Studija razvoja sektora

Bosna i Hercegovina Izrada studija razvoja za sektore sa potencijalom

Studija razvoja za preradu metala, ma�inogradnju, elektrotehniku

Septembar, 2001. godine

GOPA-Consultants Hidenburgring 18

D-61438 Bad Homburg

Telefon: +49-6171-930 502

2

Fax: +49-6172-930 500 E-mail: GOPA-ed@gopa.de

Sadr�aj Uvod���������������������������������....6

1.1 Razgraničenje sektora i metodske osnove������������������������������......6

1.2 Svjetski trendovi u sektoru metala�������������������...8 1.3 Prikaz povećanja vrijednosti u Bosni i

Hercegovini i Benchmarking���������������������.�9 2 Stvarna analiza prerade metala, ma�inogradnje i elektrotehnike u Bosni i Hercegovini����������������������������......10 2.1 Značaj sektora za nacionalnu privredu����������������.....10 2.2 Geografska podjela i empirijska analiza

stvarnog stanja sektora metala�������������������.....18 2.3 Prerada metala���������������������������.21 2.3.1 Proizvodi i podstruktura bran�i�..���������������........21 2.3.2 Pregled firmi za preradu metala������������������.22 2.3.3 Tehnički standard i Management- Know-how����������������������������23 2.4 Ma�inogradnja i proizvodnja alata, Dobavljači��������������24 2.4.1 Proizvodi i podstruktura bran�i�����������������..�.24 2.4.2 Firme u ma�inogradnji�������������������..��...24 2.4.3 Tehnički standard i Management- Know-how���������������������������......26 2.5 Elektrotehnička industrija���������������������.......28 2.5.1 Proizvodi i podstruktura bran�i������������������..28 2.5.2 Odabrane firme u elektrotehničkoj industriji�����������������...���....28 2.5.3 Tehnički standard, karakteristične brojke i Menad�ment Know-how������������������.���...29 2.6 Repromaterijal, Uslu�ne djelatnosti�.��������������..��...30 2.7 Input/Output-Matrica����..���������������..���..�.30 2.8 Meso-nivo����..�������...��������������..��..31 2.8.1 Obrazovne ustanove i ustanove za dalje �kolovanje�.������...�.31 2.8.2 Komore, Savezi, ostale institucije������������....���.....32 3 �anse na tr�i�tu ��������������..���..�������33 3.1 Domaće tr�i�te������������...��...�����������.33 3.2 Regionalno tr�i�te���������������������...�..........33 3.3 EU�������������������������...�����.....34 3.4 Konkurenti i Benchmarking��������...������������...36 3.4.1 Najva�niji konkurenti���������..�������������....36 3.4.2 Mađarska��������������..����������...�...38

3

3.4.3 Bugarska���������������...�.����������.38 3.4.4 Rumunija�����������������������...���..40 3.4.5 Hrvatska�������������������������......�41 3.4.6 Makedonija�������������������������.....41 3.4.7 SR Jugoslavija����������������������..��.42 3.4.8 Poljska����������������������������.43 3.4.9 Če�ka Republika����������������������.......43 3.5 �anse na tr�i�tu i perspektive: Pregled, posebne prednosti, nedostaci za BiH kao �Latecomer������������������������..����....44 4 Strategija razvoja sektora������������.��������........46 4.1 Ciljna struktura i saradnja relevantnih institucija�����������������������������..46 4.2 Strate�ki pristup�������������������������....48 4.2.1 Mikronivo��������������������������....49 4.2.2 Mesonivo (strukturno-podsticajna politika)������������...52 4.2.3 Makronivo��������������������..������.53 4.3 Mjere za otvaranje tr�i�ta����������������������.55 4.4 Mjere za bolju integraciju unutar sektora���������...����.........................................�.....58 4.5 Kvalifikacija i obrazovanje.���������������������..59 4.6 Tehnolo�ki razvoj������������������������......61 4.6.1 Politika tehnolo�kog unapređivanja�..��������������.61 4.6.2 Menad�ment kvaliteta kao i mjerenje i normiranje�..������������������������...�.62 4.7 Razvoj tr�i�ta lokalnih savjetnika�����.�������������...64 5 Katalog mjera���������������������������.....65 5.1 Kvalifikacija i obrazovanje�.�����������������.��.�.66 5.2 Pomoć u otvaranju tr�i�ta��������������������...�..67 5.3 Menad�ment kvaliteta���������������������.��..67 Anex: Lista odabranih preduzeća iz metalne industrije sa preporukama

4

1 UVOD

1.1 Razgraničenje sektora i metodske osnove

Postojeća studija razvoja sektora obuhvata pojedinačno bran�e prerade metala (uključujući čelične konstrukcije), ma�inogradnju / industriju dobavljača i elektroindustriju. U svrhu pojednostavljenja izlaganja kao zajednički naziv za gore navedene bran�e odabran je pojam �Sektor metala�. Osnovni pristup studije sastoji se u tome da se na osnovu sistematske strukturne analize sektora metala u Bosni i Hercegovini (BiH) poka�u polazne tačke za njegov dalji razvoj. Adresati studije su nosioci odlučivanja iz domena politike, ali takođe i preduzeća. Uglavnom će se razmatrati srednjeročni do dugoročni aspekt i saradnja između relevantnih aktera sektora (sistemska ili strukturna konkurentnost). Jedan od ciljeva studije je u tome da se doprinese da se u BiH razvije vizija daljeg razvoja sektora metala (�Metanivo� ili �Vi�i nivo�), na kome će se svi relevantni nosioci odlučivanja osjećati obaveznim. U sredi�tu ove vizije stoje uspje�na, to jest srednjeročno i dugoročno konkurentna preduzeća. Shodno tome prijedlozi za pobolj�anje situacije u preduzećima (�Mikronivo�) zauzimaju u ovoj studiji �irok prostor. Na osnovu snimljenog stanja sektora metala obrađivaće se nakon toga polazne tačke za mjere na �Mesonivou� � �Srednjem nivou�: Daće se prijedlozi u kojim područjima i kako dr�avne institucije i akteri mogu da sprovedu ciljanu politiku i mjere za pru�anje pomoći sektoru metala. O prijedlozima za mjere garantovanja i obezbjeđenja stabilnih makroekonomskih okvirnih uslova podrobnije će se raspravljati samo onda ako ove formirajuće mjere imaju poseban uticaj na sektor metala. U okviru sastavljanja studije najprije je vrednovan raspolo�ivi sektorski sekundarni materijal. U ovo takođe spada sistematska analiza raspolo�ivih, sektorsko-relevantnih statističkih podataka u BiH. Nadalje, sistematska priprema emprijskih iskustava na osnovu tekućeg sektorskog savjetodavnog GTZ � projekta u okviru programa za unapređenje privrede na bazi privatnog vlasni�tva bila je od značaja posebno kod obrade povoljnih prilika na tr�i�tu i strategija razvoja sektora. Razgovori sa ministrima i međunarodnim donatorima, kao i nacionalnim institucijama Mesonivoa � Srednjeg nivoa, analiza međunarodnih trendova, kao i rezultati sektorsko specifičnih Workshops sa uče�ćem firmi u julu 2001. godine dopunili su bazu informacija za ovu studiju. Na ovom mjestu treba napomenuti da je u BiH statistička baza podataka, koja je uzeta za osnovu, nepotpuna. Prilikom sastavljanja studije maksimalno se nastojalo da se postojeći statistički materijal izra�en u brojkama verificira, odnosno da se međusobno niveli�u različiti izvori informacija. Ipak, ne mo�e se isključiti da je jedan ili drugi statistički podatak iskrivljen, ili se čini da se pobijaju na osnovu drugih izvora informacija. Takođe treba uzeti u obzir da raspolo�ivi statistički podaci potcijenjuju privredni potencijal BiH � udio informacijskog, to jest i statistički nesa�ete privredne aktivnosti u BiH se uop�teno visoko ocjenjuju. Autorima ove studije je u prvom redu stalo da se poka�u tendencije razvoja sektora metala: Za argumentaciju dotičnih iskaza u studiji manje su bile va�ne apsolutne, već su bile va�ne tendencije razvoja i relativne vrijednosti. Drugim riječima: eventualne

5

netačnosti u raspolo�ivom materijalu izra�enom u brojkama ne utiču na osnovne iskaze u studiji. Situacija u metalnoj bran�i odgovara op�tim ekonomskim okvirnim uslovima u BiH. U ovo spada ukupni manjkavi učinak privrede zemlje kao posljedica decenijskog obilje�ja socijalističke narodne privrede, kao i posljedica rata. Proizvodnja je jo� uvijek jako materijalno i radno intenzivno usmjerena. Zbog rata su prekinuti dugogodi�nji poslovni odnosi sa inostranim partnerima. Zastarjela ma�inska oprema preduzeća i neznatna spremnost zapadnih firmi za investiranje u BiH ote�avaju da se pronađu partneri u Zapadnoj Evropi, koji bi mogli u okviru outsourcing (snabdijevanje proizvodima iz vana) davati naloge u BiH. Za zapadne investitore preduzeća u BiH postaju interesantna u većem obimu tek onda kada se na osnovu makroekonomskih promjena stimuli�e potra�nja unutar zemlje. Posebno preduzeća u BiH mogu da zadovolje potra�nju za proizvodima iz oblasti ma�inogradnje i gradnje postrojenja. Brzo prestrukturiranje preduzeća uz downsizing (smanjenje broja zaposlenih u namjeri da se smanje tro�kovi) je pretpostavka za dalji razvoj sektora metala, pri čemu se jo� postojeći veliki konglomerati moraju dalje da razviju u male, djelotvorne, fleksibilne i, prije svega, samostalne jedinice. Za ovo preduzeća moraju da raspola�u neophodnim finansijskim sredstvima za nabavku repromaterijala i pogonskih sredstava, �to zahtijeva budući razvoj bosanskog finansijskog sektora. U ekonomsko-političke smjernice posebno spada forsiranje do sada spore privatizacije. Na osnovu jasnih perspektiva u pogledu vlasničkih struktura omogućiće se dugoročno usmjerena ekonomska trgovina, a kapitalne investicije će se postaviti na solidnu osnovu. Tek onda mo�e da uslijedi proces transformacije na osnovu dodatnih investicija, a u pravcu povećanja vrijednosti na bazi znanja. Po�to mnoga preduzeća do daljnjeg nisu u stanju da se odupru pritisku konkurencije i snagama na tr�i�tu u EU, ona moraju, prije svega, da reaktiviraju biv�a tr�i�ta Istočne Evrope i domaće tr�i�te. Zato je neophodno da preduzeća usvoje znanje o menad�mentu u prikladnoj formi.

6

1.2 Svjetski trendovi u sektoru metala

Svjetski trend u preradi metala, u ma�inogradnji i u elektrotehnici razvija se u pravcu orijentacije preduzeća na kapital i znanje. Preduzeća u navedenim bran�ama u zapadno orijentisanim zemljama su visoko inovativna i realizuju prvenstveno strategije za�tite resursa, povećanje kvaliteta i koristi za kupca. Bitni izazovi modernog menad�menta u metalnoj bran�i 1.1 �Iskoristiti �anse u promijenjenom industrijskom miljeu� ! Konvergencija tehnologija, bran�i, proizvoda i tr�i�ta: Saznati i brzo reagovati na trendove i

uzeti u obzir okolnost da tehnolo�ki intenzitet stalno jača u svim segmentima bran�i, ! Skraćenje ciklusa trajanja proizvoda i rokova isporuke, ! Otvaranje tr�i�ta za plasman i nabavku vodi ka povećanoj (jačoj) konkurentnosti, a time i

veći broj zahtjeva preduzećima. 1.2 �Postići jasne (ili očite) konkurentske prednosti� ! Razviti potpuno jasne strategije za pozicioniranje tr�i�ta, ! Izgraditi bitne (su�tinske) kompetencije, ! Dati na tr�i�te inovativne proizvode i tehničke procese, ! Investirati u marketing.

�Realizovati vi�e vi�ka vrijednosti� ! Poznavati tro�ak i prihod od proizvoda, ! Pojačati (povećati) kooperativnost i sposobnost sastavljanja planova uz pomoć tehnike

mre�nog planiranja, ! Optimirati proces povećanja vrijednosti i skratiti vrijeme odvijanja procesa, ! Intenzivirati menad�ment snabdijevanja (nabavke), ! Koristiti administraciju kao uslu�nu djelatnost, ! Podsticati i pomagati saradnike.

Svjetski trendovi razvoja u metalnoj industriji se dalje razlikuju po bitnim podbran�ama op�te ma�inogradnje i gradnje postrojenja, ma�inogradnje i elektrotehnike (vidi dole navedeni pregled). Trendovi koji preovladavaju su specijalizacija, tehnizacija i prinuda ka uvijek većem povećanju vrijednosti da bi se ostalo internacionalno konkurentnim.

7

Pregled trendova specifičnih za bran�e Op�ta ma�inogradnja Ma�inogradnja/Dopremači Elektrotehnika i gradnja postrojenja - Novi materijali - Novi materijali - Novi materijali - Laki način gradnje - Laki način gradnje - Laki način gradnje (način gradnje na osnovu specijalne konstrukcije i primjene posebno lakog materijala) - Lasersko rezanje i lasersko - Obrada pod velikom brzinom, npr. - Načini prenosa staklenim zavarivanje kod obrade rezanjem ili skidanja vlaknom strugotine - Nove tehnike spojeva i - Obrada laserom - Linearni pogonski povr�inske tehnike - Nove tehnike sastavaka i preoblikovanja mehanizmi - CAD-konstrukcija - CAD, CAM - Mnogostruko kori�tenje mikroelektronike i mikrotehnike - Modulski način gradnje - Mikrotehnika - Digitalne tehnike prenosa - TQM - Rapid prototyping - Povećanje stepena iskori�t. - TQM (excellent company)

1.3 Lanac povećanja vrijednosti u Bosni i Hercegovini i Benchmarking

Preduzeća u sektoru metala u BiH pokazuju po pravili veoma �irok spektar proizvodnje. Tako se npr. jednostavni dijelovi koji se mogu kupiti jo� često proizvode i to uz suvi�e visoke tro�kove, po�to se ne mogu postići nikakva umanjenja tro�kova zbog veće količine. Prozvodni procesi su radno intenzivno usmjereni, suboptimalno strukturirani i odvijaju se po pravilu sa zastarjelim ma�inskim parkom. Shodno tome, povećanje vrijednosti u preduzećima u sektoru metala BiH po pravilu je neznatno. Kako izgleda tipični lanac povećanja vrijednosti u jednom preduzeću u Bosni i Hercegovini? Snabdijevanje ili nabavka Saznanja o međunarodnim nabavnim tr�i�tima su većinom u začetcima (ili su na početku). Alternativni izvori nabavke su nepoznati. Po�to nema nikakvih pouzdanih kalkulacija, nabavne cijene su uveliko nepoznate. Obračun tro�kova u zapadnom smislu je u velikoj mjeri nepoznat, tako da nema nikakvih pouzdanih iskaza (pokazatelja) o učestalostima pretovara robe na skladi�tu a time ni o vezivanju kapitala. . Proizvodnja Proizvodnja je jo� uvijek organizovana prema klasičnom radnom postupku za masovnu proizvodnju, u tačno utvrđenim, �to je moguće racionalnijim radnim fazama. Just in time � koncepti (Jit) su nepoznati. Po�to se kompletna radna priprema jo� obavlja ručno (PC � kori�tenje samo rudimentarno sa zastarjelim sistemima), procesi se ne mogu odvijati transparentno, te su adekvatno tome dugi. Nije ra�ireno razmi�ljanje u procesima � povećanje vrijednosti. Po�to je ma�inski park po pravilu stariji od dvadest godina, ne mo�e

8

se dati nikakav iskaz o sigurnosti procesa. NC-ma�ine skoro da se nikako ne koriste. Organizacija proizvodnje se ravna prema postojećim proizvodnim tehnologijama: Ne vr�i se Outsourcing i koncentrisanje na proizvodno-tehničke su�tinske kompetencije. Po�to se, takođe, u velikoj mjeri ne primjenjuju naknadne kalkulacije, nema nikakvih indikatora za realno određivanje cijene i indikatora o dobiti i gubitku. Osiguranje kvaliteta Moto glasi: Proizvoditi, sortirati, mjeriti, kontrolisati, dorađivati, uklanjati �kart u otpad, dijelove nanovo proizvoditi. Ne vr�i se planiranje kvaliteta, te time nema nikakve svrsishodne prevencije. Nema pregleda eksternih i internih tro�kova vezanih za kvalitet. Na osnovu ovih uslova prednost niskih plata u regiji u kojoj se odvija privredna aktivnost poni�tena je izrazitim gubicima u produktivnosti. Pod ovim uslovima bosansko-hercegovačka preduzeća nude malo podstreka direktnom investitoru.. 2 Stvarna analiza prerade metala, ma�inogradnje i elektrotehnike u Bosni i

Hercegovini

2.1 Značaj sektora za nacionalnu privredu

Sektor metala je bitan ponuđač tehnolo�ki razvijenih roba (ili dobara) i zato igra va�nu ulogu za svaku nacionalnu privredu. Po pravilu intenzitet tehnologije ovog sektora daje razja�njenje op�teg nivoa razvoja i stepena već izvr�ene transformacije jedne nacionalne privrede. Bosna i Hercegovina ima pri tome pred sobom du�i dio puta, ako se npr. uzme u obzir da je produktivnost u ovom sektoru jo� ispod prosjeka zemlje. Strukturna promjena u ovom sektoru je u zaka�njenju, kao �to je slučaj u nekim susjednim zemljama u tranziciji, �to se posebno svodi na veliku potrebu za kapitalom koji je za to neophodan. Manja, dinamična preduzeća nastaju prije u bran�ama sa neznatnom investicionom potrebom: u načelu sektori sa intenzivnim kapitalom su po pravilu mnogo vi�e izlo�eni strukturnom konzerviranju. Visoki tro�kovi amortizacije za ma�ine smanjuju spremnost za rizik u pogledu investicija a time i sposobnost za kori�tenje modernih tehnologija. Bez strukturne promjene u metalnoj industriji ugro�en je �irok privredni zamah u BiH, po�to je ovaj sektor kao isporučilac postrojenja i investicionih dobara u svakoj nacionalnoj privredi va�an motor za povećanje vrijednosti, a time i za privredni rast. Treba uzeti u obzir da je sektor metala u ranoj fazi transformacije, kao i u drugim zemljama Srednjo-istočne Evrope (SIE) zabilje�io nadprosječan pad. Na drugoj strani sektor je profitirao zahvaljujući op�tem ekonomskom usponu i to uvijek kada se mogu iskoristiti potpuno specifične prednosti konkurentnosti na ograničenim tr�i�tima. Sektor metala u BiH je posljednjih godina zabilje�io relativno značajan gubitak: njegov udio u bruto nacionalnom proizvodu se posljednjih godina u velikoj mjeri snizio, on se kreće u međuvremenu samo jo� 3,5%, ali je u RS veći nego u FBiH. Prije rata se kretao oko 8%.

9

Udio sektora metala u bruto nacionalnom proizvodu

Izvor: Dr�avni biroi FBiH/RS Istovremeno je Bruto nacionalni proizvod (BNP) u BiH posljednjih godina stalno rastao sa okruglo 10%, te na taj način i potencijalna potra�nja za robom iz metalne industrije na domaćem tr�i�tu � dodu�e sa rastom, vezano za rat na Kosovu. Prema stopi rasta od blizu 10% u 2000. godini, u 2001. godini se očekuje rast BNP od okruglo 14% (EBRD i ostalo). Razvoj u Federaciji BiH odvija se ne�to dinamičnije nego u Republici Srpskoj (RS) čiji udio u BNP iznosi oko 25%. Razvoj BNP u Bosni i Hercegovini (BiH)

Izvor: Dr�avni biroi FBiH/RS

0 ,0 %

1 ,0 %

2 ,0 %

3 ,0 %

4 ,0 %

5 ,0 %

1 9 9 81 9 9 9

1 9 9 8 3 ,5 % 3 ,1 % 4 ,7 %

1 9 9 9 2 ,0 % 1 ,5 % 3 ,6 %

A n t e il d es Sek t o rs in sg esam t am BIP . . . in d er Fö d erat io n . . . in d er RS

0

2 . 0 0 0

4 . 0 0 0

6 . 0 0 0

8 . 0 0 0

1 0 . 0 0 0

B IP in M io . K M. . . d a v o n F ö d e r a t io n. . . d a v o n R S

B IP in M io . K M 6 . 8 0 7 7 . 6 9 6 8 . 3 4 9 9 . 0 3 9

. . . d a v o nF ö d e r a t io n

4 . 9 4 2 5 . 6 0 2 6 . 1 4 1 6 . 6 9 8

. . . d a v o n R S 1 . 8 6 5 2 . 0 9 4 2 . 2 0 8 2 . 3 4 1

1 9 9 7 1 9 9 8 1 9 9 9 2 0 0 0 ( g e s c h ä t z

10

Prerada metala čini blizu 40% ukupnog sektora metala, ma�inogradnja i industrija dobavljača blizu 35% i elektroindustrija okruglo 30% (u odnosu na 1999. godinu). Pad u elektrotehničkoj industriji u oba entiteta nije bio tako negativan. Podjela uče�ća bruto nacionalnog proizvoda unutar sektora metala u podbran�ama Brojke u mil. KM

1998

1999

Sa�eto na�% vrijednosti iz prethodne godine

Obim sektora metala u BND, od toga 269,8 169,1 63% Prerada metala 130,0 62,6 48% Ma�inogradnja, izrada alata, industrija dobavljača 81,0 55,1 68% Elektrotehnička industrija 58,8 51,4 88% Obim sektora metala u FBiH, od toga 171,7 90,2 53%

Prerada metala 89,3 31,8 36% Ma�inogradnja, izrada alata, industrija dobavljača 45,0 27,8 62% Elektrotehnička industrija 37,4 30,6 82% Obim sektora metala u RS, od toga 98,1 78,9 81% Prerada metala 40,6 30,8 76% Ma�inogradnja, izrada alata, industrija dobavljača 36,0 27,3 76% Elektrotehnička industrija 21,4 20,8 97% Izvor: Statistički biroi FBiH/RS Dok BNP za BiH ukupno dalje raste uprkos ratu na Kosovu u gore navedenom posmatranom periodu, sektor metala je veoma oslabljen, posebno u Federaciji, gdje se povećanje vrijednosti prepolovilo prema postojećim statističkim podacima. Ove vrijednosti su se izgleda ponovo pobolj�ale u 2000. godini.

Stope rasta koje se odnose na sektor u poređenju: Januar � Septembar 2000. i Januar � Septembar 1999. FBiH RS Prerada metala + 24,1% + 18,1% Ma�inogradnja/Industrija dobavljača + 30,2% + 12,6% Elektroma�ine - 15,2% k.A.

Izvor: USAID Ukupno opisani trendovi razvoja metalne industrije u BiH ogledaju se i u razvoju broja zaposlenih: dok brojke zaposlenih u BiH imaju pozitivan trend razvoja, u sektoru metala se jo� uvijek sni�avaju dotične vrijednosti. Pad zaposlenosti ukazuje, međutim, na laganom nastupanju strukturne promjene u sektoru: (Buduće) mjere za racionalizaciju i privatizaciju dovesti će u djelimičnim segmentima metalne industrije ka daljem smanjenju zaposlenosti. Postoji bojazan da

11

upravo mladi i aktivni (sa)radnici i (sa)radnice (nosioci posla) okrenu leđa sektoru po�to vide ograničene razvojne �anse u pogonima metalne industrije. Ovo bi negativno uticalo na budući razvoj sektora. Ne postoje pouzdane statističke informacije o zaposlenosti �ena u sektoru metala, kao i podjela zaposlenih prema starosnoj dobi. Trend broja zaposlenih 1998 1999 2000 Promjena

između 1999 i 2000

Ukupno zaposleni u BiH 639.712 628.536 631.730 0,5% Od toga u sektoru metala 48.349 46.964 -2,9% Zaposleni u Federaciji 395.445 407.754 410.808 0,7% Od toga u sektoru metala 29.394 28.750 28.645 -0,4% Zaposleni u RS 244.267 220.782 220.922 0,1%

Od toga u sektoru metala 19.599 18.319 -6,5% Izvor: Dr�avni biroi FBiH/RS U vezi sa zapo�ljavanjem u sektoru metala treba spomenuti karakterističan pojam �lista čekanja�: Na listama čekanja su radnici i radnice koje momentalno nisu potrebni zbog nedostatka naloga i koji određeno vrijeme čekaju. Ovi radnici stoje pogonu na raspolaganju, a da ne moraju da rade, odnosno da ne mogu da rade, te im se većinom isplaćuje izvjestan iznos. Na listi čekanja npr. 31.12. 2000. u RS je bilo dobrih 20% od ukupnog broja radnika. U vezi strukture zarada i dohodaka: Zarade u sektoru metala zaostaju ukupno ih porediv�i sa zaradama u BiH. Ovo posebno va�i za RS. Dok su povećanja zarada u Federaciji jo� u neku ruku skromna, u RS su ekstremno visoka, te se moraju shvatiti kao ujednačavanje u okviru BiH bez da su realizovane povećanjem produktivnosti po radniku. Zarade u BiH su u poređenju sa zemljama EU niske i konkurentne. Dodu�e, ova prednost se relativizira neznatnom produktivno�ću. U poređenju sa zemljama Srednjo-istočne Evrope sa niskim nivoom zarada (kao �to su npr. Bugarska i Rumunija), RS je jo� upravo konkurentna, FBiH to već vi�e nije. Radi poređenja: u Bugarskoj je bruto mjesečna zarada u području proizvodnje 250 KM do 300 KM, prosječna zarada je 241 KM. Adekvatne vrijednosti za Rumuniju se kreću od 250 KM do 350 KM, odnosno 285 KM. U Federaciji i nekim dijelovima RS ove vrijednosti su već prema�ene. Informacije o strukturi zarada i dohodaka baziraju se na zvaničnim podacima Statističkih biroa u FBiH i RS.

12

Struktura zarada i dohodaka u metalnoj industriji Prosječne zarade (neto, u KM)

1999

2000 (orjent.)

Promjena u godi�njem poređenju

Ukupno u BiH

295

355

20,3%

u sektoru metala 162 230 42,0% u preradi metala 146 212 45,2% u ma�inogradnji, izradi alata, industriji dobavljača 137 191 39,4% u elektrotehničkoj industriji 203 288 41,9% Ukupno u Federaciji (FBiH) 374 412 10,2%

u sektoru metala 241 280 16,2% u preradi metala 203 235 15,8% u ma�inogradnji, izradi alata, industriji dobavljača 197 233 18,3% u elektrotehničkoj industriji 324 372 14,8% Ukupno u Republici Srpskoj (RS) 216 299 38,4%

u sektoru metala 84 181 115,5% u preradi metala 90 190 111,1% u ma�inogradnji, izradi alata, industriji dobavljača 78 149 91,0% u elektrotehničkoj industriji 83 204 145,8%

Neto vrijednosti (bruto vrijednosti: Neto x cca. 1,6) Izvor: Dr�avni biroi FBiH/RS U BiH dominiraju privatni pogoni sa vi�e od tri četvrtine svih registrovanih privrednih jedinica, pri čemu je u brojkama sadr�ano takođe nepoznato uče�će privredno neaktivnih firmi, kao i mnogih malih firmi. Takođe u RS samo je okruglo 15% pogona dr�avno vlasni�tvo, svakako među njima su skoro sve firme od jedinstvenog značaja i veličine. Time ekonomski potencijal ostaje praktično u dr�avnim rukama Takođe od 62 preduzeća iz sektora metala u BiH koja su navedena kao va�na u dodatku 1, su preko 80% dr�avna ili su većinom pod dr�avnim uticajem. Visok udio dr�avnih pogona u sektoru metala znači obligatorno da strukturna promjena u ovom sektoru kasni. U vezi ovog je interesantno razmatranje snage prihoda: (Izvor: USAID � Economic Update od 31.10.2000. i 25.02.2000.). U FBiH 51% dobiti ide na privatna preduzeća, ali samo 19,7% gubitaka (odgovara cca 15% BNP 1999.). Pri tome je najveći gubitnik prerađivačka industrija sa rastućim trendom od 37,5% (1. polugodi�te 2000.) u odnosu na 35,6% (1. polugodi�te 1999). Slična je slika u RS. U RS 1998. godine rudarstvo i industrija su zabilje�ili gubitke od 87,5%, a samo 34,9% dobiti. Empirijska iskustva vezana za izradu studije potvrdila su da je produktivnost privatnih pogona, mjereno na osnovu godi�njeg prometa po radniku, u prosjeku veća u odnosu na dr�avne pogone. Ovo stanje stvari rezultira, s jedne strane na osnovu okolnosti da se u okviru privatnih pogona nalaze manje nove firme koje mogu da rade uporedo sa modernim

13

ma�inskim parkom i da se fleksibilno prilagode novim razvojima na tr�i�tu, i da imaju neznatne probleme sa nedovoljno obrazovanim i isuvi�e velikim radnim kolektivom. S druge strane, veća produktivnost privatnih preduzeća se svodi na to da su ovi pogoni već započeli svoju modernizaciju i novu orjentaciju. Zbog toga privatni pogoni u poređenju sa dr�avnim pogonima se mogu odr�ati na tr�I�tima samo ako privređuju profitabilno, po�to ne dobijaju nikakve subvencije. Zaključak: kada je, kao �to je u BiH veliki broj značajnih pogona u sektoru metala jo� u dr�avnoj svojini, proizvodni i inovacioni potencijali su nedovoljno iskori�teni u sektoru, a promjena strukture u sektoru metala i dalje kasni. Distanca prema konkurenciji, posebno iz drugih dr�ava u tranziciji se i dalje povećava, a dostizanje konkurencije je sve te�e. Podjela preduzeća prema njihovoj veličini u RS

Izvor: Dr�avni biro RS �to se kasnije vr�i promjena strukture i �to se kasnije poveća produktivnost u sektoru metala, a inovacioni potencijali budu koristili u formi novih proizvoda, utoliko će ubuduće morati biti od značaja proces prilagođavanja, po�to se i dalje iz godine u godinu u načelu smanjuje uče�će konkurentnih pogona u BiH. Postojeća podjela preduzeća prema njihovoj veličini u RS, adekvatna njihovom broju radnika u sektoru metala u RS i njegovim podbran�ama pokazuje da veliki pogoni sa vi�e od hiljadu radnika vi�e ne postoje. Upada u oči relativno visok udio malih pogona ispod dvadeset radnika posebno u elektroindustriji i u preradi metala. Ovdje se radi u mnogim slučajevima o novim pogonima koji su u�li u sektore sa neznatnim investicionim izdatkom. Ovo potvrđuje takođe poređenje odgovarajućih vrijednosti obje godine. Ne uzimajući u obzir elektro-oblast, povećavaju se udjeli malih novih preduzeća dok udjeli velikih preduzeća opadaju. Najmanji je udio pogona između 20 i 50 radnika (izuzetak: ma�inogradnja), po�to veliki pogoni/dijelovi pogona jo� nisu smanjeni, a novi pogoni jo� nisu postali tako veliki. Radi poređenja: takođe u njemačkoj ma�inogradnji kontinuirano se smanjuje broj preduzeća sa progresivnom veličinom. Time zatečeni razvoj ide u pravom smjeru, naime ka malim pokretnim pogonima.

0%10%20%30%40%50%60%

1999

Mse

kt.

1999

Mve

r.

1999

Mba

u/Zu

l.

1999

Elek

tro

dotič

ni u

dio

unter 20

20-49

50-199

200-1000

über 1000

14

Ne postoje pouzdani podaci o razvoju inostranih direktnih investicija u sektoru, takođe privredne komore ne raspola�u ni sa kakvim realnim podacima u vezi ovoga. U svakom slučaju su inostrane direktne investicije u BiH apsolutno i relativno veoma male u poređenju sa Istočno-evropskim konkurentnim zemljama. U periodu od 1994. do 1998. investicije u konkurentnim zemljama su se kretale između okruglo 80 milijardi KM (Poljska) i 4,5 milijarde (Hrvatska). Ovdje se sasvim jasno pokazuju dejstva rata i političkog poslijeratnog perioda. Oni pokazuju jasan nedostatak konkurentnosti koji se jo� vi�e uvećao zbog spore privatizacije. Strukture veličina u poređenju sa drugim zemljama: MSP u odabranim EU zemljama i u BiH

BiH podaci se svode na listu od 62 va�ne firme, za ovo vidi i tačku 2.2.2 i dodatak 1. Inostrane direktne investicije u BiH 1997 1998 1999 2000 Ukupno, USD min

504 100 90 117*

*Procjena Izvor: EBRD Procjenjuje se da je udio investicija u sektoru metala u Federaciji iznosio samo 2% od ukupnih investicija: ali brojke su diskutabilne, po�to je moguće da nisu registrovani sve investicije. (Izvor: USAID BiH-economic update v. 25.2.200.). Značajno je napomenuti da su npr. u proizvodnji čelika, t.j. u prethodnim sektorima doticale znatne investicije, posebno iz dr�ava Persijskog zaliva u BiH. Ali od ovog do danas metalna industrija jo� nije profitirala. Ne postoje pouzdani trgovački podaci koji se odnose na sektor � ukupne ekonomske brojke o uvozu i izvozu koje se odnose na ovo, pokazuju ipak jo� uvijek manjkavu konkurentnost BiH industrije, takođe sektora metala i veliki značaj uvoza finalnih proizvoda za zemlju.

Udio u M SP(< 2 5 0 zaposl.) u EU

0 .0 %2 0 .0 %4 0 .0 %6 0 .0 %8 0 .0 %

1 0 0 .0 %1 2 0 .0 %

D GB F I E BiH(List a)

Udio f irm iUdio zaposl.Udio prom .

15

Vanjska trgovina BiH (u mil. USD) Izvoz u mil. USD Uvoz u mil. USD Godina Ukupno Ukupno 1997 372 2,377 1998 491 2,508 1999 537 2,547

Izvor: USAID Pa ipak, ukupni izvozi Bosne i Hercegovine proteklih godina su porasli � od 491 mil. USD (1998) na 537 mil. USD (1999) adekvatno + 8,5%, ovaj razvoj va�i za oba entiteta. Shodno tome su rasli i uvozi zajedno sa deficitom u trgovini od otprilike 2 milijarde USD. Podjela kompletnog RS-izvoza na najva�nija tr�i�ta za prva tri kvartala 2000. godine omogućava generalan pregled značaja susjednih zemalja za dalji ekonomski razvoj BiH � ovo takođe va�i za sektor metala. Premda je, �to se tiče Federacije, prevagnuo teg u korist

Hrvatske i Slovenije, i danas jo� uvijek postoji velika isprepletanost bosansko-hercegovačke privrede sa dr�avama nasljednicama biv�e Jugoslavije. Ovo se takođe odnosi po svojoj osnovi strukturi i na metalnu industriju. (Izvor: Economic update v. 25.10.2000). Karakteristično za BiH privredu je mali stepen iskori�tenja kapaciteta. Npr. za područje industrije i rudarstva RS za 1998. godinu on je cca 25%. Isto se da zaključiti i za sektor metala: ispitivanje 70 preduzeća u sektoru metala u RS dao je prosječan stepen iskori�tenja kapaciteta od 28% (u dvije hiljaditoj godini) sa �listom čekanja� od 22% ukupnog personala. Ekolo�ka razmi�ljanja u privrednom �ivotu, i u metalnoj industriji do danas ne igraju nikakvu ulogu. čini se da za ovo nedostaje mnogo razumijevanja.

E X P O R T S ( K M m i l l io n ; J a n u a r y - S e p te m b e r 2 0 0 0 )

F r a n c e0 .5 %S lo v e n ia

3 .3 %

A u s t r ia1 .2 %

G e r m a n y4 .6 %

Ita ly2 6 .4 %

C r o a t ia2 .3 %

Y u g o s la v ia3 9 .6 %

O th e r1 1 .7 %M a c e d o n ia

2 .4 %S w i t z e r la n d8 .0 %

16

2.2 Geografska raspodjela i empirijska analiza stvarnog stanja sektora metala

Studije iz različitih regiona planete Zemlje vi�estruko su potvrdile da mora da uslijedi veoma jaka industrijska dinamika iz industrijskih aglomeracionih centara. Iz ovog razloga, u okviru ove studije se poku�alo ilustrovati, bar u pristupu, industrijski Cluster, to jest zgusnutost preduzeća iz sektora metala. Ma�inogradnja i elektrotehnika su veoma koncentrisane na velikom prostoru Sarajeva, zatim u Banja Luci i u ostalim manjim privrednim centrima. Va�ni faktori lokaliteta za oba sektora su blizina tr�i�ta i raspolo�ivost kvalifikovanom radnom snagom. Prerada metala je locirana blizu sirovina, oko Tuzle, Brčkog, Zenice, ali i Mostara. Pogoni metalne industrije su raspodijeljeni po cijeloj zemlji. Prikaz o prostornoj raspodjeli mo�e navesti samo tendencije o zbijenosti i moguće polazne tačke za unaprijeđenja �Clustera� (vidi strategiju sektora, poglavlje 4). Prostorna struktura raspodjele metalne industrije u Bosni Hercegovini

Prerada metala i gradnja postrojenja Gradnja ma�ina i vozila Elektotehnika

17

Obja�njenja koja su podijeljena prema različitim podbran�ama sektora metala (prerada metala, ma�inogradnja, izrada alata, dobavljači, elektrotehnička industrija) treba da omoguće čitaocu pregled situacije na nivou preduzeća. Ona se zasnivaju na analizi 25 firmi iz RS i 41 firme iz FBiH. Izbor preduzeća se vr�io prema njihovom značaju (promet i/ili broj radnika), odnosno osobenosti u pogledu proizvodnog programa treba da daju na primjerima presjek metalne industrije u BiH. Izbor firmi u okviru ove studije ne predstavlja nikakvo vrednovanje u pogledu konkurentnosti. Izbor preduzeća koja su uzeta za primjer treba posmatrati iz razloga nedovoljne statističke baze informacija. Iz razloga povjerljivosti broj radnika je sa�et u pet klasa veličina, brojke za promet su sa�ete u četiri, a karakteristične brojke za produktivnost u tri klase veličina. U dodatku 1 firme su jo� jedanput skupa navedene alfabetski. Pouzdani podaci o tr�i�tu na nivou različitih podsektora ne stoje na raspolaganju. U okviru geografske Input-Output-Matrice, u poglavlju 2.6, na osnovu pogona koji su odabrani na primjerima, pokazano je gdje su regionalna te�i�ta plasmana. Ukupno gledano razvoj metalne industrije u Zapadnim industrijskim zemljama tradicionalno karakteri�e brzi tehnolo�ki napredak i prevrati u rukovodstvima preduzeća, koji su dobili jo� na intenzitetu nakon odlučujućih promjena u dana�njim dr�avama u tranziciji. U proteklih 10 godina u zemljama Srednjo-istočne Evrope u tranziciji nastali su novi kapaciteti, to jest dodatni konkurenti. Okrugli stolovi vođeni sa predstavnicima preduzeća u cilju izrade studije poja�njavaju da su mnogi predstavnici bran�i svjesni činjenice da je BiH izgubila na uticaju u odnosu na Istočne konkurente zbog svoje najnovije istorije. Prvobitno domaće tr�i�te vi�e ne postoji. Empirijski nalazi o bitnim aktuelnim izazovima i �ansama za metalnu industriju u BiH (Rezultati se baziraju na razgovorima sa predstavnicima preduzeća)

Tr�i�ta ! Nedostatak informacija o tr�i�tu sprječava ekonomski razvoj, ! Nefer konkurencija izbjegavanjem carine za uvezenu robu, crno tr�i�te, ! Carinske barijere za zemlje biv�e Jugoslavije sprječavaju ekonomski razvoj, koji bi

podsticao osnivanje zajedničkog tr�i�ta za Jugoistočnu Evropu

Novac/Finansije ! Nedovoljna ponuda za finansirajuće investicione kredite i kredite za obrtna sredstva

(te�ko izvodljiva srednjeročna i dugoročna finansiranja, industrijski pogoni nisu u stanju da finansiraju visoke kamatne stope),

! Bankovne usluge ne odgovaraju zahtjevima moderne privrede (bezgotovinsko plaćanje, savjetovanje klijenata, mobilnost),

! Potra�ivanja se plaćaju suvi�e kasno, rokovi se ne uzimaju u obzir, suvi�e je malo tekućih novčanih sredstava

Kvalifikacija osoblja i Menad�ment preduzeća

! U mnogim mjestima se primjenjuju zastarjele metode mena�dmenta i daje se otpor promjenama. Nije jasan pravac u pogledu budućeg razvoja preduzeća.

18

! Obrazovanje sa suvi�e mnogo teorije, suvi�e malo prakse, zaostalost tehnolo�kog znanja,

! Nedostatak sistematskog daljeg obrazovanja radnika, ! Stručno osoblje gubi znanje i nedovoljno je motivisano, djelimično su zabilje�ena

ka�njenja u isplatama zarada I dohodaka.

Proizvodna tehnologija i organizacija ! Zastarjele ma�ine i tehnologija, ! Nedostatak kvalitetnog menad�menta u modernom smislu, ! Kvalitet repromaterijala nije dobar, ! Visoki transportni tro�kovi, ! Neefikasne organizacione strukture

Zakonski okvirni uslovi/Propisi

! Zakoni i propisi nisu prilagođeni EU/VTO, ! Izbjegava se plaćanje carine, ! Nezadovoljstvo dr�avom kao vlasnikom, nedostatak mjera za unapređivanje

industrijskog razvoja, ! Pravni i regulativni okvir je suvi�e komplikovan, nedovoljno definisan, ! Korupcija, ! Napredak u privatizaciji je suvi�e spor, otuda i sprječavanje industrijskog razvoja

Komparativni potencijali konkurencije

! Industrijske oblasti sa iskustvom u proizvodnji velikih količina i boljeg kvaliteta, npr. u vojnoj tehnici, industriji motornih vozila i industriji dobavljača,

! Industrijske oblasti sa zapadno evropskim iskustvom i vezano s tim kontakti iz prijeratnog vremena

2.3 Prerada metala

2.3.1 Proizvodi i podstruktura bran�i

Oblast prerade metala u BiH obuhvata preduzeća iz ukupno sedam podbran�i: (1) Livnice (2) Proizvodnja instalacijskih proizvoda (3) Alati (4) �ičana roba (5) Valjčani le�ajevi (6) Ostali metalni predmeti i metalni proizvodi (7) Metalne konstrukcije

Za dotične proizvode iz oblasti prerade metala neophodne su po pravilu tehnologije srednje te�ine, područja tolerancije srednjeg do grubog količine zadovoljavaju od jednog komada do velike serije. Izuzeci: Alati i valjčani le�ajevi tra�e visoku tehnologiju u konstrukciji i proizvodnji, područja tolerancije su fina do veoma fina. Ovdje postoje polazi�ta a uz to i dobre pretpostavke za visoko kvalitetne isporuke zapadnim firmama.

19

Pregled firmi u oblasti prerade metala Firma, Mjesto

Pod- bran�a

Vlas- nik

Broj radnika

Promet (1000 KM)

Promet/ /br.zapos.

Proizvodi

UNIS-IGMAN, Konjic (1) D 200-1000 Iznad 10.000 Ispod 20.000

Livnica

MEBO, �AMAC (2) D 50-199 1.000-5000 Ispod 20.000

Bojleri

Metal-emajl, Srpski brod

(2) D 200-1000 1.000-5000 Ispod 20.000

Sanitarni uređaji

TERMAL, Lopare (2) D 50-199 1.000-5000 Ispod 20.000

Radijatori

Industrija Alata, Trebinje

(3) D Iznad 1000

Iznad 10.000 Ispod 20.000

Alati za obradu

KRAJINAMETAL, Bihać

(4)

D

200-1000

5.000-10.000

20.000- 50.000

�ičani proizvodi

UNIMET, Kopaci-Gora�de

(4) D 50-199 1.000-5000 20.000- 50.000

�ičani proizvodi

Feal, �iroki Brijeg (6) P 50-199 1.000-5000 Ispod 20.000

Prerada lima

Helios, Banovići (6) D 50-199 1.000-5000 Ispod 20.000

IzmjenjivačI toplote

MAXMARA, Banja Luka

(6) P 20-49 1.000-5000 Iznad 50.000

Metalna oprema za građu

Mehanika, Ora�je (6) Već. P

50-199 1.000-5000 Ispod 20.000

Metalna građa

MIK, Kupres (6) P 20-49 1.000-5000 20.000- 50.000

Građevinski okovi

Unis Kovina, Visoko (6) Već. D

200-1000 1.000-5000 Ispod 20.000

Prerada metala

UNIS-POBJEDA, Gora�de

(6) D 200-1000 5.000-10.000 20.000- 50.000

Specijalne ma�ine

Metalinvest, Jajce (7) Već. P 50-199 1.000-5000 20.000- 50.000

Metalna građa

El.Dalekovodizgradnja Sar.

(7) D 50-199 1.000-5.000 Ispod 20.000

Čelična građa, Monta�e

El. Comet, Sar. (7) Već. D

50-199 Ispod 1.000 Ispod 20.000

Čelična građa, Monta�e

Metalno, Zenica (7) D 200-1000 5.000-10.000 20.000- 50.000

Metalna građa

Montmontaza TOM, Uskoplje

(7)

Već. D

50-199

1.000-5.000

20.000- 50.000

Čelična građa

TTU, Tuzla

(7)

Već. D

200-1000

1.000-5.000

Ispod 20.000

Metalna građa, Ma�inogradnja

Tvornica daleko-vodnih stubova, Doboj

(7)

D

200-1000

1.000-5000

Ispod 20.000

Metalna građa

Metalinvest, Čapljina (7)

D

50-199

1.000-5000

Vi�e od 50.000

Čelična građa

* Obja�njenje skraćenica vidi u prilogu 1 Izvor: Min. Ind. FBiH

20

Aktuelne karakteristične vrijednosti odabranih preduzeća za preradu metala u RS

Broj radnika Prodaje Naziv firme

Ukupno

Lista čekanja

Ostvareni prometi

Proiz- vodnja

BiH

Inostran- stvo

Stepen iskori�t.kapacit.

�Industrija alata� Trebinje

iznad 1.000

iznad 10.000

35%

75%

iznad 35%

�UNIMET� Kopači Gora�de

20-50

5.000- 10.000

40%

60%

ispod 20%%

�Tvornica dalekovodnih stubova� Doboj

200- 1000

1.000- 5.0001.65

7

100%

-

ispod 20%%

�Metal � emajl� Srpski Brod

200- 1000

1.000- 5.000

80%

20%

ispod 20%

70 firmi u RS 19.383 4.321 330.962 285.099 38% 62% 28% Izvor: Min. Ind. RS

2.3.2 Tehnički standard i Menad�ment-Know-how

! U oblasti čelične građe/metalne građe te�i�te se nalazi u preradi metala. Ovdje se

proizvode unikati do malih količina, stepen mehanizacije je vrlo mali, udio manuelnog rada (zavarivanje) je relativno visok. Neovisno od obrade lima i od tehnike transporta i tehnike dizanja, neophodne kod većih proizvodnih jedinica, finansira se nabavka aparata za zavarivanje i uređaja za usisavanje prema tehničkom standardu i već je dinamično započela.

! U oblastima u kojima se proizvode srednje do veće količine � npr. spojni elementi, �ičani proizvodi itd. � tehnologija je konvencionalna: neophodne investicije za prilagođavanje tehničkom standardu su po pravilu do danas izostale iz razloga finansiranja. Postrojenja potiču iz osamdesetih godina ili iz jo� ranijih vremena. Pored pobolj�anja tehničkog standarda postrojenja, u budućnosti je neophodno pobolj�anje osiguranja i kontrole kvaliteta.

! U nedostatku adekvatne proizvodnje repromaterijala u BiH ovaj materijal se nabavlja iz inostranstva, zavisno od neophodnog kvaliteta iz če�ke, Slovenije, Njemačke, Austrije i Italije. Time nabavne cijene u strukturi tro�kova preduzeća imaju nadprosječan udio, ako se porede na međunarodnom nivou.

! Produktivnost, mjerena godi�njim prometom po radniku kreće se između 5.000 i 60.000 KM/po glavi, izuzimajući radnike sa �liste čekanja�, pojedinačno gledano je takođe adekvatno vi�a. Uočljiva je razlika prema npr. vrijednosti od 240.000 KM (2000. godina) koja va�i npr. u Njemačkoj za čeličnu građu. Prometi po glavi nisu, istina, idealna mjera za produktivnost, ali daju stajali�te u poređenju firmi.

! Moderni menad�ment-Know-how ima praznina posebno u sektoru marketinga, a takođe interno u područjima organizacije, Controlling-a i racionalizacije.

21

2.4 Ma�inogradnja i izrada alata, Industrija dobavljača

2.4.1 Proizvodi i podstruktura bran�i

Oblast ma�inogradnje i izrade alata, industrije dobavljača obuhvata preduzeća iz ukupno sedam podbran�i:

(1) Građevinske ma�ine (2) Alatne ma�ine (3) Ostale ma�ine (4) Poljoprivredne ma�ine (5) Specijalne ma�ine (6) Motorna vozila (7) Dijelovi, komponente za motorna vozila

Zahtjevi su ovdje, posebno u oblasti alatnih ma�ina, kod specijalnih ma�ina i u oblasti izrade motornih vozila, uvijek visoki do veoma visoki: tehnologije srednje do velike te�ine, područje tolerancije grubo ili krupno do veoma fino, količine male do velike serije.

2.4.2 Firme u ma�inogradnji

Firma, Mjesto

Podbran�e (v.g.)

Vlas-nik

Broj zaposlenih

Promet(1000 KM)

Promet./ /br.zaposl.(KM)

Proizvodi

MI Fering, Gračanica

(1)

Već. D

200-1.000

5.000-10.000

Ispod 20.000

Teh.trans.uređaja,Građevinska oprema

JEL�INGRAD, Banja Luka

(2)

D

200-1.000

5.000-10.000

Ispod 20.000

Alatne ma�ine

BEKTO- INTERNATIONAL, Gora�de

(3)

P

50-199

iznad 10.000

Iznad 50.000 Alati

BNT Tv. Masina i hidr., N. Travnik

(3)

D

200-1.000

1.000-5.000

Ispod 20.000

Ma�inogradnja

Energoinvest (EI) Armature, Sar.

(3) D

200-1.000

1.000-5.000

Ispod 20.000 Armature

EI Etas Valves, Sar.

(3) Već. D

200-1.000 1.000-5.000

Ispod 20.000 Armature

EI Specijalne Armature, Sar.

(3) D 50-199 1.000-5.000

20.000-50.000 Armature

FAMOS, Sarajevo

(3) D 200-1.000 5000-10.000

Ispod 20.000 Motori, Reduktori

JEL�INGRAD, Kotor Varo�

(3) D 50-199 1.000-5.000

Ispod 20.000 Ma�ine, Uređaji za automatizaciju

LAGER, Posu�je (3) P Ispod 20 1.000-5.000

Iznad 50.000 Dizalice

22

TRD, Vare� (3) Već. D

200-1.000 1.000-5.000

Ispod 20.000 Rudarska oprema

TRUDBENIK, Doboj

(3) D 200-1.000 5000-10.000

Ispod 20.000 Kompresori

Unis Pobjeda, Te�anj

(3) Već. D

200-1.000 5000-10.000

20.000-50.000 Pumpe za motorna vozila

TMD AGS, Gradačac

(4) Već. D

200-1.000 Nije poznat

Nije poznat Izrada pooljopr. ma�ina

EI VMC, Sar. (6) D 200-1.000 1.000-5.000

Ispod 20.000 Vagoni, Ma�ine, Kontejneri

Unis Tadiv, Konjic (7) D 200-1.000 1.000-5.000

Ispod 20.000 Vijci

Unis Unico Filter, Te�anj

(7) Već. D

200-1.000 Iznad 10.000

20.000-50.000 Filteri za motorna vozila

Obja�njenje skraćenica vidi u prilogu 1 Izvor: Min. Ind. FBiH, EDA Aktuelne karakteristične vrijednosti odabranih preduzeća u RS sa podbran�ama: Ma�inogradnja, izrada alata, industrija dobavljača

Broj radnika

Ostvareni prometi

Proizvodnja Prodaje (%)Stepen iskori�tenja kapaciteta

Naziv firme

ukupno Lista ček.

BiH Inostranstvo

Fabrika alatnih ma�ina �Jel�ingrad� Banja Luka

200- 1.000

5.000- 10.000

30% 70% Ispod 20%

�Famos� Sarajevo

200- 1.000

5.000- 10.000

28% 72% Između 20% i 35%

Fabrika ma�ina uređaja �Jel�ingrad� Kotor Varo�

50-199 1.000- 5.000

75% 25% Između 20% i 35%

�Trudbenik� Doboj

200- 1.000

5.000- 10.000

65% 35% Ispod 20

70 firmi u RS 19.383 4.321 330.962 285.099 38% 62% 28% Izvor: Min. Ind. RS

2.4.3 Tehnički standard i menad�ment-Know-how

Tehnički standard ma�inogradnje je ukupno zadovoljavajući. Nezavisno od problema vezanih za kvalitet, pote�koće su manje na tehničkoj strani, nego ih je vi�e u oblasti marketinga i menad�menta preduzeća. Ovo va�i posebno za oblast dobavljača motornih

23

vozila, koji su početkom devedesetih godina radili upravo na novim postrojenjima prema međunarodnim standardima i imali su uzak kontakt sa njemačkom industrijom. Za tada�nju produkciju VW-Golf fabrike u Sarajevu proizvodilo se između 20 i 30% dijelova u zemlji. Danas, naprotiv, nema vi�e nikakvih povezanosti po pitanju isporuka. Produktivnost kao obrt po radniku je niska, takođe uslovljena manjkavo�ću naloga, grubo izra�eno između 5.000 i 30.000 KM po glavi. Vodeća firma iz BiH koja je analizirana u okviru istra�ivanja za ovu studiju, jedan privatni proizvođač alata i plastičnih dijelova ostvaruje 141.000 KM po glavi. U poređenju sa njemačkom prosječnom vrijedno�ću od skoro 230.000 KM (1999. godina), onda je ovo sasvim dobra vrijednost. Ostale veoma visoke vrijednosti po glavi, kao �to je npr. kod firme za proizvodnju le�ajeva u Posu�ju, bi se mogle svesti na veliki trgovački udio. Benchmarking Primjeran Benchmarking u jednom dobro stojećem pogonu u ma�inogradnji u Federaciji sa većinskim privatnim dijelom treba da poka�e prednosti i nedostatke mladog bosanskog preuduzeća, a time i ukupan razvojni potencijal preduzeća iz BiH, koje je rangirano kao preduzeće sa mnogo �ansi. U postojećem slučaju proizvod i iskori�tenje nedostatka ponuda na tr�i�tu pomagaće veoma dobre vrijednosti udjela prometa novih proizvoda i otvaranja tr�i�ta. Generalno u BiH ima nedostataka, npr. u organizaciji (administrativni tro�ak, procedurni rok za ponude), u upravljanju proizvodnjom (vrijeme radnog procesa i rok isporuke). Ovo vrednovanje poja�njava da i kod novih preduzeća postoji velika potreba za pru�anjem pomoći po pitanju organizacije i menad�menta.

24

Benchmarking jednog primjernog pogona u ma�inogradnji u BiH Jedinica - - - 0 ++ Razvoj - Period razvoja mjeseci 24 18 12 - Udio obrta novih proizvoda % <20 40 >60 Proizvodnja - Vrijeme prolaska kroz proizv. dana 14 5 2 - Rok isporuke dana 26 14 7 - Nulta gre�ka (Zero defect) % 83 96 99 - Vrijeme �telovanja ma�ina/ % 10 5 3 /radni sati ma�ine Prodaja - Vrijeme procedure za ponude dana 35 10 5 - Broj novih kupaca % udio 2 7 10 - Otvaranje tr�i�ta godina 5 2 1 - Zadovoljstvo kupaca % 85 95 85 Logistika - Rokovi za nabavku dana >30 18 5 - broj 102 44 30 - Broj liferanata za 80% prom. - Okvirni ugovori % obrt 65 78 85 - Vraćanje materijala % 1,5 1,1 >1 - Sni�enje nabavnih cijena p.a. % 0 4 8 Finansije - Prosječan promet po glavi 1000 <110 185 250 - Indeks kapitala p.a. <1,1 2 >2,4 - Rendita na promet % <2 8 >12 - Administracioni tro�ak % 10 6 4 Ukupni tro�kovi

BiH firma 8 ++ 86 ++ 90 --- 30 --- k.A. k.A. 120 --- 40 ++ bis 1 ++ k.A. 30 --- 8 ++ 89 ++ 2 --- 10 ++ 80 --- 4 ++ 23 ++ 13 ---

Benchmarking bi za veliki broj drugih bosanskih pogona bio nepovoljniji posebno onda kad pogoni sa svoje strane nisu bili u stanju da do danas identifikuju tr�i�ne prostore i da ih osvoje. U vezi s ovim razvoj novih proizvoda nove vrste u BiH igra veoma va�nu ulogu. 2.5 Elektrotehnička industrija

2.5.1 Proizvodi i podstruktura bran�i

Oblast elektrotehničke industrije obuhvata preduzeća iz ukupno sedam podbran�i: (1) Elektroma�ine (2) Dijelovi za električne aparate, radio, TV (3) Mjerni uređaji (4) Tehnička oprema (5) Rashladni uređaji (6) Akumulatori (7) Ostali elektrotehnički proizvodi

25

Zahtjevi u pogledu tehnolo�kog standarda postavljaju se u velikoj mjeri u konvencionalnom području, ali su povećani u sektoru mjernih uređaja i djelimično u tehničkoj opremi sa kojom obezbjeđuje snabdijevanje zemlje energijom. Kod elektrotehničke industrije u BiH igra ulogu vojno-tehnička oblast sa pogonima iz elektronike i optomehanike.

2.5.2 Odabrane firme u elektrotehničkoj industriji

Firma, Mjesto Bran- �a

Vlas-nik

Broj zaposl.

Promet (1000 KM)

Promet/ /zap. (KM)

Proizvodi

Energoinvest (EI), Sarajevo

(1) Već. D

200- 1.000

5.000-10.000

Iznad 50.000

Elektromotori, Generatori

LOGOSOFT, Sarajevo (2) P Ispod 20

5.000-10.000

Iznad 50.000

Računari

Iskraemeco, Sar. (3) Već. D, JV

20-49 5.000-10.000

Iznad 50.000

Brojila, Mjerni uređaji

Mikroelektronika čAJAVEC, Banja Luka

(3) D 50-199 Iznad 10.000

Iznad 50.000

Tehnika mjerenja, Elektronika

EI Elektrooprema, Sar. (4) D 200- 1.000

5.000-10.000

Ispod 20.000

Transformatori, Tehnička oprema

EI Energocontrol, Sar. (4) D 50-199 Ispod 1.000

20.000- 50.000

Proizvodi i razvoj za automatizaciju

EI TAT, Sar. (4) D 200- 1.000

1.000-5.000

20.000- 50.000

Gradnja elektrana

EI TDS, Sar. (4) D 200-1.000

5.000-10.000

20.000- 50.000

Tehnička oprema

EI Sarajevo, Rasklopna oprema

(4) D 200- 1.000

Iznad 10.000

20.000- 50.000

Elektrane, Trafo-uređaji

Firma, Mjesto Bran- �a

Vlas-nik

Broj zaposl.

Promet (1000 KM)

Promet/ /zap. (KM)

Proizvodi

ELEKTROKONTAKT, Sarajevo

(4) P Ispod 20

1.000-5.000

Iznad 50.000

Snabdijevanje energijom

ETI, Sarajevo (4) P 20-49 1.000-5.000

Iznad 50.000

Snabdijevanje energijom

Soko Air, Mostar (4) Pr 50-199 n.b. n.b. Oprema za aerodrome

Soko Bus, Mostar (4) Već. D

20-49 1.000-5.000

20.000- 50.000

Monta�a motornih vozila

Soko, Mostar (5) Pr 200- 1.000

5.000-10.000

20.000- 50.000

Rashladni uređaji

*Obja�njenje skraćenica vidi u prilogu 1 Izvor: Min. Ind. FBiH, EDA

26

Aktuelne karakteristične vrijednosti odabranih preduzeća iz oblasti elektrotehnike u RS

Ostva- reni

prometi

Proiz- vodnja

Prodaje Stepen iskori�tenja kapaciteta

(%)

Naziv firme

Ukupno Lista čekanja

BiH Inostran- stvo

Rasklopna oprema �Energoinvest� Sarajevo

200- 1000

Iznad 10.000

75% 25% Ispod 20%

�Mebo�� �amac 50-199 1.000- 5.000

98% 2% Ispod 20%

�USHA� Vi�egrad 50-199 1.000- 5.000

60% 40% Ispod 20%

Tvornica niskonaponske opreme Doboj

200- 1000

1.000- 5.000

50% 50% Iznad 35%

70 firmi u RS 19.383 4.321 330.962 285.099 38% 62% 28%

Izvor: Min. Ind. RS

2.5.3 Tehnički standard, karakteristične brojke i menad�ment-Know-how

U elektrotehničkoj industriji BiH tehnički standard je općenito konvencionalan, izuzimajući vojno-tehničku oblast i sektor mjernih uređaja. Tamo su firme dobro opremljene i poku�avaju, za sada uspje�no, da stupe u kontakt sa zapadnim firmama. Ukupno gledano, i u ovoj podbran�i menad�ment-Know-how nije na najmodernijem nivou. Posebno upada u oči manjkavost marketinga, mali ili nikakav Controlling: Jo� uvijek se daleko od sistematske racionalizacije. Tako je kori�tenje vojno-tehničkih proizvoda imalo pozitivno dejstvo na opremu pogona i na pobolj�anje kvaliteta, a rentabilnost i produktivnost su bile sporedne � to va�i generalno za preduzeća u ovoj oblasti. 2.6 Repromaterijal, Usluge

Mogućnosti nabavke repromaterijala u BiH su ograničene. U zemlji se, osim odlivka, ne proizvodi čelik, nego se samo dalje prerađuje u poluproizvod (lim/Coils, cijev, profili ili �ica). Coils, �ica i limovi se po pravilu nabavljaju iz inostranstva (če�ka, Njemačka, Austrija, Slovenija), posebno kada je neophodan kvalitetno visoko vrijedni materijal, takođe specijalni materijali, npr. za proizvodnju alata ili specijalne dimenzije i profili za čelične građe. U repromaterijal u BiH spadaju i npr. alati za obradu, armature, fitinzi � instalacione armature, vijci itd. Za ovo u zemlji ima proizvođača. Transportovanje se vr�i kamionom, �eljeznica se anga�uje samo na određenim dionicama, i to traje suvi�e dugo. Transport preuzimaju dr�avne registrovane firme, isto va�i i za trgovinu repromaterijalom.

27

2.7 Input/Output-Matrica

Za sektor metala u BiH ne mo�e se izraditi jedna sistemska Input/Output-analiza. Za ovo nisu stavljeni na raspolaganje kompletni statistički podaci (vidi takođe gore, npr. podaci za import-export koji se odnose na bran�e). U vezi ovoga se, stoga, treba takođe ukazati na visok udio informacijske privrede u BiH, koji ograničava jačinu iskaza Input-Output-analize, koja se zasniva na zvaničnim statističkim podacima. Zato statistički podaci ocrtavaju samo jedan dio privrednih aktivnosti koji se djelimično zasnivaju, dabome, i na ne-monetarnim i te�ko shvatljivim kompenzacionim odnosima. U okviru postojeće analize iz ovog razloga je odabran empirijsko-induktivni način postupka: Razmatrana su tri preduzeća i njihovi regionalni odnosi isporuke i plasmana. Pri tome je poku�ano da se napravi presjek kroz bosansku metalnu industriju i na osnovu toga da se izvuku zaključci o cijelom sektoru. Analiza je sprovedena za svaku firmu pojedinačno iz gore razmatranih podbran�i. Isprepletanosti sa Istočnom Evropom na Output-strani za sada skoro da nema: Ovo tr�i�te je za sada daleko za bosansko-hercegovačke pogone iz metalne industrije. Tendencija ka domaćem tr�i�tu opada sa porastom pokretljivosti proizvoda, a tendencija ka ostalim inostranim zemljama raste. �to se tiče nabavke, vidljiva je velika zavisnost od dr�ava biv�e Jugoslavije. Detaljna analiza tr�i�ta prodaje i potencijala plasmana metalne industrije iz BiH je predmet poglavlja 3. Input-Output-analiza pokazuje takođe na primjerima da je umre�enost metalne industrije unutar zemlje na niskom nivou, �to su vi�e isključuju tehnolo�ko-intenzivniji odnosi između isporučioca, utoliko se vi�e pose�e za eksternim partnerima.Posljedica: tr�i�te u BiH je jako iscjepkano, te�ko da se mogu raspoznati polazi�ta ka formiranju značajnijih Clustera u oblastima sa većim povećanjem vrijednosti. Pored toga čini se da je zato tr�i�te u BiH suvi�e malo. Input/Output-Matrix za preduzeća koja su uzeta za primjer

→ Output → poslije ↓ Input ↓ Iz � BiH Ex-

Jugoslavija Istoč. Evropa

preostalo inostr.

�IAT� Alati za obradu BiH 5% Ex-Jugoslavija 20% U preostalo inostranstvo 75%

30% 10% 0% 60%

�Jel�ingrad� Ma�inogradnja BiH 20% Ex-Jugoslavija 70% U preostalo inostranstvo 10%

40% 40% 0% 20%

�RAOS" Energetska postrojenja BiH 30% Ex-Jugoslavija 60% U preostalo inostranstvo 10%

60% 35% 0% 5%

28

Prema tome, treba započeti izvan granica razmatranje daljeg razvoja metalne industrije u BiH koje je orjentisano na Cluster, a takođe uzeti u obzir tradicionalne odnose u regiji u vezi isporuka. Kako mogu da se ponovo izgrade ranije isprepletenosti isporuka, odnosno kako nanovo etablirati odnose sa dr�avama po pitanju isporuka (kao npr. Slovenija)? U poglavljima 4 i 5 razvoj strategije i mjere u okviru ove studije se predla�u pragmatični pristupi rje�enjima ovoga. 2.8 Meso nivo

2.8.1 Ustanove za obrazovanje i dalje �kolovanje

U BiH postoje za obrazovanje u tehničkim pozivima (ma�inogradnji, preradi metala, elektrotehnici) srednje �kole visoko�kolske ustanove i fakulteti. Na ni�em nivou bilo je upisano u RS 14.629 učenika, u Federaciji 79.612. Postoji dovoljno nastavnika i �kolskog prostora, trebaju se pobolj�ati obrazovni planovi, a prije svega mogućnosti za praksu (manjkava tehnička opremljenost). Na nivou visoko�kolskih ustanova i fakulteta egzistira 6 Ma�inskih fakulteta 5 Elektrotehničkih fakulteta i 3 Tehničke visoko�kolske ustanove i Fakulteti. Sistem obrazovanja se u međuvremenu reformi�e, laboratorije su već djelimično novo opremljene. U RS je na ovim obrazovnim ustanovama upisano 1.425 studenata, od kojih 46 je zavr�ilo svoj studij pro�le godine. Nema specijalnih Instituta za istra�ivanje, ipak fakulteti rade sa različitim preduzećima u sektoru metala u svrhu istra�ivanja i savjetovanja. Neki veliki konglomerati firmi, npr. Unis, imali su svoje vlastite centre za istra�ivanje i razvoj, međutim oni su za sada obustavili rad iz razloga osoblja i tro�kova, odnosno izvr�avaju direktno zadatke vezane za konstrukciju ili zadatke za pripremu posla za firme. Ne postoje privatni centri za obrazovanje za sektor metala.

2.8.2 Komore, Savezi i ostale Institucije

Mre�a komora u BiH je podijeljena na 5 regionalnih komora u RS, 10 regionalnih komora u FBiH, po jedna entitetska komora i po jedna nacionalna komora, koja treba da se dalje razvije u komoru za vanjsku trgovinu. Pod komorama se podrazumijevaju:

• Predstavni�tva koja zastupaju interese bosanskih preduzeća na političkom nivou • Uslu�ni centar koji daje informacije u pogledu razvoja tr�i�ta i tehnologije u

domaćem i međunarodnom miljeu. • Medijatori i izmiritelji unutar privrednog sektora • Savezi poslodavaca sa odgovarajućim funkcijama u pogledu formiranja tarifnog

ugovora itd. • Uslu�ni centar posebno u oblastima obrazovanja, daljeg usavr�avanja, posjeta i

uče�će na sajmovima, kao i uspostavljanja poslovnih veza Mnogi predstavnici komora ne prave razliku između rada komore i rada saveza � adekvatno tome, razvoj bitka (ili su�tine) saveza, oni često ne smatraju kao vrlo va�an

29

zadatak za dalji razvoj funkcionalnih struktura koje se odnose na preduzeća na Mesonivou. Sektor metala je u različitim komorama predstavljen funkcionalnom, sektorskom podjelom zadataka i odgovornosti. Posebnost u BiH je ta rascjepanost komora na dva entiteta sa dvije krovne komore. Ova okolnost reflektuje privredni prostor BiH, jo� uvijek podijeljen na dva dijela, �to spriječava �anse za uspje�noo uspostavljanje poslovnih veza sa međunarodnim partnerima. Ponuda usluga, orjentisanje kupaca, kao i nivo osoblja i nivo obrazovanja različitih regionalnih komora variraju u velikoj mjeri u BiH. Time se ne mo�e dobiti jedinstvena slika o sposobnosti i kvalitetu komore. Svakako ugled komora, gledano od strane preduzetni�tva, općenito nije dobar, posebno kod privatnih MSP.. Nije dokazana radna sposobnost ovih institucija i u mnogim slučajevima se zastupa mi�ljenje da komore u dovoljnoj mjeri ne poma�u neophodnu strukturnu promjenu metalne industrije u BiH. S druge strane, za neke predstavnike komora, nije izvodljivo da se predstavnici preduzeća u većoj mjeri poslu�e uslugama komora, a samo djelimično su spremni da pove�u pitanja i aktivnosti od zajedničkog interesa uz njihovu pomoć. U međuvremenu je zabilje�eno nekoliko prvih privatnih inicijativa da se dodatno komorama etabliraju interesne zajednice i radne zajednice za specifična područja. U kojoj mjeri će one moći i htjeti da zastupaju dr�avne firme ostaje otvoreno. U pogledu akreditiranja, mjerenja i normi/normiranja postoji dr�avna organizacija čija je struktura i djelatnost data u prilogu (na bosanskom jeziku). 3 �anse na tr�i�tu

3.1 Domaće tr�i�te

Tr�i�te u BiH je veoma malo za metalnu industriju po�to su ograničene povezanosti isporuka unutar zemlje u oblasti industrije investicionih dobara. Investiciona kvota je niska tako da je realno prodajno tr�i�te za metalni industriju Bosne i Hercegovine veoma ograničeno. Privredni odnosi između dva entiteta su i dalje u fazi uspostavljanja i čini se da se malo pomalo normalizuju. Sve se vi�e te�i ka tome da se razviju zajedničke inicijative za razvoj domaćeg tr�i�ta, a impulse, između ostalog, treba da daju komore. Posebno Republika Srpska koja se suvi�e koncentrisala na Srbiju kao prodajni region, primorana je da ide novim putevima i sve je otvorenija prema FBiH. Ako se uspiju definisati i organizovati trgovačke strukture, onda, bez sumnje, postoje i �anse za lokalnu industriju. Ne postoje pouzdani detaljni podaci o tr�i�tu. Treba poći od toga da će domaće tr�i�te za metalnu industriju zabilje�iti značajan uspon tek onda kada bude dalje napredovalo restrukturiranje (privatizacija) privrede: u tom momentu na osnovu pobolj�ane sigurnosti planiranja povećaće se posebno interesovanje za investiranje u prerađivački obrt i povući za sobom povećanje potra�nje za investicionim dobrima. Razvoj lokalnog tr�i�ta spriječavaju ostali faktori: moraju se postepeno smanjiti razlike u zakonodavstvu, oba, praktično nezavisna, sastavna dijela Federacije i neracionalnost

30

poreskog sistema. Posebno u metalnoj industriji sa njenom uskom povezano�ću u prethodno i naknadno pozicioniranim procesima povećanja vrijednosti, rascjepkanost bosansko-hercegovačkog tr�i�ta se veoma negativno odra�ava na dalji razvoj domaćih tr�i�ta, a i na povezivanje unutar sektora. Veliki dio prvobitnih tr�i�ta ionako vi�e ne egzistira i neće se vi�e vratiti u raniju formu (prije rata na vojnu tehniku je odlazilo 40% ma�inogradnje velikih firmi). 3.2 Regionalno tr�i�te

Izvoz na regionalna tr�i�ta je 1999. g. dostigao udio od okruglo 40% u ukupnim izvozima zemlje. Prekid odnosa posebno za BiH kao malu zemlju sa ranijom uskom povezano�ću sa drugim dijelovima zamlje ostavio je katastrofalne posljedice. Zbog rata na Kosovu posebno Republika Srpska je takođe izgubila jo� prodajnih i nabavnih tr�i�ta u ostatku Jugoslavije. Privredu u biv�oj Jugoslaviji karakterisala je veoma intenzivna povezanost preko industrijskih udru�enja i Holding-struktura. Preduzeća za prodaju i proizvodnju, kao i predstavničke mre�e bile su raspoređene po cijeloj zemlji. U ovu strukturu su bile uključene firme i predstavni�tva u inostranstvu, instituti (Instituti za istra�ivanje i razvoj) i banke. Veliki dio proizvoda koje su ranije proizvodile firme u području BiH nije bio finalni proizvod, nego su to bili sklopovi i komponente, to jest mnoge firme nisu tradicionalno proizvodile finalne proizvode. Posljedica toga je bila �to su prekidom regionalnih privrednih odnosa bile posebno pogođene firme sa ranijim uskim vezama po pitanju isporuka prema jugoslovenskom �Saveznom sistemu� izvan BiH � a to va�i u velikoj mjeri za metalnu industriju. Ovdje treba npr. navesti vojnu tehniku. Prekidom poslovnih veza, a time i povezanim raspadom egzistirajućeg Saveznog sistema izgubljena su takođe tr�i�ta u Zapadno-evropskim zemljama. Za ove pogone strate�ko je pitanje da li da u BiH ponovo nastupe ili poku�aju osvojiti stara tr�i�ta, prije svega u Zapadnoj Evropi. Transportni sistem u Istočnoj i Jugo-istočnoj Evropi nalazi se u bijednom stanju i takođe sprečava uspostavljenje trgovačkih odnosa. Upravo u metalnoj industriji, kod daljeg razvoja proizvodnih sistema (sve do Just-in-Time sistema) lo�i i nepouzdani transportni putevi imaju negativan uticaj: oni sprečavaju pouzdano planiranje materijala i povećavaju tro�kove nabavke, kao i tro�kove za zalihe. Izvoz Federacije i Republike Srpske u zemlje regiona 1999. g. (u milionima KM) Federacija RS SR Jugoslavija 60,7 183,7 Hrvatska 195,3 7,1 Slovenija 83,0 13,5

Izvor: Privredna komora Republike Srpske, Banja Luka

31

3.3 EU

Konkurentnost BiH firmi, a time i njihovih izvoznih �ansi u EU su ukupno gledano vrlo male. Sa sada�njeg stanovi�ta postoje isključivo �anse za konkurentnost na regionalnim tr�i�tima, odnosno u savezu kao sub-nalogoprimalac sa preduzećima iz regiona koja su oti�la dalje u razvoju, po�to su konvencionalna tr�i�ta u međuvremenu osvojili konkurenti iz SIE (MOE)-zemalja. Samo dodatni Outsourcing od firmi iz EU dao bi nove �anse na koje imaju veoma negativan uticaj visok udio dr�avnih pogona u sektoru metala u BiH i stanje pogona. Tr�i�ne �anse za pogone iz sektora metala BiH u EU rezultiraće na osnovu okolnosti da je Zapadno-evropsko tr�i�te, odnosno svjetsko tr�i�te i dalje sposobno da prihvati (specijalne)-proizvode sa jednim dobrim cijenovnim odnosom. Do danas je samo malo pogona pripremljeno za mogućnost da se konkurentima smanje udjeli na tr�i�tima. Dok jedna odabrana grupa izvoznika iz BiH u međuvremenu raspola�e temeljnim iskustvima u inostranstvu, druga preduzeća iz BiH jo� uvijek pokazuju da su suvi�e malo informisana. Preduzećima nedostaje Know-how, a takođe i resursi za uspostavljanje poslovnih odnosa, pro�irenje i odr�avanje adekvatnih poslovnih konatakata Dalje prepreke rezultiraju iz nedovoljnih marketing-aktivnosti, manjkava mogućnost predfinansiranja nedostatka stručne radne snage i kvalifikacije za plasman u inostranstvu i marketing, uključujući nepoznavanje stranih jezika. Eksterna lica koja pru�aju usluge nerado se uključuju u odvijanje izvoznih poslova. Mnogim preduzećima te�ko pada da anga�man u inostranstvu uve�u u strate�ki razvoj preduzeća. Na ovom mjestu treba ukazati na to da se u zadnje 2-3 godine u BiH stabilizovalo jedno malo jezgro izvoznika. Jedna druga grupa preduzeća je s vremena na vrijeme aktivna na inostranim tr�i�tima. Ukupno gledano, posao sa inostranstvom je veoma mali. Zapadno-evropski partneri nisu i�li ka novoj orjentaciji odmah nakon ratnih događaja na Balkanu: već početkom devedeseteih godina počela je intenzivnija izgradnja kooperativnih odnosa sa preduzećima iz Istočne Njemačke, Poljske i tradicionalno jakim firmama u ma�inogradnji iz Če�ke i Mađarske. Izgradnju ekonomske saradnje pratile su strukturne i političke promjene u dotičnim nacionalnim privredama. Kao primjer mo�e se navesti preuzimanje �KODA-tvornica u če�koj i njihova izgradnja od strane VW. U istom periodu VW-tvornica u BiH izgubila je na značaju. Jednostrane carinske povlastice za uvoze iz BiH postoje od strane EU, Slovenije, djelimično Rusije i Turske. Carinska tarifa za uvoz roba iz EU bazira se na harmonizirajućem sistemu Evropske Unije. Uvozne carinske stope kreću se u zavisnosti od dotične grupe roba kod 0%, 5%, 10% i 15%, a carinska taksa za otpremu robe se kreće kod 1% vrijednosti fakture, bescarinski uvoz postoji za odabrane sirovine i osnovne hemijske materijale. Vanjska trgovina Bosne i Hercegovine sa Njemačkom (u 1.000 KM) Izvoz Uvoz Naziv robe 1998 1999 1998 1999 Ma�ine i motorna vozila 9.500 9.469 254.218 272.586 Ukupno 179.864 191.874 593.553 631.364

Izvor: Statistički Savezni zavod, Wiesbaden; privremeni podaci

32

Naziv robe �Ma�ine i motorna vozila� sadr�I pribli�no paletu proizvoda industrijskog sektora koji treba da se istra�i. Analiza statistike za vanjsku trgovinu pokazuje negativan saldo ukupno u vanjskoj trgovini sa Njemačkom i u odnosu na industrijski sektor koji treba da se ispita. Vanjska trgovina Bosne i Hercegovine sa Njemačkom u ma�inogradnji � Nastavak na sledećoj strani Izvoz iz Njemačke Uvoz u Njemačku Naziv robe 1999 2000 1999 2000 Ukupno (TKM) 80.110 87.513 5.290 7.265 Od toga: Ma�ine za prehrambene artikle i pakovanje

14,3% 20,3%

Građevinske ma�ine i ma�ine za građevinski materijal

25,2% 13,3% 6,5% 3,6%

Ma�ine za obradu drveta 4,6% 6,9% Tehnika transportnih uređaja 6,9% 4,8% Precizni alati 27,9% 29,7% Tehnika pogonskih mehanizama

27,0% 22,7%

Alatne ma�ine 5,1% 4,0% Ostali proizvodi iz ma�inogradnje

11,0% 15,4% 13,3% 17,7%

Izvor: VKMA Sveobuhvatna tehnolo�ka obnova industrijskih preduzeća i uvođenje kvalitetnog menad�menta, uključujući neophodna izdavanja certifikata i odobrenja pretpostavljaju razvoj dugoročnih kooperativnih odnosa sa Zapadno-evropskim koncernima na tradicionalnim tr�i�tima na bazi JIT bez kojih će biti te�ko. Izgradnja teritorijalne infrastrukture ne treba pri tome da ostane ne spomenuta. Relativno dobri razvojni potencijali za saradnju preduzeća iz BiH sa njemačkim preduzećima iz oblasti ma�inogradnje mogu da egzistiraju u gradnji srednje-te�kih, kao i te�kih ma�ina: područja čelične građe, mehaničke obrade, odlivka, kovanih proizvoda, proizvodnje alata, gradnje rezervoara, u području proizvodnje kablova, fine mehanike, su podesna za uspostavljanje industrijskih kooperacija. BiH mo�e da bude interesantna na osnovu relativno niskih tro�kova po pitanju zarada i na osnovu postojećeg potencijala stručne radne snage za saradnju sa zapadnim kooperacionim partnerima koji imaju visok udio tro�kova za zarade. Osnovna pretpostavka za ovda�nja preduzeća su pobolj�ani kvalitet proizvoda, uzimanje u obzir i primjena međunarodnih normi i standarda i dalje povećanje produktivnosti. U vezi ovoga treba navesti izdavanje certifikata prema ISO 9001, VDE-odobrenje za elektrotehničke proizvode i dobijanje CE-znaka. Paralelno ovome moraju se u većoj mjeri koncipirati proizvodi za regionalna tr�i�ta, po�to u perspektivi treba računati sa porastom tro�kova za zarade.

33

Do sada jo� nisu iscrpljeni potencijali već aktivnih izvoznika iz BiH. Prema procjenama tačno polovina preduzeća iz metalne bran�e je samo sporadično aktivna u inostranim poslovima. često promet u inostranstvu dosti�e tek mali udio u ukupnom prometu. Razlog za ovo je nedovoljno odr�avanje kontakata sa kupcima i znatni logistički problemi u After Sales Service. Ako preduzeća uspiju da premoste takve probleme već kod pripreme njihovog anga�mana u inostranstvu, a time ubuduće da budu redovno i obimnije u poslu, onda će razvoj izvoza za metalnu bran�u BiH biti u punom zamahu. Izvozne �anse postoje kod dobavljača koji su se do sada prvenstveno usmjeravali na regionalno tr�i�te. Osim toga, u miljeu direktnih investicija mogu se uvezati lokalna preduzeća srednjeg nivoa � npr. dobavljači � kooperacijama u mre�e međunarodno aktivnih preduzeća (npr. dobavljači za VW). Na to se moraju otvoriti dalji izvozni potencijali � ovo se posebno odnosi na uslu�ne djelatnosti (npr. licence, servisiranja kod odvijanja inostranih poslova i slično). 3.4 Konkurenti i Benchmarking

3.4.1 Najva�niji konkurenti

Poljska, če�ka, Mađarska i Slovenija mogle su da u posljednjih deset godina osiguraju značajne tr�i�ne udjele na njemačkom i Zapadno-evropskom tr�i�tu. Postignuti prometi na njemačkom tr�i�tu u 1999. i 2000.g. potvrđuju ovaj iskaz. Preduzećima ovih zemalja uspjelo je da se uve�u u međunarodne kooperativne veze i da ih stalno razvijaju. Prednost je bila blizina njemačkog tr�i�ta (logistika) i brzo sprovođenje reformskih procesa (uključujući prilagođavanje međunarodnim normama i standardima) u zemljama, i prije svega prednost po pitanju zarada. Navedene zemlje su intenzivno forsirale strukturnu transformaciju u bran�i i mnogo godina su u prednosti u odnosu na metalnu industriju u BiH. Veliki konkurenti pokazuju bez izuzetka prednosti lokaliteta u kome se odvija privredna aktivnost, po�to operi�u na velikim domaćim tr�i�tima (u odnosu na broj stanovnika i/ili kupovnu moć). Time se daju lak�e amortizovati investicije na domaćim tr�i�tima � jednostavnije se mogu opslu�ivati � nego u malim i uz to jo� administrativno podijeljenim tr�i�tima u BiH. U pogledu tr�i�ta koje se treba osvojiti, Bosna i Hercegovina će biti atraktivnija u konkurenciji lokaliteta gdje će se odvijati privredna aktivnost samo onda kada se uspije u ojačavanju regionalne povezanosti sa dr�avama biv�e Jugoslavije. BiH sveukupno pokazuje prednosti po pitanju zarada u odnosu na svoju konkurenciju. Ipak ostaje neizvjesno da li se ovo odra�ava zbog niske produktivnosti, a i tro�kova vezanih za zaradu po jedinici proizvoda, te time stvarno postoji prednost koja se odnosi na zarade, ako se uporedo uzme u obzir veoma niska produktivnost u metalnoj industriji BiH.

34

Benchmarking: Tro�kovi vezani za zarade, radna produktivnost i tro�kovi za zaradu po jedinici proizvoda na osnovu poređenja zemalja � Nastavak na drugoj strani Tro�kovi zarade Radna produktivnost Tro�kovi zarade po jedinici proizvoda (USD/Std.) (USD) (USD) Njemačka 30,33 39,44 0,77 �vajcarska 27,98 41,60 0,67 Velika Britanija 13,63 22,65 0,60 SAD 17,20 31,64 0,54 Italija 17,40 33,18 0,52 Japan 20,44 39,42 0,52 �panija 12,49 26,35 0,47 Francuska 18,85 40,38 0,47 Poljska 2,09 5,03 0,42 Tajvan 5,62 3,55 0,41 Portugal 5,20 13,29 0,39 če�ka 1,64 5,01 0,33 Singapur 7,32 24,85 0,29 Malezija 1,53 5,67 0,27 Hongkong 4,82 20,63 0,23 BiH (Federacija) 1,21 Otprilike 1,60** Otprilike 0,76**

Izvor: The World Competitiveness Yearbook 99

• Tro�kovi zarade: tro�ak po satu uključujući nepredviđene tro�kove zarade • Radna produktivnost: povećanje vrijednosti po zaposlenom i po radnom satu • Tro�kovi zarade po jedinici proizvoda/radna produktivnost • Vlastite grube procjene, jer nije postojao neophodni pouzdani osnovni materijal

Poređenje tro�kova zarade po jedinici proizvoda po pojedinim zemljama pokazuje jasno da su raspolo�ive informacije o BiH nepotpune: time će biti ote�ano dono�enje odluke za inostrane investitore da se anga�uju u BiH. U poređenju sa ostalim SIE (MOE) zemljama je u svakom slučaju vidljivo da je situacija u bosansko-hercegovačkoj privredi nepovoljno predstavljena. U daljem tekstu su obja�njeni trendovi razvoja u Istočno-evropskim dr�avama u tranziciji. Ovim izlaganjem se trebalo pokazati, koji put su odabrale nacionalne privrede i koji stepen razvoja ima BiH u poređenju sa njima.

3.4.2 Mađarska

Posljednjih godina Mađarska je mogla razviti izvoz u Njemačku i pri tome postići značajne stope rasta. Ove brojke odra�avaju na primjerima jačinu konkurentnosti mađarske industrije na međunarodnim tr�i�tima. Pri tome posebno industrija ma�inogradnje i elektrotehnički proizvodi zauzimaju značajan udio u ukupnom izvozu (sa 15%, odnosno 21% izvoznog udjela). Mađarska je mogla da izgradi svoju konkurentnost posebno u podsektorima električne, optičke opreme i opreme za transport.

35

Izvoz u Njemačku Grupa roba (ili proizvoda)

1999 Milioni KM

2000 Milioni KM

Ma�inogradnja 2.923,6 3.169,2 Elektrotehnički proizvodi 3.119,7 4.372,8 Ukupan izvoz 17.528,4 20.704,0

Izvor: Statistički Savezni zavod U okviru politike liberalizacije zaključeni su preferencijalni sporazumi sa EU i EFTA. Mađarska je pridru�eni član EU. Po mom saznanju industrijski proizvodi su oslobođeni od plaćanja carine u trgovini sa EU: ostali relevantni zahtjevi Evropske Unije (vidi izvje�taj Komisije od 11/2000 za domaće tr�i�te: standardi, norme, izdavanje ekolo�kih certifikata itd.).

3.4.3 Bugarska

Trgovina između Bugarske i BiH se posljednjih godina pojačala, posebno zahvaljujući povećanju uvoza iz Bugarske. Bugarska je zadnjih godina takođe mogla da poveća svoje izvoze na Zapadno-evropska tr�i�ta i veoma se intenzivno trudi da iskoristi svoje komparativne prednosti na ovim tr�i�tima. Svakako da je na izvoznu privredu Bugarske jako lo�e uticao rat na Kosovu, a dodatno tome do�lo je do prekida transportnih puteva kroz Jugoslaviju �to je dovelo do prekida prodajnog tr�i�ta. Promet u vanjskoj trgovini Bugarske u prvom kvartalu 2001.g. porastao je za 7,3%. Izvozi u Rumuniju povećali su se za vi�e od dva puta, u Jugoslaviju i Grčku za preko 22%. Najva�niji trgovački partneri iz EU-prostora su Njemačka, Italija i Grčka. Regionalna izvozna struktura 1999 Regionalna uvozna struktura 1999 (udjeli u %) (udjeli u %) Srednja i Istočna Evropa (bez ZND) Između ostalog CEFTA

12,3 4,3

Srednja i Istočna Evropa (bez ZND) Između ostalog CEFTA

7,2 6,4

ZND (Zajednica Nezavisnih Dr�ava)

9,0 ZND (biv�I SSSR) 23,6

OECD Između ostalog EU

66,4 52,6

OECD Između ostalog

57,9 48,7

Izvor: Nacionalni statistički institut Izvor: Nacionalni statistički institut Izvoz iz Bugarske u Njemačku Grupa proizvoda

1999 (V) Milioni KM

1998 Milioni KM

Metalni poluproizvodi 30,1 96,3 Ma�ine 98,2 82,7

36

Elektrotehnički proizvodi 58,8 53,0 Ukupan izvoz 964,4 1.042,9

(V): Privremeni podaci Izvor: Statistički Savezni zavod, Proračuni F.A.Z.-Instituta Razmjena robe između Bosne i Hercegovine i Bugarske (u mil. USD) 1996 1997 1998 1999 2000 Uvoz 2,726 3,899 10,694 8,592 9,035 Izvoz 0,033 0,220 0,153 0,040 0,257 Ukupno-trgovina

2,759 4,110 10,874 8,632 9,292

Trgovačk. bilansa

-2,693 -3,679 -10,541 -8,551 -8,778

Razmjena odabranih grupa proizvoda između BiH i Bugarske (u 2000. godini) Uvoz iz Bugarske % Izvoz u BiH % Valjani proizvodi od čelika 13,5 Olovne rude 30,5 Transformatori 12,4 Ma�ine 6,4 čelične konstrukcije 8,6 Centrifuge 5,5 Klinovi, Ekseri 3,4 Valjane �ipke i

profili 2,4

�eljezna �ica 2,0 Izvozne �anse Bosne i Hercegovine su u lakoj i te�koj ma�inogradnji. Nacionalna elektroprivreda Bugarske (NEK) privatizovana je pro�le godine. Narednih godina predstoje dalje velike investicije u Bugarskoj: u toplane, rudnički transport uglja i u području snabdijevanja zemnim (prirodnim) gasom. U okviru politike liberalizacije zaključeni su preferencijalni sporazumi sa EU, EFTA, CEFTA, Turskom i Makedonijom. Kod industrijskih roba prosječne carinske vrijednosti prema EU i EFTA kreću se kod 2%. Robe iz če�ke, Slovačke i Slovenije su praktično oslobođene od carine za ovu grupu proizvoda. Carinska stopa za robu iz zemlje iz koje roba vodi porjeklo, a koja u�iva klauzulu najveće povlastice, kreće se u prosjeku kod 11,0%.

3.4.4 Rumunija

Vrijednost rumunskog izvoza za 2000. godinu procjenjuje se na 9,6 milijardi US$. Glavne zemlje sa kojima se trguje su EU i CEFTA-zemlje. Prema prognozama u tekućoj godini treba računati sa daljim rastom izvoza. Pri tome va�nu ulogu igraju metali i metalni proizvodi, kao i ma�inogradnja i izrada motornih vozila. U Rumuniji se bilje�i lagani privredni uspon, a uzrok ovome je u perspektivi pristupa EU i u uvedenim privrednim reformama. Investiciona aktivnost je o�ivjela. Analiza trgovačkih

37

odnosa sa Njemačkom pokazuje da je Rumunija bitan konkurent za BiH na njemačkom i Zapadno-evropskom tr�i�tu. Tako su npr. u okviru četvrtog susreta njemačko-rumunskog ekonomskog savjeta potpisani ugovori i sporazumi, koji narednih godina u Rumuniji predviđaju investicije od 500 miliona USD. Pri tome se uglavnom radi o sektorima transporta i elektroprivrede. Konsekventno ovome vidimo izgrađene poslovne potencijale u Rumuniji, posebno za ma�inogradnju i elektrotehniku BiH. Izvozna struktura prema grupama proizvoda Izvoz u Njemačku (Udio u ukupnom izvozu u %) Grupa proizvoda 1999 Grupa proizvoda 1999

Milioni KM

1998 Milioni KM

Metali i metalni proizvodi 15,4 �eljezni proizvodi 96,1 117,5 Ma�inogradnja i izrada motorn. vozila

17,9 Ma�ine 211,0 126,6

Ostali poluproizvodi i prerađivački Proizvodi

25,5

Elektrotehnički proizvodi

262,9 208,3

Ukupan izvoz 3483,0 3193,4 Izvor: Rumunski komitet za statistiku (CNS) Izvor: Statistički Savezni zavod, Proračuni F.A.Z.-instituta Rumunija je član GATT-a, postoji sporazum o udru�ivanju sa EZ, za robu sa uvjerenjem o porjeklu predviđeno je ukidanje carine do 2002.g.

3.4.5 Hrvatska

Zbog dejstva rata na Kosovu i zbog razvoja konjunkture hrvatski izvoz se znatno smanjio u Zapadnu Evropu i kreće se oko cca 4,7 milijardi US$ za 2000.g. Sna�an rast proizvodnje namijenjene za izvoz zahtijeva strukturne reforme u hrvatskoj privredi. Dodu�e, izvozna statistika dokazuje da ma�ine, oprema i motorna vozila predstavljaju va�an izvozni sektor Hrvatske. Izvozna struktura prema grupi proizvoda Izvoz u Njemačku (Udio u ukupnom izvozu u %) Grupa proizvoda

1999

Grupa proizvoda 1999 (V) Miliona KM

1998 Miliona KM

Ma�ine, opreme i motorna vozila

30,3 �eljezni proizvodi 30,9 36,7

Sirovine 5,1

Ma�ine 98,0 88,7 Elektrotehnički proizvodi

99,0 110,6

Ukupan izvoz 1257,8 1335,9 Izvor: CROSTAT Izvor: Statistički Savezni zavod, Proračuni F.A.Z. Instituta (V); Privremeni podaci

38

3.4.6 Makedonija

Makedonska vanjska trgovina je prekinuta u II kvartalu 1999.g. početkom kosovske krize. Ukupni izvozi su se snizili 1999.g. na vrijednost od 1,2 milijarde US$, prodajna tr�i�ta su ukinuta, izvozni putevi su uni�teni. Narednih godina računa se sa povećanjem privrednog rasta i razvojem vanjske trgovine pri političkoj stabilizaciji. Na osnovu nesigurne situacije u zemlji u momentu sastavljanja ovog izvje�taja, nisu moguće prognoze za dalji razvoj zemlje i poziciju zemlje kao mogući konkurent. Dalje poo�travanje etničkih sukoba sigurno će sveukupno imati negativan uticaj na procjenu regiona kao poslovnog partnera sa stanovi�ta zapadnih firmi. Izvoz u Njemačku Grupa proizvoda

1999 (V) milioni KM

1998 milioni KM

Elektrotehnički proizvodi 21,5 16,7 Ukupan izvoz 476,3 515,0

(V): Privremeni podaci Izvor: Statistički Savezni zavod, Proračuni F.A.Z..-Instituta

3.4.7 SR Jugoslavija

Izvozi SR Jugoslavije su se prepolovili u 1999.g. i dostigli su volumen od 1,5 milijardu US$. Glavni uzroci su međunarodne sankcije, ali i lo� kvalitet srpskih proizvoda koji se izvoze. Predviđa se da će Bosna i Hercegovina u bliskoj budućnosti sve vi�e osjećati konkurenciju iz Jugoslavije, po�to će ova zemlja nakon ponovnog učlanjenja u Zajednicu dr�ava u regionalnom poređenju imati znatan uticaj na zapadne i regionalne poslovne partnere. BiH će biti primorana da intenzivnim povezivanjem i saradnjom stremi ka regionalnoj podjeli rada, koja komparativnu prednost lokaliteta BiH kao i postojeće industrijske strukture stavlja na vagu. Izvoz SR Jugoslavije u Njemačku Grupa proizvoda 1999 (V)

milioni KM 1998 milioni KM

Ma�ine 19,0 23,6 �eljezni poluproizvodi 4,7 36,9 �eljezni proizvodi 16,3 28,8 Elektrotehnički proizvodi 21,5 16,7 Ukupan izvoz 352,5 661,0

(V): Privremeni podaci Izvor: Statistički Savezni zavod, Proračuni F.A.Z.-Instituta

39

Carinske stope kod uvoza roba u SR Jugoslaviju kreću se između 0 i 25%. Za sirovine i poluproizvode uve�će se carinska stopa u visini od 8%, 17% za potro�ačku robu i 13% za investiciona dobra. U okviru obnove zemlje realizovaće se veliki infrastrukturni projekti, uključujući naslijeđene naloge, a koje će finansirati donatori. Bosna i Hercegovina se ubraja u najva�nije trgovačke partnere Jugoslavije. Intenziviranjem marketinga od strane BiH-pogona, tradicionalno partnerstvo sa susjednom dr�avom vodiće ka obnovi značajnog prodajnog tr�i�ta za ma�inogradnju i elektrotehniku. Najva�niji trgovački partneri biv�e Jugoslavije (u mil. USD u 2000. godini) Uvoz Izvoz Njemačka 478 177 Italija 389 222 BiH (samo RS) 174 254 Rusija 319 85 Francuska 89 42

3.4.8 Poljska

Poljska je, na osnovu svoje veličine i na osnovu napredujućeg razvoja veliki konkurent Bosni i Hercegovini, posebno u sektoru metala. Uostalom, i Njemačka spada u najva�nije partnere iz oblasti spoljne trgovine, na �ta ukazuju uhodani izgrađeni poslovni kontakti i poslovni odnosi između dviju zemalja. Uče�će izvoza u Njemačku razvija se dinamično i stabilno. Ma�inogradnja i elektrotehnički proizvodi su za Poljsku va�ne izvozne bran�e. U vezi ovoga treba ukazati na to da sam obim izvoza ma�ina iz Poljske u Njemačku otprilike odgovara volumenu cjelokupnog izvoza BiH sa svim zemljama. Izvoz u Njemačku Grupa proizvoda 1999

milioni KM 2000 milioni KM

Ma�ine 874,3 1111,6 Elektrotehnički proizvodi 1.543,0 1.809,9 Ukupan izvoz 18.029,9 23.303,2

Izvor: Statistička slu�ba U okviru politike liberalizacije zaključeni su preferencijalni sporazumi sa EU i EFTA. Poljska je pridru�eni član EU.

3.4.9 Če�ka Republika

Razmjena robe če�ke Republike sa inostranstvom dinamično raste, a takođe i sa Njemačkom. Industrijska kooperacija sa njemačkim preduzećima dostigla je nivo koji ukazuje na već uske veze. U vezi ovoga za če�ku (kao i Poljsku) treba uzeti u obzir prednost regionalne blizine Njemačkoj. Trgovački odnosi kao i inostrane investicije su

40

veoma česti, i to izvan granica zemlje, ali u uskom regionalnom savezu sa dotičnom zemljom partnerom. Upravo u ovom odnosu BiH takođe pokazuje znatne nedostatke prema njenim susjedima: Sloveniji, Jugoslaviji i Mađarskoj. Izvoz u Njemačku Grupa proizvoda 1999

milioni KM 2000 milioni KM

Ma�ine 2.705,3 3.154,5 Elektrotehnički proizvodi 3.037,7 4.197,1 Ukupan iznos 19.888,6 25.167,6

Izvor: Statistička slu�ba 3.5 �anse na tr�i�tu i perspektive: Pregled, posebne prednosti, nedostaci za BiH

kao �Latecomer�

�anse na tr�i�tu za različite podsektore variraju od ciljanog tr�i�ta do ciljanog tr�i�ta, i već su ilustrovane vezano za predstavljanje �ansi na tr�i�tu i konkurenata. Sljedeća ilustracija obuhvata prednosti i nedostatke, kao i razvojne potencijale i razvojne rizike u metalnoj industriji u BiH, da bi se mogao dati pregled specifične situacije sektora u zemlji. U vezi ovoga va�no je ukazati na to da se svaki put radi o tendencioznim iskazima koji se od preduzeća do preduzeća mogu pretstaviti izrazito pozitivno ili takođe izrazito negativno. Razvojne �anse za metalnu industriju će se ilustrovati u okviru strate�kog razvoja sektora. Sveukupno treba konstatovati da se produktivnost u metalnoj industriji � neovisno od nekoliko izuzetaka � generalno jo� nije povećala u znatnom obimu posljednjih godina. Dok se radna produktivnost u konkurentnim zemljama, kao �to su Mađarska, Poljska, a i če�ka, nakon početka transformacije razvila u formi J-krivulje, u BiH se mogu zabilje�iti svakako manji proizvodni dobici. Istra�ivanja su pokazala da se radna produktivnost dr�ava Centralne Evrope u 1999. godini povećala na okruglo 1,5-struke vrijednosti u odnosu na 1989. godinu. U zemljama Jugo-istočne Evrope ova vrijednost je jo� ispod radne produktivnosti iz 1989.g. Mada za BiH u vezi ovoga nema egzaktnih brojki, na osnovu sektora metala u okviru određenih strukturnih podataka treba poći od toga da je produktivnost u zemlji i dalje ispod produktivnosti Istočno-evropskih dr�ava u tranziciji koje se i dalje razvijaju. Kao glavna prepreka za dinamičan razvoj sektora metala su i dalje slabosti u rukovođenju preduzećem. Na osnovu nejasnih (budućih) vlasničkih odnosa, odnosno nedostataka u menad�mentu preduzeća, va�ni zahtjevi za restrukturiranje se ili ne raspoznaju, ili se odugovlače, ili pogre�no započinju. Relativan uspjeh malih privatnih preduzeća pokazao je da mala finansijska moć mnogih pogona, dodu�e, ugro�ava razvoj preduzeća, ali se ne treba posmatrati kao jedini i najva�niji blokirajući faktor za sektor metala. Treba jo� navesti da institucionalna infrastruktura za pru�anje pomoći pogonima iz sektora metala, dakle institucije koje su u vezi sa preduzećima, snabdijevaju pogone iz metalne bran�e sa sektorskim relevantnim informacijama, institucije za obrazovanje i dalje �kolovanje, kao i institucije koje iniciraju unapređenje tehnologije (kao npr. institucije za

41

izdavanje certifikata, slu�be za normiranje itd). Institucije za savjetovanje ne postoje, odnosno imaju slabu učinkovitost. Profil prednosti i nedostataka metalnog sektora u BiH u pogledu pristupa na tr�i�te Zapadne, odnosno Istočne Evrope Kriteriji za ocjenjivanje

Prednosti

Nedostaci

Značaj pristupa tr�i�tu

Ekonomski: Pribavljanje kapitala i finansijska moć X Visok Potencijal rasta (moguće brzo povećanje produktivnosti)/ /Kapacitet (proizvodnja, logistika)

x Srednji

Profitiranje na osnovu stabilnog ekonomsko-političkog miljea (stabilnost valute itd.)

x Srednji

Zavisnost od kategorije kupca x Srednji Odnosi se na prodaju: Iskustva i kanali plasmana domaći/međunarodni

X Visok

Iskustva u distribuciji/internacionalno X Visok Postojanje čvrstih međunarodnih poslovnih odnosa X Visok

Iskustva sa predstavni�tvima X Visok Poznavanje konkurencije ili saznanja o konkurenciji

x Srednji

Visok nivo asortimana X Srednji Nizak nivo asortimana X Srednji Tehnički: Proizvodno postrojenje (tehnički standard)) X Srednji Proizvodni postupak (Fleksibilnost) X Srednji Asortiman proizvoda (�iroka podjela po stručnim oblastima)

X Srednji

Kvalitet proizvoda (međunarodni standardi) X Srednji Kvalitet dizajna (kriteriji za dizajn) X Visok EU-saglasnost X Visok Razvoj novih proizvoda X Visok Primjena informatike X Srednji �to se tiče osoblja: Fleksibilnost ugovora o radu (dugoročno,kulantnost) (kulantnost=uslu�nost, susretljivost, ljubaznost)

X Srednji

Poznavanje stranih jezika od strane stručnog osoblja

x Srednji

Nivo obrazovanja u pogledu modernih tehnologija X Srednji Nivo obrazovanja u pogledu baznih tehnologija / Sposobnost prilagođavanja od strane tehničara

x Srednji

Nivo obrazovanja trgovaca X Srednji Iskustvo u inostranstvu X Srednji

42

Ekolo�ki: Saglasnost za za�titu čovjekove okoline X Srednji Recycling (Pakovanje) X Srednji Koncepti za odstranjivanje smeća X Srednji Kriteriji za ocjenjivanje

Prednosti

Nedostaci

Značaj pristupa tr�i�tu

Organizacija: Sposobnost da se isporučuje/Fleksibilnost (kratkoročno)

x Srednji

Odvijanje naloga x Visok Organizacija odvijanja procesa x Visok Organizacija za izgradnju x Srednji Rukovođenje (sa)radnicima x Visok Menad�ment kvaliteta x Visok IT-oprema x Visok

4 Strategija razvoja sektora

4.1 Ciljna struktura i saradnja relevantnih institucija

Strategija razvoja sektora ravna se prema ciljnoj strukturi Pakta stabilnosti Međunarodne dr�avne zajednice pod rukovodstvom Svjetske banke i EU, i pri tome se orjenti�e na osnovne ciljane pravce Pakta stabilnosti:

• uvesti ekonomsko-političke reforme, koje će doprinijeti modernizaciji privrede i njene strukturne promjene, kao i povećanju konkurentnosti pogona u BiH

• ojačati regionalnu integraciju dr�ava Jugo-istočne Evrope, da bi se bolje iskoristio razvojni potencijal regije

• pokazati i transponirati puteve ka postepeno ojačanoj integraciji privrede BiH sa EU. Prije ovoga EU je o�ivjela proces stabilizacije i udru�ivanja, na osnovu koga će se ugovorom fiksirati uključenje dr�ava Jugo-istočne Evrope u EU: sa Bosnom i Hercegovinom do danas jo� ne postoji nikakakav sporazum o udru�ivanju

Dok postoje makroekeonomske analize kao odlučujuće osnove za političke nosioce odlučivanja u BiH, nedostaje sektorsko specifična analiza, a prije svega strategija za razvoj sektora metala, uzimajući u obzir podesne sektorsko specifične okvirne uslove i institucije. Postojeća studija treba da popuni prazninu i da stvori pretpostavke ili uslove za sprovođenje reformi koje se odnose na sektor u BiH.: na bazi analiza koje se tiču sektora u prethodnim poglavljima daće se dole navedeni prijedlozi, kako se ubuduće mogu bolje iskoristiti proizvodni potencijali sektora metala u BiH. U okviru Pakta stabilnosti za Jugo-istočnu Evropu osnovana su tri stručna radna stola koji obuhvataju dotične zemlje, među kojima �Radni sto 2�, �Privredna obnova, razvoj i saradnja�, koji pokriva tematsko polje ove studije razvoja sektora. U BiH politički i ekonomski razvoj zemlje kontroli�e �Office of the High Representative� (OHR) po nalogu

43

Međunarodne dr�avne zajednice na osnovu Dejtonskog sporazuma. Isto tako i ostale sveobuhvatne institucije, kao �to su npr. (FIPA, Statistička slu�ba), kontroli�u, odnosno poma�u OHR-u u vezi relevantnih mjera za unaprijeđenje sektora. Dalji razvoj sektora metala mora se vr�iti u saradnji različitih dr�avnih i privatnih ekonomskih institucija na Makro- i Mesonivou. Pri tome će komore, interesne zajednice, koje se odnose na preduzeća i ostale Institucije na Mesonivou imati veliki značaj kod iniciranja i sprovođenja pojedinih mjera: ove institucije kao partner za politiku s jedne strane, i za preduzeća s druge strane, treba da igraju katalizatorsku i promotorsku ulogu za jačanje konkurentnosti sektora metala. Za stvaranje ekonomsko-političkih sektorsko specifičnih okvirnih uslova odgovoran je politički nivo. Mjere za razvoj sektora treba da se koncipiraju prema principu supsidijuma (pru�anja pomoći), to jest �to je vi�e moguće anga�ovati i aktivirati nivo preduzeća, odnosno institucije na mesonivou. Upravljanje od strane ministarstava treba da se ograniči na mjere za pru�anje pomoći, stepen detaljnosti mjera, treba da se preuzme odozdo prema gore, to jest od nivoa preduzeća do nivoa ministarstava. Saradnja između institucija na Makro- i Mesonivou

Ministarstvo privrede

FBiH

Ministarstvo privrede

BiH

Ministarstvo privrede

RS

Komore u FBiH �

uključujući regionalne

komore

Komore u BiH

Komore u RS �

uključujući regionalne

komore

Savezi / Radne

zajednice preduzeća

Instituti za obuku u

istra�ivanja

Tehnički ins. Institut za management i support

Kompanije iz metalne industrije

44

OHR je vrhovna Monitoring-institucija Međunarodne dr�avne zajednice, koja bi u interesu br�eg razvoja zemlje svoju ulogu trebala da vidi posebno kod:

• pru�anja pomoći Ministarstvima kod razvoja realnih vizija, kao i kod sprovođenja usagla�ene ekonomske politike

• kod organizacije nezavisne i profesionalne statističke strukture, odnosno statističke kulture za BiH

• kod jačanja bud�eta FIPA (Foreign Investment Promotion Agency) u svrhu kratkoročne bolje promocije BiH u inostranstvu

• kod intenziviranja razgovora u zajednici donatora u pogledu etabliranja ponude za finansijska sredstva u BiH, koja će za industrijske obrtničke pogone takođe predstavljati stvaran izvor finansiranja.

4.2 Strate�ki pristup

Osnovni pristup strategiji razvoja sektora metala, koju smo mi predlo�ili, polazi od mikronivoa: najprije treba omogućiti promjene na nivou preduzeća da bi se povećala vrijednost u preduzećima i da bi se otvrila prodajna tr�i�ta u zemlji i inostranstvu. Politički nosioci odlučivanja moraju dalje da pobolj�avaju postojeću bazu informacija o stvarnoj situaciji u preduzeću, a time i situaciji u bran�i, da bi se do�lo do realne procjene budućih potencijala sektora. Va�no je da politički nivo u bliskom dijalogu sa učesnicima Stakeholder-a izradi zajednički program za razvoj sektora, a ne uvodi mjere �odozgo�. Konsekventno ovome, studija se najprije fokusira na mjerama za pobolj�anje na mikronivou, to znači na nivou preduzeća kao osnovice za razvoje sektora i na osnovu toga provodi mjere posebno na mesonivou. Predlo�ene mjere na mesonivou treba posmatrati kao polaznu tačku za dalje, intenzivnije dijaloge između političkog nivoa i privrede. Prijedloge treba posmatrati kao osnovicu za ubuduće vođenu diskusiju i detaljisanje. Oni se mogu dopunjavati, ali i sprovoditi na osnovu pojedinih različith sporazuma. U načelu je va�no da se mjere za pobolj�anje brzo uvedu. Vrijeme koje se izgubilo, vezano za konkurenciju, te�ko da se mo�e nadoknaditi u dana�njoj situacji sa tr�i�tima. Zapadno-evropske firme su već du�e vremena zacrtale svoja uticajna područja u SIE (MOE)-zemljama, osim toga očekuje se da će Srbija biti naredni konkurent. Treba ukazati na to da svi nivoi, to jest preduzeća, institucije na mesonivou, kao i politički nosioci odlučivanja ,trebaju konstruktivno sudjelovati u razvoju sektora � treba sa svim posljedicama prekinuti eventualne blokade koje rezultiraju iz ličnih interesa. Osnovna pretpostavka za sprovođenje strategije sektora je da odgovorne institucije na političkom nivou i institucije na mesonivou (savez, komora itd.):

• jasno defini�u, razgraniče, i sa drugim institucijama usaglase odgovornosti unutar relevantnih institucija, ali i između različitih institucija,

• formiraju političke mjere transparentno i racionalno na bazi intenzivnog dijaloga sa dotičnim preduzećima iz sektora metala,

45

• su otvorene za dijalog i za eksterne prijedloge u pogledu pobolj�anja situacije u bran�i,

• konstruktivno sarađuju na sprovođenju mjera radi realizovanja Pakta stabilnosti.

4.2.1 Mikronivo

Na osnovu analiza postojeće studije i zaključaka daju se izvesti tri osnovna cilja za strategiju pru�anja pomoći razvoju sektora metala na nivou preduzeća: 1. Strategija međunarodnog diferenciranja tr�i�ta i učlanjenje u međunarodnu intra-sektorsku podjelu rada: firme iz oblasti dopremanja motornih vozila, vojne tehnike i proizvodnje dijelova/komponenata, snabdijevaju dugoročno prete�no svjetsko tr�i�te kvalitativno visoko vrijednim dijelovima i komponentama. 2. Strategija racionalizacije i specificiranja proizvoda: firme iz oblasti konvencionalnih metalnih konstrukcija, čeličnih konstrukcija i jednostavnije proizvodnje snabdijevaju srednjeročno prete�no domaća/regionalna tr�i�ta, odnosno tr�i�ta Bliskog i Srednjeg istoka. 3. Strategija regionalnog diferenciranja tr�i�ta i intenzivno učlanjenje u nacionalnu i regionalnu podjelu rada: ponovo će se postepeno osnovati savez dobavljača sa već poznatim ili novim partnerskim firmama iz regiona, tako da će nastati regionalne mre�e. Osnovni strate�ki pravci reflektiraju preporuku da preduzeća iz BiH iz sektora metala treba da slijede strategiju diferenciranja i strategiju regionalnih tr�i�ta, da bi se srednjeročno i dugoročno pozicionirali na regionalnim međunarodnim tr�i�tima. �irom svijeta u ovoj bran�i vlada jaka konkurencija potiskivanja, a BiH kao �Latecomer� imaće �ansu samo onda kada prodre na tr�i�ta u kojima će se smanjiti ova konkurencija potiskivanja, odnosno kada zemlja pokazuje specifične prednosti u konkurenciji na osnovu svog geografskog lokaliteta. Ova strategija se preporučuje posebno iz razloga �to je Bosna i Hercegovina neatraktivna kao lokalitet za investiranje u poređenju sa drugim dr�avama u tranziciji. Veća modernizacija sektora neće biti moguća zbog momentalnog, a i budućeg nedostataka kapitala koji se očekuje: time je isključena �investiciona strategija�, to jest sektorsko sveobuhvatno jačanje osnovnog kapitala, to jest osnovnih sredstava. Mjere unaprijeđivanja na nivou preduzeća vr�iće se na osnovu jedne od gore ilustrovanih strate�kih varijanti: iz generalnog strate�kog pravca treba izvesti dalekose�ne pojedinačne mjere u različitim tematskim poljima. Za postizanje postavljenih ciljeva na nivou preduzeća mo�e se međusobno razlikovati niz strate�kih polazi�ta. Ove mjere � podijeljene prema područjima � su pregledno ilustrovane u daljem tekstu. Ova lista političkim nosiocima odlučivanja treba da dai pregled bitnih potencijala za pobolj�anje na nivou preduzeća. U vezi savjetovanja pogona, pojedinačno u okviru pru�anja pomoći razvoju sektora, treba da se brzo započne sa gore navedenim tematskim poljima, te da se pri tom dalje detaljno ra�člane.

46

Tačke pristupa za mjere podsticanja na nivou preduzeća Tema Cilj Strategija / Aktivnost Paleta proizvoda

Paletu proizvoda koncentrisati na su�tinske kompetencije

> Snimanje stanja u pogledu dana�nje buduće konkurentnosti ponuđene palete proizvoda > Razvoj palete konkurentno jakih proizvoda > Koncentracija na su�tinske kompetencije i proizvode sa specifičnim prednostima konkurencije

Proizvodnja prema nalogu (Proizvodnja prema specijalnom nalogu kupca)

Omogućiti rentabilnu proizvodnju prema nalogu

> Povećanje/pobolj�anje dobavljanja kvalitativno visoko vrijednih konstrukcionih dijelova, komponenata > Omogućiti broj komada prema nalogu �jedan� kao rentabilna ciljna veličina > Nove konstrukcije podesiti na proizvodni potencijal prema nalogu

Razvoj

Saznati razvojne potencijale i ubrzati razvojne procese

> Pobolj�ati Know-how za moderne tehnologije i istra�iti njihove potencijale primjene u BiH > Pripremiti i omogućiti sistematsko anga�ovanje modernih tehnologija > Uvođenje i anga�ovanje �Simultaneous Engineering� to jest integracija formiranja proizvoda/dizajn, kvalitet tro�kovi i vrijeme za proizvodni razvoj

Proizvodni postupak i nabavka

Modernizovati proizvodni postupak Smanjiti tro�kove nabavke i optimirati logistiku

> Pripremiti, finansirati i sprovesti odluke o investicijama > Sistematsko optimiranje organizacije odvijanja tehničkog procesa i obnova ma�inskog parka > Zajednički kupovati i transportovati > Zajednički kontrolisati/izdavati certifikate > Zaključenje okvirnih ugovora o isporuci/uska saradnja sa isporučiocima sve do stvaranja mre�a planiranja isporučioca

47

Tema Cilj Strategija / Aktivnost Menad�ment, rukovođenje personalom i organizacija

Uvesti moderne metode rukovođenja, projektni menad�ment i timski rad

> Uvesti neophodne promjene u kulturi menad�menta i rukovođenja > Motivacije za (sa)radnike pozitivnim podstrekom za učinak (npr. plaćanje zavisno od uspjeha) > Pojednostaviti organizaciju izgradnje i odvijanja tehničkog procesa i formirati djelotvornije i orjentisanije prema tr�i�tu > Decentralizovati ovla�tenja za dono�enje odluke > Stvoriti ujednačene hijerarhije i male jedinice (jasno rasporediti odgovornosti)

Controlling Pojednostaviti i modernizovati rukovodstvo preduzeća

> Organizovati planiranje preduzeća > Organizovati efektan Controlling i kalkulaciju koja se odnosi na proizvod

Kvalitet Podrazumijevati kvalitet kao rezultat cjelokupnog preduzetničkog procesa

> Uvesti menad�ment kvaliteta > Pripremiti i sprovesti izdavanje certifikata

Na osnovu ilustrovanih tematskih područja rezultiraju pristupi za razvoj sektora koji se trebaju brzo započeti na Mesonivou, a odnose se na preduzeća.

4.2.2 Mesonivo (Strukturno podsticajna politika)

Da bi se povećala strukturna (sistemska) konkurentnost sektora metala, treba realizovati veliki broj mjera (strukturno podsticajna politika), a koje se odnose na preduzeće. Ove mjere imaju za cilj da poma�u preduzeća iz metalne bran�e iz njihovog miljea kod srednjeročnog i dugoročnog jačanja konkurentnosti (mesonivo). Strate�ki pristupi za sprovođenje mjera na Mesonivou su predmet ovog poglavlja. Ostali podaci se nalaze i u poglavljima o otvaranju tr�i�ta, kvalifikaciji i obrazovanju, kao i menad�mentu kvaliteta. Strukturno podsticajnu politiku treba shvatiti kao presjek najva�nijih zadataka dr�avnih i privatnih aktera, koji ciljaju na kontinuirano pobolj�anje učinkovitosti i konkurentnosti sektora metala. U okviru strukturno podsticajne politike treba iz ovog razloga moderirati kompleksne procese formiranja mi�ljenja i usklađivanja i slijedeći cilj doći do zaključka. Na nacionalnom nivou ovo mo�e da dovede do blokirajućih pojava prilikom sprovođenja konkretnih mjera za podsticanje sektora � posebno u pogledu vladajuće političke situacije u BiH. Iz ovog razloga se preporučuje da se strukturno podsticajna politika sprovodi u formi regionalnih inicijativa: zavisno od interesnih pozicija, jačine i volje relevantnih aktera

48

za sprovođenjem mjera u jednoj regiji, treba postaviti elementarne polazne tačke za dalji razvoj sektora, a koje takođe mogu da imaju jake uticaje na ostale regije. Ova forma regionalne strukturno podsticajne politike reflektuje ukupan ekonomski interes da se u okviru pru�anja pomoći razvoju sektora ne stremi ravnomjernoj industrijskoj podjeli po cijeloj zemlji, nego ciljano pomagati formirajući �Cluster�. Time se forsira �konkurencija regija�, koja za sobom povlači efekte podsticanja. Na osnovu analize regionalnih te�i�ta lokaliteta u kome se odvija privredna aktivnost iz oblasti metalne industrije BiH, poku�ane su da se izrade polazi�ta za dotični Cluster. Odgovorna Ministarstva i Kantonalne vlade trebale su od slučaja do slučaja detaljno da izrade ove analize i posebne regionalne specifičnosti industrijskih povezanosti. Selektivne mjere unaprijeđivanja � posebno u pogledu jedva dovoljnog bud�etskog priliva od dr�ave � pokazuju iskustveno bolje rezultate: �Jačanje jačeg�, to jest ciljano unaprijeđivanje dinamičkih pristupa razvoju koji obećavaju uspjeh, treba dati prvenstvo �Principu ne pravljenja razlike�. Sasvim konkretno, to znači npr. da bi se regionalnim razvojnim potencijalima koji obećavaju uspjeh, a koji su uglavnom zastupljeni u metalnoj industriji, trebala dati prednost na osnovu �irokog kamatnog subvencioniranja investicija. Dakle, radije podsticati formiranje Instituta za izdavanje VDE-certifikata, čije se izostajanje mo�e ispostaviti kao bitna razvojna prepreka za sektor, nego dr�avnim sredstvima subvencionirati deficitarne pogone. Partneri za sprovođenje strukturno podsticajne politike su institucije na meso nivou, kao �to su Centri za tehnolo�ko unaprijeđivanje, Institucije za normiranje itd., posebno komore na najrazličitijm strukturnim nivoima (nacionalna komora, entiteske komore, regionalne komore i interesne zajednice preduzeća, to jest udru�enja bran�i. Kao �to je analiza pokazala, ove strukture su u BiH jo� veoma sposobne za razvoj u međunarodnom poređenju. Drugim riječima: baza za sprovođenje strukturno podsticajne politike je u BiH veoma slabo izra�ena. Zaključak za političko formiranje: veoma sna�no treba forsirati unaprijeđivanje i dalji razvoj komora i udru�enja, kao i inicijative koje se odnose posebno na privatna preduzeća. Sa ovim je takođe usko povezano unaprijeđivanje formiranja mre�e pogona (za ovo takođe vidi poglavlje 4.4). Prvi korak za ovo je nastavak i intenziviranje institucionalnog daljeg razvoja transparentnih struktura komora (uključujući komore za vanjske trgovinu). Idealno stanje bi bila dvostepena hijerarhija komora sa regionalnim komorama i jednom krovnom komorom. Treba podsticati i pomagati već postojeće inicijative za modernizaciju u različitim komorama (kao �to je npr. planiranje i sprovođenje putovanja preduzetnika u inostranstvo i kooperacionih sajmova itd.). Na drugoj strani treba konsekventno ukloniti strukture u komorama koje sprečavaju strukturnu promjenu sektora metala nazadnim razmi�ljanjem i blokiranjem. U vezi sa ovim se takođe preopručuje koncentrisanje na regionalne inicijative, da bi se na ovaj način uključile posebno razvojno sposobne i interesantne komore. Glavno te�i�te ili polazna tačka za jačanje komora je razvoj ponude za davanje usluga koja je orjentisana na potra�nju i koja posmatra preduzeća kao pravi vi�ak vrijednosti i izvr�ava smanjenje politički motivisanih sredstava pritiska: komore na preduzeća.

49

Da bi se ubrzala strukturna promjena u komorama, treba podsticati dopunske inicijative privatnih preduzeća, kao �to su npr. radne grupe koje su vezane za tematske oblasti. Dr�avni nivo mo�e da ubrza ovaj proces organizacijom tehnolo�kih foruma i slično. Radne grupe se mogu dalje razviti u stručna udru�enja koja se privatno ekonomski orjenti�u, to jest nezavisne su od dr�avnih institucija. Dr�avni uticaj na preduzeća ne treba da se vr�i preko interesnih zajednica koje su vezane za preduzeća, nego isključivo zakonodavstvom. S druge strane, institucije koje su vezane za preduzeća gube svoju vjerodostojnost kod preduzeća i time se na kraju isključuju kao efektivan instrument za političko sprovođenje.

4.2.3 Makronivo

Zadatak makronivoa je da sprovodi kritičnu masu tr�i�no orjentisanih reformi, a koje će uticati na to da se ubrza strukturna promjena metalne industrije u BiH. Pri tome se ni u kom slučaju ne treba umanjiti uloga Ministarstava za industriju FBiH i RS u pogledu vi�e ili manje pasivnog praćenja privatizacije i liberalizacije tr�i�ta. Mnogo vi�e se povećava prostor za formiranje Ministarstava u pogledu razvoja sektora sa uspjesima koji treba da se postignu daljim razvojem institucija i servisa za pru�anje usluga na mesonivou, a koje se odnose na sektor i preduzeća. Glavni izazov za Ministarstva je u tome da kao katalizatori doprinesu ovladavanjem tehničko-industrijske strukturne promjene u sektoru metala: u ovo posebno spada oslobađanje od razmi�ljanja o proizvodnim brojkama i količinama, a tr�i�te, kao i povećanje vrijednosti, treba staviti u prvi plan. Dr�ava time ima zadatak da poma�e sistematsku racionalizaciju u metalnoj industriji i da stimuli�e dinamičan proces učenja i promjena na različitim akcionim i intervencionim nivoima. Konkretno, to znači da dr�ava treba da podstiče, odnosno da razvija postojeće specijalizirajuće oblasti metalne industrije BiH koje imaju srednjeročni i dugoročni potencijal konkurencije (za ovo posebno vidi poglavlje 3 ove studije). Ministarstva za industriju moraju da sistematski saznaju i podstiču potencijale umre�avanja sa drugim sektorima i Cluster-ima, npr. jačanje veza između elektroindustrije i metalne industrije po pitanju isporuka. Treba da se ustanove radne grupe koje se odnose na resor, da bi izradile konkretne planove mjera za stvaranje domaćeg tr�i�nog potencijala u metalnoj industriji. Osnovne pretpostavke za pobolj�anje okvirnih uslova koji se odnose na sektor su detaljno razja�njeni u �FIAS�-studiji �Commercial Legal Framework and AKMinistrative Barriers to Investment� iz marta 2001.g. Po�to sektor metala pokazuje, kao �to je već izlo�eno, znatnu potrebu za investicijama u BiH, faktori koji su navedeni u FIAS- studiji igraju posebnu ulogu za ovaj sektor. Za dalji razvoj metalne industrije mogu se razgraničiti sljedeći, posebno relevantni, politički zahtjevi na makronivou, a koji se odnose na sektor:

• MSP će igrati va�nu ulogu kod daljeg razvoja privrede BiH po�to pokazuju, u poređenju sa velikim preduzećima, dobar potencijal u inovacionoj snazi i rastu produktivnosti. Ovo takođe va�i za sektor metala. Posljedica ovoga je da treba uskladiti mjere za unaprijeđenje sektora usko sa mjerama za op�ti podsticaj MSP.

50

Kao bitno te�i�te pru�anja pomoćI MSP vidimo u ekonomskim politikama za pobolj�anje pristupa MSP finansijskim sredstvima, pojednostavljenje administrativnih postupaka i poreskih sistema, povećanje pravne sigurnosti i smanjenje korupcije, kao i pobolj�anje učinkovitosti institucija na mesonivou. Podsticanje MSU se mora isključivo ravnati prema ekonomskim kriterijima, orjentisanim na konkurenciju. Politički motivisani kriteriji unaprijeđivanja ne doprinose tome da se efikasno poma�e strukturna promjena sektora metala.

• Transparentni i konzistentni, dugoročno planirani formirani zakonski okvir i okvir propisa ili pravila

• Prosječne carinske stope BiH se kreću od 7% do 8% ispod carinskih stopa drugih dr�ava Jugo-istočne Evrope. Dodu�e, carinske odredbe su sprovedene na osnovu mnogih posebnih propisa tako da ostaje prostor za za�titne mjere. Postoje veće razlike u carinskim politikama dva entiteta, �to dovodi do toga da unutar BiH postoje ne prijavljeni tokovi roba. Jo� je dalek pristup BiH WTO-u, �to nije povoljno za konkurentnu poziciju zemlje, posebno u poređenju sa dr�avama u tranziciji koje su oti�le dalje u razvoju. U svim ovim područjima politika mora da te�i ka tome da lagano umanjuje �specijalni status� BiH u vezi ovoga i da se etablira kao punopravni član, kao privredna nacija u Međunarodnu dr�avnu zajednicu.

• Pobolj�anje statističke baze podataka za BiH: inostrani investitori mogu da dobiju materijal sa podacima o razvojima tr�i�ta, strukturama bran�i itd. iz susjednih zemalja Jugo-istočne Evrope, odnosno konkurenata BiH kao lokaliteta za investiranje. Za BiH raspolo�ivi statistički materijal sa podacima je krajnje nedovoljan, i uz to, po pravilu, podijeljen na entitete. Ovo mo�e da dovede do toga da potencijalni investitori Bosnu i Hercegovinu načelno ne uzmu u obzir niti jedan put kao moguću regiju za investiranje, po�to ne postoji baza podataka za jednu takvu načelnu odluku.

• Ograničenje strukturno konzervisanog zakonodavstva u području �radnog prava� � vođenje tzv. �listi čekanja� na nivou preduzeća prebacuje socijalna davanja sa nivoa dr�ave na nivo preduzeća. Time se koči neophodna strukturna promjena i u metalnom sektoru: preduzeća iz sektora metala su neatraktivna za potencijalne investitore.

Na osnovu analiza koje se odnose na sektor vidljivo je da se forsiranje privatizacije dr�avnih preduzeća treba takođe hitno sprovesti za razvoj sektora metala. Kao iluzornim treba ocijeniti mnogostruke preuveličane pristupe vrednovanja na bazi osnovnih sredstava koji su izrađeni povodom pripreme privatizacije. Investitori iz zemlje i inostranstva ocjenjuju preduzeća prema očekivanom budućem prihodu prema kome su oprečne obaveze koje treba da preuzme investitor. Kao posljedica ovoga, privatizacija preduzeća iz sektora metala trebalo bi da se, u prvom redu, posmatra kao politička mjera za uvođenje i ubrzanje strukturne promjene metalne industrije, a manje kao izvor prihoda za dr�avu. Ovome treba pridodati da mnoga preduzeća iz sektora metala u BiH po svojoj sada�njoj strukturi i veličini ne pobuđuju interesovanja inostranih investitora. Veoma često su za investitore atraktivni dijelovi preduzeća koja imaju mnogo �ansi na tr�i�tu. Firme iz metalne bran�e se organizatorski i strukturno trebaju pripremiti tako da takođe mogu srednjeročno i dugoročno da operi�u na tr�i�tu u malim i specijalizovanim preduzetničkim jedinicama. Ovi dijelovi preduzeća su takođe interesantni za potencijalne investitore. U okviru podsticanja razvoja sektora, adekvatno ovome treba smatrati veoma va�nim, da savjetovanja pojedinih

51

firmi sasvim ciljano poma�u ovaj proces fokusiranja, te na taj način čine preduzeća atraktivnijim za (eksterne) investitore. 4.3 Mjere za otvaranje tr�i�ta

Treba uvezati mjere za otvaranje tr�i�ta u redom usklađene strate�ke pravce na mikro-, meso- i političkom nivou. Osnovna mjera za otvaranje tr�i�ta bi se trebala sastojati u tome da se podstiče kontinuitet i intenzitet anga�mana već aktivnih izvoznika u inostranstvu i istovremeno postepeno otvaranje novih izvoznih potencijala. Ovo je posebno moguće u industriji dobavljača, u ekonomskom miljeu direktnih investicija (npr. modernizacija i izgradnja tvornice aluminijuma u Mostaru, čeličane u Zenici, tvornice cementa, VW i slično), kao i izvan prerađivačke industrije. Mjere za otvaranje tr�i�ta trebaju biti orijentisane na ciljne grupe. Polazi�ta za pojedine mjere otvaranja tr�i�ta

Aktivnost / Pomoć od strane... Ciljna grupa * Aktivnosti Preduzeća Mesonivoa Makronivoa

52

Nove firme u izvoznim poslovima - Ubla�avanje deficita u informacijama preno�enjem znanja i savjetovanjem - Uče�će i posjete sajmovima: međunarodnim specijalizovanim sajmovima iz vi�e bran�i na ciljnim tr�i�tima - Kooperacione berze i putovanja zbog otvaranja tr�i�ta, priprema prvih kontakata, poslova i kooperacija

X

XX

X

XX

X

XX

X

Preduzeća sa malim iskustvima u izvozu - Mjere za dalje usavr�avanje na nivou pogona i prenos informacija: inostrani marketing, interkulturalna komunikacija, međunarodni standardi, analiza tr�i�ta i podrobna ispitivanja tr�i�ta - Izrada marketing-koncepta i koncepta prodaje - Strate�ki koncepti, koja tr�i�ta sa kojim postavljanjima ciljeva - Stvaranje strukturnih pretpostavki u preduzećima (formiranje organizacija za prodaju i marketing) - Intenzivno kori�tenje postojećih mre�a EU- projekata (Euro-Info-Centar itd.) - Ostalo pogledaj: �Nove firme u izvoznim poslovima�

XX

XX

XX

XX

X

XX

X

X

X

X

Preduzeća koja se bave izvozom - Pobolj�anje inovacionog menad�menta (vidi prethodno poglavlje) - Formiranje i stvaranje konzorcija za izvoz/mre�e preduzeća koja se bave izvozom - Formiranje i organizovanje predstavni�tava u inostranstvu: kooperacija sa servisima za pru�anje usluga ili izvoznici koji su etablirani na ciljnom tr�i�tu

XX

XX

XX

XX

X

X

X

X

X

XX: Glavna odgovornost X: Aktivna saradanja/pomoć U pogledu unaprijeđivanja otvaranja tr�i�ta va�no je koncentrisati se na odabrane ciljne regione (Ciljni regioni koji su relevantni za BiH su već analizirani u poglavlju 3 ove studije).

53

Za ovo odabrani kriterij bi trebali biti postojeći intenzivni kontakti sa određenim regijama i razvojne tr�i�ne pozicije. Politički nivo bi pri tom trebao da pomogne privredi konkretnim pru�anjem pomoći, npr. preko dotičnih ambasada. I onda kada moraju doći inicijative za mjere za otvaranje tr�i�ta od strane preduzeća, mesonivo u vezi sa ovim igra bitnu ulogu u pru�anju pomoći. Predviđeno je da se etablira virtuelno udru�enje vanjsko-ekonomskih značajnih informativnih i servisnih izvora. Polazi�ta otvaranja tr�i�ta za preduzeća u metalnoj industriji

Aktivnost / pomoć od strane Tema Preduzeća Mesonivoa Makronivoa- Formiranje zajedničkog portala za vanjsku trgovinu preko interneta

XX X

- Učiniti centralno pristupačnim znanje od partnera do partnera i preduzeća � preko Interneta � t.j. �ko je ko� u evropskoj metalnoj industriji, profili učinka

XX

- Staviti na raspolaganje zbirke informacija za odabrana ciljna tr�i�ta

XX

- Redovno objavljivati vijesti iz vanjske trgovine, vijesti o sajmovima, putovanjima radi ispitivanja tr�i�ta, vijesti o seminarima, kooperacionim berzama, izvje�tajima o saznanjima i iskustvima

XX

- Sastavljati banku podataka za izvoznike iz metalne bran�e

XX X

- Pripremiti informacije za osnovna pitanja u vezi izvoznog posla (npr. carinsko pravo i propisi spoljno-trgovinskog poslovanja, mogućnosti finansiranja)

X XX

- Pripremiti informacije o sticanju udjela u preduzeću, formiranje trgovačkih predstavni�tava, Joint-Ventures i ostale kooperacione forme

XX X

- Uspostaviti linkove za informacije o EU programima, napraviti projekte, uspostaviti kooperacije sa EU partnerima itd.

XX X

XX: Odgovorna aktivnost / Inicijatori X: Pru�anje pomoćI U BiH se zajedno sa partnerima mo�e pripremiti dan vanjske trgovine za metalnu industriju kao centralni politički događaj. Inicijator ovog organizovanja bi trebala biti komora BiH, koja bi se trebala pozicionirati kao kompetentni servis za pru�anje usluga po pitanju spoljne trgovine u BiH. Ovu prezentaciju treba iskoristiti za predstavljanje aktuelne vanjsko-ekonomske situacije u zemlji i za predstavljanje spektra učinka partnera u spoljnoj trgovini,

54

kao i njihovih ponuda. U ovoj formi mogu biti integrisane i partnerske organizacije i strate�ki investitori.

4.3.1 Mjere za pobolj�anje integracije unutar sektora

Formiranju mre�e se daje veliki značaj u pogledu daljeg razvoja sektora metala. Preduzeća moraju da sarađuju u tehnolo�kim mre�ama i da se integri�u u proizvodne i inovacione sisteme, po�to su oni korisni za razmjenu informacija i tehnolo�ko učenje. Studije iz različitih regiona �irom svijeta uvijek potvrđuju da je formiranje preduzetničkih mre�a dopunjeno sa institucijama na mesonivou, tzv. Cluster, veoma pozitivno imalo uticaja na konkurentnost regija i/ili nacija. Veoma često se podcjenjuje korist preduzetničkih i intra-sektorskih mre�a u dr�avama u tranziciji, kao i u BiH. Rukovodioci preduzeća ne raspoznaju vrijednost saradnje sa drugim firmama, odnosno sa sektorsko-relevantnim institucijama. Ovo racionalno, često nerazumljivo razmi�ljanje spriječava kori�tenje sinergija i ukupno gledano ima negativan uticaj na razvoj sektora. Predstavnici preduzeća i političkog nivoa se pozivaju da podstiču formiranje mre�a na osnovu adekvatnih mjera. Za ovo se preporučue postepeno intenziviranje saradnje s ciljem da se lagano stvara povjerenje. Istovremeno, predstavnici preduzeća moraju učiti jo� vi�e nego do sada da bi kratkotrajna prednost u poslovnim odnosima mogla dugoročno biti kontraproduktivna. Preduzetničke mre�e se moraju dugoročno formirati prema �Win-win-situaciji� da bi ostale stabilne. Drugm riječima: svi partneri u mre�i moraju da izvuku dugoročnu korist iz saradnje. Polazi�ta za pobolj�anu integraciju unutar sektora metala

Aktivnost / Pru�anje pomoći od strane

Tema

Preduzeća

Mesonivoa

Makronivoa

- Ostvariti lične kontakte preko zajednički organizovanih manifestacija i omogućiti transfer znanja npr. kroz...

XX XX XX

- �etablirati redovne okrugle stolove po pitanju va�nih tema

X XX XX

- �podsticanje razmjene iskustava između preduzeća

X XX

- �intenzivirati posjete firmama i sajmovima, posebno u tr�i�no-relevantnom inostranstvu

X XX

Aktivnost / Pru�anje pomoći od strane

Tema

Preduzeća

Mesonivoa

Makronivoa

-�posjeta međunarodnim stručnim zasjedanjima i manifestacijama

XX XX XX

- Podsticati �vertikalizaciju� (vidi razja�njenje d l )

X X XX

55

dole) - Podsticati �horizontalizaciju� (vidi razja�njenje dole)

X XX X

XX: Odgovorna aktivnost / Inicijatori X: Pru�anje pomoći Cilj političkih mjera unaprijeđivanja mora biti forsiranje nacionalne i regionalne �vertikalizacije� sa prethodno i naknadno pozicioniranim oblastima. Na ovaj način bi tekle znatne investicije u proizvodnji čelika u zemlji: na ovom mjestu će rezultirati potencijali metalne industrije uvezane u mre�u, a na bazi sirovina. Cilj mora biti da se �to je moguće vi�e dr�i povećanje vrijednosti u zemlji, a investitore treba inicirati da se anga�uju u naknadno pozicioniranoj metalnoj industriji (proizvodnja čelika). Istovremeno treba intenzivirati napore u pogledu regionalne �horizontalizacije�: posebno sa Slovenijom i Hrvatskom mogu se organozovati i formirati kratkotrajno uspostavljene veze po pitanju isporuke na osnovu do sada aktivnih invsticija ovih zemalja u BiH. Politički nivo se mora pobrinuti za to da se regionalno formiranje mre�e, a sa time povezanog anga�mana regionalnih poslovnih partnera, ne shvati kao �rasprodaja zemlje�, nego mnogo vi�e kao �ansa za dugoročno obezbjeđivanje tr�i�nog potencijala na bazi regionalnih udru�enja preduzeća. Sasvim konkretno, ovo formiranje mre�e treba se podsticati forsiranjem uzajmnih putovanja preduzetnika, posjeta kooperacionim berzama itd.

4.3.2 Kvalifikacija i obrazovanje

Intenziviranje obrazovanja i daljeg usavr�avanja u firmama treba da stoji u prvom planu da bi se �to je moguće br�e uklonili deficiti u znanju koji spriječavaju dalji razvoj sektora metala. Na osnovu niskog stepena zaposlenosti u mnogim mjestima trebalo bi npr. omogućiti unaprijeđivanje daljeg �kolovanja paralelno sa tekućim poslom. Znatna potreba za obrazovanjem postoji za gornji i srednji nivo rukovođenja u preduzećima iz metalne bran�e, konkretno u sljedećim oblastima:

• strate�ko planiranje preduzeća • inovacioni menad�ment • računovodstvo i Controlling, kalkulacija i naknadna kalkulacija • rukovođenje osobljem • marketing i organizacija plasmana • menad�ment kvaliteta i razvoj �Total Quality Management� kao princip rukovođenja

preduzećem • ekonomika materijala • upravljanje proizvodnjom i priprema rada (REFA)

Pri tome se ne radi samo o preno�enju stručnog znanja. Odlučujuće je postepeno preuzimanje zapadnog preduzetničkog načina razmi�ljanja i djelovanja, npr. određivanje odgovornosti, timski rad i projektni menad�ment. U pogledu stalno rastućih (ili povećanih) zahtjeva vezano za kvalifikacije treba organizovati obrazovanje učenika u privredi, posebno u jače izra�enim tehnolo�kim uređenim podbran�ama sektora metala (kao �to je npr. elektrotehnika). Na bazi sistematskog

56

snimanja stanja postojećih faza obrazovanja i njihovih prednosti i nedostaka treba postepeno uvoditi obrazovanje kadrova. Kao model za ovo preporučuje se dualni sistem njemačkog obrazovanja, koji sadr�i kombinovano teoretsko i kadrovsko praktično obrazovanje. Pozitivnih primjera za uvođenje takvih programa obrazovanja ima npr. u Rumuniji i Bugarskoj. Obrazovanje kadrova � adekvatno novim zahtjevima � treba dopuniti osnovnim obrazovanjem u pogonsko-ekonomskim i kadrovskim pitanjima. Na primjer u ovo spada ophođenje sa informacionom tehnikom, tehnikama timskog rada i slično. U metalnoj industriji postoji posebna potreba za specijalistima u sektoru, odnosno stručna i rukovodstvena radna snaga vezana za pogone, zatim za pru�anje usluga bliskim industriji, takođe su potrebni specijalisti za institucije mesonivoa (kao npr. kontrole kvaliteta itd.) i u pogledu kvalifikovanih savjetodavno-uslu�nih djelatnosti koje se odnose na praksu. često univerzitetski profesori, odnosno njihovi studenti, ili nekada�nji članovi firmi iz područja menad�menta daju savjete stručno-tehničke prirode. Inovativna rje�enja problema su veoma ograničena u praksi u modernim preduzećima. Dalja faza pobolj�anja nivoa kvaliteta na nivoima rukovođenja u metalnoj industriji sastoji se u tome da se sistematski porede aktuelni sadr�aji gradiva i karakteristična obilje�ja opreme postojećih visoko�kolskih ustanova sa onima iz Zapadnih industrijskih zemalja. Na ovaj način se mo�e izraditi profil prednosti i nedostataka, koji dozvoljava da se započne sa konkretnim mjerama za pobolj�anje. Prema Bolonjskoj deklaraciji koja stremi ka ujednačavanju evropskog obrazovanja, u BiH se u međuvremenu reformi�e obrazovni sistem. U skladu sa premisama ove deklaracije ocrtavaju se sljedeći potencijali pobolj�anja, relevantnih za razvoj metalne industrije:

• jačanje prakse, t.j. obrazovanja koje se odnosi na preduzeća, smanjenje ili reduciranja osnovnog istra�ivanja u korist primjenjenog razvoja

• pobolj�anje mobilnosti stručnog osoblja između Institucija za obrazovanje i Instituta za istra�ivanje s jedne, i privrede s druge strane. U ovo spada intenzivnija razmjena studenata sa privredom (iniciranje prakse u pogonu)

Već su uslijedili pristupi pobolj�anju kvaliteta. Institucije za obrazovanje i laboratorije treba da se dovedu na najmoderniji nivo � tako je u međuvremenu Banjalučkom univerzitetu omogućeno obrazovanje in�enjera u oblasti konstrukcije oblastima na kompjuterima. Treba poći od toga da se o ovim uspjesima priča �irom zemlje i da se podstiče razmjena studenata i nastavnika, kao i transfer znanja unutar zemlje. �to se tiče razvoja sektora iz metalne industrije, treba posebno identificirati potencijale umre�avanja između univerziteta. Saradnja između univerzitetskih profesora i preduzeća se treba specificirati u konkretnim pojedinačnim fazama. To mogu da budu npr. naučni i diplomski radovi koji se odnose na preduzeća, detaljne analize koje se odnose na bran�e, provođenje prakse u preduzećima, pomaganje firmama kod pristupa modernim tehnologijama baziranim na kompjuteru i interenetu. Dalje obrazovanje posebno kvalifikovanih naučnika u inostranstvu preko programa razmjene podstiče Know-how transfer i uspostavljanje kontakata sa međunarodnim poslovnim partnerima. Prva faza za ovo je da se kontaktiraju međunarodne institucije za obrazovanje nakon sistematskog snimanja stanja postojećih mogućnosti razmjene. Preporučuje se da se uspostave kontakti posebno sa institucijama za obrazovanje u

57

dr�avama u tranziciji koje su oti�le dalje u ovom, kao �to su npr. Poljska, Mađarska i če�ka, po�to ovdje istovremeno mo�e uslijediti preno�enje znanja tek kad se okonča strukturna promjena na osnovu transformacije. Studentima koji će se razmjenjivati i koji treba da se vrate i da dugoročno koriste njihov Know-how u privredi BiH, treba posebno pomoći (npr. �to se tiče finansiranja obrazovanja). Programi za povratak i poziv za vraćanje dobro obučene radne snage koja radi u inostranstvu (posebno u Njemačkoj) trebaju doprinijeti tome da postojeći Know-how bude od koristi bosansko-hercegovačkim građanima. Konkretno, ovi programi za povratak treba da uslijede preko tehnolo�kih i stručnih centara, u kojima povratnici obučavaju domaću stručnu radnu snagu prema odgovarajućem metodskom daljem usavr�avanju u BiH. 4.4 Tehnolo�ki razvoj

4.4.1 Politika za tehnolo�ko unaprijeđenje

Tehnolo�ka politika treba, prije svega, da cilja na �iroku difuziju novih tehnolo�kih postupaka i organizacionih koncepata, a time da se fokusira na kontinuirani industrijski proces modernizacije. Tehnolo�ki razvoj i tehnolo�ko unaprijeđivanje se mora orjentisati prema sljedećim osnovnim principima:

• podsticanje istra�ivanja i razvoja na Univerzitetima, orjentisanih na primjenu, ali takođe i na dr�avnim i privatnim tehnolo�kim fakultetima, npr. opremanje i jačanje (postojećih) kontrolnih laboratorija za industrijske norme, centri za savjetovanje za uvođenje sistema menad�menta kvaliteta itd.

• stimulisanje �irenja tehnologije � preko informativnih i savjetodavnih centara, internet-portale, centara za demonstraciju specifičnih za bran�u, npr. uvođenje Computer Aided Design (CAD) ili Compjuter Aided Management (CAM), radionice za praksu, tehnolo�ki osnivački centri, industrijalizacija nacionalnih tehnolo�kih dijaloga

• unaprijeđivanje istra�ivanja i razvoja i iniciranje kreativnih potencijala na nivou preduzeća, npr. na osnovu tehnolo�ke konkurencije, poresko podsticanje tro�kova za istra�ivanje, vezano za pogone, sistematska informacija o opslu�ivanju pogona iz BiH kod raspisivanja javnih tendera itd.

Iskustvo iz drugih Dr�ava u tranziciji pokazuje da se po pravila povećava uspjeh istra�ivačkih i razvojnih instituta sa stepenom njihove specijalizacije. Institucije sa jasnom strategijom, odnosno usmjeravanjem na određeno područje kompetencije, su u boljoj poziciji da prenose relevantni Know-how. Konsekvenca politike unaprijeđivanja: dvojbeno je dati prednost unaprijeđivanju specifično orjentisanih institucija, �to u direktnom kontaktu sa preduzećima u odnosu na op�te usmjerene planove istra�ivanja, kao �to je na visoko�kolskim ustanovama. �to je neposredniji doprinos instituta za istra�ivanje radi rje�enja aktuelnih problema preduzeća, utoliko je veća spremnost finansijski učestvovati u ovome. Izradiće se koncept za unaprijeđenje tehnologije za sektor. Iskočilo bi se iz okvira ove studije bran�e ako bi se skoncentrisalo na pojedine aspekte. Posebno tehnolo�ko

58

podsticanje sektora bi trebalo obezbijediti okvirne uslove za bolje rezultate istra�ivanja i razvoja na nivou preduzeća, univerziteta i privatnih instituta za istra�ivanje. U okviru gore navedena tri glavna cilja, prilikom transponiranja tehnolo�kog unaprijeđivanja posebno treba odrediti:

• dovoljan finansijski prostor i finansijske inicirajuće sisteme/mjere unaprijeđivanja • institucionalni okvir i podjelu uloga između mikro-, meso- i makronivoa • uključivanje u mre�u sektorsko-specifičnih mjera za pru�anje pomoći sa op�tim

F&E-unaprijeđivanjem u BiH • staviti te�i�te na regione (Cluster) i/ili podbran�e

4.4.2 Menad�ment kvaliteta, kao i sistem mjerenja i normiranja

Posebno u pogledu strate�kog pristupa za cijeli sektor � isporuka kvalificiranih dijelova i komponenata � od odlučujućeg značaja je menad�ment kvaliteta i izdavanje certifikata prema ISO 9000 (Izdanje 2000!): menad�ment kvaliteta usklađuje mjere koje su neophodne za proizvodnju kvaliteta u kompletnom preduzeću, te time neposredno utiče na kvalitet proizvoda. Izdavanje certifikata od strane preduzeća potvrdiće preciznost i zatvorenost sistema kvaliteta u preduzećima. Na osnovu ovoga postoje odobrenja za određene proizvode koji se smiju prodavati samo pod određenim uslovima. Tako je npr. za elektrotehnički artikal u Njemačkoj generalno potreban VDE-znak, koji potvrđuje da se pridr�avalo norme za stručnost i sigurnost, a koje su neophodne za proizvod. Konačno, imamo isporuke za automobilsku industriju na VDA-smjernici 6, u kojoj su navedeni uslovi za saradnju i isporuke industriji u BiH, tako je �irenje menad�menta kvaliteta, uključujući izdavanje certifikata prema ISO, osnovni uslov da se srednjeročno i dugoročno pobolj�aju �anse na tr�i�tu. Ciljevi i sadr�aji menad�menta kvaliteta su poznati �irem krugu preduzeća: posebno je od 15.12.2000. relevantna va�eća norma DIN EN ISO 9000:2000. Strate�ki cilj politike unaprijeđivanja mora biti da se, najkasnije u dvije do tri godine, formira mre�a savjetnika za menad�ment kvaliteta. Kontinuirane pojedine faze, koje u BiH vode ka �irokoj primjeni principa menad�menta kvaliteta, ilustrovane su u poglavlju 5 ove studije. Kao nosioci u okviru ove strategije biće uključene komore, privatni tehnolo�ki instituti, savjetovanja preduzeća ili radne grupe preduzeća. U svakom slučaju je od prednosti da se podstiče vi�e konkurentnih institucija da bi se garantovala visoka učinkovitost na osnovu principa konkurentnosti. Sve ove institucije bi mogle uvezati svoje zajedničke interese u jednu radnu grupu ili savez; aktivnosti u vezi ovog ne moraju biti ograničene na sektor. Analogno ovom mo�e da se izgradi sistem mjerenja i normiranja u BiH; pri tome se treba ponuditi jo� jače vezivanje na istra�ivačke institute i institucije za unaprijeđenje tehnologije, vezano za bran�e na osnovu zahtjeva, koji će se sve vi�e pojavljivati, (kao npr. kod VDE-znaka). Polazi�ta za pobolj�anu integraciju unutar sektora metala

Aktivnost / Pru�anje pomoći od strane�

Tema

Preduzeća Mesonivoa Makronivoa

59

- Preko zajedničkih manifestacija ostvariti lične kontakte i omogućiti transfer znanja npr. �

XX XX XX

- �organizovati redovne okrugle stolove prema va�nim temama

X XX XX

-�unaprijeđivanje razmjene iskustava između preduzeća

X XX

-�intenziviranje posjeta firmama i sajmovima, posebno u tr�i�no relevantnom inostranstvu

X XX

-�posjeta međunarodnim stručnim savjetovanjima i manifestacijama

XX XX XX

- Unaprijeđivati �vertikalizaciju� (obja�njenje vidi dole)

X X XX

-Unaprijeđivat �horizontalizaciju� (obja�njenje vidi dole)

X XX X

XX: Odgovorna aktivnost / Inicijatori X: Pručanje pomoći Cilj političkih mjera unaprijeđivanja mora biti forsiranje nacionalne i regionalne �vertikalizacije� sa prethodno i naknadno pozicioniranim oblastima. Tako bi tekle znatne investicije u proizvodnji čelika u zemlji: na ovom mjestu će rezultirati potencijali umre�avanja u metalnoj industriji na bazi sirovina. Cilj mora biti odr�avanje povećanja vrijednosti u zemlji koliko je to moguće, a investitore (prete�no iz oblasti proizvodnje čelika) inicirati da se takođe anga�uju u naknadno pozicioniranoj metalnoj industriji. Istovremeno se treba intenzivnije potruditi u pogledu regionalne �horizontalizacije�: posebno se sa Slovenijom, a i Hrvatskom mogu uspostaviti i izgraditi dugoročne veze po pitanju isporuka na bazi dosada�njih aktivnih investicija ovih zemalja u BiH. Politički nivo se mora pobrinuti za to da se regionalno formiranje mre�e, i sa time povezani anga�mani, regionalnih poslovnih partnera ne treba da shvati kao �rasprodaja zemlje�, nego mnogo vi�e kao �ansa za dugoročno osiguranje ili obezbjeđenje tr�i�nog potencijala na bazi regionalnih saveza preduzeća. Sasvim konkretno ovo formiranje mre�e se mo�e unaprijediti podsticanjem uzajamnih preduzetničkih putovanja, kooperacionih berzi itd. 4.5 Razvoj tr�i�ta lokalnih savjetnika

Programi za obrazovanje i dalje usavr�avanje, koji će doprinijeti daljem razvoju sektora metala, treba da se fokusiraju na etabliranju i jačanju instituta za savjetovanje. Kod preduzeća koja imaju svoje kupce savjetovanja, koja daju domaći savjetnici i savjetnice u BiH, po pravilu nemaju značajnu vrijednost. Kao vanjski savjetnici često se anga�uju univerzitetski profesori ili biv�i stari menad�eri (seniori). Pri tome, skoro da se ne uzima u obzir da su eksterni savjetnici i savjetnice, koji su unijeli sebe u tr�i�no-ekonomski način pristupa, mogli da ostvare znatan vi�ak vrijednosti u firmama, posebno u ekonomskim područjima vezano za pogone, ali i u proizvodnoj tehnici - čak i onda kad jo� ne raspola�u vi�egodi�njim iskustvom u preduzeću. Upravo u pogledu obima predstojećih zadataka,

60

preduzećima je hitno potrebna pomoć, koju iz razloga tro�kova i količina treba da daju lokalni, a ne međunarodni savjetnici. Iz ovog razloga nakon sistematskog snimanja stanja ponude, kvalifikovanih savjetnika i savjetnica u metalnoj industriji, treba ciljano uvjeriti preduzetnike u kori�tenje savjetodavnih usluga: treba uvje�bavati uspje�no ophođenje sa savjetnicima. Ovaj zadatak uspje�no mogu da preuzmu komore u BiH � pri tome se savjetnici ne trebaju posmatrati kao konkurencija komorama, nego mnogo vi�e kao posrednik koji će pogonima prenositi Know-how i interese va�ne za preduzeća. Takođe se mogu koristiti savjetnici i savjetnice za dalje pobolj�anje ugleda komora kod preduzeća u BiH. Van okvira ove studije treba da se izrade koncepti za obezbijeđenje egzistencije savjetnicima iz organizacije savjetodavnih centara. Različite donatorske institucije, između ostalih i USAID i Soro�-fondacija i drugi, razvili su metodske osnove i projekte primjenjene primjeru. Dok su se gore opisane institucije za tehnolo�ki razvoj prilagodile bran�ama, odnosno usko vezano za struku, da bi dugoročno bile korisne za sektor, treba jače unaprijeđivati savjetodavni Know-how, koji se odnosi na bran�e. Razlog: srednjeročni i dugoročni cilj formiranja savjetodavnog tr�i�ta mora postojati, omogućiti egzistenciju savjetnicima, koji se mogu dugoročno odr�avati na tr�i�tu. Ograničavanje savjetnika na jednu ili vi�e bran�i ograničiće u velikoj mjeri njihov krug potencijalnih kupaca. Iskustvo u drugim dr�avama u tranziciji je pokazalo da se savjetodavne firme najbolje mogu dokazati na tr�i�tu, koji su u stručnom pogledu � ali ne u odnosu na bran�e � rukovodioci tr�i�ta u svojoj zemlji. Primjeri za ovo: IT-centri za obrazovanje i savjetovanje, privredni kontrolori koji istovremeno u velikoj mjeri sprovode pogonsko-ekonomsko-strate�ko savjetovanje: instituti za obrazovanje i dalje �kolovanje sekretarica, savjetnici za moderne sisteme bilansnog knjigovodstva i obračune tro�kova itd. Uslovljeno jakom donatorskom prisutno�ću u BiH, u Bosni i Hercegovini postoji veoma jako razila�enje honorara za savjetnike. U vezi unaprijeđivanja sektora, politički nivo institucije na mesonivou trebaju ciljano pomoći međunarodne donatorske organizacije u izboru kvalifikovanih savjetnika i savjetnica. Politički nivo bi trebao vr�iti pritisak da se međunarodni donatori intenzivno koncentri�u na obrazovanju lokalnih savjetnika i savjetnica, i da lokalnom tr�i�tu, �to je br�e moguće, stave na raspolaganje obrazovane kvalifikovane savjetnike. Treba spriječiti da se savjetnici iz BiH du�e vremena finansiraju samo preko međunarodnih donatora � ovo će povećati očekivanja ovih savjetnika savjetnica u pogledu visine njihovih honorara, koje privreda u BiH nije u mogućnosti da finansira. 4 Katalog mjera U prethodnom poglavlju urađene su strategije za razvoj sektora na mikro-, meso- i makronivou, i na osnovu toga su već postavljene osnove za konkretne mjere za razvoj sektora. U narednom poglavlju ove studije radi se o tome da se odrede različite aktivnosti prema njihovom značaju i rokovima. U okviru ovog izlaganja odabran je princip podjele vremenskog perioda (kratkoročni, srednjeročni, dugoročni) različitih mjera i značaj za sektor. Ovo izlaganje odra�ava prvu procjenu i treba da se posmatra kao polazna tačka za odgovarajuće radne zajednice sa relevantnim Stakeholder-ima.

61

2 Značaj za razvoj sektora 3 Veliki značaj

Formiranje mre�a Usagla�ena, koherentna politika tehnolo�kog unaprijeđivanja

Savez F&E-unaprijeđivanje (uključujući izgradnju institucija) Strate�ko fokusiranje preduzeća Pro�irenje / Fokusiranje palete proizvoda

Obrazovanje i dalje usavr�avanje (odnosi se na preduzeća i preko preduzeća) kao i izgradnja menad�ment-kapaciteta u preduzećima Otvaranje tr�i�ta Kvalitetni menad�ment

Srednji značaj

Pravo za�tite Optimiranje proizvodnog procesa

Ujednačavanje međunarodnih standarda Razvoj proizvoda Organizacija preduzeća

Controlling preduzeća Mogućnosti finansiranja Dalji razvoj komora Pobolj�anje ekonomsko-političkog miljea (Privatizacija itd.)

Mali značaj

Nabavka Obezbijeđenje fer konkurencije u BiH

3.1.1 Dugoročni vremenski period

3.1.2 Srednjeročni Kratkoročni

Da bi se pojedine mjere koherentno i usagla�eno sprovele, ovla�tena ministarstva treba da uspostave Gremium za upravljanje, koji će koordinirati mjere za unaprijeđivanje sa Stakeholder-ima i institucijama za podsticanje razvoja, odnosno koji će sprovoditi kontinuirani Monitoring. Ovaj Gremium za upravljanje bi trebao da rukovodi nadzorom nad pojedinim radnim grupama, koje će biti formirane za jednu temu. Rukovodioci radnih grupa bi trebali biti članovi Gremiuma za upravljanje. Radi daljeg detaljisanja mjera za razvoj sektora koje su predlo�ene u prethodnom poglavlju, treba formirati radne grupe koje će zajednički nastojati da detalji�u područja mjera i da ih specificiraju u formi pojedinačnih mjera. Ovdje su na primjerima ilustrovana područja sa najvećim značajem za sektor kojima će samo kratko biti pridata va�nost. U ovo spadaju obrazovanje i dalje usavr�avanje, menad�ment kvaliteta, kao i otvaranje tr�i�ta. Ciljane mjere za razvoj sektora rezultiraće na osnovu saradnje svih relevantnih aktera u sektoru metala na političkom nivou, na mesonivou i na nivou preduzeća. Utoliko se moraju uzeti u obzir svi nivoi prilikom usagla�avanja i koncepcije mjera.

62

5.1 Kvalifikacija i obrazovanje U kvalifikaciju i obrazovanje u pogledu daljeg razvoja sektora metala treba uvesti moderne metode menad�menta i pobolj�ati tehnički Know-how.

Aktivnost / Pru�anje pomoći od strane�

- Aktivnosti

Preduzeća Mesonivoa Makronivoa- QM-obuke (vidi dole) X XX - Op�ta kvalifikacija menad�menta XX - Menad�ment - obuka sa Coaching-om XX X - Podsticati �nastavu vizuelnom metodom� na Zapadu

X XX

-Obuka/Dalje obrazovanje u obrtničkom sektoru

X XX

-Stručna obuka/Dalje obrazovanje u in�enjerskom području

X XX

- Modernizovanje univerzitetskog studija i laboratorije u BiH

X XX

- Uspostavljanje Post-diplomskih studija na dotičnim ustanovama za obrazovanje i usavr�avanje u BiH

X X XX

- Obrazovanje in�enjera u privredi XX -Uređenje Institucija za tehnolo�ko unaprijeđenje na Visoko-�kolskim ustanovama /Stručnim institutima

X XX

-Uspostavljanje partnerstava između Zapadno- evropskih obrazovnih ustanova u BiH

X X XX

XX: Inicijatori � Zapadni akteri za sprovođenje dotičnih mjera X: Pru�anje pomoći i aktivna saradnja 5.2 Podsticanje otvaranja tr�i�ta Mjere za pru�anje pomoći za otvaranje tr�i�ta koncentri�u se u prvoj liniji na sektor preduzeća, a komore (komore za vanjsku trgovinu) trebaju pru�iti pomoć. U dopuni poglavlju 4.3 u vezi definisanih, ciljno-orjentisanih strategija unaprijeđivanja otvaranja tr�i�ta, u dole navedenoj tabeli, rezultiraju predstavljene grupe mjera.

Aktivnost / Pomoć od strane� 4 Ciljna grupa - Aktivnosti Preduzeća Mesonivoa Makronivoa

63

- Dalje forsiranje transformacije komora u komorama za vanjsku trgovinu i izrada moderne, prema potra�nji orjentisane, ponude za usluge za ove komore za vanjsku trgovinu

X XX X

- Fino usklađivanje detaljnih prijedloga ciljno- grupnih orjentisanih strategija za podsticaj izvoza (nema intervencije, nego ciljano pru�anje pomoći u davanju informacija i marketingu od strane preduzeća. U ovo mo�e da se uključi I uspostavljanje i unaprijeđenje Saveza institucija za podsticanje izvoza, odnosno trgovine, odnosno uključenje u mre�u postojećih izvora informacija u vezi ovoga.

X XX X

- Generalna promocija BiH-ne kao partnera za trgovačke odnose I kao investiciona regija ili mjesto u kojima se odvija privredna aktivnost

X XX

5.3 Menad�ment kvaliteta Zasnovano na strate�kim postavljanjima ciljeva za pro�irenu upotrebu menad�menta kvaliteta u preduzećima BiH mo�e se izvesti sekvenca paketa mjera. Ove mjere se dalje trebaju podijeliti i treba da imaju detaljan plan termina.

Aktivnost / Pomoć od strane� 5 Aktivnosti Ciljna grupa Preduzeća Mesonivoa Makronivoa- Sistematsko snimanje stanja već postojećih inicijativa za podsticanje i Institucija u području mend�menta kvaliteta (učesnice: Institucije, savjetnici, kontrolisana preduzeća, programi za unaprijeđivanje od strane inostranih donatora itd.)

X XX

- Podsticanje grupa za kvalitet i informacionih centara za menad�ment kvaliteta (uključujući PR za menad�ment za kvalitet-paket QM-Know-how kod Stručnih udru�enja i ostalih institucija za podsticanje tehnologije

X XX X

Aktivnost / Pomoć od strane� 6 Aktivnosti Ciljna grupa Preduzeća Mesonivoa Makronivoa-Sistematska analiza good practices i postojećih institucija za menad�ment kvaliteta u regiji (posebno u Hrvatskoj, Sloveniji, Rumuniji, Slovačkoj i Mađarskoj)

X XX

64

-Sprovođenja obuka koje se odnose na preduzeća iz BiH za menad�ment (�Awareness Raising�) i sprovođenje savjetovanja pogona, pojedinačno, u svrhu iniciranja uvođenja sistema za menad�ment kvaliteta

X XX

-Izbor institucija u BiH koje vr�e izradu razvojnih planova za ove institucije (profil učinka, finansiranje, personalna oprema itd.)

XX X

-Definicija i iniciranje kooperacija �Institucija za menad�ment kvaliteta� iz BiH sa Zapadnim institucijama za izdavanje certifikata, odnosno institucijama za izdavanje certifikata iz regije (zapadne partnerske institucije kao nosioci obezbjeđivanja transfera Know-how između Zapadne Evrope i BiH)

XX

-Pilot-obuka budućih polaznika za menad�ment kvaliteta u inostranstvu, odnosno u BiH preko zapadnih trenera (vi�estepeni proces sve do stepena trenera za menad�ment kvaliteta). Obaveza ovih trenera za saradnju sa Institucijama BiH

X XX

- Iniciranje i sprovođenje pilot-savjetovanja u odabranim preduzećima metalne industrije preko polaznika iz BiH � po potrebi sa dodatnom pomoći inostranih savjetnika

X XX