ŠTEDNJA I AKUMULACIJA KAPITALAŠTEDNJA I AKUMULACIJA KAPITALAMakroekonomija

SADRŽAJ

UVOD

3

Međusobni utjecaj domaćeg proizvoda i kapital 4

Kretanje kapitala i domačeg proizvoda 6

Stabilne stope kapitala i domaćeg proizvoda 7

Stopa štednje i domaći proizvod 8

Stopa štednje i potrošnja 10

LITERATURA 12

22

1. UVOD

U ovom seminarskom radu obradićemo međusobni utjecaj domaćeg proizvoda i kapitala, njegov utjecaj na domaći proizvod kao i utjecaj domaćeg proizvoda na akumulaciju kapitala. Ukratko će mo objasniti Kretanja kapitala i domaćeg proizvoda, koje su to razlike kada je promjena kapitala po radniku u pitanju, kao i kojom se to jednađbom definise domaći proizvod po radniku.Odgovorice mo na neka od pitanja kao npr:Koje su to Stabilne stope kapitala i domaćeg proizvoda, kako se definišu? Šta je to Stopa štednje i domaći proizvod?Kojoj stopi štednje bi vlade trebale težiti? I druga pitanja.

2. Međusobni utjecaj domaćeg proizvoda i kapitala

33

• Dva su odnosa između domaćeg proizvoda i kapitala ključna u određivanju domaćeg proizvoda u dugom roku:

– iznos kapitala određuje veličinu domaćeg proizvoda – razina domaćeg proizvoda određuje iznos štednje i investiranja, a na taj

način i iznos akumuliranog kapitala.

• Zajedno, ova dva odnosa, određuju razvoj domaćeg proizvoda i kapitala tijekom vremena.

-Utjecaji kapitala na domaći proizvod

• Domaći proizvod po radniku (Y/N) je rastuća funkcija kapitala po radniku (K/N). • Pod pretpostavkom opadajućih prinosa kapitala, što je veći početni odnos

kapitala po radniku, to su manji učinci povećanja kapitala po radniku. Kada je kapital po radniku već vrlo visok, tada daljnje povećanje kapitala po radniku ima tek vrlo mali učinak na domaći proizvod.

Y/N = f(K/N)f(K/N) = F(K/N,1)

Sade će se uvesti još dvije pretpostavke:

Prva je da su veličina stanovništva, stopa participacije i stopa nezaposlenosti konstantni. Iz ovoga proizlazi da je i zaposlenost, N, također konstantna.

– Radna snaga jednaka je umnošku veličine ukupnog stanovništva i stope participacije. Stoga, ukoliko su veličina stanovništva i stopa participacije konstantni, tada je i veličina radne snage konstantna.

– Zaposlenost je jednaka radnoj snazi pomnoženoj s 1 minus stopa nezaposlenosti.

Ukoliko je, na primjer, veličina radne snage 100 milijuna, a stopa nezaposlenosti 5%, tada je zaposlenost jednaka 95 milijuna (100 milijuna puta (1 0,05)). Stoga, ukoliko su radna snaga i stopa nezaposlenosti konstantni, tada je i zaposlenost također konstantna.

• Uzimajući u obzir ove pretpostavke, i domaći proizvod po radniku (domaći proizvod podijeljen sa brojem zaposlenih), domaći proizvod po glavi stanovnika (domaći proizvod podijeljen brojem stanovnika) i sam domaći proizvod kreću se potpuno proporcionalno.

• Razlog uvođenja pretpostavke da je N konstantno jest da bi se lakše usredotočili na ulogu akumulacije kapitala na rast: ako je N konstantan, tada je kapital jedini

44

faktor proizvodnje koji se mijenja tijekom vremena. Takva pretpostavka, međutim, nije osobito realistična.

Druga pretpostavka je da nema tehnološkog napretka, stoga se funkcija proizvodnje f (ili njoj ekvivalentna F) ne mijenja tijekom vremena.

– Razlog zbog kojeg se uvodi ova pretpostavka - koja je u očiglednoj suprotnosti sa stvarnošću - jest kako bi se usredotočili samo na ulogu akumulacije kapitala.

– Ukratko: sa ovim dvjema pretpostavkama, prvi odnos između domaćeg proizvoda i kapitala po radniku, sa stanovišta proizvodnje, može biti zapisan kao

Y1/N = f(K1/N)

• Vremenski indeksi uvedeni su za domaći proizvod i kapital - ali ne i rad, N, za koji se pretpostavlja da je konstantan i stoga mu nije potrebno pridati vremenski indeks.

Zaključak: viši kapital po radniku dovodi do višeg domaćeg proizvoda po radniku .

- Utjecaj domaćeg proizvoda na akumulaciju kapitala

• Da bi se izvela relacija između domaćeg proizvoda i kapitala, potrebna su dva koraka.

– Prvo se izvodi relacija između domaćeg proizvoda i investicija. – Zatim slijedi izvođenje relacije između investicija i akumulacije kapitala.

3. Kretanja kapitala i domaćeg proizvoda

55

Kt+1/N – Kt/N = sf(Kt/N) - δ(Kt/N)(promjena kapitala između godine t i t+1) (investicije tjekom godine t) (amortizacija tjekom god.t)

Ova relacija opisuje što se dešava sa kapitalom po radniku. Promjena kapitala po radniku u razdoblju između ove i sljedeće godine ovisi o razlici između dva izraza:

– investicijama po radniku, prvom izrazu na desnoj strani. Razina kapitala po radniku u ovoj godini određuje domaći proizvod po radniku u ovoj godini. Uz danu stopu štednje, domaći proizvod po radniku određuje iznos štednje po radniku i na taj način investicije po radniku ove godine.

– amortizaciji po radniku, drugi izraz na desnoj strani. Veličina kapitala po radniku određuje iznos amortizacije po radniku ove godine.

Ukoliko su investicije po radniku veće od amortizacije po radniku, promjena kapitala po radniku je pozitivna - kapital po radniku se povećava.

Ukoliko su investicije po radniku manje od amortizacije po radniku, promjena kapitala po radniku je negativna - kapital po radniku se smanjuje.

Uz dani kapital po radniku, domaći proizvod po radniku definiran je jednadžbom:

Kretanje kapitala i domaćeg proizvoda : Kada su kapital i domaći proizvod niski, investicije premašuju amortizaciju, pa se kapital povećava.

66

Kada su kapital i domaći proizvod visoki, investicije su manje od amortizacije i akpital se smanjuje.

4. Stabilne stope kapitala i domaćeg proizvoda

Stanje u kojem se domaći proizvod po radniku i kapital po radniku više ne mijenjaju naziva se stabilno stanje gospodarstva.

Izjednačujući lijevu stranu jednadžbe

Kt+1/N – Kt/N = sf(Kt/N) - δ(Kt/N)

s nulom (u stabilnom stanju, prema definiciji, promjena kapitala po radniku jednaka je nuli), stabilna razina kapitala po radniku, K*/N, dana je izrazom:

sf(K*/N) = δ(K*/N)

Stabilna razina kapitala po radniku tolika je da je iznos štednje po radniku (lijeva strana) dovoljan da pokrije amortizaciju kapitalna po radniku (desna strana). Uz danu stabilnu razinu kapitala po radniku (K*/N), ravnotežna vrijednost domaćeg-proizvoda po radniku (Y*/N), dana je funkcijom proizvodnje:

(Y*/N) = f(K*/N)

5. Stopa štednje i domaći proizvod

Koji su učinci stope štednje na stopu rasta domaćeg proizvoda po radniku? Odgovor se sastoji od tri dijela:

77

1. Stopa štednje nema učinka na dugoročnu stopu rasta domaćeg proizvoda po radniku, koja je jednaka nuli.

– Ovaj je zaključak prilično očit: S vremenom, gospodarstvo konvergira prema konstantnoj razini domaćeg proizvoda po radniku. Drugim riječima, u dugom roku, stopa rasta domaćeg proizvoda je jednaka nuli, bez obzira na vrijednost stope štednje.

– Što je potrebno kako bi se zadržala stalna pozitivna stopa rasta domaćeg proizvoda po radniku u dugom roku? Trebao bi se povećati kapital po radniku. Ne samo to, zbog opadajućih prinosa na kapital, on bi trebao rasti brže od domaćeg proizvoda po radniku. To znači da bi gospodarstvo svake godine trebalo uštedjeti sve veći i veći dio domaćeg proizvoda i usmjeriti ga u akumulaciju kapitala. U odreenoj točki, dio domaćeg proizvoda koji bi trebalo uštedjeti bio bi veći od jedan - što je očito nemoguće. Zato je i nemoguće zauvijek zadržati stalnu pozitivnu stopu rasta. U dugom roku, kapital po radniku mora biti konstantan, a tako i domaći proizvod po radniku.

2. Ipak, stopa štednje određuje razinu domaćeg proizvoda po radniku u dugom roku.

– Uz ostale uvjete neizmijenjene, zemlje s visokom stopom štednje u dugom će roku doseći viši domaći proizvod po radniku.

–3. Povećanje stope štednje dovest će do višeg rasta domaćeg proizvoda po radniku

tijekom nekog vremena, ali ne zauvijek.

Ovaj zaključak slijedi iz dviju tvrdnji.

– Prva: povećanje stope štednje ne utječe na dugoročnu stopu rasta domaćeg proizvoda po radniku, koja ostaje jednaka nuli.

– Druga: povećanje stope štednje dovodi do povećanja razine domaćeg proizvoda po radniku u dugom roku. Slijedi da, kako domaći proizvod po radniku raste do svoje nove više razine kao odgovor na povećanje stope štednje, gospodarstvo će proći kroz razdoblje pozitivnog rasta, koje će završiti kad dosegne svoju novu stabilnu razinu.

Učinci različitih stopa štednje: Zemlja s većom stopom štednje doseže višu razinu domaćeg proizvoda po radniku u stabilnom stanju.

88

Učinci povećanja stope štednje na domaći proizvod po radniku: Povećanje stope štednje dovodi do razdoblja rasta koje traje sve dok domaći proizvod ne dosegne novu višu stabilnu razinu.

Ova smo tri rezultata izvedena su pod pretpostavkom da nema tehnološkog napretka, a time ni rasta domaćeg proizvoda po radniku u dugom roku.

6. Stopa štednje i potrošnja

Vlade mogu koristiti različite instrumente utjecaja na stopu štednje.

– Mogu voditi politiku proračunskih deficita ili suficita. – Mogu štedišama dati porezne olakšice, čineći štednju privlačnijom.

99

Kojoj stopi štednje bi vlade trebale težiti?

Da bi se dao odgovor, potrebno je premjestiti žarište promatranja od ponašanja domaćeg proizvoda na ponašanje potrošnje:

ljude nije briga koliko se proizvodi već koliko troše.

Jasno je da se povećanje štednje u početku mora dogoditi na račun manje potrošnje. Promjena stope štednje u ovoj godini nema utjecaja na kapital u ovoj godini, pa prema tome niti utjecaj na domaći proizvod i dohodak u ovoj godini. Stoga povećanje štednje dolazi na početku s jednakim smanjenjem potrošnje.

- Povećanje stope štednje uvijek dovodi do povećanja razine domaćeg proizvoda po radniku. Ali domaći proizvod nije isto što i potrošnja.

Da bismo vidjeli zašto, razmotrite što se događa s dvije ekstremne vrijednosti stope štednje:

1. Gospodarstvo u kojemu stopa štednje iznosi (i uvijek je bila) nula jest gospodarstvo u kojemu je kapital jednak nuli. U tom slučaju je i domaći proizvod jednak nuli, a time i potrošnja. Stopa štednje jednaka nuli podrazumijeva nultu potrošnju u dugom roku.

2. Sada uzmite drugi ekstremni slučaj i razmotrite ekonomiju u kojoj je stopa štednje jednaka jedan: ljudi štede sav svoj dohodak. Razina kapitala, pa prema tome i domaćeg proizvoda, bit će vrlo visoka. No kako ljudi štede sav svoj dohodak, potrošnja će biti jednaka nuli. Ono što se događa jest to da gospodarstvo nosi prekomjeran iznos kapitala: jednostavno održavanje te razine domaćeg proizvoda zahtijeva da sav domaći proizvod bude upotrijebljen za nadoknađivanje amortizacije! Stopa štednje jednaka 1 također znači nultu potrošnju u dugom roku.

• Ove dvije krajnosti podrazumijevaju da između 0 i 1 mora postojati određena vrijednost stope štednje pri kojoj je stabilna razinu potrošnje najviša. – Povećanje stope štednje ispod te vrijednosti dovodi do početnog

smanjenja potrošnje, ali i do njenog dugoročnog povećanja. – To se događa zato što povećanje kapitala povezano s povećanjem stope

štednje dovodi do samo malog povećanja domaćeg proizvoda, povećanja

1010

koje je premalen o da bi pokrilo povećanu amortizaciju: u gospodarstvu je prevelika koncentracija kapitala.

Razina kapitala povezana s vrijednošću stope štednje koja rezultira najvećom razinu potrošnje u stabilnom stanju gospodarstva poznata je kao razina kapitala prema "zlatnom pravilu" (golden-rule level of capital). Povećanje kapitala iznad razine zlatnog pravila smanjuje stabilnu razinu potrošnju.

Utjecaj stope štednje na potrošnju po radniku u stabilnom stanju: Povećanje stope štednje dovodi najprije do povećanja, a zatim smanjenja stabilne razine potrošnje po radniku.

1111

7. LITERATURA

Knjige:

1. Osnove Makroekonomije , Doc.dr. Zijo Veledar

2. Gradivo sa predavanja

Web:

1. www.google.com

1212