-
Prof. dr. sc. Ante Been
Suvremena organizacija nastave poetnog itanja i
pisanja
BiH, 9. i 10. listopada 2018.
-
to je pismenost?
U uem smislu: sposobnost itanja i pisanja na materinskom i
stranim jezicima
U irem smislu: sposobnost i vjetina razumijevanja i sluenja
informacijskim oblicima koje donosi tehnoloki razvoj drutva,
pronalaenje bitne informacije u nekom tekstu, traganje za
informacijom, razumijevanje sadraja nekog obrasca i dr.
-
Profili suvremene pismenosti
Vrste suvremene pismenosti:1) abecedna (alfabetska, slovna) na
materinskom i barem jednom
stranom jeziku (engleski)2) numerika sluenje brojkama na razini
temeljnih matematikih
operacija3) simbolika (semiotika) stvaranje i razumijevanje
simbolikih
poruka4) informatika /digitalna (elektronika) sluenje
osnovnim
informatikim sustavima (raunalo, pametni telefon, SMS,
internet)
5) tehnika svakodnevno upravljanje tehnikim pomagalima
informatike pismenosti
6) Posebni profili pismenosti: itateljska, ekonomska,
politika
-
Povijesni razvoj medija pismenosti
Mediji u razvoju komuniciranja i pismenosti:- govor- pismo (5
tisua godina), pisanje rukom- tisak (Gutenberg, 14.stoljee)-
audiovizualni mediji (film, radio, tv kraj 19. i poetak 20.
stoljea)- digitalni mediji (raunalo, internet, polovina i kraj
20.
stoljea)Povijesna akumulacija medija i oblika pismenosti: pojava
novih medija ne uklanja stare pa danas postoje svi oblici
pismenosti i mediji komuniciranja koji su se pojavili u povijesti,
ali u drukijem odnosu: pisanje rukom pisanje na digitalnim
medijima
-
Stupnjevi pismenosti
Primarna (elementarna, slovna, abecedna, alfabetska) sposobnost
pisanja i itanja na materinskom i stranim jezicima
Sekundarna (funkcionalna) - razumijevanje pisanih tekstova u
svakodnevnom ivotu, npr. pisanje molbi i albi, kod uporabe
proizvoda, popunjavanja formulara, orijentiranje u trgovini,
prometu, javnim ustanovama i sl.
Tercijarna (informatika) - informacijska, raunalna, internet,
SMS)
-
Sastavnice slovne pismenosti
Slovopis
- slovopis hrvatskoga jezika
- kolski slovopis
Pravopis
Gramatika / slovnica
Rjenik
-
Projekt Jezini i likovni standardi u poetnom itanju i pisanju na
hrvatskom jeziku
Nositelj projekta: Uiteljski fakultet Sveuilita u
ZagrebuTrajanje projekta: 2008. 2012.Rezultati projekta:- Novi
slovopis kolskih slova za poetno itanje i pisanje na
hrvatskom jeziku- Slovopis ugraen u Hrvatski pravopis 2013.-
Knjiga Ante Been Sinia Reberski: Poetno pisanje na hrvatskom
jeziku, 2014.- Novi kolski slovopis uveden u praksu prvih
razreda svih osnovnih
kola u Hrvatskoj k. god. 2014. / 2015.- Kurikul hrvatskoga
jezika 2018. uveo dvogodinje uenje slova:
formalna (tiskana) u 1. razredu i rukopisna (pisana) u 2.
razredu osnovne kole
-
Osnovna struktura kurikula
Ciljevi uenja (obrazovne potrebe)
Sadraji uenja (programiranje)
Uvjeti uenja (strategije, sustavi, metode)
Obrazovni ishodi (vrednovanje)
-
Kurikul Hrvatskoga jezika
Kurikulna reforma u Hrvatskoj
Pet obrazovnih ciklusa:
1) predkola, 1. i 2. razred osn. kole
2) 3, 4. i 5. razred osn. kole
3) 6., 7. i 8. razred osn. kole
4) 1. i 2. razred srednje kole
5) 3. i 4. razred srednje kole
-
Struktura kurikula Hrvatskoga jezika
Hrvatski jezik i komunikacija
Knjievnost i stvaralatvo
Kultura i mediji
-
Tekstualno-digitalno uenje i pouavanje
Udbenici (eksperimentalni): 70 % tekst; 30 % digitalni
materijali
Obrazovne platforme izdavaa (digitalni repozitorij)
Tableti za svakog uenika
Pametna ploa za prikazivanje digitalnih sadraja, procesa
pisanja, zadataka, rjeenja
-
Poetno itanje i pisanje 1. godina
- povezuje glas s odgovarajuim slovom - razlikuje slova od
drugih znakova - povezuje glasove i slova u cjelovitu rije, a rijei
u reenicu - pie velika i mala slova kolskoga formalnog pisma -
prepisuje rijei i reenice - samostalno pie rijei i reenice samo
nauenim slovima - oblikuje kratak pisani tekst primjeren poetnomu
opismenjavanju - istie pisanje velikog poetnog slova: prva rije u
reenici, vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili
mjesta u uem okruju - pie reenini znak na kraju reenice- tekstovi:
kratki tekst od tri do pet reenica, sadrajno i logiki povezani
-
Poetno itanje i pisanje 2. godina
- pie velika i mala slova kolskim rukopisnim pismom
- povezuje slova u cjelovitu rije, rije u reenicu piui
kolskim
rukopisnim pismom
- prepisuje rijei i reenice rukopisnim slovima
- samostalno pie rijei i reenice nauenim rukopisnim slovima
- u pisanju rukopisnim slovima pazi na veliinu pojedinih
elemenata
slova, vrstu poteza i nain spajanja
- razlikuje pojam glas, slovo, slog, rije
- u pisanju rastavlja rijei na slogove na kraju retka;
prepoznaje i rabi
pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja rijei na slogove na
kraju retka - pie
veliko poetno slovo: imena ivotinja, blagdana i praznika, ulica,
trgova i
naseljenih mjesta u bliem okruju
- pie oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme)
- pie ogledne i este rijei u kojima su glasovi , , d, ,
ije/je/e/i
- tekstovi: kratki opis predmeta ili lika, obavijest, pismo,
pisani sastavak
-
Standardno kolsko pismo- formalno (tiskano) okomito
-
Standardno kolsko pismo formalno (tiskano) koso
-
Standardno kolsko pismo rukopisno, uspravno
-
Standardno kolsko pismo rukopisno, koso
-
Ishodi za podruje Hrvatski jezik i komunikacija u 1. razredu
Uenik razgovara i govori u skladu s jezinim razvojem izraavajui
svoje potrebe, misli i osjeaje
Uenik slua jednostavne tekstove, tono izgovara glasove, rijei i
reenice na temelju sluanoga teksta
Uenik ita tekstove primjerene poetnomu opismenjavanju i
obiljejima jezinoga razvoja
Uenik pie kolskim formalnim pismom slova, rijei i kratke reenice
u skladu s jezinim razvojem.
Uenik upotrebljava rijei, sintagme i reenice u tonome znaenju u
uobiajenim komunikacijskim situacijama.
Uenik prepoznaje razliku izmeu mjesnoga govora i standardnoga
hrvatskog jezika.
Uenik prepoznaje glasovnu strukturu rijei te glasovno analizira
i sintetizira rijei primjereno poetnomu opismenjavanju.
-
Ishodi za podruje Knjievnost i stvaralatvo u 1. razredu
Uenik izraava svoja zapaanja, misli i osjeaje nakon
sluanja/itanja knjievnoga teksta i povezuje ih s vlastitim
iskustvom
Uenik slua/ita knjievni tekst, izraava o emu tekst govori i
prepoznaje knjievne tekstove prema obliku u skladu s jezinim
razvojem i dobi
Uenik izabire ponuene knjievne tekstove i ita/slua ih s
razumijevanjem prema vlastitome interesu
Uenik se stvaralaki izraava prema vlastitome interesu potaknut
razliitim doivljajima knjievnog teksta
-
Ishodi u podruju Kultura i mediji u 1. razredu
Uenik slua/ita tekst u skladu s poetnim opismenjavanjem i
pronalazi podatke u tekstu.
Uenik razlikuje medijske sadraje primjerene dobi i interesu.
Uenik posjeuje kulturne dogaaje primjerene dobi.
-
Utvrivanje predznanja uenika na poetku kolske godine -
pojedinano
Razine poznavanja slova Broj uenika Postotak od
ukupnog broja
uenika
1. Ne poznaju ni jedno slovo.
2. Prepoznaje nekoliko (malih i/ili velikih)
formalnih slova, ali ih ne zna napisati.
3. Prepoznaje veinu (malih ili velikih) formalnih
slova, ali ih ne zna napisati.
4. Prepoznaje veinu malih ili velikih formalnih
slova i zna ih napisati.
5. Prepoznaje sva formalna slova i zna ih napisati.
6. Rijei pisane velikim formalnim slovima od 3
slova i vee: a) ne zna itati b) ita sa
zastajkivanjem i prekidima (ne zna sva slova) c)
teno ita, zna sva slova.
7. Rijei pisane malim formalnim slovima od 3
slova i vee: a) ne za itati b) ita sa
zastajkivanjem i prekidima (ne za sva slova) c)
teno ita, zna sva slova.
8. Rijei i reenice pisane rukopisnim slovima: a)
ne zna itati b) ita s tekoom c) teno ita.
-
Didaktiki izvori i sredstva
Obvezno:Papirnati radni udbenik 70% (radni)Digitalni udbenik 30
%Pametna ploa
Neobvezno:VjebenicaPisankaMaterijali koje napravi
uitelji/ica
-
Zahtjevi za uenike
Tiskani udbenik
Tablet
Pribor za pisanje
-
Zahtjevi za uitelje
Vjetina rada s papirnatim udbenikom
Vjetina rada s digitalnim udbenikom (sekundarna i tercijarna
pismenost)
Vjetina uporabe pametne ploe
Vjetina uporabe digitalnih platformi
Izraivanje metodikih artefakata od raznih materijala i
digitalnih
-
Izvedbene strategije u poetnom itanju i pisanju
Vremenski okvir (prvi i drugi razred) Tehnika poetnog pisanja
(pisanje ujednaenim pritiskom) Poredak uenja kolskih slova (prije
formalna, zatim rukopisna) Zajedniko uenje itanja i pisanja zajedno
velika i mala slova) Ovladavanje prostorom pisanja (crtovlje) Izbor
slova (okomita formalna i kosa rukopisna) Slijed uenja slova nije
strogo zadan Model uenja slova (monografski) Uenje pomou
tekstualnog predloka Izrada metodikih rukotvorina (artefakata)
Vjebe itanja i pisanja Praenje i vrednovanje postignutih ishoda
Povezivanje s knjievnim i neknjievnim tekstovima
