Upload
wentworth-bruno
View
31
Download
5
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Strategije useljeničke politike RH 2008: okvir i usporedbe. Silva Mežnarić, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb. Demo-stanje i privredno prestruktuiranje (migracije). Odnos između dva kompleksna sistema: privrednog i populacijskog. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Strategije useljeničke politike RH 2008: okvir i usporedbe
Silva Mežnarić, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Demo-stanje i privredno prestruktuiranje (migracije)
• Odnos između dva kompleksna sistema: privrednog i populacijskog.
• Populacijski se ne može poimati kao samo zavisna varijabla spram ekonomskog.
• Starenje i TFR smanjenje djeluju i kao samostalne nezavisne varijable;
• One su “background” sistemi, ali• INERTNI; “long-term feedback” u ek.
Migracije – suprotno tome -
• Mogu imati nezavisnu ulogu u populacijskom sistemu,
• Učinci: kratkoročni ili kumulativno dugoročni kod ekonomski prouzročenih imigracija.
• Zato: migriranje treba uzeti kao ključni vanjski element populacijskog sistema (slobodni radikal)
Mjere opreza u analizi odnosa:
Demo + Ekonomija + LM• Miješaju se kratki, srednji i
dugoročni ciklusi odvijanja procesa promjena;
• Postulira se uzrok-posljedica paradigma što je nedopustivo;
• Asimetričnost ili simetričnost odnosa u migracijskim prostorima uzima se “prema ideološkoj” potrebi;
Usporedba sa Slovenijom, Irskom, Poljskom, Španjolskom
• usporedjujemo: migracijsku prošlost
• migracijsku tradiciju• dinamiku pridruživanja EC
odnosno EU• dinamiku prilagođavanja migr.
politike• polja prilagodbe EU - regulaciju
mig. politike
Horizontalne usporedbe
• prošlost: prekooc. migracije 1900-1913
• politička, prisilna emigracija 1938-1948
• katolicizam• zakašnjela nacionalna
modernizacija• tijekom pregovora s EC/EU
povećana imigracija
Usporedbe - nastavak
• članstvo u EU prioritet političke agende• rubni položaj - vanjske granice EU• znatno viša razina prosperiteta od
ostalih kandidata u vrijeme pregovora• visoke stope nezaposlenosti; ali - sve
veća potražnja NK inozemne radne snage
Hrvatska iznimka
• Tranzicija, kao Slovenija –ali, rat• “black box” prisilnih migracija,
raseljavanja, imigracija, povratka• 1990 do 2003• posebne politike (migracije) za
posebna područja • “problemska” enklava; izuzeta iz
analize
Figuracija tipičnih europskih (hrvatskih, irskih, španjolskih, poljskih, slovenskih) migracija
• 1905 -1913 iseljavanje• 1939 - 1949 prisilna emigracija• 1960 - 1975 ekonomska
emigracija• 1980 - 1990 povratak• 1991 - 2007 porast imigracije
prije i nakon ulaska u EU
Koraci u migracijskoj politici - usporedbe
• Faza 1 - legalizam; “uštimavanje” procedura
• Faza 2 - reguliranje, harmonizacija
• Faza 3 - izgradnja “normalne”imigracijske zemlje
Faza 1- “uštimavanje”; usporedbe
• prije ulaska u EU, tijekom pregovora
• liberalizacija azila 1980; restrikcija 1986
• institucionalizacija: odlučujući - policija, advokati, ombudsman, NGO-I
• faza 1 završava: ulaskom u EC
Faza 2 (1990 – 1999): reguliranje i harmonizacija
• regulacija, administriranje procedure ulaska, ostajanja, odbacivanja
• vize• uvodjenje stalnih radnih dozvola• uvodjenje radnih kvota• harmonizacija azila• reguliranje nedokument.
imigracije
Faza 2 nastavak
• rezultat: migracijska politika se • diferencira, specificira, konsolidira• administracija se specijalizira• prvi koraci u politici integracije;
dozvole stalnog boravka; objedinjavanje obitelji
Faza 3: 2000. do danas
• izgradnja “normalne” imigracijske zemlje
• imigracija postaje strukturalna konstanta društva
• migracijski management• imigracija postaje “frontman” u
političkim kombinacijama
Slovenija 2008: strategije ekonomske migracije - ciljevi
• Osigurati stalnost politike priseljavanja
• Poticati priseljavanje
• Osigurati stjecanje radnih iskustava slovenskih građana u inozemstvu
• Poticati kruženje – cirkulaciju stručnjaka
Strategije – Slovenija 2008
• Poticati priseljavanje za smanjivanje neusklađenosti na LM-u
• Promovirati poduzetništvo imigranata
• Priznati inozemne kvalifikacije
• Poticati internu-eksternu mobilnost istraživača
• Poticati vraćanje iseljenika
• Promocija (Slovenije) kao pull-područja
Irska: ugriz keltskog tigra - 2008
• 2007 – stopa imigracije per capita 2x veća od SAD
• Dvostruki “image”: HS imigracija vs jeftina radna snaga; u stvarnosti, pretežno potonje
• Diskriminativna politika poslodavaca – pod povećalom
(Dundon, T. et alt., 2007
http://www.sagepub.com/
Kritika irske migracijske politike
• Rigidnost – institucionalna: sistem radnih dozvola
• Nejednakost i diskriminacija u standardima rada
• Strategije poslodavaca – korištenje ne-irske rada
• Uloga sindikata i NGOa
• Eksploatacija i degradacija: zlouporaba moći poslodavaca;
• Potpora toj moći: država, zakonodavac
“Normalnost” imigracije
• izbjeći rascijepljenost: slobodni tokovi ljudi, ideja versus policijska ograničenja i diskriminacija
• zakonodavstvo: odluke o strancima• odluke o socijalnoj integraciji• naglasci na opcijama legalne imigracije• izbjegavati “amandmaniranje” odluka
o strancima svake tri godine (smjena vlada)
• izbjeći - novija odluka, restriktivnija odluka.
Preporuke
• Izbjeći da migracijska politika bude:
• Nekoherentan slijed• Fragmentiranih• Improviziranih • Ad hoc regulacija.• Ostvarenje – upitno. Evo zašto.
Kontekst regulacije: EU, regija, domaći LM+Demo
• EU regulacija migracija: “a cluster of contradictions” (Morris, 1997)
• Regija: izvjesni pritisci emigracijskih potencijala. Potražnja, plus “skilled and businness” migranti.
• LM + Demo. Hrvatska.
EU: kontradikcije u reguliranju migracija (cluster
of…)• Logika tržišta nasuprot “welfare”
protekcionizma;• “Welfare” i LM regulacija
nasuprot potražnje za jeftinim radom;
• Briga za nacionalne ljudske resurse nasuprot transnacionalnih prava (imigranata).
Posljedice kontradiktorne regulacije imigracija
• Sve kompleksniji sistem unutarnje stratifikacije, uvodi daljnje kontradikcije:
• Diskriminacijsko isključivanje nasuprot tvrdnjama o jednakosti;
“Danski model” – flexibility and security as job policy
• Fleksibilnost i sigurnost - regulacija tržišta LM kojoj je središte posloprimac a ne posao (worker, not job).
• EU time ublažava navedene kontradikcije: nagovoriti (i moguće članstvo) da se primi posla i slijedi „dobru praksu“ europskih (danskog) modela.
• Kako bi se povećali kontingenti zaposlivih i podigla kvaliteta “job-a”.
• Ali, nazire se povećana eksploatacije u sve većeg broja radnika i migranata.
Fleksibilnost LM Hrvatska i useljenička politika
• “Dušu dala” za useljavanje, kratkoročno i bez naročite kontrole; u okviru kontradiktornih EU regulacija.
• Dimenzije fleksibilnosti hrvatskog LMa koje to omogućuju (prema: Matković, Šošić 2007) nalaze se u proizvodnji, nadnicama i ponudi radne snage.
Fleksibilnost u produkcijskoj funkciji; fleksi zapošljavanje i useljavanje
• Zapošljavanje na određeno vrijeme• Ugovor za određeni posao• Sezonsko zapošljavanje• Sve prisutno na hrvatskom LMu i
pogoduje useljavanju• Brojke za 2005 pokazuju da smo na
nivou Grčke i Njemačke (EU medijana 9.9% mi 12.5% )
Interegionalna mobilnost poslova i zaposlenika
• Slaba: regionalna mobilnost je niska, 3.5% poslova realocirano između županija 1994-2004 .
• Samo 0.75% hrvatskih žitelja migrira godišnje između županija;
• Time hrvatska populacija spada među najslabije mobilne populacije – i radnu snagu – u cijeloj Europi.
Posljedice iz fleksibilnosti LM za useljavanje
• Hrvatska slabo stoji baš na onim dimenzijama fleksibilnosti koje bi mogle usmjeravati imigracijske tokove;
• To su: “part-time” rad, fleksibilnost u stjecanju kvalifikacija i prekvalifikacija, interna mobilnost poslova i zaposlenika;
Regulacija, harmonizacija, normalizacija tih područja!
• Bez toga, može se očekivati na useljeničkom području:
• Ostavljanje “postrani” svih rigidnih sektora zapošljavanje i popunjavanje pošto-poto imigracijom;
• Kako u sferi niskih nadnica (rigidnih, pod kontrolom), tako i u sferi viših (HS);
• Regionalnu distribuciju “popunjavanja” potreba uslijed niske interne mobilnosti.
Predviđanja, 2008 – 2020: “glokalizacija” rada, kompresija
vremena i prostora
• Povećanje HS migracija: biznis, menedžeri, istraživači; transnacionalni profesionalci
• Povećana apsorpcija domaćeg HS
• Povećana globalna mobilnost rada – posljedice u reguliranju radnih odnosa, posvuda
• Migriranje – organizirano; uloga velikih poduzetnika i kriminalnih mreža
Predviđanja - nastavak
• Neoliberalna LM politika – podupire poslodavce
• Država “gatekeeper” migracijske politike; podupire lokalnog poslodavca; kontrola!
• Stoga ciljevi i strategije moraju biti: jednakost, raznolikost i kulturna integracija.