva yogom. Nije to yoga kakva je popularna u mo-dernom svijetu, ve je to najvie stanje meditacije. Jednom kada ovlada ispravnom tehnikom me-ditiranja, imat e nadzor nad drugim funkcijama tijela, uma i due. Kroz pranu i dah ostvaruje se odnos izmeu uma i tijela. Kada disanje prestane, veza se prekida, a to odvajanje naziva se smru. Ali ipak postoji". "Kakav je to osjeaj postojati bez tijela?" pitao sam. "Kako se osjea bez koulje? To je nita". Bez obzira

104

na ono to je izgovorio, nije me uvjerio filozofski ili logiki, jer je moj um jo u mnogim vidovima bio nezreo. . . Dan uoi naputa-nja tijela, dao nam je upute: "Rano ujutro, u pet sati, napustit u tijelo. elim da ga uronite u Ganges. Moete li to uiniti?". . . Vrativi se u na samostan, zate-kao sam nekoliko swamija zaoku-pljenih raspravom. Tema je bila - ako Bog doista stvara i nadzire sve na svijetu, zato je onda toliko patnje? Jedan je swami rekao: "Ovaj fiziki univerzum samo je vid postojanja. Imamo sposobnost upoznati i druge aspe-kte, ali ne inimo iskren napor da bismo ostvarili tu sposobnost. Na razum ostaje fokusiran samo na fiziki aspekt. ovjek pati zato to ne poznaje sveukupnost".

105

Nadahnulo me to to su rekli. Po-eo sam sluati s pravim zanima-njem i otkrio da su moje dvojbe i nesigurnosti postupno rijeene onime to su rekli. Kada uspore-ujem materijalni svijet s nai-nom ivota mudraca, pronalazim da je prvi konkretan jer se moe dodirnuti, vidjeti i uhvatiti. Ali nain ivota i atmosfera u kojoj mudraci ive, iako nematerijalna, realnija je od stvari. ivotne stva-ri i metode imaju neku vrijednost u ivotu, ali bez svijesti o apso-lutnoj Realnosti, sve je uzaludno. Obini ljudi prepoznaju odrene ivotne aspekte kao tajanstvene i mistine, ali takvi misteriji lako se rjeavaju kada je veo neznanja skinut. . . - Jednoga srpanjskog dana 1945. uitelj je rekao da eli

106

napustiti svoje tijelo. Poeo sam s njim raspravljati: "U skriptama pie da uitelj koji ostavlja glu-pog uenika na svijetu ini grijeh i da e biti kanjen". Tada je rekao: "Dobro. Onda neu odba-citi tijelo jer si jo uvijek glup i neznalica". Godine 1945, kratko prije odlaska u Njemaku, prao sam se u Gangesu i pomislio: "Nije ispravno to to inim. Ne smijem ga prisiljavati da ostane u tom tijelu kada mi je ve toliko dao". Otiao sam do njega. Nisam mu predoio moje misli, a on je kazao: "Zamoli druge swamije da dou veeras u pet i trideset na posljednje uenje koje elim predati". Bili smo pokraj jednog svetita na visini od 3600 metara na Himalaji. Mjesto je smjeteno

107

izmeu Basudhare i Badrinatha. Svjedoenje yoginovom umira-nju u naoj se tradiciji smatra vri-jednim iskustvom. Uvijek pokua -vamo nazoiti uiteljevoj smrti. To dokazuje da osoba moe umri-jeti voljno kad god zaeli. Ako uitelj eli ivjeti dugo, ivjet e, ali onoga dana kada poeli napu-stiti svoje tijelo, uinit e to, tono onako kako zmija odbacuje svoju kou. Pitao sam uitelja: "Zato eli odbaciti svoje tije-lo?" "Dok si se prao, mislio si da me nema prava zadrati. Sada si jak i neto si nauio. Konano si zreo i moe sam opstati u svije-tu. Osjeam se slobodnim krenuti na svoje putovanje". Bilo nas je petero. Sjedio je u sredini i pitao nas elimo li to znati o bilo kojoj

108

duhovnoj praksi. Bio sam nei-zmjerno tuan, ali istodobno ni-sam izraavao svoju vezanost za njega, mislei da se prije ili kasnije tijelo mora pretvoriti u prainu. To je neizbjeno. Poku-ao sam se pribrati. Pogledao me i rekao: "eli li neto od mene?" "elim da bude sa mnom kad god te zatrebam, uvijek kada sam bespomoan i kada se ne mogu nositi sa situacijom". Obeao mi je to, a tada me blagoslovio. Svi smo se naklonili. Sjeo je u potpun poloaj i zatvorio oi. Njeno je promrmljao Aumm i postao bei-votan. . . Sljedeeg jutra, nakon izlaska sunca, ponijeli smo nje-govo tijelo i nosili ga dvadeset kilometara. Nismo se mogli odlu-iti gdje da ga odloimo. Bojali

109

smo se da e se poeti raspadati. Prole su dvije noi, a treeg jutra odluili smo ga pokopati na vrhu planine s koje se u daljini vidjela naa peina. Iskopali smo jamu duboku 1,8 metara i unutra stavili tijelo. eljeli smo ga prekriti kamenjem i zemljom, ali nitko od nas nije se mogao pomaknuti. Mogli smo meusobno razgovara -ti, ali postali smo potpuno bei-votni i tromi, kao da smo parali-zirani. Takvo to nikada prije nisam doivio. Osjeao sam kao da mi je dua potpuno drukija od tijela; u cijelosti sam bio svjestan odvojenosti tijela i due. Osjeao sam kao da iskaem iz tijela. I drugi su imali slino iskustvo. Dva metra od nas nalazilo se ma-lo stablo jele. Svi smo zauli glas

110

uitelja: "Ovdje sam. Probudite se. Ne budite tuni. Da li me trebate u tijelu ili elite da vam pomognem izvan tijela?" "Tre-bam te u tijelu", rekoh. Jedno-glasno smo svi traili pomo i molili smo ga da se vrati. Osjetio sam brujanje u tijelu. Obamrlost je polako nestajala. Mogli smo pokretati udove. Uitelj je ustao i izaao iz jame. "Loe je to to me trebate u tijelu. Jo uvijek tujete oblik, a ne moete izvan njega. Vaa vezanost za moje tijelo je prepreka. Sada ete morati nauiti nevezanost za moje tijelo". Tada nas je poeo pouavati odnosu izmeu tijela i bestjelesne due. Dok smo ivjeli u peini, esto je znao po nekoliko dana ostajati u potpunoj tiini. Tada se ne bi ni

111

pomaknuo. Kada bi otvorio oi, prili bismo i sjeli pokraj njega. Jednoga dana rekao mi je da postoje tri vrste bia: "Apsolutno bie, Gospodar univerzuma; mu-draci koji imaju mo nad ivotom i smrti i koji su polusmrtna bia i obini ljudi koji ne gospodare ni ivotom ni smru. Za njih smrt predstavlja konstantan strah unu-tar njihovog razuma i srca. Ti neuki ljudi pate. Mudrace i yogine ne zabrinjavaju dogaaji raanja i umiranja. Osloboeni su tih strahova. Prva poruka hima-lajskih mudraca je biti slobo-dan od svih strahova. Ta neu-straivost jedan je od koraka prema prosvjetljenju. Swami Rama 1925-1996 - IVOT S HIMALAJSKIM MUDRACIMA

112

ZEN I SMRT Bassui je napisao sljedee pismo svom umiruem ueniku: "Sutina tvog uma nije roena pa nikad nee niti umrijeti. Ona nije postojanje, koje je prolazno. Ona nije praznina, koja je tek nita-vilo. Nema ni boju ni oblik. Ne uiva u zadovoljstvima niti trpi bol. Znam da si veoma bolestan. Kao dobar uenik zena, dobro se nosi s boleu. Moda ne zna tko tono pati, ali upitaj se: "to je sutina ovog uma?" Samo na to misli. Nita ti vie nee trebati. Ne prieljukuj nita. Tvoj je kraj beskrajan i kao snjena pahuljica stapa se sa istim zrakom".

-Za vrijeme pogrebne ceremoni-je, laik (Pang) je priao mrtva-kom sanduku Majke carice i

113

rekao: "Vidi me, draga Gospoo, kao svoje vlastito Originalno li-ce. Znaj da u stvarnosti ne posto-ji dvoje od nas ve samo jedno. Iako nema nita za voditi i nita za slijediti, molim prihvati moj smjer i poduzmi jedan korak na-prijed da ue u Raj". Car je uo ovo i ponovo bio razoaran tako jednostavim obraanjem. Zatim je upitao "Zar je to dovoljno da se oslobodi Njeno velianstvo, Care -va Majka?". Ali prije nego li je redovnik mogao odgovoriti, Care -va Majka je odgovorila, glasom koji je odzvanjao kroz palau: "Ja sam sada osloboena, moj sine! Pokloni mu se i zahvali ovom svetom uitelju!" Prazni Oblak: Uenja Xu Yun-a Sjeanje na Velikog Kineskog Zen Uitelja

114

Prosvijetljeni zen-uitelj Bankei preminu u hramu posljednjeg de-setljea sedamnaestog stoljea. Na samrti, uenici ga zamolie da sastavi stih, kako je to priliilo prema zen-obiajima. Uitelj od-govori: "U ovom sam svijetu pro-ivio sedamdeset i tri godine od kojih sam etrdeset i etiri proveo pouavajui zen kako bih oslobo-dio druge. Na sve sam vam to ukazivao tijekom gotovo polovice svoga ivotnoga vijeka u svojem posljednjem stihu. Nemam nije-dnog drugog stiha koji bih mogao sastaviti. Zato bih morao opona-ati sve svoje prethodnike i na svojoj se samrtnikoj postelji ispo -vijedati?" Rekavi ove rijei, veliki zen-uitelj Bankei preminu u posve uspravnom stavu tijela.

115

Uitelj zena Hoshin dugi je niz godina ivio u Kini. Zatim se vratio u sjeveroistoni dio Japana gdje je poduavao svoje uenike. Kada je ve posve ostario, ispri-ao im je pripovijest koju je uo u Kini. Pripovijest je glasila ovako: Jedne godine dvadeset i petog pro -sinca Tokufu, koji bijae vrlo star, ree ovako svojim uenici-ma: "Sljedee godine vie neu biti na ivotu, stoga biste, se ove godine za mene morali dobro brinuti". Uenici pomislie da se samo ali, ali budui da je uvijek bio plemenit uitelj, svi su ga sljedeih dana uveseljavali, sve do zavretka godine. Uoi Nove godine Tokufu zakljui: "Zaista ste se dobro za mene brinuli. Na-pustit u vas sutra poslije podne

116

kada snijeg prestane padati". Ue-nici se stadoe smijati, mislei da opet govori besmislice jer je no bila vedra i bez snijega. U pono, medutim, snijeg pone padati, a sljedeeg dana vie ne naoe svoga uitelja. Krenue u dvoranu za meditaciju. Ondje naoe mr-tvog uitelja jer je te noi premi-nuo. Hoshin, koji je ispripovjedio ovu pripovijest, ovako ree svo-jim uenicima: "Nije nuno da uitelj zena predvidi svoj odla-zak, ali to moe uiniti ako to istinski eli". "Moe li i ti pred-vidjeti svoju smrt? upita ga netko.

"Da" odvrati Hoshin. "Pokazat u vam to mogu za tjedan dana". Nitko mu ne povjerova, a veina i zaboravi na razgovor kada ih Hoshin sljedei puta okupi. "Prije

117

tjedan dana" stade govoriti "rekao sam vam da u vas napustiti. Uobiajeno je da se tom zgodom sastavi oprotajna pjesma, ali ja nisam ni pjesnik ni kaligraf. Neka stoga netko od vas zapie moje posljednje rijei". Sljedbenici pomislie da se uitelj ali, ali se jedan od njih ipak spremi da zapie to e rei. "Jesi li spreman?" upita Hoshin. "Da" odvrati ovaj. Hoshin nato ovako stade govoriti: Dooh iz sjaja i vraam se sjaju. to je to? Pjesmi je nedostajao jedan stih od uobiajena etiri, te mu stoga uenik ovako ree: "Uitelju, nedostaje nam jedan stih". Hoshin uz riku lava koji pobjeuje, povika glasno: "Kaa!" i izdahnu.

118

Majstora chada (chado - Put cere-monije aja), Tajima Kozo-a, iza-zove na dvoboj bespotedni ronin uvjeren u pobjedu s lakoom. Kako nije mogao odbiti dvoboj bez da izgubi ast, majstor se pri-premi na smrt. Uputio se do su-sjeda, majstora kenjutsua, i pitao da ga naui kako dostojanstveno umrijeti. "Tvoje namjere su hvale vrijedne", kae majstor, "i rado u ti pomoi, ali prvo te ljubazno molim da mi pripremi alicu aja". Tajima je bio oduevljen to ima ansu da vjeba svoju vjetinu, vjerojatno posljednji put, te se posve zaokupio u cere-moniju pripreme aja, zaboraviv-i to ga eka. Kenjutsu majstora se vrlo dojmila smirenost u ta-kvom tekom trenutku. "Nema

119

potrebe da te poduim kako e umrijeti", rekao mu je. "Tvoja mo koncentracije je tolika da se moe suoiti s bilo kojim majsto -rom maevanja. Kada doe pred ronina, prvo zamisli da se priprema spremiti aj svom gostu. Uljudno ga pozdravi. Skini ogrta, paljivo ga sloi i stavi lepezu na vrh, ba kako si i sada napravio. Tada izvuci svoju kata-nu (ma) i podigni je iznad glave, spreman da zamahne kada pro-tivnik napadne, i koncentriraj se samo na to". Tajima mu zahvali i uputi se na dogovoreno mjesto za borbu. Slijedio je upute majstora i potpuno se udubio u misao da se sprema pripremiti aj prijatelju. Kada je podigao ma povie svoje glave, ronin osjeti da pred

120

njim stoji osoba potpuno druga-ijeg karaktera; nije vidio kako da ga zaobie; Tajima je djelovao vrst poput stijene, u potpunosti bez straha i slabosti. Tada ronin, demoraliziran tim stavom, baci svoju katanu i prostre se pred Tajimu, ponizno traei oprost za svoje neuveno ponaanje.

Mladi ljudi! Ako ne elite umri-jeti, umrite odmah sada; Umrete li jednom neete opet umrijeti! Svatko tko shvati to je smrt po-staje bezvremenski neumrli bes-mrtnik. Smrt, veliki poticatelj dre -vnih patrijarha i temelje ljudskog ivota. Hakuin Ekaku 1686-1768

Neposredno prije nego to je Ninakawa preminuo, doe mu u posjet uitelj Zena Ikkyu Sojun (1394-1481) - Hoe li da te

121

povedem? - upita Ikkyu. - Doao sam sam i sam u otii. Kakvu bi mi pomo mogao pruiti? - Ako doista vjeruje da dolazi i odla-zi, onda si u zabludi. Dopusti mi, pokazat u ti put po kojem se niti dolazi niti odlazi. Tim rijeima protumai Ikkyu put toliko jasno da se Ninakawa samo nasmijei i izdahne. (www.zenhospice.org) Sviao mi se taj kostur - odrekao se svijeta u potrazi za istinom, i preao je iz pliine u dubine. Vi-dio je stvari jasno, tono onakvi-ma kakve jesu. Leao sam, i vje-tar mi je u borovima aputao u uho, a jesenja mjeseina plesala po licu. to nije san? Tko nee zavriti kao kostur? Pojavljujemo se kao kosturi pokriveni koom - muki i enski - i osjeamo pou--du jedni prema drugima. Nakon

122

posljednjeg izdisaja, meutim, ko -a puca, spol iezava i ne po-stoji vie ni visoko ni nisko. Pod koom osobe koju sada miluje-mo i mazimo nema nita do gomi -le golih kostiju. Razmisli o tome - visoki i niski, mladi i stari, mu-karci i ene, svi su jednaki. Otvo -ri se toj jednoj velikoj spoznaji i smjesta e shvatiti znaenje "neroenih i neumrlih". Ikkyu Hakuinov uitelj Shoju, je prakti-cirao meditaciju sjedei u suoa-vanju sa smru. Doao je u selo koje su napustili stanovnici zbog napada vukova. Sjedio je u medi-taciji cijelu no; osjeao je kako vukovi stavljaju svoje ape na njegova ramena i ree u njegovo lice, ali on je ostao nepomian. Takvu praksu je preporuivao

123

svojim uenicima kao jedini na-in da spoznaju da li su prevazili identifikaciju sa iluzornim ja ili tjelesnim umom. Trevor Leggett - A SECOND ZEN READER, 1964

Do sada si ozbiljno za sebe sma-trao da ima tijelo i oblik. To je prvobitno neznanje koje je korjen -ski uzrok svih problema.

Ramana Maharshi Od svih dubokoumnih meditacija, Ona o smrti je najdubokoumnija.

Buddha 483-563 pr.n.ere Shvati da je ovo tijelo netrajno poput zemljane posude. Spoznaj da pojave nemaju opstojanje u sebi, one su kao zrcala. Kad uniti otrovno oruje prianjanja - privlano poput cvijea - otii e onamo odakle smrt se vie i ne vidi. Buddha

124

Onaj tko se dri koncepata pati u trenutku smrti. Snaga patnje je u skladu sa znaenjima koncepata kojih se drimo. Nisargadatta Maharaj -NEKTAR BESMRTNOSTI Ananda, sva iva bia su fun-damentalno ista ali zbog njiho -vih pogrenih stavova, oni su stvorili zle navike, zbog toga dolazi do unutarnjih i vanjskih poremeaja. Buddha - Bilo da plae ili se smije, to je predstava samo za taj trenutak sljedeeg trenutka sve se mije-nja. Neki ljudi su veoma dobri u plakanju, alosti ili kukanju, ali samo za taj trenutak. Dokle god postoji tijelo, ova prolazna pred-stava e biti tu, neprekidno se mijenjajui, dok se konano i ova svijest kroz koju vidi svijet ne

125

prekine. Ovom tijelu i ovoj svije-sti dani su odbrojani. - Osnovna stvar - da ti nisi tijelo - mora ti biti jasna sada. Ti radi u svijetu i misli da ti obavlja taj posao, ali ono to se zapravo deava je ovo: ivotna sila kada se pojavi u obliku misli i rijei, postaje um, tako da je ova energija uma, ivotna sila uma, ta koja je princip djelovanja. Bie, svijest, je Bog koji svjedoi ivotnoj sili i djelovanju uma. On se ne mijea, on samo svjedoi. Razlog tvoje nesree je u tome to misli da ti radi bilo to. - ak je i boravak u svijesti vre-menom ogranien. Ono to sam nekada volio sada vie ne elim, poto sam svjestan svoje prave prirode. Ova svijest mi vie nije

126

potrebna ak ni pet minuta. Da si kojim sluajem sada na samrti ti bi bio spreman da da gomilu novca da bi produio svoj ivot samo pet minuta. Ja ne dajem ni pet para za to. Ja sam izgubio svu ljubav prema ovom ispoljenom (op. prev. pojavnom) svijetu. - Moje vlastito iskustvo je da se zapravo nikada nita ne deava u ovom svijetu. Tragalac, traganje i traeno - nijedno od ova tri stanja nije stvarno. Nita se ne deava - sve to se odvija u svijetu je obmana. - Ja sam shvatio svoju prirodu: ona je uvijek iva, ali ne tako ka-ko svi misle. Ja ne elim da ivim u ovom ivotu pomou znanja subjektivnog svijeta ili iskustva subjektivnog svijeta. Ljudi mi

127

govore da moram da ivim, ali ja neu da ivim tako. Ja sam iv zbog svoje vlastite prirode: ona je tu, ja sam tu samo zbog posto-janja. Moje pravo stanje, koje je potpuno i nepodjeljeno, je izvan roenja i smrti. Mene, tijelo i um nikada ne ograniavaju. Ja sam bezgranian. - Ja, Apsolut, nikada nisam imao iskustvo da sam iv, a sada imam iskustvo da sam iv i sve ove nevolje doi-vljavam kroz to ja-sam-iv isku-stvo. To iskustvo je ogranieno vremenom i prostorom; ali je-dnom kada shvatim cijelu stvar, shvaam da nikada nisam imao nikakvo iskustvo da sam iv. - Shvati to govorim. Svijest se javlja spontano. Jednom kada sam svjestan sebe, ja znam da

128

postojim i ja volim to postojanje; ja ne elim da me to postojanje napusti i upravo je to ono to me tjera na borbu tokom cijelog dana dok me san ne savlada, a sve samo zato da bi ta ljubav prema postojanju bila zadovoljena. - A onda mi je Guru rekao kako zapravo stoje stvari: da je ova svijest koju toliko mnogo volim samo jedna iluzija; da je ona osno -vni uzrok cijele moje nesree, a moje pravo stanje je prije nego to se ona pojavila. - Shvati to duboko, intuitivno, izvan rijei, ali isto tako shvati da ti to shvaanje ne moe biti od koristi, jer se i ono nalazi u svije-sti, a svijest je iluzorna. - Ovo je pravo osloboenje: znati da si nita.

129

- Zato brinuti? ak i Apsolut ne zna sebe. Kada doemo do za-kljuka da ti nisi, da ja nisam, za ono to preostaje kae se da je Apsolut, ali to je Apsolut? On se ne moe opisati i zato ostaje bez rijei. I ja sam isto bez rijei. Nisargadatta Maharaj 1897-1981

Meditirajui o istoj svijesti, za-boravio sam obmane izazvane neznanjem. Milarepa Svjesnost u tebi i svjesnost u meni, naizgled dvoje, stvarno jedno, trai jedinstvo i to je ljubav. Nisargadatta Maharaj

Probudi se! prije nego li tvoj san o ivotu nestane u beskonanom. Kada ovo tijelo zahvati smrt, gdje e biti tvoja porodica? tvoja ku-a? tvoj novac? Ti nisi ovo tijelo. Tijelo je samo tanjur, tebi dat da

130

moe jesti iz njega blagodati Duha. Zato ne nauiti ovu vanu lekciju prije smrti? Zato ekati? Ne vezuj sebe za ogranienja ljudske svjesnosti, ve se sjeti prostranstva unutranjeg Duha

Paramhansa Yogananda

Strah koji prolaznost budi u na-ma, da nita nije stvarno i da nita ne opstaje, jest, postupno uvia-mo, na najvei prijatelj, budui nas prisiljava zapitati se: ako sve umire i ako se sve mijenja, to je onda prava istina? Ima li neto iza pojavnosti, neto bezgranino i beskrajno prostrano, neto u e-mu se ples promjena i prolaznost odigravaju? Ima li neto u stvari na to se moemo osloniti, to nadivljuje ono to zovemo smrt? Dopustivi tim pitanjima da nas

131

ozbiljno zaokupe, i razmiljajui o njima, postupno uviamo da inimo duboku promjenu u nai-nu miljenja o svemu. Neprekid-nim razmiljanjem i praksom o "isputanju", polagano otkrivamo u sebi "neto" to ne moemo imenovati ili opisati ili pojmovno objasniti "neto" to poinjemo uviati da postoji iza svih pro-mjena i smrti na svijetu. Usko-grudne elje i razanode na koje nas je naa opsjednutost tenjom za trajnou osudila, poinju se rasplinjavati i nestajati. Kad se to dogodi mi uoavamo ponavljane i ive odsjaje neizmjernih uplete-nosti iza istine o prolaznosti. To je kao da smo sve svoje ivote letjeli u avionu kroz oblake i vrtloge, a onda se iznenada avion

132

vine iznad toga u jasno, bezgra-nino nebo. Nadahnuti i rezve-dreni tim izronjavanjem u novu dimenziju slobode, otkrivamo du-binu mira, radosti i samopovje-renja koji nas ispunjavaju zadi-vljenou, i postupno raaju si-gurnost da ima u nama "neto" to nita ne moe unititi, nita promjeniti i to ne moe umrijeti.

Maria Rainer Rilke 1875-1926

U poetku, imamo koncept, speci -fino judejsko-kransku, vje-nog Stvoritelja, svemonog, Boga u potpunosti personalizova-nog i koji se predstavlja kao hiper -trofirano ja, vrhunski