SUBJEKTIVNI PRAVNI

POLOŽAJI

Doc. dr. sc. Luka Burazin

Literatura:

R. Guastini, Sintaksa prava (2018), str. 85-106

”SUBJEKTIVNA DIMENZIJA

NORMI”

a) objektivna dimenzija norme

– naglasak na ponašanju na koje se norma odnosi

b) subjektivna dimenzija norme

– naglasak na subjektu kojemu se norma upućuje

(adresatu)

– subjektivni pravni položaj: svojstvo koje je

subjektu pripisano normom (vlast, nadležnost,

pravo, obveza, zabrana, sloboda...)

2

”SUBJEKTIVNA DIMENZIJA

NORMI”

3

Wesley Newcomb Hohfeld (1879-1918), SAD

”SUBJEKTIVNA DIMENZIJA

NORMI”

⚫ osnovni (atomarni) pravni položaji

1) zahtjev, 2) obveza, 3) sloboda, 4) ne-zahtjev

5) vlast, 6) podložnost, 7) bezvlast, 8) otpornost

⚫ složeni (molekularni) pravni položaji

– kombinacija osnovnih položaja

⚫ dva razreda osnovnih pravnih položaja

a) primarni pravni položaji (uspostavljeni normama

o ponašanju)

b) sekundarni pravni položaji (uspostavljeni

normama o proizvodnji prava)4

PRIMARNI PRAVNI

POLOŽAJI

1) obveza: položaj subjekta kojemu je upućena

zapovjedna n.

➢ npr. obveza popravljanja štete

2) zahtjev: položaj subjekta kojemu se

normom (ovlašćivanja) dopušta da zahtijeva

izvršenje obveze od strane drugog subjekta

➢ npr. pravo na popravljanje štete, pr. na

kupovninu

5

PRIMARNI PRAVNI

POLOŽAJI3) sloboda: položaj subjekta kojemu se a)

dopuštajućom n. dopušta ponašati se na

određeni način i b) nijednom zapovjednom n. ne

nameće ponašati se na određeni način

➢ npr. neobvezanost nastavnika da održi nastavu

(ako < 5 studenata); ”pravo” počiniti preljub

4) ne-zahtjev: položaj subjekta kojemu se a)

normom izrijekom oduzima ranije dan zahtjev i

b) nijednom n. izrijekom ne dodjeljuje zahtjev

➢ npr. ”Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje

obveze”; ne-zahtjev prema vlasniku da ne zasadi

cvijeće na svom zemljištu6

PRIMARNI PRAVNI

POLOŽAJI

❑ komentar

➢ sloboda i ne-zahtjev lišeni su pojmovne

autonomije

▪ sloboda = nepostojanje obveze; ne-zahtjev =

nepostojanje zahtjeva

➢ obveze i zahtjevi ne postoje ”po prirodi”

▪ entiteti koje je stvorilo pravo

➢dvosmislenost izraza ”sloboda” i ”ne-zahtjev”

➢ obveza i zahtjev raznorodni su pojmovi

▪ zahtjev je (nužno) odnosni pojam, obveza ne (npr. kp

obveza pružanja pomoći osobi u životnoj opasnosti) 7

SEKUNDARNI PRAVNI

POLOŽAJI

1) vlast: položaj subjekta kojemu se normom

(ovlašćivanja, n. o nadležnosti) dopušta da

stvara ili mijenja primarne i sekundarne pr.

položaje u pogledu samoga sebe i drugih

subjekata

➢ npr. zakonodavna vlast, pravo vlasnika na

raspolaganje

2) podložnost: položaj subjekta kojemu drugi

subjekt može izmijeniti primarni pr. položaj

➢ npr. podložnost građana djelovanju

zakonodavca, trpljenje otkaza ugovora8

SEKUNDARNI PRAVNI

POLOŽAJI

3) bezvlast: položaj subjekta a) koji se normom

lišava ranije dodijeljene vlasti i b) kojemu

nijednom normom nije dodijeljena vlast➢ npr. kupac nema pr. na raskid ug. ako je

nedostatak neznatan, nepostojanje roditeljske

vlasti (skrbi) nad punoljetnom djecom

4) otpornost: položaj subjekta a) koji se normom

oslobađa ranije podložnosti (dodjeljivanjem

otpornosti) i b) kojemu nijednom normom nije

nametnuta podložnost➢ npr. zastupnički imunitet, diplomatski imunitet

9

SEKUNDARNI PRAVNI

POLOŽAJI

❑ komentar

➢ bezvlast i otpornost lišeni su pojmovne

autonomije

▪ bezvlast = nepostojanje vlasti; otpornost =

nepostojanje podložnosti

➢ vlasti i podložnosti ne postoje ”po prirodi”

▪ entiteti koje je stvorilo pravo

➢dvosmislenost izraza ”bezvlast” i ”otpornost”

➢ vlast i podložnost odnosni su pojmovi

10

PRAVNI ODNOSI

❑ pr. odnos = svaki odnos između dvaju

subjekata koji je uređen (uspostavljen) pr.

normama

− dodjeljivanje subjektima suodnosnih prednosti i

nedostataka (subj. pr. položaja)

− dva osnovna tipa pr. odnosa:

1) odnos uspostavljen općim n. o ponašanju

▪ X ima obvezu – Y ima zahtjev (npr. obveznopravni

odnos)

2) odnos uspostavljen n. o proizvodnji prava

▪ X ima vlast – Y ima podložnost (odnos vlasti) 11

VIŠEZNAČNOST

”SUBJEKTIVNOG PRAVA”

⚫ ”Imam pravo reći ono što mislim”; ”Pravo

vlasništva zaštićeno je ustavom”

➢subjektivno pravo

➢povoljan subjektivni pravni položaj

⚫ subj. pr. označava mnoštvo različitih pr. pol.,

koji za predmete imaju:

i. ponašanje nositelja prava

ii. ponašanje druge osobe

iii. vlastite ili tuđe pr. položaje

iv. barem naizgled, neku ”stvar”12

VIŠEZNAČNOST ISKAZA O

PRAVIMA

⚫ ”Subjekti S imaju pravo P”

1) u kontekstu normativnog dokumenta

➢ propisujući iskaz: izražava normu kojom se nekom

razredu subjekata pozitivno pripisuje (dodjeljuje)

neko pravo

2) u kontekstu političkog dokumenta

➢ propisujući iskaz: pravo se zahtijeva

a) neko pozitivno pravo (diskurs de sententia ferenda)

b) neko nepozitivno, moralno, ”prirodno” pravo

(diskurs de lege ferenda)

13

VIŠEZNAČNOST ISKAZA O

PRAVIMA

3) u kontekstu doktrinarnog rada

➢ opisujući iskaz: opisuje se norma kojom se

pripisuje neko pravo

▪ uvjeti istinitosti takvog iskaza (normativnog suda)

a) prema jednima: postojanje norme kojom se pravo

dodjeljuje

b) prema drugima: postojanje norme kojom se pravo

dodjeljuje + postojanje normi kojima se

uspostavljaju mehanizmi osiguranja njegova

uživanja i zaštite

14

SUBJEKTIVNO PRAVO KAO

SLOBODA

❑ predmet: ponašanje nositelja prava

1) pr. položaj subjekta kojemu se

dopuštajućom n. dopušta ponašati se na

određeni način (sloboda u jakom smislu)

➢ pravo na izražavanje misli (čl. 38 Ustava RH)

2) pr. položaj subjekta kojemu se nijednom

zapovjednom n. ne zapovijeda ili ne

zabranjuje ponašati se na određeni način

(sloboda u slabom smislu)

➢ ”pravo” pušiti cigaretu na ulici 15

SUBJEKTIVNO PRAVO KAO

OTPORNOST

❑ predmet: ponašanje nositelja prava

1) pr. položaj subjekta kojemu se normom

pozitivno dodjeljuje otpornost (otpornost u

jakom smislu)

➢ diplomatski imunitet od kaznene sudbenosti (čl.

31. st. 1. Bečke konvencije iz 1961.)

2) pr. položaj subjekta kojemu se nijednom

normom ne nameće podložnost (otpornost u

slabom smislu)

➢ otpornost u odnosu na vlastitog prijatelja16

SUBJEKTIVNO PRAVO KAO

ZAHTJEV

❑ predmet: ponašanje drugog subjekta

− paradigmatski primjer: subjektivno obvezno

pravo (”pravo” vjerovnika)

− zahtjev postoji samo na temelju norme

− podrazumijeva se norma koja propisuje

korelativnu obvezu (dužnika)

− ne postoji slabi smisao zahtjeva

− zahtjev ”ne postoji” kada:

a) ne postoji norma koja ga propisuje

b) kada postoji norma koja ga ukida17

SUBJEKTIVNO PRAVO KAO

VLAST

❑ predmet: vlastiti i tuđi pravni položaji

− vlast: objektivnim pravom dodijeljena

sposobnost mijenjanja vlastitih ili tuđih

pravnih položaja

− vlast je u korelaciji s podložnošću

− primjer: pravo suvlasnika na diobu

nepodijeljene stvari, pr. na tužbu

− tzv. preobražajna prava

− ne postoji slabi smisao vlasti18

SUBJEKTIVNO PRAVO KAO

SLOŽENI PRAVNI POLOŽAJ

❑ predmet: (naizgled) stvar

− tzv. stvarna prava

− molekularni položaj

− pravo vlasništva:

▪ slobode (činiti, propuštati)

▪ vlasti (raspolaganja)

▪ otpornosti (prema aktima raspolaganja drugih)

▪ zahtjevi (za propuštajuća ponašanja drugih)

− ali, i druga prava, poput ustavnih prava na

slobodu 19

PRAVA ”DRUGOG STUPNJA”

⚫ funkcionalna povezanost među pravima

⚫ odnos metapravo – pravo

▪ pravo na jednakost – jednaka razdioba prava

▪ pravo na tužbu – zaštita navodno

povrijeđenog prava

▪ vlast – mijenjanje vlastitih ili tuđih prava

20

PRAVA KAO ZAŠTIĆENI

SUBJEKTIVNI POLOŽAJI

⚫ doktrina: subjekt ”ima pravo” = subjekt je

nositelj zaštićenog subj. položaja

⚫ zaštićeni subjektivni položaj:

a) subjektivni položaj (vlast, zahtjev, sloboda...) +

b) pravo na tužbu (zaštita ili popravljanje)

⚫ dvije norme:

a) norma kojom se dodjeljuje (samo po sebi

nezaštićeno) pravo

b) norma kojom se dodjeljuje pr. na tužbu

⚫ nezaštićena prava: prava ”na papiru” 21

IZVORI SUBJEKTIVNIH

PRAVA

a) ustavna prava (dodijeljena ustavom)

– uglavnom prema državi (”protiv države”)

– subjektivna ”javna” prava

– ipak, mogu se isticati erga omnes

b) zakonska prava (dodijeljena zakonom)

c) ugovorna prava (iz ugovora)

⚫ odnos ustavnih i zakonskih prava

– meki i kruti ustav

– sposobnost ”odupiranja” ustavnih prava22

TEMELJNA PRAVA

➢ prava građanima dodijeljena ustavom (uglavnom)

prema državi (organima vlasti)

1) prema sadržaju:

a) prava na slobodu (pr. udruživanja, okupljanja)

b) socijalna prava (pr. na rad, pr. na zdravlje)

➢ zahtjev – (nesankcionirane) obveze države

➢ prava ”na papiru”

2) prema nositeljstvu:

a) ljudska prava (slob. savjesti i vjeroisp., mišljenja)

➢ dodijeljena svim ljudima

b) građanska prava (pr. udruživanja, okuplj., glasa)

➢ dodijeljena državljanima

23

24

HVALA NA POZORNOSTI !

K R A J