Strateški plan Muzeja Hrvatskog zagorja 2018. - 2020. Strateški plan...10 2.1.1. Opći podaci Djelatnost Muzeja Muzeji obavljaju muzejsku djelatnost sukladno odredbama Zakona o muzejima

1

Strateški plan Muzeja Hrvatskog zagorja

2018. - 2020.

prosinac, 2017.

2

SADRŽAJ

1. PRIPREMA PLANIRANJA ...................................................................................... 3

2. DEFINIRANJE MISIJE, VIZIJE I VRIJEDNOSTI .................................................... 9

2.1. Uvodno o kulturnoj ustanovi ............................................................................. 9

2.1.1. Opći podaci .............................................................................................. 10

2.2. Vizija kulturne ustanove.................................................................................. 13

2.3. Misija kulturne ustanove ................................................................................. 14

2.4. Vrijednosti kulturne ustanove ......................................................................... 14

3. ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA ......................................................................... 16

3.1. Alati analize stanja/okruženja ......................................................................... 16

3.1.1. SWOT analiza .......................................................................................... 17

3.1.2. PEST analiza ........................................................................................... 18

3.1.3. Revizija kapaciteta organizacije ............................................................... 20

Posjetitelji, stručna vodstva i radionice .................................................................. 21

Organizacija izložbi i pratećih događanja .............................................................. 24

Odnosi s javnošću ................................................................................................. 24

Marketinška djelatnost Muzeja .............................................................................. 25

3.1.4. Analiza dionika ......................................................................................... 26

3.1.5. Analiza budućih trendova i mogućnosti razvoja ....................................... 28

3.1.6. Analiza financijskih izvještaja ................................................................... 29

Izvori financiranja .................................................................................................. 29

Horizontalna analiza financijskih izvještaja ........................................................ 30

Pokazatelj analize financijskih izještaja .............................................................. 35

4. OPĆI CILJEVI ....................................................................................................... 36

5. POSEBNI CILJEVI................................................................................................ 37

6. NAČINI OSTVARENJA/AKTIVNOSTI .................................................................. 38

7. POKAZATELJI USPJEŠNOSTI ............................................................................ 52

8. SKRAĆENI PRIKAZ STRATEŠKOG PLANA ....................................................... 67

9. PRAĆENJE I EVALUACIJA .................................................................................. 70

10. POPIS TABLICA ................................................................................................. 77

11. POPIS SLIKA ..................................................................................................... 77

12. POPIS GRAFIKONA........................................................................................... 77

3

1. PRIPREMA PLANIRANJA

Strateški plan Muzeja Hrvatskog zagorja 2018. – 2020. izrađen je na temelju i u skladu

s dokumentima više razine, odnosno sa „Strateškim planom Ministarstva kulture 2018.

– 2020.“ i „Strategijom razvoja Krapinsko-zagorske županije do 2020. godine“, te se

svi definirani strateški ciljevi i aktivnosti Muzeja Hrvatskog zagorja međusobno

nadopunjuju s navedenim dokumentima i u pravilu doprinose cjelokupnom kulturnom

razvitku Republike Hrvatske, a ne samo Muzeja.

Svrha strateškog planiranja Muzeja je aktivno sudjelovanje i efikasno upravljanje

svojim razvojem kroz utvrđivanje postojećeg stanja u kojem se Muzeji nalaze, kritičnih

točaka sadašnjeg razvoja te utvrđivanja smjernica i strateških ciljeva daljnjeg razvoja

koji su u sinergiji sa ciljevima razvoja, kako na regionalnoj tako i na državnoj razini.

Prema tome, Strateški plan Muzeja Hrvatskog zagorja iznimno je važan alat za

upravljanje razvojem Ustanove. Njegovi se ciljevi moraju uvažavati prilikom donošenja

financijskog plana i programa, kako nalažu i nacionalne smjernice. Strateški plan

Muzeja predstavlja ključni ulazni dokument za prijavu i konkuriranje na natječajima

prema ministarstvima i projektima EU, temeljem kojeg bi se Ustanovi omogućilo

korištenje financijskih sredstva prilikom provedbe odabranih programa i projekata.

Polazni temelj strateškog planiranja Muzeja najprije obuhvaća određivanje misije, vizije

i vrijednosti kulturne ustanove, pa zatim općih, a nadalje i posebnih ciljeva. Definiranje

navedenih ciljeva temelji se na analizama internog i eksternog okruženja Muzeja. U

pripremi strateškog planiranja Muzeja radi se o SWOT i PEST analizi, analizi

unutrašnjeg ustroja, analizi dionika te analizi budućih trendova i mogućnosti razvoja.

Kroz navedene će se analize spoznati koje su mogućnosti, a koja ograničenja u

ostvarivanju postavljenih ciljeva Muzeja.

Identifikacijom vremenskog razdoblja, u ovom slučaju radi se o predviđenom periodu

od 2018. do 2020. godine, a pregledom navedenih temelja za odlučivanje i strateško

planiranje, možemo utvrditi da postoje tri opća cilja koje je potrebno ostvariti kroz

određeni broj specifičnih ciljeva u navedenom razdoblju. Na kraju se utvrđuju određeni

parametri, odnosno radnje prema kojima će se pratiti evaluacija provedbe Strateškog

plana. Planom su određeni osnovni poslovi u sljedeće tri godine, istaknuti su prioriteti

u planiranom razdoblju, definirani osnovni i posebni ciljevi, s aktivnostima za njihovo

izvršenje te evaluacijom primjene i rezultatima Strateškog plana Muzeja u planiranom

razdoblju.

4

− Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine

Za strateško planiranje Muzeja Hrvatskog zagorja odgovorna je ravnateljica Muzeja u

suradnji s imenovanom radnom skupinom za izradu Strateškog plana, te za praćenje i

evaluaciju istog.

U svrhu strateškog planiranja donesena je Odluka o osnivanju i imenovanju članova

radne skupine za izradu Strateškog plana. Kao prilog nadalje u ovom je dokumentu

dana navedena Odluka.

Prilikom izrade Strateškog plana proučeni su i zakonski akti i Statut Muzeja, te je

dokument donesen u skladu sa prijedlogom Ministarstva kulture vezanog za osnovne

elemente koje treba sadržavati strateški plan u svrhu apliciranja na javni poziv za

predlaganje javnih potreba u kulturi Ministarstva kulture (Obrazac za strateški plan

kulturne ustanove1).

1http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7778

5

6

− Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u

7

− Izvadak iz sudskog registra

8

9

2. DEFINIRANJE MISIJE, VIZIJE I VRIJEDNOSTI

2.1. Uvodno o kulturnoj ustanovi

Muzeji Hrvatskog zagorja su muzejska ustanova ustrojena od pet ustrojbenih jedinica,

specijaliziranih muzeja objedinjenih Uredbom Vlade u jednu ustanovu koja je započela

s radom 1. 1. 1993.

Muzeji u sastavu Muzeja Hrvatskog zagorja su:

1. Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica,

2. Muzej „Staro selo“, Kumrovec,

3. Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec,

4. Muzej krapinskih neandertalaca, Krapina

5. Dvor Veliki Tabor, Desinić.

Muzeji Hrvatskog zagorja muzejska su ustanova koja djeluje u području kulture i

registrirana je za obavljanje muzejske djelatnosti. Osnivač Muzeja je Republika

Hrvatska, a nadzor nad radom provodi Ministarstvo kulture RH. Uvjete i načine

obavljanja muzejske djelatnosti uređuje Zakon o muzejima (NN 110/15) i Zakon o

ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08). Posebni pravilnici propisuju standarde i

uvjete za pojedine poslove i pitanja iz muzejske djelatnosti.

Veliki broj nekretnina u kojim se odvija muzejska djelatnost Muzeja Hrvatskog zagorja

su spomenici kulture najviše kategorije. Muzeji posluju u skladu sa Zakonom o zaštiti i

očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12,

136/12, 157/13, 152/14, 98/15) i ostalim podzakonskim aktima koji se odnose na

različite vrste baštine u Muzejima Hrvatskog zagorja (materijalnu i nematerijalnu

baštinu, arheološku baštinu, nepokretna i pokretna kulturna dobra i sl.).

Republika Hrvatska potpisnica je međunarodnih konvencija i ugovora koje uključuju

zaštitu i promicanje raznolikih oblika baštine koje su obvezni provoditi i Muzeji

Hrvatskog zagorja.

10

2.1.1. Opći podaci

Djelatnost Muzeja

Muzeji obavljaju muzejsku djelatnost sukladno odredbama Zakona o muzejima i drugih

propisa, a poglavito sljedeće poslove:

➢ sustavno sabiranje, nabavku, čuvanje, istraživanje, održavanje, sređivanje i

dokumentiranje, te proučavanje, stručno i znanstveno obrađivanje i publiciranje

muzejske građe o povijesti i kulturi Hrvatskog zagorja,



muzejske građe vezano uz razdoblje feudalizma te osobito značajne za Dvor

Veliki Tabor i njegove vlasnike kao i ostale utvrde i dvorce te njihove vlasnike s

područja Hrvatskog zagorja,



te prezentiranje djela Antuna Augustinčića i skulpture općenito,



te prezentiranje geološke, paleontološke i arheološke građe kao i zaštita i

održavanje posebno zaštićenog lokaliteta Hušnjakovo kao prvog

paleontološkog spomenika prirode u Republici Hrvatskoj,



muzejske građe vezane uz seljačke bune u razdoblju feudalizma te muzejske

građe iz kulturne, povijesne i umjetničke baštine Hrvatskog zagorja,


dokumentiranje, te proučavanje, stručno i znanstveno obrađivanje, publiciranje

te prezentiranje objekata i ruralne cjeline zagorskog sela te stručno i znanstveno

obrađivanje etnografske građe Hrvatskog zagorja,

➢ konzerviranje, prepariranje i restauriranje spomeničke, muzejske, arheološke i

umjetničke građe,

➢ održavanje stalnih te priprema i realizacija povremenih i pokretnih izložbi,

➢ promicanje muzejske struke suradnjom sa srodnim ustanovama u zemlji i

inozemstvu, sa školama i drugim ustanovama, pravnim ustanovama i

zainteresiranim pojedincima,

➢ arheološki nadzor i prikupljanje arheološke građe s nalazišta,

➢ objavljivanje vlastitih publikacija: kataloga izložbi, vodiča, stručno-znanstvenih

izdanja vezanih uz svoju djelatnost,

➢ specijalizirana trgovina na malo suvenirima, rukotvorinama i umjetninama

vezana uz osnovnu djelatnost.

11

Tablica 1. Opći podaci Muzeja Hrvatskog zagorja

Naziv Muzeji Hrvatskog zagorja

Adresa sjedišta Samci 64, 49245 Gornja Stubica

Osnivač Republika Hrvatska

Osnovan 1992. godine

OIB 1129872202

Telefon 049/587-889, 049/587-888, 049/587-887

Fax 049/587-885

E – mail [email protected]

Web stranica www.mhz.hr

Ravnateljica Nadica Jagarčec

Izvor: www.mhz.hr

Organizacijska struktura

Slika 1. Organizacijska struktura Muzeja Hrvatskog zagorja

Izvor: Muzeji Hrvatskog zagorja

Uprava MHZ

12

Organizacijska shema

Slika 2. Organizacijska shema Muzeja Hrvatskog zagorja


13

2.2. Vizija kulturne ustanove

Vizija predstavlja sliku idealne budućnosti, jasnu predodžbu budućih događaja, kao i

dugoročni željeni rezultat unutar kojeg zaposlenici imaju zadatak identificirati i rješavati

probleme koji stoje na putu njezina

ostvarenja.

Vizija pokazuje jasan smjer kretanja

Ustanove i opisuje što Ustanova želi

ostvariti, a s obzirom na vremensku

identifikaciju odnosi se na

dugoročno razdoblje, odnosno na

razdoblje od 15 do 20 godina.

Vizija je dovoljno ambiciozna, ali i

realna, kako bi djelovala

motivirajuće na zaposlenike.

Postavljenu viziju rukovodstvo treba

približiti zaposlenicima kako bi je u potpunosti razumjeli i slijedili, te na taj način

pridonijeli njezinu ostvarenju i djelotvornosti. Uspješna vizija ima značajke realnosti i

koherentnosti, kroz koju se jasno utvrđuju glavni strategijski ciljevi i očekivani rezultati

strategije.

Vizija je polazna točka i temelj strateškog okvira jer ga oblikuje i omogućava

postavljanje sljedećeg pitanja: Hoće li postavljeni opći cilj ili posebni cilj doprinijeti

ostvarenju željene slike Ustanove u budućnosti?

Iz uspostavljene vizije proizlazi misija, kao i dugoročni, odnosno strateški ciljevi koji su

uspostavljeni na način da bi rezultirali ostvarenjem navedene vizije, odnosno

pozicioniranjem Muzeja kao jednog od značajnih muzeja u granicama Republike

Hrvatske, ali i međunarodnu prepoznatljivost.

Donošenje vizije može se odrediti kroz jedan glavni cilj koji je usko povezan s

definiranjem strateškog usmjerenja, a definiran je kao određivanje u kojem se smjeru

Muzej želi razvijati, te s kojim će ciljnim grupama surađivati. Ovdje je bitno

uspostavljanje komunikacije s identificiranim interesnim skupinama u radu Muzeja, u

ovom se slučaju odnosi na korisnike, osnivača, srodne ustanove i medije te je bitno

imati utvrđen način na koji se Muzeji žele postaviti naspram svih njih.

Muzeji Hrvatskog zagorja kao viziju imaju demokratski uređeno društvo u kome će

muzeji kontinuirano doprinositi međusobnom razumijevanju i razvoju

putem odgovornog korištenja prirodne i kulturne baštine. Odgovornost muzeja u suvremenom društvu proteže se na širu zajednicu, nacionalno i internacionalno

okruženje, te posebno doprinosi u rješavanju globalnih pitanja i problema koji

postaju i lokalno relevantni.

14

2.3. Misija kulturne ustanove

Kako bi misija Muzeja bila opravdana, uspostavljeni su ciljevi koje je potrebno ostvariti

i realizirati da bi se postigla uspješnost kroz poslovne procese, a samim time i

unaprijedio rad Muzeja.

Sadržaj misije mora podrazumijevati protekli razvoj Muzeja, okolinu u kojoj postoji i

djeluje, kao i sredstva kojima raspolaže.

2.4. Vrijednosti kulturne ustanove

Djelovanje Muzeja odvija se u ustrojbenim jedinicama MHZ-a od kojih je svaka

specijalni muzej sa specifičnim obilježjima, ali zajednički definiranom općom politikom

i strategijom poslovanja. Programski zadaci oblikuju se unutar svake od jedinica i u

zajedno osmišljenim programima. Svaka jedinica MHZ-a je snažna kulturno-turistička

destinacija, jedinstvena spomenička lokacija ili nalazište od posebnog državnog

značaja.

Kako bi upravljanje bilo što učinkovitije potrebno je težiti odgovornom poslovanju u

svakoj ustrojbenoj jedinici i svim segmentima rada Muzeja. Podrazumijeva se aktivnije

sudjelovanje što većeg broja stručnog osoblja i svih ostalih zaposlenih u realizaciji

programa koje provodi ustanova. Promiče se stjecanje novih znanja zaposlenika te

kontinuirano uključivanje pojedinaca i timova u projekte i programe koji povezuju MHZ

sa ostalim interesnim grupama važnim za rad u sektoru.

Muzeji kontinuirano rade na poboljšanju muzejske djelatnosti, kao i za dobrobit društva

i okruženja u kome djeluju. Kompleksan ustroj Muzeja omogućuje međusobnu

razmjenu iskustva, vještina, znanja i ideja u području materijalne i nematerijalne

baštine i u povezivanju s drugim sektorima. Isticanjem ključnih vrijednosti i strateških

Poslanje Muzeja Hrvatskog zagorja jest razvoj svih segmenata muzejske djelatnosti na dobrobit društva i okruženja u kome djeluje. Oslanjajući se na

ICOM-ovu definiciju muzeja, brigom za kulturnu i prirodnu baštinu Hrvatskoga zagorja Muzeji osiguravaju razmjenu informacija i protok znanja neophodan za

razumijevanje čovjeka i društva. Kompleksan ustroj muzeja omogućuje međusobnu razmjenu iskustva, vještina, znanja i ideja i putem tog učenja kroz

zajedništvo potiče regionalni, nacionalni i internacionalni održivi razvoj. Isticanjem ključnih vrijednosti i strateških ciljeva, sukladno karakteru svojih zbirki, Muzeji ostvaruju opću viziju i poslanje realizacijom svojih godišnjih i

višegodišnjih planova rada.

15

ciljeva, te sukladno karakteru svojih zbirki, Muzeji ostvaruju opću viziju i poslanje

realizacijom svojih godišnjih i višegodišnjih planova rada.

Ključne vrijednosti:

Muzeji su usmjereni na podizanje kvalitete života stanovnika na području u kome

djeluju, na privlačenje posjetitelja te na profesionalno povezivanje i umrežavanje s

bliskim sektorima.

Muzeji promiču:

➢ etički pristup u postupcima nabave, interpretacije i komunikacije muzejske

građe,

➢ kolegijalnost i zajednički rad na općem dobru u području kulture i baštine,

➢ kreativnost i inovativnost, interkulturalni dijalog i kulturnu raznolikost,

➢ svijest o vrijednosti nacionalne baštine o kojoj skrbe i osjećaj odgovornosti za

kulturnu i prirodnu baštinu,

➢ razvijanje multidisciplinarne suradnje s ostalim dionicima u sektoru.

U svome radu Muzeji primjenjuju propisane standarde i dobre prakse u struci.

Organizacija poslovanja odvija se u skladu s razvojem nacionalne politike čijem će

oblikovanju Muzeji nastojati doprinositi svojim prijedlozima.

Muzej doprinosi i svojim poslovanjem potiče:

➢ sakupljanje, čuvanje, stvaranje i komuniciranje kulturnog i prirodnog naslijeđa u

široj i užoj zajednici na inventivan i kreativan način,

➢ razvoj profesije i poboljšanje struke, razmjene znanja i međusobne suradnje,

➢ podizanje obrazovne razine zajednice, čuvanje i širenje posebnih vještina u užoj

i široj zajednici koja je sagledana kao integralni dio povećanja sposobnosti

stanovništva posebnim programima Muzeja,

➢ pridonošenje održivom razvoju u skladu s društvenim i kulturnim potrebama

povezivanjem Muzeja s ostalim sektorima,

➢ aktivno sudjelovanje u raspravama o baštini, kulturi, umjetnosti a posebno o

radu muzeja i muzejskih stručnjaka,

➢ institucionalne i izvaninstitucionalne te međunarodne kulturne suradnje.

Muzeji rade na senzibiliziranju javnosti za očuvanjem prirodne i kulturne, materijalne i

nematerijalne baštine. Muzeji aktivno doprinose razvoju Republike Hrvatske, s

naglaskom na gospodarsko korištenje baštine, kao i na održivi razvoj koji

podrazumijeva kulturu kao dinamični pokretač gospodarstva koji istovremeno ne

narušava prirodni, društveni i kulturni identitet zemlje i regije u kojoj muzeji posluju.

16

Muzeji su i važan element kulturne i turističke ponude Republike Hrvatske, budući da

je bogatstvo kulturne i prirodne baštine jedan od glavnih razloga dolaska turista na

određene destinacije. Sukladno tome Muzeji razvijaju zajedničke programe i projekte

s turističkim sektorom vezano na nacionalne strateške dokumente, poput Strategije

kulturnog turizma.

3. ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA

Analizom stanja/okruženja provedene su aktivnosti za analizu postojećeg stanja u

kojem se Ustanova nalazi. Pod navedenim se podrazumijeva prikupljanje informacija

o sadašnjem stanju i poziciji Muzeja u namjeri da te informacije posluže kao oslonac

za donošenje odluka o tome koje će mjere poduzeti i u kojem smjeru Muzeji trebaju

djelovati.

Budući da je okruženje uglavnom turbulentno, kompleksno i sklono promjenama,

analiza stanja je vrlo značajna. Analiza stanja podrazumijeva razumijevanje konteksta

i okoline, predviđanje budućih trendova u okruženju, kao i procjenu kapaciteta

Ustanove za ostvarivanje postavljenih ciljeva. Također omogućava izbjegavanje

kriznih situacija te pripremljenost u neizvjesnim situacijama i spremniji odgovor na

promjene u vanjskom okružju.

3.1. Alati analize stanja/okruženja

Za analizu stanja na raspolaganju imamo razne alate, odnosno analize, a na temelju

njih, kao i postojeće misije i vizije, ustanova Muzeji Hrvatskog zagorja definira tri opća

cilja, kao i određeni broj posebnih ciljeva čijom će realizacijom u narednom razdoblju

od tri godine pridonijeti ostvarenju postavljene vizije, te se približiti željenom stanju u

budućnosti, odnosno pridonijeti ukupnom razvoju i unaprjeđenju djelatnosti Muzeja.

Alati pomoću kojih se provodi analiza stanja/okruženja su sljedeći:

➢ SWOT analiza,

➢ PEST analiza,

➢ Revizija kapaciteta organizacije,

➢ Analiza dionika,

➢ Analiza budućih trendova i mogućnosti razvoja,

➢ Analiza financijskih izvještaja.

17

3.1.1. SWOT analiza

Tablica 2. SWOT analiza


SNAGE SLABOSTI

− Ljudski potencijal – znanje, motiviranost i volja

zaposlenika, raznovrsnost kompetencija,

kompetitivnost

− Prepoznatljivost destinacija – zahvaljujući brojnim

studijama, analizama i priznanjima, MHZ lokacije

ocijenjene kao značajne atrakcije u RH

− Velika vrijednost u spomenicima – većina

spomenika je u dobrom stanju i dostupna za

razgled

− Atraktivni sadržaji za korisnike

− Veliki broj registriranih zbirki

− Raznovrsnost programa

− Efikasna i fleksibilna organizacija poslovanja

− Dobar poslovni imidž i suradnja s brojnim

udrugama, ustanovama i pojedincima

− Dobra međunarodna reputacija i umreženost

− Povezanost s lokalnom sredinom

− Visoki troškovi održavanja i veliki broj nekretnina

dislociranih na makro i mikro razini,

neopremljenost pojedinih prostora

− Nedostatak kadrova i financijskih sredstava za

poslovanje sukladno standardima

− Nedostatak pojedinih specifičnih kompetencija

− Nedovoljno resursa za istraživački i terenski rad u

pojedinim UJ

− Nedostatak originalnih predmeta u pojedinim

zbirkama vezanih uz temu stalnog postava

− Veliki broj zaposlenika dolazi na posao izvan

regije

− Geografska razdvojenost UJ

PRILIKE PRIJETNJE

− Stvaranje sinergija s drugim sektorima – turizam,

kulturne industrije, obrtništvo i dr.

− Povoljan položaj - blizina glavnog grada

− Mogućnost plasmana destinacija na inozemnom

tržištu

− Otvorenost prema novim tehnologijama

− Dobre mogućnosti za sudjelovanje u

međunarodnim projektima

− Rad u međunarodnim organizacijama i mrežama –

otvara nove mogućnosti

− Mogućnost razvoja novih tržišnih niša

− Povećanje administracije i obima poslova koji nisu

direktno vezani uz djelatnost – neselektivna

primjena modela planiranja i poslovanja u

kreativnom sektoru

− Utjecaj nepovoljnih demografskih kretanja

− Neefikasnost i neprovedivost znatnog dijela

zakonske regulative, podizanje troškova

poslovanja zbog primjene određenih propisa

− Rast svih troškova poslovanja, posebno režijskih

troškova obzirom na broj nekretnina te visoki

troškovi održavanja multimedijalnih sustava

− Nemogućnost novog zapošljavanja

− Nemogućnost promidžbe na ključnim tržištima

− Usmjerenost autoriteta na veća gradska središta

− Nemogućnost adekvatnog nagrađivanja dobrih

zaposlenika

18

3.1.2. PEST analiza

PEST analiza služi za analiziranje općeg okruženja. Ona predstavlja i analizu trendova

u okruženju, koji mogu djelovati poticajno na razvitak organizacije ili prijeteće za

opstanak organizacije. PEST analiza je akronim (politička, ekonomska, sociološka i

tehnološka) metoda analize okruženja i predstavlja temelj za strateško planiranje.

PEST analiza uključuje obradu sekundarnih podataka, odnosno uključuje pravno-

političke čimbenike, ekonomske čimbenike, socijalne i tehnološke čimbenike koji čine

vanjsko okruženje organizacije.

Kako bi se bolje definirale i razumjele brojčano ocijenjene vrijednosti iz PEST analize

svakog područja, obrazložit će se kratko kako slijedi: snaga okoline izražena je u

brojčanim vrijednostima u granicama od 1-5 gdje je najmanji utjecaj izražen brojem 1,

a najveći brojem 5. Ukoliko čimbenik djeluje kao prijetnja ima predznak minus (-), a

ukoliko djeluje kao prilika ima predznak plus (+).

Značaj utjecaja okoline izražen je u brojčanim vrijednostima u granicama od 1-5.

Ukupna ocjena pojedinih segmenata unutar navedenih okolina dobivena je umnoškom

snaga i značaja utjecaja. Podsume su dobivene zbrojem ukupnih ocjena pojedinih

čimbenika unutar određene okoline. Maksimalno pozitivni učinak segmenta okoline je

+100, a maksimalno negativni učinak -100. Pozitivan predznak govori o poticajnim

uvjetima okoline - što je veći rezultat, govori se o većoj povoljnosti, dok negativan

rezultat govori o destimulirajućem utjecaju okoline.

Na temelju provedene analize, može se zaključiti da je ukupna ocjena da Muzeji

Hrvatskog zagorja posjeduju sve potrebne preduvjete za daljnji razvoj, te da u svim

segmentima na određeni način, indirektno, mogu djelovati u smjeru poboljšanja istih.

Iz političkog segmenta okoline mogu se izdvojiti područja koja imaju značajan utjecaj i

potencijal za razvoj Muzeja, a što se odnosi na članstvo Hrvatske u EU i otvaranje

novih mogućnosti apliciranja projekata i ostvarivanje financijskih sredstava iz brojnih

fondova EU za njihovu realizaciju.

Iz ekonomskog segmenta okoline moguće je putem pojačanih propagandnih i

promotivnih aktivnosti utjecati na povećanje zainteresiranosti građana za muzejsko-

galerijske sadržaje, kao i programe koje Muzeji organiziraju. Svakako bi trebalo na

određene načine utjecati na podizanje zainteresiranosti građana o važnosti baštine.

Potencijal za daljnji rast i razvoj se ogleda u mogućnosti korištenja novih tehnologija,

kreiranju inovativnih projekata, te osmišljavanju novih načina prezentacije kulturne

baštine.

19

Tablica 3. PEST analiza

Segment

Utjecaj Značaj Ukupna ocijena -5, -4, -3, -2, -1,

+1, +2, +3, +4, +5 1, 2, 3, 4, 5

Politički

Priključivanje EU +5 5 +25

Porezni sustav -1 3 -3

Proračunska potpora +4 5 +20

Podsuma +42

Ekonomski

Platežna moć korisnika +3 5 +15

Naklonost stranih investitora +1 5 +5

Utjecaj krize -1 5 -5

Režijski troškovi -3 3 -9

Podsuma +6

Socijalni

Gostoljubivost +5 5 +25

Porast konkurencije -2 4 -8

Starenje stanovništva -3 2 -6

Inicijativa za vlastiti razvoj +4 5 +20

Podsuma +31

Tehnološki

Primjena novih tehnologija +4 5 +20

Infrastruktura +5 5 +25

Spremnost i opremljenost +4 4 +16

Dostupnost stručnjaka +3 4 +12

Ulaganja u istraživanja +3 3 +9

Podsuma +82

Suma +161


20

3.1.3. Revizija kapaciteta organizacije

Unutarnje ustrojstvo po radnim mjestima i položaju, te brojem izvršitelja i potrebnim

brojem izvršitelja prikazano je idućom tablicom.

Tablica 4. Unutarnje ustrojstvo Muzeja Hrvatskog zagorja

Naziv radnog mjesta

Popunjen

broj

izvršitelja

Sistematiziran

broj izvršitelja

1. Ravnateljica 1 1

2. Kustos, viši kustos, muzejski savjetnik 12

- kustos/kustosica 4

- viši kustos/kustosica 4

- muzejski savjetnik/savjetnica 2

3. Muzejski pedagog, viši muzejski pedagog,

muzejski pedagog savjetnik 6

- muzejski pedagog/muzejska pedagoginja 2

- viši muzejski pedagog/viša muzejska pedagoginja 1

- muzejski pedagog savjetnik/muzejska pedagoginja

savjetnica

4. Dokumentarist, viši dokumentarist,

dokumentarist savjetnik 0 1

- dokumentarist/dokumentaristica

- viši dokumentarist/dokumentaristica

- dokumentarist savjetnik/savjetnica

5. Knjižničar, viši knjižničar, knjižničarski savjetnik 0 1

- knjižničar/knjižničarka

- viši knjižničar/viša knjižničarka

- knjižničarski savjetnik/knjižničarska savjetnica

6. Restaurator, viši restaurator, restaurator

savjetnik 0 1

- restaurator/ica

- viši restaurator/ica

- restaurator/ica savjetnik

7. Informatičar, viši informatičar, informatičar

savjetnik 0 1

- informatičar

- viši informatičar/viša informatičarka

- informatičar savjetnik/informatičarka savjetnica

8. Muzejski tehničar, viši muzejski tehničar 10

- muzejski tehničar/muzejska tehničarka 4

- viši muzejski tehničar/viša muzejska tehničarka 2

9. Preparator, viši preparator 6

- preparator/preparatorica 2

- viši preparator/viša preparatorica 3

10. Fotograf, viši fotograf 0 1

- fotograf/fotografkinja

- viši fotograf/viša fotografkinja

11. Vodič/ička 1 10

12. Niži preparator/ica 1 2

13. Voditelj/ica održavanja 0 1

21

14. Domar/domarica 1 3

15. Vrtlar/vrtlarica – zaštitar/arka – ložač centralnog

grijanja/ložačica centralnog grijanja 8 10

16. Čistač/ica 5 8

17. Tajnik/tajnica 1 1

18. Voditelj/ica računovodstveno financijskog

odjela 1 1

19. Viši računovodstveno financijski referent /viša

računovodstveno financijska referentica 2 2

20. Računovodstveno financijski referent

/računovodstveno financijska referentica 1 2

21. Prodavač/ica–administrator/ka – blagajnik/ica 5 10 22. Voditelj/ica marketinga 1 1

SVEUKUPNO 52 91

Naziv položaja Broj

izvršitelja

Sistematiziran

broj izvršitelja

1. Voditelj/ica ustrojbene jedinice 5 5


Posjetitelji, stručna vodstva i radionice

Tijekom godina Muzeji bilježe kontinuirani rast posjeta. U 2017. godini Muzeje je

posjetilo 193.624 posjetitelja što je za 8,90% više u odnosu na prethodnu godinu. Osim

rasta broja posjeta, vidljiv je i rast broja odrađenih vodstava, kao i povećanje broja

sudionika radionica.

Tablica 5. Broj posjetitelja Muzeja Hrvatskog zagorja za 2016. i 2017. godinu

Vodstva

Radionice (broj sudionika)

Ukupan broj posjetitelja

2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017.

Muzej krapinskih neandertalaca

1.450 1.496 1.432 2.251 84.955 85.035

Dvor Veliki Tabor 236 304 798 948 26.233 28.536

Galerija Antuna Augustinčića

56 177 77 944 5.123 10.689

Muzej seljačkih buna

194 255 765 483 13.760 15.076

Muzej "Staro selo"

330 365 580 1.081 47.726 54.288

MHZ Sveukupno 2.397 2.597 3.652 5.707 177.797 193.624

Izvor: Evidencija broja posjetitelja u Muzejima Hrvatskog zagorja tijekom 2016. i 2017. godine

Muzeji Hrvatskog zagorja organiziraju stručna vodstva kroz stalne postave i izložbe. U

2017. godini odrađeno je 2.597 vodstava, a najviše vodstava odrađeno je u Muzeju

krapinskih neandertalaca, njih sveukupno 1.496. U odnosu na prethodnu godinu

Muzeji bilježe 8,34% više odrađenih vodstava.

22

Grafikon 1. Odrađena stručna vodstva MHZ-a u razdoblju 2015. - 2017.

Izvor: Evidencija broja posjetitelja u Muzejima Hrvatskog zagorja tijekom 2015., 2016. i 2017. godine

Muzeji Hrvatskog zagorja provode čitav niz edukativnih programa prema godišnjem

kalendaru. Prioriteti su programi koji se već godinama odvijaju u pojedinim ustrojbenim

jedinicama i za koje postoji interes publike. Tako je 2017. godine bilo 5.707 sudionika

muzejsko-edukativnih radionica što je 56,27% više sudionika u odnosu na prethodnu

godinu.

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

2015. 2016. 2017.

1.990

2.397

2.597

182

330 365

1.3661.450 1.496

3456

177262 236304

146 194 255

Broj vodstava

Muzeji Hrvatskog zagorja Muzej "Staro selo" Kumrovec

Muzej krapinskih neandertalaca Galerija Antuna Augustinčića

Dvor Veliki Tabor Muzej seljačkih buna

23

Grafikon 2. Sudionici muzejsko-edukativnih radionica MHZ-a u razdoblju 2015. - 2017. godine

Izvor: Evidencija broja posjetitelja u Muzejima Hrvatskog zagorja tijekom 2015., 2016. i 2017. godine

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

2015. 2016. 2017.

4.949

3.652

5.707

980

580

1.081

1.932

1.432

2.251

13477

9441.247

798948

656 765483

Broj sudionika radionica

Muzeji Hrvatskog zagorja Muzej "Staro selo" Kumrovec

Muzej krapinskih neandertalaca Galerija Antuna Augustinčića

Dvor Veliki Tabor Muzej seljačkih buna

24

Organizacija izložbi i pratećih događanja

U 2017. godini Muzeji su održali 30 izložbi, što je 15% više organiziranih izložbi u

odnosu na prethodnu godinu. Muzeji Hrvatskog zagorja prijavljuju izložbe u svakoj od

ustrojbenih jedinica sukladno godišnjem operativnom planu, a konačan izbor programa

radi nadležno vijeće Ministarstva kulture. Muzeji Hrvatskog zagorja imaju razgranatu

izdavačku aktivnost, a izdanja najčešće prate izložbene i edukativne programe te

događanja. Za sve izložbene projekte Muzeji planiraju tisak kataloga/deplijana,

pozivnica i plakata (2017. godine Muzeji su izdali 20 različitih tiskovina). Svake godine

u Muzejima se održavaju i stručna predavanja vanjskih suradnika i djelatnika Muzeja.

Muzeji su također uključeni i u razne promotivne aktivnosti organiziranjem i

sudjelovanjem na manifestacijama, kongresima i sl., kao i održavanjem koncerata i

priredbi.

Tablica 6. Aktivnosti Muzeja Hrvatskog zagorja 2016. i 2017. godine

Broj održanih događanja

Izložbe Izdane

tiskovine Predavanja

Koncerti i priredbe

Promocije i prezentacije

2016. 2017. 2016.

2017.

2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017.


3 2 3 3 3 1 1 3 16 5

Dvor Veliki Tabor 4 9 4 6 1 5 4 7 1 3


5 5 11 6 1 2 - 3 1 3


7 8 5 3 1 1 12 11 2 3

Muzej "Staro selo" 7 6 12 2 2 - - 4 8 3

MHZ sveukupno 26 30 35 20 8 8 17 28 28 17

Izvor: Muzeji Hrvatskog zagorja – Godišnje izvješće o radu za 2016. i 2017. godinu

Odnosi s javnošću

O izložbama, promocijama, događanjima, predstavljanjima publikacija, edukativnoj i

marketinškoj djelatnosti Muzeja Hrvatskog zagorja izvještavali su elektronski, tiskovni

mediji, te web portali.

Muzeji Hrvatskog zagorja koriste redovite godišnje usluge press clippinga te

kvantitativno i kvalitativno analiziraju prisutnost ustanove te pojedinih ustrojbenih

jedinica i programa u medijima

U 2017. godini Muzeji Hrvatskog zagorja bilježe 143 objave, a najveći broj objava

posvećen je Dvoru Veliki Tabor i Muzeju krapinskih neandertalaca.

25

Grafikon 3. Objave u tiskanim i elektroničkim medijima - rezultati press clippinga za 2017. godinu


Stručni djelatnici Muzeja Hrvatskog zagorja redovito sudjeluju u radijskim i TV

emisijama radi promoviranja izložbi, projekata i najave drugih događanja, te sudjeluju

u radijskim i TV emisijama po pojedinim stručnim temama.

Marketinška djelatnost Muzeja

Odjel marketinga ustrojen je u Muzejima Hrvatskog zagorja kao dio Službe za financije,

a za provedbu aktivnosti zadužena je voditeljica marketinga koja koordinira poslovanje

s voditeljima ustrojbenih jedinica i uredom ravnateljice.

Osnovni elementi rada marketinškog odjela su promidžba, priprema paketa za

sponzorstva i donacije, komuniciranje s javnošću putem medija, web-a te putem

internet marketinga, organizacija marketinških akcija, organizacija manifestacija, koje

za krajnji cilj imaju prepoznatljiv proizvod ili edukativne i interaktivne programe koji su

namijenjeni djeci i odraslima, a u konačnici rezultiraju većim posjetom turista iz

tuzemstva i inozemstva, te prepoznatljivošću Muzeja Hrvatskog zagorja u regiji.

Marketinška djelatnost prati muzejsku djelatnost kroz promotivne aktivnosti događanja,

izložbi, te pratećih manifestacija.

Marketinške aktivnosti odvijale su se na realizaciji Plana marketinga i plana aktivnosti,

te na realizaciji marketinga izložbi, događanja i projekata, a najvećim dijelom u 2017.

na organizaciji događanja:

• Noć muzeja,

• Viteški turnir,

• Srednjovjekovne svečanosti u Velikom Taboru,

• Ljeto u Dvorcu Oršić,

0 50 100 150 200 250 300 350 400


Dvor Veliki Tabor



Muzej "Staro selo" Kumrovec

Muzeji Hrvatskog zagorja

103

364

75

243

152

143

Broj objava

26

• Zagorska svadba,

• Advent u Muzejima Hrvatskog zagorja.

Planiraju se predstavljanja Muzeja u suradnji s turističkim uredima u inozemstvu.

Navedene akcije u proteklim godinama donijele su znatno povećanje udjela stranih

posjetitelja u ukupnom broju posjetitelja.

Redovito se prati promocija Muzeja na Danima hrvatskog turizma, dodjela nagrada i

priznanja za uspješan rad, djelovanje u UHPA-i i koordinacija programa s turističkim

agencijama.

3.1.4. Analiza dionika

Muzeji Hrvatskog zagorja imaju primarne i sekundarne dionike. Primarni dionici su:

➢ Ministarstvo kulture kao osnivač i glavni autoritet,

➢ zaposlenici Muzeja Hrvatskog zagorja,

➢ muzeji i druge ustanove u kulturi koje utječu na rad sektora,

➢ EU fondovi i potencijalni ulagači,

➢ vanjski suradnici s kojima Muzeji imaju ugovore,

➢ korisnici i posjetitelji,

➢ ostali autoriteti koji donose propise.

Autoriteti su važni primarni dionici odnosno interesna skupina koja donosi ključne

propise, osigurava financijsku potporu i nadzire zakonitost poslovanja. Nužno je

inzistiranje na objektivnim kriterijima, utvrđenim standardima i transparentnim

pokazateljima. Ministarstvo kulture je kao osnivač osnovni autoritet Muzejima

Hrvatskog zagorja

Slika 3. Primarni dionici Muzeja Hrvatskog zagorja


27

Sekundarni dionici su:

➢ Krapinsko-zagorska županija i ostale jedinice lokalne uprave i samouprave,

➢ znanstvene ustanove,

➢ druga ministarstva i agencije,

➢ udruge civilnog društva,

➢ mediji i oni koji oblikuju javno mišljenje,

➢ konkurencija.

Za oblikovanje javnog mišljenja i stvaranja pozitivne slike Muzeja važni su dionici koji

često komuniciraju s javnošću ili su prisutni u medijima:

➢ sektor kulture,

➢ turistički sektor,

➢ zaposlenici u medijima,

➢ strukovne organizacije,

➢ strukovne udruge,

➢ osobe iz javnog života, ➢ PR agencije.

Slika 4. Sekundarni dionici Muzeja Hrvatskog zagorja


Muzeji Hrvatskog zagorja su primarni dionici u razvoju destinacija u kojima se nalaze

budući da broj posjetitelja koji dolaze u muzeje nekoliko puta premašuje broj

stanovnika. U nekim mjestima muzej je i jedina ustanova u kulturi što joj daje dodatnu

važnost za lokalnu zajednicu jer se na muzej oslanja i lokalni turizam i gospodarstvo,

zabavni i kulturni život mjesta i slično.

28

U širem okruženju postoje muzeji i druge snažne kulturno-turističke atrakcije koje

mogu utjecati na broj posjetitelja. Muzeji Hrvatskog zagorja s njima razvijaju prijateljske

odnose suradnje i razmjene iskustava te se u tom dijelu ne očekuju veći rizici.

3.1.5. Analiza budućih trendova i mogućnosti razvoja

Pored usklađivanja svih potrebnih akata Muzeja s novim potrebama i smjernicama

struke planira se pojačati provedba istih u svakodnevnom radu.

Svrha unošenja poboljšanja:

✓ poticanje učinkovitijeg načina poslovanja,

✓ redovito praćenje suvremenih dostignuća struke i njihovo uvođenje u vlastito

poslovanje,

✓ poticanje redovite evidencije o radnim učincima, te procjene i samoprocjene

rezultata rada,

✓ vrednovanje stvarnih rezultata rada, te poticanje inovativnih pristupa kako bi se

različiti potencijali i interesi zaposlenika najbolje iskoristili,

✓ uvođenje raznih oblika poticanja i motiviranja zaposlenika,

✓ poticanje dostupnosti znanja pohranjenog u Muzeju i prijenos istoga korisnicima

Muzeja,

✓ poticanje cijeloživotnog obrazovanja i edukacije muzejskog osoblja kako bi na

zadovoljavajući način pratila inovacije u radu.

Planira se uključivanje Muzeja u nova partnerstva koja će za realizaciju projekata

korisititi sredstva iz strukturnih fondova, te programa EU.

Planiraju se snažnije marketinške aktivnosti, te poslovi na stvaranju i promicanju

identiteta Muzeja, njegove vizualne i medijske prepoznatljivosti. U sklopu toga radi se

na poboljšanju web stranica i aktivnijem predstavljanju na Internetu. Nastavlja se

suradnja s turističkim sektorom u programima zajedničkog oglašavanja i promocije na

sajmovima, te uspostava bolje suradnje s inozemnim i domaćim turističkim

agencijama.

29

3.1.6. Analiza financijskih izvještaja

Financijska se uspješnost poslovanja Muzeja Hrvatskog zagorja prikazuje provedbom

analize financijskih izvještaja koja se temelji na podacima iz „Bilance stanja“ i

„Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima“. Postupci analiza financijskih

izvještaja utemeljeni su u raščlanjivanju i uspoređivanju. U kontekstu uspoređivanja

razmatraju se komparativni financijski izvještaji koji služe za provedbu horizontalne

analize. Za provedbu vertikalne analize služe strukturni financijski izvještaji i oni se

promatraju u kontekstu raščlanjivanja.

Horizontalna analiza financijskih izvještaja prati promjene vrijednosti pozicija

financijskih izvještaja tijekom više obračunskih razdoblja. Kroz horizontalnu analizu

uočava se tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih financijskih

izvještaja. Ključna varijabla u horizontalnoj analizi prvenstveno je vrijeme, jer se

usporedbom elemenata financijskih izvještaja, koji su iskazani u novčanim jedinicama,

između dva ili više razdoblja donosi zaključak o kretanju pojave kroz promatrano

razdoblje, pri čemu je moguće utvrditi problematična područja poslovanja.

Pokazatelj analize financijskih izvještaja predstavlja racionalni broj koji podrazumijeva

stavljanje u odnos jedne ekonomske veličine s drugom ekonomskom veličinom.

Pokazatelji analize financijskih izvještaja računaju se kako bi se stvorila informacijska

podloga za donošenje poslovnih odluka, te je ovdje naveden pokazatelj ekonomičnosti

poslovanja.

Izvori financiranja

Sredstva za rad Muzeja osiguravaju se iz:

➢ sredstava osnivača odnosno državnog proračuna Republike Hrvatske,

30

➢ sredstava proračuna Županije, gradova i općina na području kojih se nalaze

Muzeji i lokaliteti na kojima Muzeji djeluju,

➢ vlastitih sredstava ostvarenih na tržištu rada, istraživačkih i stručnih projekata,

ekspertiza, nakladničke i druge djelatnosti,

➢ od donacija i sponzora

➢ drugih prihoda u skladu sa zakonom.

Muzeji mogu ostvarivati i sredstva za obavljanje djelatnosti od:

➢ prihoda u skladu s međudržavnim ugovorima, odnosno ugovorima s

međunarodnim organizacijama koje je potpisala Republika Hrvatska odnosno

Županija,

➢ nadzora arheoloških lokaliteta, arheoloških elaborata i savjeta ➢ sredstava iz EU fondova,

➢ zaklada, donacija, sponzora,

➢ ostvarene ugovorne dobiti u skladu sa zakonom.

Tablica 7. Izvori financiranja Muzeja Hrvatskog zagorja

Izvori financiranja 2016. (%) 2017. (%)

Opći prihodi i primici 30,28 60,50

Vlastiti prihodi 5,13 10,98

Ostali prihodi za posebne namjene 11,75 25,25

Pomoći 1,87 3,05

Donacije 0,20 0,14

Tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

50,78 -

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine - 0,08

Sveukupno 100,00 100,00


Horizontalna analiza financijskih izvještaja

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

Prihodi/primici u 2017. godini ostvareni su u iznosu od 13.603.564 kn, što je za 51,36%

manje u odnosu na prethodnu godinu, te 25,27% manje u odnosu na 2015. godinu.

31

Vrijednosno u 2017. godini, najznačajniji udjel imaju prihodi iz nadležnog proračuna u

iznosu od 8.226.197 kn ili 60,47% i prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi po

posebnim propisima i naknada u iznosu od 3.432.793 kn ili 25,23%, te prihodi od

prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihoda od donacija u iznosu od

1.447.924 kn ili 10,64% od ukupno ostvarenih prihoda/primitaka.

Tablica 8. Ostvareni prihodi/primici Muzeja Hrvatskog zagorja

za razdoblje 2015. - 2017. godine, u kunama

R.b. Prihodi Ostvareno za

2015. (kn) Ostvareno za


2017. (kn) Indeks

1 2 3 4 5 6(5/4)

1. Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna

5.832.175 14.721.715 414.469 2,82

2. Prihodi od imovine 26.628 74.732 59.488 79,60

3. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi po posebnim propisima i naknadama

3.356.462 3.284.744 3.432.793 104,51

4. Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihoda od donacija

1.347.885 1.391.013 1.447.924 104,09

5. Prihodi iz nadležnog proračuna i HZZO-a na temelju ugovornih obveza

7.624.615 8.466.961 8.226.197 97,16

6. Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 15.570 27.742 12.302 44,34

Ukupni prihodi poslovanja 18.203.335 27.966.907 13.593.173 48,60

Ukupni prihodi od prodaje nefinancijske imovine

0 0 10.391 -

Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja

0 0 0 -

UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 18.203.335 27.966.907 13.603.564 48,64

Izvor: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima 2015., 2016. i 2017. godine

Grafikon 4. Kretanje glavnih izvora prihoda/primitaka u financijskom planu Muzeja Hrvatskog

zagorja za razdoblje 2015. - 2017. godine, u kunama

32


Na temelju provedene analize Izvještaja o prihodima i primicima, rashodima i izdacima

za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine utvrđuje se da su Muzeji

Hrvatskog zagorja na dan 31. 12. 2017. godine ostvarili poslovni rezultat po sljedećim

kategorijama, i to:

- višak prihoda poslovanja u iznosu od 1.575.036 kn,

- manjak prihoda od nefinancijske imovine u iznosu od 1.755.982 kn,

- ukupan manjak prihoda/primitaka u iznosu od 180.946 kn.

Ukupno ostvareni rashodi/izdaci u 2017. godini iznose 13.784.510 kn, što je za 45,43%

manje u odnosu na prethodnu godinu, te 35,73% manje u odnosu na 2015. godinu.

Manjak prihoda/primitaka nad rashodima/izdacima tekuće godine iznosi 180.946 kn, a

preneseni višak prihoda/primitaka iz prethodnih godina 222.635 kn, temeljem čega

dobivamo višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju koji iznosi 41.689

kn.

Tablica 9. Ostvareni rashodi/izdaci Muzeja Hrvatskog zagorja za razdoblje 2015.- 2017. godine, u kunama

0,00

2.000.000,00

4.000.000,00

6.000.000,00

8.000.000,00

10.000.000,00

12.000.000,00

14.000.000,00

16.000.000,00

2015. 2016. 2017.

Pomoći iz inozemstva(darovnice) i od subjekataunutar općeg proračuna

Prihodi od imovine

Prihodi od upravnih iadministrativnih pristojbi

Prihodi od prodaje proizvodai robe te pruženih usluga iprihoda od donacija

Prihodi iz proračuna

Kazne, upravne mjere i ostaliprihodi

33

R.b. Rashodi i izdaci Ostvareno za



2017. (kn) Indeks

1 2 3 4 5 6(5/4)

1. Rashodi za zaposlene 5.725.418 5.872.479 6.155.443 104,82

2. Materijalni rashodi 6.279.195 7.061.307 5.797.503 82,10

3. Financijski rashodi 46.254 61.044 65.191 106,79

Ukupni rashodi poslovanja 12.050.867 12.994.830 12.018.137 92,48

Višak prihoda poslovanja (tekuća godina) 6.152.468 14.972.077 1.575.036 10,52

1. Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine

0 0 0 -

2. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

167.778 2.190.671 715.363 32,65

3. Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

9.227.999 10.075.721 1.051.010 10,43

Ukupni rashodi za nabavu nefinancijske imovine

9.395.777 12.266.392 1.766.373 14,40

Manjak prihoda od nefinancijske imovine (tekuća godina)

9.395.779 12.266.392 1.755.982 14,32

Ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova

0 0 0 -

UKUPNO RASHODI/IZDACI 21.446.646 25.261.222 13.784.510 54,57

Višak prihoda i primitaka (tek. godina) 0 2.705.685 0 -

Manjak prihoda i primitaka (tek. godina) 3.243.309 0 180.946 -

Preneseni višak prihoda i primitaka 771.229 0 222.635 -

Preneseni manjak prihoda i primitaka 0 2.491.708 0 -

Višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju

0 213.977 41.689 19,48

Manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju

2.472.082 0 0 -


Financijska sredstva korištena su za obavljanje djelatnosti Muzeja, a vrijednosno

najznačajniji rashodi/izdaci ostvareni su kroz rashode za zaposlene u iznosu od

6.155.443 kn ili 44,65%, zatim materijalne rashode u iznosu od 5.797.503 kn ili

42,06%, te rashode za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u iznosu od

1.051.010 kn ili 7,62% od ukupno ostvarenih rashoda/izdataka.

Grafikon 5. Prikaz ukupno ostvarenih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka

34

u razdoblju 2015. - 2017. godine


Bilanca

U 2017. godini nefinancijska imovina sudjeluje sa 99,19%, dok financijska imovina

sudjeluje sa 0,81% u ukupnoj imovini. U 2017. godini nefinancijska imovina u ukupnoj

imovini sudjeluje u većem postotku u odnosu na 2016. godinu. Uspoređujući ova dva

razdoblja kroz indekse, uočava se smanjenje nefinancijske imovine u 2017. godini u

odnosu na 2016. za 0,78% i smanjenje financijske imovine za 14,79%.

U 2016. godini udio obveza Muzeja u ukupnoj pasivi iznosio je 0,57%, dok se u 2017.

godini taj postotak smanjio na 0,46%. Što se tiče vlastitih izvora, vidljivo je smanjenje

u postotnom iznosu od 0,05%.

Na koncu 2017. godine potraživanja su iznosila 326.751 kn i čine 2,40% ostvarenih

prihoda/primitaka. U odnosu na prethodnu godinu veća su za 75.077 kn ili 29,83%.

Ostvarena se potraživanja odnose na potraživanja od zaposlenih, ostala potraživanja,

potraživanja za više plaćene poreze i doprinose, potraživanja za prihode od imovine,

potraživanja za upravne i administrativne pristojbe, pristojbe po posebnim propisima i

naknade, zatim na potraživanja za prihode od prodaje proizvoda i robe te pruženih

usluga, te na potraživanja za kazne i upravne mjere te ostale prihode.

Tablica 10. Vrijednost imovine, obveza i vlastitih izvora – usporedba 2016. i 2017. godine

-5.000.000,00

0,00

5.000.000,00

10.000.000,00

15.000.000,00

20.000.000,00

25.000.000,00

30.000.000,00

2015. 2016. 2017.

Prihodi/primici

Rashodi/izdaci

Višak/manjak prihoda iprimitaka raspoloživ usljedećem razdoblju

35

R.b. Opis 2016. 2017. Indeks

1 2 3 4 5(4/3)

1. Nefinancijska imovina 185.854.414 184.410.361 99,22

2. Financijska imovina 1.760.217 1.499.930 85,21

2.1. Novac u banci i blagajni 928.595 579.185 62,37

2.2. Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo

114.719 220.598 192,29

2.3. Potraživanja za dane zajmove 0 0 -

2.4. Vrijednosni papiri 0 0 -

2.5. Dionice i udjeli u glavnici 0 0 -

2.6. Potraživanja za prihode poslovanja 135.664 106.153 78,25

2.7. Potraživanja od prodaje nefinancijske imovine 1.291 0 -

2.8. Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda

579.948 593.994 102,42

Ukupno imovina 187.614.631 185.910.291 99,09

3. Obveze 1.074.774 858.313 79,86

4. Vlastiti izvori 186.188.317 185.051.978 99,39

Ukupno obveze i vlastiti izvori 187.614.630 185.910.291 99,09

Izvor: Bilanca – stanje na dan 31. prosinca 2017. godine

Obveze u 2017. godini ukupno su iznosile 858.313 kn, što je 6,31% ostvarenih

prihoda/primitaka u 2017. godini. U odnosu na stanje koncem 2016., manje su za

216.461 kn ili za 20,14%.

Stanje obveza Muzeja Hrvatskog zagorja na dan 31.12.2017. godine navedeno je u

nastavku.

Tablica 11. Obveze Muzeja Hrvatskog zagorja na dan 31.12.2017.

Opis Iznos ( kn)

Obveze za zaposlene 464.696

Obveze za materijalne rashode 184.740

Obveze za financijske rashode 3.689

Ostale tekuće obveze 205.188

Ukupno obveze 858.313

Izvor: Bilanca – stanje na dan 31. prosinca 2017. godine

Pokazatelj analize financijskih izještaja

Ekonomičnost Muzeja Hrvatskog zagorja

36

Pokazatelj ekonomičnosti izračunava se na temelju računa godišnjeg izvještaja o

prihodima/primicima i rashodima/izdacima, a mjeri odnos prihoda/primitaka i

rashoda/izdataka i pokazuje koliko se prihoda/primitaka ostvari po jedinici

rashoda/izdataka. Ukoliko je vrijednost manja od 1, pokazatelj je poslovanja s

gubitkom.

Ekonomičnost ukupnog = ukupni prihodi i primici = 13.603.564= 0,99

poslovanja ukupni rashodi i izdaci 13.784.510

S obzirom da je pokazatelj ekonomičnosti Muzeja Hrvatskog zagorja manji od jedan,

navedeno je pokazatelj da su Muzeji u tekućoj godini poslovali s gubitkom, a s obzirom

na preneseni višak prihoda/primitaka iz protekle godine, Muzeji posluju sa suficitom i

to u iznosu od 41.689 kn.

4. OPĆI CILJEVI

37

Opći ciljevi su izjave o tome što Ustanova namjerava postići u iduće tri godine, odnosno

određuju jasan smjer kretanja i djelovanja kako bi, postižući svaki od njih, ostvario

svoju viziju i misiju. Dobro postavljeni opći ciljevi:

✓ ukazuju na jasan smjer kretanja i djelovanja Ustanove,

✓ istovremeno su ambiciozni i realni,

✓ usredotočeni su na rezultate.

Prilikom oblikovanja ciljeva potrebno je primijeniti niz kriterija, a njih je moguće

predstaviti akronimom – SMART. Ciljevi moraju biti:

• Specifični – S

• Mjerljivi – M

• Akceptirani (prihvaćeni) od strane onih koji participiraju – A

• Realistični (ostvarivi) – R

• Terminski određeni (vremenski određeni) – T

Slika 5. Strateški ciljevi razvoja Muzeja Hrvatskog zagorja


5. POSEBNI CILJEVI

Muzeji Hrvatskog zagorja kao viziju imaju demokratski uređeno društvo u kome će muzeji kontinuirano doprinositi međusobnom razumijevanju i razvoju putem odgovornog korištenja prirodne i kulturne baštine. Odgovornost muzeja u suvremenom društvu

proteže se na širu zajednicu, nacionalno i internacionalno okruženje, te posebno doprinosi u rješavanju globalnih pitanja i

problema koji postaju i lokalno relevantni.

Opći cilj 1

Poboljšati komunikaciju muzeja s korisnicima,

partnerima i suradnicima u zemlji i inozemstvu

Opći cilj 2

Podizanje standarda kvalitete u nabavi, čuvanju, obradi i

komuniciranju muzejske građe

Opći cilj 3

Podizanje razine kvalitete muzejske infrastrukture i

uvjeta rada

38

Na temelju postavljenih općih ciljeva, proizlaze posebni ciljevi koji ukazuju na prioritete

prilikom alokacije resursa. Posebni ciljevi predstavljaju očekivane rezultate, odnosno

željene promjene koje su posljedica niza specifičnih aktivnosti usmjerenih postizanju

općih ciljeva. Kao prvi korak konkretizacije i ostvarenja vizije predložena su 3 opća

cilja.

Strateški ciljevi razvoja Muzeja su konzistentan i sažet opis namjeravanih ishoda

razvoja, jasno izraženih i mjerljivih, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja

Strateškog plana. Kvaliteta strateških ciljeva ovisi o tome koliko oni odražavaju

trendove i procese u Muzejima. Strateški ciljevi doprinose ostvarenju vizije, a temelje

se na prethodno provedenim analizama.

Slika 6. Definirani posebni ciljevi za ostvarenje strateških ciljeva Muzeja Hrvatskog zagorja


6. NAČINI OSTVARENJA/AKTIVNOSTI

2. Podizanje standarda kvalitete u nabavi, čuvanju, obradi i

komuniciranju muzejske građe

3. Podizanje razine kvalitete muzejske

infrastrukture i uvjeta rada

2.1. Obogaćivanje fundusa (akvizicije)

2.2. Podizanje standarda čuvanja

3.2. Informatizacija muzeja

3.1. Podizanje standarda objekata MHZ kroz investicijsko ulaganje, programe zaštite i očuvanja baštine i dobara

2.3. Obrada zbirki

1. Poboljšati komunikaciju Muzeja s korisnicima, partnerima i suradnicima u zemlji i

inozemstvu

1.1. Unapređenje komunikacije s korisnicima

1.2. Razvoj međumuzejske suradnje

1.3. Razvoj međunarodne suradnje

1.4. Promidžba muzeja

2.4. Izrada novih stalnih postava

2.5. Muzejsko-edukativni programi

2.6. Digitalizacija

3.3. Unapređenje kompetencija zaposlenika

39

Načini ostvarenja predstavljaju aktivnosti, odnosno korake koje je potrebno poduzeti

kako bi se posebni cilj ostvario, a ostvarenjem posebnog cilja doprinijelo ostvarenju

općeg cilja pa tako i približilo ostvarenju uspostavljane vizije.

Opći cilj 1. Poboljšati komunikaciju muzeja s korisnicima, partnerima i suradnicima u zemlji i inozemstvu

Posebni cilj 1.1. Unapređenje komunikacije s korisnicima

Način

ostv

are

nja

1.1

.1.

Poticati p

rogra

me inte

rakcije

s k

orisnic

ima

Muzeji Hrvatskog zagorja provode čitav niz edukativnih programa prema godišnjem kalendaru. Prioriteti su programi koji se već godinama odvijaju u pojedinim ustrojbenim jedinicama i za koje postoji interes publike. Planiraju se i novi inovativni programi. Odjel marketinga vodi press-clipping za čitavu ustanovu i zadužen je za praćenje medijskih analiza, oblikovanje obavijesti za medije te kontinuirano slanje informacija o radu muzeja medijima. Odjel marketinga vodi adresar uzvanika za događanja i izložbe, te komunicira s donatorima i sponzorima i priprema sponzorske pakete. Ciljanim alatima i akcijama odjel marketinga podiže svijest u javnosti o djelovanju Muzeja Hrvatskog zagorja čime se javnosti osigurava transparentan uvid u poslovanje i rad Muzeja. Učinkovito se promiču posebnosti i odlični rezultati rada Muzeja. Muzeji Hrvatskog zagorja aktivno organiziraju i sudjeluju u realizaciji manifestacija (Uskrsni ponedjeljak u Velikom Taboru, Ljeto u dvorcu Oršić, Tabor film festival, Dani jabuka u Dvoru Veliki Tabor, Ljeto u Krapini, Dan mladosti-radosti, Ina Rally Kumrovec, Čez korizmu do Vuzma, koncerti i kazališne predstave i sl.)

Posebni cilj 1.2. Razvoj međumuzejske suradnje

Način

ostv

are

nja

1.2

.1.

Razvoj m

eđum

uzejs

ke s

ura

dnje

Muzeji Hrvatskog zagorja ostvaruju suradnju s brojnim muzejima i drugim srodnim ustanovama (HAZU, fakulteti, instituti, knjižnice, arhivi, Matica hrvatska, ostale javne javne ustanove, škole itd.) u vidu izložbi, edukativnih projekata i promocija.

Posebni cilj 1.3. Razvoj međunarodne suradnje

40

1.3

.1.

Razvoj m

eđunaro

dne s

ura

dnje

U okviru interregionalnog natječaja (Hrvatska – Slovenija) pripremljena i prijavljena su tri projekta, čijom se provedbom planira doprinijeti očuvanju i održivom korištenju prirodnih i kulturnih resursa, a samim time i ostvarenju cilja aktivne zaštite baštine kroz održivi turizam. Prijavljeni projekti su sljedeći:

1. VERONIKA / Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor u suradnji s partnerima: Općina Desinić, Zagorska razvojna agencija, Občina Laško, Občina Braslovče, Pokrajinski muzej Celje, Razvojna agencija iz Slovenije, Razvojna agencija Kozjansko. Ukupna vrijednost sredstava koja se odnose na MHZ - Dvor Veliki Tabor iznosi 2.324.012,25 kn, od toga 1.975.412,32 financira EU, a 15 % - 348.602,17 kn su vlastita sredstva MHZ-a.

2. LIVING CASTLES /Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor i Muzej seljačkih buna u suradnji s partnerima: Gradski muzej Varaždin, Muzej Međimurja Čakovec, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Raziskovalno in izobraževalno središče Dvorec Rakičan, Znanstveno raziskovalno središče Bistra, Razvojna agencija Savinjske regije d.o.o, Proteus d.o.o. Ukupna vrijednost sredstava koja se odnose na MHZ (Dvor Veliki Tabor i Muzej seljačkih buna) iznosi 1.737.337,50 kn, od toga 1.476.742,50 kn financira EU, a 15% - 260.595,00 kn su vlastita sredstva.

3. DOŽIVLJAJ A LA CARTE /Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej Staro selo Kumrovec s partnerima: Zagorska razvojna agencija, Razvojna agencija Sotla, Kmetijsko gozdarska zbornica Slovenije – Kmetijsko gozdarski zavod, Javni zavod za kulturo, turizem in razvoj Rogatec. Ukupna vrijednost sredstava koja se odnose na MHZ iznosi: 503.182,50 kn, od toga 427.710,00 kn financira EU, a 15% - 61.522,5 kn su vlastita sredstva.

4. UMJETNOST I KULTURA 54+* Projekt prijavljen u suradnji s Muzejem suvremene umjetnosti, ukupna vrijednost projekta je 1.000.000,00 kn - projekt je u potpunosti financiran sredstvima EU.

U svrhu intenziviranja i ostvarivanja međunarodne suradnje planira se suradnja posebno u okviru mreže ICOM-a, Europskog muzejskog foruma, mreže Ice Age Europe, eCultvalue u okviru Support Action programa Europske komisije. Muzej krapinskih neandertalaca i nalazište pračovjeka Hušnjakovo je u ožujku 2016. godine primio veliko priznanje - Oznaku Europske baštine te se obvezuje organizirati različita događanja i sudjelovanja na godišnjim radnim sastancima pojedinih mreža na kojima se prezentiraju programi koji su se ostvarili te budući projekti. Također se planira gostujuća izložba MKN u Cerkljanskom muzeju (Slovenija): Neandertalci iz Krapine, lipanj 2018. UNESCO Neanderthal Cluster: MKN je jedan od članova neandertalskih nalazišta koji radi na budućoj međunarodnoj zajedničkoj prijavi nalazišta Hušnjakovo za Listu zaštićene svjetske baštine (WHL). Muzej seljačkih buna planira sudjelovanje na Međunarodnoj konferenciji Europa Postmedievalis - Post-medieval pottery between its borders. Muzej seljačkih buna planira u 2019. s partnerima iz Češke realizirati izložbu Pan Jan – vojskovođa i političar, za koju su u 2018. započeti pripremi radovi. Izložbom će se obilježiti obljetnica smrti Jana Vitovca. Prikazati će se utjecaji koje su on i sinovi izvršili na Hrvatsko zagorje. Voditeljica Muzeja seljačkih buna planira sudjlovanje na Histori festu u Bosni i Hercegovini.

41

Posebni cilj 1.4. Promidžba muzeja

Način

ostv

are

nja

1.4

.1.

Pro

mid

žbene a

ktivnosti

Način ostvarenja se odnosi na aktivnosti koje će rezultirati povećanjem prisutnosti Muzeja na portalima i društvenim mrežama i poticanjem programa interakcije s korisnicima i nove programe vezane uz razvoj publike. Neophodno je pojačati komunikaciju na Internetu, prisutnost na portalima, razviti komunikaciju s korisnicima na društvenim mrežama i zapošljavanje potrebnog kadra, ponudu MHZ-a ponuditi na webu na raznovrstan način sukladno ciljnim korisnicima. Nastaviti razvijati interaktivnu suradnju, razviti nove modele komunikacije i koristiti nove modele razvoja publike (aktivnosti izvan muzeja i sl.). Stanovnike KZŽ upoznati s lokalnom baštinom kako bi je znali čuvati i upoznati šire okruženje s radom muzeja, razviti modele aktivnijeg uključivanja lokalnog stanovništva u rad MHZ-a (volonteri, različite skupine i udruge), razvijanje marketinških aktivnosti i odnosa s javnošću. Planira se zajednička promotivna kampanja u 2018. sa TZ KZŽ uz najave manifestacija MHZ-a kroz plakatiranje BB na području grada Zagreba, zatim najave na Mreži TV uz telop, najave na Radio Kaj-u, oglašavanje u tiskovinama: Vikend van Zagreba i Večernji list (prilog V magazin), on-line oglašavanje na web portalu Tip Travel te hotspot.net te reklama na Led displeju (pokraj City centra one). Sajmovi/prezentacije u suradnji sa HTZ i TZ KZŽ - promoviranje na turističkim sajmovima u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj.

42

Opći cilj 2 Podizanje standarda kvalitete u nabavi, čuvanju, obradi i komuniciranju muzejske građe

Posebni cilj 2.1. Obogaćivanje fundusa (akvizicije)

Način

ostv

are

nja

2.1

.1.

Otk

upi, tere

nsko p

rikuplja

nje

, donacije

Muzeji Hrvatskog zagorja prikupljaju građu otkupima, donacijama i terenskim istraživanjima. Sredstva za otkupe osiguravaju se od strane osnivača i iz vlastitih sredstava. Otkup građe planira se sukladno politici otkupa svake ustrojbene jedinice. Planira se revizija plana otkupa od strane voditelja ustrojbenih jedinica. Prioritet su otkupi za stalne postave i izložbene projekte Muzeja. Prioritet je otkup građe za potrebe postava u Velikom Taboru. Otkup predmeta vazan uz tradicijske obrte za potrebe etnografskih zbirki jedan je od prioriteta zbog spašavanja te vrste građe. Prema Statutu Muzeja Hrvatskog zagorja, Dvor Veliki Tabor, Desinić sakuplja, čuva i prezentira muzejsku građu iz srednjovjekovne prošlosti sjeverozapadne Hrvatske, hrvatskog plemstva, osobito obitelji Rattkay kao i drugih plemićkih obitelji koje su živjele u dvorcima Ratkayevih ili su bile njihovi suvremenici (oružje, vojna oprema namještaj i uporabni predmeti). Budući da Galerija sakuplja, čuva, istražuje i prezentira djelo kipara Antuna Augustinčića, i program otkupa muzejske građe GAA vezan je isključivo uz njegovo ime, bilo da se radi o njegovim djelima ili o dokumentima koji se odnose na njegov život i rad. Otkupna politika Galerije temelji se na namjeri da što bolje upotpunimo ostavštinu Antuna Augustinčića, kako bismo što cjelovitije mogli sagledati i prikazati njegov kiparski opus. U prvom redu to su Augustinčićevi rani radovi. Budući da Augustinčićevu ostavštinu većinom čine gipsani modeli te prema njima lijevani brončani odljevi (uglavnom lijevani poslije Augustinčićeve smrti za potrebe stalnog postava i u svrhu zaštite), drugi prioritet dajemo originalnim brončanim skulpturama (dakle broncama lijevanim za Augustinčićeva života i uz njegovu autorizaciju). Krajnji cilj nam je, dakle, sve faze njegova opusa što potpunije zastupiti s čim više originala. MKN planira otkup minerala i fosila. Otkup muzejske građe za zbirke Muzeja seljačkih buna uključuje otkup za potrebe stalnog postava i popunjavanja zbirki. Planiramo otkup za potrebe Zbirke razglednica i fotografija, Zbirke oružja i opreme, Kulturno-povijesne zbirke te Likovne zbirke. Muzej „Staro selo“ Kumrovec planira otkup spomeničke građe za potrebe stalnih postava kao i popunjavanja zbirki te za potrebe povijesne izložbe o štafetama mladosti. Otkup se predviđa za etnografski, kulturno – povijesni odjel Muzeja „Staro selo“ Kumrovec kao i za povijesnu zbirku.

43

Posebni cilj 2.2. Podizanje standarda čuvanja N

ačin

ostv

are

nja

2.2

.1.

Pre

ventivna k

onzerv

acija

fondova

Zaštita fondova planira se provoditi kroz restauratorske i preparatorske zahvate muzejske građe. U 2018. godini se isti provode na lokacijama Dvor Veliki Tabor, Muzej seljačkih buna i Muzej „Staro selo“ Kumrovec. Nastavak preventivne zaštite i redovitog mjerenja mikroklimatskih uvjeta u prostorima planira se u svim jedinicama, voditelji prema dobivenim shemama redovito održavaju sastanke s djelatnicima, dopunjuju prioritete u spašavanju građe i pregledavaju prostor. U svim jedinicama će se obaviti čišćenje, zaštitna premazivanja te konzervacija nalaza. Stalnim angažmanom preparatora prilikom arheoloških istraživanja svi se nalazi na terenu peru, djelomično spajaju i sortiraju. Za pohranu i čuvanje muzejske građe od papira važno je nabaviti bezkiselinske kutije različitih dimenzija. Obzirom na pojačani priliv arheoloških nalaza kao rezultat arheoloških istraživanja potrebne su nam metalne police veće nosivosti za pohranu nalaza te postamenti i vitrine za čuvanje i izlaganje metalnih oklopa. Nabava opreme i materijala za potrebe preventivne zaštite građe. Primarnu preventivnu zaštitu predmeta kontinuirano provode stručni muzejski djelatnici.

Restauriralo bi se 15-tak fotografija Velikog Tabora iz 20. stoljeća, knjigu Juraja Rattkaya Memoria regum et banorum Dalmatiae, Croatiae, et Sclavoniae, barutnicu iz 17. stoljeća (DVT-1261, Kulturna povijest), kočiju iz 19. stoljeća (DVT-2210, Kulturna povijest) te kovački mijeh iz 20 stoljeća (DVT-919, Etnologija).

Za pohranu i čuvanje muzejske građe važno je nabaviti bezkiselinske kutije različitih dimenzija te „lebdeće okvire“. Potreban je i radni stol s ladicama s alatom potrebnim za postavljanje izložbi.

Restauriranje Augustinčićevih skulptura manjeg formata i Augustinčićeve spomeničke plastike. Radove bi izvodio akademski kipar Radivoje Jovičić, viši konzervator-restaurator, koji je voljan svoje znanje i iskustvo prenijeti mlađim generacijama, pa bi to bila jedinstvena prilika za buduće kipare restauratore-konzervatore da se upoznaju s kompleksnom problematikom restauriranja i konzerviranja manjih gipsanih skulptura i monumentalnih gipsanih skulptura, a za što postoji interes ALU – Integriranog preddiplomskog i diplomskog studija Restauriranje i konzerviranje, smjer Kiparstvo.

Muzej Staro selo planira restauraciju mrtvačkih kola (iz 1910.), a to i jest period kojeg

„Staro Selo“ primarno predstavlja.

Kameni ostaci utvrde Samci otkriveni su 2011. godine, a 2016. godine nastavljeno je daljnje arheološko istraživanje otkrivenih zidova. Istraživanja su do sada u potpunosti otkrila temelje sačuvane ranije arhitekture uz zanimljive pokretne nalaze koji uglavnom dokumentiraju život u vrijeme funkcioniranja baroknog dvorca. Ostaci kamenih zidova planiraju se konzervirati i u vidu manjeg arheološkog parka prezentirati posjetiteljima Muzeja seljačkih buna.

44

Način

ostv

are

nja

2.2

.2.

Osta

li pro

gra

mi zaštite

LIJEVANJE U BRONCU

Zbog preventivne zaštite, nastavilo bi se kontinuirano lijevanje Augustinčićevih gipsanih

skulptura u broncu.

Posebni cilj 2.3. Obrada zbirki

Način

ostv

are

nja

2.3

.1.

Obra

da z

birki

Nastavlja se rad na inventarizaciji i katalogizaciji muzejske građe. Pristupa se registraciji neregistriranih zbirki.

Posebni cilj 2.4. Izrada novi stalnih postava

Način

ostv

are

nja

2.4

.1.

Dopuna i izra

da s

taln

ih p

osta

va

Planiraju se radovi na izvedbi stalnog postava Dvora Veliki Tabor, u fazama, sukladno raspoloživim sredstvima. Predviđene su dopune stalnog postava Muzeja krapinskih neandertalaca (potrebno izraditi dodatne fotografije, replike i legende). Planira se u stalnom postavu MSB-a izložiti građu pronađenu arheološkim istraživanjima utvrde Samci i Tahijevog grada u Donjoj Stubici. Planira se dopuna stalnog postava u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec – seosko domaćinstvo druge polovice 20. stoljeća.

Posebni cilj 2.5. Muzejsko-edukativni programi

45

Način

ostv

are

nja

2.5

.1.

Org

aniz

acija

iz

ložbi

Muzeji Hrvatskog zagorja prijavljuju izložbe u svakoj od ustrojbenih jedinica sukladno godišnjem operativnom planu. Konačan izbor programa radi nadležno vijeće Ministarstva kulture pa stoga Muzeji prijavljuju veći broj programa nego što ih se realizira. Dio programa realiziraju vlastitim sredstvima. U sufinanciranju programa lokalna uprava i samouprava sudjeluje sa simboličnim iznosima. Dvor Veliki Tabor planira svake godine organizirati po dvije izložbe iz fundusa (kulturno-povijesnu i etnografsku ili arheološku) te jednu gostujuću. Dvor Veliki Tabor provodi program Veliki Tabor u 20. stoljeću i tom izložbom prezentirali bismo dvorac Veliki Tabor u 20. stoljeću - razdoblju u kojem se vlasnici Velikog Tabora neprestano izmjenjuju, a sam grad ima raznoliku, često neprimjerenu, namjenu. Izložbena politika Galerije Antuna Augustinčića prerasla je početne, regionalne okvire u sklopu kojih je predstavljala umjetnike vezane uz prostor Klanjca i Hrvatskog zagorja te je težište svoje izlagačke djelatnosti prebacila na skulpturu: od izložbi iz fundusa, prezentacija djela učitelja, suradnika i učenika Antuna Augustinčića, pa do doajena suvremenog hrvatskog kiparstva i mladih autora. U nastupajućem razdoblju, Galerija Antuna Augustinčića nastaviti će provoditi svoj godišnji kalendar izložbi: Izložba uz Noć muzeja (siječanj), proljetna izložba značajnog hrvatskog kipara (svibanj – lipanj), izložba Uz Mir za mir povodom Međunarodnog Dana mira (rujan) te jesenska izložba mladih, tek diplomiranih kipara koja se već godinama provodi u suradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu (listopad). Uz to, ukoliko Ministarstvo kulture odobri tražena sredstva, pripremala bi se izložba u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH, kojom bi se Galerija i Antun Augustinčić 2022. godine predstavili u New Yorku, vezano uz Augustinčićev Spomenik Mir, postavljen pred sjedištem Ujedinjenih naroda 1954., obilježavajući 30. obljetnicu primanja RH u UN. Izložbe u Klanjcu bi se i dalje održavale i u prostoru stalnog postava i u novim izložbenim prostorima Studija GAA.

Muzej krapinskih neandertalaca će tokom cijele godine kroz izložbenu djelatnost prezentirati svoju prirodoslovnu građu. Programi će se uključiti u različite manifestacije lokalne zajednice poput Tjedna kajkavske kulture, Ljeta u Krapini pa i na nacionalnoj razini poput Europske godine kulturne baštine i Međunarodnog dana muzej (izložba Svijet kristala patera Marija Crvenke). U Muzeju krapinskih neandertalaca planiraju se autorske i gostujuće izložbe vezano uz muzejski fundus, primjerice u 2018. u planu je izložba pod naslovom Savršenstvo evolucije, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, u listopadu 2018. Muzej seljačkih buna planira u razdoblju 2018. - 2020. organizirati svake godine po dvije veće izložbe: jednu kulturno-povijesnu (u 2018. predviđena je izložba Crkva u Mihovljanu – nepoznata prošlost) i jednu arheološku izložbu (u 2018. Između Ivančice i Medvednice: Baština skrivena pod zemljom). Povodom manifestacije Susreti za Rudija svake će se godine organizirati prigodna izložba u suradnji s lokalnom zajednicom (Općinom Gornja Stubica) i dionicima civilnog sektora (Maketarsko-modelarski savez). Planira se postavljanje fotografske izložbe u suradnji s udrugom Foto klub Zagi, Stub klub te općinom Gornja Stubica (jednom godišnje). Nastavak suradnje s Knjižnicama Grada Zagreba, Knjižnicom Vjekoslava Majera (planira se po jedna izložba svake godine, u 2018. izložba Marija Bistrica, arhitektura i urbanizam). Planira se postavljanje po jedne manje izložbe za Noć muzeja. Muzej "Staro selo" Kumrovec planira u razdoblju 2018. - 2020. organizirati svake godine po dvije veće izložbe, jednu u proljetnom terminu, a jednu u jesenskom. Izložbama bismo predstavili muzejsku građu Muzeja "Staro selo" Kumrovec. (Izložba Nema gazde bez duboke brazde -predstavlja se građa iz Zbirke oruđa i alata, a izložbom Iz ostavštine obitelji Ćutić građa iz Zbirke pokućstva.)

46

Način

ostv

are

nja

2.5

.2.

Edukativna d

jela

tnost

Muzeji Hrvatskog zagorja provode čitav niz edukativnih programa prema godišnjem kalendaru. Prioriteti su programi koji se već godinama odvijaju u pojedinim ustrojbenim jedinicama i za koje postoji interes publike.

U Muzeju se provode razni oblici edukativnog djelovanja. Najčešći oblik su vodstva posjetitelja po tekućoj izložbi, u kojima se na zanimljiv način približavaju i pobliže objašnjavaju muzejski sadržaji. No, ovo nije jedini način prenošenja znanja (mlađim) generacijama u Muzeju, već se uz takva vodstva posjetiteljima nude i dodatni sadržaji, u obliku raznih radionica i/ili igara. Radionicama se pomoću originalne muzejske građe i njenih reprodukcija posjetiteljima na interaktivan način predstavljaju raznovrsne teme.

Ovakvim pristupom naglašava se komunikacijska i edukativna uloga muzeja, što za sobom povlači jačanje interesa publike i jačanje svijesti o važnosti očuvanja baštine.

Dvor Veliki Tabor planira održavanje Zimskih kreativnih radionica za djecu. U idućem razdoblju planira se sudjelovanje u tradicionalnoj muzejskoj edukativnoj akciji Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva, povodom Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja, prema zadanoj temi osmislit će se interaktivna radionica za djecu uz pomoć odgovarajućih didaktičkih pomagala, radnih materijala te će se tiskati edukativni deplijan na određenu temu. Planira se kreiranje prigodnih radionica u sklopu promocije nematerijalne baštine na temu legende o Veroniki Desinićkoj. Planiraju se prigodne radionice povodom obilježavanja Adventa.

Budući da je Rješenjem Ministarstva kulture utvrđeno da predaja o Veroniki Desinićkoj ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra, a u cilju poticanja prenošenja i njegovanja ovog kulturnog dobra u izvornim sredinama, kroz radionice s djecom približili bismo im glavne likove ove priče i vrijeme u kojem su živjeli te odjeke u književnosti, likovnoj i kazališnoj umjetnosti. Isto tako raspisali bismo natječaj za prikupljanje likovnih i/ili literarnih dječjih radova kako bi se populariziralo i promoviralo ovo kulturno dobro i sačuvalo za nove generacije.

Edukativna djelatnost Galerije Antuna Augustinčića ostvaruje se na različite načine: kroz vodstva stranih i domaćih posjetitelja kroz muzej, predavanja i prezentacije te likovne radionice (Obiđimo Galeriju – radni listići; Oblikujmo plohu – crtanje; Oblikujmo volumen – modeliranje; Doživimo dodirom – slijepi miš; Bezglasne invencije – No.13; Original(n)i koncept – KopirajT). Uz to, Galerija će i nadalje sudjelovati u tradicionalnoj muzejskoj edukativnoj akciji Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva, povodom Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja te u duhu i na razini dosadašnjih sudjelovanja priređivati prikladan program za posjetitelje svih uzrasta. Likovne radionice održavati će se i u prostoru stalnog postava Galerije i u prostorima novoizgrađenog Studija GAA, pod vodstvom muzejskog pedagoga.

Muzej krapinskih neandertalaca provodi program pod nazivom „Zimske radionice i igraonice“, koji je naziv za pedagoški muzejski program koji se održava u vremenu zimskih školskih praznika. U sklopu 23. Edukativne muzejske akcije organizirale bi se aktivnosti za djecu i mlade poput predavanja i radionica na temu prapovijesnog liječenja i ljekovitog bilja s Hušnjakova.

47

Ljetna geološka škola je već tradicionalan edukativni program koji se sastoji od raznovrsnih geološko-paleontoloških radionica: likovne radionice, radionice modeliranja u glini, dino igraonice, rad na terenu u prirodi gdje sudionici uz pomoć geološke opreme u okolici Nalazišta traže fosile, stijene i minerale. Zatim istraživanja u dječjem geološkom laboratoriju gdje polaznici pomoću mikroskopa i drugih pomagala proučavaju fosile. Muzej krapinskih neandertalaca planira u suradnji s osnovnim i srednjim školama, fakultetima i knjižnicama organizirati dane posvećene Dragutinu Gorjanoviću–Krambergeru, poznatom geologu i paleontologu koji je prvi sustavno istražio zbirku ostataka krapinskog pračovjeka.

Muzej seljačkih buna planira provoditi postojeće radionice sukladno interesu korisnika. Planira se uključivanje u muzejsko-edukativnu akciju s novim radionicama zavisno od teme. U 2018. u planu je muzejsko-pedagoška radionica Lađom do novih kultura koja je osmišljena za djecu osnovnoškolskog uzrasta, kako bi dobili uvid u način na koji se odvijala trgovina i razmjena dobara i ideja u ranome novome vijeku. Saznanja koja su o razmjeni dobara u ranome novome vijeku stečena tijekom ove radionice biti će ukomponirana u edukativnu knjižicu koja će time zaključiti cijeli projekt. Muzej provodi još dvije radionice, „Muzej prije škole, škola prije muzeja“ i „Adventske radionice u dvorcu Oršić“.

Muzej „Staro selo“ Kumrovec planira provođenje postojećih edukativnih radionica sukladno interesu korisnika. Planira se uključivanje u muzejsko-edukacijsku akciju s novim radionicama zavisno od teme (jedna radionica godišnje, u 2018. godini radionica Zaplovimo u čudestan svijet kreppapira). Planira se program radionica nematerijalne kulturne baštine koje će se realizirati tijekom ljetnih školskih praznika (2018. Izrada zagovornih figurica i Izrada cvijeća od kreppapira) Jednom godišnje održat će se prigodne radionice povodom adventa.

48

Način

ostv

are

nja

2.5

.3.

Nakla

dniš

tvo

Muzeji Hrvatskog zagorja imaju razgranatu izdavačku aktivnost a izdanja najčešće prate izložbene i edukativne programe te događanja. Za sve izložbene projekte Muzeji planiraju tisak kataloga/deplijana, pozivnice i plakata. Planira se tisak jumbo plakata i letaka za najznačajnija događanja i manifestacije. Planira se oblikovanje oglasa, bannera, objava za udruženo oglašavanje i slično. Planiraju se vodiči kroz stalni postav. Dvor Veliki Tabor planira izdavanje kataloga uz izložbe. Planira se izdavanje publikacija vezano uz Radionice u sklopu Muzejsko-edukativne akcije te u sklopu Radionica nematerijalne baštine. Nastavlja se tisak muzejskog godišnjaka Anali Galerije Antuna Augustinčića. Kao jedinstven primjer časopisa jedne muzejske ustanove specijalnog tipa, od 1981. godine neprekidno izlaze s tematikom koja proizlazi iz rada same Galerije te njenih potreba i stremljenja, ali ujedno zanimljivom i korisnom drugim kulturnim i znanstvenim ustanovama koje se bave skulpturom. Sukladno prepoznatom interesu posjetitelja, Galerija bi nastavila niz muzejskih publikacija kojima kontekstualizira svoj stalni postav. Uz dosad izdane Priče o spomenicima / skice i modeli za spomenike u stalnom postavu GAA (hrvatsko i englesko izdanje), priredili bi publikaciju koja obrađuje Augustinčićev portretni opus, sa životopisima portretiranih osoba i okolnostima nastanka portreta. Također, Galerija će i nadalje katalozima pratiti svoju izložbenu djelatnost. Povodom 70-te obljetnice od proglašenja Hušnjakova kao prvog zaštićenog paleontološkog spomenika prirode, Muzej krapinskih neandertalaca planira izdati katalog o samome nalazištu. Planira se tiskati engleska verzija „Pepovog vodiča kroz stalni postav Muzeja krapinskih neandertalaca i nalazište Hušnjakovo“. MKN planira izdavanje Kataloga stalnog postava te manje tiskovine namijenjene osnovnoškolskom uzrastu. Muzej seljačkih buna planira izdavanje kataloga uz veće izložbe te manjih tiskovina namijenjenih osnovnoškolskom uzrastu, uz to planira se i izdavanje neobjavljenog rukopisa Seljačka buna Milana Fizija. Muzej „Staro selo“ planira tiskanje kataloga registrirane Zbirke narodnih glazbala koja je upisana u registar kulturnih dobara RH - Lista zaštićenih kulturnih dobara. Muzej planira uz veće izložbe izdavanje kataloga a uz manje - izdavanje deplijana.

Način

ostv

are

nja

2.5

.4.

Osta

lo

Muzeji Hrvatskog zagorja planiraju svake godine organizaciju brojnih manifestacija. Noć muzeja i obilježavanje Međunarodnog dana muzeja provodi se u svim jedinicama Muzeja Hrvatskog zagorja. U Dvoru Veliki Tabor planira se u okviru Srednjovjekovnih svečanosti – Legend fest. Galerija A. Augustinčića planira obilježavanje Međunarodnog dana mira. Muzej krapinskih neandertalaca planira obilježavanje Dana europske baštine i Međunarodne noći šišmiša. Muzej seljačkih buna uključuje se u obilježavanje obljetnice Seljačke bune te planira organizaciju manifestacije Viteški turnir. Muzej Staro selo Kumrovec planira organizaciju Zagorske svadbe i manifestacije Subota u etno selu.

Posebni cilj 2.6. Digitalizacija

49

Način

ostv

are

nja

2.6

.1.

Svaka od ustrojbenih jedinica MHZ-a osmišljava i provodi digitalizaciju svoje muzejske građe i dokumentacije u svrhu zaštite kulturne baštine i njene prezentacije široj javnosti. Digitalizacija u Galeriji Antuna Augustinčića nastavit će se u smjeru poduzimanja koraka (digitalno snimanje, skeniranje, pohrana originala, baratanje digitaliziranim inačicama) kojima bi se osjetljivi dijelovi muzejske građe i dokumentacije (hemeroteka, arhivski spisi, audio vizualni fondovi…) sačuvali te digitalno prezentirali kroz web stranice, virtualne izložbe i ekrane osjetljive na dodir u prostoru muzeja. Shvaćajući digitalizaciju kao proces zaštite kulturne baštine i mogućnost povećanja dostupnosti vrijedne građe, u Muzeju krapinskih neandertalaca planira se 3D digitalizacija predmeta iz zbirke eksperimentalne arheologije koja ima ukupno 129 predmeta. Zbirka sadrži donirane predmete pokojnog Stjepana Vukovića, osnivača Arheološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin, te začetnika eksperimentalne arheologije u Hrvatskoj, a upisana je u Registar kulturnih dobara RH – ista zaštićenih kulturnih dobara pod rednim brojem 3805. U MSB će se nastaviti s digitalizacijom sekundarne građe te digitalizacijom predmeta iz kulturno-povijesne zbirke i prezentacijom digitalizacijskih projekata.

50

Opći cilj 3 Podizanje razine kvalitete muzejske infrastrukture i uvjeta rada

Posebni cilj 3.1. Podizanje standarda objekata MHZ-a kroz investicijsko ulaganje, programe zaštite i očuvanja baštine i

dobara

Način

ostv

are

nja

3.1

.1. In

vesticijs

ki zahvati

Planirani radovi u razdoblju 2018. – 2020. godine ovise o dodijeljenim investicijskim potporama

ministarstva i sredstvima iz europskih fondova.

Planira se uređenje stalnog postava Dvora Velikog Tabora. Ovisno o dodijeljenim investicijskim

potporama izvodit će se u fazama. Prvo se planira opremanje multimedijalne dvorane, dvorane za

radionice, suvenirnice i postavljanje signalizacije.

Planira se nastavak otkupa nekretnina unutar vanjskog obrambenog zida Velikog Tabora koji bi

omogućio cjelovitu prezentaciju spomenika. Planira se suradnja sa svim dionicima na uvođenju i

prilagodbi infrastrukture na platou u sklopu vanjskog prstena grada. Potrebno je riješiti i pitanje

parkinga za posjetitelje u suradnji s Općinom Desinić i KZŽ.

Planiraju se aktivnosti vezane uz investicijsko održavanje i obnovu Galerija Antuna Augustinčića:

unutrašnje uređenje ploha zidova, stolarije i stropova Galerije; vanjska zaštita i potrebna zamjena

stolarije; popravak ogradnog zida uz rampu; tehničko osuvremenjavanje stalnog postava. Planira

se nastaviti radove na rekonstrukciji cjelokupnog ophoda i pacija Galerije AA te dovesti fontane u

parku u punu funkciju te hortikulturno obnoviti park skulptura. Planira se nastaviti održavati zgradu

bivše Uprave.

Planira se zamjena dotrajale multimedijske opreme te investicijsko održavanje Muzeja krapinskih

neandertalaca.

U planu je četvrta faza radova na sanaciji vlage, drenaži, odvodnji oborinskih voda, uređenje

dvorišta i atrija dvorca Oršić te hortikulturno uređenje parka koji ga okružuje. Planira se

rekonstrukcija krovišta na zgradi uprave Muzeja Hrvatskog zagorja. Dovršenje objekta kod

Spomenika za potrebe preparatorske radionice i ugostiteljskog objekta.

Planiramo nastaviti radove na investicijskom održavanju zgrada narodnog graditeljstva u Muzeju

Staro selo Kumrovec. Prioritetno je uređenje tradicijskih objekata muzejskih postava (45s, 43/44s

i dr.) i suvenirnice na ulazu u Muzej „Staro selo“ Kumrovec.

Način

ostv

are

nja

3.1

.2.

Ure

đenje

obje

kata

Planira se u Dvoru Veliki Tabor opremanje multimedijalne dvorane, dvorane za radionice te nove

suvenirnice i postavljanje signalizacije.

Opremanjem unutarnjeg dijela stalnog postava Galerije osigurali bi nove, dvojezične legende o

skulpturama na postamentima. Za vanjski dio postava u parku skulptura, moraju se osmisliti i

izraditi „nosači“ legendi. Također je potrebno nabaviti jedan info kiosk, koji bi koristio postojeće

multimedijske aplikacije o Galeriji i njenom fundusu, koji su izrađeni u sklopu projekta Studio GAA.

U Muzeju seljačkih buna planira se opremanje izložbenog prostora odnosno nabavu novih vitrina,

nabava stijena od laminiranog stakla za zatvaranje izložbenih niša.

U Muzeju „Staro selo“ planira se opremanje preparatorske radionice odnosno nabavka stolarsko

kombiniranog stroja te ostalog potrebnog profesionalnog alata kojim bismo mogli odraditi u

muzejskoj preparatorskoj radionici veći dio poslova na očuvanju tradicijske arhitekture i

etnografske građe.

51

Način

ostv

are

nja

3.1

.3.

Pro

vedba p

rogra

ma z

aštite

i

očuvanja

nepokre

tnih

kulturn

ih

dobara

Planira se rekonstrukcija ophoda i pacija Galerije AA te sanacija dijela parka i dovođenje fontana

u punu funkciju. Planira se obnova i uređenje gospodarskog objekta, velikotaborskog bastiona te

vanjskog obrambenog zida Dvora Veliki Tabor. Planira se zaštita i prezentiranje ostataka utvrde

Samci in situ u atriju dvorca Oršić. U Muzeju „Staro selo“ pored obnove tradicijske arhitekture

planira se obnova postojećih i rekonstrukcija stropnih štukatura u kuriji u Razvoru.

Način

ostv

are

nja

3.1

.4.

Pro

jektn

o p

laniranje

Planira se izrada projektne dokumentacije za obnovu fontana u parku Galerije AA.

Planira se izraditi projektnu dokumentaciju za obnovu i uređenje gospodarskog objekta te

velikotaborskog bastiona i vanjskog obrambenog zida Dvora Veliki Tabor.

Planira se u suradnji s Gradom Krapinom sudjelovanje u izradi projektne dokumentacije za

izgradnju Kneipove zgrade u Krapini.

Potrebna je izrada projektne dokumentacije za obnovu i uređenje objekta Čutić te za izvođenje

stalnog postava u tom objektu: Seosko domaćinstvo druge polovine 20. stoljeća. Planira se izrada

projektne dokumentacije za obnovu i uređenje Vile Kumrovec, planira se izrada muzeološke

koncepcije stalnog postava u kuriji u Razvoru te izrada projektne dokumentacije.

U Muzeju seljačkih buna planira se izrada projektne dokumentacije za obnovu atrija dvorca Oršić,

za prezentiranje ostataka utvrde Samci, za hortikulturno uređenje parka oko dvorca Oršić te za

obnovu i uređenje spomenika Seljačkoj buni i Matiji Gupcu.

Posebni cilj 3.2. Informatizacija muzeja

Način

ostv

are

nja

3.2

.1.

Nabava r

ačunaln

e

opre

me

Računalna oprema u Muzejima Hrvatskog zagorja dotrajala je, te se planira nabava računala za

sve ustrojbene jedinice Muzeja, a sve s ciljem osiguranja boljih uvjeta za redovno poslovanje.

Posebni cilj 3.3. Unapređenje kompetencija zaposlenika

Način

ostv

are

nja

3.3

.1.

Str

učno u

savrš

avanje

dje

latn

ika

S ciljem unaprjeđenja kompetencija zaposlenika muzeja planira se stručno usavršavanje

djelatnika.

52

7. POKAZATELJI USPJEŠNOSTI

Na razini svakog posebnog cilja i njegovih načina ostvarenja uspostavljaju se

pokazatelji uspješnosti. Pokazatelje uspješnosti dijelimo na pokazatelje rezultata

(output) i pokazatelje učinka (outcome). Na razini načina ostvarenja definiraju se

mjerljivi i specifični pokazatelji rezultata (output), dok se za posebne ciljeve, jednako

tako, definiraju pokazatelji učinka (outcome), koji nam pokazuju kakav će učinak imati

ostvarenje posebnog cilja.

Pokazatelji uspješnosti vrlo su bitni u strateškom planiranju, jer se putem njih određuju

ciljane vrijednosti koje Ustanova želi doseći u sljedeće tri godine. Također olakšavaju

praćenje i vrednovanje provedbe realizacije strateškog plana.

Nakon što su definirani opći i posebni ciljevi, te njihovi načini ostvarenja, kako je već

navedeno, za svaki pojedini način ostvarenja, ali i posebni cilj neophodno je, kako bi

se osigurao učinkovit sustava praćenja i evaluacije provedbe istih, definirati mjerljive

pokazatelje rezultata. Pokazatelji rezultata ukazuju na željene promjene kroz

trogodišnje razdoblje.

53

POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT)

Opći cilj 1. Poboljšati komunikaciju Muzeja s korisnicima, partnerima i suradnicima u zemlji i inozemstvu

Posebni cilj 1.1. Unapređenje komunikacije s korisnicima

Načini ostvarenja Pokazatelj rezultata

(output) Definicija Jedinica

Polazna vrijednost

(2017.) Izvor

Ciljana vrijednost

(2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

1.1.1. Poticati programe interakcije s korisnicima

1.1.1.1. Broj interaktivnih programa

Razvoj interaktivne suradnje

broj 15 16 16 17

1.1.1.2. Broj novih modela komunikacije

Praćenje potreba i implementacija novih modela komunikacije

broj 5 5 5 5

1.1.1.3. Broj programa suradnje

Razviti modele aktivnijeg uključivanja lokalnog stanovništva

u rad MHZ-a (volonteri,

različite skupine i udruge)

broj 5 5 5 5

1.1.1.4. Broj aktivnosti praćenja i dopune marketinškog plana

Razvijanje marketinških

aktivnosti i odnosa s javnošću

broj

POKAZATELJ UČINKA (OUTCOME)

Pokazatelj učinka (outcome)

Definicija Jedinica Polazna

vrijednost (2017.)

Izvor Ciljana

vrijednost (2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

Broj novih programa Povećanje broja novih programa interakcije s

korisnicima broj 10 10 12 15

54



Posebni cilj 1.2. Razvoj međumuzejske suradnje



Polazna vrijednost

(2017.) Izvor

Ciljana vrijednost

(2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

1.2.1. Ostvarenje međumuzejske suradnje

1.2.1.1. Broj programa međumuzejske suradnje

Povećanje broja suradnje s različitim

institucijama na zajedničkim programima

broj 5 MHZ 5 6 6




vrijednost (2017.)

Izvor Ciljana

vrijednost (2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

Povećanje broja ostvarenih međumuzejskih suradnji

Povećanje broja subjekata sa kojima

su ostvarene međumuzejske

suradnje

broj 5 MHZ 5 6 6

55



Posebni cilj 1.3. Razvoj međunarodne suradnje



Polazna vrijednost

(2017.) Izvor

Ciljana vrijednost

(2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

1.3.1. Ostvarenje međunarodne

suradnje

1.3.1.1. Broj programa međunarodne

suradnje

Povećanje broja suradnje s različitim

institucijama na zajedničkim programima

broj 5 MHZ 5 6 6

1.3.1.2. Zadržavanje broja prijavljenih projekata

Zadržavanje broja prijavljenih i

provedenih projekata u sklopu

međunarodnih natječaja

broj 3 MHZ 3 3 3




vrijednost (2017.)

Izvor Ciljana

vrijednost (2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

Povećanje broja ostvarenih međunarodnih suradnji

Ostvarene međunarodne

suradnje broj 5 MHZ 5 6 6

56



Posebni cilj 1.4. Promidžba muzeja



Polazna vrijednost

(2017.) Izvor

Ciljana vrijednost

(2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

1.4.1. Promidžbene aktivnosti

1.4.1.1. Broj događaja

Događaji na kojima Muzeji sudjeluju

broj 5 Program

rada MHZ

4 4 4

1.4.1.2. Broj tiskanih materijala

Broj različitih vrsta izdanih promidžbenih materijala (brošure, mape, plakati i dr.)

broj 8 Program

rada MHZ

8 8 8




vrijednost (2017.)

Izvor Ciljana

vrijednost (2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

Ukupan broj promidžbenih aktivnosti Zadržavanje broja

promidžbenih aktivnosti

opis

Planira se nastavak

promidžbenih aktivnosti uz unapređenje

njihove kvalitete

Planira se nastavak


njihove kvalitete

Planira se nastavak


njihove kvalitete

57


Opći cilj 2. Podizanje standarda kvalitete u nabavi, čuvanju, obradi i komuniciranju muzejske građe

Posebni cilj 2.1. Obogaćivanje fundusa (akvizicije)



Polazna vrijednost

(2017.) Izvor

Ciljana vrijednost

(2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

2.1.1. Otkupi 2.1.1.1. Broj otkupljenih predmeta

Broj 21

Program rada MHZ

25 25 25

2.1.2. Terensko prikupljanje

2.1.2.1. Broj predmeta prikupljenih terenskim istraživanjem

Broj 20 Program

rada MHZ

30 30 30

2.1.3. Donacije 2.1.3.1. Broj predmeta prikupljenih donacijama

Broj 33 Program

rada MHZ

35 35 35




vrijednost (2017.)

Izvor Ciljana

vrijednost (2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

Povećanje broja predmeta Muzeja

Realizacijom navedenih aktivnosti povećat će se broj

muzejskih predmeta Muzeja

broj (kumulativ)

12397 MHZ 90 90 90

58



Posebni cilj 2.2. Podizanje standarda čuvanja



Polazna vrijednost

(2017.) Izvor

Ciljana vrijednost

(2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

2.2.1. Zaštita fondova

2.2.1.1. Broj restauriranih predmeta

Restauriranje muzejske građe

Dvora Veliki Tabor, Muzeja seljačkih buna i Muzeja „Staro selo“

broj 50 Program

rada 50 50 50

2.2.1.2. Nabava potrebne opreme i materijala za zaštitu fondova

Nabava opreme i materijala za

potrebe preventivne zaštite

broj Program

rada

Nabavljena potrebna oprema

2.2.2. Ostali programi zaštite

2.2.2.1. Broj ostalih programa zaštite

Lijevanje u broncu, konzervatorski

radovi broj Program

rada

Nastavit će se lijevanje u broncu i

konzervatorski radovi

sukladno stanju građe










vrijednost (2017.)

Izvor Ciljana

vrijednost (2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

Povećanje zaštite muzejske građe

Povećanje udjela provedenih

aktivnosti zaštite muzejske građe

% (kumulativ)

55 MHZ 60 65 65

59



Posebni cilj 2.3. Obrada zbirki



Polazna vrijednost

(2017.) Izvor

Ciljana vrijednost

(2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

2.3.1. Obrada zbirki 2.3.1.1. Broj upisa u računalni program

Broj inventariziranih jedinica

broj (kumulativ)

200 Program

rada 220 230 240




vrijednost (2017.)

Izvor Ciljana

vrijednost (2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

Povećanje razine obrađenosti zbirki Broj obrađenih

inventarnih jedinica broj

(kumulativ) 12.391 MHZ 12.611 12.621 12.631

60



Posebni cilj 2.4. Izrada novi stalnih postava



Polazna vrijednost

(2017.) Izvor

Ciljana vrijednost

(2018.-2020.)

2.4.1. Dopuna i izrada stalnih postava

2.4.1.1.Dopunjeni i realizirani stalni postavi

Dopunjavanje i realizacija stalnih

postava MHZ 5

U skladu s raspoloživim sredstvima realizirat će se stalni postavi




vrijednost (2017.)

Izvor Ciljana

vrijednost (2018.-2020.)

Realizacija aktivnosti dopune i izrade stalnih postava

% (kumulativ)

U skladu s Raspoloživim sredstvima realizirat će se stalni postavi

61


Opći cilj 2. Podizanje standarda kvalitete u nabavi, čuvanju i komuniciranju muzejske građe

Posebni cilj 2.5. Izložbe iz fundusa



Polazna vrijednost

(2017.) Izvor

Ciljana vrijednost

(2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

2.5.1. Organizacija izložbi

2.5.1.1. Broj organiziranih izložbi

Organiziranje većeg broja izložbi tijekom

cijele godine broj 11

Program

rada 12 12 12

2.5.2. Edukativna djelatnost

2.5.2.1. Broj organiziranih programa

Broj organiziranih muzejsko-edukativnih programa (edukativnih

radionica) za posjetitelje svih

uzrasta

broj 15 Program

rada 15 16 16

2.5.3. Nakladništvo 2.5.3.1. Broj izdanih publikacija

Publikacije vezane uz programe (časopisi, interaktivni katalozi, biografije, deplijani)

broj 8 Program

rada 8 8 9

2.5.4. Ostalo

2.5.4.1. Broj muzejsko-edukativnih programa vezanih uz djelatnost muzeja (Noć muzeja,…)

Zadržavanje broja muzejsko-edukativnih programa vezanih uz

djelatnost muzeja

broj Program

rada 10 10 10

62




vrijednost (2017.)

Izvor Ciljana

vrijednost (2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

Povećanje broja posjetitelja Muzeja

Organiziranje različitih muzejsko-edukativnih programa rezultirat će

povećanjem broja posjetitelja

broj 179.000 MHZ 180.000 180.500 181.000

63


Opći cilj 2. Podizanje standarda kvalitete u nabavi, čuvanju i komuniciranju muzejske građe

Posebni cilj 2.6. Digitalizacija



Polazna vrijednost

(2017.) Izvor

Ciljana vrijednost

(2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

2.6.1. Provedba digitalizacije

2.6.1.1. Postotna realizacija digitaliziranih predmeta

Digitalizacija građe i dokumentacije MHZ

% realizacije

50 Program

rada 60 70 80




vrijednost (2017.)

Izvor Ciljana

vrijednost (2018.-2020.)

Načini digitalnog prezentiranja sadržaja

Digitalno prezentiranje kroz multimedijalne i virtualne izložbe,

web stranice

MHZ Povećanjem broja digitaliziranih predmeta i dokumentacije osigurat će se reprezentacija građe i interoperabilnost podataka.

64


Opći cilj 3. Podizanje razine kvalitete muzejske infrastrukture i uvjeta rada

Posebni cilj 3.1. Podizanje standarda objekata MHZ kroz investicijsko ulaganje, programe zaštite i očuvanja baštine i dobara



Polazna vrijednost

(2017.) Izvor

Ciljana vrijednost

(2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

3.1.1. Investicijski zahvati

3.1.1.1. Broj zahvata

Broj investicijskih zahvata

(sanacija/opremanje) na objektima Muzeja

broj 10 MHZ 10 10 10

3.1.2. Uređenje objekata

3.1.2.1 Broj uređenih objekata

Postotak opremljenosti

objekata postotak 50% 60% 65% 70% 75%

3.1.3. Provedba programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara

3.1.3.1. Broj programa

Broj programa zaštite i očuvanja

nepokretnih kulturnih dobara te

arheološke baštine

broj 3 Program

rada 3 3 3

3.1.4. Projektno planiranje

3.1.4.1. Broj realizacija izrade projektne dokumentacije

Izrada projektne dokumentacije za potrebe objekata

MHZ

broj 8 MHZ 10 10 10




vrijednost (2017.)

Izvor Ciljana

vrijednost (2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

Broj objekata obuhvaćenih programima zaštite, investicijskim zahvatima te

projektnim planiranjem

Razvoj muzejske infrastrukture postići će se ulaganjem u

objekte Muzeja Hrvatskog zagorja

Broj 7 MHZ 7 7 7

65



Posebni cilj 3.2. Informatizacija muzeja



Polazna vrijednost

(2017.) Izvor

Ciljana vrijednost

(2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

3.2.1. Nabava računalne opreme

3.2.1.1. Broj nabavljene informatičke opreme

Nabava informatičke opreme za sve

ustrojbene jedinice broj 5

Program rada

10 9 8




vrijednost (2017.)

Izvor Ciljana

vrijednost (2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

Povećanje informatičke opremljenosti Muzeja

Povećanje razine opremljenosti

muzeja informatičkom

opremom

% 70 MHZ 80 85 90

66



Posebni cilj 3.3. Unapređenje kompetencija zaposlenika



Polazna vrijednost

(2017.) Izvor

Ciljana vrijednost

(2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

3.3.1. Stručno usavršavanje zaposlenika

3.3.1.1. Povećanje broja zaposlenika uključenih u stručno usavršavanje

Broj zaposlenih koje će ustanova slati na

stručno usavršavanje

broj 20 MHZ 22 25 25




vrijednost (2017.)

Izvor Ciljana

vrijednost (2018.)

Ciljana vrijednost

(2019.)

Ciljana vrijednost

(2020.)

Broj planova/programa

Broj planova i/ili programa koji za cilj imaju unapređenje

kompetencija zaposlenika

broj 10 MHZ 12 13 13

67

8. SKRAĆENI PRIKAZ STRATEŠKOG PLANA

Opći cilj Posebni cilj Pokazatelj

učinka (outcome)

Način ostvarenja posebnog cilja Pokazatelj rezultata (output)

1.

Po

bo

ljšati

ko

mu

nik

aciju

mu

zeja

s k

ori

sn

icim

a, p

art

neri

ma i

su

rad

nic

ima u

zem

lji i in

ozem

stv

u

1.1. Unapređenje komunikacije s

korisnicima

Broj novih programa






1.2. Razvoj međumuzejske

suradnje

Povećanje broja ostvarenih

međumuzejskih suradnji

1.2.1. Ostvarenje međumuzejske suradnje 1.2.1.1. Broj programa međumuzejske suradnje

1.3. Razvoj međunarodne

suradnje


međunarodnih suradnji

1.3.1. Ostvarenje međunarodne suradnje

1.3.1.1. Broj programa međunarodne suradnje

1.3.1.2. Zadržavanje broja prijavljenih projekata

1.4. Promidžba muzeja Ukupan broj

promidžbenih aktivnosti


1.4.1.1. Broj događaja


68

2.

Po

diz

an

je s

tan

dard

a k

vali

tete

u n

ab

avi, č

uvan

ju, o

bra

di i

ko

mu

nic

iran

ju m

uzejs

ke

gra

đe

2.1. Obogaćivanje fundusa (akvizicije)

Povećanje broja predmeta Muzeja

2.1.1. Otkupi 2.1.1.1. Broj otkupljenih predmeta

2.1.2. Terensko prikupljanje 2.1.2.1. Broj predmeta prikupljenih terenskim istraživanjem







2.2.2. Ostali programi zaštite 2.2.2.1. Broj ostalih programa zaštite

2.3. Obrada zbirki Povećanje razine obrađenosti zbirki

2.3.1. Obrada zbirki 2.3.1.1. Broj upisa u računalni program

2.4. Izrada novi stalnih postava

Dopunjeni postojeći i

realizirani novi stalni postavi

2.4.1. Dopuna i izrada stalnih postava 2.4.1.1. Dopunjeni i realizirani stalni postavi


Povećanje broja posjetitelja Muzeja

2.5.1. Organizacija izložbi 2.5.1.1. Broj organiziranih izložbi

2.5.2. Edukativna djelatnost 2.5.2.1. Broj organiziranih programa

2.5.3. Nakladništvo 2.5.3.1. Broj izdanih publikacija

2.5.4. Ostalo 2.5.4.1. Broj muzejsko-edukativnih programa vezanih uz djelatnost muzeja (Noć muzeja,…)

2.6. Digitalizacija Načini digitalnog

prezentiranja sadržaja

2.6.1. Provedba digitalizacije 2.6.1.1. Postotna realizacija digitaliziranih predmeta

69

3.

Po

diz

an

je r

azin

e k

vali

tete

mu

zejs

ke

infr

astr

uktu

re i

uvje

ta r

ad

a

3.1. Podizanje standarda objekata

MHZ kroz investicijsko ulaganje, programe zaštite i očuvanja baštine i dobara

Broj objekata obuhvaćenih programima

zaštite, investicijskim zahvatima te projektnim planiranjem

3.1.1. Investicijski zahvati 3.1.1.1. Broj zahvata

3.1.2. Uređenje objekata 3.1.2.1. Postotak uređenih objekata


3.1.3.1. Broj programa

3.1.4. Projektno planiranje 3.1.4.1. Broj realizacija izrade projektne dokumentacije

3.2. Informatizacija muzeja

Povećanje informatičke opremljenosti

Muzeja

3.2.1. Nabava računalne opreme 3.2.1.1. Broj nabavljene informatičke opreme


Broj planova/programa

3.3.1. Stručno usavršavanje zaposlenika 3.3.1.1. Povećanje broja zaposlenika uključenih u stručno usavršavanje

70

9. PRAĆENJE I EVALUACIJA

IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU PROVEDBE STRATEŠKOG PLANA


DATUM OCJENJIVANJA:

Posebni cilj Načini

ostvarenja

Od

go

vo

rna

oso

ba

Pokazatelj rezultata (output)

Jed

inic

a

Po

lazn

a

vri

jed

no

st

Tre

nu

tna

vri

jed

no

st

Način

o

stv

are

nja

se o

dvija

pre

ma

pla

nu

D

A/N

E

1 2 3 4 5 6 7 9

1.1. Unapređenje

komunikacije s korisnicima



broj


broj


broj


broj

1.2. Razvoj

međumuzejske suradnje

1.2.1. Ostvarenje međumuzejske suradnje

1.2.1.1. Broj programa međumuzejske suradnje

broj

1.3. Razvoj

međunarodne suradnje

1.3.1. Ostvarenje međunarodne suradnje

1.3.1.1. Broj programa međunarodne suradnje

broj

1.3.1.2. Povećanje broja projekata

broj

1.4. Promidžba

muzeja


1.4.1.1. Broj događaja broj


broj

71



DATUM OCJENJIVANJA:

Posebni cilj

Od

go

vo

rna

oso

ba


Jed

inic

a

Po

lazn

a

vri

jed

no

st

Tre

nu

tna

vri

jed

no

st

Način

o

stv

are

nja

se o

dvija

pre

ma p

lan

u

DA

/NE

1 2 3 4 5 6 8

1.1. Unapređenje

komunikacije s korisnicima

Broj novih programa broj

1.2. Razvoj

međumuzejske suradnje


međumuzejskih suradnji broj

1.3. Razvoj

međunarodne suradnje


međunarodnih suradnji broj

1.4. Promidžba muzeja

Ukupan broj promidžbenih

aktivnosti broj

72



DATUM OCJENJIVANJA:


ostvarenja

Od

go

vo

rna

oso

ba


Jed

inic

a

Po

lazn

a

vri

jed

no

st

Tre

nu

tna

vri

jed

no

st

Način

o

stv

are

nja

se o

dvija

pre

ma

pla

nu

DA

/NE

1 2 3 4 5 6 7 9

2.1. Obogaćivanje

fundusa (akvizicije)

2.1.1. Otkupi

2.1.1.1. Broj otkupljenih predmeta

broj

2.1.2. Terensko prikupljanje

2.1.2.1. Broj predmeta prikupljenih terenskim istraživanjem

broj


broj




broj


broj

2.2.2. Ostali programi zaštite

2.2.2.1. Broj ostalih programa zaštite

broj

2.3. Obrada zbirki

2.3.1. Obrada zbirki

2.3.1.1. Broj upisa u računalni program

broj

2.4. Izrada novih

stalnih postava

2.4.1. Dopuna i izrada stalnih postava

2.4.1.1. Dopunjeni i realizirani stalni postavi

broj

73


2.5.1. Organizacija izložbi

2.5.1.1. Broj organiziranih izložbi

broj

2.5.2. Edukativna djelatnost

2.5.2.1. Broj organiziranih programa

broj

2.5.3. Nakladništvo

2.5.3.1. Broj izdanih publikacija

broj

2.5.4. Ostalo

2.5.4.1. Broj muzejsko-edukativnih programa vezanih uz djelatnost muzeja (Noć muzeja,…)

broj

2.6. Digitalizacija

2.6.1. Provedba digitalizacije

2.6.1.1. Postotna realizacija digitaliziranih predmeta

% realizacije

74



DATUM OCJENJIVANJA:

Posebni cilj

Od

go

vo

rna

oso

ba


Jed

inic

a

Po

lazn

a

vri

jed

no

st

Tre

nu

tna

vri

jed

no

st

Način

ostv

are

nja

se o

dvija

pre

ma p

lan

u

DA

/NE

1 2 3 4 5 6 8

2.1. Obogaćivanje

fundusa (akvizicije)

Povećanje broja predmeta

Muzeja broj

(kumulativ)

2.2. Podizanje

standarda čuvanja


% (kumulativ)

2.3. Obrada zbirki

Povećanje razine obrađenosti

zbirki broj

(kumulativ)

2.4. Izrada novi stalnih

postava

Dopunjeni postojeći i realizirani novi stalni postavi

% (kumulativ)


Povećanje broja posjetitelja

Muzeja broj

2.6. Digitalizacija

Načini digitalnog prezentiranja

sadržaja

75


Opći cilj 3. Podizanje razine kvalitete muzejske infrastrukture i uvjeta rada DATUM OCJENJIVANJA:


ostvarenja

Od

go

vo

rna

oso

ba


Jed

inic

a

Po

lazn

a

vri

jed

no

st

Tre

nu

tna

vri

jed

no

st

Način

o

stv

are

nja

se o

dvija

pre

ma

pla

nu

D

A/N

E

1 2 3 4 5 6 7 9

3.1. Podizanje standarda

objekata MHZ kroz

investicijsko ulaganje,

programe zaštite i očuvanja

baštine i dobara

3.1.1. Investicijski zahvati

3.1.1.1. Broj zahvata broj

3.1.2. Uređenje objekata

3.1.2.1. Postotak uređenih objekata

postotak


3.1.3.1. Broj programa broj

3.1.4. Projektno planiranje

3.1.4.1. Broj realizacija izrade projektne dokumentacije

broj

3.2. Informatizacija

muzeja

3.2.1. Nabava računalne opreme

3.2.1.1. Broj nabavljene informatičke opreme

broj


3.3.1. Stručno usavršavanje zaposlenika

3.3.1.1. Povećanje broja zaposlenika uključenih u stručno usavršavanje

broj

76



DATUM OCJENJIVANJA:

Posebni cilj

Od

go

vo

rna

oso

ba


Jed

inic

a

Po

lazn

a

vri

jed

no

st

Tre

nu

tna

vri

jed

no

st

Način

o

stv

are

nja

se o

dvija

pre

ma p

lan

u

DA

/NE

1 2 3 4 5 6 8

3.1. Podizanje standarda objekata MHZ-a kroz

investicijsko ulaganje, programe zaštite i očuvanja baštine i dobara

Broj objekata obuhvaćenih programima zaštite, investicijskim

zahvatima te projektnim planiranjem

broj

3.2. Informatizacija

muzeja

Povećanje informatičke opremljenosti Muzeja

%


Broj planova/programa broj

77

10. POPIS TABLICA

Tablica 1. Opći podaci Muzeja Hrvatskog zagorja .................................................... 11

Tablica 2. SWOT analiza .......................................................................................... 17

Tablica 3. PEST analiza ........................................................................................... 19

Tablica 4. Unutarnje ustrojstvo Muzeja Hrvatskog zagorja ....................................... 20

Tablica 5. Broj posjetitelja Muzeja Hrvatskog zagorja za 2016. i 2017. godinu ........ 21

Tablica 6. Aktivnosti Muzeja Hrvatskog zagorja 2016. i 2017. godine ...................... 24

Tablica 7. Izvori financiranja Muzeja Hrvatskog zagorja ........................................... 30

Tablica 8. Ostvareni prihodi/primici Muzeja Hrvatskog zagorja ................................ 31

Tablica 9. Ostvareni rashodi/izdaci Muzeja Hrvatskog zagorja ................................. 32

Tablica 10. Vrijednost imovine, obveza i vlastitih izvora ........................................... 34

Tablica 11. Obveze Muzeja Hrvatskog zagorja na dan 31. 12. 2017. ....................... 35

11. POPIS SLIKA

Slika 1. Organizacijska struktura Muzeja Hrvatskog zagorja .................................... 11

Slika 2. Organizacijska shema Muzeja Hrvatskog zagorja ....................................... 12

Slika 3. Primarni dionici Muzeja Hrvatskog zagorja .................................................. 26

Slika 4. Sekundarni dionici Muzeja Hrvatskog zagorja ............................................. 27

Slika 5. Strateški ciljevi razvoja Muzeja Hrvatskog zagorja ...................................... 37

Slika 6. Definirani posebni ciljevi za ostvarenje strateških ciljeva Muzeja Hrvatskog

zagorja ...................................................................................................................... 38

12. POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Odrađena stručna vodstva MHZ-a u razdoblju od 2015. - 2017. ............ 22

Grafikon 2. Sudionici muzejsko-edukativnih radionica MHZ-a u razdoblju od 2015. -

2017. godine ............................................................................................................. 23

Grafikon 3. Objave u tiskanim i elektroničkim medijima - rezultati press clippinga za

2017. godinu ............................................................................................................. 25

Grafikon 4. Kretanje glavnih izvora prihoda/primitaka u financijskom planu Muzeja

Hrvatskog zagorja za razdoblje od 2015. - 2017. godine, u kunama ....................... 31

Grafikon 5. Prikaz ukupno ostvarenih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka ............. 33

Documents

Strateški plan Muzeja Hrvatskog zagorja 2018. - 2020. Strateški plan...10 2.1.1. Opći podaci Djelatnost Muzeja Muzeji obavljaju muzejsku djelatnost sukladno odredbama Zakona o muzejima