Upload
others
View
7
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
vitali qenqaZe
SikoWuri kalmaxuriSikoWuri kalmaxuri
vitali qenqaZe
SikoWuriSikoWuri
kalmaxurikalmaxuri
Tbilisi
2011
(iqTiologia)
UDK (uak) 597.2/5(479.22)
q-41
CanCqerebidan dabla, viwro WalebSi, lodebze morbe-
nali mdinaris kalmaxisadmi siyvarulma da gadaSenebuli
oragulis `nostalgiam~ Seqmna winamdebare wigni. misma av-
torma pirvelad fexSiSvelma, ferad kenWebze gavliT Sei-
grZno samSoblos siyvaruli. SeigrZno nemskavze da badeSi
mofarTxale kalmaxis rokviT da ara deniT daxocili, gu-
laRma wyalwaRebuli Tevzis daWeriT.
sayovelTaod aris aRiarebuli mdinaris kekluci kal-
maxi da orbunebovani, `orad rguli~ oraguli. maTi ufxo
xorci xasiaTdeba maRali cximianobiT, SesaniSnavi gemoTi,
kargi yuaTianobiT da samkurnalo TvisebebiT. swored am
Tvisebebis gamoa, rom esoden didi yuradReba eTmoba kal-
maxisa da oragulis mecnierul kvlevas da moSenebas.
winamdebare wignSi ganxilulia mtkvris auzis mTis mdi-
nareebis binadari ZiriTadi saxeobis Tevzebi da maTi mop-
ovebis xerxebi, rac vfiqrobT saintereso iqneba bunebis
moyvarul meTevze-monadireTa wrisTvis.
redaqtori da recenzenti: ekologiur mecnierebaTa
akademiis akademikosi,
biologiur mecnierebaTa
doqtori venera stefaniSvili
mxatvari: konstantine varSaniZe
ISBN 978-9941-0-3332-2
© vitali qenqaZe, 2011
3
wigni eZRvneba udrood daRupul qsnis xeobel
goCa tatunaSvilis xsovnas
4
wigni gamoica belgiaSi moRvawe qvelmoqmed gela gvritiSvilis
dafinansebiT, risTvisac uRrmes madlobas vuxdiT
xeobadakarguli Tanamemamule qsnelebi.
5
sarCevi
winasityvaoba .................................................................................................. 6
pirvelyofidan ............................................................................................... 9
ankesiT Tevzaoba .......................................................................................... 25
ankesiT TevzWeris dro da adgili: ......................................................... 29
Tevzis mosatyuebeli ................................................................................. 33
badiT Tevzaoba ............................................................................................. 39
saTevzao badeebis religiuri mniSvneloba ......................................... 43
xelaoba ............................................................................................................ 44
oCxi ................................................................................................................... 45
fSebSi Tevzaoba ............................................................................................ 50
TovliT Tevzoba ........................................................................................... 55
godriT anu pirqceuliT Tevzaoba ......................................................... 56
facris Cadgma ................................................................................................ 57
CangliT, barjiT da kaviT Tevzaoba ....................................................... 58
wylis mowamvliT Tevzis daWera .............................................................. 62
Tevzis morfologia .................................................................................... 62
mdinaris kalmaxi ........................................................................................... 65
tbis kalmaxi .................................................................................................. 72
cisartyela kalmaxi .................................................................................... 72
kalmaxis etimologia .................................................................................. 76
oraguli .......................................................................................................... 77
oragulis etimlogia .................................................................................. 84
murwa ................................................................................................................ 85
mtkvris wvera (dedali murwa) .................................................................. 86
fiCxuli (kapoeti, cocxali, xramuli, lurja) .................................. 87
Wanari .............................................................................................................. 89
gvelana (mkbenara) ........................................................................................ 91
mtkvris cimori (fetvia, RomRoma, CoCia) ............................................. 92
aRmosavluri frita-nafota ..................................................................... 93
mtkvris goWala (Cxira) ............................................................................... 94
kavkasiuri mdinaris Rorjo, Rvana ......................................................... 95
mtkvris TaRliTa ......................................................................................... 96
Tevzebis migracia ........................................................................................ 98
Tevzebis zrunva STamomavlobaze ......................................................... 100
Tevzis mtrebi .............................................................................................. 102
Tevzeuli da misi roli kvebis racionSi ............................................. 105
teqstSi naxmari terminebis ganmarteba .............................................. 114
6
`buneba CvenSia da Cven bunebaSi varT.~`buneba CvenSia da Cven bunebaSi varT.~
winasityvaoba
dasabamidanve brZola arsebobisaTvis adamianis cxovrebis
umTavres amocanas warmoadgenda. rogorc winare istoriul xa-
naSi ise istoriulSi arsebobisaTvis brZola gulisxmobda up-
irvelesad sakvebis mopovebas da Semdgom Tavdacvas. swored
neandertalel, moazrovne adamians gamokvebis instiqtma aaRe-
bina xelSi joxi, qva. moapovebina cecxli, riTac daiwyo sakvebis
momzadeba da mogvianebiT liTonis gamodnoba. Semdgom kvebiTi
resursebis meti da meti moTxovnilebis gaCenam, uzrunveli, ga-
batonebuli cxovrebis survilma warmoSva tomobrivi SuRli da
mtroba. pirdapir rom vTqvaT, sakvebis mopovebis mizani Seiqmna
mizezi omebis dawyebisa.
jer kidev uZveles droidan qarTvelTa miTologiaSi aisaxa
adamianTa warmodgenebi cxovelTa samyaroze, ciur sxeulebze,
bunebis kanonzomierebaze. im droidan moyolebuli cocxlobs
qarTvelTa cnobierebaSi nadirTa mfarveli RvTaebani dali da
oCopintre. isev adamianTa sakeTildReod bunebas dacva sWird-
eboda. Tavisi saqcielis msjavrdasadebad Seqmna xalxma am RvTae-
baTa saxelebi.
Tu raoden Segnebuli hqonda qarTvel kacs bunebis dacvis
aucilebloba iqidanac Cans, rom 1078 wlis sigelSi moxsenieb-
ulni arian `tyis mcvelTa uxucesni~. mcvelni ixsenieba me-14 sau-
kunis ̀ xelmwifis karis garigebaSi~, me-18 saukunis ̀ dastur lama-
Si~. vaxtang VI-is kanonTa wignSi gaTvaliswinebulia saZovrebis,
wylebisa da sxvaTa dacva. ioane bagrationis sjuldebaSi weria:
`agreTve iyos sanadiroTa, tyeTa da mdinareTa ufrosi kaci~.
Cveni Soreuli winaprebis cxovrebaSi Tevzeulis did mniS-
vnelobaze metyvelebs uZvelesi qristianuli, oriaTaswlovani
simboloebi _ Tevzi da xomaldi. xomaldi simbolurad aRniSnavs
am cxovrebis mRelvare zRvaSi wynari navsayudelisaken maval
eklesias.
berZnulad Tevzi aris ichthys, (ixTus) romlis pirveli asoebi
Seadgenen gamoTqmas `ieso qriste Ze RmrTisa, macxovari~. (`isus
xrisTus Teus huios soter~).
sagulisxmoa Tevzis Sublis erT-erTi Zvlis msgavseba jvar-
Tan, rac winaparTa TqmiT asocirdeba qristianobasTan. `ixTus~-
7
idan unda momdinareobdes agreTve Tevzebis
Semswavleli dargis `iqtiologiis~ saxeli, ro-
melic aris biologiasTan gaerTianebul zoolo-
giis nawili.
axali Tevzis nedlad gamoyenebasTan erTad
CvenSi amzadebdnen damarilebul, gamomSral
Tevzs anu doSs. amzadebdnen Sebolilsac. gan-
sakuTrebiT saukeTeso kaloriul Tevzeulad
iTvleboda xizilala, zurgieli (damarilebuli da mzeze gamS-
rali oragulis, zuTxis da sxva Tevzis zurgis anaWeri). lori da
SaSxi, wela _ romelic mzaddeba Tevzis grZel, gamxmar welebi-
sagan. garda amisa Tevzisgan amzadebdnen gemriel konservebs da
muJuJs, saWmel da teqnikur cxims. gamoiyenebdnen Tevzis buSts
da zurgis sims. yovelive amis saSualebas iZleoda da iZleva ro-
gorc Savi ise kaspiis zRvis binadari tarRani da sxva bevri jiSis
Tevzi. magaliTad, kaparWina Tevzis cximianoba SemodgomiT 8,7%,
sqelSublasi ki 23,5%-ia rac saSualebas iZleva gamoviyenoT
maTi narCenebi sasursaTo da teqnikuri cximis, webos da fqvilis
dasamzadeblad.
kaspiis zRvis binadari TeTrulas Tevzis qerclisgan akeTe-
ben xelovnur margalits. garda amisa, saukuneebis iqiT katak-
lizmebisa da sawesCveulebo ritualebisas micvalebulTa sa-
marxebSi damarxuli da Semdgom arqeologTa mier napovn Tevze-
bis zeTisgan Cveni farmacevtebi amzadeben antiseptikur, anTebis
sawinaaRmdego Tvisebebis mqone `iqTiolis malamos~.
adamianebisaTvis didi sikeTisa da keTildReobis motana Seu-
Zlia gambuziis jiSis Tevzs, romelic italiidan saqarTveloSi
1924 wels Semoiyvana eqimma ruxaZem. aRniSnuli Tevzi masobrivad
anadgurebs malariis gadamtan koRos matlebs, riTac Tavis
droze didad Seuwyo xeli das. saqarTveloSi malariis mospobas.
Cveni saTevze meurneobisaTvis didi sikeTis momtania cim-
biridan saqarTveloSi 1962 wels aklimatizirebuli `amuris Te-
Tri~. igi gamoiyeneba rogorc sakvebad aseve wyalsatevebis da
xelovnuri arxebis mcenareulobisagan gasawmendad.
dRes warmoudgenlad didia Cvens cxovrebaSi Tevzis roli da
misi ekonomikuri mniSvneloba. arc gasul saukuneebSi iyo umniS-
vnelo da angariSgauweveli. sakmarisia aRiniSnos, rom msoflio
bazarze yovelwliurad 17 milioni tona Tevzis xorci gamodis.
sarewao Tevzebs Soris umTavresia qaSayisnairni, oragulisnair-
8
ni, kobrisnairni, zuTxisa da virTevzasnairni da sxva. yvelaze
meti raodenobiT mzaddeba qaSayisnairni. didi Rirebuleba aqvs
oragulisnairebs. maT Soris Zvirfas xorcs iZleva kalmaxi, ora-
guli, siga, TevzTeTra (beluga).
sabWoTa kavSiris arsebobis periodSi ZiriTad Tevzmeurne-
obis raionebs warmoadgendnen 1. kaspiis zRvis raioni, iZleoda
mTel kavSirSi damzadebuli Tevzis daaxloebiT 30%-s. 2. azovi
_ Savi zRvis raioni, misi xvedriTi wona daaxloebiT 15%-s.
saqarTveloSi aRricxulia 25075 didi da patara mdinare,
romelTa saerTo sigrZe 8 aTasi kilometria, aqedan didi nawili
kaspiis zRvis auzs Caudis dedamdinaris _ mtkvris eSxiani Rel-
viTa da duduniT. winamdebare wignSic am auzis mdinareTa mag-
aliTzea ganxiluli iq binadarTagan 12 saxeobis wamyvani Tevzis
jiSi, romlebic bunebis umSvenieres kalmaxTan erTad, saqarT-
velos mtknar wylebSi gavrcelebul 80-ze met saxeobis Tevzebi-
danaa amorCeuli da silamazesTan erTad did sicxoveles aniWebs
Cveni samSoblos mTisa da baris mdinareebs.
mtkvris umTavresi Senakadebis ZiriTadi
hidrografiuli monacemebi
mdinare ras erTvis
mdinaris
sigrZe
km-Si
auzis
farTobi
kv km-Si
auzis
saSualo
simaRle
m-iT
vardna
metrebiT
borjomula
das. frone
aRm. frone
Zama
didi liaxvi
patara liaxvi
mejuda
tana
TeZami
lexura
qsani
aragvi
qcia-xrami
iori
alazani
mtkvars
suramulas
mtkvars
_
_
did liaxvs
_
mtkvars
_
_
_
_
_
mingeCauris
wyalsacavi
19
48
50
28
115
73
54
46
63
53
84
112
201
320
351
165
398
252
342
2311
468
656
380
394
289
885
2740
8340
4650
16920
1800
960
1040
1430
1590
1815
1040
1400
1460
1070
1470
1600
_
840*
940
1737
1175
1096
1489
2450
2248
1468
1424
1541
1506
2447
2681
2162
2752
2741s
9
pirvel yofidanve adamianisTvis erTaderT saarse-
bo wyaros buneba warmoadgenda, materialur Tu sulier
sazrdos igi gare samyarosgan iRebda.
udavoa, rom pirveli `nanadirevi~ adamianma romelime
mtaceblisgan Tavdacvisas misi mokvliT moipova da ama-
vdroulad sakvebadac gamoiyena. faunis did da patara
mxe-cebis Semdeg frinvelebamde, adamianma wylis binadar
gemriel TevzTa saxeobebs miakvlia. wyaldidobebi, mdi-
nareTa kalapotebis Secvla, totebis gadavardna, Semod-
gomiT wyaroebsa da fSebSi Tevzis qviriToba cxadia ar
gamoepareboda SimSiliT aforiaqebul adamians da igi Tan-
daTanobiT iTvisebda gonebis ganviTarebisaTvis saWiro
yuaTian Tevzeulis mopovebis xerxebs da saSualebebs.
Cveni qveynis geografiuli pirobebi:1 Savi zRva, tbebi-
sa da mdinareebis siuxve xels uwyobda meTevzeobis ganvi-
Tarebas da mis erT-erT uZveles dargad Camoyalibebas,
ris Sesaxebac mogviTxroben istoriuli wyaroebi. Zv. ber-
Zeni istorikosis strabonis cnobiT (I s. Zv.w.) Savi zRvi-
spireTSi mosaxle qarTveluri tomebis sameurneo saqmi-
anobis erT-erT dargs meTevzeoba Seadgenda.
raoden mosawyeni da uferuli iqneboda qarTvel mefe-
Ta cxovreba, nadiroba da nadimoba Tevzis gareSe. istori-
uli wyaroebiT irkveva, rom mefe-didebulebi nadirobis-
gan gansxvavebiT naklebad iRebdnen monawileobas Tevzis
WeraSi, ufro metad maT TavianTi mebadureebi da maTi uxu-
cesi mekoneebi hyavdaT dargis gamrigeebad.
Semonaxulia wyalobis wigni saqarTvelos patriarqis
anton II-isa zaza soloRaSvilisadmi mcxeTis mekoneTuxu-
cesobis daniSvnaze.
`q. yovlisa saqarTvelos patriarxisa, mefis iraklis
Zis, antonis keTilad saxsovaro soloRaSvilo zazav.
mere radgan Cveni namsaxuri iyav da mraval rigad Tav-
dadebuli, amisTvis Cvenc wyaloba giyaviT _ mcxeTis me-
1. CvenSi, rogorc mTagorian qveyanaSi mTis wili bevrad metia.
teritoriis saSualo simaRle 1300 metrs aRwevs. teritoriis
mxolod 17% ganlagebulia 600-dan _ 1000 metramde, xolo nax-
evarze meti ki 1000-3000 metris simaRleze mdebareobs.
10
koneT-uxucesoba; rom SenTan sadaoT xeli aravisa aqvs.
Sen mixvidode da Tavs daadgebodes da konsa ise Caadg-
mevinebde. da romelic Seni ganweseba iyos imas aiRebde da
Cvens saqmeze bejiTad maiqceode.
noembersa 3, welsa CRpÀ (1788w. 6 dekemberi)2
mefeTa cxovrebaSi Caxeduli kacisTvis Zneli warmo-
sadgenia sufrasTan mjdari `zaqiWamia~ _ giorgi XII, rom-
lis win ar yofiliyo TevzeuliT damZimebuli ficarnagi.
cxonebuls gansakuTrebiT `gelaqnuri~3 yvarebia.
cnobili qarTveli istorikosi da geografi vaxuSti
batoniSvili, Tavis uzarmazar naSromSi `aRwera samefosa
saqarTvelosa~-Si bevr saintereso cnobas gvawvdis saqa-
rTvelos florasa da faunaze, bunebriv simdidreebze.
aRwers rogorc did mdinareebs aseve zRvis donidan maRal
mTaTaSoris dakidebul, momcro mdinareebs da xevebs.
iZleva maT daxasiaTebebs. aRwers gavrcelebul nadir-fr-
invels da mdinareebSi arsebul TevzTa saxeobebs. samefos
aRweraSi vkiTxulobT:
`kualad mdinareni mravalni da wyaroni did-didni,
civni. gemoianni da Semrgoni, da mkurnalni senTani, da
tbani didni da mcireni, aramed vieTni TevziTa tkbiliTa
savseni da vieTni uxmarni.
xolo wyalTa Sina Tevzni arian: oraguli, zuTxi, anda-
kia, goWa, Wanari, loqo,4 kapoeti, karCxana, mweri, kalmaxi,
fiCxuli, da wvrili Tevzni mravalni da sxuanic5~.
vaxuSti qarTlis calkeuli mdinareebis daxasiaTebi-
sas saubrobs maTSi Tevzis sxvadasxva saxeobis arseboba-
ararsebobaze. ganixilavs mdinareTa toponimebs, maTze
mowyobil sarwyav sistemebs. mecniers aRwerisas TevzebSi
pirveli oraguli da zuTxi uweria, xolo bunebis marT-
2. qarTuli samarTlis Zeglebi t. III Tb. 1970. gv. 975.
3. `gelaqnuri~ _ erTi gagebiT niSnavs sevanis tbis kalmaxs anu
iSxans, meore gagebiT ki fSavsa da mTiuleTSi mdinaris kalmaxs
gelaqnursac eZaxdnen.
4. loqo ars somxuri, xolo qarTulad ewodebis Rlavi (daviT
rektori)
5. v. batoniSvili `aRwera samefosa saqarTvelosa~. qarT.
cxovreba t. IV. Tb. 1973. gv. 43
11
lac saocreba, ulamazesi da ugemrielesi _ kalmaxi me-10
adgilze TiTqmis bolos yavs dayenebuli.
gamorCeulad, qarTveli batoniSvilisgan, germanel
mkvlevars da mecniers iohan anton giuldenStedts saqa-
rTveloSi, kerZod qsnis xeobaSi mogzaurobisas mTis
wylebis damamSvenebeli wiTelvarskvlavebiani kalmaxi
yuradRebis centrSi mouqcevia, moswonebia da saTanado
Canaweric gaukeTebia `raportSi~, romelic 1772 wlis zaf-
xulSi gaugzavnia peterburgis saimperatoro mecniereba-
Ta akademiisTvis, CanawerSi vkiTxulobT:
`zemo qsnidan me miviRe Salmo fario _ kalmaxi da Cupri-nus gobins (cimori v.q.) monadireebma momitanes Hirundo apus da Motoclla phoencicurus. aq Tevzaoben patara erTi saJeni 6
sigrZisa da siganis badiT, romelsac amZimebs dakiduli
liToni~7.
qarTl-kaxeTis samefos sapatio stumars, germanel
naturalists, mecnier-mkvlevars, medicinis doqtors,
ruseTis mecnierebaTa akademiis namdvil wevrs i. giulden-
Stedts, romelic didi pativiT miiRo saqarTvelos mefem
erekle II da aseve didi pativiscemiT miiwvia axalgorSi
`saqarTvelos yvelaze mZlavrma magnatma~, imxanad avad-
myofma daviT qsnis erisTavma, cxadia, araferi moaklde-
boda. mis saameblad (Cans qsnis erisTavis miTiTebiT.) zemo
qsnidan miarTves yvelaze ugemrielesi Tevzi _ kalmaxi da
cimori. magram ar ixsenieba aseve Tavisi gemoTi cnobili
oraguli. uTuod oraguls largvisSic daiWerdnen da gan-
sxvaveba ar eqneboda qarCoxs anu `zemo qsnur~ oragulTan.
kalmaxi ki udavoa, rom rogorc axla ise 240 wlis winaTac
gemoTi da feriT gansxvavebuli iqneboda qvemo qsnurisa-
gan.
mecnieris mier Tqmul `zemo qsnidan me miviRe...~ e. i.
vgulisxmobT qarCoxidan... ratom qarCoxidan?! maS said-
6. rusuli zomis erTeuli, udris 3 arSins; 2, 134 metria, ixmare-
boda metruli sistemis SemoRebamde (erTi arSini udris daax-
loebiT 71 sm-s)
7. giuldenStedtis mogzauroba saqarTveloSi Tb. 1962. gv 97. t. I.
12
an? zemo qsnurSi cxrazmis xeoba ar unda igulisxmebodes,
Jamuris xeobaSi ki cimori arc Sedis da arc mravldeba.
qsanTan lomisis xevis SesarTavis zeviT vidre gorgamde
erTpirovnulad liderobs mxolod kalmaxi. gamodis, rom
giuldenStedtis eqspedicias qarCoxelma meTevzeebma
saCuqrad miarTves ugemrielesi Savi kalmaxi da cimori.
aq uintereso ar iqneba Sida qarTlis erT-erTi mniS-
vnelovani mdinaris qsnis toponimi, rameTu winamdebare
wignis Tematika dakavSirebulia mdinare mtkvarTan da mis
marcxena SenakadebTan qsnaTan, aragvTan da liaxvTan.
md. qsani zRvis donidan 2921 metris simaRleze `nefis-
kalos~ mTebSi arsebul zurmuxtisfer, kamkama yelis tbi-
dan iRebs saTaves. CanCqerebad dakidebuli, JangbadiT
mdidari mTis civi wyali nasoflar gorgas win RorRianeb-
Si kldeebs exeTqeba da `cecxlwakidebuli~ kalmaxiT gal-
amazebuli, swrafi dinebiT, duJmoreuli 84 km-s sigrZis
Tavisive gaWril kalapotSi, samxreTiT, mtkvrisken mie-
dineba da sof. qsanTan erTvis dedamdinares. iqve maxlo-
blad, maRal mTaze amayad dgas istoriuli cixe-simagre,
romelsac xalxi erTdroulad qsnis, mtkvris, mtvris cix-
esac eZaxis. gadmocemis Tanaxmad am cixes konstantinela-
badis saxeliTac moixsenieben, razec mogvianebiT qvemoT
gveqneba saubari.
qsnis saxelwodeba qarTul samecniero literatur-
aSi dRemde gaurkvevelia. arsebobs mecnier-mkvlevarTa
urTierTgamomricxavi mosazrebebi. maTgan ufro sando
vaxuSti batoniSvili migvaCnia. Tavis cnobil aRweraSi is
Semdgnair ganmartebas iZleva:
`xolo mdinareman qsanman moigo saxeli esreT, rameTi
mdinare es ars sxuaTa mdinareTa erTi qsani da ars sarge-
bliani mdinare Tevziani~8. xolo rac Seexeba Zvel qarTul
enaSi Sesul hidronim `qsans~ ixmareboda veluris, gareu-
lis mniSvnelobiT9.
8. qarTlis cxovreba, t. IV. gv. 352, Tb. 1973.
9. v. RunaSvili `qsnis saerisTavos politikuri istoria~. Tb.
2005. gv. 3
13
qsani ixsenieba sakmevlis, nigvzis da erbos sawonad10.
sabas leqsikonSi qsani Tuxti da Tuxtis naoTxalia (ix. s.
orbelianis `leqsikoni qarTuli~ Tb. 1993. gv. 234) qsans
aqvs Tu ara raime kavSiri somxur ̀ qsanikasTan~, rac niSnavs
patara parks, qisas, jer gamosarkvevia.
mkvlevar v. sidamoniZis ganmartebiT _ dResac gu-
riaSi qsani udris 20 kvercxis wonas, xolo 1772 wlis
CanawerebSi germaneli mkvlevari giuldenStedti imereT-
Si gavrcelebul wonis erTeulad afiqsirebs. `qsani udris
rusul naxevar funts (naxevar girvanqas); Careqi udris 4
qsans anu 2 funts~.11
zemoT moyvanil vaxuStiseul ganmartebas qsanze v.
sidamoniZe Semdegnairad xsnis: `aq igulisxmeba, rom qsani
pataraa mtkvarTan, liaxvTan, aragvTan da sxva mdinaree-
bTan SedarebiT~.
sawinaaRmdegos adasturebs qsnis sidideze aragvTan
mimarTebaSi germaneli mecnieri. mdinare aragvis daxasi-
aTebis mere exeba md. qsans da dasZens, rom: `qsani aragvze
didia, magram sxva yvelaferSi misi msgavsia; masze da mis
Senakadebze zemoT arian osur-qarTuli, qvemoT qarTuli
mxareebi~.12 asea Tu isea, Cvenis azriT sityva qsani saerTo
qarTuli terminia.
saqarTvelo mTiani qveyanaa, sadac wylis resursebis
farTo speqtria warmodgenili. es aris mdinareebi, tbebi,
myinvarebi, Waobebi da miwisqveSa wylebi. gansakuTrebiT
bevria mdinareebi, romelTa saerTo raodenoba, saqarT-
velos hidrometeorologiuri institutis monaceme-
biT Seadgens 26060 erTeuls, aqedan 99,4% Zalian mcirea,
romelTa sigrZe 25 km/s ar aRemateba.13
10. iv. javaxiSvili, safas-sazomi, Tb. 1955. gv. 68
11. giuldenStedtis mogz. saqarTveloSi, gelaSvilis redaq-
ciiT. Tb. 1962. gv. 287
12. iqve. gv. 223
13. saqarTvelos yvelaze uxvwyliani mdinare rionia. mas yovel
wamSi Sav zRvaSi Caaqvs saSualod 403 m3 wyali. aRm. saqarTveloSi
ki mtkvaria, romelic qveynis yvelaze grZeli (1364 km) da didi
auzis mqone mdinarea.
14
qsani saSualo sididis mdinareebs miekuTvneba. misi
sigrZe 84 km-ia. cnobili mecnieri roman kverenCxilaZe
1968 wels gamocemul Tavis naSromSi `samxreT oseTi~
aRniSnavs, rom mdinare uxvTevziani ar aris da dasZens
mizezebsac: `Cqari dineba iwvevs mdinareSi TevzisaTvis
saWiro sakvebis simcires~. sinamdvileSi ki mTavari mizezi
mtacebluri, imdroindeli SxamqimikatebiT da sxva drako-
nuli meTodebiT TevzWera warmoadgenda, rasac zed erT-
voda me-20 saukunis 80-iani wlebis bolos Seqmnili denis
aparatiT Tevzaoba. (cnobilia, rom denis aparati Seiqmna
TevzsaSeni meurneobis mecnier-TanamSromelTa mier).
md. qsani da misi Senakadebi met-naklebad Cqari wylebia.
wvimebisa da Tovlis dnobis dros xSirad ician adideba da
kalapotidan gadmosvla. didi xmauriT axeTqeben lodebs,
moaqvT tonobiT RorRi da qviSa, Tovlis zvavebisgan Wa-
lebSi gamotanili xeebi da maTi namsxvrevebi, aqa-iq Camo-
wolil mewyerebs gamoyolili fesvebdawyvetili tyisa
da buCqnaris didi koromebi. ivnisis meore naxevarSi zed
erTvis yelis tbis yinulis lRoba da mtvreva, rac iwvevs
mdinaris azvriTebas. aseT amindebSi Tevzi qsnis wylidan
xevebsa da patar-patara xeobebSi: oxirSi, ZaburTxevSi,
cxrazmulaSi, WurTulaSi, cxavaturaSi (rexvaSi), yanCeu-
raSi da naxidis wylebSi afarebs Tavs. miuxedavad amisa Zl-
ieri wyaldidobebi da swrafi dineba mainc ver CaiTvleba
qsanSi Tevzis Semcirebis mTavar mizezad.
XIX saukunis TbilisSi gamomavalma qarTulma gazeTma
`cnobis furclema~ dabeWda patara korespodencia, ro-
melic gvawvdis cnobas imdroindeli soflis _ monaster-
is (largvisis) meduqneebze Tu rogor iafad yiduloben
qsnis oraguls:
`s. monasterSi Tevzis nadirobis amindia, radgan `ye-
lis tbis~ yinuli Catyda da qsanic aimRvra. iqaurebi mar-
jved isvrian bades da amoaqvT: oraguli, fiCxuli, kapueti
romlebsac monastris duqnebSi naxevar Tung14 Rvinoze
14. Tungi sparsuli sityvaa, igi Rvinis Zveleburi sawyaoa da
udris 2 xeladas. naxevari Tungi aris 1 xelada. qarTuli xelada
_ sawyao ori litrisa da 1 Cais Wiqis tevadobisaa.
15
hyidian, TiTo oraguli xuTi maneTi Rirs da am usindiso
zogierT vaWrebs arc ki rcxveniaT xalxis amgvari motyue-
ba. qarTuli andaza mainc gaixsenon, `qaTami wyals dalevs
da RmerTs Sexedavso~15
am patara werilSi korespodents uTuod gamorCa kal-
maxis aRniSvna, romelsac oragulTan, fiCxulTan, kapu-
etTan da sxva gemriel TevzTan erTad mebadureebi iWerd-
nen, moixmardnen da nawils yiddnen korinTa-saZeguris,
axalgoris, largvisisa da qarCoxis duqnebSi. XIX saukunis
rogorc mTis ise barisa da qalaqis mosaxleoba didi ra-
odenobiT moixmarda Tevzeuls. miuxedavad moijaradee-
bisa da CarC-vaWrebisgan xelovnurad fasebis zrdisa.
msxvili kapitalistebis da maTi xelisSemyure gaiZ-
vera, vaWar-meduqneTa Tavgasuloba, Tevzze fasebis zrda,
meti da meti simdidris xelSi Cagdebis survili da sazoga-
doebis guliswyroma kargad Cans gazeT `droebis~ erT-
erT korespondenciaSi, romelic sergi mesxs miuwodebia
redaqciisaTvis.
_ `Tu romelsame saganze SeiZleba iTqvas, rom es sa-
gani xalxis cxovrebisaTvis `aucilebel saWiroebas~ Sead-
genso, ueWvelia, eseve unda iTqvas Tevzzedac. es iTqmis
gansakuTrebiT Cveni xalxisa da kidev ufro Cveni qalaqis
Sesaxeb. qalaqs uTevzod gaZleba ar SeuZlian, imas uyvars
Tevzi, qalaqis qarTvelebisa da somxebisaTvis Tevzi ise-
Tive sakvebi da sazrdoa, rogorc puri. maSasadame pirvel
movaleobas im dawesebisas, romelsac xalxis bedze zrunva
aqvs mindobili sxvaTa Soris isic unda Seadgendes, rom es
aucilebeli sazrdo Cvens xalxs ar moakldes, imdenad ar
gauZvirdes, rom imiT sazrdooba gauWirdes.
rogorc mogexsenebaT, qalaqi da TiTqmis mTeli kavka-
sia im TevziT ikvebeba, romelsac salianSi da sazogadoT
baqosken iWeren. mogexsenebaT agreTve, rom yvela es Te-
vzis saWeri wylebi (kaspiis zRvis napirebi, salianis tba,
gogCa, araqsi da sxva mdinareebi) saxazinoa da xazina imaT-
Si Tevzis daWeris uflebas ijariT aZlevs, kantraqtiT.
15. gaz. `cnobis furceli~. 1897w. 4 ivl. №244. gv.3
16
rogorc buzebi Tafls, ise exvevian, ise Senatrian
xolme Cveni mdidari vaWrebi da kapitalistebi am ijaris
aRebas. adviladac gasagebia es: marTla, Tavidanve _ visac
ki es Tevzis daWerisa da yidvis ufleba ijariT auRia, yve-
la gamdidrebula, yvela milionerebad Seqmnilia. u. mir-
zoevebi am ijaram wamoayena pirvelad fexze uf. arSakunim
Tevzis wyalobiT aaSena is `kruJokis~ saxli, romlis simS-
veniere da simdidre Cven gvakvirvebs. TamamSevi _ aman gaa-
keTa da sxvebi. axla es ijara onanovisa da amxanagebs aqvT
da, rogorc amboben, weliwadSi ukanaksneli 80 000 Tumani
naRdi mogeba rCebaT, erTi sityviT Cveni vaWrebisTvis
salianis Tevzi kaliforniad aris qceuli.
Cvens xalxs Tevzi da xizilala uyvars, is uTevzod ver
gasZlebs, amboben Tavis gulSi ijaradrebi, erTi Sauri,
abazic rom moumatoT girvanqaze, mainc kidev iyidiano!~
da umateben fass, umateben, magram am momatebasac rom
bolo aRara aqvs! u. mirzoevebis dros erTi girvanqa gamx-
mari Tevzi or Saurad Rirda da kargi xizilala _ abazad;
axla gamxmar Tevzss girvanqas _ abazzs, eqvs Saurs nakleb
ver iSovni da xizilalas 14 Saur, maneT nakleb!
Cven SevityveT, rom qalaqis mcxovreblebi qaRalds
amzadeben, amJamad kavkasiis samoqalaqo mTavrobisTvis
misacemad, romelSiac isini ganmarteben TavianT gaWire-
bas, am Tevzis siZviris gamo, da Txouloben, rom mTavrobam
taqsa daniSnos da sazogadoT sxva raime RonisZieba ixma-
ros Tevzis gaiafebisaTvis...~ [mesxi sergi]16
me-19 saukunis bolos Tbilisis guberniaSi Tevzze
moTxovnilebis zrdam gamoiwvia Tevzis Semcireba mtkvr-
is auzSi. rasac bunebrivad mohyva masze fasebis zrda. am
arasaxarbielo mdgomareobas Cans naTlad xedavda imdro-
indeli xelisufleba da saTanado RonisZiebebic gautare-
bia mdgomareobis gamosasworeblad. manamde ki interesiT
gamoukvleviaT Tu ra unda yofiliyo mtkvris auzSi Te-
vzis gawyvetisa da misi gaZvirebis mizezi.
16. gaz. `droeba~. 1876. 10 dekemberi. №134. gv.1.
17
gazeT `droebis~ furclebidan vgebulobT, rom mt-
kvris auzSi Tevzis katastrofulad Semcirebis mizezi yo-
fila mtkvris gadaketva moijaradeebisagan kanonebis uxe-
Si darRveviT. naTlad ikveTeba msxvil vaWar-moijaradeTa
oTxi erTmaneTisadmi moqiSpe dajgufeba: 1. mirzoevebi; 2.
onanovebi; 3. arSakunebi da 4. TamamSevebi 17. am oTx sagva-
reulo klans aqvs xelSi Cagdebuli amierkavkasiaSi Tevzis
mopovebisa da gasaRebis sadaveebi. amitomacaa, rom xalxi
Txoulobs saTanado reagireba moaxdinos mTavrobam ma-
Tze. 140 wlis ukan (1880w.) dabeWdili gazeTi iuwyeba:
`... CvenSi ukanasknel xanebSi wylebi TiTqmis daicala
Tevzisagan. mizezi pirveli is iyo, rom did wylebSi mt-
kvarSi, arezSi (araqsSi) da sxvebi moijareebma SemoiRes
rkinis koni (zaboika) mTels wylebsa kravdnen, Tevzs am-
wyvdevdnen da arc zemoT uSvebdnen da arc qvemoT. amis
gamo mmarTvelobam akrZala konis gamarTva, ase rom moi-
jaradeebs gaRmiT napiridan da gamoRmidan wylis mesame-
dis Sesvlamdis SeuZliaT Tevzis dasaWeri iaraRebi ixma-
ron. maSasadame Sua wylis mesamedi nawili srulebiT Tavi-
sufalia da Tevzs gza aqvs zRviTgan amosvlisa saTavemdis
da ukan dabruneba qviriTidam gamosvlis Semdeg.
wreuls axali wesiT mieca ijariT gatexili xidamdis
tkvari zRvidgan amoyolebuli 29 nawilad dayofilia da
TiTo moijarades ori wilis aRebis meti ar SeuZlia. erTi
nawilis Sua carieli adgilebia asi saJeni (1 saJ=213 sm da
4 mm.) darCenili, romelSiac akrZalulia daWera. esec Te-
vzis gasamravleblad aris, rom bina gaiCinos. amas garda
dasaWeri iaraRebi, badeebi, facrebi da sxva iseTi zomis
unda iyos, romelic damtkicebulia mmarTvelobisagan.
iaraRebi imgvaria, rom wvrili Tevzi badeSi ar darCes da
gavides.
17. TamamSevebis ojaxidan iyo qsnis erisTavebis bolo warmomad-
genlis kola erisTavis meuRle ekaterine mixeilis asuli Tamam-
Seva, romlis mziTvis fuliT kolam ganaaxla xanZriT ganadgure-
buli sagvareulo cixe-sasaxle axalgorSi.
18
wylebze ijaradebis moqmedebisa da Tevzis dasaWeri
zedamxvedelobisaTvis gamgeoba aris daniSnuli da
yaraulebi iqnebian. wesis darRvevisaTvis didi jarimaa
dadebuli da ijarads CamoerTmeva ijara.
am zafxuls TandaTan Cndeba Cven mtkvarSi Tevzeu-
loba da imedia, am wels wina wlebze TandaTan gamravldes.
jer gasayidaT bazarSi ar Cans, radganac zafxulis Tvee-
bSi qviriTis debis dros, kanoniT Tevzis Wera akrZalulia
im azriT, rom Tevzi gamravldes da ar gamoilios~.18
mmarTvelobisagan droulad gatarebuli RonisZie-
bebis miuxedavad, saSualo da mcire sididis mdinareebze
(qsani, aragvi, lexura, narekvavi) ar formdeba saijaro
xelSekruleba, amitomac maTze kontroli da Tevzis dac-
va evaldeboda, rogorc adgilobriv TviTmmarTvelobebs
ise mosaxleobas, ojaxs, sofels, Tems. romelTaganac sam-
wuxarod xSirad gulgrilobas da daudevrobas hqonda ad-
gili, gansakuTrebiT wlis im periodSi, rodesac mdinaree-
bSi Tevzi zRvidan Sedioda gasamravleblad. adamianTagan
aseT gulgrilobaze Sewuxebuli wers ori saukunis winan-
deli gazeTi `iveria~.
`erTs metad samwuxaro ambavs gvweren aragvis xeobi-
dan. mogexsenebaT am dros, Semodgomaze hyris oraguli
qviriTs. amis gamo muceli stkiva, Sewuxebulia, gamodis
napiras da exaxuneba da iq hyris qviriTs. xalxi wara-mara
hxocavs Turme am dros oraguls da amnairad wyvets am ge-
moTi ganTqmuls Tevzs aragvisas, radgan xSirad maSina hxo-
caven xmliTa da xanjlebiT, roca qviriTi arc-ki dauyri-
aT. yovlad mavnebelia aseTi qceva xalxisao. imis garda,
rom Tevzi wveba wyalSi, imiTia kidev cudi es Cveuleba,
rom qviriTis dayris dros, oraguli sruliad ar aris gem-
rieli da CalasaviT xorci aqvso. amis gamo amgvarad daxo-
cilis Tevzs arc fasi aqvs, TiTo uSvelebs oragulSi aTs
Saurze mets ar iZlevian meduqneebi da CarCebio.~19
18. gaz. `droeba~. 1880. 13 agvisto. №170. gv.3
19. gaz. `iveria~ 1886. №213.gv.1
19
zemoTxsenebuli da aucilebeli RonisZiebis gatarebis
garda (mtkvris napirebidan wylis mxolod erT mesamedze
TevzWeris daknoneba, rkinis konebis Cagebisa da mdinaris
gadaketvis akrZalva) mTavrobis gadawyvetilebiT spe-
cialistebi muSaoben da eZeben adgils TevzsaSenis mosaw-
yobad; qveyanaSi aseT siaxleebze, meurneobis asaRorZine-
blad win gadadgmul progresul nabijebs tradiciulad
exmaureba gazeTi ̀ iveria~ da ̀ tfilisis sazogadoebas amc-
nobs rom: `miwad moqmedebisa da saxelmwifo mamulebis sa-
ministros azrad aqvs amierkavkasiaSi gamarTos oragulis
mosaSenebeli adgili. am azriT saministrom gahgzavna b-ni
kavroiski da inJineri gidravliki psarevi im adgilebis ga-
mosakvlevad, sadac SesaZlebeli iqneba misi gamarTva. b-ni
kavroiskim da psarevma ukve gamoikvlies yvela adgilebi
da kidec dabrundnen tfilisSi. maTis azriT saukeTeso
adgili md. patara aragvia fasanauris maxloblad, gu-
damayris xeobaSi~.20
qveynis xelisufalTagan TiTqos idgmeba nabijebi ka-
vkasiis regionSi meTevzeobis ganviTarebisaTvis. dedaqa-
laqis gazeTebi aqveyneben sxvadasxva cnobebs am dar-
gis gasaumjobeseblad, kerZod qonebis saministrosagan
dagegmil RonisZiebebze: `1895 wels saqarTveloSi inspeq-
toris _ vinme grimis movlinebisa raTa moamzados piroba
mtkvarSi xelovnurad loqos moSenebisa da Tevzis qarxnis
daarsebisaTvis~.21
zemo aRniSnul sakiTxTan dakavSirebiT, 5 wlis Semdeg,
1900 wlis gazeT `cnobis furclidan~ vgebulobT, rom:
`sax. qonebis saministros gadaudvia 8050 maneTi mtkvris
SesarTavSi Tevzis qarxnis mosawyobad; ganzraxva aqvT,
gaamrvalon mtkvarSi zuTxi da TarTi. am qarxanaSi qviri-
Tidan yovelwliv unda gamoiyvanon milion naxevarze meti
Tevzis WiWyina~.22
20. gaz. `iveria~ 1897 №165. gv.1
21. gaz. `iveria 1895. №115. gv.2
22. gaz. `cnobis furceli~ 1900 №1171. gv.3
20
aRniSnuli gancxadebidan gadis ramdenime Tve da
tfilisSi arsdeba `kavkasiis tbebSi Tevzis Werisa da Te-
vzis moSenebis sazogadoeba~. 1902 wlisTvis, zemoaRniS-
nuli sazogadoebisagan gansxvavebiT, realurad ukve Seqm-
nilia TevzeulobiT vaWrobis komisia, romlis moTxovniT,
radgan kavkasiaSi meTevzeebis mometebuli nawili mahamdi-
ania, uqmdeba kvira dRiT Tevzis daWeris akrZalva, radgan
maT wes-Cveulebas ar esadageba qristianuli kviraZali.
amasTanave dgindeba axali umniSvnelo wesebi meTevzeobas-
Tan dakavSirebiT.
1897w. gazeTi `cnobis furceli~ (№216) aqveynebs nova-
torul ideas `amierkavkasiis rkinigziT cocxali Tevze-
bis gagzavna-gamogzavnaze, albaT momdinares isev qonebis
saministrosagan. im saministrosagan, romelsac arc saqa-
rTveloSi da arc mTlianad amierkavkasiaSi meTevzeobis
ganviTarebisaTvis kapiki ar gauRia, Tu ar CavTvliT ori-
ode specialistis mivlinebis xarjebs. idea idead darCa,
fiqri, mosazreba, survili _ mogonebad, Tevzi ki Cvens
dedamdinare mtkvarSi da mis civ, JangbadiT, sakvebiT uxv
SenakadebSi RmerTisa da met-naklebad gergiliani adami-
anebis amara.
Zveli naTqvamia, yvelafers Tavisi mteri hyavso. marT-
lac rom asea TevzisTvis, Tanac erTi mteri ki ara mra-
vali. maTgan angariSgasawevia wyaldidobebi, Rvarcofebi
da mewyerebi. aTasobiT tona qva da talaxi CaexeTqeboda
qsnis da aragvis WalebSi, damewyril-daglejil-daxeTqil
mTis ferdobebidan. gazafxulze gabmul wvimebs Tu cota
siTbo daerTo, maRal da saSualo mTebSi iwyeba ori-sami
metri Tovlisa da Rrma Rrante xevebSi datkepnili, ram-
denime aTeuli metris sisqis zvavebis dnoba. am dros mTis
midinareebi gacofebulebi da gadareulebi moedinebian
barisken, angreven, Slian zRudeebs da sul raRac wuTebSi
qreba glexkacis mier wlidan-wlamde nanoliavebi baRi da
bostani, zvari da maRlari. miagorebs qvebs guguniT, dga-
21
funiT da xocavs uamrav Tevzs: qviriTians da uqviriTos,
didsa da pataras. spobs maT sakveb Wia-Ruas da damfrTx-
ali Tevzi Tavis gadasarCenad awydeba aqeT-iqiT, xSirad
rCeba aqa-iq morevebSi da ixoceba. aboboqrebuli qsani da
aragvi mxolod mtkvarTan CaxutebiT wynardebian da ise
Zvrebian mis kalTis qveS rogorc dedasTan bavSvebi.
1963 wels lamisyanaSi garayanisZisgan g. xorguaSvilis
mier Cawerili xalxuri leqsic udavod qsanze erT-erTi
wyaldidobis merea Seqmnili.
`lomisa, Zliero patrono,
Sen gagviZliere qsani da aragvi:
me Tqveni gaZliereba rad minda
me Cem Tavad gavZlierdebi.
am wineebzec davglije
midelaanT wisqvilebi,
vakeze, rom Camovedi
mdinare mtkvrisa da qsnis `xerTvisi~
22
ratiSvils SemovuTvale:23
movrbivar, movxuvi,
fexzed ar makravs nalebi
Sen vin mogca mand mamuli
rodis mogiwere xeli?
davglijo Seni kaklebi
Tan gavatano vazebi
sul Cavzido kowaxurazeda
sadac mtkvars verTvi~24
wyaldidobebis garda uamravi Tevzi ewireboda sar-
wyav sistemebs. md. qsnidan saTaves iRebda ramdenime arxi,
romelTa daniSnuleba rogorc morwyva, aseve wisqvilebis
dabruneba iyo. pirveli didi ru qsnis Suawelze ̀ walkotid-
an~ miedineboda gaRma saZegurSi, meore ru sof. wirqvilis
pirdapir `berikoanT wisqvilebidan~ ikoTSi, axSadurze,
dolianSi. aseve qsnidan, didi ru iRebda saTaves ikoTis
boloSi `bunelisa~ da qsnis SesarTavTan (qsnis marcxena
mxare). arxi miedineboda axalgor-fiWvnaramde. igi dRe-
vandeli axalgoris centrSi wmindanTa memorialis dasav-
leTiT abrunebda samTvlian wisqvils25, rwyavda asobiT
heqtar baR-venaxs. ueWvelia sakmaod mozrdili da mowes-
rigebuli wylis ru eqnebodaT Tavis droze gayvanili ax-
algorSi qsnis erisTavebs.
Sida qarTlis vake SedarebiT Raribia atmosferuli
naleqebiT da wlis manZilze maTi ganawileba xelsayreli
ar aris sagazafxulo sasoflo-sameurneo kulturebisT-
vis; zafxulis meore naxevarSi aq icis gvalvebi, amitom,
sakmaod mravali saxnav-saTesebi didad iyo damokidebuli
sarwyav arxebze. komunistebma arxebi gaiyvanes qsnis mar-
jvena sanapirodan axmaji-lamisyana-Tezi-okami-igoeTis
23. qsnis erisTavebis ganayari ratiSvilebi cxovrobdnen mdi-
nare qsnis marcxena sanapiroze sof. qsovrisSi, sadac dRemde
SemorCenilia maTi nasaxlarebi.
24. g. xorguaSvili, namcvrevi. Tb. 1989. gv. 138
25. aRniSnuli arxis fragmentebi axalgorSi bolodromde
SemorCenili iyo stalinis quCaze mcxovrebi gogi zaqarias Ze
gaTenaSvilis ezoSi.
23
gavliT, romliTac moqmedebda agreTve hidroeleqtro
sadguri. (2008 w. omis dros, axalgoris okupaciis gamo ze-
moaRniSnuli arxi aRar funqcionirebs).
rogorc cnobilia, morwyva saqarTvelos mdinareTa
gamoyenebis erT-erT Zvel da gavrcelebul saxed iTv-
leba. irkveva, rom Sida qarTlis mdinareebze: liaxvze, me-
judaze, qsanze, aragvze meTvramete saukuneSi yofila gay-
vanili ramdenime arxi. arsebobs cnoba, rom saqarTveloSi
uZvelesi sarwyavi arxi gayvanili unda yofiliyo md. qsni-
dan al. makedonelis mier. Cv.w. aR-mde me-4 saukuneSi.
Tevzi gamudmebiT eZebs sakvebs, mignebis SemTxvevaSi
moTxovnileba ufro izrdeba, amitom iyo, rom qsnidan wa-
sul arxebs, mudam gasdevda didi raodenobiT rogorc
msxvili, aseve wvrili Tevzi. maTi Sesvla arxebSi ga-
nadgurebis tolfasi iyo.
mkiTxvels, oZisidan qvemoT _ muxranis velisken gay-
vanil sarwyavi sistemis arxebze da iq moxvedril Tevzze
warmodgena rom Seeqmnas moviyvanT i. WavWavaZis gaz. `ive-
riaSi~ oZiseli erisTavebis mier miwodebul da gamoqvey-
nebul korespodencias:
`...qsani retiani cxvariviT gamoqandeba sarwyav arxebs
da ruebs erTmaneTSi arevs xolme domxaliviT.
sarwyavi arxebis dacva wyaldidobebisagan aqauris
`mirabis~ movaleobas Seadgens erTis mxirv, da meores
mxriv misive movaleobaa sarwyavi arxebis gamravleba da
sarwyavad wylebis momateba, radgan zafxulobiT sarwy-
avi wylebis Zala mcirdeba, mcxovrebTa umravlesobas aw
arsebuli sarwyavi wyali ar yofnis da Tav-piris mtvreva
astydeba xolme. es sagani jer-jerobiT uyuradRebod
aris mitovebuli. Cven gvaxsovs Zveli droiTgan marto 3
sarwyavi arxi: 1. `saoZiso wisqvilebis ru~ romlidganac
sarwyavad Zlier mciredi wyali rCeba, radgan isev wisqvi-
lebs sWiria da arc ki yofnis; 2. `saglaxao ru~; 3. `nadikva-
ris wyali~ es ukanaksneli sazafxulod imdenad mcirdeba
rom `muxraniani~ gulSeRonebulTa mosabrunebladac ki
24
`wilknelebs~ wyals ar uTmoben da xSirad `Zalis~, `wil-
kans~ da `muxranianTa~ Soris sisxlis Rvra moxdeba xolme.
Tu amJamad arsebul sarwyav arxebs mcireoden Sromas
davadebT; Tu wylebis mmarTvelobac keTils inebebs xalx-
isaTvis, maSin `saoZiso wisqvilebis ru~ gaganierdeba, qsn-
idan wyali moemateba da amasTanave gamagrdeba qsanTan um-
Tavresi saTave, rom mdinarem kvlav ar gaWamos. s. qsovri-
sidan gaiWreba calke arxi ̀ wilknelebis~ sulis mosagebad,
radgan mdinare qsani borotebasTan mowyalec aris da yve-
las uxvad miawvdis sarwyav wyals: unayofo miwas nayofs
gamovaRebinebT da `wilknelebsac~ samudamod davixsniT
`muxranianTa~ mtarvalobisagan~. 26
qsnis Tavadis werilidan Cans Tu rogori mzardi
moTxovnaa mosaxleobisagan sarwyavi sistemebis gaum-
jobesebasa da ganviTarebaze, ukeTesi mosavlis misaRebad.
drois msvlelobam gviCvena, rom wliTi-wlobiT izrdebo-
da sarwyavi arxebis qseli ara marto mdinare qsanze aramed
aragvze, liaxvze da mtkvarze. Cans ver akmayofilebda
burJuaziis relsebze Semdgar qarTvel Tavadebs aragvi-
dan wilkan-Zalisze gavliT muxranSi Camavali arxis wyali,
romelic Tavis dros ise wilknels Camouyvania. `tyvilian-
idam~ iso wilknelma, i ~ g (12) mamaTaganman, warmoiRo ya-
varjnis TreviT ru, romelsa mosdevda umuSakod wyali~27.
rogorc zemoT avRniSneT, sarwyav arxebs, romlebic
wisqvilebsac abrunebdnen, uamravi Tevzi gasdevda da
iRupeboda. amitom yvela mewisqvile meTevze iyo da nazi-
arebi im sixarulis mazandas, romelsac adamianebi Tevzis
daWerisas ganicdian.
sof. muxranSi mcxovrebma lado oqroaSvilma,
romelsac adre wylis wisqvilSi umuSavia gviTxra, rom
bevrjer wisqvilis saRoredan 100 kilogramamde Te-
vzi amouRia da megobar-amxanagebisaTvis daurigebia:
`Cemi papebi qsans da arxebs aSrobdnen da TevziT urmebs
26. gaz. `iveria~ 1897. №90. gv.3.
27. vaxuSti batoniSvili. `aRwera samefosa saqarTvelosa~ _ qa-
rTlis cxovreba (yauxCiSviluis redaqciiT) t. IV Tb. 1973. gv. 351
25
avsebdnen~. misive TqmiT TevzeuliT sakmaod mdidari yo-
fila aragvidan wamosuli arxi, romelic muxranis Tavze
gadioda da sof. rozentalis bolos qsans uerTdeboda.
(aRniSnuli arxi gaiWra meore msoflio omis Semdeg 50-ian
wlebSi, Zalisel da muxranel glexTa erToblivi Zalisx-
meviT. ganawesis Tanaxmad TiToeuli ojaxi valdebuli iyo
30-metriani monakveTi gaeWra.) muxranis velze gamavali
erT-erTi TevziT mdidari arxi `nadikvaris wyali~ saTaves
iRebda iltozis qveviT, irwyveboda: qsovrisi, rozentari,
muxrani, qanda, sadac or, sam da oTx Tvliani wisqvilebsac
abrunebda.
saqarTveloSi uxsovar droidan meurneobis erT-erT
tradiciul dargs meTevzeoba warmoadgenda. Tevzis mop-
ovebis iaraRebi da xerxebi Tavdapirvelad martivi iyo.
Tevzss iWerdnen erTsa da imave dros sanadiro da sabrZo-
lo daniSnulebis iaraRebiT: Svild-isriT, SubiT, satev-
riT. sabrZolo iaraRebis (xmlis, xanjlis) gamoyeneba XIX
saukunis mTiuleTSic aris dafiqsirebuli (ix. gaz. `ive-
ria~ №213)
saerTod eTnografiisaTvis cnobili saTevzao iara-
Rebi da xerxebi metad mravalferovania, rac orive erTad
ganapirobebda warmatebul Tevzaobas. isini SeiZleba Sem-
degnairad CamovayaliboT. 1. ankesiT Tevzaoba; 2. badiT
Tevzaoba; 3. xelaoba; 4. oCxi; 5. fSebSi Tevzaoba; 6. TovliT
Tevzaoba; 7. godriT anu pirqceuliT Tevzaoba; 8. facris
Cadgma; 9. CangliT, barjiT da kaviT Tevzaoba; 10. wylis
mowamvliT Tevzis daWera.
ankesiT Tevzaoba
_ upriania cal-calke ganvixiloT TevzWeris es iara-
Rebi da xerxebi, romlebic Tavis mxirv imdenad gansx-
vavdebian erTmaneTisagan Tavisi formiT, moculobiT da
terminologiiT, ramdenadac TviT mdinareTa da wyalsat-
evarTa adgilmdebareoba da xasiaTi.
26
vertikalur zonalobasTan mimarTebaSi arqeologi-
uri kvlevebiT dasturdeba, rom Tevzis mopvebis uZve-
lesi saSualeba ankesi yofila. igi gvian _ paleoliTidan
gvxvdeba. `sagvarjiles eneoliTis fenebSi napovnia Te-
vzis Zvlebi, Zvlisa da liTonis ankesebi. aqve neoliTur
fenebSi aRmoCnda bolomokauWebuli Zvlis ankesebi, aseve
cxovelis Zvlisgan gakeTebuli WvilTi~.28
sazogadoebis ganviTarebis sxvadasvxa safexurze
ankesi mzaddeboda qvisgan, Zvlisgan, liTonisgan. droTa
ganmavlobaSi icvleboda aramarto saankese masala, aramed
TviT ankesic. igi ufro rTuli da daxvewili xdeboda.
aRm. saqarTveloSi ankess nemskavs veZaxiT, xolo didi
zomisas ki Cangals, Savi zRvispireTSi berZnuli dasaxele-
bebis zegavleniT iq mcxovrebTa leqsikaSi damkvidrda
berZnuilidan Semosuli sityva `ankasi~. (am sityvis ber-
Znul warmomavlobaze miuTiTebs TviT sabac.)
ankesis joxze amagrebdnen kanafisa da abreSumis Zafs,
vinaidan Tevzaobdnen dRisiT, wminda wyalSi meTevzeebs
unda SeerCiaT iseTi Zafi, romelic TevzisTvis SeumCneve-
li iqneboda. metad sainteresoa abreSumis Wiidan saankese
Zafis damzadeba samegreloSi. aseve sainteresoa abreSum-
is Zafis damzadebis xalxuri wesi lazebSi. abreSumis parks
roca is meoTxe kanSi iyo aTavsebdnen ZmarSi, Tavsa da bo-
los moaWridnen, Zafs amoiRebdnen da dagrexavdnen. am xe-
rxiT miRebuli Zafi wylisferia da Tevzi ver amCnevda mas.
saqarTvelos saxelmwifo muzeumSi eTnografiis gan-
yofilebis fondSi daculia erTi lazuri ankesi (№44-
40/65). sainventaro davTarSi vkiTxulobT: `ankesi grZe-
lia, lerwmis wverSi mibmulia abreSumis Zafi, romelsac
gansakuTrebiT akeTeben. ZmarSi moaTavseben, rom Sesaf-
eri feri miiRos. am Zafis bolosve mibmulia ankesi da mis
garSemo mikrulia yverulis (dakodili qaTmis mamali)
bumbuli. `kvanwila~, romelic wyalSi gadasrolis dros
pepelas emsgavseba.29
28. saq. arqeologia, Tb. 1959. gv.64
29. q. mirianaSvili, TevzWeris iaraRebis SeswavlisaTvis. wigni-
dan masalebi saq. eTnografiisTvis. t. 28. 1975. gv.102.
27
sainteresoa, rom rogorc Zvel ise Tanamedrove Te-
vzWeraSi farTod gamoiyeneboda da gamoiyeneba xmauri,
(musika) razec qvemoT gveqneba saubari.
mTels saqarTveloSi icodnen Tokze ramdenime ankesis
Camokideba da Rame mdinareSi maTi Cafena erTi napiridan
meoremde. mas guriaSi `lari an `erTi yra ankesi~ ewodebo-
tbis ankesi
wynar wylebSi ankesis Zuaze tyviebis klasikuri
ganawileba xdeba satyuaradan Sors, xolo erTi
cali safantis da aseve sasignalo safantis da-
montaJeba xdeba nemskavTan axlos. simZimeebis
aseTi ganawileba xels uwyobs mgrZnobiare kon-
taqts satyuarasa da tivtivas Soris (nax. 1)
arxis ankesi
wynar wylisTvis sxvadasxva zomis safants aT-
avseben jaWviseburad. safantis zoma da maT So-
ris manZili mcirdeba satyuaradan nemskavamde.
yvelaze patara safanti TiTqmis dacuravs
fskerTan axlos da ar uwevs winaaRmdegobas Te-
vzs mokidebisas (nax. 2)
nax. 1 nax. 2
28
da. qarTlSi grZelToka ankesi, imereTSi `gageba~, mesxeTSi
`olTi~ (Zvelad) axleburad Snuri.30 iq olTiT Tevzaoba
iseTive Zveli Cans, rogor nemskaviT da aRniSnul sityvas
TiTqmis aRaravin xmarobs. olTas eZaxdnen rogorc qa-
rTvelebi, aseve mesxeTSi mcxovrebi sxva tomis warmomad-
genlebi. olTiT did mdinareebSi Tevzaoben. mTis patara
mdinareebi am tipisaTvis gamousadegria.
mtkvris auzSi qarTlis mdinareebi: qsani, aragvi, didi
da patara liaxvi, nemskaviT Tevzaobis saukeTeso pirobebs
gviqmnian, miuxedavad maTi siswrafisa, tyian-Cirgviani
Walebisa, uzarmazari megaliTuri, qvebisa, lodyrilebisa
da nariyTa barikadebisa, rac gansakuTrebiT zemo dinebe-
bzea TvalSisacemi.
30. n. beriZe, mebaduroba, Tevzebi, saxelebi. Tb. 2005. gv.16.
mdinaris ankesi
mdinaris dinebis siRrmeSi satyuara tyviebma unda
Caitanon, amav dros isini advilad unda gadaadgild-
ebodnen wyalSi. amitom ZiriTadi simZime unda Sedge-
bodes tyviebis jaWvisagan da maTi sidide unda mcird-
ebodes zemodan qvemoT.
ZiriTadi simZimis qveda safanti unda iyos mcire zo-
mis, aseve ufro mcire unda iyos sasignalo safanti,
romelic nemskavTan axlos unda damagrdes. (nax. 3)
swrafi dinebis ankesi
Zlieri dinebis dros wyalze srialis karg
Tvisebebs avlens burTi, amitom ZiriTadi simZi-
mis saxiT iyeneben msxvil burTismagvar simZimes,
romelic SuaSi aris gaxvretili. ZiriTadi
simZime (burTi) Tav-boloSi SeiZleba dafiq-
sirdes wvrili safantiT. (nax. 4)
nax. 3
nax. 4
29
ankesiT TevzWeris dro da adgili:
_ zafxulobiT TiTqmis yvela mdinare Tu wyalsaca-
vi savsea sakvebiT, Tevzi am dros maZRari da wuniaa. ami-
tom uxvi TevzWeris winapirobaa zustad mivagnoT Tevzis
adgil-samyofels. wyalSi Tevzebis yofnis maniSnebelia:
mkvdari planqtonis, benTosis da sxva motivtive sxe-
ulis Tavmoyra. mTis mdinareebSi Tevzebi wynar gubeebSi,
umetesad RamiT Sedian, dRisiT ufro Cqar, qvian, RvinWian
fskerian adgilebSi arian, rac ufro gamoirCeva mdinaris,
wyalsacavis romelime monakveTi saerTo formisgan, miT
ufro meti Tevzi grovdeba iq. magaliTad, vrcel mdina-
reSi _ siviwrove, viwroSi _ farTo yure, Rrma wyalSi _
meCeCi, TavTxelSi _ ormo da a. S.
dabal temperaturaze Tevzebs umcirdebaT Jangbadis
moTxovnileba. agvistos bolodan agrilebisTanve Tevze-
bi aqtiurdebian _ mniSvneloba aqvs mTvaris ciklebsac:
mag. gvelTevza maqsimalurad moZraobs axal, minimalurad
savse mTvareze, radgan sibneleSi kargad nadirobs loqos
msgavsad.
`Weqa-quxilis win dagrovebuli eleqtromuxtebi, wn-
evis cvalebadoba, cxeli teniani haeri awuxebs Tevzebs
(rogorc sxva sulierebs) da amitomac aRar aqtiuroben.
Zlier nislSic cudad mosdevs Tevzi. amindis mosalod-
neli cvlilebebisas Tevzebis momentaluri reaqcia ufro
ganpirobebulia infrabgerebis, ultraiisferi sxivebis,
magnituri talRebis, mzis radiaciis cvliT, rac maT axlo
momavalSi usiamovno siurpirzebs uqadis da frTxiloben
(xSirad amaodac). zogjer am dros, arc wylis temperatu-
ra, wneva, gamWvirvaloba, arc sakvebi baza ar icvleba, Tev-
zebi ki mainc instiqtiT Tadarigs iWeren. albaT, amitomac
nebismieri cvlilebebis win TevzWera umjobesdeba mcire
xniT, Semdeg ki neldeba da wydeba~.31
wnevis cvalebadobas Tevzebi sacurao buStiT grZno-
ben, kargad aRiqvamen rezonatul sxivebs. sinoptikuri
miznebiTac iyeneben gvelanas, karCxanas, guwus.
31. Jurn. `nadiroba~ 2000w. ivlisi. №7. gv.38.
30
avdris win Tevzebi wylidan xtebian, Cqafunoben, in-
frabgerebiT SeigrZnoben avdris moaxloebas, jer Rizian-
debian, Semdeg iRlebian da wyveten kvebas.
xangrZlivi avdris Sem-
deg Tbil amindSi ankess
saukeTesod mosdevs Tevzi
da piriqiT _ gaavdrebis
win frTxebian. kargi Weraa
Tu susti qari SuadRemde
zomierad Zlierdeba da
saRamos Cadgeba. Tevzi
saerTod moyveba dila-saR-
amos. mTis swraf da Jangba-
diT mdidar, mcire debitian
wylebSi kalmaxi ZiriTadad
mosdevs gaTenebidan dilis
10 saaTamde da saRamos 5
saaTidan dabindebamde. Te-
vzWerisaTvis yvelaze xel-
sayrelia unaleqo, cvalebadi moRrubluloba, dRisiT mc-
ire qariani, saRamos wynari amindi. arc Tu xelis SemSle-
lia naxevarsaaTiani Sxapuna wvima. igi wyals agrilebs da
JangbadiT amdidrebs. xanmokle wvima da zogjer sakmaod
Zlieric, subalpur da alpur zolSi iwvevs cxvar-Zroxis
sadgomebidan fekaluri masis wamoRebas, Tavisi Wiayele-
biT, rac aseve xels uwyobs rogorc JangbadiT, aseve sakve-
biT mdinareebis gamdidrebas. mTis patara mdinareebSi wy-
lis gaciebisa da JangbadiT gamdidrebis TvalsazrisiT
Sxapuna wvimis procesi umniSvneloa, radgan mTaSi viwro
xeobebis kldovan kalapotSi morbenal xevebs arc Jangbadi
akliaT da arc sigrile. Tevzi kargad mohyveba xangrZlivi
wvimebis Semdeg, radgan wylis donis momatebisas rogorc
wesi Tevzi Tavis adgilsamyofels tovebs da Senakadebsa
da patar-patara totebSi ifanteba, amitom Cveul adgilze
TevzWera mcirdeba da SeiZleba mTlianad Sewydes.
31
mdinaresa da wyalsatevebSi, rodesac wyali TandaTan
an swrafad iwyebs klebas, Tevzi mRelvarebas iwyebs da am-
cirebs an saerTod wyvets kvebas, igi mcirewylian adgil-
samyofels tovebs da qvemoT dinebis mimarTulebiT Rrma
wylisken micuravs.
meteorologiuri movlenebi saerTod cxovelTa sa-
myaroze, maT Soris Tevzebis cxovrebazec axdens gavlenas.
zogjer Tevzi aqtiuria, zogjer ki piriqiT _ pasiuri, an
saerTod uZravia. `TevzWerisaTvis yvelaze xelsayreli
pirobebi gamdinare da Camdinare wylebSia. rac ufro didx-
ans grZeldeba uamindoba, gamodarebis Semdeg miT ufro in-
tensiuria TevzWera. cxel,
mzian amindSi Tevzi dRisiT
mcenareulobiT dafarul
adgilebSi Cerdeba da saRa-
mos Txel, sufTa adgilebs
etaneba, sadac wyali grili
da JangbadiT mdidaria. zaf-
xulobiT cvrianobisas, Te-
vzi wylis zedapirze Cerde-
ba sanapiroze. buCqebisa
da xeebis mzardi totebis
qveS, sadac foTlebidan
Camorecxili mwerebiTa da
matlebiT ikvebeba~32
meTevzem uyuradRe-
bod ar unda datovos iseTi
adgilebi, sadac saqoneli
midis wylis dasalevad.
Tevzis qaravani am dros
saqonlis mier amRvreul
da sufTa wylis sazRvar-
zea xolme gaCerebuli. aseve
angariSgasawevia Tevzis
32. baxtaZe r. `TevzWeris amindi da dro~. Jur. `nadiroba~ 2010w.
№2. gv. 23.
32
adgilsamyofelis Zebnisas
monakveTebi sadac mRvrie
mdinares gamWirvale, sufTa
wyali erTvis, an piriqiT daw-
mendil mdinares romelime
sxva patara: wvimiT, mewyer-
iT, intensiuri Tovlis dno-
biT amRvreuli Senakadi. Te-
vzis samyofelis saukeTeso
mignebaa swraf mdinareze gi-
ganturi lodebis win gaCeni-
li morevebi da ukudinebiani
morevebi, sadac Semdegnairi
wesi moqmedebs: rac mcirea
manZili ZiriTad nakadsa da
ukudinebas Soris, miT ufro
mimzidvelia TevzisaTvis.
Tevzaobis dawyebis win meTevzem unda Seiswvalos mdinaris
an wyalsatevis reliefi, wylis siRrme, dinebis siZliere
da xasiaTi. garda amisa, aucileblad unda gaiTvaliswinos
yovelgvari bunebrivi movlena, romlebic Tevzze kom-
pleqsurad moqmedebs.
patara da saSualo mdinareebze Tevzaobisas mizan-
Sewonilia meTevze dinebis mimarTulebiT gadaadgildes
vinaidan, damfrTxali Tevzi yovelTvis dinebis sawinaaR-
mdegod miiCqaris, amitom dinebis qvemoT Tevzi damfrTxa-
lia. zafxulobiT dilis saaTebSi Tevzi sakvebs wylis Sua
da zedapirTan axlos dinebaSi eZebs, mzis amosvlisas ki
fskerTan axlos. sadac ar unda viyoT mTis patara xevze
Tu did mdinareze maqsimaluri siCume unda davicvaT, unda
moveridoT napirs, miTumetes Tu mze zurgidan gvirtyams.
amisaTvis SeumCnevlad naxevrad Camjdar mdgomareobaSi
vuaxlovdebiT da frTxilad vagdebT rogorc ankess ise
bades, CvenSi erTi aseTi xalxuri gamoTqmac ki arsebobs:
`wyals Crdili daeca, meTevzes Tevzi gaeqca~.
gaxosvdeT! saxlSi imdeni Tevzi waiReT, ramdenic
Tqvens ojaxs erT jerze eyofa, wvrili da saSualo zomis
Tevzi ki daWerisTanave gauSviT, gansakuTrebiT qviriTo-
bis dros.
33
`vinc endoba alal beds`vinc endoba alal beds
is daiWers arafers~is daiWers arafers~
Tevzis mosatyuebeli:
_ yvela saxeobis Tevzs Taviseburi bilogiuri xa-
siaTi, siTbo, sicivis moTxovnileba da kvebis manera aqvs,
romlis codna didad mniSvnelovania. tempataraturas,
romlis meryeoba wylis garemoSi gacilebiT ufro nakle-
bia vidre xmeleTze didi roli eniWeba Tevzebis cxovre-
baSi. Tevzebi warmoadgenen egreT wodebul `civsisxlian~
cxovelebs. maTi sxeulis temperatura damokidebulia
garegani garemos temperaturze. wyalSi temperaturis mo-
mateba iwvevs Tevzis gaZlierebul kvebas, Cqardeba sqeso-
brivi momwifeba, izrdeba sxeulis wona da a. S. temperatu-
ris daweva iwvevs aRniSnul movlenaTa tempis Semcirebas,
xolo zogi Tevzis, magaliTad: kobris, oragulis, karasis
da sxvaTa Zils.
Tevzaobis dros umniSvnelovanesi pirobaa misatyueb-
lis mopoveba, momzadeba, SerCeva da gamoyeneba. misatyuue-
beli ewodeba imas rac gamoiyeneba nemskavze wamosagebad,
Tevzis misazidad da dasaWerad. misatyuebeli iyofa 2 jg-
ufad: cxovelur da mcenareul satyuarebad.
TevzaobisaTvis saWiro cxoveluri satyuara uamravia:
wyalsatevebSi, wyalmcenareebze da xmeleTze mcxovrebi
yvela mweri da misi matli saukeTeso sakvebia TevzebisaT-
vis. mtacebel Tevzebze misatyueblad gamoiyeneben wvril
Tevzebsac. xmeleTze mcxovrebi satyuarebia: nakelis Wia,
neSos qveSa Wia, moTeTro
Wiayela, muxluxo, kut-
kalia, lokokina da sxva.
qsnis xeobis sofel
muxranSi Cvenma respo-
dentma kolia oqruaS-
vilma gviTxra, rom gasu-
li saukunis 80-ian wle-
bamde sof. rozentalis
34
_ `vardisubnis~ _ qaTmebis fermis sanagveze mopovebuli
qaTmis matli saukeTeso cxovelur satyuaras warmoad-
genda mravali saxeobis Tevzis dasaWerad, romelic ki
gavrcelebuli iyo mtkvris auzSi. respodentis TqmiT, ro-
gorc Tbilisidan ise axlo-maxlo adgilebidan modiodnen
da didi raodenobiT mihqondaT zemoT aRniSnuli cxove-
luri satyuara. muxranelTa TqmiT, mTel rig Tevzebze
sanadirod, nemskavze wamosagebi saukeTeso saSualeba iyo
aseve saxlis sxvenze strafilebsa da kramitze mimagrebu-
li krazanis matlebi.
upriania Tevzaobis dasawyisSi pirvelive daWeril Te-
vzs gavuWraT muceli da iq nanaxi Wia-RuaTagan erT-erTze
SevaCeroT arCevni, rogorc ukve dadasturebul, realu-
rad yvelaze saukeTeso satyuaraze. xmeleTze mcxovrebi
satyuarebidan yvelaze gavrcelebuli da Seucvleli Wi-
ayelaa. maTi SerCevis dros gasaTvaliswinebelia Tevzis
saxeoba da sidide, nemskavis zoma. Secdoma iqneba did
nemskavze patara Wiis ageba, ris Sedegadac satyuara kar-
gavs bunebriv saxes da Tevzi ar ekareba. arsebobs miwis
Wiis ramdenime aTeuli saxeoba, magram meTevzeebi iyene-
ben mxolod ramdenimes. nakelis Wia mravldeba gadamwvar
nakelSi (gamoirCeva muqi wiTeli feriT), naxevrad dampal
TivaSi, saqonlis sadgom adgilebSi, miwaSi _ es ukanaskne-
li Ria molurjo _ vardisferia, sxva Wiebisagan mZafri
suniT gansxvavdeba, xelis moWeris dros gamoyofs yviTel
siTxes, kani SedarebiT mkvrivi aqvs da kargad magrdeba
nemskavze. Wiayelis wamogeba iwyeba Tavis mxridan, ro-
melic mowiTalo-moiisfroa, kudis mxare baci. agroveben
foTlebisa da Tivis gadaqeqvis Sedegad, didi xnis dayril
xeebis qveS.
miwis TeTri Wia gvxvdeba mdeloze, naxnavSi, baRSi,
mdinaris pira svel adgilebSi. unda aRiniSnos, rom ze-
moxsenebuli arcerTi saxeobis Wia ar moipoveba md. qsnis
alpur zolSi _ baginSi, WurTisa da Jamuris xeobebSi.
`Tevzaobis dros Wia unda SeinaxoT mWidrod naqsov
tilos parkSi, odnav nestian xavsTan an neSompalasTan
35
erTad. dauSvebelia Wiebis Senaxva mzeze, uhaerod, mSral
masaSi~33.
tivtiviani ankesiT Tevzaobis dros tivtiva mowyobi-
lobis umniSvnelovanesi da Seucvleli nawilia. tivtiva
mianiSnebs Tevzis satyuaraze mikarebas da wiwknas, Tan
amave dros ankess saWiro simaRleze afiqsirebs.
`tivtiva kargia Tu is mcire zomisaa, aqvs maqsimal-
uri tvirTmzidaoba da mgrZnobiaroba. is advilad unda
iZirebodes, unda iyos mkvrivi, advilad unda magrdebodes
Zuaze, Tavisi SeferilobiT ar unda afrTxobdes Tevzs da
ar unda iJRinTebodes wyliT, yvela am moTxovnas `peno-
plastisagan~ damzadebuli tivtiva akmayofilebs. is mar-
tivi da advili dasamzadebelia. penoplastis Semcvlelia
korpi~34 rac ufro patarazea amoSverili tivtivas zeda
nawili wylis zedapiridan, miT ufro mgrZnobiarea is. amas
didi mniSvneloba aqvs frTxili Tevzebis mag., kalmaxis
daWeris dros. mgrZnobiaroba damokidebulia tivtivas
konfiguraciaze. arsebobs mravali konfiguraciisa da
saxis tivtiva. yvelaze mosaxerxebelia TiTistaris for-
mis, is advilad iZireba da nakleb winaaRmdegobas qmnis
Tevzis amoyvanis dros. Tu tivtivas araswori forma aqvs,
maSin is Znelad iZireba, rasac Tevzi grZnobs da satyuaras
nemskavTan erTad piridan agdebs.
tivtivas zomas gansazRvavs
ankesis tyvia da satyuaras sidide.
tivtivasaTvis saukeTeso mdgo-
mareobaa, roca is vertikalurad
dgas. aseT mdgomareobaSi tivtiva
kargad Cans, advilad iZireba da me-
Tevze maSinve aRiqvams satyuaraze
umniSvnelo mikarebas. tivtiva rom
wylis zedapirze kargad gamoCndes
33. revaz baxtaZe. `Tevzis misatyuebeli~ Jurn. `nadiroba~ 2007.
№ 7. gv.34
34. misive ankesiT Tevzaobis ZiriTadi principebi, Jur. `nadi-
roba~ 2007. № 9. gv.31
36
saWiroa misi zeda nawili SeiRebos yviTlad, wiTlad da
sxva romelime muq ferad, xolo misi qveda nawili bac
ruxad, wyalSi uxilavi rom iyos.
nemskavi aris saTevzao ankesis ZiriTadi elementi. misi
xarisxi da sworad SerCeva gansazRvravs TevzWeris Sedegs.
nemskavi arsebobs ornairi: mokle da grZel Reroiani.
mokle Reroians iyeneben mcenareuli satyuaraTi Tevzao-
bisas, xolo grZel Reroians cxoveluri (kalia, muxluxo,
Wiayela da sxva) satyuarasaTvis. nemskavis zoma unda gan-
isazRvros Tevzisa da satyuaras sididis mixedviT, magram
yovelTvis unda ecadoT, rom nemskavi naklebad SesamCnevi
iyos.
nemskavebs ganasxvaveben agreTve Reros daboloebis
mixedviT. erTia niCbiani TaviT, meore rgolianiT. maTi
SerCeva xdeba `povadokis~ mixedviT: elastiuri da wminda
`povadokis~ dros mizanSewonilia niCbiani nemskavi, xolo
xistisaTvis rgoliani ufro mosaxerxebelia. aucilebe-
lia didi nemskavis xmarebis dros saTevzao joxis wveri
mkvrivi iyos da piriqiT, Tu patara nemskaviT da satyuara-
Ti TevzaobT maSin joxis wveri elastiuri unda iyos.
saZiravis daniSnulebaa satyuara daafiqsiros saWiro
siRrmeze da adgilze. Tevzaobis meTodis mixedviT iyene-
ben sxvadasxva zomis da formis saZiravs. mdinareze fsk-
eruli Tevzaobis dros iyeneben brtyel, masiur saZiravs,
wylis nakadma advilad rom ar gadaadgilos, tivtiviani
ankesiT Tevzaobisas ki gamoiyeneba tyviis firfitebi an
CaWrili sxvadasxva zomis safanti.
SesaZlebelia zogjer xeli ar migviwvdes ZviradRire-
bul saTevzao mowyobilobebze, magram dainteresebis Sem-
TxvevaSi kaci yovelTvis gamoZebnis gamosavals.
mTis mdinareebze da viwro xevebSi kalmaxze saTevzaod
guli Tu migiwevT, aiReT sam metriani Txilis saxre-joxi,
gaqerqeT da ramdenime dRiT mzeze CamokideT wveriT.
aiReT 0,4 milimetriani Zua, CaabiT joxis wverze sadac pa-
tara Znelad SesamCnevi gantotva aqvs. Zua joxze 20-25 san-
37
timetriT mokle unda daayenoT. kalmaxisaTvis 7-8 nomeri
nemskavia sasurveli. nemskavidan 15 santimetrSi Zuaze
daamagreT 5-10 gramiani dinebis siCqaris Sesabamisi tyviis
burTula da ankesic mzadaa.
Semdgomi etapi sansalas (Rortavis) an Wiayelas Seg-
rovebaa. sansala kalmaxisa da murwas _ wveras nugbari
sakvebia, mas mdinaris mZlavr CqerebSi movipovebT. mdina-
ris Cqeridan amoRebuli yoveli qvis qveS mraval mofus-
fuse mwers dainaxavT, maT Soris sansala Tavisi formiT
da sididiT gamoirCeva. igi ovaluri da brtyelia, zurgi
ruxi aqvs, muceli ki TeTri an movardisfro. gaWyletils
Tevzis suni dahkravs. sansala rac ufro didia, miT ufro
ukeTesia. umjobesia 1,5-2 santimetris sigrZisa. sansala
advilad kvdeba da kargavs satyuaris Tvisebebs. amis Ta-
vidan asacileblad saWiroa naWris mcire qisa, romelSic
momaragebul sansalas xSir-xSirad davasvelebT xolme.
aRniSnuli satyuara nemskavze TaviT muclisken unda
wamovagoT da joxi mdinaris dinebis sawinaaRmdegod mov-
iqnioT. mTis swraf da patara, did lodebsa da murynian-
tirifian xevebze saxeldaxelod gamarTuli ankesiT tiv-
tivis gareSe ufro mizanSewonilia Tevzaoba, amitomac
kontaqti sansalasa da Tqvens Soris erTi wamiTac ar unda
Sewydes. nemskavze wamogebul satyuaras wyalSi Cavardni-
sTanave dineba gaitacebs, swored aq gvmarTebs maqsimal-
uri yuradReba. satyuara ise unda vmarToT, rom man rac
SeiZleba axlos Caiaros fskerTan da am dros erTxelac ar
unda moeSvas Zua. mTis patara xevebze Tevzaobisas maqsim-
alurad unda vecadoT lodebs Sua da RorRSi damarxul
nariys ar wamoedos ankesi, rac SeiZleba Zuis mTlianad da-
kargviT damTavrdes.
kalmaxi agresiuli, mtacebeli Tevzia. dartyma me-
tad Zlieri aqvs da sxva Tevzebisagan amiTac gamoirCeva,
sportuli TvalsazrisiT kalmaxze Tevzaoba amitomaa gan-
sakuTrebiT azartuli. rac Seexeba Tevzis dartymas _
pirvelad iseTi SegrZneba aqvs, TiTqos nemskavi raRacas
38
wamoedoo, amas wamSi mZlavri dartyma mohyveba, romelic
uwyvet rokvaSi gadaizrdeba. kalmaxs rqovani xaxa aqvs da
Tu droze ar movqaCeT joxi Cvensken is ukve wasula da nem-
skavze mxolod sansalas an Wiayelas narCeni fragmentebi-
Ra SegvrCeba. gatyevebul viwro xevebze Tevzaobisas didi
sifrTxile gvmarTebs, rom kalmaxis amoyvanisas, ankesis
joxi emociebs ayolilebma, gauazreblad ar amovkraT da
murynis an sxva romelime xe-buCqis totebs ar SevanaskvoT.
qarTlis mTianeTSi, qsnel momTabare mecxvareebs did
da patara liaxvis saTaveebSi Tevzis simravliT bevrjel
usargebliaT da saWiro mowyobilobebis gareSe, Zafze
gamobmuli `gulapkiT~, xSirad dauWeriaT mTis ugre-
mielesi kalmaxi. saerTod warmatebuli TevzaobisTvis
saWiroa: Tevzis cxovrebis niris, Cvevebis, qcevis, binad-
robis, adgil-samyofelis da imis codna Tu riTi ikvebeba
is.
TevzWeris saxeobebidan zogi gankuTvnili iyo sazafx-
ulod, zogi saSemodgomod, zogic sazamTrod. mag.: nemska-
viT, totis dawyvetiT, facriT Tevzis daWera SeuZlebeli
iyo zamTarSi. xalxSi gavrcelebuli azriT, zafxulSi da
SemodgomiT, qviriTobaSi, Tevzis daWera codvad iTvle-
boda: `Tu Tvis saxelSi bgera `r~ ar urevia, im TveSi Te-
vzi ar iWmevao~. namdvili meTevzeebi eridebodnen Tevzis
Weras qviriTobisa da gamravlebis-`muniobis~ dros.
meTevzeobasTan dakavSirebuli iyo zogierTi ritua-
li, kerZod: saTevzaod gasuli kaci moerideboda Tarss da
wiTurs, iseTsac romlis Sexvedra dacdili ar qonda, ami-
tom rogorc wesi, vinc saTevzaod midioda gverdze ar iy-
ureboda, araviTar SemTxvevSi meTevze ukan ar mibrunde-
boda, meTevzeebs ar esalmebodnen, igi arasodes upa-
suxebda dadebiTad kiTxvas `saTevzaod midixar?~ an `sad
midixar?~, pirvel Tevzs, daWerisTanave kuds moakvnetda
meTevze. Tu Tevzi patara iyo wyalSi gadaagdebda dids ki
tomaraSi. Tevzaoba Zalze cudi SedegiT mTavrdeboda Tu
qals waiyvanda vinme Tan. amitom bolo dromde tradiciad
ar iyo miRebuli saTevzaod qalebis wayvana.
39
gasuli sau-
kunis Sua xaneb-
Si, qsanze, qar-
CoxSi cxovrobda
ankesiT moTevzave
gigia qenqaZe, rom-
lis ojaxis kvebis
racionSi didi
adgili ekava Te-
vzeuls. gadmo-
cemiT mas xSirad,
TiTqmis yovelT-
vis warmatebuli
Tevzaoba gamos-
dioda Tu wylidan
amoyvanil, yovel
daWeril Tevzze
ityoda: `RmerTo
didebulo, dido
wyalafTaro, Cemi
ojaxis qelexSi
momandome! Cemi
col-Svilis wirva-
Si momaxmare! Cemi
Svilebis wirvaSi!..
Cemi Svilebis wir-
vaSi!.. iZaxda iRbliani gigia da Sedegic ar ayovnebda, yov-
elTvis xeldamSvenebuli brundeboda Sin ojaxis `mawyeva-
ri~.
badiT Tevzaoba
TevzWera da masTan dakavSirebuli iaraRebis gamoy-
eneba gansazRvruli iyo maTi praqtikuli da ekonomikuri
daniSnulebis mixedviT. iaraRis srulyofa ar niSnavda
axal iaraRze uaris Tqmas. mebadureobis ganviTarebam
CrdilSi moaqcia ankesiT Tevzaoba da gasarTob-sportul
saqmianobad aqcia igi. dReisTvis meTevzeoba, mebaduroba
aRar aris, radgan yoveldRiur cxovrebaSi dainerga Tevz-
Weris axali xerxebi da badis roli minimaluri gaxda.
pirSi TevzgaCrili mebaduri
40
badiT Tevzaoba da misi zomebi ganpirobebuli iyo mdi-
naris xasiaTze, debitze, geografiul mdebareobaze da a.
S. qsnis, aragvisa da liaxvis auzebSi TiTqmis erTi da igive
saxis badeebiT iWerdnen Tevzs adgilobrivi mcxovrebni.
droTa ganmavlobaSi icvleboda, ixveweboda badeebi. ger-
maneli mkvlevari, iohan anton giuldenStedti romelic
ruseTis mecnierebaTa akademis mier dafinansebuli eqs-
pedicias xelmZRvanelobda saqarTveloSi, Tavis 250 wlis
winandel CanawerebSi axsenebs bades, romliTac md. qsnis
zemo welze mebadureebi Tevzs iWerdnen: `...aq Tevzaoben
(qsnis zemo welze v.q.) patara, erTi saJeni sigrZis da siga-
nis badiT, romelsac amZimebs dakiduli liToni~.35
patara bade, romelsac kalmaxis bade erqva, gamoiyene-
boda ZiriTadad mTis mdinareebSi. mas ase axasiaTebdnen
meTevzeebi: ̀ patara kalmaxis bade, aris 40 Tvliani da eqvsi
namati TvliT. mas 90 tyvia (mZivi) akravs. TiTo tyvia 40-50
grami unda iyos.~36
qarTlSi gavrcelebuli iyo ZiriTadad sami saxis
bade: 1. sasroli bade, 2. mosasmeli bade, 3. Casagebi bade.
pirvel da meore bades TiTo kacic gaarTmevda Tavs, Casa-
gebs ki minimum sami kaci mainc undoda.
badeze xSirad tyviis nacvlad mZivebad rkinis rgo-
lebs xmarobdnen, rac xmauriania. gaSlisas da akrefis
dros raki-ruki gaudis. sasroli badis nawilebia: kalTa
ormoci rigi; beWi 28-30 Tvali _ 20 mm. da kalTis Tvali
16-18mm.
bades sWirdeba ori Toki, zeda Toki da tyviebSi gas-
ayreli Toki. zeda Toki unda yofiliyo 5-6 metri. es orive
Toki aucileblad bambis Zafis unda iyos, raTa srolisas
qvebs Sua Cawves da Tevzi ar gaiqces. sasroli bade mdi-
naris saTaveebTan ufro mcire zomisa ixmareboda, vidre
mdinaris SesarTavTan. saqsovad Zafi abreSumis an bambis
unda yofiliyo. Zvelad iyo kanafi da seli.
35. i. a. giuldenStedti, mogzauroba saqarTveloSi. tomi I. Tb.
1962. gv. 97
36. beriZe merab, mebaduroba, TevzWera, saxelebi, Tb. 2005, gv. 26
41
eTnografiul literaturaSi, romlis erT-erTi
mniSvnelovani Senakadi swored Cveni didi mgosnis vaJa-
fSavelas memkvidreobaa, SesaniSnavad gvixatavs oragulis
Casagebi bade muxranidan
42
cxovrebas, sadac mraval saintereso cnobebs gvawvdis
aragvSi gavrcelebul am unikalur Tevzis jiSze da mis
mtrebze, TevzWeris xerxebze da saSualebebze. mwerali
Tavis prozaul nawarmoebSi (dawerilia 1912 wels) `ora-
gulis cxovreba~ alaparakebs kaspiis zRvidan, mtkvriT _
aragvSi Semosul dedal-mamal oraguls da moixseniebs im-
droindel `saoragule bades~.
`-wavze uaresi mteri Cven adamiani gvyavs. aba if-
iqre ramdeni manZili unda gamoviaroT zRvidan aqamomde
da TiTo fexis gadadgmaze asi da aTasi mteri gvicdis
zogi CangliT, zogi TokiT, sxva badiT, es sasroli bade
varo, es mosasmelio, mcxeTelebs garda imisa, rom fac-
ers gvidgamen iq, sadac aragvi erTvis mtkvars, SemouRiaT
sxvanairi gudulis badeebi, romelsac saoragule bades
uZaxian. gaugiaT, SeuswavliaT Cveni zne; ician kargad, rom
oragulebi, roca wyali adiddeba piraRma napirze vdge-
biT; saSiSroebas veridebiT. meTevzec moayolebs am bades
zevidan _ Tavqve, rom gudulaSi Tavi Cagvayofinos da Sem-
deg mSralze tyapani gagvadinos~...37
amJamad iseT did mdinareebze rogoric mtkvari da
alazania Tevzaoben e. w. ̀ putanka~ badeebiT, romlebic sig-
rZiT 15-25 metria, sigane ki 1,50 santimetri.
teqnikis ganviTarebam igive mdgomareobaSi Caayena
bade, ra mdgomareobaSic am ukanasknelma ankesi. amJamad
badiT Tevzaoba ufro sportisa da garTobis saxeobaa, Tu
ar CavTvliT zogierT brakonierTa ojaxur tradiciebs,
Semosavlis wyarod TevzWeris gaxdomas. aqve minda aRiniS-
nos vandaluri midgoma Cveni bunebis margalitis _ uni-
kaluri kalmaxisadmi Cvenive xalxis mxridan. dRes `yoCa-
Ri, gergiliani biWebi~ denis aparatiT iWeren da restor-
nebSi 30 larad abareben gadaSenebis pirze misul, `wiTel
nusxaSi~ Setanil endemuri jiSis Sav kalmaxs.
37. vaJa-fSavela, Txzulebani, Tb. 1987, gv. 336
43
saTevzao badeebis religiuri mniSvneloba
_ saTevzao bade gamoiyeneboda ara marto Tevzis da-
saWerad, aramed `Cveni winaprebis rwmena-warmodgenebis
mixedviT, mas miewereboda avi Tvalis da uJmurisagan ada-
mianis dacvis unari. amiT unda aixsnas axaldabadebul
bavSvsa da mSobiare qalze misi gadafarebis Cveuleba,
radgan xalxis warmodgeniT avi sulebi gansakuTrebiT maT
emterebodnen~.38
eTnologisa da qarTveli eris sulieri kulturis
mkvlevaris vera bardaveliZis azriT, es Sexeduleba mom-
dinareobs: `im msoflmxedvelobidan, rom adamianTa yo-
fa-cxovrebas marTavs ori Zala, ori dasabami: keTili da
boroti, romelTa Soris mudmivi brZolaa. es ori Zala gan-
sakuTrebiT mZafrdeba sicocxlis sakiTxSi da ramdenadac
qali WurWelia, romelSic isaxeba axali sicocxle, amde-
nad is xalxis TvalSi warmoadgens metad mimzidvel ares
keTili da boroti sulebis WidilisaTvis~.39
mSobiarobisas qalis avi Tvalisagan badiT dacvis Ses-
axeb yvelaze adreuli werilobiTi cnoba moepoveba vax-
tang batoniSvils: `ra Jamsa ganTavisufldis qali, igi
iSvis yrma, warvidis mTxrobeli maTTa naTesavTa da me-
gobarTa Tan da samSoblosa qalisasa, dResa mesamesa, Jam-
sa bindisasa Seawvenen qals taxtsa zeda diliT turfiTa
sagalobeliTa da gardaagdeben badebr mSvenivrad moqso-
vilsa baldaxinad~.40
samegreloSi arq. lambertis cnobiT saTevzao ba-
diT faravdnen avadmyofis logins da bavSvis akvans. igi
asufTavebda haers avisulebisgan. gurulTa warmodgeniT
melogine, rom morCeboda 15 dRe Tavze bade unda hqonoda
gadafarebuli.
38. mirianaSvili q., saTevzao badeebis religiuri mniSvneloba;
masalebi saqarTvelos eTnografiisTvis, t. XXIII. Tb. 1087. gv.232.
39. bardaveliZe v., bavSvis dabadebasTan dakavSirebuli ritu-
ali mTian qarTlSi; saq. saxelmwifo muzeumis moambe. Tb. 1927. t.
IV. gv. 254
40. v. batoniSvili, istoriebrivi aRwera. Tb. 1914. gv.18.
44
avi Tvalisgan dasacavad saqarTvelos zogierT kuTx-
eebSi badis gafena icodnen akvanze, saxlis mTavar Sesasv-
lelSi da yvelgan, sadac ki saWirod CaTvlidnen adamianis
dacvas uxilavi avi Zalebisgan. bade aucileblad naxmari,
wyalSi namyofi unda yofilyo. rac ufro Zveli iqneboda
bade miT ufro didi Zala hqonda.
xelaoba
meTevzeobis dawinaurebas Cvens qveyanaSi xels uwy-
obda zRvis uSualo siaxlove, TevziT mdidari tbebisa da
mdinareebis siuxve.
ocdameerTe saukuneSi jer kidev SemorCenilia Tevz-
Weris iseTi umartivesi saxe rogoricaa qvebis qveS xeliT
Wera, rasac CvenSi `xelaobas~ uwodeben. `xelaobdnen~
ZiriTadad mdinareebis an maTi totebis daSrobisas an axal
kalapotSi gadagdebisas. sayovelTaod cnobilia, rom wy-
lis donis vardnisas (daSrobisas) Tevzi grZnobs moaxloe-
bul safrTxes, swrafad tovebs Zvel samyof adgils da
miiltvis wylis dinebis mimarTulebiT siRrmeebisken, am
dros moTevzaveebi buCqebis totebiT, beltebiT da lamiT
damSral tots boloSi `ukraven pirs~ da iwyeba `xelaoba~,
anu topva. Sekruli piris qvemoT anTeben cecxls, rac sak-
mao efeqts iZleva Tevzis gadinebisTvis. Cven Semdgom ga-
vamaxvilebT yuradRebas ganaTebisa da musikis faqtorze.
totis dawyveta Sromatevadi saqmea. gadasagdebi wylis
mTel siganeze keTdeba beltis kedeli. Tu mozrdili wya-
lia brezentiT an celofnebiT ketaven. aRniSnul samuSaos
4-6 kaci unda. sanam wyali daSreba manamde boloSi facers
an maneuliT dawnul godors ugeben. wyali saTavidan unda
daiwmindos da moTevzaveebi aucileblad bolodan Semo-
hyvebian xelaobiT da joxebis CxveriT, radgan amRvreuli
wyali gauCxrekel teritoriaze xels ver SeuSlis, Tanac
damfrTxali Tevzi xSirad dinebis sawinaaRmdegod midis.
45
xelaobis dros ar gamoiyeneba TevzWeris aranairi sa-
Sualeba. am dros ukeTesia wyali gamWvirvale iyos, radgan
qvebis qveS xelis Seyofisas da xelis gulebSi momwyvde-
visas Tevzi zogjer gamorbis Rrmulidan gareT da gver-
diT qvis qveS Zvreba. aRniSnuli procesi gansakuTrebiT
moswonT mozardebs, roca qvebze gawolilebi damklauli
xelebiT qvis qveS kalmaxs TiTis wverebs Seaxeben da daiy-
vireben: `aris biWo aris!~, Semdeg gancdebSi Cavardnilebi
da emocias ayolilebi, saxis artistuli gamometyvelebiT
xelisgulebSi moiqceven sxart kalmaxs da layuCebiT ga-
daisvrian TavmowonebiT napirze.
xelaoba eTnografiul literaturaSi miCneulia Tevz-
Weris uZveles saxeobad, rac ZiriTadad patara wylebSi da
fSa-wyaroebzea SesaZlebeli Tanac kalmaxze da murwaze.
oCxi
bunebrivia, rom adamiani sanam xelovnurad mowyobil
Tevzis dasaWeri saSualebebis, kerZod `oCxis~ mowyobas
iswavlida manamde bunebrivad arsebuli RrmulebiT sarge-
blobda, sadac Tevzi didi raodenobiT Tavs iyrida da ad-
vili iyo misi daWera. TevzWeris am saxes aRwers vaxuSti ba-
toniSvili da mas rogorc `Rrudos~ ise ixseniebs.
adamianebma mdinareebSi bunebriv ormo-adgilebze dak-
virvebiT da iq TevzWeriT miRebuli gamocdilebis safuZ-
velze daiwyes xelovnuri Rrmulebis mowyoba. aseTi moq-
medebisken adamians ubiZgebda rogorc kvebiTi moTxovnile-
ba, ise ekonomiuri daqveiTeba, rac socialurad daucvel,
mdinaris piras mcxovreb glexis ojaxs uCndeboda.
adamiani, zamTarSi sakvebiT daculi da uzrunve-
lyofili rom yofiliyo xSirad mimarTavda oCxiT TevzW-
eras, romlis mowyoba sakmaod did codna-gamocdilebas da
energias moiTxovda. xSirad ramdenime kaci, gvari da sofe-
lic ki Seikribeboda, airCevdnen am saqmeSi gamocdil pirebs
da ramdenime oCxs moawyobdnen mdinareze.
46
qsnis xeobaze oCxis gakeTeba da Cadgma icodnen mt-
kvris SesarTavidan sof. qurTamde da korinTamde. am so-
flebis zeviT rogorc md. aleuraze ise qsnis mTavar dine-
baze batonobda kalmaxi da iklebda iseTi wvrili Tevzi,
romelic advilad Sedioda oCxSi. mogexsenebaT, rom kal-
maxi Zalze iSviaTad Tu Sevidoda xelovnurad mowyobil
zamTris sabudarSi da Tu Sevidoda ufro cudi, Wamda da
anadgurebda oCxSi Tavmoyril, siTbos moyvarul sxvadasx-
va jiSis wvril Tevzs. isinic instiqturad eridebodnen
Zlier, mtacebel kalmaxs da maTi gamoisobiT xSirad oCxi
carieli rCeboda. amitomac qurTa-korinTis zeviT oCxis
gakeTebis arc survili da arc tradicia ar arsebobda.
oCxze didi moTxovnileba baris soflebs ufro hqon-
daT, rogorc qsanze ise liaxv-lexuris xeobebze, xolo
rac Seexeba mtkvars, iq mTel rig soflebis mcxovrebT oCxi
kvebis garda damatebiT Semosavlis wyarod eqciaT. glexo-
ba qristeSobisTvis bolos amoRebul Tevzeulis nawils
sakvebad da ufro did nawils gasayidad anu saarsebod
saWiro moTxovnilebebis dasakmayofileblad iyenebda.
savele monacemebze dayrdnobiT vlindeba, rom
muxranSi, lamisyanaSi, ikoTSi oCxis mowyobisas erTid-
aigive xerxebiT sargeblobdnen. sof. ikoTSi mcxovreb
SoTa (lomzari) isakis Ze gigauris TxrobiT (daibada
1949w.) `qsanze oCxis mosawyobad 3-4 kaci mivdiodiT, mdin-
areze SevarCevdiT iseT mdore adgils, sadac wyali ufro
dablobSi gadadioda (wyaldidobis SemTxvevaSi mdore
adgilze rCeboda lami da gadasasvlelSi mowyobili oCxis
ormo ki sufTa da gaubidnavi~. misive TqmiT SerCeul adg-
ilze amoiRebdnen 1.5X1.5 ormos siRrmiT erT metramde.
Sig saSualo zomis qvebiT wriulad amoaSenebdnen kedels
ise, rom ormos Tavi daefara wyals. Sesasvlels winidan,
dinebis mxares gaukeTebdnen. aRniSnul wriul yoreSi aT-
avsebdnen xis totebs, Calas, lams, Zvlebs, xSirad saqon-
lis tyavs da qviT gadafarebul ormos sxvisi TvalisTvis
Znelad SesamCnevs xdidnen. oCxs tovebdnen seqtembridan
dekembris bolomde, zogjer ianvramde da Tebervlis
47
Suaricxvamdec. oCxidan Tevzi unda amoeRoT manam, sanam
daTbeboda da wylis done moimatebda.
samcxe-javaxeTSi aseT xelovnurad mowyobil ormos
rogorc CvenTan `oCxs~ uwodebdnen. msgavsi wesiT Tevzis
Wera dadasturebuli aqvs j. sonRulaSvils mtkvirs xeo-
baSi. `mdinaris pira adgilebi nawildeboda gvarSi Semaval
ojaxebze. oCxisTvis ormo mdinareSi iTxreboda agvistodan
seqtembris gasvlamdis erT metr siRrmemde. sigane iqnebo-
da 2,5 m. ormos amoTxris Semdeg mrgvlad amoaSenebdnen or-
pir kedels, xolo kedelis SuaSi garSemo Cayridnen silas
da wvril xreSs, agreTve naZvis totebs. oCxs karebi ukeTde-
boda qvevidan~.41
Tevzis Weris xelovnurad mowyobili ormoebi icodnen
imereTSic, sadac ufro momcroebi keTdeboda vidre sam-
cxe-javaxeTSi. oCxSi dabudebuli Tevzi gemrielia da mas
`yinvis Tevzsac~ uwodebdnen.
TevzWeris msgavsi saSualebebi aRwerili aqvs T. sax-
okias aWaraSi. sadac `moyorvas~ uwodebdnen, oRond gan-
sxvavebiT oCxisagan es ewyoboda april-maisSi. rogorc
cnobilia oCxebis gakeTeba sarfian da sargeblian saqmed
mtkvarze iTvldeboda, ufro mosaxerxeblad ki xaSuridan
varZiamde. oCxebis mowyobaze da sargeblobaze saintereso
cnobebs gvawvdis XIX saukunis qarTuli gazeTi `iveria~.
`SemodgomobiT roca wyali gacivdeba xolme mtkvris ay-
oleba sofelbs goris mazraSi Cveulebad aqvT oCxebis keTe-
ba mtkvris napiras. oCxebs eZaxian wylis napirze amoTxril
ormos romelSiac Cayrilia qva da RorRi. am qvas da lodSi
roca acivdeba wvrili Tevzi binasa sdebs da iqidan sul
aRar gamodis zamTris siciveSi. am Tevzs oCxis Tevzs eZax-
ian. sofeli ar aris mtkvris axlos, gvwers korespondenti,
romelsac oci da ormoci oCxi mainc ar hqondes mosaCxreki
am qristeSobis damdegao. dila adrian roca jer isev yinavs
da mzes ar mouvlia cazed, Seikribebian glexni Tvrebian
aryiTa da Seudgebian xolme oCxis Cxrekasa. xSirad moxdeba
xolme, rom oCxis Cxrekisas mraval oCxis mCxrekelT saSine-
41. j. sonRulaSvili, masalebi qarT. xalxis yofisa da kultu-
ris istoriisaTvis. Tb. 1964. gv.37
48
li Cxubi da ayal-mayali mosdiT da Tavpirs amtvreveno.
ara iSviaTia xolme isica, rom erTi sofeli meore sofels
mouCxreks xolme qurdulad oCxs da axla mazed Sesdgeba
xolme davidaraba da ayalmayalio.
sazogadod _ ki oCxebi mcire sargeblobas ar aZlevs
glexobas xan da xan, roca amindi xels miscems xolme, erTis
oCxidam ori da xan sami fuTi42 wvrili Tevzi amodis da Za-
lian kargs fasadac iyidebao~.43
mdinare qsnaze oCxis keTebis Tavisebur xerxebze
gvelaparaka sof. lamisyanis mkvidri gia giorgis Ze qenqaZe
(tripaCa. daibada 1963w.)
`oCxisTvis varCevdiT mdore adgilis dasasruls da
Cqeris dasawyiss. mosawyobad saWiroa Tivis konebi, raTa im
adgils wyali avacdinoT, sadac oCxis ormo iTxreba. ormo-
Si patara oTaxis msgavsad brtyeli qvebiT vaSenebT kedels,
SuagulSic vatanT did qvebs. kedelsa da simaRleze dawyo-
bil qvebs Soris vaTavsebT Calas, Zvlebs, balaxis fesvebs,
garecxil beltebs. karebs vutovebT im mxares saidanac Te-
vzs SesaZlebloba eqneba SigniT Sesvlisa.
oCxi unda moewyos maSin, roca xeebs foTlebi gauyviTl-
debaT, amoReba dekembris bolos an ianvarSi ZveliT axal
wels xdeba. amoRebisas kvlav saWiroa Tivis konebi romliT-
ac advilad davaSrobT oCxis adgils da Tevzs iolad davi-
WerT. oCxs CvenTan etaneba goWala, murwa, cimori, gvelana
_ amas CvenTan mkbenarasac veZaxiT. fiCxulic bevria Cven-
Tan, oCxSic kargad Sedis, bevria qaSapi _ Cveneburad fSan-
tala. am bolo dros momravlda Rorjo, gaCnda wvrili Te-
vzi _ xamsa, romelic aqamde qsanSi aravis gvinaxavs. lamisy-
anis WalebSi amJamad kaci Tevzs Znelad daiWres, ZiriTadad
`Cxlde~ adgilebzeRaa. cudi ram aris es denis aparati, am
aparatma amoiRo qsnidan Tevzi, Torem ra gamolevda Cvens
dalocvil qsanSi am RvTisnier arsebas~. ambobs guldawyve-
tiT Cveni respodenti da Tan saxeldaxelod gaSlil sufra-
sTan gvepatiJeba.
oCxze da iq daWeril Tevzis mniSvnelobaze, agreTve
Tavis soflis ikoTis patara mdinareze _ bunelaze
42. fuTi udris 16 kilograms da 384 grams, anu 3 fuTi=49 kg-s.
43. gazeTi `iveria~ 1886. №260.
49
gvelaparaka SoTa gigauri `zamTarSi `cocxali~44-s (oCx-
Si v.q.) daWera saSulebas aZlevda adgilobriv meTevzeTa
ojaxebs gamoeyenebinaT sakvebad, zogjer gaeyidaT kidec.
religiuri kalendris mixedviT aris aseve sauflo dReebi:
bzoba, xareba, fericvaleba da bevri samarxvo dReebi aseve
qorwilebi, qelexebi romlis drosac adamiani valdebulia
moixmaros Tevzeuli~.
Cvens respodents ar axsovs is dro roca 15-20 kiloiani
oragulebi Semodiodnen qsanSi saqviriTod, magram axsovs
bunelas kalmaxebi da kidev mravali sxva jiSis Tevzebi.
`bunela lorwomis mTidan `wveris axos~ bolodan iRebs sa-
Taves. zafxulSi baRebSi sarwyavad miSvebul ruebSi bevr-
jer agvikrefia simind-lobioebSi gaCerebuli Tevzi. adre
`wyalkodeebamde~ adioda Tevzi, iqvea `mlaSe wylebi~ mis
zeviT Tevzi ver wavidoda, CanCqerebia. axlo puri iTese-
boda da namklebSi `mlaSe wyalTan~ qedani grovdeboda. Cven
bunelas marjvena mxridan sofelSive `cira xevi~ uerTdeba,
iqac CaCqerebamde adioda Tevzi ZiriTadad murwa, mezobel
axSaduris xevSi `xevTaSuamde~ aRwevda gvelana da murwa,
romelsac zogi wverasac eZaxis. exla sadRa ra aris, qsani
dacarielda, fituls daemsgavsa fituls!~.
samegreloSi `oCxi~ ewodeba im adgils sadac bevri Te-
vzi budobs. oCxi md. xobis wyalze adgilis saxelwodebacaa.
`oCxi~ sabas ganmartebuli aqvs rogorc `TevzT sabunago~
adgili, asevea n. CubinaSvlis leqsikonSic, xolo igive si-
tyva `qiziyur leqsikonSi~ axsnilia rogor faceri.
Cveni azriT `oCxi~ da `oCxari~ mniSvnelobis mxriv Za-
lian axlos dganan. `oCxi~ Tevzis Sesakrebels niSnavs
samcxe-javaxeTSi, xolo `oCxari~ mTel aRm. saqarTveloSi
cxvris Sesakrebel, erTjerad gaweul daxmarebas. maTTan
saerTos unda poulobdnes sityva `Cxa~ rac ramdenime mte-
vnis nakrebs, Sekrebas, erTobliobas gamoxatavs. iqtiolo-
giis cnobili mkvlevari q. mirianaSvili oCx-s ukavSirebs
megrul-Wanurs, kerZod Cxom-s da wers rom `oCxi~ aRniSnavs
saTevzes~.45
44. saqarTvelos zogierT kuTxeSi cocxals eZaxian xramuls da
kapoets.
45. q. mirianaSvili, meTevzeobis SeswavlisaTvis saqarTveloSi.
Tb. 1975. gv.48
50
oCxos gansxvavebul etimologias gvaZlevs p. cxadaia.
igi anviTarebs azrs, rom oCxe-oCxi unda ukavSirdebodes
qarTulsa da zanurSi dacul Cix, Cex fuZes, romelic zoga-
dad Semoragul, dasamwyvdev adgils gamoxatavs.
dResdReobiT oCxi TandaTan idevneba, rogorc Tevz-
Weris yofiTi tradicia, Tu ar CavTvliT md. mtkvris ram-
denime sofels46, sadac saburavebiT kvlav misdeven oCxebis
keTebas.
fSebSi Tevzaoba
_ rogor cnobilia Tevzebis didi nawili mravldeba
gazafxulsa da SemodgomiT. am dros qviriTiT momwife-
buli mdedri mdinareebidan fSebSi gadadis qviriTis da-
sayrelad da gamosazamTreblad. saukuneebis iqidan es
periodi dRemde akrZalul drod aris gamocxadebuli,
radgan TviT ugemrielesi Tevzic ki tofobis periodSi
Zalze ugemuria, xolo zogierTi saxeobis Tevzi momwamv-
lelic ki.
SemodgomiT fSebSi Sesvlisas Tevzi erT adgilas
etaneba da gayuCebulia. zogjer xelis mokidebasac ver
grZnobs isea gabuJebuli. im adgils sadac Tevzi iyris Tavs
46. mtkvarze `oCxis~ mowyobis Tanamedrove xerxi gagvacno
sof. qsanSi mcxovrebma robizon isakis Ze zangurma (daibada
1952w.) misive TqmiT `mtkvarze cotaRa vinme awyobs oCxebs. me
satvirTo manqanis ramdenime saburavis erTmaneTze dawyobiT,
romelsac Zirze liTonis wvril bades amovakrav vavseb qvebiT,
romelTa Soris darCenili adgilebi sakmaod didia. amas vakeTeb
seqtemberSi. saaxalwlod saZmakacodan ramdenime biWi wavalT,
amoviRebT `libiotkiT~ da ase mTeli erTi Tve qeifSi vatarebT
zamTris yvelaze susxian dros.
sof. qsanSive Sevityve, rom gaRma azerbaijanelebiT dasaxlebul
sof. xidisyurSi, vinme Tavze xelaRebuli `TaTari xalila~ ket-
avs siganeze gasaWimi badiT md. qsans. iyenebs agreTve eleqtro
Soks badis magivrad. is mudmivi denis dartymiT Tevzs amwyvdevs,
mdinaris ayolebaze aRar uSvebs raTa kilometr naxevrian mon-
akveTze TavisTvis hqondes Tevzis maragi. sainteresoa, ratom ar
aRkveTen kaspis raionis mesveurebi mdinare qsanze gadamTielis
aseT Tavxedobas.
51
saTxari ewodeba. fSis mdore fskerze advilad SeamCnevs
dakvirvebuli kaci _ naTxaria Tu ara. am dros Tevzaoba
rogorc avRniSneT did danaSaulad iTvleba.
qsanze, aragvze da liaxvze, roca oraguli kaspiis zR-
vidan Semodioda gacxovelebuli nadiroba hqodnaT ga-
CaRebuli adgilobriv mosaxelobas. isini angariSmiucem-
lad xocavdnen gasamrvaleblad zRvidan Semosul ora-
guls. Zveli presis furclebi ara erT cnobas inaxavs aseT
uamur ambebze: `didi ugnurobaa qviriTis dayris dros
oragulis daWera. jer imitom, rom Tu qviriTi ar dayara,
Tevzi saidamRa gamova. meoreT Tevzi samSvidobo adgils
eZebs, rogorc yoveli suldgmuli Tavis Camomavlobis
zrunvaSia, kargi mSvidobiani adgili uSovos da TviTonac
damSvidebuli iyos qviriTis an kvercxis debis an mSobiar-
obis drosa.
Cveni wylebi TevzeuliT da tyeebiT, frinveliT savse
yofila da axla amitom daicala, rom xalxi ar ufrTxil-
deba droTi da udrooT Jletavs, Sebraleba da angariSi ar
icis da bolos Sesabralisi TviTona xdeba Tavis uangari-
So uazrobisagan~47
aseT savalalo mdgomareobaSi oragulTan erTad misi
`xorci-xorcTagani da sisxli-sisxlTagani~ ulamazesi
kalmaxic iyo. magram dRevandeli gadasaxedidan im droe-
baSi ra uWirda kalmaxs, gasaWirSi dResaa. oraguls ki
saqme ise gauWires, rom industriis pirmSo avWalisa da
mingeCauris wylis kaskadebma saerTod `amoakveTina fexi~
mtkvris auzSi. mxolod mosagonebladRa darCa qarTul
sityvierebaSi erTi aseTi gamonaTqvami: `RmerTma gaumar-
jos im mamal oraguls, romelic amaRam aragvs auyveba,
gudamayarTan mdedrs wamoeweva da Tavis guliswadis
aisrulebs~-o. am sityvebs daaxloebiT 200 wliT uswrebda
didi geografis vaxuSti batoniSviliseuli Sefaseba mTi-
uleTisa da misi aragvisa: `haviTa ars friad keTili Sue-
nieri, wyaro _ wyliTa da mwuaniTa. wyalTa Sina kalmaxi,
47. gazeTi `droeba~ 1880. №170. gv.1.
52
mravalni, xorcni, Tevzni da frinvelni gemoianni, puri
noyieri, agreTve qrTilica~.48
civ da JangbadiT mdidar wylebSi oragulis ltolva
ufro metad nakarnaxevi iyo ara pirdapiri moTxovnilebi-
dan aramed gamravlebis da STamomavlobis gadarCenis in-
stiqtidan. swored am instiqtis gamo oraguli da kalmaxi
metad Txel, meCxer wylebSi Sedioda saqviriTod, rac uad-
vilebdaT adamianebs maT daWeras. xSiri iyo SemTxvevebi,
rom fon-TxelaSi da wyal-meCxer adgilebSi moxvedril 15-
20 kilogramian oragulebs qalebi da bavSvebic ki iWerd-
nen.
sof. balanSi mcxovrebi Temur raJdenis Ze balaSvili
gadmogvcems, rom `papaCem Tedos safqvavi yria xozov-
lebis wisqvilze (sof. midelaanis pirdapir, md. qsnis mar-
cxena napirze) ucbad wisqvili gaCerebula, gamovardnila
gareT papaCemi da ras xedavs, erTi uSvelebeli oraguli
rus gamoyolia da RarSi gaWedila. maSvinme wyali gadauke-
tia, oraguli joxiT mouklavs da zugrze moukidia. Tevzi
imxela yofila, rom kudis bolo quslebamde urtyamda
Turme~.
erTi gadmocemiT, qarCoxis cixis dasavleTiT md. qs-
nis marjvena sanapiroze, loTiSvili ninikas wisqvilze
qalebs safqvavi hqonodaT dayrili. qsnis fon-TxelSi
daenaxaT didi oraguli, romelsac muceli da layuCebi
hqonoda marto wyalSi da veRar moZraobda. dauZaxiaT
loTianSi wisqvilis patronisTvis, miSvelebia ninikac da
ketebiT mouklavT qviriTiT gatenili Tevzi.49sof. ikoTSi
mcxovrebi SoTa gigauri ixsenebs Tanasoflelis daTiko
imnaZis monaTxrobs, rom `Rvinobis TveSi berikoanT Wale-
bze urmiT mimavals fSanis wylebze uSvelebeli oraguli
mouklavs barjiT, uremze daudvia, wamouRia da bolos
dabla moaTrevdao~.
48. qarTlis cxovreba. t. IV. yauxCiSvilis red. Tb. 19873. gv.356
49. mTxrobeli ioseb giorgis Ze pavliaSvili daib. 1925w. s. pav-
liani
53
qsnis zemo welze largvis-qarCoxSi sul ramdenime
kaci Tu iyo, romlebic oragulebze profesional mona-
direebad CaiTvlebodnen. sof. midelaanSi ucxovria gigo
midelaSvils (gogilaanT Stodan) romelic kargi mew-
isqvilec yofila da xeobaSi lxinis da Wiris sufrebisTvis
dakveTebs iRebda. erTdroulad gameCxerebula Tevzeu-
liT zahesis agebis Semdeg mdinareebi: qsani, aragvi, didi
da patara liaxvi da mtkvris mTeli rigi Senakadebi. noyier
da gemriel Tevzs miCveuli mosaxleoba kalmaxis, murwas
da zogierT sarevela wvril Tevzis amara darCenilan.
oraguli da kalmaxi TavianTi saukeTeso TvisebebiT,
rogorc delikatesi Tevzebi erTmaneTs tols ar udebdnen
da Tanabrad gabatonbuli mdgomareoba ekavaT rogorc mt-
kvris auzis ise Savi zRvispira mosaxleTa kvebis racionSi.
saqarTveloSi wyalmomaragebis sistemiT gawyobil yvela
cixe-simagreSi, wylis auzebSi hyavda cocxali kalmaxi da
oraguli, rogorc sanovage sakvebi, simbolo qristiano-
bisa, simbolo siZlierisa da sicocxlisa.
gadmocemis Tanaxmad qsnis xeobis Sua welze mdebare
uZlieres wirqvils cixes lekebi utevdnen. gardamavali
upiratesobis meti veraferi ver moutania qarTvelTa
sisxlis mwov `tkipebisTvis~ brZolis sam dRes. meoTxe
dReze wirqvils cixeSi SexiznulT cocxali kalmaxi gad-
mougdiaT galavnidan da lekebic gasclian cixis misad-
gomebs.
`miTxari lekma lamisyanaSi~,
rogor mogtaca mgosani koxta
da maT alyaSi Seni kalmaxi
wirqvlis cixidan rogor gadmoxta~.
dasZens muzamoreuli axalgoreli leqsSi `qsani meZa-
xis~.
54
wirqvlis cixidan danaxuli qsnis xeoba
wirqvlis cixis samalavSi mowyobili sakalmaxe auzi 230X3,7m.
55
TovliT Tevzoba
ver ityvis kaci, rom TovliT wylis daSroba da uwylo
fskerze Tezvis akrefa nakleb Sromatevadi saSualebaa vi-
dre TevzWeris sxva romelime xerxi.
TovliT TevzaobisaTvis arCeven momcro mdinares,
xevs. Tovli aranakleb 80-100 sm. simaRlisa unda iyos. Tvi-
Ton mdinares ki ar unda hqondes yinuliani napirebi. cu-
dia Tu Zlieri yinvebis mere mosul TovliT SevecdebiT
wylis daSromas, radgan mdinaris 70% gayinulia. wyali ki
daSreba, magram yinulis xorgebis qveS ver movixelTebT
Tevzs. am xerxiT TevzWeras sul cota 2 kaci sWirdeba.
gasaTvaliswinebelia is, rom Cven mier dinebaSi Cayril
Tovls wylis didixniT Sekaveba ar SeuZlia. piriqiT, wy-
lis Zala matulobs da Tu erTi dausxlta Tovlis bari-
kadebs didi siswrafiT gaeqaneba win da napirebze dadebul
Tovls gadalokavs, rac Semdgom Tevzaobis gagrZelebas
aferxebs. kargia Tu mTis Relob-ferdodan dacurebul
Tovlis sqeli fena devs wylis pirze, rac erTiorad gaaio-
lebs wylis daSrobas da ganapirobebs warmatebul TevzW-
eras. TevzaobisTvis saWiroa mxolod qoniT gagozili xis
didi niCabi da sicivis amtanoba.
aRniSnuli xerxiT TevzWeris saSualeba mxolod mTis
patar-patara mdinareebzea SesaZlebeli, radgan didTov-
loba mTis regionisaTvis damaxasiaTebelia, xolo iq sa-
dac naleqebi minimaluria an saerTod ar modis Tovlis
saxiT, Tevzs yinulis moWriT iWeren. amgvari xerxiT Te-
vzaoba karg Sedegs iZleoda mesxeTSi: `zamTarSi SearCevd-
nen yure adgils, Semoafarebdnen mdinaris mxares garSemo
bades. Wrian rkinis ketebiT yinuls da uSveben. miacureben
bades ise, rom Ziri mihyveba fskers. bolos yinuli rom moi-
Wreba darCeba mcire monakveTi, romelsac yuryujas eZax-
ian. aq aris mogrovili Tevzi, romlis amosayvanad saWiroa
xolixi~.50 (xolixi Cveneburad grZeltariani orkap joxze
morgebuli patar bade)
50. beriZe m. mebadureoba, Tevzis saxelebi. Tb. 2005. gv.27.
56
godriT anu pirqceuliT Tevzaoba
_ mtkvris auzis mdinareebis zemo welze didi xania
aRar misdeven godriT anu pirqceuliT Tevzaobas. mas
ufro Sua da bolo welze gamoiyeneben warmatebulad:
mejudaze, tortlaze, lexuraze, narekvavze. qsnis to-
ponimikaSi gvaqvs TevzTan dakavSirebuli hidronimebi,
kerZod qarCoxis xeobaze fiqsirdeba `murwaTxevi~ da `ko-
nofiso~. am ukanasknelis etimologia adgilobriv uxuce-
sebisTvisac gaugebaria. sabas leqsikonSi koni `quemodan
aRmavlis Tevzis sapyrobi godriT pirSeqceulTa~-s niS-
navs. gamodis, rom koniT Tevzaoba igive pirSeqceuli go-
driT Tevzaoba gasul saukuneebSi qarCoxis mcxovrebTa
saqmianobas ufro warmoadgenda vidre dRes. saba Tavis
leqsikonSi pirSeqceulis ganmartebisas axsenebs `sasa-
likos~ rasac Semdgnair ganmartebas aZlevs: `ars badeTa
mosayreli adgili~51. sinonimad asaxelebs `sapaluros~
rasac Tavismxriv ase ganmartavs: `sapaluro ewodebis yov-
elTa sawylispirosa adgilTa TevzTa sapyrobelsa, xolo
sasaliko, sada badeni esrolebian da moeyrebian~.52
toponimi `konofiso~ geografiulad mdebareobs sof.
karelTkaris (Zveli vake) samxreT-aRmosavleTiT da ewo-
deba saxnavi miwis nakveTs, romelsac samxreTidan esaz-
Rvreba xevi, sadac gavrcelebulia kalmaxi da murwa. sa-
varaudod im saxnavi miwis monakveTSi mis mepatrones Cadg-
muli eqneboda konusuri formis pirSeqceuli. gansxvave-
biT dRevandeli mavTulis godrebisa romelic dawnuli
unda yofiliyo Txilis an urZnis saxriT.
axlo warsulamde godors ZiriTadad zRvis donidan
1000 metris qvemoT mcxovrebni xmarobdnen. igi ori saxe-
obisaa: erTi _ romelic gankuTvnilia zemodan qvemoT
51. sulxan-saba orbeliani, leqsikoni qarTuli. t. II. Tb. 1993. gv.
47.
52. qarCoxSi, kerZod sof. Tinikaanis CrdiloeTiT fiqsirdeba
toponimi `saxalike~. sadac soflis mcxovrebni zafxulobiT
agrovebdnen sazamTro SeSas.
57
dinebas dayolili Tevzis dasaWerad da meore qvemodan ze-
moT dinebis sawinaaRmdegod aRmavali Tevzis dasaWerad.53
savele muSaobisas sofel muxranSi vnaxeT da suraTi
gadavuReT aluminis mavTuliT moqsovil pirSeqceul
godors, romelsac garda Sida qarTlis baris soflebisa
mtkvris xeobis CaTvliT xmrobdnen faravnis, saRamos da
tabawyuris tbebSi, `Zabrisebri godrebiT, sadamdec Sevi-
doda meTevze tbaSi Cadgamda. godris ZirSi misatyueblis
garda qvebs alagebdnen, rom ar gadaadgilebuliyo. Cadgma
niSnavda godris dawolil mdgomareobaSi datovebas~.54
SedarebiT martivad Tevzaobdnen lazebi. godriT, Tevzs
RariTac iWerdnen.
dasavleT saqarTveloSi da javaxeTSi `godris Cadg-
ma~, _ midgma Tevzis dasaWerad scodniaT CanCqeris ZirSi.
maRla asasvlelad amxtari Tevzi pirvelive cdaze iSvia-
Tad ava, ukan Camovardninas ki godorSi cviva da veRar
gamodis.
facris Cadgma
_ faceri ficris oTxkuTxa 1,50X1 metris zomis yuTia
Zirze liTonis badiT. metwilad zemodan ficrebiT dafa-
ruli, xSirad saketiT. mdinares an mis tots almacerad
gaRobaven msxvili qviT, lastebiT, xis foTliani totebiT
da wylis aCqarebuli nakadi Caedineba facerSi. aRniSnuli
meTodiT Tevzis Weras (maT Soris oragulisac) misdevdnen
rogorc swraf mdinareebze ise mdore dinebebze, seqtem-
bris dasawyisidan noembris dasawyisamde.
53. amgvarad TevzWera imereTSi aRwerili aqvs vaxuSti ba-
toniSvils: `Zabrian godors gazafxulze Zabriani TaviT wylis
dinebis mimarTulebiT Cadgamdnen ise, rom wylis done Zabris
naxvretis Suamde aRwevdes. Tevzi, romelic saqviriTod mdina-
ris dinebis sawinaaRmdegod micuravs moxvdeba Zabridan go-
dorSi.
54. m. beriZe, mebaduroba, Tevzebi, saxelebi, Tb. 2005. gv.24
58
faceriT Tevzis Wera kargad aqvs dasuraTebuli vaJa-
fSavelas bewinas magaliTze: `...bewina oqtomberSi fac-
ersac hmarTavda, saoragule facers, romelic mxolod
dedal oragulebs iWerda, radgan mamlebi bewinas gakeTe-
bul lastebze zeda xtebodnen. bewinas ukvirda, rom mamals
oragulebs ver iWerda da arc icoda es garemoeba riT aex-
sna im dromde, vidre erTxel Rame layuCebiT lastze da-
kidebuli oraguli ar naxa; maSinRa mihxvda, rom dedali
oragulebi dasustebis, gamxdrobis gamo Turme cvioden be-
winas naostatar facerSi radgan jani aRar mosdevaT mamal
oragulebiviT lastebze gadamxtariyvnen~.55
totis daSrobisas faceri karg saSualebad iTvleboda
Tu ki mis miRma cecxlic daenTeboda. maSin erTianad gai-
krifeboda Tevzi da faceric damZimdeboda. sinaTlis ze-
moqmedebis erT-erTi kargi magaliTia CangliT Tevzaoba,
rac savele eTnografiuli kvlevisas sofel lamisyanaSi da
muxranSi moviZieT.
CangliT, barjiT da kaviT Tevzaoba
SeiZleba darwmunebiT iTqvas, rom temperaturisa da
Jangbadis Semdeg wylis binadarTa cxovreba yvelaze metad
sinaTlezea damokidebuli. lifsitobis periodSi Suqis
Zala imdenad didia, rom, mraval mSvidobian Tevzs aviwyebs
sakvebsa da safrTxes. rac ufro mSieria miT ufro etaneba
naTebas wylis binadari. saerTod Tevzebs aqvT sadReRamiso
ganaTebis ciklis SegrZneba e. w. fotoperiodi. magaliTad
kaSkaSa Suqi zamTarSi naklebad izidavs, vidre zafxulSi.
sagulisxmoa, rom Tevzebi tofobisas (qviriTobisas) er-
idebian sinaTles, e. i. gamravlebis instiqti aviwyebT kve-
bas.
55. vaJa-fSavela, Txzulebani, Tb. 1987. gv.340.
59
mokvlevisas mopovebuli informaciis Tanaxmad sof.
lamisyanaSi dafiqsirda CangliT da barjiT Tevzis Weris
xerxebi.
md. qsanze RamiT karg Sedegs iZleoda CangliT Tevzao-
ba: aiRebdnen naxevarmetrian diametris, mucel Cazneqil,
mrgval Tunuqis naWers, romlis kideebi amobrunebuli
iyo 2-3 santimetrze. Sig CaanTebdnen cecxls. aRniSnuli
Tunuqi oTxi wvrili jaWviT ekida or metrian joxze, ro-
melic meTevzes xelSi horizontalurad ekava da dahqonda
mdinaris napirze. sinaTliT aRgznebuli Tevzebi napirs
etanebodnen, meTevzec ar ayovnebda da Cangals moxerxe-
bulad urWobda.56
Canglis sidides ganapirobebda Tevzis saxeoba. Wa-
narze, kapoetze, wveraze patara Canglebi gamoiyeneboda,
xolo oragulebze mozrdili grZeltariani Canglebi.
mimsgavsebuli Tevzis saWeri xelsawyo davafiqsireT
sofel muxranSic, sadac gasanaTeblad xmarobdnen mar-
tivad gakeTebul samxedro `baklaSkas~. Caasxavden navTs
da bambis patruqs gaxvretil sacobidan amoatarebdnen,
amagrebdnen 1,5 metri sigrZis joxze da mowyobilobac
mzad iyo.
rac Seexeba Cangals, qsnis xeobaze mas zogi barjs eZa-
xis, muxranSi`Stikavoi lafatkiTac~ ukeTebiaT or, sam da
oTx TiTianebi. dRes ukve Znelia daadginos kacma romeli
barjia, romeli Cangali da romeli kavi, an xoWi da WvilTi.
saqarTvelos yvela kuTxeSi sxvadasxva terminologiiT
iyo cnobili TevzWeris rkinis iaraRebi. qarTuli enis
ganmartebiTi leqsikonis rvatomeulSi sityva `barji~
ganmartebulia rogorc rkinis kaviani joxi, romelic ix-
mareba Tevzis saWerad,57 saba barjs ase ganmartavs: `kapia-
56. lamisyanaSi yofnisas erT-erTma informatorma gviTxra:
lamisyanelebs cud moTevzeebad gvTvlian. mezobel sofelSi
xSirad gaigonebT Cveni misamarTiT naTqvams: lamisyanaSi Tevzs,
rom daiWeren pirvel rigSi jiSs ki ara wonas kiTxulobeno.
57. qarT. enis ganmartebiTi leqsikoni t. I. Tb. 1950. gv. 985
60
ni joxi, gina saTevzao xoWi,58 xolo xoWis
ganmartebas ase iZleva: `WvilTi rkinis
barji saTevze~.59 zemoTxsenebuli es ori
ganmartebiTi leqsikoni erTmaneTTan wi-
naaRmdegobaSi modis. rvatomeulis mixed-
viT rkinis kaviani joxi kapiani ver iqneba.
kavi gamosadebia, xolo kapiani dasartyme-
li an Casartymeli, romelic naxevrad Wris Tevzs. vaJaseu-
li ganmartebiT barji _ `orTiT xeze gakeTebulia gale-
sili rkina ise, rom zevidan dauSvas kacma oraguls, mx-
olod naxevramdis gasWris, es ki sakmarisia, rom mokvdes.
monadiresac es unda mxolod Suaze rom gaapos, maSin Sei-
Zleba naxevari wyalma moitacos~.60
Cveni azriT barji rkinis kavi ver iqneba, igi gamosade-
bi iraRi ar unda iyos, ise, rogorc kavi CasarWobi iaraRi
ver iqneba.
oragulze saukeTeso sanadiro iaraRad iTvleboda
rkinis kavi, romelsac aragvze Cangalsac eZaxdnen. kavi
daaxloebiT 10 milimetriani diamtris mrgvali rkina iyo.
magrdeboda 5-6 metris sigrZis bambukis an Txilis joxze.
oragulze monadire, amRvreuli wylis siRrmeSi kavs
zurgiT win da wveriT ukan mdinaris dinebas daayolebda.
morevebSi piraRma gatvrenil oragulze rbilad Sexebi-
sas swrafad Seatrialebda wveriT win Tevzisken da didi
ZaliT gamohkravda Tavisken. wamogebul nadavls napirze
gamoaTrevda da qviT moklavda. saoragule kavis erTi eg-
zemplari, romelic gavrcelebuli iyo liaxvis, qsnisa da
58. s.s. orbeliani, leqsikoni qarTuli. t.I. Tb. 1991. gv 96.
59. s.s. orbeliani, leqsikoni qarTuli. t.II. Tb. 1991. gv 428.
60. vaJa-fSavela, Txzulebani, Tb. 1987. gv.339.
saoragule kavi. qsnis xeoba. sigrZe 1,20 sm.
61
aragvis auzSi, daculia ax-
algorSi. qsnis xeobis isto-
riis, arqeologiisa da arq-
iteqturis muzeum-nakrZa-
lis fond-sacavSi. (sigrZe
1m.20sm. sainventaro №2298)
saoragule kaviT Tevza-
obisas aragvze damatebiT
xmarobdnen wvril joxs _
wkeplas, romlis daxmare-
biT jer Tevzs poulobdnen
mere ki kavs gadauwvdendnen
da gamosdebdnen. oragulis
dasaWerad am xerxis gamoy-
enebaze kargad wers bunebis
mesaidumle vaJa-fSavela.
`...bewina aragvze xelSi
Cangals da saxres daiWerda da dauwyebda Zebnas ora-
guls, saxris SexebiT ise atyobda, rogorc xeliT. mous-
vamda saxres roca darwmundeboda, rom oragulia, varau-
diT, `andiT~ gadaawodebda Cangals, gamohkravda, Cangali
gverdSi moedeboda oraguls da rkaliviT moxrils gamoa-
Trevda mSralze~.
rogorc avRniSneT ganaTebis faqtori sayovelTaod
dadasturebulia warmatebuli TevzWerisaTvis. amitoma-
caa, rom am meTods xSirad mimarTaven Tevzaobisas. xe-
lovnur Suqs umetesad etanebian sinaTleSi mcxovrebi Te-
vzebi, gansakuTrebiT mdinareebSi mobinadreebi. iaponel-
ma iqtiologebma daadgines, rom zogierTi zvigeni Tavisi
manaTobeli TvalebiT izidavs msxverpls. loqo ulvaSebis
Wiiseburi cmacuniT ityuebs sakbilos. aseve dadgenilia,
rom wylis binadrebs izidavT musikac, oRond klasikuri.
jazis xmaze Tevzebi frTxebian. qaSayebi da nafotebi wru-
wuneben, qarsalebi bzuian, loqo Rrutunebs an gminavs,
delfinebi goWebiviT Wyipineben, murwa xrotinebs da sxva.
TevzWeris iaraRebi
mxatv. konstantine varSaniZe
62
wylis mowamvliT Tevzis daWera
Tevzis dasaWerad wylis mowamvlis xSiri SemTxvevebi
fiqsirdeboda jer kidev sabWoTa xelisuflebis periodSi
romlis gaaqtiurebac gamoiwvia qimiis ganviTarebam. ma-
namde xSirad adgili hqonda dinamitiT afeTqebebs, Semdeg
qloriT da sxva Sxam-qimikatebiT mdinareebisa da wyalsat-
evebis mowamvlas.
wylis mowamvlis Tavdapirveli SemTxvevebi ukavSird-
eba toqsikur mcenareebs, kerZod: Sqeres, iels, atams, la-
fans da kakals.
samegreloSi wylis mowamvla TevzWeris uZveles xe-
rxebs miekuTvneba. Tevzis mosawamlad iyenebdnen lafans.
mis nedl Stoebs moxarSavdnen da Stoebianad wyalSi Caas-
xamdnen.
mesxeTSiac yofla wylis mowamvlis xalxuri xerxi. Se-
moaclidnen kakals wengos, CeCqvavdnen da uSvebdnen pata-
ra ReleebSi.
savele muSaobisas sof. muxranSi patara liaxvis xeobi-
dan Casaxlebulma emzar Cxataurma gviTxra, rom `muxranis
meurneobis atmis baRebidan mTaSi mimqonda konebad Sek-
ruli atmis gasxlili totebi da kalmaxiT mdidar, patara
xevSi vdebdi. naxevar saaTSi furCxvis Semdeg xevis bolos
Cagebuli kapronis bade kalmaxiT ivseboda~. SedarebiT
ukeTesi iyo saaraye qvabSi atmis xis Catenili nasxlavis
naxarSis CaRvra patra xevebSi.
Tevzis morfologia
Tevzis warmoSobisa da ganviTarebis mTliani sura-
Tis gadmocema metad rTulia, radgan paleontologiuri
namarxebi Zalze mwir sabuTebs iZleva. zogierTi mkvleva-
ris azriT Tevzebi warmoSobilan mtknar wyalSi saindac
isini TandaTanobiT zRvaSi gadasulan, rac akademikos l.
63
bergis mixedviT ZiriTadad devonuri sistemis Sua peri-
odSi unda momxdariyo.
Tevzis klasSi gaerTianebulia daaxloebiT 20 000 sax-
eobis wylis cxoveli, romlebic erTmaneTisagan imdenad
mkveTrad gansxvavdebian, rom saWiroa maTi klasebad day-
ofa.
Tevzebis sacxovrebel garemos warmoadgens wyali,
romlis gareSe arseboba isic metad mokle vadiT SeuZlia
mxolod zogierT saxeobas, is iTvleba civsisxlian wylis
xerxemlian cxovelad. sunTqavs layuCebiT. misTvis tem-
peraturas, romlis meryeoba wyalSi ufro naklebia vidre
xmeleTze didi mniSvneloba aqvs. maTi sxeulis tempera-
tura damokidebulia garegan garemos temperaturaze. wy-
lis temperaturis momateba iwvevs Tevzis gaZlierebul
kvebas. Cqardeba sasqeso produqtebis momwifeba da a. S.
temperaturis dakleba iwvevs aRniSnul movlenaTa tempis
Semcirebas, xolo zogi Tevzis, magaliTad: oragulis, ko-
bris Zils.
Tevzis sxeuli TiTistarisebrad aris wagrZelebuli,
gverdebidan gabrtyelebuli. mis formaze gavlenas axdens
wylis moZraoba da misiT gamowveuli meqanikuri faqtori,
agreTve wylis siCqare gansazRvravs farflebis ganviTa-
rebas da safarvels.
Tevzis sxeuli SeiZleba gaiyos sam nawilad: 1 _ Tavi;
2-tani; 3 _ kudi. Tavsa da tans Soris sazRvars warmoad-
gens layuCis naprali, xolo tansa da kuds Soris analuri
xvreli. Tavis wina nawilSi piri da wyvili nestoa moTavse-
buli. Tevzis piris forma sxvadasxvanairia: ganivi, iribi,
naxevarmTvarisebri da sxva. layuCis saxuravs ukana kideze
Semovlebuli aqvs kanovani apki, romelic xels uwyobs
sarqvelis mWidrod daxurvas. kudis farfli zog Tevzs
mTliani aqvs, zogs _ orlapotiani.
Tevzebi gansazRvrul adgilsamyofelTan Seguebis
mixedviT iyofa Semdeg ZiriTad ekologiur jgufebad: I _
zRvis Tevzebi _ binadroben mudam zRvaSi; II. mtknari wyl-
is Tevzebi _ binadroben mudam mtknar wyalSi; III. gamsvle-
64
li Tevzebi _ gamravlebisTvis zRvidan Sedian mdinareSi,
an mdinaridan Cadian zRvaSi; IV. momlaSo wylis Tevzebi _
binadroben zRvis gamtknarebul ubnebSi, iyofian momlaSo
wylisa da naxevrad gamsvlel formebad. es ukanasknelni
gasamravleblad Sedian mdinaris qvemo dinebaSi.
Tevzebi irCevian rogorc siTbos moyvarul ise sici-
vis moyvarulebad. am ukanasknelTa kategorias miekuT-
vnebian qaSayisnairTa rigis oragulisebrTa ojaxi, rom-
lis warmomadgenelTa umravlesoba binadrobs zRvaSi,
saidanac saqviriTod Sedian mdinareebSi da xSirad maT
saTaveebamde aRweven. zogi maTgani cxovrobs mdinareebSi
da maRali mTebis tbebSi. Tavis mxriv oragulTa ojaxSi er-
Tiandebian: 1. Cveulebrivi oraguli; 2. kaspiuri oraguli;
3. Savi zRvis oraguli da 4. mdinaris kalmaxi.
pirvel rigSi CvenSi gavrcelebuli mravali saxeo-
bis TevzebSi yvelaze gemriels, samkurnalos da lamazs,
bunebis marTlac saocrebas mdinaris kalmaxs Sevexe-
biT, romliTac uSurvelad aris dajildovebuli Cveni
Tevzis gazomvis sqema
a-b mTeli sigrZe (absoluturi sigrZe); a-c sigrZe kudis farflis Sua
sxivebis bolomde (sarewi sigrZe); a-d sxeulis sigrZe (sigrZe kudis farf-
lis fuZemde), a-e Tavis sigrZe; f-g sxeulis udidesi simaRle; h-i sxeulis um-
ciresi simaRle, k zurgis farfli; i mkerdis farfli; m muclis farfli; n analuri farfli; okudis farfli, p gverdis xazi; q analuri xvreli.
65
mTis mdinareebi. mdinaris kalmaxis garda saqarTveloSi
gavrcelebulia tbisa da cisartyela kalmaxi (ar igulisx-
meba oraguli _ `zRvis kalmaxi~)
mdinaris kalmaxi
iSviaTi silamazisa da Zvirfasi xorcis gamo, erT-er-
Ti mniSvnelovani adgili ukavia saqarTvelos mtknari wy-
alsatevebis Tevzebs Soris. kalmaxis aseTi silamaze, sx-
vadasxva feris da elferis pigmentebis (wiTeli, Savi, yav-
isferi, narinjisferi, limonis feri, Sindisferi da sxva)
arsebobiT aixsneba.
`kalmaxis Seferiloba metad did cvalebadobas gan-
icdis da umTavresad damokidebulia adgilsamyofelze,
asakze, sqesze, weliwadis droze. sasqeso produqtebis md-
gomareobaze da sakvebis Semadgenliobazec. axalgazrdebs
laqebi ufro Ria ferisa aqvT vidre asakovnebs. gamrav-
lebis periodSi ki ufro kaSkaSa Seferilobas Rebulobs,
gverdebze mkrTali momwvano elferi gadakravs, zurgis
mxare ufro muqia zogjer moSavo, muclis mxare vercxl-
isferi. mdinaris kalmaxis sigrZe 20-26 sm-ia. wona 100-400
grami da metic~. 61 iSviaTad gvxvdeba 35-37 santimetris
xolo woniT 1-2 kg-mde. mis ZiriTad sakvebs Seadgens sx-
vadasxva saxeobis Tevzi da wylis uxerxemlo cxovelebi.
Zvlian TevzebSi kalmaxs oragulTan erTad mniS-
vnelovani adgili uWiravs. saqarTvelos mtknar wylebSi
gvxvdeba sami saxis kalmaxi: 1. mdinaris; 2. tbisa da 3. cis-
artyela kalmaxi, romelic Semoyvanilia Cr. amerikidan.
kalmaxs gaaCnia rogorc layuCis ise ybebis, enis, sasis
Zlieri kbilebi. is moyvarulia JangbadiT mdidari civi
wylebis. kargad egueba mdinaris Cqar dinebas. SeuZlia 4-5
metriani CanCqeris dabrkolebis daZleva, Tu wylis done
61. r. baxtaZe, kalmaxi. Jurnali `nadiroba~ 2008. 6
66
vardnis adgilze minimum 50-70 santimetria. kalmaxs zRvis
donidan 2800 metr simaRleze SeuZlia asvla. mas mxardamx-
ar misdevda dasavleT saq-Si wvera, aRmosavleTSi murwa.
Tumca is bolomde partniorobas ver uwevs, misdevs maqsi-
mum z.d. 1400 metramde. amis zeviT kalmaxi mTis Smagi mdi-
nareebisa da xev-xuvebis erTpirovnuli lideri da baton-
patronia. zRvis donidan rac ufro maRla binadrobs kal-
maxi miT ufro samkurnalo da gemrielia. amis dasturad
gadmocema gveubneba, rom avadmyofi daviT qsnis erisTavi
sistematiurad miirTmevda Jamuris xeobaSi daWeril kal-
maxs. swored misive miTiTebiT mis mkurnals i. a. giulden-
Stedts largvisSi yofnisas 1772 wlis 29 ivniss `zemo qs-
nidan~ miarTves sasargeblo, yuaTiani kalmaxi da cimori.
kalmaxisTvis wylis optimaluri temperatura 8-160,
ufro maRali temperaturisas roca naklebia agreTve
Jangbadi, midis ufro zemo dinebaSi. ikvebeba mwerebiT,
maTi matlebiT, kibosnairebiT, WiebiT. misi sayvareli saW-
melia sansala anu Rortavi (RorTava). nawilobriv eweva
mtaceblur kvebas umetesad tbebsa da wyalsacavebSi. Wams
Tevzebs, maT Soris Tavisive jiSis patara kalmaxebs da or-
agulis qviriTs: `Tu oraguli yvela juris wvril Tevzsa
hylapavs da aCanagebs, samagierod es wvrili Tevzebi qara-
vnad am dros oraguls Tan dasdevs da Zalian bevrs qviriTs
uWamen. oragulis qviriTs ufro kalmaxi emtereba. oragu-
li amas hxedavs, kargad hgrZnobs da albaT amitom hmalavs
wyalSi, qviSaSi da qvebSi hflavs qviriTs, rom advilad ar
SeuWamon Tevzebma~. (vaJa-fSavela, oragulis cxovreba)
kalmaxi garemo pirobebis mixedviT viTardeba. tbaSi
kalmaxi gacilebiT male da didi, daaxloebiT 3-4 kg-mde iz-
rdeba. gavrcelebulia evropaSi, mcire aziaSi, kavkasiaSi,
iranSi, mesopotamiaSi, CrdiloeT afrikaSi. saqarTveloSi
farTodaa gavrcelebuli, umetesad binadrobs mTis mdi-
nareebsa da tbebSi. mdinareebis umetesobaSi cxovrobs
mxolod zemo dinebaSi, mtkvari, alazani, iori, rioni. zog
67
mdinareSi vrceldeba mTel sigrZeze mtkvarTan SeerTebi-
dan alpur zonamde: liaxvi, qsani, aragvi, Tumca am bolo
dros Jinvalidan mcxeTamde iSviaTad. agreTve gvxvdeba
tbebSi: tabawyurSi, faravani, saRamo, riwa, erwo.62 wyal-
sacavebSi: xramis Tbilisis, sionis, Saoris da sxva.
sqesobriv simwifes kalmaxi aRwevs 3-4 wlis asakSi.
qviriTobs seqtembridan maisamde. tofobisTvis irCevs mT-
varian Rames iwyebs mzis Casvlisas da amTavrebs gaTenebi-
sas, Txelwylian, qva-qviSian adgilebSi. wylis 4-80 temper-
aturisas. yris 500-1000 qviriTamde, inkubaciis periodi
65-200 dRea, rac damokidebulia wylis gansxvavebul tem-
peraturaze. misi qviriTis diametri 4-6 milimetramdea.
qviriTs yris Tavis amoTxril ormoSi da ganayofierebis
mere faravs qviSiT.63 lifsitebi mxolod Svidi-rva aseuli
iCekeba, am ukanasknelidan ki zrdasrul asaks mxolod 20-
dan 50-mde lifsita Tu aRwevs. kalmaxis sicocxlis xan-
grZlivoba 10-12 welia.
mdinaris kalmaxi mfrTxalia. meTevzis danaxviT
gamowveuli SiSi, daaxloebiT naxevar saaTSi gauvlis
da mxolod Semdeg Tu gaagrZelebs wylis zedapiridan
62. bevrs da maT Sors qsnis xeobis baris soflebis mcxovrebT
hgoniaT, rom mTis ulamazesi kalmaxi yelis tbaSic mravldeba
da izrdeba, rac mxolod Rimilis momgvrelia. yelis tba vul-
kanur zeganzea zR. d. 2921 m. simaRleze. sarkis farTobi 1.28 km2.
udidesi siRrme 63 m. saSualo 24.7m. 7-8 Tve gayinulia. wyali mt-
knaria. tba sazrdoobs Tovlis miwisqveSa da wvimis wyliT. Tevzi
ar aris.
63. kalmaxi saqviriTed ormoebis amoTxras farflebis moZrao-
biTac axerxebs. qviriTi viTardeba qviSa wayril bnel ormoebSi,
an lodebis qveS, sadac wyali JonviT gadis da uzrunvelyofs
rogorc Jangabdis, ise sxva gazebis miwodebas ganayofiere-
buli qviriTisaTvis. Semodgomaze dayril qviriTidan adre
gazafxulze, iCekeba 13-15 mm.-is sigrZis embrionebi. maT didi
sayviTre parki aqvT, sadac moTavsebulia cximovani wveTebi,
romliTac organizmi 2-3 kviris ganmavlobaSi ikvebeba. am dros
isini gverdze an mucelze wvanan. sayviTre parkis SewovasTan
erTad kalmaxis lavrebi budobidan gamodian da damoukideblad
iwyeben sakvebis motacebas. am dros isini swrafad dacuraven da
sakvebsac advilad iWeren.
68
mwerebis, Wuprebis, Wiebis, siRrmeSi ki sansalebisa da lif-
sitebis Wamas. (ar ikvebeba 3 gradusis qveviT da 18 gradu-
sis zeviT). rac ufro izrdeba miT ufro mtacebeli xdeba,
zogjer TanamoZmeebsac ar indobs. advili SesaZlebelia
did kalmaxs patara kalmaxi upovoT mucelSi. is verti-
kalze 150 gradusze xedavs, xolo horizontalze 160-170
gradusze, amasTanave axlomxedvelia da msxverpls erT
metr radiusSi amCnevs. amitom satyuariani ankesi axlos
unda CaugdoT. ufro kargad amCnevs moZrav siluetebs.
kalmaxs iyeneben mdinaris wylis siwmindis indikatoradac
_ Tu sisufTavea saTavisken micuravs, Tu mavne nivTiere-
bebi Seeria qveviT daqandeba.
Zvel wignebSi aRniSnulia, rom kavkasiaSi adgilobri-
vi wiTeli, TeTrzoliani WiebiT, zogjer cxvris, Zroxis
nedli xorciT bevr kalmaxs iWerdnen. wvrili kalmaxebi
gamudmebiT dadian mdinareSi, zeviT-qveviT sakvebis Ze-
bnaSi. didebi ZiriTadad mdinareTa mosaxvevebSi, morev-
ebSi dadarajebulni arian qvebTan, kunZebTan, fesvebTan.
kalmaxi Cqar wyalSi advilad etaneba satyuaras. nelSi ak-
virdeba, SeiZleba ukanac gadmoagdos, maT Zalian aSinebT
setyva, qvebis gruxuni, am dros SesaZlebelia xeliTac
daiWiros kacma napirze.
kalmaxi saqarTveloSi odiTganvea popularuli. masze
mravali moTxroba da leqsia dawerili.
trfobis cremlebad, margalitebad,
qsani qarafebs daekideba,
aaxmaurebs sajixveebs da
kalmaxebs cecxli waekidebaT. (v.q.)
qsnis kalmaxi Tavisi feriT (pigmenturi xalebiT) da
gemoTi gansxvavdeba aragvis, didi da patara liaxvis kal-
maxisagan. kerZod zemo welze mkveTri wiTeli winwklebiT,
naklebad sriala kaniTa da Savi feriT, qsnis Sua welze ki
kalmaxisaTvis tanis da winwklebis Ria feria damaxasiaTe-
beli.
qarTvelma mkvlevarma vaxuSti batoniSvilma,
romelmac aRwera me-18 saukunis saqarTvelo, misi flo-
ra da fauna, bevri sagulisxmo da angariS gasawevi cnoba
dagvitova mdinareebsa da tbebze da maT iqtiofaunaze.
vaxuSti qarTlSi gansxvavebuli Seferilobis kalmaxs
asaxelebs: `varianis fSani da axaldabisa am fSansa Sina ipy-
robs kalmaxi yviTeli da friad kargi~.64 rogorc Cans wi-
Tel da Sav winwklebian kalmaxis garda yviTeli kalmaxic
yofila qarTlSi gavrcelebuli.
vaxuStis TqmiT `yarabulaxis xeobaSi Savwyaros orive
mxirdan mdinare gamodis, romelic savsea kalmaxiT~.
samxreT mdinaris kalmaxi misive cnobiT _ Savia, xolo
CrdiloeTis _ TeTri. Tu gadaviyvanT CrdiloeTis kal-
maxs samxreTis mdinareSi _ gaSavdeba. xolo samxreTisas
CrdiloeTis mdinareSi gaTeTrdeba.
64. qarTlis cxovreba t. IV, gv. 368. Tb. 1973.
70
mdinaris kalmaxi
oraguli
murwa
mtkvris wvera
fiCxuli (kapueti, xramuli)
69
Tevzaobis Semdeg
aragvis xeoba, xadis CanCqeri
70
72
tbis kalmaxi: warmoSobili unda iyos mdinaris kal-
maxisgan. misgan gansxvavdeba SeferilobiT. Savi laqebi
aqvs da didi zomis sxeuli. sigrZiT saSualod 50-60 sm-s
aRwevs. woniT 4-6 kg-s. (iSviaTad 100-120 sm-s. woniT ki 15-
20 kg-s) tofoba (qviriToba) seqtembridan Tebervlamde
grZeldeba. qviriTs yrian iq sadac wylis temperatura
3-100C Soris meryeobs. misi lifsitebi mdinaris kalmaxis
lifsitebisnairad Wamen mwerebs da maT Wuprebs, loko-
kinebs, kibosnairebs, WianWvelebs, xolo mozardi kal-
maxi mtacebeli xdeba da umTavresad Tevzebsa da bayayebs
etaneba.
cisartyela kalmaxi: iseve, rogorc Cveni mdinaris
kalmaxi mtknari wylis binadaria. mis samSoblod iTvleba
Cr. amerika (aliaskidan meqsikamde). igi gavrcelebulia
wynari okeanis sanapiroebis mdinareebsa da tbebSi. 1882
wels kanadidan aklimatizebuli iqna evropis, aziis, avs-
traliis, afrikis mTel rig qveynebSi. yofil sabWoTa kav-
SirSi, 1936-1940 wlebSi moaSenes leningradisa da kurskis
olqebSi, krasnodaris mxareSi, estoneTsa da ukrainaSi.
saqarTveloSi cisartyela kalmaxi 1952 wels kurskis
olqidan gadmoiyvanes da afxazeTSi md. Savwyalas napirze
mowyobil kalmaxis saSen tborebSi moaTavses, saidanac
Semdeg SavwyalaSi gavrcelda. mogvianebiT gadayvanili da
moSenebuli iqna Tbilisis, tyibulis, kumisis, Saoris wy-
alsacavebSi da ruisis saklamaxe meurneobebSi.
cisartyela kalmaxs gverdebze TiTo-TiTo cisartye-
las msgavsi farTo xali gasdevs da swored aqedanaa warmo-
Sobili misi saxelwodeba. is ori wlis asakamde Zlier hgavs
mdinaris kalmaxs.
cisartyela kalmaxi civi wylis moyvarulia. cxovrobs
mdinareebSi da nakadulebSi, oRond Cveni mdinaris kalmax-
Tan is ufro amtania. advilad egueba Tbil wylebs. itans
4-300-mde siTbos. saerTod ki misTvis normalur temper-
aturad 200-iTvleba, maSin rodesac Cveni mdinaris kalmaxi
wylis 14-150 temperaturis dros saTaveebisaken iwevs, sa-
73
dac wylis temperatura dabalia. garda amisa cisartyela
kalmaxi swrafad izrdeba, Tumca imave sakvebiT ikvebeba
roTac Cveni mdinaris kalmaxi. sqesobrivad mwifdeba 3-4
wlis. nayofiereba saSualod aRwevs 500-2500 qviriTa-
mde. mravldeba sxvadasxva qveyanaSi sxvadasxva dros, imis
mixedviT Tu sad rogoria wylis temperatura. qviriTs
yris mdinaris Txel da Cqar dinebis qva-qviSian adgilebSi.
dedali kalmaxi qviriTs marxavs, igi fskeruli _ arawe-
bovania, moyviTalo narinjisferi, diametriT 4-6,5 mm-mde.
misi inkubacia grZeldeba 1,5-2 Tvemde wylis temperaturis
mixedviT. larvis mier yviTris Sewova xdeba 7-14 dRis gan-
mavlobaSi. izrdeba 50-90 santimetramde. woniT 0,8-1,6 ki-
logramia, iSviaTad 6 kilogramianebic xdebian. xelovnur
tbaSi ori wlisa aRwevs 350-450 gramamde, 3 wlisa 1-1,2 kg-
mde, 4 wlisa 2 kg-mde kvebis pirobebis mixedviT.
Tavisi Tvisebebis gamo cisartyela kalmaxi Zvirfasi
sarewao, satbore Tevzia, xolo mdinaris kalmaxi ZiriTa-
dad sasporto Tevzia, Tumca am bolo dros gonebadayan-
debuli adamianebi umowyalod anadgureben Cveni bunebis
siamayesa da simdidres _ wiTelvarskvlavebian kalmaxs,
uromlisodac Cveni qsani, aragvi, liaxvi da aTasi sxva mdi-
nare Tu wyaro-xevebi aseTi keklucebi, gulis da gonebis
momajadoeblebi aRar gveqneboda.
monadireTa da meTevzeTa wreSi mdinaris kalmaxisa
da oragulis (zRvis kalmaxis) saerTo warmoSobis sakiTxi
yovelTvis kamaTis sagania xolme.65 aq Sevecdebi Cveni
mkiTxvelisTvis naTeli gavxado aRniSnuli sadavo sakiTxi
risTvisac citirebas gavukeTeb zoologiis institutis
mecnier-TanamSromlis m. demetraSvilis mosazrebebs.
rogorc ukve avRniSneT CvenSi kalmaxi warmodgenilia
4 ekologiuri formiT: mdinaris, tbis (tbaSi yvelgan cis-
artyela kalmaxi ar aris), cisartyela kamlmaxi da zRvis
kalmaxi (oraguli) oTxive formis kalmaxis genotipi anu
65. rogorc bevrgan ise sof. lamisyanaSic mcxovreb meTevze
gia qenqaZes miaCnia, rom kalmaxi da oraguli warmoSobiT sul
sxvadasxva saxeobis Tevzebi arian.
74
memkvidreobiTi safuZveli erTnairia, Tumca fenotipu-
rad anu garegani niSan-TvisebebiT gansxvavebulni arian.
maTi formis Camoyalibeba garemo pirobebzea damokideb-
uli. saxeldobr: Tu is mdinareSi gaizarda, maSin mdinaris
kalmaxad Camoyalibdeba, Tu tbaSi an wyalsacavSi moxvda,
tbis kalmaxad gadaiqceva da Tu zRvaSi icxovrebs _ zR-
vis kalmaxis anu oragulis saxes miiRebs. aRsaniSnavia, rom
oraguls das. evropis qveynebSi (inglisi, germania da sxva)
zRvis kalmaxs uwodeben.
kalmaxi da oraguli, rom erTiani ojaxis warmomad-
genelia imiTac dasturdeba, rom isini Tavisuflad ejva-
rebian erTmaneTs da maTi najvari anu hibridi iseTive nay-
ofieria. amitomac oragulis qviriTs xSirad anayofiere-
ben kalmaxis spermiT. kalmaxisa da oragulis erTianoba
dasturdeba sqesTa SefardebiTac. saxeldobr, sqesmwife
oragulebSi, romlebic gasamravleblad zRvidan mdinare-
Si Sedian sWarbobs mdedrobiTi sqesi (80-90%), xolo mdi-
naris kalmaxebSi _ piriqiT, mamrobiTi sqesi metia.
kalmaxis intensiuri zrdis unari, istoriulad didi
wyalsatevebis pirobebSi gamomuSavebuli Tvisebaa da mas
es dRemde aqvs SenarCunebuli. kalmaxis romeli lifsi-
tac ar unda gamovzardoT patara wyalSi igi mainc mcire
zomisa darCeba msgavsad mdinareSi gamozrdili kalmaxisa,
xolo did wyalSi _ didi zomisa gaxdeba.66 sagangebo cdeb-
iT dadgenilia, rom gamoCekidan 5 wlamde mdinareSi namyo-
fi oraguli sigrZiT saSualod 14 sm-s ar aRemateba, xolo
igi erTi wlis ganmvlobaSi zRvaSi 56 sm-mde izrdeba. aseve
intensiurad izrdeba wyalsacavebSic.67
oraguli qviriTidan gamoCekis Semdeg, erT an ram-
denime wels rCeba mdinareSi Semde ki midis zRvaSi, iqac
rCeba erT an ramdenime wels. ZiriTadad ikvebeba TevziT,
izrdeba intensiurad da gamravlebis mizniT, ubrundeba
mSobliur mdinares. aRsaniSnavia, rom sxvadasxva mdin-
66. kaspiis oraguli woniT aRwevs 51 kg-s. tabawyuris tbis kal-
maxi 10.5 kg-s. mdinaris kalmaxi _ 0,5 kg-s.
67. ix. Jurnali `nadiroba~. 2007. № 8. gv.30
75
aresTan dakavSirebuli oraguli erTmaneTisgan gansx-
vavdeba zrdis tempiT, qviriTis raodenobiT, sasicocxlo
ciklis mdinareuli da zRviuri stadiis xangrZlivobiT,
mdinareSi Sesvlisa da qviriTobis periodiT da zogierTi
morfologiuri niSniTac ki, araerTgvarovani bunebiT
xasiaTdeba kalmaxic. yovelTvis didia interesi kalmaxi-
sa da oragulis naTesauri kavSiris Sesaxeb. am sakiTxiT
specialistebis garda dainteresebulia bunebis moyvar-
ulTa farTo masebi. Tumca isini zogjer cdebian, roca am
sakiTxebze msjeloben.
cnobili iqTiologi g. baraCi Tavis monografiaSi
`Savi zRvis kumJa (oragula kalmaxi)~ _ kalmaxs arqmevs
`binadar kumJas~, xolo oraguls _ `gamsvlel kumJas~, anu
zRvis kalmaxs. Tu kumJa mdinareSi an tbaSi izrdeba da iqve
mravldeba, is kalmaxad iwodeba. Tu zRvaSi wava maSin ora-
gulis saxels atarebs da mainc orive SemTxvevaSi is kum-
Jaa.
Savwyalas sakalmaxe meurneobis mdinaris tipis auze-
bSi Catarebuli cdebiT dadasturebulia, rom erT wlamde
asakis kalmaxis da oragulis lifsita erTmaneTisagan ar
gansxvavdeba. rogorc kalmaxis, ise oragulis qviriTidan
gamoCekil individebs erTnairad SeuZliaT zRvaSi moxve-
drisas oragulad gazarda, xolo mdinareSi darCenisas _
kalmaxad Camoyalibeba.
kalmaxis oragulad da oragulis kalmaxad gazrdis
damajerebeli faqtebi aqvT, agreTve frang, germanel,
Sotlandiel, axalzelandiel specialistebs.
patara da Cqar mdinareSi neli zrdiT xasiaTdeba ar-
amarto adgilobrivi binadari kalmaxi, aramed misi gamsv-
leli formac e. i. namdvili oraguli, romelic qviriTidan
gamoCekis Semdeg, ramdenime wlis ganmavlobaSo mdinareSi
rCeba.68
aRsaniSanvia, rom kalmaxisa da oragulis xorcis feri
da gemo ZiriTadad damokidebulia sakvebze. magaliTad
68. m. demetraSvili, kalmaxi da oraguli. Jurnali `nadiroba~
2007 №8. gv.13
76
kibosnairebiT mkvebavi kalmaxis xorci vardisferia. am-
rigad zemoaRniSnuli dakvirvebebi saSualebas iZlevian,
kalmaxisa da oragulis erTianobaSi davinaxoT maTi or-
magi buneba _ kalmaxSi kalmaxis bunebis garda oragulis
bunebacaa da piriqiT.
kalmaxis etimologia
saqarTvelos wyalsatevebSi ori saxeobis endemuri
jiSis kalmaxia, gavrcelebuli _ wiTelwinwklebini anu
mTis kalmaxi da Savwinwklebiani anu tbis kalmaxi. kavka-
siaSi am saxeobis Tevzs kalmaxs da iSxans uwodeben. es
orive sityva sparsuli enidanaa gavrcelebuli. jer `kal-
maxi~ ganvmartoT. `sparsul enas asobgera `k~-ar gaaCnia,
mis magivrad xmaroben `x~-s da `q~-s. `kal~ _ sparsulad
ikiTxeba rogorc `xal~. xali ki sparsulSic da qarTul-
Sic erTnairi mniSvnelobiT ikiTxeba. `mah~ _ Tevzia, e.i.
kalmaxi anu xaliani Tevzi. rac Seexeba `iSxans~, sparsulad
`iS~ _ igive `fiS~ _ Tevzia, xolo xani mogexsenebaT Ta-
vads, lords niSnavs. amgvarad iSxani iTargmneba rogorc
Tavadi Tevzi~.69
sityva kalmaxi mWidrod damkvidrda Cvens leqsikaSi,
miuxedavad imisa, rom qarTul dialeqtebSi mas ramden-
ime sinonimi aqvs. aleqsandre neimani `qarTul sinonimTa
leqsikonSi~ gvamcnobs: `kalmahi _ gelaqnuri, iSxani, bax-
taki~ (gv.244). mTiulebi da fSavelebi kalmaxs moixsenieben
rogorc gelaqnuri, aseve winwkalad. svanebi kalmaxs
`Tuzs~ _ uwodeben.
kidev erTi saintereso cnoba: sityva xizilala,
romelsac mogexsenebaT qarTvelebi zuTxisa da oragulis
qviriTs vuwodebT, arabul samyaroSi kalmaxi hqvia. Tu ra-
tom damkvidrda am mniSvnelobiT CvenSi, daudgenelia.
69. ix. Jurnali `nadiroba~ 2008 №4. gv. 32
77
sityva kalmaxi qarTul enaSi ise lamazad da moxdeni-
lad Cajda, rom es saxeli mogvevlina, rogor hidronimTa
ise istoriul-geografiul toponimebad. kerZod erT-er-
Ti `kalmaxis wyali~ saTaves iRebs TurqeTis sazRvrebidan
samxreT saqarTveloSi, aseve `kalmaxis wyali~ hqvia mdin-
ares, romelic saTaves iRebs `eSmakis cixidan~ da agaras-
Tan erTvis mtkvars marcxena napiridan.
aseve kalmaxi udebs saTaves istoriul cixes _ kal-
maxs, romelzec samcxe-saaTabagos aRwerisas, vaxuSti
dasZens: `Woroxs moerTvis TorTomis mTidan gamomdin-
are wyali, am xevzed ars cixe kalmaxisa, romeli aRaSenes
pitiaxSTa, did-Seni, magari da Seuvali. iyo saerisTao
taosi~ (qarTlis cx. T. IV. 1973. gv. 683) kalmaxis cixe Semdeg
kalmaxis saerisTaos centrad iqca: ̀ Semdgomad erisTavman
kalmaxisaman da grigol erisTavman awvies bagrat~. kalmax-
is cnobili erisTavi da patroni aris sula kalmaxeli.
oraguli
iqTiologebi 28 saxeobis oraguls gamoyofen. CvenTan,
saqarTveloSi oragulis ori saxeoba iyo gavrcelebuli
_ kaspiis zRvidan da Sav zRvidan Semomavali. kaspiis zR-
vis anu mtkvris auzis oraguli TiTqmis yvela did da pa-
tara mdinareSi Sedioda: did da patara liaxvSi, mejudaSi,
froneSi, lexuraSi, qsanSi, aragvSi, alazanSi da sxvagan.
oraguli md. iorSi ar icoda, razec sainteresod wers va-
Ja-fSavela, jer kidev Tamar mefis droindeli ambebidan:
`mdinare iors, Tumc aragvis tolia, wvrili TevziT mdi-
dari, magram radganac oraguli ar icis iors aragvis ex-
tibar ar aaqvs. _ kurTxeul Tamar mefes sdomebia Zalad
gaeCina iorSi oraguli. amitom dedal-mamali oraguli
Causmeinebia Tanac boloSi faceri Caudgams, magram ora-
gulebi isev ukan dabrunebulan da facerSi Cacvinulan.
ratom ar unda icodes iorma oraguli? _ kvirobda bewina.
78
ioric mTis wyalia, qvebze da kldeebze modis, sasmelad
aragvze naklebi ar aris, magram ar icis oraguli da ara,
rom daamwyvdio, or dRes ver gasZlebs. mokvdebao~ (ora-
gulis cxovreba).
gansakuTrebiT gemrieli oraguli aragvSi yofila,
romlis saxelidanac moisazreba TviT am Tevzis saxelis
warmoSoba, rasac TviTon vaJa-fSavelac iziarebs: `...aq
var dabadebuli, Cveni mSobeli deda aragvia: - saxelic or-
aguli aragvisgan dagvrqmevia. mixarian, me da Cemma Rmer-
Tma, rom sxva saxeli ara gvqvian~. (oragulis cxovreba).
Tumc gansakuTrebuli azric ikveTeba, razec mogvianebiT
gveqneba saubari.
kaspiis zRvis oragulma mtkvris zemo welze arseboba
Sewyvita 1926 wlidan, roca zemo avWalis hidroeleqtro
sadguri `zahesi~ aSenda,70 xolo aragvis da mtkvris xerT-
visamde anu mtkvris qvemo welze 1953 wlidan.71
oraguli zRvis binadaria, magram misi samSoblo
swored mTis ankara xevebi da mdinareebia. zamTarSi Te-
vzi zRvaSi ikvebeba, rogorc mtacebeli, igi Tavs esxmis
patar-patara Tevzebs da zoma-wonaSi swrafad matulobs.
gazafxulobiT an zafxulis dasawyisSi, winaparTa sauku-
novan instiqts damorCilebuli, oraguli Tavis mSobliur
mtknar wyals ubrundeba da iq qviriTobs. tofobis Semdeg
igi imdenad sustdeba, rom farflebis qnevac ki uWirs.
zRvisken faqtiurad mdinaris dinebas miaqvs. am periodSi
oraguli xSirad iRupeba. Tu gaumarTlebs da xelaxla
zRvis sivrceSi amoyofs Tavs, igi droTa ganmavlobaSi
70. amierkavkasiaSi pirveli mZlavri hidro el. sadguri aSenda
zemo avWalaSi. daiwyo 1922 wels. pirveli rigi 1927 w. gadaeca
saeqspluataciod. sruli simZlavriT zahesi amuSavda 1938w.
wliuri gamomuSaveba 203 mln.kvt.sT; kaSxalis simaRle 34 metri.
saderivacio arxis sigrZe 3 km.
71. wyalsacavi md. mtkvarze Seiqmna mingeCauris hesis kaSxliT
(azerbaijani) aivso 1953-1959 wlebSi. farTi 605 km2. sigrZe 70
km. maqsimaluri sigane 18 km. siRrme minimaluri 27 m. aigo ener-
getikis, sof. meurneobis da wylis transportis ganviTarebis
mizniT. wyalsatevidan gayvanilia zeda yarabaRisa da zeda Sirva-
nis arxebi.
79
iRdgens dakargul Zalebs da SesaZlebelia erTxel kidev
daubrundes mSobliur mdinares.72
oragulis zurgi muqi nacrisferia, lurji _ fola-
dis elferiT. gverdebi da muclis mxare movercxlisfero
_ TeTri. sxeulze Savi laqebi. umetesad gverdiTi xazis
zeviT. TavTan gverdebze ufro msxvili, muqi laqebia. sig-
rZe aRwevs 110 sm-mde. wona 24 kg-mde. iSviaTad mets.
oraguli gamsvleli Tevzia. gasamravleblad Semo-
dioda kaspiis zRvidan da faravda mtkvris auzis yvela
mdinares. qviriTobs weliwadSi erTxel _ SemodgomiT.
mdinareebSi da maT Soris liaxvSi, qsanSi, aragvSi rCeboda
maisidan noembramde (giorgobamde). mdinareebSi lifsite-
bi rCebodnen 2-3 wlamde, Semdeg Cadiodnen zRvaSi, sadac
intensiurad ikvebebodnen, izrdebodnen da iqidan erTi an
ramdenime wlis Semdeg brundebodnen mSobliur adgileb-
Si.
oraguli anu zRvaSi binadari kalmaxi Tavisi ZirTadi
formis _ mdinaris kalmaxisagan gansxvavdeba swrafi zr-
diT, maRali nayofierebiT, sxeulis formiT, Seferilo-
biT, rac gamowveulia zRvis Taviseburi pirobebis gavle-
niT. mdinareSi yofnisas ikvebeba kibosnairebiT, mwerebiT,
matlebiT, wyalSi Cacvenili WianWvelebiT, xolo zRvaSi
ZiriTadad ikvebeba TevzebiT (qafSia, qarsala) da uxerx-
emlo cxovelebiT. misi zrda mdinaresa da zRvaSi sakmaod
gansxvavebulia. mdinareSi izrdeba nela, xolo zRvaSi
swrafad. sqesobrivad mwifdeba 3-4 wlis asakSi. zRvaSi er-
Ti-ori wlis yofnis Semdeg.
mdinareSi Sedian jer msxvili individebi 80-100 sm.
sigrZisa Semdeg mcire individebi 50-60sm. sigrZisa.73 mdi-
nareSi qviriToba grZeldeba seqtembridan Tebervlamde,
(mdinareTa zemo welze da mTis mdinareebSi oqtombramde).
72. nacvalaZe k., saqarTvelos xerxemlianTa cxovelTa samyaro.
Tb. 2004. gv.19
73. qsanSi, aragvSi, liaxvSi zRvidan Sesvlas iwyebda maisis
bolos. mcxeTamde pirvelad wamosuli TiTo-orola individi
aRwevda TebervalSi. zahesis aSenebamde adioda axalcixis zeviT
sof. xerTvisamde.
80
oragulis saqviriTe adgilebi ganlagebulia mdinaris Sua
da zemo dinebebSi, Txelwylian, qva-qviSian adgilebSi.
kalmaxis msgavsad qviriTs yris Tavismier, zogjer mam-
ris mier amoTxril ormoSi. wylis 4-80 temperaturisas.
nayofiereba aRwevs 2,5-15,5 aTas qviriTs. oragulis qvri-
Tis ganayofierebaSi monawileobs agreTve mdinaris kal-
maxi. qviriTis ganviTareba damokidebulia wylis temper-
aturaze, 9-100 temperaturisas inkubacia grZeldeba 40-50
dRe-Rame.
oragulisa da kalmaxis axalgazrda Taoba mdinareSi
erTian fonds Seadgens, cxovrebis meore wels calkevdeba
anu irCeva mdinareSi damrCen kalmaxad da zRvaSi Camsvlel
oragulad, am dros saoragule mozardebi Rebuloben ver-
cxlisfer Seferilobas da eSvebian zRvisken, rogorc wesi
ZiriTadad midis mdedrobiTi sqesis individebi, rac Sead-
gens 80-90%, xolo mdinareSi rCeba umTavresad mamrobiTi
sqesi romlebic rogor avRniSneT kalmaxad rCebian da mo-
mavalSi anayofierebn oragulTa qviriTs.
rogorc kalmaxs ise oraguls saukeTeso, kaloriuli,
samkurnalo Tvisebebis gamo bevri mteri hyavs. stiqias-
Tan erTad maT daundoblad anadgurebs faunis zogierTi
warmomadgeneli (daTvi, melia, maCvi da sxva.) xolo maTi
yvelaze didi mteri yovelTvis da yvelgan adamiania. ga-
sul saukuneebSi siRaribesa da SimSils qarTveli glexi
kalmaxisa da oragulis mopovebiT ebrZoda. glexTa siRa-
ribeze da drodadro bunebis wyalobaze movusminoT 110
wlis winandeli qarTul presas, romelic aragvis xeobaze
mTiuleTis soflebs da iq mcxovreb glexTa mdgomareobas
gvixatavs: ` es sam weliwadze metia mosavalma mTiuleTSi
iklo, rom glexs saTesle xorbalic ki gamoelia da sim-
indis zidvam kavkavidam cxovreba gaumwara. Tqveni mteri
wreulac, rom beds emtyuna mTiuleTisTvis da mosavali
rigiani ar mohsvlodaT... rogorc puris mosavalma, ise
balaxma wreul unugeSod ar dagvtova da mSvenieri Tivebi
daadgmevina glexebs.
81
am zafxuls oraguli imdeni Semovida mtkvridgan am
Cvens aragvSi. rom aqauri meTevzeebi TiTo oraguls, ro-
melic 20-35 girvanqa74 gamodis saqarTvelos samxedro
gzis sadgurebSi sam-oTx maneTad hyidian~.75
qarTul presaze da sxvadasxva monacemebze dayrdno-
biT SeiZleba iTqvas, rom XIX-XX saukuneebis mijnaze Tan-
daTan izrdeba oragulze fasebi, rac gamowveuli unda yo-
filiyo mtkvris auzSi am Tevzis SemcirebiT, Tavis mxriv
mtkvarSi da mis SenakadebSi TvalSi sacemad oragulis
Semcireba provocirebuli iyo rogorc brakonierebis ise
Cveulebrivi moqalaqeebis gaaqtiurebiT. wina aTwleuleb-
Si, rom bevrad meti oraguli iyo liaxvSi, qsanze, aragvSi
vidre XX saukunis dasawyisisTvis naTlad Cans vaJa-fSave-
las bunebis suraTSi _ `oragulis cxovreba~-Si. `winad,
Zvel droSi auarebeli unda yofiliyo oraguli Turme
patar-patara wylebSic ki iWerdnen; yvelas, mdidars Tu
Raribs jgufad Senaxuli hqonda oragulis xorci wliTi-
wlobamde da dRes ris tanjva-wvalebiT unda ipovno TviT
aragvSi oraguli rom daiWiro. ...gaswyda Tevzi! am oci-
ormoci wlis Semdeg iqneba oraguli TvaliT dasanaxavad
gvenatrebodes~... samwuxarod acxadda vaJas winaTgrZnoba
da 10 wlis mere, 1922 wels (`oragulis cxovreba~ daiwera
1912w.) marTlac sanatreli gauxda mosaxleobas oragu-
lisTvis Tvalis Sevlebac ki.
Tevzis deficitma fasebis zrda gamoiwvia, kerZod:
1886 wels mTiuleTSi Tu ̀ TiTo uSvelebels oragulSi aTs
Saurze mets ar iZlevian meduqneebi da CarCebi~, maSin 1901
wlisTvis 8-14 kilogramian oraguls samxedro gzis sad-
gurebSi sam-oTx maneTad hyidian.
oraguli yvelgan germiel Tevzad iTvleba da yvela
kontinentis wylebSi gxvdeba. ar aris mxolod ekvadoris
siaxloves, radgan mas Tbili wyali ar uyvars.
74. erTi girvanqa udris 96 misxals. e.i. 409.5 grams. 20 girvanqa
udris 8 kg-s da 190 grams, 35 girvanqa _ 14 kg-s da 332.5 grams.
75. gazeTi `iveria~ 1901w. №199.
82
rogorc qarTvelTa kvebis kulturidan ise istori-
idan naTlad Cans, rom kalmaxi da oraguli didad dafase-
buli yofila Cveni winaprebis mier. cnobilia, rom aRm.
saqarTveloSi kaspiis zRvis oraguli Semodioda da qar-
Tuli da ara marto qarTuli sufris mSveneba iyo. Zlier-
ni ama soflisani mas cocxlad inaxavdnen WebSi. istoriam
Semogvinaxa erTob saintereso ambavi imaze Tu rogor ix-
sna qsnis oragulma maSindeli qarTlis mefis daviT V-is
(1505-25 ww.) Zma bagrat ufliswuli da misi samuxranbato-
nos qarTveloba avgiorgisa da kaxel TanamemauleTa risx-
visagan.
`1512 w. qarTlis mefis umcrosma Zmam bagratma sau-
fliswulod muxrani da Sida qarTlis sadroSos spaspe-
toba iTxova. samagierod kaxeTis mefe avgiorgisTan Se-
brZoleba ikisra. daviTi daTanxmda Zmas. bagratma qsnis
cixe saufliswulo mamulebis miRebisTanave aago. roca
avgiorgim cixis agebis ambavi gaigo wamovida jariT da cix-
es alya Semoartya. alya sam Tves gagrZelda magram uSede-
god. avgiorgim bagrats dacinviT Rvino gaugzavna da Seu-
Tvala: _ Sen mefis Ze xar da ramdeni xania Rvinis gemo ar
ginaxavso. bagrats WaSi ki cocxali oraguli hyavda, gaug-
zavna oraguli da Tan SeuTvala: _ sami Tvea qsanze dgaxar
da oraguli ar gigemiaT. aha, es cocxali igemeo. avgiorgi
darwmunda, rom cixe uzrunveyofili iyo sanovagiT, alya
moxsna da ukuiqca~.76
oraguli da kalmaxi rogorc ukve avRniSneT saukeTe-
so TevzTa siis TavSi arian moxvedrilebi. kaSxlebis Sene-
basa da eleqtrofikacias Sewiruli oragulis xelovnuri
moSeneba daiwyes, maSindeli sabWoTa kavSiris bevr re-
spublikaSi da maT Soris saqarTveloSic. kerZod _ das.
saqarTveloSi aSenda Savi zRvis oragulis mosaSenebeli
sarewao qarxana Savwyalaze (afxazeTi). aRmosavleT saqa-
rTveloSi, Sida wyalsatevebSi Tevzis maragis gadidebis
mimarTulebiT muSaoba daiwyo jer kidev 1928 wlidan,
76. saq. istoriisa da kulturis ZeglTa aRweriloba t. 5, Tb. 1990
gv. 326
83
rodesac mtkvris zemo dinebisaken gasamravleblad moma-
val oraguls gza gadauRoba zahesis jebirma, maSin Seiqmna
oragulis saSeni nataxtarTan (iarseba 1941 wlamde.)
1933 w. TevzsaSenebi Camoyalibda tabawyuris da farav-
nis tbebze xolo 1958 w. Tbilisis wyalsacavze, 1969 w. xra-
mis wyalsacavze. sarewao oragulis xelovnurad moSene-
baze ufro naTeli warmodgenisTvis citirebas movaxdenT
erTi sagazeTo statiidan, romelic Savwyalaze kalmaxisa
da oragulis mosaSenebel meurneobas exeba:
`Savi zRvis sanapiroze mdinareSi xelovnurad aSeneben
da zrdian oraguls, roca is daaxloebiT 100 grami gax-
deba, facers kars gauReben da haida _ gasasuqeblad ora-
gulis qaravnebs zRvaSi uSveben. gava dro, dazrdili da
dasuqebuli, namdvil oragulebad qceuli Tevzebi kvlav
mSobliur mdinares daubrundebian qviriTis dasayrelad.
xom ar ggoniaT, rom gza aerevaT da sxva mdinareSi Sev-
len? qaravnebad darazmulni mxolod mSobliur mdinares
monaxaven da aRma ahyvebian.
marTlac, rom kargi sanaxavia, oragulebis dabruneba.
am procss meTevzeebi da iqtiologebi tofobas-qviri-
Tobas eZaxian. saocrad lamazia satofod gamzadebuli
oraguli. am periodSi buneba sagangebod rTavs mas. cis-
artyelas yvela feriT brwyinavs da elavs imis ganTqmuli
xalebi~.
im oragulTa STamomavlebi, romelTac ukanasknelad,
mSenebare zahesis kaSxali gadalaxes darCnen mtkvris zemo
dinebaze aragvSi, qsanSi, liaxvSi da sxvadasxva did da pa-
tara wylebSi. maT TavianT STamomavlebTan erTad ramden-
ime wels kidev gauZles brakonierebs da wyaldidobebs.
maTi genofondi wliTiwlobiT mcirdeboda da pataravde-
boda maTi STamomavloba.
mtkvridan qsanSi da iqidan cxrazmulaSi Sesuli ora-
gulis erT egzemplarze gviambo axalgorelma mTis kacma
fedra (didi) CitiSvilma (daibada 1926wels) `8-9 wlis mo-
CeCili balRi viqnebodi, kargad maxsoms, Samadgoma iyo.
erTma Cveneburma cixe Citianelma, koWlma kacma _ nika
84
CitiSvilma, udrood gardacvlili Svilis qelexisTvis
`ToxTuras wisqvilTan~ cxrazmulaSi nakafi toti eyara
da im totebSi dagubebul wyalSi gaCxerili oraguli mok-
la~.
dRes-dReobiT saqarTveloSi oragulis Semcirebis
gamo, garda zogierT patara, kerZo tborebisa, sarewao
Wera ar xdeba. adre misi mopoveba (XXs. 50-60-ian wlebSi)
wliurad aRwevda 90 centeramde. dReisaTvis kerZo sat-
bore meurneobaSi xdeba rogorc oragulis ise kalmaxis
moSeneba.
oragulis etimlogia
_ oragulis saxelis warmomavlobasTan dakavSirebiT
mkvlevarTa azri orad iyofa: erTni ganmartaven, rom ora-
guls saxeli md. aragvidan warmosgdebao. (aragvi-aragvu-
li-oraguli, sadac xmovani `a~, `o~-m Secvala) am mosaz-
rebas safuZveli samecniero lietraturaSi vfiqrob vax-
uSti batoniSvilma Cauyara, xolo TviT am mdinarem saxeli
swrafi dinebidan miiRo, romelic ar gvida xeobas. `xedav
ara gvis es wyali am xevTa! aramed ese mdinare urgebi, Te-
vzni Tvinier oragulisa, ararai da igica Jamad~.77 e. i. es
mdinare _ aragvi gamousadegari, urgebi garda oraguli-
Ta, oRond isic periodulad _ `Jamad~.78
zogierT mkvlevarTa mosazrebiT oraguls md. aragvi-
dan ar unda hqondes saxeli miRebuli da ai ratom: mtkvri-
dan oraguli aRm. saqarTvelos TiTqmis yvela mdinareSi
Sedioda, iseT patara mdinareSic ki, rogoricaa frone. mas
77. batoniSvili vaxuSti `aRwera samefosa saqarTvelosa~. qarT-
lis cxovreba. t. IV. Tb. 1973. gv. 350-51.
78. vaxuSti batoniSvili, mTiuleTis aRwerisas, aragvis zemoT
moyvanil daxasiaTebis Semdgom iZleva aseT suraTs: `haviTa ars
friad keTili da Suenieri, wyaro-wyliTa da mwuaniTa. wyalTa
Sina kalmaxi, mravalni, xorcni, Tevzni da frinvelni gemoian-
ni~... (iqve gv.356)
85
yvelgan oragulad moixseniebdnen. dasafiqrebelia isic,
rom alaznis amave saxeobis Tevzs adre `goWalas~ uwo-
debdnen! da kidev, Tu saxeli oraguli mdinare aragvidanaa
nawarmoebi, maSin am saxeobis Tevzs dasavleT saqarTvelo-
Si ratom sxva saxeli ar daerqva?! loqos magaliTad aRm.
saqarTveloSi am saxeliT, das. saqarTveloSi ki Rlavad
moixsenieben.
`Cveni azriT oraguli am saxeobis Tevzs daerqva ara
mdinaris saxelidan, aramed misi bunebis wyalobiT. orgu-
li xom orbunebiania. is rogorc mtknari wylis aseve mlaSe
wylis binadaria e. i. masSi ori bunebaa Carguli. anu `ora-
daa rguli~, radganac ori gansxvavebuli wylis binadaria.
mogexsenebaT, qarTuli fonemi ramdenime Tanxmovans
erTad ver itans da droTa ganmavlobaSi romelime Tanx-
movani ikargeba. am SemTxvevaSi `oradrguli~, sadac sami
Tanxmovani _ `d~, `r~ da `g~ erTadaa, savaraudod `d~ da
`r~ daikargeboda da darCa `g~ da am saxeobis Tevzs qar-
Tul leqsikaSi ewoda oraguli~.79
murwa
saqarTvelis ulamazes xeobaTa mdinareebSi gavrcele-
bul kekluc kalmaxs gverds umSvenebs da swraf mdinare-
Ta zvirTebSi did simaRleebze mxardamxar mihyveba mur-
wa, romelsac mxolod qarTlSi _ kaspidan borjomamde
cimorsac eZaxian.
murwa amierkavkasiis endemuri formaa: saqarTveloSi
binadrobs mtkvarSi da mis SenkadebSi: did da patara liax-
vSi, froneSi, mejudaSi, lexuraSi, qsanSi (adis lomisis xe-
vis SesarTavamde z. d. daaxloebiT 1400 metr simaRlemde80),
79. koWlaSvili n., oragulis Sesaxeb. Jurnali `nadiroba~ 2008.
№2. gv.34
80. qsnis zemo welze qarCoxSi fisqirdeba (sof. balaanSi) mur-
wasTan dakavSirebulia hidronimi `murwaT xevi~. gadmocemiT
86
alazanSi (Sedis pankisis xeobamde), jandaris tbaSi da sxva
wylebSi. misi sxeuli wagrZelebulia, TiTistariseburi,
Subli amozneqili, dinji, mogrZo tuCebi Zlier ganviTa-
rebuli, qveda tuCi samad gayofili, Tvalebi patara, ori
wyvili ulvaSi, ukana SedarebiT grZeli.
biologiurad reofiluri formaa _ amjobinebs mdi-
naris Cqar, qva-qviSian adgilebs. ikvebeba ZiriTadad
mwerebiT da maTi matlebiT, kibosnairebiT, detritiT da
sxva. sqesobrivad mwifdeba 2-3 wlis asakidan. tofobs mais-
ivnisSi mdinaris qva-qviSian fskerze.81 qviriTis raodeno-
ba aRwevs 3000-23000-mde.
saqarTvelos wylebSi raodenobis simciris gamo sare-
wao mniSvneloba ar aqvs, iWeren sxva TevzebTan erTad. gem-
riel Tevzadaa miCneuli qsanze da bevr sxva xeobebSi.
m. beriZis ganmartebiT `murwa~ da `wvera~ erTi da
igivea. wveras ZiriTadad dasavleTSi eZaxian (imerlebi),
aRmosavleT saqarTveloSi ki murwas. gasaTvaliswinebe-
lia, rom liaxvis midamoebSi murwas cimorsac uwodeben.82
mtkvris wvera (dedali murwa)
gavrcelebulia saqarTvelos mtknar wylebSi, xSirad
mtkvarsa da mis SenakadebSi: xrami, algeTi, aragvi, araq-
si, liaxvi, borjomi, focxovi, axalqalaqis wylebi, iori,
alazni. mcirea tbebSi da wyalsacavebSi: jandaris, fara-
vnisa da saRamos tbebSi. xramis, Tbilisisa da sionis wyal-
sacavebSi. cnobilia agreTve azerbaijanis wylebSi.
mtkvris wvera mtknari wylis Tevzia. amjobinebs Cqar
dinebas, naklebad egueba mdgar wylebs, axasiaTebs sqeso-
brivi dimorfizmi _ dedali 3-4 jer didia mamalze. deda-
glexebs Zvel droSi, maRali mTis nakadulSi unaxavT aRniSnuli
jiSis Tevzi.
81. rogorc kalmaxi, oraguli da sxva bevri Tevzi _ murwac
goraobiT iSorebs qviriTs tofobisas.
82. gelaSvili l. saubrebi Tevzebze, Tb. 1982. gv. 43
87
li sqesobrivad mwifdeba 3 wlis asakidan, mamali 2 wlidan.
sqesmwife mamlis minimaluri sigrZe 10 sm. wona 12 grami.
dedalisa _ 15 sm. wona 70 gr. mravldeba aprilis bolodan
Sua agvistomde. qviriTs yris sam jerad. nayofiereba aRw-
evs 24 aTasamde, qviriTis diametri 1,94-2,24 mm-mdea, ikve-
beba benTosiT da nawilobriv wyalmcenareebiT. mis kvebaSi
zoobenTosidan mTavaria, ruiselebi, kibosnairebi, dRi-
urebi. raodenobis simciris gamo sarewao mniSvneloba ar
aqvs, is sportuli TevzWeris erT-erTi saintereso obi-
eqtia. iWeren rogorc fskeruli ise tivtiviani mowyobi-
lobiT. umetes SemTxvevaSi satyuaras dinebaze gayolebiT.
mdinareze TevzaobisTvis yvelaze mosaxerxebeli fskeru-
li mowyobiloba, mokle saTevzao joxi da uinercio koWia.
ZiriTadi Zua sasurvelia iyos 0.25-0.35mm.
murwaze Tevzaobisas ZiriTadad cxovelur satyuaras
iyeneben: nakelis Wias, buzis matls, lokokinas xorcs, qer-
qiWamias da sxva. Tevzi mohkidebs Tu ara pirs satyuaras
maSvinve Zlierad swrafad qaCavs Zuas, zustad am drosaa
saWiro joxis swrafi da Zlieri amokvra. igi advilad ver
sZvreba nemskavs Tu wamoego, radgan qseli da dakunTuli
tuCebi aqvs.
fiCxuli (kapoeti, cocxali, xramuli, lurja)
_ fiCxuli farTod gavrcelebuli Tevzia. piri ganivi
aqvs, qveda tuCi dafarulia rqovani garsiT da win gafx-
ianebulia. riTac advilad fxeks qvebze da sxva sagnebze
modebul wyalmcenareebs. ori mokle ulvaSiT, Subli
odnav amozneqili, zurgi kefis ukan odnavaa SetyleJili.
sxeuli TiTistariseburi, wina nawili sqeli, maRali, ukana
nawili SedarebiT wvrilia da dabali. kudis farfli sakma-
odaa amoWrili. Tavze, Sublze, dingze gamravlebis dros
uCndeba rqovani borcvakebi, zurgis mxare muqia, gverdebi
muqi nacrisferi, iSviaTadaa movercxlisfero, muceli
moTeTro-moyviTalo elferiT. analuri farflebi xSir-
88
ad mowiTalo elferiT, sigrZe 50 sm-mdea, wona 0,5 kg-dan
2,5 kg-mde83 xSirad gvxvdeba patarebi.
fiCxuli aRm. saqarTvelos wylebSi gvxvdeba TiTq-
mis yvelgan _ mtkvari da misi Senakadebi: xrami, algeTi,
aragvi, qsani, liaxvi, focxovi, alazani, iori. tbebi _ jan-
daris, bazaleTis. wyalsacavebi _ Tbilisis, sionis. saqa-
rTvelos garda gvxvdeba azerbaijanis wylebSi.
es xuTi saxelis matarebeli Tevzi binadrobs rogorc
mdinareebSi ise tbebsa da wyalsacavebSi. ikvebeba wyalm-
cenareebiT, detritiT da maTTan Seyolili cxoveluri
organizmebiT. lifsitebi ikvebebian planqtonuri orga-
nizmebiT. mcenareul kvebasTan SefardebiT axasiaTebs
sakmaod grZeli nawlavi, romelic sxeulis sigrZes aRe-
mateba 3,5-12,5-jer. muclis apki aqvs Savi.
xramuli tbasa da wyalsacavSi izrdeba ufro swrafad,
aRwevs did zomas, vidre mdinareSi. is sxvadasxva adgi-
lebSi, garemo pirobebis mixedviT, sqesobrivad mwifdeba
sxvadasxva asakSi 2-5 wlamde. qviriTobs maisidan agvis-
tomde Txelwylian qva-qviSian adgilebSi. wylis 12-200
temperaturis dros. nayofiereba mdinareSi aRwevs 6-30
aTas qviriTs, tbaSi da wyalsacavSi 90 aTasamde. tofobs
ramdenime jerad. qviriTis diametri 0.6-1.0 mm-mdea. Cana-
saxis ganviTareba 150 temperaturisas grZeldeba 8-10 dRe-
Rames.
fuCxuli gemrieli yuaTiani Tevzia, rac qarTul su-
fraze odiTganve cnobilia `cocxalis~ saxelwodebiT.
mas saqarTveloSi gasuli saukunis 40-ian wlebidan 80-ian
wlebamde Sida wyalsatevebis Tevzis mopovebaSi erT-erTi
mniSvnelovani adgili ekava. misi wliuri mopoveba aRniS-
nul periodSi Seadgenda 200-450 centners. amJamad fiCxu-
lis anu xramulis maragi sakmaod Semcirebulia.
fiCxuls iWeren mosasmeli, Casadgmeli, sasroli badee-
biT, iyeneben gorul mosmas, yuris mosmas. dazamTrebisas
mdinaris qvemo dinebisken mimavals iWeren faceriT, rac
83. zrdadausrulebeli fiCxuls qarTlSi da maT Soris qsanze
kapoets ar eZaxian, sanam ar miaRwevs garkveul zoma-wonas.
89
amJamad akrZalulia. fiCxuli izamTrebs wyalqveSa or-
moebSi Sejgufebulad, ris mixedviTac awyoben xelovnur
ormoebs. e. w. oCxebs da masSi Sebudebul Tevzs iWeren za-
mTarSi.
iyeneben nedls, zog adgilebSi agreTve Sebolils da
damarilebuls. misi qviriTi gamravlebis dros Sxamiania.
Wanari
Wanari qarTul saxelmwifo wylebSi da sufraze pa-
tivsacem Tevzad iTvleboda, iTvleba da momavalSic ar
dakargavs Tavis adgils, qarTvelTa kvebis racionSi. gams-
vleli Tevzia da uyvars Cqari dinebebi. bunebis mesaidum-
lem vaJa-fSavelam mxatvrulad aRwera oragulisa da Wana-
ris `salam-qalami~.
` _ moxvediT mSvidobiT, moxevdiT mSvidobiT, Zmo-
bilebo, megobrebo: rogor Zviri sanaxavi gahxdiT?! _
miesalma oragulebs Wanari.
_ mSvidoba mogces RmerTma, keTili iyos Cveni mos-
vla da Seni daxvedra. sxvafriv rogor gikiTxoT, Wanaro,
javaro, ar-avo, TevzTa mfarvelo karavo?! _ miesalmnen
Wanars Tavis mxriv oragulebi: _ rogor scxovrob, mtri-
anoba, SiSianoba xom ar aris? (`oragulis cxovreba~.)
aRwerilobis mixedviT Wanars ori wyvili ulvaSi aqvs.
zeviTa ulvaSebi aRweven nestoebamde, an Tvalis Suamde.
Subli brtyelia, farTo, kudis farfli Zlier amoWrili,
90
zurgis mxare muqia, muceli moyviTalo, sigrZe 100 san-
timetri, wona 5-6 kg-mde.
saqarTveloSi gavrcelebulia md. mtkvris auzSi. mt-
kvarSi gvxdeba axalcixemde, md. aragvis qvemo da Sua dine-
baSi, xramSi, qsanSi, didsa da patara liaxvSi, alaznis qvemo
da Sua dinebaSi, iorSi paldomde, binadrobs agreTve jan-
daris tbaSi, Tbilisis wyalsacavSi.
arsebobs adgilobrivi binadari da gamsvleli for-
ma. saq. wylebSi gvxvdeba mxolod adgilobrivi binadari.
azerbaijanis wylebSi cxovrobs rogorc adgilobrivi ise
gamsvleli forma. es ukanaskneli ZiriTadad imyofeba kas-
piis zRvidan gamtknarebul adgilebSi da gasamravleblad
Sedis mdinareebSi.
ikvebeba wylis fskeris binadari uxerxemlo cxovele-
biT (zoobenTosiT), lokokinebiT, mwerebis matlebiT,
wyalSi Cacvenili xmeleTis mwerebiT: WianWvelebiT, ka-
liebiT, maxraTi, da sxva. sxvadasxva mcenareebiT, maTi
TesliT da detroitiT. sakvebad iyenebs agreTve bayayebs,
Tevzebs da sxva.
sqesobrivad mwifdeba mamali 4 wlidan, dedali 5 wli-
dan. mravldeba maisidan agvistos bolomde. nayofiereba
aRwevs 115 aTasidan 1 milion qviriTamde, romlis diame-
tri 1,17 milimetramdea. qviriTobs ramdenime jerad. Wera
xdeba mosasmeli, Casadgmeli, sasroli badeebiT, venter-
iT, ankesiT da sxva. gemireli, cximiani Tevzia (4,5 -8,3%).
gamoiyeneba nedli, damarilebuli, Sebolili, dakonserve-
buli.
Wanari, sadac Wan-fuZe eTnonimia, xolo _ ar sufiqsi,
_ ur, _ ul-i ki miuTiTebs warmomavlobiT kuTvnilebas
niSnavs Wanurs, iseve rogorc xramuli niSnavs mdinare
xramis Tevzs.
91
gvelana (mkbenara)
aRwerilobiT gvelanas sxeuli wagrZelebulia,
gverdebidan SetyleJili. aqvs sami wyvili ulvaSi. erTi
wyvili piris kuTxeebSi, ori wyvili dingis bolozea. kudis
farfli momrgvalebulia. mis fuZesTan gawyvetili muqi
zolia. zurgisa da analuri farflebis ukan met-naklebad
ganviTarebuli kanovani qedia. sxeulis gverdebze 10-15
muqi laqaa, sxeulis muq-nacsifer fonze oqros elferi
gadahkravs, sigrZe 138 milimetramdea. wona 5 gramamde.
saqarTveloSi binadrobs mdinareebSi: mtkvarSi, ala-
zanSi, iorSi, did da patara liaxvSi, mejudaSi, froneSi,
qsanSi84 saZeguramde, aragvSi Jinvalamde, Tbilisisa da
sionis wyalsacavebSi. erTnairad egueba mdinarisa da tbis
pirobebs. ikvebeba cxoveluri benTosiT, planqtoniT da
nawilobriv mcenareuli detritiT. mravldeba maisidan
agvistos bolomde. nayofierebas aRwevs 2500 qviriTamde,
rasac yris ramdenime jerad. ara aqvs sameurneo mniSvn-
eloba, _ sarevela Tevzia.
84. qsnis xeobis baris soflebSi anu dinebis qvemo welze gvela-
nas kbenarsac eZaxian. rogorc ikoTSi mcxovrebma SoTa isakis Ze
gigaurma gviTxra gvelanas layuCebTan, gverdebze aqvs Zvlovani
wamonazardebi. daWerisas Tevzi iCxvliteba da kbenis imitacias
qmnis. amis gamoa, rom mas CvenTan mkbenarasac eZaxian.
92
mtkvris cimori (fetvia, RomRoma, CoCia)
cimoris kudi wvrilia, piri qvedaa. aqvs erTi wyvili
ulvaSi. kudis farfli Rrmada aqvs amoWrili. gamravlebis
periodSi Tavze uCndeba fetvis marcvlis odena borc-
vakebi, swored amis gamo Serqmeuli aqvs fetvia da Rom-
Roma. sxeulis sigrZeze gverdiTi xazis zemoT 6-12 muqi
laqaa. zurgisa da kudis farflebze wvrili, muqi laqebis
mwkrivebia. zurgi muqia, muceli Ria nacrisferi. sigrZe 24
sm-mdea, wona 15 gramamde.
mtkvris cimori gavrcelebulia aRmosavleT saqarT-
velos wylebSi. mtkvarSi da mis SenakadebSi; xramSi, aragv-
Si, qsanSi, liaxvSi, iorSi da sxvagan. cnobilia: azerbaijan-
Si, somxeTSi, iranSi.
mtkvris cimori kargad egueba rogorc mdinareebs,
ise tbebs. amjobinebs mdinareSi neli dinebis mdore adgi-
lebs, Tumca gvxvdeba mTis mdinareTa Cqar nakadebSi (qsan-
ze qurTamde, aragvze civwyaromde). ikvebeba kibosnaire-
biT, mwerTa matlebiTa da WuprebiT, Tevzis qviriTiT da
lifsitebiT. sqesobrivad mwifdeba 2-3 wlidan. qviriTobs
mais-ivnisSi, Txelwylian, qviSian adgilebSi da mcena-
reulobaze. qviriTi webovania. ewebeba mcenareebs da sxva
sagnebs. nayofiereba aRwevs 1000 qviriTamde. sameurneo
mniSvnelobis TvalsazrisiT dabali, uxarisxo, sarevela
Tevzia, iyeneben naklebad. Setanilia `wiTel nusxaSi~.
93
aRmosavluri frita-nafota
nafotas sxeuli maRalia, gverdebidan sakmaod Sety-
leJili layuCis kbilakebi mokle. meCxerad mjdomi. mu-
clis farflebs ukan uqerclo qedia. zurgi muqi momwvano.
analuri, muclis mkerdis farflebis fuZeebi umetesad
mowiTalo-narinjisferia. sigrZe 13 santimetramde, wona
60 gramamde; umetesad ufro patara.
nafota aRm. saqarTvelos TiTqmis yvela wyalSi binad-
robs. irCevs mdinaris mdore adgilebs. tbebsa da wyal-
sacavebs, mdinareebSi adis sakmaod maRla. md. qsnis zemo
welze Jamuris xeobis dasawyisamde _ `navixevamde~ vr-
celdeba. adre gazafxuliT, roca jer kidev foTol-bal-
axi gaRviZebuli ar aris badiT Tevzaobisas mosdevs inten-
siurad. tbebSi amjobinebs sanapiro adgilebs. gvxvdeba
azerbaijanisa da somxeTis wylebSi.
nafota Tavisi bunebidan gamomdinare erTnairad eg-
ueba mdinarisa da tbis pirobebs. ikvebeba ZiriTadad zoo-
benTosiT, plaqtoniT da wyalmcenareebiT. sqesobrivad
mwifdeba 2 wlis asakidan. nayofiereba aRwevs 500-6000-mde
qviriTs, misi diametri 1.16-2.16 milimetramdea. qviriTobs
qva-qviSian gruntze maisidan agvistos bolomde. sareve-
la Tevzia. zogierT wyalsatevSi meti momravlebis gamo
sarewao mniSvnelobis iyo. iWeren wvrilTvala mosasmeli
badeebiT. iyeneben rogorc nedls ise damarilebuls.
94
mtkvris goWala (Cxira)
aRwerilobis mixedviT mtkvris goWalas sxeuli da-
balia, wagrZelebuli, dafarulia wvrili qercliT. zeda
ybaze susti, kbilisebri morCi. kudis farfli Zlieraa
amokveTili. aqvs sami wyvili ulvaSi. sxeulze aqvs usworo
muqi laqebi da zolebi. saerTo Seferiloba muqi-nacris-
feria. sigrZe 80 mm-mde. wona 4,5 gr-mde.
goWala aRmosavleT amierkavkasiis endemuri formaa.
binadrobs mtkvris auzis yvela mdinareSi. didi raodeno-
biT moipoveba md. qsnis, aragvisa da liaxvis qvemo dinebe-
bze. saerTod mtknari wylis binadrad iTvleba. ikvebeba
wvrili benTosuri organizmebiT da Tevzis qviriTiT.
mravldeba maisidan-ivlisis bolomde, Txel wylian adgi-
lebSi. nayofierebas aRwevs 3000-5000 qviriTamde. ar aqvs
sameurneo mniSvneloba. miekuTvneba sarevela Tevzebs.
95
kavkasiuri mdinaris Rorjo, Rvana
sxeuli TiTistariseburia, saSualo zomis qercliT
dafaruli. Tavi momrgvalebulia, Subli viwro, tuCebi Tx-
elia. zeda tuCi piris kuTxeebTan odnav gafarToebulia.
Txemi, kefa, mkerdis farflebis Reroebi da yelis ukana
nawili dafarulia qercliT. mozrdilebs sacurao buSti
ar aqvT. sxeuli muqi-moyviTaloa. gverdebze zurgisa da
kudis farflebze muqi laqebia. mamali gamravlebis dros
Rebulobs Sav fers. sigrZe 15 santimetramdea, wona 35
gramamde.
Rorjo saqarTvelos mdinareebSi TiTqmis yvelgan gvx-
vdeba, aseve gvxvdeba zogierT tbaSi da wyalsacavebSi.85
umetesad binadrobs Cqar mdinareebSi, irCevs qva-
qviSian garemos. ikvebeba wvrili TevzebiT. nawilobriv
xmeleTis mwerebiT da wyalmcenareebiT. sqesobrivad
mwifdeba 2-3 wlis asakSi. qviriTobs mais-ivnisSi. nayofi-
ereba aRwevs 400-1000 qviriTamde. sameurneo mniSvneloba
ar aqvs.
mkvlevari m. beriZe ganmartavs, rom qarTlSi da mesx-
eTSi saxeli `Rorjo~ Semoitanes gadmosaxlebulma imer-
85. md. qsanSi Rorjo sof. axmajamde vrceldeba. respodentTa
TqmiT zog weliwads didi raodenobiT Semodis zog weliwads ki
naklebad. saqarTveloSi arsebobs Rorjos ramdenime saxeoba:
brtyeldinga, Tavdida, mdinaris Rorjo anu Wyora, meSlamia,
mdevari, namceca, Savpira, cicqa, sul 12 saxeoba. ix. quji niSni-
aniZe, cxovelebis saxelwodebaTa leqsikoni, Tb. 2005
96
lebma. sabolood Rorjom gandevna kidec Rvana.86 Rvanas
fonetikuri varianti Rona aqvs ganmartebuli sabas: `Rona
(Tevz.) _ Rorjo hqvian~. Rona da Roja sinonimebia d. Cubi-
naSvilisaTvis, agreTve amatebs: Roja, patara loqoa.87
mtkvris TaRliTa
sxvadasvxa Tevzebs piris Wrili sxvadasxva formis da
mimarTulebisa aqvT. mtkvris TaRliTas piri aRwerilobis
mixedviT zeviTaa mimarTuli. sqesmwife mamlebs gamrav-
lebis dros Tavze uCndebaT TeTri borcvakebi. sxeuli
zevidan momwvano-muqia. qvemodan movercxlisfro-TeTri.
sigrZe 170 mm-mdea, wona 44 gr-mde.
mtkvris goWalas msgavsad TaRliTa amierkavkasiis en-
demia. binadrobs mtkvris auzSi. saqarTveloSi gvxvdeba
mtkvarSi mTel sigrZeze, mis SenakadebSi: xramSi, algeTSi,
aragvSi, liaxvSi, qsanSi, borjomiswyalSi, abasTumanisa
da axalqalaqis wylebSi, iorSi. maT SenakadebSi da sxva.
Tbilisis da sionis wyalsacavebSi.
TaRliTa pelaguri, qaravnuli Tevzia. eweva mcire mi-
gracias kvebasTan, gamravlebasTan da dazamTrebasTan da-
kavSirebiT. mravldeba maisidan _ agvsitomde. qviriTobs
86. beraZe m. mebaduroba, Tevzebi, saxelebi. Tb. 2005. gv. 41
87. CubinaSvili d. qarTul-rusuli leqsikoni, Tb., 1984
97
sam jerad. nayofiereba aRwevs daaxloebiT 1-10 aTasamde
qviriTs, romlis diametri 0.5-1.18 mm-mde. ikvebba ZiriTa-
dad planqtonuri organizmebiT, agreTve benTosiTa da
mwvane wyalmcenareebiT. sameurneo mniSvneloba ar aqvs.
msgavsad mtkvris cimorisa, gvelanasi, goWalasi, Rorjosi
sarevela Tevzia, ufro metic sarewao Tevzebis konkuren-
tia kvebaSi da gamravlebis adgilebisaTvis.
zemoT CamoTvlili Tevzebis garda aRm. saqarTvelos
mdinareebSi gvxdeba met-naklebi raodenobis sxvadasxva
saxeobis sarevela Tevzebi, romlebic erTmaneTisagan gan-
sxvavdebian rogorc xarisxiT ise biologiuri TvisebebiT.
md. qsnis qvemo welze sof. muxranSi gviTxres, rom
CvenTan mowonebas imsaxurebs Rona. mas ganviTarebuli
aqvs wyvili ulvaSi, waagavs loqos, mamali moSavoa, xolo
dedali moyviTalo feris. aqvs erTi nawlavi (patarebs arc
welaven) izrdeba 12-15 santimentramde.
mdinaris Rorjo, romelic yovel wels ar gvxvdeba
md. qsanSi sof. axmajamde aRwevs. aseve axmajamde gvxvdeba
qsanSi bolo dros gaCenili wvrili Tevzi _ xamsa. zogi-
erT wels, gazafxuliT april-maisSi mtkvris adidebisas
xdeba Semodineba qsanSi zogierTi qaravnuli Tevzisa.
1953 -59 wlebSi mingeCauris wyalsacavis srulma avse-
bam gamoiwvia mtkvris auzSi da mis Senakad mdinareebSi
zogierTi Tevzis gaqroba da zogierTi ucxo jiSis Tevzis
Semodineba: magaliTad Tu gaqra sayovelTaod cnobili
Tevzi oraguli, romelic jer kidev zahesis aSenebis Sem-
deg mcxeTis zeviT veRar adioda.88 samagierod mtkvarSi
da mis SenakadebSi gaCndnen iseTi Tevzebi rogoric ari-
an: farflwiTela (mtkvarSi amodis Tbilisamde, gvxvdeba
alazanSi, iorSi); blika (gavrcelebulia aRm. saqarTvelos
88. aRniSnul dabrkolebebis gamo aragvze, qsanze, liaxvze da
sxva mdinareebSi oragulis kvlav gavrcelebis mizniT mowyo-
bili iqna nataxtarTan oragulis saSeni, aseve mcxeTis sagubar-
Tan muSaobda meTevzeTa spec. brigada, romlebsac evalebodaT
kaspiis zRvidan Semosul oragulTa gadasxma-gadayvana kaSxlis
miRma, mtkvris zemo dinebaSi gasamravleblad. Tumc samwuxarod
yovelive aman sasurveli Sedegi ver gamoiRo.
98
bevr mdinareSi); TeTrula, kaparWina (gunduri Tevzia gavr-
clebulia xramSi, algeTSi, alazanSi, iorSi); mtkvris nafo-
ta saqarTvelos wylebSi Semovida 1959 wlidan. gavrcele-
bulia aragvSi, qsanSi, liaxvSi, mejudaSi da sxvagan. Seta-
nilia `wiTel nusxaSi~.
Tevzebis migracia
Tevzebis migracia, iseve rogorc cxovelebisa, maso-
brivia, ZiriTadad _ aqtiuri, magram zogjer SeimCneva pa-
siuri gadaadgilebac. Tevzebi iltvian iqiTken, sadac isini
sasicocxlo pirobebs pouloben. es SeguebiTi Tvisebaa,
romelic uzrunvelyofs arsebobisTvis da saxeobis popu-
laciis gamravlebisTvis (aRwarmoebisaTvis) xelsayrel
pirobebs. faqtobrivad migracia sasicocxlo ciklis erT-
erTi rgolia, romelic uzrunvelyofs rogorc wina, ise
momdevno Taobebis urTierTkavSirs. Tevzis migraciaTa
cikli Cveulebriv sami saxisaa: 1. saqviriTe migracia; 2. kve-
biTi migracia; 3. gamosazamTrebeli migracia.89
Tevzebis didi umravlesobisaTvis damaxasiaTebelia mi-
graciebi. xolo zogierTi jgufi mudmivad cxovrobs erTsa
da imave adgilas, magaliTad Rorjoebis ojaxi.
migracia TevzebSi erTnairad ar aris gamoxatuli. zo-
gierTi saxeobisaTvis, magaliTad, fargasaTvis damaxasi-
aTebelia mxolod saqviriTe da kvebiTi migracia. Tevzebis
umravlesobas mxolod zamTris migracia axasiaTebs. magal-
iTad cimorebi zamTrobiT mdinaris SedarebiT ufro Rrma
adgilebs etanebian, kalmaxebi piriqiT _ Tbil adgils.
zogierTi saxeobis TevzisTvis, magaliTad mozrdili
oragulisTvis, damaxasiaTebelia kvebiTi migracia mdinari-
dan zRvaSi, xolo roca isini sqesobrivad momwifdebian,
saqviriTe adgilebisaken moeSurebian, zRvidan mdinareSi.
89. ix. Jurnali `nadiroba~ 2006. №11. gv.32
99
Tevzebis umravlesobisaTvis sazamTro migraciebi
im drosaa damaxasiaTebeli rodesac isini maqsimalurad
suqdebian, rac normaluri gamozamTrebisaTvis ZiriTadi
pirobaa. magaliTad kaparWina (leSa), xamsa anu sardala
da sxva, Tu gamxdrebia, ar miiltvian gamosazamTreblad
Tugind wylis temperatura mkveTrad daeces.
migraciis dasawyisi rogorc Tevzis mdgomareobaze,
aseve garemo pirobebis cvlazea damokidebuli. saqviriTe,
sakvebTan dakavSirebuli da sazamTro migraciebi mtkice
urTierTkavSirSia erTmaneTTan, rac Tevzebis sasicocx-
lo cikls uzrunvelyofs.
zogjer TevzebisaTvis TavdacviTi migraciebicaa dam-
axasiaTebeli. am SemTxvevaSi maTi migracia aqtiuria. mra-
val Tevzs pasiuri migracia axasiaTebs, romlis drosac
organizmi ar xarjavs Zalas, igi wylis dinebas miuyveba.
sainteresoa ra iwvevs amgvar migracias? udavoa, rom mi-
gracia aris Segueba. magaliTad davuSvaT, rom yvela ora-
guli romelic qviriTis dasayrelad Sevida ama Tu im mdin-
areSi, darCa iq gamosakvebad da ar dabrunda zRvaSi. sakve-
bi ueWvelad SemoelevaT da misi raodenobac Semcirdeba,
miTumetes rom qviriTobis gamo dasustebul Tevzebs didi
raodenobiT sakvebi esaWiroebaT, amitomac aucilebelia
maTi migracia sakvebiT mdidar adgilebSi, e. i. zRvaSi.
arian iseTi Tevzebic romelTa mamrebi mxolod mdi-
nareSi cxovroben xolo mdedrebi sxva wyelbSi gadian.
aseTebi arian oraguli, wvera da sxva.
saerTod Tevzebi moZraoben qaravnebad maT Soris mi-
graciis drosac, romelTac saerTo beladi ar yavT. qa-
ravnebad moZraoba aadvilebs maT Weras. Tevzebis Wera
yvelaze mosaxerxebeli da iolia zamTris migraciis dros,
Tanac am droisaTvis maRali xarisxisaa.
im kanonzomierebis codna, romelsac migraciebi eqvem-
debareba, saSualebas iZleva Seumcdarad davadginoT
Tevzebis gadaadgilebis gzebi, mimarTulebebi, vadebi,
agreTve maTi gamosazamTreblad Tavmoyris adgilebi. am
momentebis codna da gaTvaliswineba Tevzis didi raode-
nobiT Weris garantiaa.
100
Tevzebis zrunva STamomavlobaze
yvela cocxali arseba mravldeba. mravldebian Tevze-
bic da Tqven warmoidgineT, zogi saxeoba iseTi intensivo-
biT, rom bunebis garkveuli kanonzomiereba rom ara erTi
wyvili STamomavloba albaT mTel dedamiwas dafaravda.
magram bunebaSi arsebobs mravali dabrkoleba, romelic
aferxebs organizmTa esodeni intensivobiT gamravle-
bas. yoveli saxis individTa didi raodenoba nadgurdeba
sakvebis naklebobiT, mtaceblebiT, parazitebiT, araxel-
sayreli klimaturi pirobebiT da sxva.
da mainc, Tevzebs Soris cotaa iseTi saxeoba, STamoma-
vlobaze rom zrunavdes. TevzTa umravlesoba qviriTs be-
dis anabara tovebs. lifsitebi mSoblebisgan damoukide-
blad iCekebian, ikvebebian da izrdebian. magaliTad tropi-
kuli da zomieri sartylis TiTqmis yvela zRvasa da okeane-
Si binadrobs mTvaraTevzi. misi sigrZe sam metrs aWarbebs.
wona 1410 kg-ia. da ai es Tevzi sicocxleSi erTxel mrav-
ldeba. yris 300 milion kvercxs. yvelaze mets xerxemlian
cxovelTa Soris. davuSvaT, rom yvela kvercxidan gamosu-
li lifista gaizarda, maSin am Tevzis mesame Taobis saer-
To wona asjer meti iqneba TviT dedamiwis wonaze, magram
cxadia bunebaSi ase ar xdeba da rTuli saarsebo pirobebis
gamo am mravalricxovani masidan sqesobriv simwifes sul
raRac oriode wyvili aRwevs.
TevzTa gamravlebaSi, zemo aRniSnul dabrkolebebis
gamo ra mouvidodaT dabalnayofier Tevzebs, STamomav-
lobaze zrunvis instiqti rom ar hqondeT. es instiqti maT
CamouyalibdaT evoluciis procesSi, rogorc saxeobis ga-
darCenisTvis aucilebeli piroba.
mainc romeli Tevzebi zrunaven STamomavlobaze da
rogor?, magaliTad, Savi zRvis oraguli romelic gams-
vleli Tevzia tofobisTvis Sedis mdinareSi. qviriTs
oqtombridan Tebervlamde yris. dedali ormos akeTebs
(zogjer mamalic exmareba) da yris qviriTs, romelsac ma-
mali anayofierebs. amis Semdeg oragulebi ormos qvebiT
101
da qviSiT faraven, toveben da zRvaSi brundebian. marTa-
lia umniSvneloa, magram mainc garkveuli mzrunvelobaa
STamomavlobaze. gamoCekili lifsitebi 2-3 walmde mdi-
nareSi rCebian. Semdeg Tu zRvaSi dabrundnen swrafad
izrdebian da maTgan oragulebi viTardeba, Tu mdinareSi
darCnen isini kalmaxebad izrdebian.
zogi saxeobis Tevzi ufro aqtiurad zrunavs STamoma-
vlobaze, Sav zRvaSi binadrobs Tevzi _ samekala. igi 40-90
milimetris, sul 4 gramiani Tevzia. mamali samekala qviri-
TobisTvis winaswar iWers Tadarigs, aSenebs budes, budis
asaSenebeli masala Tevzis Tirkmlidan gamonadeni erT-
gvarovani nivTierebaa. es nivTiereba rogorc ki wyalSi
moxvdeba, cemetiviT magrdeba.
gamravlebis periodSi mamali samekala Zalian agresi-
uli xdeba. mamlebs Soris rainduli orTabrZolac ki
imarTeba. gamarjvebuli mamali rigrigobiT Serekavs
budeSi or-sam dedals romlebic dayrian 20-dan 100 kver-
cxamde da es aris da es. amiT amTavrebs Tavis dedur mova-
leobas. STamomavlobaze zrunva mTlianad mamals ekis-
reba. igi anayofierebs qviriTs da icavs mas. icavs rogorc
gaerSe mtrebisagan ise dedali samekalasagan, radganac
masSi imdnad atrofirebulia mSoblis instiqti, rom Tavs
esxmis sakuTar qviriTsa Tu lifsitebs da Wams kidec. ma-
mali samekala mzrunveli mSobelia. igi Tavs dastrialebs
qviriTs, darajobs mas. drodadro mkerdis farflebis
daCqarebuli moZraobiT aZlierebs wylis cirkulacias
da amiT Canasaxis JangbadiT momaragebas uzrunvelyofs.
lifsitebis gamoCekis Semdeg mamali erTxans kidev icavs
maT.
102
Tevzis mtrebi
msoflios zogierT qveyanaSi popularobiT sarge-
blobs gawvrTnili frinveliT CvamiT Tevzaoba. Zveli
xelnawerebi gvamcnoben, rom es xerxi 813 wels SemouRiaT
iaponelebs. CvamiT Tevzaoben koreaSi, indoeTSi, CineTSi,
indoneziaSi. sakiTxavia da Tanac saintereso yovelive
amas dasabami rogor mieca. zogierTi aRmosavluri re-
ligia krZalavs cocxali arsebis mokvlas, vinaidan Tevzs
frinveli iWers da ara TviTon adamiani, amiT morwmuneebi
RvTis winaSe ucodvelad Tvlian dResac Tavs.
Cvamas daxmarebiT Tevzis Wera evropelebma mxolod
XIV saukuneSi daiwyes da XVII saukunidan ukve farTod
gavrcelda ZiriTadad begliaSi, safrangeTsa da inglisSi.
es iseve, rogorc baziT nadiroba sportuli garToba, hobi
ufroa, vidre nadirobiT sakvebis mopoveba.
meTevzeebi sxvadasxva saxeobis Cvamas iyeneben (sul
am frinvelis 26 saxeobaa cnobili. CineTSi igi moSinaure-
buli hyavT da mis kvercxebs qaTmebs aCekineben. sxva qvey-
nebSi ki axalgazrda frinvelebs iWeren da mere wvrTnian.
Cvamas gawvrTna metad Sromatevadi saqmea. amas Svidi-rva
Tve mainc sWirdeba, patroni rom ar dakortnos niskartebs
wvers axerxaven da frTebs aWrian. Cvama tyveobaSi didxans
cocxlobs, zogierTi cnobiT 20-30 welsac ki. yvelaze nay-
ofierad 3-8 wlamde asakSi `Sromobs~. gamorCeulad mar-
jve frinvels saaTSi 100 Tevzis daWera SeuZlia.
* * *
yvela arsebas Tavisi mter-moyvare yavs. mtrebis sim-
ravles TviTon gansazRvraven, gamomdinare TavianTi
Tvisebebidan. zog Tevzs mometebulad bevri mteri yavs,
zogs naklebi da Tanac pasiuri. rac ufro Zvirfasia wylis
103
binadari (xorciT, tyaviT, qoniT da a. S.) miT meti mtrobs
da nadirobs masze.
adamianebisa da frinvelebis garda Tevzebs cxovele-
bic emterebin. CvenSi cnobilia, rom melakudas erT-er-
Ti gemrieli sakvebi fSaSi daWerili kalmaxi da murwaa,
ramdens SegvimCnevia bind-bundSi, diliT qsnis Walebze,
seqtember-oqotmberSi, oSoSiTa da wylis wiwmatiT gam-
wvanebul xavsmodebul fSebSi muxlamde talaxiani fexe-
biT (TiTqos Ceqmebi acviao) moTevzave melia. man kargad
icis Tevzis fasi da amitomacaa rom kalmaxs danatrebuli,
ZaRlebiT savse soflis pirebsac ar erideba. movusminoT
bunebis mkvlevarT:
TiTqmis ori aTasi wlis win romaelma klavdius
elianusma Tavis wignSi `cocxali buneba~ aseTi ram Cawera:
`mdinaris napirze moseirne mela eSmakurad iWers wvr-
il Tevzebs. Tavis fumfula kuds igi wyalSi yofs. Tevzebi
Semoexvevian mas da xSir bewvebSi ixlarTebian. rogorc ki
mela amas igrZnobs, swrafad amoagdebs kuds wylidan, mS-
ral adgilze gadaxteba da kuds dabertyavs. Tevzebi Zirs
cviva da meliac gemrielad miirTmevs maT~.
mogvianebiT 1555 wels cnobili Svedi naturalisti,
arqiepiskoposi olas magnusi Tavis TxzulebebSi dasZens:
`norvegiis kldeebSi me TviTon minaxavs wyalSi kudCayo-
fili melia, igi drodadro amoiqnevda xolme kuds da zed
CaWidebul kiborCxalebs Seeqceoda~.
sxvadasxva xalxebis _ rusebis, germanelebis, eskimo-
sebis da sxvaTa zRaprebSi meliebi xSirad sCadian msgavs
gmirobebs.
doqtori gajeri cxovelTa yovelgvari ucnauri
Cvevebisa da Tavgadasavlebis dauRalavi mkvlevaria. did
samecniero JurnalSi gamoqveynebul statiaSi man CamoT-
vala yvela misTvis cnobili cxoveli, romelTa Sesaxebac
amboben, TiTqos kudiT iWeren Tevzebs, kiboebs da kibor-
Cxalebs. aseTi cxoveli Svidia: mela, koioti, wavi, enoti,
virTagva, kata da iaguari (man ratomRac ar moixsenia mai-
muni) rac Seexeba wavs da mis siyvaruls Tevzisadmi, gakvr-
104
iT, magram mainc aqvs naxsenebi vaJa-fSavelas Tavis ̀ oragu-
lis cxovrebaSi~. `wavze uaresi mteri Cven adamiani gvyavs.
ramdennairi manqana aqvs gamogonili Cvens Sesapyrobad~...
garda am mtaceblisa bevrs daunaxavs Walebze, fSebTan
did koxis qvaze Semomjdari bora, romelic Casafrebulia
da elodeba aRma mimaval Tevzis gaCqafunebas Txel wyal-
Si. _ ras vizvT, kalmaxi yvelas moswons da uyvars.
105
Tevzeuli da misi roli kvebis racionSi
sakvebi adamianis erTaderTi cnobili energetikuli
wyaroa. adamiani kvebis gziT Sedis mWidro kontaqtSi bios-
feros Semadgenlobis qimiur nivTierebebTan. garemomcve-
li buneba moiTxovs, rom adamiani ikvebebodes im sakvebiT,
rasac igi mas aZlevs da im raodenobiT rasac gascems.
Tavdapirvelad adamianis gamosakvebad daSvebuli iyo
vegetarianuli sakvebi: `da Tqva RmerTma: `aha, mogeciT
Tqven yoveli balaxi, Tesli mTesveli, romelic miwis
pirzea, da yoveli xe, romelzec Teslis mTesveli nayofia
_ saWmelad~. warRvnis Semdgom adamianis sakvebad daSve-
buli iqna cxovelis xorci da yovelive rogorc mcenareu-
li safaridan, aseve cxoveluridanac _ `yoveli moZravi
cocxali arseba saWmeli iyos TqvenTvis, rogorc mwvane
balaxi: Tqven gaZlevT yvelafers~ _ ambobs ufali (dab.
9.3).
Tu warRvnamde iyo erTi xalxi, romelic erTi saxis
sakvebiT ikvebeboda da am sakvebis mogrovebis erTnairi
saSualebebi hqonda. warRvnis Semdeg adamianis cxovre-
ba sxvagvarad warimarTa, amavdroulad daiwyo eTnikur
erTeulebad Camoyalibebis procesi. eTnikuri jgufebi
iwyeben axal teritoriebze arsebuli faunisa da floris
sakvebad gamoyenebas. Sesabamisad daiwyo eTnokulturebis
Camoyalibebac.
winaaziis istoriul-eTnografiul olqSi (TurqeTi,
israeli, arabuli qveynebi, irani) yvela xalxs Tavisi kul-
turul-sayofacxovrebo Taviseburebani gaaCnia. ama Tu
im eTnosisaTvis kveba bevrad iyo damokidebuli garemo-
sacxovrebel, socialur da qonebriv pirobebze.
araswori kveba (rac SesaZlebelia sxvadasxva mize-
zebiT iyos gamowveuli), gavlenas axdens adamianis cen-
tralur nervuli sistemis funqciaze da umaRles nervul
moqmedebaze, rac gansakuTrebulad mgrZnobiarea orga-
nizmis garegani da Sinagani garemos cvlilebebisadmi.
ebrael erze, kerZod polonel ebraelebze, gamokvle-
106
vis safuZvelze dayrdnobiT
werda erTi amerikeli, vis-
koniis universitetis pro-
fesori _ morgulisi, rom:
`am xalxs, romlebic TaobaTa
manZilze uWmelobis msxver-
plni iyvnen, aqvT gaRaribe-
buli sisxli, viwro beWebi,
Cavardnili mkerdi, dablebi
da fermkrTalni arian. maTi
susti konstitencia, fizi-
kuri uZlureba naTels xdis,
rom isini ar gamodgebian mZime
samuSaoebze~.90
saqarTvelos mosaxleo-
bis umetesi nawili kvebis
racionSi cxovelur cilaze
moTxovnilebas ikmayofileb-
da TevziT, rZis produqtebiT
da kvercxiT. dasavleT da aR-
mosavleT saqarTveloSi gansxvaveba iyo, rogorc kvebis
xasiaTSi, aseve etiketSi. Zvelad saqarTveloSi yvelgan,
xolo Semdeg ki dasavleT saqarTveloSi gardacvalebu-
lis sulis mosaxseniebeli qelexi samarxvo iyo. Wirisu-
flebi 40 dRis, zogjer erTi wlis ganmavlobaSi marxu-
lobdnen. don juzepe judiCi milaneli, qarTuli wes-
Cveulebebis Sesaxeb werda: `gardacvalebis Semdeg naTe-
savebi da ymebi mgloviarobis aRsaniSnavad miwaze gaSlil
Wilofze iZineben, mTeli wlis manZilze ar Wamen xorcs,
Tevzs, kvercxsa da rZis nawarms~.91 analogiur cnobas
gvawvdis vaxuSti batoniSvili: `ara sWamdin xorsca da
cxovelsa wlamde, garna maSinac iZulebiTa didiTa, STa-
90. d. baxtaZe, p. koRuaSvili, qarTvelTa kvebis kultura, Tb.
2009. gv. 132
91. iqve gv.138
107
icvian ZaZa-flasni da daiburon Tavsa Txisurni CaCni~.92
n. janaSia ase aRwers afxazTa qorwils: `sazogadod,
afxazTa qorwili ar aris naqebi nair-nairi sasmel-saW-
melebiTa: erTi naWeri mSrali xorci, simindis fqvilis
Romi, Rvino da qorwilis gaTavebis xans qaTmis an batknis
xorci, egreTwodebuli `aZ~ _ morCa da gaTavda~.
germaneli mkvlevari k. koxi Tavad ColoyaSvilis
samxaris sufras ki Semdegnairad agviwers: `samxari marT-
lac dResaswauls mogagonebdaT. Cinebuli naxvretebiani
yveliT daiwyo, romelsac axali kitrebi mohyva, Semdeg
rig-rigobiT mohqondaT Caxoxbili, cxvris xorci, Tevzi
da bolos sxvadasxva Semwvari kerZi. SigadaSig madis Sesan-
arCuneblad surnelovan mwvanils Seeqceodnen~.
kvebasTan dakavSirebuli aRkveTebi da SezRudvebi
yofiTi tradiciebisa da religiuri msoflmxedvelobis
udidesi movlenaa, e. i. rogorc irkveva kvebiT akrZal-
vas sakraluri safuZveli aqvs. mag: mesxebi, aWarlebi da
javaxebi ar Wamdnen Roris xorcs. aseve me-19 s-Si Ro-
ris xorci ikrZaleboda xevsureTSi, xevSi, gudamayarSi,
fSavSi, mTiuleTSi, mTis raWvelebSi. kurdRlis xorcs,
kalmaxs da oraguls ar Wamdnen xevsurebi.93 daTvis xorci
ikrZaleboda zemo svaneTSi. zogan tabu dadebuli aqvs ara
cxovelis xorcs mTlianad, aramed mxolod mis ama Tu im
nawils, mag.: qarTveli mTielebi (qsanze, liaxvze, aragvze)
daTvis xorcis mxolod marcxena mxares Wamdnen. afxazebi
XVII s-Si megrelebisagan gansxvavebiT ar Wamdnen Tevzs da
kiborCxalebs. saqarTvelos mTieli mosaxeloba marxvaSi
Wamda nivris xinkals, moxarSul lobios, Tevzs, velurad
mzard mxaleuls da mwvanils.94
92. qarTlis cxovreba. t.IV. Tb. 1973. gv. 395
93. Волкова Н. Г. Джавахишвили Г. Н. Бытовая культура грузии XIX-XX веков, М. 1982. _ с. 163.94. saaRdgomo did marxvaSi ikrZaleba cxoveluri warmoSobis
sakvebi, mxolod yvelieris kviraSia daSvebuli rZis nawarmi,
kvercxi da Tevzi; petre-pavlobis marxvis dros daSvebulia mx-
olod Tevzi (oTxSabaTi, paraskevis garda); mariamobis marxvisas
(14-27/VIII) saerTod ikrZaleba cxoveluri warmoSobis sakvebi da
108
XVII-XVIII saukuneebSi Tbilisis bazarze kvebis
produqtebis didi nairsaxeoba iyo: puri, Rvino da arayi,
batkani, Wedila, brinji, erbo, Saqari, zeTis xili, Zvir-
fasi Tevzeuli _ gelaqnuri, oraguli, zuTxi, xramuli,
fiCxuli: xmeli Tevzi _ zurgieli, doSi, xizilala da
sxva mravali. gacxovelebuli vaWroba warmoebda agreTve
provinciebSi. amave periodisTvis mcire qalaqad wode-
bul cxinvalSi, sadac vaWrobas didad uwyobda xels misi
geografiuli mdebareoba da masze gamavali savaWro gze-
bi, adgilobrivi warmoebis saqonelTan erTad iyideboda
Tevzeulic: `...abreSumi, marili, zurgieli, zuTxi, doSi,
xizilala, gelaqnuri, TeTri brinji~.95
XIX-XX saukuneebis mijnaze Tbilisis bazrebze dam-
kvidreba did Zalisxmevasa da Sromas moiTxovda, rogorc
TevziT movaWre amxanagobebisagan, ise calkeul meduqne-
noqrebisagan. maT sasamarTloebzec ki uxdebodaT Tavi-
anTi profesiuli kavSirebis uflebebisa da Tavis dacva,
rogorc reaqciiT mosargeble aRebisgan, ise sxva juris
qor-vaWarTagan da adgilobriv biurokrat-CinovnikTagan.
ai ras wers amis Sesxeb saukunis winandeli presa: `Tfili-
sis TevziT movaWre noqrebis, (ricxviT 25 kaci) krebas am
dReebSi TaTbiri qonda noqarTa mdgomareobis Sesaxeb.
krebam erTxmad gamoitana Semdegi rezolucia: viRebT ra
mxedvelobaSi, rom Cvenma aRebma isargebles reaqciis ga-
ZlierebiT da wagvarTves is mcire Tavisuflebis namcecic
ki, romelic sisxliTa da brZoliT gvqonda mopovebuli,
isini sargebloben SemTxveviT da ar ketaven maRaziebs
daniSnul droze, arc kvira-uqmeobiT, amitom Cven TevziT
movaWreTa noqrebi erTxel da samudamod vadgenT, rom
daiketos maRaziebi kviraobiT mTeli dRis ganmavlobaSi,
xolo saqmis dReebSi neba mieceT ivaWron mxolod dilis
bolos, saSobao marxvis dros (28/XI-6/I) iseve rogorc petre-pav-
lobisas daSvebulia mxolod Tevzi (oTxSabaTisa da paraskevis
garda, isic mxolod 25 dekembramde).95. cotniaSvili mix. cxinvalis istoria. _ cxinvali, gamomc.
`irisToni~. _ 1986. _ gv.121
109
7 saaTidan saRamos 7 saaTamde. is noqari, romelic ar dae-
morCileba Cvens gadawyvetilebas, dauyovnebliv micemul
iqneba saamxanago samarTalSi. amis Semdeg krebam amoirCia
komisia, romelsac pirdapiri damokidebuleba eqneba no-
qarTa profesionalur kavSirTan. es dadgenileba ZalaSi
Sedis dRidan gamoqveynebisa.-~96
saqarTveloSi qalaqTa bazrebze didad fasobda dam-
arilebuli da gamSrali Tevzi (erTi xalxuri, frTiani
gamoTqmac zustad doSs ukavSideba: `mizez-mizez doSs
marili akliao~), Tevzis damarilebis gansxvavebuli xe-
rxebi arsebobda. zuTxs an sxva jiSis msxvil Tevzs sig-
rZeze Wridnen da awyobdnen marilwyalSi did kasrebSi,
sadac erTi kviris ganmavlobaSi ayovnebdnen, wvril Te-
vzis jiSebs gamouSignavad amarilebdnen da aSrobdnen.
damarilebuli Tevzisagan iRebdnen ori saxis produqts:
damarilebul-gamSral da damarilebl-Sebolil Tevzs.
Tevzisagan aTeulobiT sxvadasxva gemriel kerZs
amzadeben. evlia Celebi Savi zRvis aRwerilobisas werda:
`maTi sanaqebo Tevzebi: zRvis qorWila, kefali, skumbria
da kidev aTasnairi Tevzia, magram amaTgan lazebi yvelaze
ufro etanebian xamsas... imdenad sasargebloa, rom misi
mWameli kacis Zala Svid dReSi araCveulebrivad izrdeba.
Zalian noyieri da swrafad mosanelebelia. radgan Wamis
dros Tevzs suni ara aqvs. mWamels wyurvili ar awuxebs.
tkivilebiT Sepyrobili adamiani Tu mas SeWams, gamo-
janmrTeldeba... ormocnair kerZs amzadeben misgan. keT-
deba Semwvari, wvniani, moxrakuli, xaxviT Semzadebuli
Rvezeli, baklava~. amrigad xalxur kvebiT sistemaSi Segvi-
Zlia eTnosis Taviseburebebic davinaxoT, sadac vlindeba
erovnul TviTSegnebaSi gamoxatuli sasicocxlo uzrun-
veyofis kulturis Rirebulebebi.
Cvens mkiTxvels qvemoT mivawvdiT ugemrielesi Te-
vzeuliT, ugemrielesi kerZebis momzadebis ramdenime re-
cepts, rac didi xania amSvenebs qarTul sufras.
96. gaz. `win~. _ 1907, marti, №20, gv.2.
110
Semwvari kalmaxi * *
_ masala: kalmaxi _ 500 gr; erbo an karaqi (SeiZleba
zeTi) _ 150 gr; nigozi 1/2 Wiqa; broweulis wveni Wiqa-
naxevari, xaxvi erTi Tavi, qinZi 2-3 Rero, niori, wiwaka da
marili gemovnebiT.
momzadeba: gasufTavebuli da garecxili kalmaxi
davWraT naWrebad. davayaroT marili (gavaCeroT 10 wuTi).
amovavloT fqvilSi, davawyoT cxel erboian tafaze da
SevwvaT orive mxridan. gamzadebuli Tevzi sasurvelia
pirdapir tafiT mivitanoT sufraze.
Wiqa naxevar broweulis wvenSi davamatoT marilSi dan-
ayili: niori, qinZi, wiwaka da nigozi, wvrilad daWrili xax-
vi da movurioT. gamzadebuli sawebeli davasxaT gacive-
bul Tevzs. (SeiZleba sawebeli calkec mivitanoT sufraze
TevzTan erTad).
kalmaxi sawebliT* *
_ masala: kalmaxi 500 gr; gamxmari (kurkebis gareSe)
Sindi _ 1/2 Wiqa; xaxvi erTi Tavi; niori erTi kbili, Zmari
1/2 Wiqa, wyali Wiqa naxevari; marili gemovnebiT.
momzadeba: moxarSuli kalmaxis naWrebi davawyoT lan-
garze. sufTa qvabSi CavasxaT Wiqa naxevari wyali; CavyaroT
gamxmari Sindi 1/2 Wiqa; daWrili xaxvi, danayili niori da
nigozi, 1/2 Wiqa Zmari, marili gemovnebiT da vxarSoT 15-
20 wuTi, saSualo cecxlze. gadmovdgaT cecxlidan da gav-
acivoT. gacivebuli sawebela davasxaT Tevzs.
suxarSi da kvercxSi Semwvari kalmaxi* *
_ masala: kalmaxi _ 500 gr; kvercxi 2 cali, erbo an
karaqi 50-70 grami, fqvili da suxari ramdenic dasWirdeba;
daWrili xaxvi, limoni da marili gemovnebiT.
momzadeba: patara zomis (an saSualo zomis) kalmaxi ga-
vasufTavoT, davayaroT marili da amovavloT im wuTSive
111
fqvilSi, Semdeg amovavloT kvercxSi da Semdgom suxarSi.
davawyoT cxel erboian tafaze da SevwvaT orive mxridan.
Semwvari Tevzi gadmoviRoT langarze, davasxaT Sewvi-
sas warmoqmnili wveni, movrToT oxraxuSis foTelbiT,
CavawuroT limonis wveni (SegviZlia movrToT daWrili
limoniT) da davayaroT daWrili xaxvi.
moxarSuli oraguli Tavis wvenSi* *
_ masala: oraguli _ 500 gr; xaxvi 400 gr, Savi pilpi-
li, marili, qinZi gemovnebiT.
mozadeba: gasufTavebuli da garecxili oraguli
davWraT saSualo sisqis naWrebad. Semdeg qvabSi CavawyoT
fena-fena oraguli da daWrili xaxvi. TiToeul fenas mo-
vayaroT marili da Savi pilpili. ase davawyoT or-sam an
oTx fenad, Semdeg davasxaT wyali ise, rom am ukanasknelma
odnav dafaros qvabSi moTavsebuli masala. davafaroT qv-
abs saxuravi da vxarSoT dabal cecxlze. gamzadebuli ker-
Zi gadmoviRoT Rrma langarze Tavisive wveniT, davayaroT
wvrilad daWrili qinZi da gavacivoT.
oragulis bozaTma* *
_ masala: oraguli 500 gr; erbo an karaqi 300-400 gr;
xaxvi 1-2 Tavi, limoni, qinZi, oxraxuSi, kama (cereco), tarx-
una, marili gemovnebiT.
momzadeba: gavasufTaod, gavrecxoT da davWraT Te-
vzi. xaxvi davWraT mrgvlad da avurioT masSi daWrili qin-
Zi, oxraxuSi, kama, tarxuna.
qvabSi CavyaroT xaxvis da mwvanilis narevis naxevari
cximTan erTad, zemodan davawyoT daWrili oragulis
naWrebi, davayaroT marili da darCenili narevi. davasxaT
wyali ise, rom man odnav dafaros qvabSi moTavsebuli masa.
davdgaT cecxlze da movxarSoT.
momzadebuli kerZi gadmoviRoT langarze, movasxaT
limonis wveni. sufraze SegviZlia mivitanoT rogorc civi
aseve cxeli.
112
gelaqnuri wveniT* *
_ masala: gelaqnuri _ 1 kg; Sindis CurCa _ 1C/W; xaxvi
_ 2-3 Tavi; danayili nigozi _ 4 s/k.
momzadeba: gelaqnuri movxarSoT Cveulebrivi wesiT.
calke qvabSi CavasxaT 3-4 Wiqa wyali, davumatoT Sindis
CurCa, daWrili xaxvi, danayili nigozi da vaduRoT. moxar-
Suli gelaqnuri TefSze davawyoT da zed davasxaT gamza-
debuli sawebeli.
doSi sawebliT* *
_ doSi wina RamiT unda davalboT, xolo meore dRes
sxva wyalSi movxarSoT. wyali bolomde unda daesxas da ise
moixarSos. gavukeToT nigvzis an Zmris sawebeli da moxar-
Suli Tevzi Sig CavawyoT.
loqo wveniT* *
_ masala: loqo _ 1 kg; dafnis foToli 2-3 cali, qinZi
6-7 Ziri, pilpili, tyemlis tylapi, marili gemovnebiT.
momzadeba: loqo gavasufTaoT, davWraT naWrebad,
gavrecxoT, CavawyoT qvabSi, davasxaT imdeni wyali, rom
Tevzi daifaros. duRilis dros movxadoT qafi, CavyaroT
marili, dafnis foToli, daWrili qinZi, daWrili tyemlis
tylapi, pilpili da vaduRoT. rodesac Tevzi moixarSeba
da wveni Sesqeldeba, cecxlidan gadmovdgaT.
moxarSuli loqo qinZmarSi* *
_ masala: loqo _ 500 gr; qinZi 9-10 Reri; Zmari _ nax-
evari Wiqa; 1/2 an 3/4 loqos naxarSi; marili gemovnebiT.
momzadeba: gasufTavebuli, garecxili da saSuialo
zomebad daWrili loqo movxarSoT aduRebul marilnarev
wyalSi. moxarSuli Tevzi amoviRoT qvabidan, davawyoT
113
sufTa xis dafaze, zemodan movapkuroT civi wyali da gava-
cioT. gacivebuli loqo davawyoT langarze da movrToT
oxraxuSiT.
wvrilad daWrili qinZi avurioT ZmarSi da loqos nax-
arSSi, vuqnaT marili da davasxaT Tevzs sufrasTan mitanis
win. qinZmari SeiZleba calkec mivitanoT sufraze.
kalmaxi bostneuliT* *
_ masala: 4 c. saSualo zomis kalmaxi; 1 c. wiTeli bul-
garuli wiwaka; 1 Tavi xaxvi; 2 c. pomidori, zeiTunis an sim-
indis zeTi an erbo; marili, pilpili gemovnebiT.
momzadeba: Tevzi kargad garecxeT, gamoSigneT,
moayareT marili da pilpili Signidan da garedan. bulga-
rul wiwakas movaSoroT yunwi da Teslebi. xaxvi da pomi-
dori daWeriT Txel rgolbad. kalmaxi saTiTaod gamote-
neT bostneuliT. daawyveT tafaze. sufrasTan miitaneT
limonis naWrebTan erTad.
114
teqstSi naxmari terminebis ganmarteba
benTosi _ wyalsatevis fskerze binadari organizmebi
gamsvleli Tevzi _ gasamravleblad an sakvebad zRvi-
dan mdinareSi, an mdinaridan zRvaSi gamavali Tevzi.
gverdis xazi _ wylis zogierTi cxovelisaTvis, maT
Soris TevzisaTvis damaxasiaTebeli organo, riTac aRiq-
vams wylis moZraobas.
detriti _ mkvdari organizmebis narCenebi wyalsat-
evis fskerze.
doSi _ zuTxis, oragulis, loqosa da sxva TevzTa
SaSxad, lorad gamoyvanili gverdi.
endemuri _ mxolod garkveuli adgilisaTvis, mxari-
saTvis damaxasiaTebeli cxoveli an mcenare.
epiTeluri borcvakebi _ gamravlebis dros kanze,
umetesad Tavze warmoqmnili borcvakebi rac Semdeg qreba.
zoobenTosi _ cxoveluri benTosi (ix. benTosi)
zooplaqtoni _ cxoveluri plaqtoni (ix. plaqtoni)
larva _ cxovelis Canasaxovani ganviTarebis momdev-
no stadia, romelic xasiaTdeba iseTi organoebiT, romle-
bic dasrulebul cxovels ar gaaCnia. cxovelSi es stadia
grZeldeba lifsitis ganviTarebamde.
pavadoki _ aris saTevzao mowyobilobis is nawili,
romelic moTavsebulia ZiriTad Zuasa da ankess Soris.
yovelTvis ZiriTad Zuaze wvrili unda iyos erTi an ori
safexuriT. misi sisqe damokidebulia Tevzis sidideze, is-
eve rogorc ZiriTadi Zua.
pelaguri Tevzi _ pelagiaSi binadari Tevzi.
plaqtoni _ wylis sisqeSi binadari umetesad mcire
zomis organizmi, romelTa gadanacvleba xdeba pasiurad
wylis dinebiT. plaqtonSi cxoveluri organizmebi Sead-
genen zooplaqtins, mcenareuli organizmebi _ foto-
plaqtins.
reofiluri _ Cqari wylis dinebis moyvaruli.
115
sqesobrivi demorfizmi _ gansxvaveba dedal-mamals
Soris zogierTi garegani niSniT (magaliTad, sididiT,
feriT da sxva.)
tofoba _ Tevzis mier qviriTisa da spermis (Teslis)
dayris procesi.
yviTris parki _ larvis mucelze mikruli parki nar-
Ceni yviTriT.
garekanis pirvel gverdze: `Jamuris xeoba~,
mebaduri morgeni garozaSvili
avtoris fotoebi
kompiuteruli uzrunvelyofa: Tamar qituaSvili
tiraJi 200
Tbilisi
2011
ar
ag
vi
s x
eo
ba
, m
Ti
ul
eT
i
fasi 7 lari
9 789941 033322
ISBN 978-9941-0-3332-2