SVEUČILIŠTE U RIJECIoliver.efri.hr/zavrsni/391.B.pdf · 2013-11-12 · mišljenja o metodi anketnog upitnika ima i (Marušić, 1992, str. 155), koja kaže da se metoda anketnog

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Maja Grozdanić

E-MAIL ANKETNI UPITNIK

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

E-MAIL ANKETNI UPITNIK

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Istraživanje tržišta

Mentor: Doc.dr.sc. Lara Jelenc

Student: Maja Grozdanić

Marketing

0009050000

Rijeka, rujan 2013

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................... 2

2. METODA ANKETE.......................................................................................... 4

2.1. Vrste anketa ..................................................................................... 5

2.1.1. Izravno anketiranje (intervju) ............................................ 5

2.1.2. Telefonsko anketiranje ...................................................... 6

2.1.3. Dopisni anketni upitnik ..................................................... 7

2.1.4. On-line anketni upitnik ...................................................... 8

2.1.5. E-mail anketni upitnik ....................................................... 9

2.2. Vrste e-mail anketnog upitnika ...................................................... 10

2.3. Prednosti i nedostaci e-mail anketnog upitnika ............................... 10

2.4. Sastavljanje i pogreške u sastavljanju e-mail anketnog

upitnika ................................................................................................ 11

3. ISTRAŽIVANJE O UPOTREBI E-MAIL ANKETNOG UPITNIKA .............. 15

3.1. Hipoteze i plan istraživanja ............................................................ 15

3.2. Metodologija istraživanja ............................................................... 16

3.3. Rezultati istraživanja ..................................................................... 19

3.3.1. Analiza prikupljenih podataka ......................................... 19

3.3.2. Odnos demografskih pokazatelja sa pokazateljima

sklonosti korištenja e.mail ankete ............................................. 36

3.3.3. Odnos demografskih pokazatelja sa pokazateljima

sklonosti individualnog mišljenja o e-mail anketi ...................... 39

3.3.4. Odnos individualnog mišljenja sa pokazateljima

sklonosti korištenja mišljenja e-mail ankete .............................. 42

3.4. Provjera hipoteza i rasprava o rezultatima ...................................... 47

3.5. Ograničenja i primjena rezultata istraživačkog rada ....................... 49

4. ZAKLJUČAK .................................................................................................. 52

LITERATURA ...................................................................................................... 54

PRILOZI ............................................................................................................... 56

1. Popis prikaza ........................................................................................ 56

2. Popis tablica ......................................................................................... 56

3. Popis grafikona..................................................................................... 56

1. UVOD

U današnjem ubrzanom poslovnom svijetu, poslovne se odluke moraju temeljiti na

pouzadanim rezultatima istraživanja tržišta time se smanjuju rizici u poslovanju te se olakšava

donošenje poslovnih odluka.

Zato postoje sve veće potrebe za raznim sredstvima pomoću kojih se dolazi do informacija

potrebnih za uspješno poslovanje.Kvantitativnim metodama istraživanja podaci se prikupljaju

na temelju standardiziranog i strukturiranog upitnika, a rezultati se potom mogu kvantificirati,

standardizirati, analizirati primjenom statističkih metoda i međusobno komparirati.

Postoje razni načini dolaženja do potrebnih informacija. Kvantitativna sredstva pomoću kojih

dolazimo do informacija napreduju s razvojem nove tehnolgije. Tako se u počecima

istraživanja informacije skupljale pisanim anketama, putem pošte zatim telefonskim

anketama, a u današnje vrijeme sve više se upotreblja računalo te vezano s tim on-line anketni

upitnici, e-mail anketni upitnici...

Danas kada je potreba za što pouzdanijim te brzim informacijama sve veća sve je popularnije

istraživanje tržišta pomoću e-mail anketnog upitnika. Kako veliki broj stanovništva u svijetu,

a i u Hrvatskoj, posjeduju tehnologiju poput osobnog računala, prenosnog računala, pametnih

mobitela ovaj način istraživanja sve više dolazi do upotrebe. E-mail anketni upitnik označava

anketni upitnik pisan u e-mailu i koji se šalje na adrese ispitanika. Povratna informacija je

daleko brža od starijih načina istraživanja.

Svrha ovog rada je utvrditi koliko istraživači koriste u svojim istraživanjima e-mail anketne

upitnike te njihova mišljenja o korisnosti e-mail anketnih upitnika u odnosu na druge načine

istraživanja. Ovim istraživanjem će se također dobiti slika i ostalim vrstama anketnih

upitnika.

U ovom radu cilj je utvrditi korisnost i upotrebu e-mail anketnih upitnika prilikom istraživanja

tržišta. Na temelju ovog cilja u istraživačkom djelu rada postavit će se hipoteze koje će se

testirati uz pomoć statističkih metoda, kako bi se utvrdilo da li su prihvaćene ili se odbacuju.

3

Diplomski rad podijeljen je u četiri dijela. U prvom uvodnom djelu govori se o sve većoj

potrebi za brzim dolaskom do informacija potrebnih za uspješno poslovanje. Zatim o

načinima dolaska do informacija. Nadalje, slijedi problematika, svrha i cilj rada. Drugi dio

„Metoda ankete“ govori općenito o metodama anketa. Koje vrste anketnih upitnika imamo te

uvid u razlike između navedenih, njihovim prednostima i nedostacima. Posebni dio se osvrće

na e-mail anketni upitnik i njegovim značajem. Posebno je naglašena i razlika između on-line

i e-mail anketnog upitnika kako ne bi došlo do mogućnosti poistovjećivanja pojmova.

Također su navedene i prednosti i nedostaci e-mail anketnog upitnika. Treći dio „Istraživanje

o upotrebi e-mail ankete“, sadrži plan i postavljene hipoteze istraživanja, opisuje

metodologiju istraživanja te detaljno analizira rezultate dobivene istraživanjem. Na temelju

rezultata provjeravale su se postavljene hipoteze te se predložila mogućnost primjene

rezultata. Također su navedena i ograničenja rada. U „Zaključku“ odnosno četvrtom djelu

rada nalaze se spoznaje do kojih se došlo tijekom izrade rada.

4

2. METODA ANKETE

Jedna od najčešćih metoda prikupljanja podataka u društvenim istraživanjima je anketni

upitnik. Metoda anketiranja je postupak kojim se na temelju anketnog upitnika istražuju i

prikupljaju podaci, informacije, stavovi i mišljenja o predmetu istraživanja (Zelenika, 2000,

str. 338), o tome da se metoda ankete najčešće primjenjuje u istraživanjima tržišta prilikom

prikupljanja primarnih podataka prema Tihi (Tihi, 1974, str. 125). Za razliku od drugih

(Zvonarević, 1989, str. 117) dijeli anketu na anketu u širem i užem smislu. Dok anketa u

užem smislu označava samo onaj postupak u tijeku kojega se odabranim ispitanicima

postavljaju usmeno ili pismeno određena pitanja, na koja oni također usmeno ili pismeno daju

odgovore . Anketa u širem smislu označava istraživački postupak kojim se direktno, iz prve

ruke, prikupljaju podaci i informacije o ekonomskim, sociološkim, demografskim,

psihološkim i drugim osobinama skupine ljudi ili društvene zajednice. Također sličnog

mišljenja o metodi anketnog upitnika ima i (Marušić, 1992, str. 155), koja kaže da se metoda

anketnog upitnika sastoji u postavljanju pitanja osobama od kojih prikupljamo podatke i

njihove odgovore u usmenom ili pismenom obliku.

Dok se ne prouči i ne spozna bit metode anketiranja, moglo bi doći do pogrešnog suda o njoj,

jer se anketni upitnik pričinjava jednostavnom: netko smisli nekoliko pitanja, pronađe

nekoliko osoba kojima ta pitanja postavlja te prikupljene odgovore na određen način

interpretira i „anketa“ je gotova. Takva prividna jednostavnost metode anketiranja dovodi do

anketomanije i pseudoanketa. Rezultati takvih anketnih upitnika su u pravilu netočni,

nepouzdani, pa stoga i neupotrebljivi. Osim toga, takvi anketni upitnici kod ispitanika stvaraju

averziju prema anketama (Zvonarević, 1989, str.117.). Prije nego što istraživač počne

sastavljati pitanja za anketu, pretpostavlja se da mu je poznat predmet i istraživanje s

hipotezom, svrha, i ciljevi istraživanja, sva aktualna literatura i rezultati dosadašnjih

istraživanja kao i znanstvene metode koje su korištene u prethodnim istraživanjima. Pripremat

anketu bez nabrojanih spoznaja značilo bi raditi na slijepo, a rezultat bi bio porazan. Pitanja u

upitnik ne ulaze slučajno, jer se svatko od njih odnosi na indikator, indikator se odnosi na

varijablu, varijabla na hipotezu, a hipoteza proizlazi iz predmeta (problema) istraživanja

(Vujević, 1988, str. 95.).

5

2.1. Vrste anketa

Anketni upitnik je vjerovatno najintenzivnije korištena metoda kada se radi o ispitivanju

potrošača. Postupak anketiranja se može vršiti na nekoliko načina. Svaki način će biti detaljno

objašnjenu nastavku.

2.1.1. Izravno anketiranje

Ovo je najfleksibilniji model ispitivanja gdje su ispitivač i ispitanik u neposrednoj fizičkoj

blizini (Gustić, Bačelić, 2011, str. 93). Postoje još mnoge definicije kao što su razgovor

između dvije osobe, započet od strane ispitivača sa posebnim ciljem da dobije informacije

relevantne za istraživanje i usmjeren na sadržaj određen ciljevima istraživanja (Kahn, Cannell,

1968, str. 47), takvog je mišljenja i (Marušić,1992, str. 156) te (Tričković, Hanić, 1989, str.

316). Izravno anketiranje se prema Zeleniki (Zelenika, 2000, str. 347) može provesti na dva

načina, a to su individualno anketiranje (primjenjuje se u anketiranju jednog ispitanika) i

grupno anketiranje (primjenjuje se u anketiranju većeg broja ispitanika).

Prednosti ovog načina anketiranja su, kao najvažnije, mogućnost izravnog sučeljavanja

anketara i ispitanika te je zbog toga najbolji način prikupljanja podataka od ispitanika,

omogućuje praktično prikupljanje svih neophodnih informacija. Također mogućnost

korištenja različitih pomoćnih sredstava pri ispitivanju (slike, modeli, uzorci, slike), (Gustić,

Bačelić, 2011, str. 93), te prednost ističu i (Meler, 2005, str. 95), (Tihi, 1976, str. 126),

METODA

ANKETIRANJA

IZRAVNO

ANKETIRANJE

TELEFONSKO

ANKETIRANJE

Izvor: Gustić, Bačelić, 2011, str. 92. (uz nadopunu)

Prikaz 1: Metoda anketiranja

DOPISNA

ANKETA

ON-LINE

ANKETA E-MAIL

ANKETA

6

(Marušić, Vranešević, 2001, str. 203). Upitnik može biti i duži nego kod drugih oblika

ispitivanja i ispitivanje nije teoretski vremenski ograničeno, redoslijed, tijek, dinamika

ispitivanja se može prilagodit ispitaniku, praćenje različitih neverbalnih znakova kod

ispitanika, identifikacija ispitanika (obilježja koja se ne pitaju, već vizualno registriraju), neke

su od prednosti koje ističu Tihi i Marušić (Tihi, 1976, str. 126), (Marušić, 1992, str. 157).

Nedostaci su visoki troškovi anketara te veliki utrošak vremena (Gustić, Bačelić, 2011, str.

93), (Marušić, 1992, str. 158), (Meler, 2005, str. 97), (Pikić, 2011). Nadalje treba dosta

priprema anketara (obuka), ne omogućuje potpunu „anonimnost“ ispitanika, planiranje,

organizacija i kontrola ispitivanja kompleksniju su i znatno složeniji nego kod drugih oblika

ispitivanja, loši anketari mogu upropastiti odgovore i navesti na krive odgovore ispitanika,

ponekad nije moguće doći do nekih ispitanika izravno (Gustić, Bačelič, 2011, str. 93).

2.1.2. Telefonsko anketiranje

Bez telefona bi teško bilo zamisliti komuniciranje u suvremenom društvu, pa je sasvim

logično da se i u istraživanju tržišta, prilikom prikupljanja primarnih podataka, koristimo

njime kao jednim od mogućih rješenja (Tihi, 1976, str. 135). U telefonskom se anketiranju

osim upitnika kao sredstva istraživanja upotrebljava i telefon putem kojeg se ispitaniku

postavljaju pitanja u vezi s predmetom istraživanja (Tričović, Hanić, 1989, str. 316), nadalje

Meler (Meler, 2005, str. 92), navodi kako je ova metoda ispitivanja ograničena na nacionalno

tržište, budući da se povećanjem prostornog obuhvata ispitivanja troškovi znatno povećavaju,

a može doći i do tehničkih poteškoća u obavljanju ispitivanja, obzirom na komunikaciju na

stranom jeziku. Kao i svaka metoda tako i telefonsko anketiranje ima određene prednosti,a

isto tako i nedostatke.

Prednosti telefonskog ispitivanju su (Gustić, Bačelić, 2011, str.94), da se podaci pri

ispitivanju odmah unese u kompjutor te se time skraćuje obrada podataka, najlakši je način

dobivanja informacija od ispitanika, jer smanjuje razinu prostorne i vremenske udaljenosti

ispitivača i ispitanika. Također se postiže visok postotak odgovora od ispitanika, skraćuje se

brzina ispitivanja (skraćuje se vrijeme, ne izlazi se na teren) i ukupni troškovi ispitivanja i

obrade su znatno niži. Moguće je lakše ispitivati određene segmente potrošača jer su u

telefonski imenicima već sustavno složeni (liječnici, kozmetički salon itd.). Pored navedenih

prednosti koje Meler (Meler, 2005, str. 92) navodi i kako je za ovu tehniku ispitivanja

karakteristična i jednostavnost pri obavljanju ispitivanja. Tihi (Tihi, 1976, str. 136) ističe još

7

jednu bitnu prednost, a to je da postoji mišljenje da se primjenom telefona ostvaruju i neke

psihološke prednosti u odnosu na osobno i dopisno anketiranje. Prije svega ispitanik se manje

nelagodno osjeća ako treba da odgovori na neka pitanja koja su po njegovom mišljenju

osobne prirode. Fizičko prisutnost ispitivača bi ga možda zbunilo, a napisane odgovore može,

slučajno ili namjerno, pročitati i neko od članova porodice. Pored toga smatra se da su

odgovori dati putem telefona iskreniji.

Nedostaci telefonsko anketiranju su nužno sastavljanje kratkog upitnika, ograničenost

primjene (otpadaju pitanja vezana za izgled, boju, dizajn proizvoda i sl.), (Meler, 2005, str.

92). Također otpadaju pitanja otvorenoga tipa. Otvorena pitanja gdje ispitanik ima punu

slobodu da iznese svoje mišljenje o određenom problemu, zbog limitiranog vremena a i

određenih psiholoških faktora, kao što je npr. osjećanje ispitanika da dosađuje ispitivaču

kojega ne vidi i ne čuje za vrijeme davanja odgovora, ne garantiraju u ovom slučaju puno

efekta (Tihi, 1976, str. 137). Nadalje Gustić i Bačelić (Gustić, Bačelić, 2011, str.94), navode

nedostatke. Može se anketirati samo osobe koje imaju telefon i koje su u imeniku, opet

postoji problem da se neke osobe ne žele javiti na telefon ili da su zastarjeli i neažurirani

telefonski imenici. Može doći do prekida suradnje ispitivača i ispitanika zbog nedostatak

navike komunikacije putem telefona kod nekih ispitanika ili ukoliko ispitivač nije vješt i

iskusan. Oko nemogućnosti korištenja raznih pomoćnih sredstava (slike, dijagrami, uzorke i

sl.) kao nedostatka ove metode slaže se i Marušić (Marušić, 1992, str. 159).

2.1.3. Dopisna anketa

Dopisna anketa se ostvaruje pomoću pisanog upitnika. Podrazumijeva model u kojem

ispitanici sami i bez izravnog uplitanja, sugestija i pomoći ispitivača popunjavaju anketni

upitnik (Gustić, Bačelić, 2011, str.96). Za ovaj način komuniciranja karakteristično je da

ispitanik sam, tj. bez pomoći ispitivača popunjava upitnik. U literaturi se može naći termin

„anketa putem pošte“, ali on nije adekvatan. Ispitanici mogu dobiti upitnike i na druge načine,

mada je činjenica da je to najčešće posredstvom pošte. Ima slučajeva slanja upitnika

upakiranih zajedno sa proizvodom koji se kupi, zatim slučajeva donošenja direktno na

određenu adresu, distribucije na ulici i drugih (Tihi, 1976, str. 133).

Dopisna anketa ima niz prednosti u primjeni (Ferber, Blankertz, Hollander, 1964, str. 253)

kao što su ekonomičnost, mogućnost široke geografske distribucije ispitanika, eliminira sve

greške ispitivača te je moguće osigurati veću iskrenost pri davanju odgovora na pitanja kod

8

kojih bi prisutnost ispitivača dovelo ispitanika u neugodan položaj. Pored navedenog

(Marušić, Vranešević, 2001, str. 206) ističu prednost dopisne ankete u tome što ispitanici

imaju vremena pročitati i proučiti anketni upitnik i tek tada odgovoriti na pitanja. Prednost

niskih troškova (ne treba imat anketare za rad na terenu), anonimnost ispitanika je potpunija

od izravne i telefonske ankete te mogućnost anketiranja osoba do kojih je teško doći (Gustić,

Bačelić, 2011, str.96).

Nedostaci dopisne ankete su brojni. Jedna od najvažnijih je veliki ne odaziv ispitanika te

zahtjeva dugi vremenski period. Razlog tomu počiva u činjenici što ne postoji bliski kontakt s

ispitanikom „licem u lice“, tako da ispitanik ne može biti nagovoren da prihvati sudjelovanje

u ispitivanju, jer ga niti vidi, niti čuje. Pojava velikog broja ne respodenata se nastoji izbjeći

stimuliranjem ispitanika slanjem poklona zajedno s upitnikom prije ili poslije ispitivanja, ali

se time dolazi u opasnost, a to je povećanje subjektivnosti ispitanika prigodom davanja

odgovora (Marušić, 1992, str. 159), (Meler, 2005, str. 91). Anketni upitnik mora biti relativno

kratak, a pitanja moraju biti jednostavna i lako razumljiva. Otvorena pitanja nisu baš efikasna.

(Tihi, 1976, str. 134). Upitna je reprezentativnost nekih odgovora jer postoji mogućnost

izbjegavanja odgovora na neka pitanja u upitniku. Nije prikladna za ispitanike nižeg stupnja

obrazovanja. Proizvoljno tumačenje anketnih pitanja, pa time i različiti odgovori koji se posije

ne mogu iskoristit također predstavlja negativnu stranu ove metode ispitivanja (Gustić,

Bačelić, 2011, str. 96).

2.1.4. On-line anketa

Internet je danas omogućio ljudima različite oblike i mogućnosti interakcije i

individualizacije. Marketing istraživačima omogućio je interakciju s velikim brojem različitih

segmenata potrošača. Potrošačima je Internet omogućio da umjesto objekta ispitivanja

postanu ravnopravan subjekt, koji uzima sve više inicijativu, ali im i daje ulogu kontrolora i

arbitra različitih aktivnosti i tijekova. Potrošači imaju sve više ključnu ulogu pri definiranju

pravaca, sadržaja i pravila suradnje, određuju koje im informacije trebaju, iskazuju svoje

preferencije prema markama, utječu na cijene, promotivne aktivnosti, distributivne kanale. .

Najčešći oblik on-line ispitivanja je putem stavljanja upitnika na web site. Motivacija

ispitanika na suradnju se obično vrši kroz nagradne igre ispitanicima koji odgovore na takav

upitnik. Radi učinkovitosti ovog načina ispitivanja, koriste se segmenti ispitanika umreženi

kroz on-line panel. Radi se o bazi podataka koja sadrži sve bitne informacije o ispitanicima

9

koji se potom uključuju u ciljni segment ispitanika. On-line ispitivanje se često koristi i kod

testiranja novog proizvoda prilikom njegovog uvođenja na tržište. Za razliku od klasičnih

marketing tehnika testiranja, on-line metoda realizira se mnogo brže i uz znatno niže troškove

testiranja novog proizvoda. Temeljni nedostatak on-line ispitivanja je u malim uzorcima

ispitanika što često navodi na iskrivljene i pogrešne zaključke (Gustić, Bačelić, 2011, str.98.).

Osnovna je prednost ispitivanja putem on-lina mogućnost da se jednostavno, brzo i razmjerno

jeftino dođe do ispitanika. To se postiže tako da se upitnik u elektroničkoj verziji dostavi

ispitaniku na njegovu e-mail adresu ili da istraživač na svojoj web stranici postavi upitnik koji

je dostupan svima koji ulaze na tu stranicu (Grbac, 2006, str. 137.).

Najznačajnije tehnike on-line ispitivanja su anketiranje i paneli. Anketiranje možemo

podijeliti u skupine s obzirom na način komuniciranja s ispitanicima, tj. prikupljanja

podataka: web ankete, samo administrirajuće web ankete, web ankete uz e-ispitivača, e-mail

ankete (Ružić, Biloš, Turkalj, 2009, str.139.).

2.1.5. E-mail anketa

S milijardama elektronskih poruka koje godišnje lete Internetom širom svijeta, tipični korisnik

provede više od dvije trećine ukupnog vremena online u korištenju e-maila (Mardesich,

2001). Prednosti e-maila nad direktnom poštom. E-mail ne traži poštarinu ni troškove

štampanja, zatim nudi trenutan i lagan način direktnog odgovora te se e-mail može automatski

personalizirati da bi izašao u susret potrebama specifičnog korisnika (Strauss, El-Ansary,

Frost, 2006, str. 351).

Vrlo je bitno naglasiti i objasniti što je to on-line anketa, a što e-mail anketa. On-line anketa

predstavlja anketa koja je postavljena na web-stranicu, dok je e-mail anketa, anketni upitnik

koji se šalje i prima putem elektroničke pošte (Meler, 2005, str.95). Pojam e-mail

istraživanje(Poynter, 2010, str. 5) odnosi se na istraživanje koje je e-poštom poslano na e-mail

adresu ispitanika. Pod e-mail anketom ne smatra se anketa koja je postavljena na nekom web

mjestu, a zatim slana putem e-maila.

10

2.2. Vrste e-mail anketnog upitnika

Postoje dva načina za provesti e-mail anketu. Prvi je da se anketa nalazi u tijelu e-maila, a

druga je poslati anketu kao privitak e-maila. E-mail anketa koja se nalazi u tijelu e-maila dalje

se dijeli na tekstualne poruke e-maila i HTML e-maila. HTML je programski jezik koji se

koristi za kreiranje dokumenata na World Wide Web-u. HTML se koristi za stvaranje

hipertekstualnih datoteka (datoteka koje sadržavaju linkove). U prostoru za unošenje teksta e-

maila postavlja se upitnik kao dio e-maila na isti način na koji upisujemo poruku prilikom

slanja emaila. Ispitanik klikne"replay" i zatim se na e-mail izlistava, ulazak njihovih

odgovora. HTML e-maila anketa koristi moć HTML za stvaranje više zanimljiv pregled email

ankete. HTML istraživanje može izgledati privlačno. Na primjer, može koristiti standardne

značajke kao što su razni gumbi i potvrdne okvire, a može se postaviti i gumb za

kompletiranje upitnika na podnožje e-maila. E-mail anketa slana u prilogu e-maila je u ranim

danima Interneta bila vrlo prihvatljiva na e-mail anketu kao komandni izvršni kod. Na ovaj

način e-mail stigne na adresu ispitanika, privitak se otvori, ispuni se anketa i ispunjenu se

šalje na e-mail sponzoriranog projekta.

2.3. Prednosti i nedostaci e-mail anketnog upitnika

Kao i sve prethodne metode, tako i metoda e-mail ankete ima određene predonosti i

nedostatke. Neke prednosti, nedostaci su isti kao i kod on-line ankete, ali se u pojedinim

segmentima razlikuju.Prednosi on-line ankete, a samim time i e-mail ankete su (Ružić, Biloš,

Turkalj, 2009, str.138.) mogućnost širokog zemljopisnog opsega anketa, što nužno neće

povećati vremenske i novčane izdatke (kao što je to slučaj kod većine drugih metoda).

Pogodna je u situacijama kad je informacija hitno potrebna, uz uvažavanje nižih troškova te

kada složenija razmatranja i evaluacija podataka nije prijeko potrebna. Dizajn prilagođen

korisniku – koji motiviraju i olakšavaju unos podataka. Najpodesniji oblik za jeftino,

trenutačno, interaktivno i globalno komuniciranje s kupcima (klijentima). Prednosti e-maila

ankete naspram on-line ankete (Poynter, 2010, str.6.) nalazi se u velikoj organizaciji.

Primjerice kada se provodi istraživanje na određenom osoblju. U velikoj organizaciji

istraživanje temeljeno na on-line može uzrokovati veći broj primatelja da se prijave u anketi u

isto vrijeme, uzrokujući potencijalno veću širinu problema. E- mail istraživanja se raspoređuje

unutar tvrtke te se u mnogim slučajevima teret rasporedi ravnomjernije.

11

Nedostaci on-line ankete (e-mail ankete) su (Schmit, Hollensen, 2006, str. 145) da su korisnici

internata, mlađe, školovane osobe, što smanjuje obuhvat ispitanika. Nadalje ispitanici moraju

imati pristup Internetu i e-mail adresu. Kupovanje e-mail adresa može biti skupo, a adrese ne

butu uvijek ažurirane. Dokazano je da ljudi češće mijenjaju e-mail adrese nego npr. telefonske

brojeve. Veliki nedostatak je i gubitak anonimnosti. Nedostaci e-mail ankete pisane kao tekst

poruke e-maila bez obzira o kojoj temi se u istraživanju radili prema je da su takva

istraživanja sklona biti dosadna i ograničena. Problem je i da ispitanici mogu propustit neko

pitanje, čak izbrisati dijelove upitnika te da odgovaraju na neprimjeren način (npr. odabir

između dvije opcije gdje samo jedan odgovor treba biti izabran. Nedostaci e-mail ankete

pisane kao HTML e-maila je da postoji mogućnost da razni „filteri“ e-maila spriječi prolaz e-

mail ankete do ispitanika ili da se prilikom slanja anketa može pretvoriti u običan tekst.

Nedostatak e-mail ankete slane kao prilog je opća nevoljkost da prihvate izvršni kod putem e-

maila je rezultiralo da ovaj oblik ankete postaje rijetko (Poynter, 2010, str. 6).

2.4. Sastavljanje i pogreške prilikom sastavljanja e-mail anketnog

upitnika

Kao i kod ostali metoda anketiranja, dopisno anketiranje, izravno anketiranje, tako i kod e-

mail anketiranja postoje „pravila“ sastavljanja anketnog upitnika. Zapravo ne postoji neko

čvrsto pravilo već podsjetnik za sastavljanje anketnog upitnika. Na prikazu 2 navodi se

postupak u redoslijedu, kao da se događaju korak po korak, iako će se u svakodnevnom radu

događati da istraživač ne bude u mogućnosti raditi na tako idealno zamišljeni način (Marušić,

Vranešević, 2005, str. 221). Podsjetnik za sastavljanje anketnog upitnika objašnjava i Gilbert

(Gilbert, 1996, str. 360).

12

Određivanje tražene informacije prvi je korak u sastavljanju anketnog upitnika koji želimo

dobiti istraživanjem. Određivanje informacija će bit puno jednostavnije ukoliko smo u ranijim

fazama proces istraživanja bili precizni (Gilbert, 1996, str. 361). Posebno se naglašava

prilikom sastavljanja anketnog upitnika, jer se čini da je tu prisutna velika opasnost da

istraživanje prijeđe okvire informacija koja mu je zaista potreba i da u anketnom upitniku

postavlja ona pitanja koja smatra momentalno zanimljivim i općenito korisnim, ili mu se

sadržajno nadovezuju na postojeća pitanja (Marušić, 2001, str. 220). Nakon određene

informacije dalje slijedi određivanje vrste anketnog upitnika i oblik komuniciranja s

ispitanicima. Radi se o odluci s obzirom na prikrivenost ciljeva istraživanja i s obzirom na

komunikaciju, poštom, telefon, osobno kako bi se došlo do potrebnih informacija. Sve metode

nisu jednake, razlikuju se po troškovima provedbe i ostalome, ali sve mogu biti korištene. Ta

je odluka važna zbog sadržaja, opsega, načina postavljanja pitanja, redoslijeda i možebitnih

pomoćnih materijala koji se mogu upotrijebiti uz upitnik: kartice, skice, fotografije, proizvodi

i slično. Slijedi određivanje sadržaja upitnika. Sadržaj pitanja će svakao biti usuglašen sa

ranijim koracima, no istraživač može i treba postaviti neka dodatna pitanja koja ne daju

neposredan odgovor vezan za informacijom, ali može motivirati ispitanika na sudjelovanje.

Ispitivač si treba postaviti pitanja: je li određeno pitanje potrebno, je li umjesto jednog pitanja

potrebno više pitanja, hoće li ispitanik moći odgovorit na postavljeno pitanje, hoće li ispitanik

Prikaz 2: Podsjetnik za sastavljanje anketnog upitnika

Utvrditi koju

informaciju

želimodobiti

istraživanjem

Odrediti vrstu upitnika

i oblik komuniciranja s

ispitanicima

Odrediti sadržaj

pojedinih pitanja

Odrediti oblik

odgovora na pitanja

Formulirati svako

pitanje

Utvrditi redosljed

pitanja

Provjeriti dosadašnje

korake i popraviti ako

je potrebno

Odlučiti o fizičkom

izgledu upitnika

Protestirati upitnik i

popraviti ako je

potrebno

Izvor: Marušić, Vranešević (2001): Istraživanje tržišta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, str. 221.

13

htjet dati odgovor (Gilbert, 1996, str. 363-374). Istraživač mora odlučiti o načinu na koji će

ispitanik dati odgovore. Prema konstrukciji sadržaja postoje: izravna i neizravna pitanja,

zatvorena i otvorena pitanja, pitanja s višestrukim izborom pitanja, delikatna pitanja, pitanja

usmjerena na memoriju ispitanika, filter pitanja, pitanja po sadržaju, kontaktna pitanja,

kontrolna pitanja (Gustić, Bačelić, 2011, str.100.). Pitanjima otvorenog oblika, ispitaniku se

ne postavljaju nikakvi kruti okviri za odgovore. Osim pitanja ostavlja se prazan prostor u koji

ispitanik treba prirodno i spontano, na način koji njemu najviše odgovara, upisati odgovor.

Zatvorenim pitanjima ispitanik je oštro ograničen u mogućnostima za odgovore. Naime,

pokraj pitanja stoje ponuđeni odgovori. Dakle, kod ovih pitanja ispitanik odgovara tako da

izabere jedan ili više odgovora koji su mu ponuđeni (Žugalj, Dumičić, Dušak, 2006, str. 118.-

119.). Formuliranje pitanja je vrlo bitno, to je točan tekst koji anketar treba izgovorit ili će ga

ispitanik sam pročitat ovisno o upotrebi metode ispitivanja. Pitanja treba složiti ovim

redoslijedom (Gustić, Bačelić, 2011, str.102.):

- po njihovom logičkom slijedu

- najprije postavljati jednostavna, onda složenija pitanja i na kraju vrlo složena pitanja

delikatne naravi

- na početku upitnika treba postaviti uvodna pitanja koja trebaju privući početnu

pozornost kod ispitanik, stvorit kod njega interes i pridobiti ga za suradnju u nastavku

upitnika. Ponekad takva pitanja i nisu izravno povezana sa sadržajem i ciljevima

upitnika

Što se tiče kreiranja teksta upitnika treba paziti da svaka riječ u upitniku ima svoje mjesto i

značenje. Nije dobro koristiti riječ „kupovati“ kao npr. „Kupujete li?“ Kupac ne kupuje, on

posjeduje, ima, zadovoljava neku svoju potrebu. Izbjegavati duga i složena pitanja, složene

rečenice i rečenične izraze. Pitanja trebaju biti kratka. Izbjegavati riječi širokog i ispraznog

značenja kao i riječi koje imaju dva ili više značenja. Polupoznate, neobjašnjene i nedovoljno

objašnjene riječi, također treba izbjegavati u upitnicima (Gustić, Bačelić, 2011, str.103). Vrlo

bitno pri sastavljanju ankete je prva i zadnja stranica. Prva stranica anketnog upitnika je

najvažnija stranica. To je stranica radi koje će mnogi ispitanici nastaviti ili odustati od

odgovaranja na anketni upitnik. Prva stranica se koristi kako bi se ispitanici osjećali

dobrodošli, da im se kaže sve što moraju znati, sve što se zakonski te da ih se usmjeri na

ostatak anketnog upitnika. Prva stranica mora bit sadržana od dva djela, pozdrava i važnih

informacija vezanih za temu istraživanja. Zadnja stranica je također vrlo bitna, iako ju se

najčešće izbacuje iz istraživanja. Zadnja stranica bi trebala sadržavati: zahvalu na

14

sudjelovanju, pružit daljnje informacije, zadnji komentar, uključiti anketna pitanja na zadnjoj

stranici, usmjeriti prema zatvaranju istraživanja (Ray Poynter, 2010, str.40). Kad su sva

pitanja sročena i napisana redoslijedom za koji mislimo da je dobar, dolazi faza vrlo strpljivog

čitanja svakog pitanja i kontrole da bi se utvrdilo je li svako pitanje jasno, nema li možda

sadržaja koji će ispitanika zbuniti ili frustrirati, pa tako dovesti u pitanje sam proces

istraživanja. Istraživač mora odvojiti vremena da se pozabavi svakom riječi u svakom pitanju.

Upravo je teško zamisliti kako jednostavna pitanja mogu zbunjivati ispitanika ili ih ispitanici

mogu shvatiti sasvim drukčije nego što smo pretpostavljali prilikom njihova sastavljanja.

Zbog toga nakon ove faze dolazi još posljednja, u kojoj se upitnik testira poput novog

proizvoda, na manjemu dijelu one populacije kojoj je namijenjena. Taj se postupak zove

pilotsko ispitivanje (pretest) (Marušić, 2001, str.230.).

Najčešće pogreške u sastavljanju anketnih upitnika su:

- pogreška eksperta,

- nedovoljno sažeti ponuđeni odgovori,

- neuključivanje svih mogućih odgovora,

- uporaba emocionalnih obojenih i stereotipnih riječi te

- sugestivna pitanja.

Pogreška eksperta je vrlo česta pogreška, nastaje upotrebom riječi koje ispitanici ne razumiju.

Nedovoljno sažeti ponuđeni odgovori mogu poremetit preglednost tako da se ispitanik odluči

za odgovor koji je u obuhvatu njegove pozornosti i pamćenja, a ispusti one koji su izvan tog

obuhvata, tako su bliži njegovu mišljenju. Neuključivanje svih mogućih odgovora usmjerava

ispitanike prema odgovorima koji su im ponuđeni. Ako istraživač, tj. sastavljač upitnika, nije

zadovoljan s onim o čemu ispituje zadovoljstvo, ponudit će više mogućnosti koji su indikator

nezadovoljstva. Slično se često izostavlja srednja vrijednost, tj. ni zadovoljan ni nezadovoljan.

To činimo tada kada slutimo (znamo) da će većina ispitanika zaokružiti srednji odgovor, a

stalo nam je da ispitanika razlikujemo s obzirom na zadovoljstvo. Uporaba emocionalno

obojenih i stereotipnih riječi mogu djelovati na smjer odgovora ispitanika. Sugestivna pitanja

usmjeravaju ispitanika prema određenim odgovorima. To se postiže stavljanjem nekih

odgovora na mjesto gdje je veća vjerojatnost da budu zaokruženi, upozoravanjem na

konzekvence, ili isticanjem nekih problema koji usmjeravaju prema željenom odgovoru

(Žugalj, Dumičić, Dušak, 2006, str. 120.).

15

3. ISTRAŽIVANJE O UPOTREBI E-MAIL ANKETNOG UPITNIKA

3.1. Hipoteze i plan istraživanja

Kao što je već istaknuto u prethodnom dijelu, cilj ovog rada je utvrditi korisnost i upotrebu e-

mail anketnog upitnika prilikom istraživanja tržišta. Sljedeće istraživačke hipoteze

postavljene su na temelju problematike i svrhe rada te rezultata prethodnih istraživanja:

H1: E-mail anketni upitnik sve više raste kao sredstvo istraživanja tržišta;

Rezultati prethodnih istraživanja potvrđuju da e-mail anketni upitnik ima potencijala

zbog malih troškova, visoke stope odgovora te visoke brzine odgovor (Sheehan i

McMillan, 1999), također tu tezu potvrđuju i istraživanja (Shannon, et.al., 2002),

(Kirkby, et.al.,2011).

H2: Personalizacija je važan element u povećanju odaziva na e-mail anketne upitnike;

Heerwegh (2005) dokazuje da se odaziv na e-mail anketne upitnike povećava ukoliko

je anketa naslovljena na svaku osobu kojoj je anketa prosljeđena, o važnosti

personalizacije e-maila slažu se i Schaefer, Dilman (1998).

H3: Ispitanici putem e-mail anketnih upitnika daju kompleksnije odgovore na pitanja

otvorenog tipa u odnosu na druga sredstva istraživanja; Shermis i Lobard (1999) su

dokazali da ispitanici putem e-mail ankete daju kompleksnije i bolje odgovore na

pitanja otvorenog pitanja.

H4: E-mail anketni upitnik je korektno usmjerena ukoliko se provode istraživanja za

interesne skupine koje koriste e-mail; Istraživanje Schaefer i Dilman (1998) pokazuje

da su e-mail ankete dobre samo za pojedine interesne skupine kao npr. zaposlenici

tvrtke, članovi udruga odnosno samo onaj dio populaciji koji ima e-mail adresu.

H5: E-mail anketne upitnike imaju nešto nižu stopu odgovora od anketa koje su slane

putem pošte ili putem telefona; Harewood, G.C. sa svojim suradnicima (2001) je

dokazao da je najveća stopa odgovora anketiranjem putem telefona, zatim koje su

slane poštom, a tek onda e-mail anketa.

16

H6: E-mail anketni upitnik je ograničavajuće sredstvo istraživanja zbog nemogućnosti

dobivanja e-mail adresa ili dobivanja krivih adresa; McMahon i suradnici,( 2003),

potvrđuju svojim istraživanjima da je jedan od razloga manje stope odgovora na e-

mail ankete upisivanje krivih e-mailova ili dobivanje krivih e-mailova od pojedinaca.

H7: E-mail anketni upitnik nije dobro sredstvo istraživanja gdje je ciljna skupina

starije dobi; Shih, Fan (2009) potvrđuju u svom istraživanju da su e-mail ankete bolje

sredstvo istraživanja kod mlađe populacije nego kod starije.

Istraživanje je provedeno u svibnju 2013. godine putem interneta, uz pomoć anketnog

upitnika kreirane u Web 2.0 alatu Google Docs. Anketni upitnik je ispitanicima slana putem

e-maila. Anketni upitnik se sastojao od 27 tvrdnji Likertove skale i 4 pitanja a,b,c formata.

Anketni upitnik je poslan na 460 adresa. A povrat je 103 ispunjena anketna upitnika.

Podaci prikupljeni putem ankete obrađeni su uz pomoć alata Statistica, verzija 9.0. U

Statisitici je korištena deskriptivan statistika i ANOVA.

3.2. Metodologija istraživanja

U istraživanju koje je provedeno, korištene su tvrdnje o upotrebi metoda istraživanja, tvrdnje

o korisnosti e-mail ankete te demografski pokazatelji.

Tvrdnje koje se odnose na pojedine pokazatelje nalaze se u tablici 1.

Broj Tvrdnja/pitanje Oznaka varijable

Hipoteza

kojoj

odgovora pitanje

1 Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom

istraživanja (promatranje)? SKL_KO_1 H1


istraživanja (putem fokus grupa)? SKL_KO_2 H1


istraživanja (anketnim upitnikom)? SKL_KO_3 H1

4 Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom SKL_KO_4 H1

Tablica 1:Tvrdnje iz anketnog upitnika

17

istraživanja (eksperimentom)?

5

Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste

koristite prilikom provedbe istraživanja (izravno

anketiranje)? SKL_KO_5 H5

6


koristite prilikom provedbe istraživanja (telefonsko

anketiranje)? SKL_KO_6 H5

7


koristite prilikom provedbe istraživanja (dopisni

anketni upitnik)? SKL_KO_7 H5

8


koristite prilikom provedbe istraživanja (e-mail anketni

upitnik)? SKL_KO_8 H5

9


koristite prilikom provedbe istraživanja (on-line

anketni upitnik)? SKL_KO_9 H5

10

Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi je

(broj povratnih anketnih upitnika). SKL_KO_10 H1

11


(brzina povrata anketnih upitnika). SKL_KO_11 H1

12 Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi je

(troškovi). SKL_KO_12 H1

13


(vrijeme isporuke anketnih upitnika). SKL_KO_13 H1

14 Ako se anketni upitnik sastoji od nekoliko pitanja

koristim e-mail anketu. INDIVID_1 H4

15

Ako je anketni upitnik namjenjena pojedinoj interesnoj

skupini (zapolsenici u tvrtki, članovi udruge i sl.),

koristim e-mail anketni upitnik. INDIVID_2 H4,H7

16

Ako je anketni upitnik namjenjena istraživanju

ispitanika mlađe dobi, koristim e-mail anketni upitnik. INDIVID_3 H7

17

Ako provodim istraživanja vezana za ispitanike starije

dobi, koristim se nekim drugim sredstvom istraživanja. INDIVID_4 H7

18 Ispitanici ne vole odgovarati na pitanja otvorenoga

pitanja. INDIVID_5 H3

19 Putem e-mail anketnog upitnika dobivam

kompleksnije odgovore na otvorena pitanja. INDIVID_6 H3

20

Zbog lakšeg unosa odgovora ispitanici daju

kompleksnije odgovore na otvorena pitanja putem e-

mail anketnog upitnika. INDIVID_7 H3

21 E-mail anketni upitnik naslovljavam s

poštovana/poštovani. INDIVID_8 H2

22 E-mail anketni upitnik naslovljavam osobno (ime i

prezime). INDIVID_9 H2

23

Kad je anketni upitnik naslovljen na osobu imenom i

prezimenom dobivam više povratnih odgovora. INDIVID_10 H2

24 Krive e-mail adrese ograničavaju e-mail anketni

upitnik. INDIVID_11 H6

18

25 Teško dolazim do e-mail adresa ispitanika potrebnih za

istraživanje. INDIVID_12 H6

26 Često dobivam krive e-mail adrese. INDIVID_13 H6

27 Ne mogućnost pristupa/dobivanja e-mail adresama

ograničava e-mail anketni upitnik. INDIVID_14 H6

28 Na koji način prikupljate e-mail adrese kako bi ste

poslali ankwtni upitnik INDIVID_15 H6

29 Ekonomski fakultet u kojem radite DEMOG_1 H3

30 Koliko dugo se bavite istraživačkim radom DEMOG_2 H2

31 Dob DEMOG_3 H7

Izvor: izrada autora

Od 1-17 izesene tvrdnje mjerila se uz pomoć Likertove mjerne skale sa pet intenziteta.

Ispitanici su mogli odabrati u tvrdnjama (1-9) kojim intenzitetom se slažu od 1 (najmanje) do

5 (najviše). U sljedećim tvrdnjama (10-13) ispitanici su mogli odabrati intenzitet 1 (uopće mi

nije važno), 2 (nije mi važno), 3 (niti mi je važno, niti nevažno), 4 (važno mi je), 5 (jako mi je

važno). Od (14-27) ispitanici su označavali intenzitet sa 1 (u potpunosti se ne slažem), 2 (ne

slažem se), 3 (niti se ne slažem, niti se slažem), 4 (slažem se), 5 (u potpunosti se slažem).

Sklonost korištenju raznih sredstava istraživanja ispitivala se tvrdnjama od 1-13, gdje su se

prve četiri tvrdnje odnosile na vrste sredstava istraživanja, a sljedeće su se odnosile samo na

upotrebu anketnog upitnika.

Za mjerenje individualnog korištenja/nekorištenja e-mail ankete koristilo se 15 tvrdnji, od

čega (1,2) o razlogu upotrebe e-mail ankete, (3,4) dobi upotrebe e-mail ankete, (5, 6 i 7) o

korisnosti otvorenih pitanja u e-mail anketi, (8, 9 i 10) načinu oslovljavanja ispitanika u e-

mail anketama te (11, 12, 13 i 14) o problemu prikupljanja e-mail adresa.

Pitanje pod brojem 28 se odnosilo na načinu prikupljanja e-mail adresa koje je formirano u

obliku a, b, c pitanja. Demografski pokazatelji ispitani su uz pomoć pitanja 29-31 gdje se

ispitao mjesto rada (odnosno ekonomski fakultet u kojem ispitanik radi), dob ispitanika te

vrijeme kojim se ispitanik bavi istraživačkim radom.

Podaci su prikupljeni anonimnim anketnim upitnikom putem Interneta. Anketni upitnik je

poslan u svibnju 2013. godine putem e-maila. Anketni upitnik je slan pomoću on-line

anketnog upitnika pomoću programa Google Docs-a. Ispitanici su birani na temelju uzorka

grupa. Ispitanici su odabrani ciljano, koji su vezani s problematikom istraživanja. Najčešće se

istraživanja provode u u ekonomskoj grani te su radi toga i ispitanici svi znanstvenici s četiri

19

ekonomska fakulteta. Ispitanici su bili svi profesori s četiri ekonomska fakulteta (Rijeka,

Split, Zagreb, Osijek). Ukupno je poslano 460 anketnih upitnika, a dobiveno je 103 odgovora

iz čega proizlazi da je stopa odgovora 22, 39%.

3.3. Rezultati istraživanja

3.3.1. Analiza prikupljenih podataka

U nastavku slijedi osnovna analiza svih prikupljenih podataka. Za sve numeričke varijable

izrčunati će se broj valjanih uzoraka, artimetička sredina, standardna devijacija te distribucija

te će numeriče varijable biti prikazane grafički. Dok će nenumeričke varijable biti

komentirane uz pomoć grafičkog prikaza.

Broj

uzoraka Aritmetička

sredina Standardna devijacija

SKL_KO_1 104 2,320388 1,344660

SKL_KO_2 104 2,126214 1,226182

SKL_KO_3 104 4,398058 1,060335

SKL_KO_4 104 1,912621 1,284193

SKL_KO_5 104 3,067961 1,300544

SKL_KO_6 104 1,961165 1,220112

SKL_KO_7 104 2,854369 1,530140

SKL_KO_8 104 3,825243 1,286637

SKL_KO_9 104 4,009709 1,375522

SKL_KO_10 104 4,708738 0,666143

SKL_KO_11 104 4,009709 0,785845

SKL_KO_12 104 3,815534 1,036090

SKL_KO_13 104 3,689320 0,990436

INDIVID_1 104 3,553398 1,117842

INDIVID_2 104 3,485437 1,092435

INDIVID_3 104 3,514563 1,235616

INDIVID_4 104 3,864078 0,980681

INDIVID_5 104 3,776699 1,056558

INDIVID_6 104 2,708738 0,986488

INDIVID_7 104 2,873786 1,126156

INDIVID_8 104 4,194175 1,120734

INDIVID_9 104 2,786408 1,318425

Tablica 2: Izračun broj uzoraka, artimetičke sredine, standardne devijacije za sve numeričke podatke

20

INDIVID_10 104 3,213592 1,117161

INDIVID_11 104 3,825243 0,984459

INDIVID_12 104 3,058252 1,073981

INDIVID_13 104 2,805825 0,990724

INDIVID_14 104 3,660194 0,902648

Izvor: vlastita izrada u alatu Statistica 9.0

Za varijablu SKL_KO_1 koja odgovara pitanju „Koji način prikupljanja podataka koristite

prilikom istraživanja (promatranje)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što označava

da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 2,32 što znači da su

ispitanici u prosjeku dali ocjenu 2, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se prilikom

istraživanja tj. prikupljanja podataka ne koriste promatranjem. Prosječno odstupanje od

srednje vrijednosti (2,32) iznosi 1,34.

Za varijablu SKL_KO_2 koja odgovara tvrdnji „Koji način prikupljanja podataka koristite

prilikom istraživanja (putem fokus grupa)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što

označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 2,12 što znači

da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu 2, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se

prilikom istraživanja tj. prikupljanja podataka ne koriste fokus grupama. Prosječno

odstupanje od srednje vrijednosti (2,12) iznosi 1,22.

Za varijablu SKL_KO_3 koja odgovara tvrdnji „Koji način prikupljanja podataka koristite

prilikom istraživanja (anketnim upitnikom)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što


da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu 4, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se

prilikom istaživanja tj. prikupljanja podataka koriste anketnim upitnikom. Prosječno


Za varijablu SKL_KO_4 koja odgovara pitanju „Koji način prikupljanja podataka koristite

prilikom istraživanja (eksperimentom)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što

označava da su svi ispitanici odgovrili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 1,91 što znači da

su ispitanici u prosjeku dali ocjenu jedan, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se

prilikom istraživanja tj. prikupljanja podataka uopće ne koriste eksperimentom. Prosječno


Za varijablu SKL_KO_5 koja odgovara pitanju „Ako se koristite anketnim upitnikom, koje

vrste koristite prilikom provedbe istraživanja (izravno anketiranje)“, broj prikupljenih valjanih

21

uzoraka je 104 što označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina

iznosi 3,07 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu tri, odnosno većina ispitanika je

odgovorila da niti se koriste niti se ne koriste izravnim anketiranjem prilikom istraživanja.

Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,07) iznosi 1,30.


vrste koristite prilikom provedbe istraživanja (telefonsko anketiranje)“, broj prikupljenih

valjanih uzoraka je 104 što označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička

sredina iznosi 1,96 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu jedan, odnosno većina

ispitanika je odgovorila da se uopće ne koriste telefonskim anketiranjem prilikom istraživanja.



vrste koristite prilikom provedbe istraživanja (dopisni anketni upitnik)“, broj prikupljenih


sredina iznosi 2,85 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu tri, odnosna većina

ispitanika je odgovorila da se niti koriste niti ne koriste dopisnom anketom prilikom

istraživanja. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (2,85) iznosi 1,53.


vrste koristite prilikom provedbe istraživanja (e-mail anketni upitnik)“, broj prikupljenih


sredina iznosi 3,83 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina njih

je odgovorila da se koriste e-mail anketom prilikom istraživanja. Prosječno odstupanje od



vrste koristite prilikom provedbe istraživanja (on-line anketni upitnik)“, broj prikupljenih


sredina iznosi 4,01 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina njih

je odgovorila da se koristi on-line anketama prilikom istraživanja. Prosječno odstupanje od


Za varijablu SKL_KO_10 koja odgovara pitanju „Prilikom odabira vrste anketnog upitnika

važno mi je (broj povratnih anketnih upitnika)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što


22

da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu pet, odnosno većina njih je odgovorila da im je jako

važan broj povratnih anketa prilikom istraživanja. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti

(4,71) iznosi 0,67.


važno mi je (brzina povrata anketnih upitnika)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što

označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 4,01što znači da

su ispitanici u prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina njih je odgovorila da im je važna

brzina povrata anketnih upitnika prilikom istraživanja. Prosječno odstupanje od srednje

vrijednosti (4,01) iznosi 0,79.


važno mi je (troškovi)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici

odgovrili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,82 što znači da su ispitanici u prosjeku dali

ocjenu četiri, odnosno većina njih je odgovorila da im je važan trošak prilikom odabira vrste

anketnog upitnika. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,82) iznosi 1,04.


važno mi je (vrijeme isporuke anketnih upitnika)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104

što znači da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,69 što znači da

su ispitanici u prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina njih je odgovorila da im je važno

vrijeme isporuke anketnih upitnika. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,69) iznosi

0,99.

Za varijablu INDIVID_1 koja odgovara tvrdnji „Ako se anketni upitnik sastoji od nekoliko

pitanja koristim e-mail anketu“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što znači da su svi

ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,55 što znači da su ispitanici u

prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina njih je odgovorila da se slažu sa tvrdnjom da ako

se anketni upitnik sastoji od nekoliko pitanja koriste e-mail anketu. Prosječno odstupanje od


Za varijablu INDIVID_2 koja odgovara tvrdnji „Ako je anketni upitnik namjenjena pojedinoj

interesnoj skupini (zapolsenici u tvrtki, članovi udruge i sl.), koristim e-mail anketni upitnik“,

broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili na pitanje.

Artimetička sredina iznosi 3,49 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu tri, odnosno

većina ispitanika je odgovorila da se niti slaže niti ne slaže s tvrdnjom da ako je anketni

23

upitnik namjenjena pojedinoj interesnoj skupini (zapolsenici u tvrtki, članovi udruge i sl.),

koristim e-mail anketni upitnik. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,49) iznosi

1,09.

Za varijablu INDIVID_3 koja odgovara tvrdnji „Ako je anketni upitnik namjenjena

istraživanju ispitanika mlađe dobi, koristim e-mail anketni upitnik“, broj prikupljenih uzoraka

je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,51 što

znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina ispitanika je odgovorila da

se slaže s tvrdnjom ako je anketni upitnik namjenjena istraživanju ispitanika mlađe dobi,

koristim e-mail anketni upitnik. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,51) iznosi

1,24.

Za varijablu INDIVID_4 koja odgovara tvrdnji „ako provodim istraživanja vezana za

ispitanike starije dobi, koristim se nekim drugim sredstvom istraživanja“, broj prikupljenih

uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi

3,86 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina ispitanika je

odgovorila da se slaže s tvrdnjom ako provodim istraživanja vezana za ispitanike starije

dobi, koristim se nekim drugim sredstvom istraživanja. Prosječno odstupanje od srednje


Za varijablu INDIVID_5 koja odgovara tvrdnji „ispitanici ne vole odgovarati na pitanja

otvorenoga pitanja“, broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili

na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,78 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu

četiri, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se slaže s tvrdnjom da ispitanici ne vole

odgovarati na pitanja otvorenoga pitanja. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,78)

iznosi 1,06.

Za varijablu INDIVID_6 koja odgovara tvrdnji „putem e-mail anketnog upitnika dobivam

kompleksnije odgovore na otvorena pitanja“, broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su

svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 2,71 što znači da su ispitanici u

prosjeku dali ocjenu tri, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se niti slažu niti ne slažu s

tvrdnjom da se putem e-mail anketnog upitnika dobiva kompleksnije odgovore na otvorena

pitanja. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (2,71) iznosi 0,99.

Za varijablu INDIVID_7 koja odgovara tvrdnji „zbog lakšeg unosa odgovora ispitanici daju

kompleksnije odgovore na otvorena pitanja putem e-mail anketnog upitnika“, broj

24

prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička

sredina iznosi 2,87 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu tri, odnosno većina

ispitanika je odgovorila da se niti slažu niti ne slažu s tvrdnjom da se zbog lakšeg unosa

odgovora ispitanici daju kompleksnije odgovore na otvorena pitanja putem e-mail anketnog

upitnika. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (2,87) iznosi 1,13.

Za varijablu INDIVID_8 koja odgovara tvrdnji „e-mail anketni upitnik naslovljavam s

poštovana/poštovani“, broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici

odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 4,19 što znači da su ispitanici u prosjeku dali

ocjenu četiri, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se slaže s tvrdnjom da e-mail anketni

upitnik naslovljavaju s poštovana/poštovani. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti

(4,19) iznosi 1,12.

Za varijablu INDIVID_9 koja odgovara tvrdnji „e-mail anketni upitnik naslovljavam osobno

(ime i prezime)“, broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili na

pitanje. Artimetička sredina iznosi 2,79 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu tri,

odnosno većina ispitanika je odgovorila da se niti slaže niti ne slaže s tvrdnjom da e-mail

anketni upitnik naslovljava osobno (ime i prezime). Prosječno odstupanje od srednje


Za varijablu INDIVID_10 koja odgovara tvrdnji „kad je anketni upitnik naslovljen na osobu

imenom i prezimenom dobivam više povratnih odgovora“, broj prikupljenih uzoraka je 104

što znači da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,21 što znači da

su ispitanici u prosjeku dali ocjenu tri, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se niti slaže

niti ne slaže s tvrdnjom da kad je anketni upitnik naslovljen na osobu imenom i prezimenom

dobivam više povratnih odgovora. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,21) iznosi

1,12.

Za varijablu INDIVID_11 koja odgovara tvrdnji „krive e-mail adrese ograničavaju e-mail

anketni upitnik“, broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili na

pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,83 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu četiri,

odnosno većina ispitanika je odgovorila da se slaže s tvrdnjom da krive e-mail adrese

ograničavaju e-mail anketni upitnik. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,83) iznosi

0,98.

25

Za varijablu INDIVID_12 koja odgovara tvrdnji „teško dolazim do e-mail adresa ispitanika

potrebnih za istraživanje“, broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici

odgovrili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,06 što znači da su ispitanici u prosjeku dali

ocjenu tri, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se niti slaže niti ne slaže s tvrdnjom da

se teško dolazi do e-mail adresa ispitanika potrebnih za istraživanje. Prosječno odstupanje od


Za varijablu INDIVID_13 koja odgovara tvrdnji „često dobivam krive e-mail adrese“, broj

prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička

sredina iznosi 2,81 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu tri, odnosno većina

ispitanika je odgovorila da se niti slaže niti ne slaže s tvrdnjom da se često dobivaju krive e-

mail adrese. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (2,81) iznosi 0,99.

Za varijablu INDIVID_14 koja odgovara tvrdnji „ne mogućnost pristupa/dobivanja e-mail

adresama ograničava e-mail anketni upitnik“, broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su

svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,66 što znači da su ispitanici u

prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se slaže sa tvrdnjom da

se ne mogućnost pristupa/dobivanja e-mail adresama ograničava e-mail anketni upitnik.


Na grafikonu 1 i 2 vidljiv je grafički prikaz svih varijabli koje se odnose na sklonosti

korištenja pojedinih vrsta anketa koje su prethodno opisane.

26

Budući da su ispitanici mogli izabrati jedan od 5 intenziteta, oni su prikazani uz pomoć pet

točaka u grafikonu.

0

10

20

30

40

50

60

E-mailanketniupitnik

Dopisnianketniupitnik

Telefonskoanketiranje

Izravnoanketiranje

Bro

j

Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom istraživanja?

U potpunosti se neslažem

Ne slažem se

Niti se slažem niti se neslažem

Slažem se

U potpunosti se slažem

0102030405060

Bro

j

Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste koristite prilikom provedbe

istraživanja?

U potpunosti se neslažem

Ne slažem se

Niti se slažem niti se neslažem

Slažem se

U potpunosti se slažem

Grafikon 1: grafički prikaz varijabli koje se odnose na

individualne sklonosti korištenja vrsta istraživanja

Izvor: vlastita izrada u Excelu

Grafikon 2: grafički prikaz varijabli koje se odnose na individualne sklonosti

korištenja vrsta anketnih upitnika


27

Intenziteti su označeni s brojevima od 1 do 5, pri čemu 1 označava najmanje, a intenzitet 5

najviše.

U pitanju „Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom istraživanja (promatranje)“ sa

intenzitetom 1 odgovorilo je 42 ispitanika što čini 40% ukupnog uzorka, što čini najveći broj

odgovora, najmanje odgovora je bilo za intenzitet 5 i to 7 odgovora što je sačinjavalo 7%

ukupnog uzorka, po 18 odgovora imaju intenziteti 2 i 3 tj. 17% dok intenzitet 4 ima 19

odgovora, 18%.

„Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom istraživanja (putem fokus grupa)“,

najviše odgovora je imao intenzitet 1 i to 44 odgovora tj. 42%, zatim intenzitet 2 (24%), dok

je intenzitet 5 imao najmanje odgovora i to 5 odnosno 5%. Intenzitetom 3 je odgovorilo

ukupno 18 ispitanika iz uzorka što čini 17% te intenzitetom 4, 12% ispitanika uzorka.

„Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom istraživanja (anketnim upitnikom)“

najviše odgovora ima pod intenzitetom 5 i to 70 ispitanika odnosno 67%. Najmanje odgovora

intenzitet 2 i to 4 odnosno 4%, intenzitet 1 je imao za jedan više tj. 5 odgovora. Intenzitet 3 je

imao 9 odgovora odnosno 9%, intenzitet 4 16 odgovora tj. 15%.

Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom istraživanja (eksperimentom) najviše

odgovora ima pod intenzitetom 1 čak 58 ispitanika što čini 56% uzorka, najmanje odgovora

ima pod intenzitetom 5, 7 odgovora odnosno 7% ukupnog uzorka. Pod intenzitetom 2

ukupnog uzorka ima 20 odgovora, 19% ukupnog uzorka, intenzitet 3 ima 9 odgovora ukupnog

uzorka, te intenzitet 4 ima 10 odgovora ukupnog uzorka što sačinjava 9 odnosno 10%

ukupnog uzorka.

„Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste koristite prilikom provedbe istraživanja

(izravno anketiranje)“ , najviše odgovora ima intenzitet 3 i to 36 odgovora tj. 35% ukupnog

uzorka. Slijedi intenzitet 4 s 23 odgovora odnosno 22% ukupnog uzorka. Intenzitet 1 ima 19

odgovora dok intenzitet 5 ima 16, 15% ,a intenzitet 2, 10 odgovora, 10%.


(telefonsko anketiranje)“, najviše odgovora ima intenzitet 1 i to 54 odgovora ukupnog broja

uzorka što čini 52%. Isti broj odgovora imaju intenzitet 2 i 3 i to po 18 odgovora odnosno

17%, sa najmanje odgovora slijede intenzitet 4 sa 9 odgovora te intenzitet 5 sa 5 odgovora

odnosno 9 i 5%.

28


(dopisni anketni upitnik)“ najviše odgovra ima pod intenzitetom 1 i to 31 od ukupnog uzorka,

30%, najmanje ima intenzitet 2 sa 13 odgovora tj. 13%. Isto odgovora imaju intenziteti 3 i 5

sa po 22 odgovora ukupnog uzorka odnosno 21%, i intenzitet 4 ima 16 odgovora tj. 15%.

„Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste koristite prilikom provedbe istraživanja (e-

mail anketni upitnik)“, najviše odgovora ima intenzitet 5 i to 42 odnosno 40%. Najmanje ima

intenzitet 1 i to samo 8 odgovora što čini 8% ukupnog uzorka. Intenzitet 2 slijedi s 11 (11%)

odgovora dok intenzitet 3 sa 14 (13%) odgovora ukupnog uzorka. Intenzitet 4 ima 29

odgovora odnosno 28% odgovora ukupnog uzorka.

„Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste koristite prilikom provedbe istraživanja (on-

line anketni upitnik)“ najviše odgovora i to 57 ima intenzitet pod brojem 5 što čini 55%

ukupnog uzorka. Slijedi intenzitet 4 sa 20 odgovora tj. 19%. Najmanje ima intenzitet 2 i to 7

odgovora, 7% intenzitet 3 ima 9 odgovora, a intenzitet 1 11 odgovora odnosno 9 i 11%.

Upotpunosti

se neslažem

Ne slažemse

Niti seslažem nitine slažem

Slažem se Upotpunostise slažem

Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi

je:

Vrijeme isporukeanketnih upitnika

Troškovi

Brzina povrata anketnihupitnika

Broj povratnih anketnihupitnika

Grafikon 3: grafički prikaz varijabli koje se odnose na individualne važnosti

prilikom korištenja anketnih upitnika


29

„Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi je (broj povratnih anketnih upitnika)“ sa

intenzitetom 1 odnosno uopće mi nije važno je odgovrio jedan ispitanika od ukupnog uzorka

odnosno 1%. Najviše odgovora ima intenzitet 5, jako mi je važno i to 83 tj. 80% uzorka. Pod

intenzitetom nije mi važno nema zabilježenog niti jednog odgovora dok 14 ispitanika smatra

da im je važno, 13%. 6 ispitanika je odgovorila da im je niti važno niti nevažno.

„Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi je (brzina povrata anketnih upitnika)“ sa

intenzitetom važno mi je je odgovorilo 63 ispitanika ukupnoga uzorka odnosno 61%.

Najmane ispitanika je odgovorilo pod intenzitetima uopće mi nije važno i nije mi važno i to

po 2 ispitanika što sačinjava 2% ukupnog uzorka. Jako mi je važno je odgovorilo 24

ispitanika ukupnog uzorka tj. 23% te pod intenzitetom 3, niti mi je važno niti nevažno je

odgovorilo 13 ispitanika odnosno 13% ukupnoga uzorka.

„Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi je (troškovi)“ intenzitetom 5 odnosno

jako mi je važno je odgovorilo 33 ispitanika ukupnog uzorka odnosno 32%. Najmanje

odgovorai ma pod intenzitetom 1, uopće mi nije važno i to 2 ispitanika. Važno mi je ima

ukupno 30 odgovora odnosno 29%, a intenzitet 3 koji odgovara tvrdnji niti mi je važno niti

nevažno odgovorilo je 31 ispitanik odnosno 30% ukupnoga uzorka.

„Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi je (vrijeme isporuke anketnih upitnika)“

intenzitetom 1 odnosno uopće mi nije važno odgovorilo je 4 ispitanika ukupnoga uzorka

(4%). Najviše ispitanika je odgovorilo važno mi je i to 47 ispitanika odnosno 45%. 20

ispitanika ukupnoga uzorka je odgovorilo da ime je jako važno (19%). 7 ispitanika nije važno

dok je 26 ispitanika odnosno 26% nijti važno niti nevažno.

30

Na grafikonu 4 i 5 vidljive su sve individualne varijable te su u nastavku opisane.

„Ako se anketni upitnik sastoji od nekoliko pitanja koristim e-mail anketu“ sa intenzitetom 1

odnosno u potpunosti se ne slažem je odgovrilo 7 ispitanika ukupnog uzorka (7%). Najviše

odgovora ima pod intenzitetom 4 odnsono u potpunosti se slažem sa 41 odgovorom odnosno

(39%). 10 ispitanika je odgovorilo da se ne slaže s postavljenom tvrdnjom. 25 ispitanika

odnosno 24% je odgovorilo da se niti slaže niti ne slaže. 21 ispitanik ukupnog uzorka odnosno

20% se u potpunosti slaže.

„Ako je anketni upitnik namjenjena pojedinoj interesnoj skupini (zapolsenici u tvrtki, članovi

udruge i sl.), koristim e-mail anketni upitnik“ sa intenzitetom 1 odnosno u potpunsti se ne

1 2 3 4 5

Grafički prikaz individualnih varijabli

Zbog lakšeg unosa odgovoraispitanici daju kompleksnijeodgovore na otvorena pitanjaputem e-mail anketnog upitnika.Putem e-mail anketnog upitnikadobivam kompleksnije odgovore naotvorena pitanja.

Ispitanici ne vole odgovarati napitanja otvorenoga pitanja.

Ako provodim istraživanja vezana zaispitanike starije dobi, koristim senekim drugim sredstvomistraživanja.Ako je anketni upitnik namjenjenaistraživanju ispitanika mlađedobi, koristim e-mail anketniupitnik.

Ako je anketni upitnik namjenjenapojedinoj interesnoj skupini(zapolsenici u tvrtki, članovi udruge isl.), koristim e-mail anketni upitnik.Ako se anketni upitnik sastoji odnekoliko pitanja koristim e-mailanketu.

Grafikon 4: Grafički prikaz individualnih varijabli


31

slažem je odgovorilo 8 ispitanika ukupnog uzorka, odnosno 8%. Ne slažem se je odgovorilo 7

ispitanika odnosno 7%. Niti se slažem niti se ne slažem je odgovorilo ukpno 32 ispitanika

uzorka odnsono 31%. Najviše ispitanika je odgovorilo da se slaže i to 39 ispitanika ukupnoga

uzorka tj 38%. U potpunosti se slažem je odgovorilo 18 ispitanika odnosno 17%.

„Ako je anketni upitnik namjenjena istraživanju ispitanika mlađe dobi, koristim e-mail

anketni upitnik“ intenzitetom 1 odnosno u potpunosti se ne slažem je odgovorilo 13

ispitanika ukupnoga uzorka odnosno (13%). Najmanje ispitanika je odgovorilo intenziteom 2

odnosno da se ne slažu i to 5 odnosno 5%. 22 ispitanika je odgovrilo da se niti ne slažu niti

slažu te da se u potpunosti slažu, što čini 21% ukupnoga uzorka. Najviše ispitanika je

odgovorilo se slaže i to 42 ispitanika odnosno 40%.

„Ako provodim istraživanja vezana za ispitanike starije dobi, koristim se nekim drugim

sredstvom istraživanja“, intenzitetom 1odnosno uopće se ne slažu je odgovorilo 2 ispitanika

tj. (2%). 8 ispitanika je odgovorilo da se ne slažu s tvrdnjom, odnosno 8%. 22 ispitanik se niti

slaže niti ne slaže s tvrdnjom što sačinjava 21% ukupnog uzorka ispitanika. Najviše ispitanika

je odgovorilo da se slaže i to 43 odnosno 41%. Intenzitetom 5 je odgovorilo 30 ispitanika

odnosno 29%.

„Ispitanici ne vole odgovarati na pitanja otvorenoga pitanja“, intenzitetom 1 odnosno uopće se

ne slažu je odgovorilo 6 ispitanika odnosno 6%, 5 ispitanika odnosno 5% je odgovorilo da se

ne slaže s tvrdnjom, zatim 21 ispitanik iz uzorka je odgovrio da niti se slaže niti ne slaže s

tvrdnjom. Najviše ispitanika i to 43 odnosno 41% je odgovorilo da se slažu s tvrdnjom. 30

ispitanika se u potpunosti slaže s tvrdnjom (29%).

„Putem e-mail anketnog upitnika dobivam kompleksnije odgovore na otvorena pitanja“,

intenzitetom 1 je odgovorilo 16 ispitanika uzorka odnosno 15%. 20 ispitanika je odgovorilo

intenzitetom 2 odnosno da se ne slaže s tvrdnjom. Niti se ne slažu niti se slažu ukupnog

uzorka je 20 ispitanika odnosno 19%. Najviše ispitanika je odgovorilo da se slažu s tvrdnjom i

to 48 ispitanika uzorka tj. 46%. 25 ispitanika se u potpunosti slaže s tvrdnjom što iznosi 24%

ukupnog uzorka ispitanika.

„Zbog lakšeg unosa odgovora ispitanici daju kompleksnije odgovore na otvorena pitanja

putem e-mail anketnog upitnika“, intenzitetom 1 odnosno u potpunosti se ne slaže 15

ispitanika ukupnog uzorka odnosno 14%. 20 ispitanika se ne slaže s tvrdnjom (19%). Najviše

odgovora je pod intenzitetom da se niti ne slaže niti slaže i to 30 ispitanika ukupnog uzorka

32

odnosno 38%. 23 ispitanika su odgovorili intenzitetom 4, da se slaću s tvrdnjom (22%). U

potpunosti se s tvrdnjom slaže 7 ispitanika odnosno 7%.

„E-mail anketni upitnik naslovljavam s poštovana/poštovani“, intenzitetom 1 kao i

intenzitetom 3 dalo je 5 ispitanika ukupnog uzorka svoje odgovore što čini i najmanji postotak

odgovora. Sljedeći je intenzitet 2, ne slažem se na koji je 7 ispitanika dalo odgovor, ukupnog

uzorka. 32 ispitanika odnosno 31% se slaže s tvrdnjom dok njih 55 (53%) se u potpunosti

slaže s tvrdnjom.

„E-mail anketni upitnik naslovljavam osobno (ime i prezime)“, intenzitetom 1 odnosno u

potpunosti se ne slažu 19 ispitanika ukupnog uzorka (18%). Ne slažu se 32 ispitanika odnosno

31% ukupnog uzorka. Intenzitetom 3 odnosno niti se slažu niti se ne slažu je odgovorilo 20

ispitanika (19%). Slažu se 11 ispitanika odnosno 18% dok se u potpunosti slažu, što odgovara

intenzitetu 5, 14 ispitanika ukupnoga uzorka.

„Kad je anketni upitnik naslovljen na osobu imenom i prezimenom dobivam više povratnih

odgovora“, intenzitetom 1 odnosno uopće se ne slažu je odgovrilo 11 ispitanika ukupnoga

U potpunostise ne slažem

Ne slažem se Niti se slažemniti ne slažem

Slažem se U potpunostise slažem

Grafički prikaz individualnih varijabli

Ne mogućnost pristupa/dobivanja e-mail adresama ograničava e-mailanketni upitnik.Često dobivam krive e-mail adrese.

Teško dolazim do e-mail adresaispitanika potrebnih za istraživanje.

Krive e-mail adrese ograničavaju e-mail anketni upitnik.

Kad je anketni upitnik naslovljen naosobu imenom i prezimenomdobivam više povratnih odgovora.E-mail anketni upitnik naslovljavamosobno (ime i prezime).

E-mail anketni upitnik naslovljavam spoštovana/poštovani.

Grafikon 5: Grafički prikaz individualnih varijabli


33

uzorka odnosno 11%. Najmanje ispitanika je dalo odgovor da se ne slažu i to 8 odnosno 8%.

Najviše ispitanika je odgovrilo da se niti slažu niti ne slažu s postavljenom tvrdnjom i to 46

odnosno 44%. 25 ispitaniak se slažu što sačinjava 24% ukupnoga uzorka. U potpunosti se

slažu 14 ispitanika što čini 13% ispitanika ukupnoga uzorka.

„Krive e-mail adrese ograničavaju e-mail anketni upitnik“, intenzitetom 1 odnosno uopće se

ne slažu s tvrdnjom najmanje ispitanika ukupnoga uzorka i to 3 odnosno 3%. Njih 8 se ne

slaže s tvrdnjom. Niti se slažu niti se ne slažu, što odgovara intenzitetu 3, ukupno 18

ispitanika odnosno 17%. Najviše odgovora ima intenzitet pod 4 odnosno slažu se s tvrdnjom i

to 50 ispitanika ukupnoga uzorka odnosno 48%. 25 ispitanika se u potpunosti slaže s

tvrdnjom, 24%.

„Teško dolazim do e-mail adresa ispitanika potrebnih za istraživanje“, intenzitetom 1 je

odgovrilo najmanje ispitanika ukupnoga uzorka i to 8 odnosno 8%. 21 ispitanik je odgovrio

da se ne slaže, a također isto toliko da se slaže s tvrdnjom, što čini 20% ukupnog uzorka

ispitanika. Najviše ispitanika se niti ne slažu niti slažu s tvrdnjom i to 42 ispitanika ukupnoga

uzorka odnosno 40%. U potpnosti se slažu s tvrdnjom 12 ispitanika što čini 12% ukupnoga

uzorka.

„Često dobivam krive e-mail adrese“, intenzitetom 1 što znači da se u potpunosti ne slažu s

tvrdnjom odgovorilo je 9 ispitanika ukupnoga uzorka odnosno 9%. 30 ispitanika se ne slaže s

tvrdnjom što čini 29% ukupnog uzorka ispitanika. Najviše ispitanika je odgovrilo pod

intenzitetom 3 odnosno da se niti slažu niti ne slažu s tvrdnjom 42, odnosno 40%. Njih 18 se

slaže s tvrdnjom što iznosi 17% ukupnog uzorka ispitanika. U potpunosti se slaže 5 ispitanika

što u postotku iznosi 5.

„Ne mogućnost pristupa/dobivanja e-mail adresama ograničava e-mail anketni upitnik“,

intenzitetom 1 je odgovorilo najmanje ispitanika i to 3 odnosno 3% ukupnoga uzorka. Ne

slažu se s tvrdnjom ukupno 6 ispitanika ukupnog uzorka (6%). Intenzitetom 3, niti se slažu

niti se ne slažu je odgovorilo 29 ispitanika što sačinjava 28% ukupnoga uzorka. Najviše

ispitanika 50 je odgovrilo da se slaže s tvrdnjom (48%). U potpunosti se slaže 16 ispitanika

ukupnoga uzorka što u postotku iznosi 15.

U nastavku slijedi histogram varijable INDIVID_15 koja predstavlja pitanje na koji način

prikupljate e-mail adrese kako bi ste poslali anketni upitnik. Ispitanici su mogli odgovoriti na

formalan (plaćene baze, traženje putem Interneta ili na neformalan način (prosljeđivanje

34

prijateljim, postojeće baze, inbox, postojeći kontakti). Od ukupno 104 ispitanika 41, odnosno

39% je odgovrilo da služe formalnim načinom, dok njih 63, odnosno 61% na neformalan

način prikuplja e-mail adrese.

Grafikon 6: Histogram za varijablu INDIVID_15

U nastavku slijedi histogram za varijablu DEMO_1 koja predstavlja demografski pokazatelj

ekonomskog fakulteta u kojem ispitanici rade.

Grafikon 7: Histogram varijable DEMO_1

Formalno 39%

Neformalno 61%

Ekonoski fakultet u

Rijeci 22%

Ekonomski fakultet u Zagrebu

33%

Ekonomski fakultet u Osijeku

21%

Ekonomski fakultet u

Splitu 24%

Izvor: vlastita izrada u alatu Excel


35

Na histogramu se može vidjeti učestalost pojedinih odgovora. Iz datog prikaza vidim da je od

ukupnog broja ispitanika 24% odnosno 25 ispitanika bilo s Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Najviše odgovora dali su ispitanici s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i to 33%, ali to nije

relevantan podatak jer na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu ima najviše ispitanika kojima je

anketa poslana. Ekonomski fakultet u Rijeci je dao 22% odgovora ukupnog uzorka ispitanika

odnosno 23 ispitanika, dok je Ekonomski fakultet u Osijeku ispunilo 21% ispitanika anketu

odnosno 22 ispitanika.

U nastavku slijedi histogram varijable DEMO_2 koja predstavlja godine, mjesece rada u

istraživanju.

Grafikon 8: Histogram za varijablu RADNO ISKUSTVO

Na histogramu se može vidjeti da najviše ispitanika ima radnog iskustva u istraživačkim

radovima od 11 godina i više i to 42% odnosno 44 ispitanika. Zatim siljede oni od 6 do 10

godina i to 38% odnosno 40 ispitanika. Ne postoji ni jedan odgovor koji se odnosi na

razdoblje od1-5 mjeseca, te je samo 15 odgovora od 6 mjeseci do godine dana. Od 2 do 5

godina ima ukupno 18% odgovora tj. 19 ispitanika.

od 1-5 mjeseci 0%

od 6 mjeseci do godine dana

1%

od 2 do 5 godina 18%

od 6 do 10 godina 38%

11 godina i više 43%


36

U nastavku slijedi histogram varijable DEMO_3 koja se odnosi na demografski pokazatelj

odnosno dob ispitanika.

Grafikon 9: Histogram za varijablu DOB

Na histogramu se može vidjeti učestalost pojedinih odgovora. Tako je najviše ispitanika

ukupnog uzorka u dob od 25-35 i to 55% odnosno 57 ispitanika. Slijedi dob od 36-45

ispitanika i to sa 18% ukupnog uzorka odnosno 19 ispitanika. Najmanje ima ispitanika od 56 i

više godina i to 13% odnosno 13 ispitanika ukupnog uzorka. Od 46-55 godina je odgovrilo

14% ispitanika ukupnoga uzorka odnosno 15 ispitanika.

3.3.2. Odnos demografskih pokazatelja sa pokazateljima sklonostima

korištenja e-mail ankete

Odnos demografskih pokazatelja sa pokazateljima sklonosti korištenja e-mail ankete testirao

se uz pomoć ANOVA-e, odnosno analize varijanci.

Prilikom testiranja dobilo se 7 signifikantnih odgovora. Nakon pregledavanja, utvrđeno je da

od njih 7, 3 odgovaraju postavljenim hipotezama.

25-35 55%

36-45 18%

46-55 14%

56 i više godina

13%


37

Tablica 3: ANOVA za pojedine varijable pokazatelja sklonostima korištenja e-mail ankete s obzirom na

demografske pokazatelje

Zavisne varijable DEMO_1 DEMO_2 DEMO_3

SKL_KO_1 F (3,99)=0,94

p>0,05

F(3,99)=4,39

p<0,05

F(3,99)=3,30

p<0,05

SKL_KO_2 F(3,99)=1,52

p>0,05

F(3,99)=4,48

p<0,05

F(3,99)=5,03

p<0,05

SKL_KO_3 F(3,99)=1,57

p>0,05

F(3,99)=1,73

p>0,05

F(3,99)=0,79

p>0,05

SKL_KO_4 F(3,99)=1,84

p>0,05

F(3,99)=3,34

p>0,05

F(3,99)=0,21

p>0,05

SKL_KO_5 F(3,99)=2,66

p>0,05

F(3,99)=1,08

p>0,05

F(3,99)=4,83

p<0,05

SKL_KO_6 F(3,99)=1,68

p>0,05

F(3,99)=6,13

p<0,05

F(3,99)=1,52

p>0,05

SKL_KO_7 F(3,99)=0,66

p>0,05

F(3,99)=9,99

p>0,05

F(3,99)=1,93

p>0,05

SKL_KO_8 F(3,99)=3,35

p<0,05

F(3,99)=0,37

p>0,05

F(3,99)=1,21

p>0,05

SKL_KO_9 F(3,99)=1,16

p>0,05

F(3,99)=1,22

p>0,05

F(3,99)=0,45

p>0,05

SKL_KO_10 F(3,99)=0,96

p>0,05

F(3,99)=0,83

p>0,05

F(3,99)=1,06

p>0,05

SKL_KO_11 F(3,99)=1,99

p>0,05

F(3,99)=1,81

p>0,05

F(3,99)=0,65

p>0,05

SKL_KO_12 F(3,99)=0,87

p>0,05

F(3,99)=0,29

p>0,05

F(3,99)=0,59

p>0,05

SKL_KO_13 F(3,99)=2,05

p>0,05

F(3,99)=0,04

p>0,05

F(3,99)=0,79

p>0,05

Izvor: vlastita izrada u alatu Statistiva 9.0

38

Grafikon 10: ANOVA – Utjecaj Ekonomskog fakulteta u kojem se radi na upotrebu e-mail ankete

prilikom istraživanja

DEMOG_1; LS Means

Current effect: F(3, 99)=3,3455, p=,02221

Effective hypothesis decomposition

Vertical bars denote 0,95 confidence intervals

Ri Zg Os Sp

DEMOG_1

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

SK

L_

KO

_8


Zaposlenici s Ekonomskog fakulteta u Osijeku najviše su skloni korištenju e-mail anketa

prilikom istraživanja. Zatim nešto manje su skloni ispitanici s Ekonomskog fakulteta u

Zagrebu. Najmane su skloni ovim načinom istraživanja ispitanici s Ekonomskog fakulteta u

Rijeci.

Grafikon 11: ANOVA - Utjecaj godina bavljenja istraživački radom na upotrebu telefonskog anketiraja

prilikom istraživanja

DEMOG_2; LS Means

Current ef f ect: F(3, 99)=6,1292, p=,00072

Ef f ectiv e hy pothesis decomposition

Vertical bars denote 0,95 conf idence interv als

od 6 mj do god dana

od 2 do 5 god

od 6 g do 10

11 godina i v iše

DEMOG_2

0

1

2

3

4

5

6

7

8

SK

L_

KO

_6

Izvor: vlastita izrada u alatu Statisitca 9.0

39

Rezultati pokazuju da ispitanici koji se bave istraživačkim radom od 6 mjeseci do godine

dana najviše se koriste prilikom istraživanja telefonskim anketama.

Grafikon 12: ANOVA - utjecaj dobi na upotrebu telefonskog anketiranja prilikom istraživanja

DEMOG_3; LS Means




25-35 36-45 46-55 56 i v iše

DEMOG_3

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

SK

L_K

O_6

Izvor: vlastita izrada u alatu statistica 9.0

Rezultati prikazuju da se prilikom provođenja istraživanja putem telefonske ankete nitko ne

koristi s tom metodom.

3.3.3. Odnos demografskih pokazatelja sa pokazateljima sklonostima

individualnoga mišljenja o e-mail ankete

Odnos demografskih pokazatelja sa pokazateljima indiviadualnog mišljenja o e-mail ankete

testirao se uz pomoć ANOVA-e, odnosno analize varijanci.

Tablica 4 : ANOVA za pojedine varijable pokazatelja individualnoga mišljenja o e-mail ankete s obzirom

na demografske pokazatelje.

Zavisne varijable DEMO_1 DEMO_2 DEMO_3

INDIVID_1 F (3,99) = 0,42

p>0,05

F (3,99) = 0,11

p>0,05

F (3,99) = 0,76

p>0,05

INDIVID_2 F (3,99) = 1,03

p>0,05

F (3,99) = 0,19

p>0,05

F (3,99) = 2,13

p>0,05

INDIVID_3 F (3,99) = 0,17 F (3,99) = 0,42 F (3,99) = 0,89

40

p>0,05 p>0,05 p>0,05

INDIVID_4 F (3,99) = 0,34

p>0,05

F (3,99) = 0,99

p>0,05

F (3,99) = 1,17

p>0,05

INDIVID_5 F (3,99) = 4,76

p<0,05

F (3,99) = 0,80

p>0,05

F (3,99) = 0,09

p>0,05

INDIVID_6 F (3,99) = 1,70

p>0,05

F (3,99) = 0,57

p>0,05

F (3,99) = 0,18

p>0,05

INDIVID_7 F (3,99) = 1,24

p>0,05

F (3,99) = 0,92

p>0,05

F (3,99) = 0,89

p>0,05

INDIVID-8 F (3,99) = 0,69

p>0,05

F (3,99) = 0,84

p>0,05

F (3,99) = 1,12

p>0,05

INDIVID_9 F (3,99) = 0,68

p>0,05

F (3,99) = 1,08

p>0,05

F (3,99) = 0,84

p>0,05

INDIVID_10 F (3,99) = 2,60

p>0,05

F (3,99) = 1,03

p>0,05

F (3,99) = 0,64

p>0,05

INDIVID_11 F (3,99) = 1,56

p>0,05

F (3,99) = 0,27

p>0,05

F (3,99) = 1,95

p>0,05

INDIVID_12 F (3,99) = 1,55

p>0,05

F (3,99) = 0,75

p>0,05

F (3,99) = 0,47

p>0,05

INDIVID_13 F (3,99) = 3,02

p<0,05

F (3,99) = 1,14

p>0,05

F (3,99) = 0,18

p>0,05

INDIVID_14 F (3,99) = 1,08

p>0,05

F (3,99) = 0,20

p>0,05

F (3,99) = 0,18

p>0,05

INDIVID_15 F (3,99) = 3,11

p<0,05

F (3,99) = 1,57

p>0,05

F (3,99) = 0,90

p>0,05

U odnosima između individualnog mišljenja o e-mail anketi i demografskim pokazateljima

veću statističku značajnost imamo samo između 3 odnosa i to između varijabli DEMO_1 i

varijabli INDIVID.

41

Grafikon 13: ANOVA – utjecaj mjesta rada, odnosno Ekonomskog fakulteta na to da ispitanici ne vole

odgovarati na pitanja otvorenoga pitanja

DEMOG_1; LS Means




Ri Zg Os Sp

DEMOG_1

2,8

3,0

3,2

3,4

3,6

3,8

4,0

4,2

4,4

4,6

4,8

5,0

IND

IVID

_5


Na temelju grafičkog prikaza možemo zaključiti da se ispitanici iz Osijeka i Splita slažu s

tvrdnjom da se ispitanicima ne vole odgovarati na pitanja otvorenoga pitanja. Ispitanici iz

Rijeke i Zagreba se niti ne slažu niti slažu s tvrdnjom. Možemo zaključiti da se ispitanici slažu

da ispitanici ne vole odgovarati na pitanja otvorenoga pitanja.

Grafikon 14: ANOVA – utjecaj mjesta rada na tvrdnju često dobivam krive e-mail adrese

DEMOG_1; LS Means




Ri Zg Os Sp

DEMOG_1

1,8

2,0

2,2

2,4

2,6

2,8

3,0

3,2

3,4

3,6

3,8

IND

IVID

_1

3


42

Rezultati nam prikazuju da se svi ispitanici ne slažu s tvrdnjom da često dobivaju krive e-mail

adrese. Ispitanici iz Osijeka i Splita se niti slažu niti ne slažu, dok se ispitanici iz Rijeke i

Zagreba ne slažu s tvrdnjom.

3.3.4. Odnos individualnoga mišljenja sa pokazateljima sklonostima

korištenja mišljenja e-mail ankete

Odnos individualnoga mišljenja sa pokazateljima sklonostimma korištenja o e-mail ankete

testirao se uz pomoć ANOVA-e, odnosno analize varijanci.

Prilikom usporedbe ovih dvaju pokazatelja dobilo se oko 60 signifikantnih rezultata. No

nakon analize rezultata, izdvajanja onih koje mogu opovrgnuti ili dokazati zadane hipoteze

dobili se 12 ANOVA-e, koje slijede u nastavku.

Grafikon 15: ANOVA – utjecaj tvrdnje ako je anketni upitnik namjenjen pojedinoj interesnoj skupini u

odnosu da se služim e-mail anketnim upitnikom prilikom istraživanja

INDIVID_2; LS Means




1 2 3 4 5

INDIVID_2

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

SK

L_

KO

_8

Izvor: vlastita izrada u alatu Statisitica 9.0

Ispitanici smatraju da ako je anketni upitnik namjenjen pojedinoj interesnoj skupini da je tada

e-mail dobro sredstvo prilikom istraživanja.

43

Grafikon 16: ANOVA – utjecaj tvrdnje ako je anketni upitnik namjenjen istraživanju ispitanika mlađe

dobi, u odnosu da se služim e-mail anketnim upitnikom

INDIVID_3; LS Means




1 2 3 4 5

INDIVID_3

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

SK

L_K

O_8


Ukoliko ispitanici imaju istraživanje koje je namjenjeno ispitivanju osoba mlađe dobi,

upotrebljavaju e-mail anketu.

Grafikon 17: ANOVA – utjecaj tvrdnje da se putem e-mail anketnog upitnika dobivaju kompleksniji

odgovori u odnosu da koristimo e-mail anketni upitn

INDIVID_6; LS Means




1 2 3 4 5

INDIVID_6

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

6,0

SK

L_K

O_8

44

Zaključuje se da putem e-mail anketnog upitnika dobivaju kompleksniji odgovori.

Grafikon 18: ANOVA – utjecaj tvrdnje da se zbog lakšeg unosa podataka ispitanici daju kompleksnije

odgovore na otvorena pitanja putem e-mail anketnog upitnika u odnosu da koriste e-mail anketni upitnik

INDIVID_7; LS Means




1 2 3 4 5

INDIVID_7

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

6,0

SK

L_K

O_8


Zaključuje se da zbog lakšeg unosa odgovora putem tipkovnici daju kompleksnij odgovori na

otvoren pitanja putem e-mail anketnog upitnika.

45

Grafikon 19: ANOVA – utjecaj tvrdnje kad je annketni upitnik naslovljen na ime i prezime dobiva se više

povratnih odgovora u odnosu da se upotrebljava e-mail anketni upitnik

INDIVID_10; LS Means




1 2 3 4 5

INDIVID_10

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

SK

L_K

O_8

Izvor: vlastita izrada u programa Statistics 9.0

Zaključuje se da ukoliko se e-mail anketni upitnik naslovljava na ime i prezime ispitanika da

se dobije više povratnih odgovora.

Grafikon 20: ANOVA – utjecaj tvrdnje da krive e-mail adrese ograničavaju e-mail anketni upitnik u

odnsu na korštenje e-mail anketnog upitnika prilikom istraživanja





1 2 3 4 5

INDIVID_11

-1,0

-0,5

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

SK

L_K

O_8

46

Zaključuje se da većina ispitanika slaže da krive e-mail adrese ograničavaju e-mail anketni

upitnik.

Grafikon 21: ANOVA – utjecaj tvrdnje da se često dobivaju krive e-mail adrese u odnosu na korištenje e-

mail anketnog upitnika prilikom istraživanja





1 2 3 4 5

INDIVID_13

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

6,0

6,5

SK

L_K

O_8


Ispitanici se slažu da prilikom upotrebe e-mail anketnog upitnika u svojim istraživanjima

često dobivaju krive e-mali adrese.

47

Grafikon 22: ANOVA – utjecaj tvrdnje da ne mogućnost dobivanja e-mail adresa ograničava e-mail

anketni upitnik ukoliko ga koristimo





1 2 3 4 5

INDIVID_14

-1

0

1

2

3

4

5

6

SK

L_K

O_8

Izvor: vlastita izrada u programu Statistica 9.0

Zaključuje se da ispitanici smatraju da nemogućnost pristupa odnosno dobivanja e-mail

adresa ograničava e-mail anketni upitnik.

3.4. Provjera hipoteza i rasprava o rezultatim

U istraživačkom djelu rada postavljene su sljedeće hipoteze:

H1: e-mail anketa sve više raste kao sredstvo istraživanja tržišta,

H2: personalizacija je važan element u povećanju odaziva na e-mail ankete,

H3: ispitanici putem e-mail ankete daju kompleksnije odgovore na pitanja otvorenoga tipa u

odnosu na druga sredstva istraživanja

H4: e-mail anketa je korektno usmjerena ukoliko se provode istraživanja za interesne skupine

koje koriste e-mail,

H5: e-mail ankete imaju nešto nižu stopu odgovora od anketa koje su slane putem pošte ili

telefonom

48

H6: e-mail anketa je ograničavajuće sredstvo istraživanja zbog nemogućnosti dobivanja e-mail

adresa ili dobivanja krivih e-mail adresa

H7: e-mail anketa nije dobro sredstvo istraživanja gdje je ciljna skupina starije dobi.

Tijekom obrade podataka prikupljenih istraživanjem utvrđeno je da ispitanici svih dobnih skupina

preferiraju korištenje e-mail ankete prilikom istraživanja. Utvrđeno je da se sve više koristi, ali nisu

utvrđeni razlozi zbog kojih se povećava korištenje e-mail ankete kao što su mali troškovi, visoke stope

odgovora, visoka brzina odgovora kao što nam u svojim istraživanjima tvrde (Sheehan i McMillan,

1999) te (Kirkby, et.al., 2011) . Ovim možemo zaključiti da je „ H1: e-mail anketa sve više raste kao

sredstvo istraživanja tržišta“ odbačena.

Analizom varijabli koje ukazuju na važnost personalizacije, pokazalo se da postoji značajna

povezanost s korištenjem e-mail anketnog upitnika. Pod personalizacijom se smatra da e svaka e-mail

anketa naslovljava imenom i prezimenom ispitanika. Dokazano je da ispitanici smatraju da ukoliko se

e-mail anketni upitnik naslovljava s imenom i prezimenom ispitanika ili s poštovani/poštovana da se

povratno dobiva puno više odgovora. Ovime možemo zaključiti da se „H2: personalizacija je važan

element u povećanju odaziva na e-mail ankete“ prihvaćena. Ovu tvrdnju su u svojim istraživanjima

dokazali i mnogi drugi kao npr. Heerwegh (2005), Schaefer, Dilman (1998).

Analizom povezanosti između pojedinih pokazatelja utvrđna je statistički značajna povezanost između

tipa otvorenog pitanja i e-mail ankete . Utvrđeno je da ispitanici općenito neovisno o vrsti istraživanja

ne vole odgovarati na otvorena pitanja. No dokazano je da ispitanici prilikom odgovaranja na otvorena

pitanja putem e-mail ankete daju više i kompleksnije odgovore. Točni razlozi toga se ne znaju, ali isto

tako su i Shermis i Loabard (1999) dokazali da postoji statistička značajnost između te dvije varijable.

Oni smatraju da je razlog tome upotreba tipkovnice za upisivanje odgovora što smatraju

jednostavnijim i bržim načinom nego upisivanja olovkom. Ovim možemo zaključiti da je „H3:

ispitanici putem e-mail ankete daju kompleksnije i bolje odgovore na pitanja otvorenoga tipa u odnosu

na druga sredstva istraživanja“ prihvaćena.

Kod tvrdnje koja ukazuje da je anketa korektno usmjerena ukoliko se provode istraživanja za interesne

skupine utvrđena je statistički značajna povezanost s korištenjem e-mail ankete. Ispitanici smatraju da

ukoliko je e-mail anketa korektno usmjerena, prema nekoj skupini, interesnoj, ljudi kao što su

zaposlenici u tvrtki, članovi udruga odnosno skupina ispitanika koja ima e-mail adresu, da je korisna.

Ovu tvrdnju su dokazali i Schaefer, Dilman (1998) u svojim istraživanjima. Ovim „H4: e-mail anketa

je korektno usmjerena ukoliko se provode istraživanja zainteresne skupine koje imaju e-mail adresu“

prihvaćena. Razlog je što postoji već ranije postavljenja baza e-mail adresa te se većina osoba, kao

npr. zaposlenici unutar nekog poduzeća učestalije koriste svojim e-mailom.

49

Tijekom obrade podataka prikupljenih istraživanjem djelomično se pokazala direktna statističkla veza

između varijabli. Pa tako što se tiče odnosa između e-mail ankete i telefonskog anketirenja se dokazalo

da se ispitanici češće i više koriste e-mail anketom za razliku od telefnoskog anketiranja. Što se tiče

anketa koje su slane poštom, prilikom obrade podataka nije se došlo do nikakve statističke povezanosti

između e-mail ankete i anketa slane putem pošte. „H5: E-mail ankete imaju nešto nižu stopu

odgovora od anketa koje su slane putem pošte ili putem telefona“ je odbačena. Stoga istraživanje koje

su proveli Harewood et.al. (2001) ne možemo se u potpunosti složiti. Razlog odbacivanja ove hipoteze

je u vremenskom periodu kad je prethodno ispitivanje provedeno, 2001. U zadnjih deset godina je

informatizacija uznapredovala te se u tome nalazi razlog odbacivanja hipoteze.

Analizom varijabli koje ukazuju na često dobivanje krivih e-mail adresa ili nemogućnost dobivanja e-

mail adresa, pokazalo se da postoji značajna povezanost s upotrebom e-mail anketnog upitnika kao

sredstvom prilikom provođenja istraživanja. Stoga „H6: e-mail anketa je ograničavajuće sredstvo

istraživanja zbog nemogućnosti dobivanja e-mail adresa ili dobivanja krivih e-mail adresa“

prihvaćena. Otvaranje e-mail adrese je vrlo jednostavno te svaka osoba može posjedovati i nekoliko

e-mail adresa. Iz toga slijedi problem ne znanja koju e-mail adresu pojedina osoba stvarno koristi. S

ovom tvrdnjom su se bavili također i Mcmahon et.al. te su je također dokazali.

Kod tvrdnje koja ukazuje da ukoliko je upitnik namjenjen ispitanicima mlađe dobi utvrđena je

statistička značajna povezanost sa upotrebom e-mail ankete. Također je utvrđena povezanost između

tvrdnje ukoliko je anketa namjenjena ispitanicima starije dobi da se neće primjeniti on-line anketa.

Razlog zašto to navodimo je jer se i e-mail i on-line ankete ispunjavaju putem kompjutera te je to još

jedna potvrda naše hipoteze. „H7: e-mail anketa nije dobro sredstvo istraživanja gdje je ciljna skupina

starije dobi“ prihvaćena. Mnoga istraživanja su pokazala kako općenito starija populacija (55-74) se

slabo ili se uopće ne koristi Internetom (K. Dumičić, B. Žmuk; 2009.). ukoliko se neki i koriste onda

se to svodi na vremenski period od jednom do dva puta mjesečno. Stoga je vrlo teško provodit

istraživanja putem e-mail anketa, ali i općenito putem Interneta jer bi povrat odgovora bio vrlo nizak.

3.5. Ograničenja i primjena rezultata istraživačkog rada

Prilikom izrade rada naišlo se na neka ograničenja.

Prilikom odabira uzorka ograničilo se na znanstvenike četiri ekonomska fakulteta (Rijeka,

Zagreb, Split, Osijek). Da bi rezultati bili što šire primjenjivi trebalo se proširit uzorak na npr.

prirodne znanosti, društvene ili neki veći skup znanstvenika.

50

Što se tiče drugog ograničenja se odmah u početku pisanja rada pokušalo spriječiti

poistovječivanje dvaju pojmova, e-mail anketnog upitnika i on-line anketnog upitnika. Nije

bilo u potpunosti uspješno, pošto se prilikom provođenja same ankete dobilo par upozorenja,

iako je na uvodnom djelu ankete pisala razlika između dvaju pojmova.

Također se prilikom provedbe same ankete dobila kritika oko pitanja „Na koji način

prikupljate e-mail adrese kako bi ste poslali anketni upitnik?“. Ponuđena su dva odgovora,

formalno i neformalno. Anketni upitnik je izrađen da se može dati samo jedan odgovor. Na to

su ispitanici odgovarali da ovisi o vrsti istraživanja odnosno temi istraživanja koje provode.

Stoga se može reći da bi se vjerovatno rezultati malo razlikovali da je postojala mogućnost

rangiranja odgovora.

Dobiveni rezultati i saznanja ovog istraživanja mogu biti od interesa znanstvenicima

(profesorima ekonomskih fakulteta) te studentima.

Znanstvenici tijekom radnog vijeka provode razna istraživanja putem raznih načina

ispitivanja. Ovaj rad im pomaže da uvide da je i e-mail anketa dobar način istraživanja te da

ukoliko ju možda do sada nisu toliko upotrebljavali, ili su imali predrasude, u daljnjem radu

koriste.

Studenti na skoro svim kolegijima imaju praktične radove i razna istraživanja. Te ukoliko se

odluče istražiti neku pojavu koja se događa u ekonomiji na jednostavan, a i jeftin način to

mogu učiniti pomoću e-mail anketnog upitnika. Rezultati takvih anketa su prihvatljivi i

primjenjivi u daljnjim analizama određene pojave.

Razlog istraživanja tržišta je u tome što se danas u poslovnom svijetu prije početka bavljenja

nekim poslom prvo mora istražiti okolina, da li je taj proizvod, ukoliko se radi o proizvodu

koristan, da li već postoji. Ako postoji, dali se može na neki način poboljšati, ako ne postoji

da se vidi koliko su ljudi zainteresirani za proizvod koji želimo proizvesti itd.

Da bi samo istraživanje bilo uspješno mora se na pravi način odabrati način prikupljanja

podataka. Ovisno o tome za koga je namjenjen proizvod ovisi i odabir vrste istraživanja. Ako

je za mlađu populaciju ići će se na ispitivanje putem e-maila, jer danas sve više populacije

mlađe dobne skupine se koristi naprednm tehnologijom kao što su razni pametni mobiteli,

smartphoni, ipod-a. . . te je to kanala putem kojeg bi anketa najbrže stigla do njih.

51

Vrlo bitno je ukoliko unutar ankete želimo postaviti otvorena pitanja da se koristimo e-mail

anketom jer radi lakšeg unošenje podataka se dobivaju bolji i kompleksniji odgovori na

otvorena pitanja. Prilikom istraživanja važno je i usmjeriti e-mail anketu na konkretnu

skupinu ljudi, interesnu skupinu, najprije da ispitanici posjeduju e-mail anketu, a zatim da to

budu grupe ljudi zajedničkih interesa kao što su zaposlenici u tvrtci, razne udruge. . .

Jedan od najvećih problema je dobivanje krivih adresa ili nemogućnost dobivanja adresa. No

za to postoji rješenje kao što su provjerene baze podataka s e-mail adresama koje se mogu

kupiti te nam to otklanja tu negativnu stranu e-mail ankete. Ukoliko ne možemo kupiti bazu

tada tražimo e-mail adrese putem Interneta i raznih drugih izvora

Jedan od preduvjeta da bi dobili što više povratnih odgovora da se e-mail anketni upitnik

naslovi s poštovani/poštovana ili na ime i prezime svakog ispitanika. Dokazano je da se time

povećava broj povrata anketnih upitnika.

Buduća istraživanja bi se trebala više baviti sa pitanjem rasta upotrebe e-mail anketnog

upitnika, ali da se saznaju i točni razlozi, odnosno općenito više upotrebe novih medija u

istraživanju kao što se e-mail anketa i on-line anketa. Vrlo zanimljivo istraživanje je bi bilo

samo o novijim tehnologijama istraživanja te o njihovoj pouzdanosti, dal je osoba koja je

odgovaral na e-mail ili on-line anketu stvarno vlasnik e-mail adrese.

52

4. Zaključak

E-mail anketa je samo jedan od načina mogućnosti istraživanja tržišta pomoću anketnog

upitnika. Uz e-mail anketu tu su i dopisni anketni upitnik, anketni upitnik koji se šalje putem

pošte te on-line anketni upitnik i telefonski anketni upitnik. Nitko ne može reći, odabrati da je

jedan način anketnog upitnika bolji ili lošiji od drugog. Svaki način istraživanja anketnim

upitnikom ima i prednosti i nedostatke i razloge što se svi načini upotrebljavaju i danas. Samo

što se neki upotrebljavaju malo više, a neki manje. Također ovisi i o svrsi istraživanja, dobnoj

skupini i mnogim drugim razlozima.

Može se reći da su e-mail anketni upitnik, on-line anketni upitnik noviji načini istraživanja te

su radi toga u zadnjih par godina sve više upotrebljavaju za razliku od klasičnih načina

ispitivanja. Razlog tome je sve veća upotreba, ali i ubrzani način napretka infomatizacije kako

u svijetu tako i kod nas. Tako su pronađeni kanali koji na brži, jeftinij način dolazimo do

rezultata. Da li su ti načini i kvalitetniji? Pa o tom pitanju naravno ima raznih odgovora i

razloga potvrde odgovora.

Populacija ispitanika se sastojala od profesora, a uzorak su 460 profesora sa četiri ekonomska

fakulteta (Rijeka, Zagreb, Osijek i Split). U periodu prikupljanja odgovora dobila su se 103.

Istraživanje je provedeno putem programa Google Docs-a. Postavljeno je sedam hipoteza, od

kojih su dvije odbačene, a pet prihvaćeno.

Osnovna podjela anketnih upitnika je proširena s on-lina anketnim upitnikom i e-mail

anketnim upitnikom. Pozitivne i negativne strane svakog anketnog upitnika već su definirane

kao i bitna razlika između e-mail anketnog upitnika i on-line annketnog upitnika kako ne bi

došlo do poistovjećivanja ta dva pojma. Postoje i razna pravila i faze pisanja anketnog

upitnika, a također i faze koje prethode sastavljanju anketnog upitnika koje se nesmiju

zanemariti. Vrlo važne su i greške do kojih može doći prilikom sastavljanja anketnog

upitnika.

Na temelju brojnih empirijskih istraživanja, istraživači su se složili oko nekih razloga

upotrebe e-mail anketnog upitnika, odnosno u kojim situacijama je ono dobro sredstvo

istraživanja. Pa jedno takvo je da je e-mail anketni upitnik namjenjen ispitivanju mišljenja

ispitanika mlađe dobi. Prilikom ispitivanja mišljenja starije dobi trebalo bi se koristit neki

drugi način istraživanja. Ova hipoteza potvrđuje se u radu.

53

Vrlo bitno je da se općenito e-mail anketni upitnik dosta upotrebljava prilikom istraživanja, a

najviše ga upotrebljavaju ispitanici koji se bave istraživanjima od šest mjeseci do godine

dana. Vrlo važno priliko sastavaljanja e-mail anketnog upitnika je personalizacija odnosno

naslovljavanje anketnih upitnika imenom i prezimenom jer time će se povećati odaziv na

istraživanje.

Pozitivna stvar kod e-mail ankete je da ispitanici općenito ne vole odgovarati na pitanja

otvorenoga pitanja, ali da im to u slučaju e-mail anketnog upitnika nije problem i da se čak

dobivaju i bolji i kompleksniji odgovori. Razlog tome se smatra da je lakši način unosa

odgovora pomoću tipkovnice. Negativna strana e-mail anketnog upitnika je nemogućnost

dobivanja e-mail adresa ili dobivanja krivih e-mail adresa. No taj problem se može pokušat

riješiti kupovinom baze e-mail adresa za onu interesnu skupinu za koju provodimo

istraživanja. No samim time automatski nam se cijena ovog načina istraživanja povećava.

Rezultati pokazuju da se e-mail anketni upitnik sve više upotrebljava kao i on-line anketni

upitnik, ali nije dokaza i razlog tome. U prethodnim istraživanjima se navodi kao razlog

upotrebe niski troškovi, visoka stopa odgovora te brzina odgovora što se u ovom radu nije

uspijelo dokazat. Ovo može biti dobra tema za neka buduća istraživanja.

U radu je dokazano da e-mail anketni upitnik ima višu stopu odgovora od telefonskog

anketiranja, ali se nije došlo do podataka vezanih za razliku veće upotrebe e-mail anketnih

upitnika u odnosu na ona koja su slana poštom. Preporuka je da se u budućim istraživanjima

utvrdi razlika upotrebe e-mail anketnog upitnika u odnosu na anketne upitnike slane putem

pošte.

Zaključno, e-mail anketni upitnik je dobro sredstvo istraživanja ukoliko se usmjeri na

populaciju mlađe dobne skupine te ukoliko imamo provjerenu bazu podataka e-mail adresa.

54

LITERATURA

ČLANCI

1. Harewood, G.C., Yacavone, R.F., Locke, G.R., Wiersema, M.J. (2001): Prospective

comparison of endoscopy patient satisfaction surveys: e-mail, versus standard mail versus

telephone, The American Journal of Gastroenterology, (1)

2. Heerwegh, D. (2005): Effects of personal salutation in e-mail invitations to participate in a

web survey, Public Opinion Quarterly, 12 (10)

3. Kirkby, H.M., Wilson, S., Calvert, M., Draper, H. (2011): Using e-mail recrutment and an

online questionnaire to establish effect size, Aworked example, BMC Medical Research

Methodology, 4 (4)

4. Mardesich, J. (2001): Too much of a good thing, The industry standard, Thestandard.net (1)

5. McMahon, S.R., i suradnici (2003): Comparison of e-mail, fax and surveys of pediatricians,

American Academy of Pediatric, 6 (3)

6. Schaefer, D.R., Dillman, D.A. (1998): Development of a standard e-mail methodology, Public

Opinion Quarterly, 21 (2)

7. Shannon, D.M., Johnson, T.E., Search, S., Lott, A. (2002): Survey professionals using

electronic surveys, ERIC Digest, (1)

8. Sheehan, K.B., McMillan, S.J. (1999): Response variation in e-mail surveys: an exploration,

Journal of Adveatising Research, 11 (9)

9. Shermis, D.M., Lombard, D. (1999): A comparision of survey data collected by regular mail

and electronic mail questionnaires, Journal of Business and psychology, 14 (6)

10. Shih, T.H., Fan, X. (2009): Comparing response rates in e-mail and paper surveys: a meta

analysis, Education Research Review, 14(1)

KNJIGE

11. Ferber, R., Blankertz, D., Hollander, R. (1964): Marketing research, The ronald press

company, New York

12. Gilbert, A. C. Jr. (1996): Marketing research, methodological foundations, 5. Izdanje,

University of Wisconsion, Orlando

13. Grbac, B. (2006): Identitet marketinga, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

14. Gustić, D., Bačelić, J., Bačelić, Z. (2011): Istraživanje tržišta po marketing konceptu, Grafika

d.o.o., Osijek

15. Kahn, R., Cannell, C. (1968): Research methods, Handbook of social psychology, Addison-

Wesley

16. Marcel, M. (2005): Istraživanje tržišta, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek

55

17. Marušić, M. (1992): Istraživanje tržišta, Informator, Zagreb

18. Marušić, M., Vranešević, T. (2001): Istraživanje tržišta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb

19. Poynter, R. (2012): The handbook of online and social media research, John Wiley & Sons

Ltd, United Kingdom

20. Ružić, D., Biloš, A., Turkalj, D. (2009): E-marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek

21. Schmidt, M. J., Hollensen, S. (2006): Marketing research, an international approach, Personal

Education Limited, England

22. Strauss, J., El-Ansary, A., Frost, R. (2006): E-marketing, četvrto izdanje, TKD Šahinpašić,

Sarajevo

23. Tihi, B. (1976): Istraživanje tržišta, Ip „Svjetlost“ oour zavod za udžbenike Sarajevo, Sarajevo

24. Tričković, V., Hanić., H. (1989): Istraživanje tržišta, Savremena administracija, Beograd

25. Vujević, M. (1988): Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti, treće

izmjenjeno izdanje, Informator, Zagreb

26. Zelenika, R. (2000): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

27. Zvonarević, M. (1989): Socijalna psihologij, Školska knjiga, Zagreb

28. Žugalj, M., Dumičić, K., Dušak, V. (2006): Temelji znanstvenoistraživačkog rada,

metodologija i metodika, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin

INTERNET STRANICE:

29. Pikić, A. (2011): Metodologija anketnog istraživanja, dostupno on-line na:

http://www.academia.edu/1194241/Metodologija_anketnog_istrativanja,

pogledano:21.5.2013.

http://www.academia.edu/1194241/Metodologija_anketnog_istrativanja

56

PRILOZI

Popis prikaza

Prikaz 1: Metoda anketiranja ................................................................................. 5

Prikaz 2: Podsjetnik za sastavljanje anketnog upitnika ........................................... 12

Popis tablica

Tablica 1: Tvrdnje iz anketnog upitnika ................................................................. 16

Tablica 2: Izračun broj uzoraka, artimetičke sredine, standardne devijacije za sve numeričke

podatke .................................................................................................................. 19

Tablica 3: ANOVA za pojedine varijable pokazatelja sklonostima korištenja e-mail ankete s

obzirom na demografske pokazatelje ..................................................................... 37

Tablica 4 : ANOVA za pojedine varijable pokazatelja individualnoga mišljenja o e-mail

ankete s obzirom na demografske pokazatelje ........................................................ 39

Popis grafikona

Grafikon 1: Prikaz numeričkih podataka (1) .......................................................... 26





Grafikon 6: Histogram za varijablu NAČIN PRIKUPLJANJA E-MAIL ADRESA 34

Grafikon 7: Histogram za varijablu MJESTO RADA ............................................ 34

Grafikon 8: Histogram za varijablu RADNI STATUS ........................................... 35

Grafikon 9: Histogram za varijablu DOB ............................................................... 36

Grafikon 10:ANOVA – Utjecaj Ekonomskog fakulteta u kojem se radi na upotrebu e-mail

ankete prilikom istraživanja ................................................................................... 38

57

Grafikon11:ANOVA - utjecaj godina bavljenja istraživački radom na upotrebu telefonskog

anketiraja prilikom istraživanja .............................................................................. 38

Grafikon 12:ANOVA - utjecaj dobi na upotrebu telefonskog anketiranja prilikom istraživanja

.............................................................................................................................. 39

Grafikon 13:ANOVA – utjecaj mjesta rada, odnosno Ekonomskog fakulteta na to da ispitanici

ne vole odgovarati na pitanja otvorenoga pitanja.................................................... 41

Grafikon 14:ANOVA – utjecaj mjesta rada na tvrdnju često dobivam krive e-mail adrese

.............................................................................................................................. 41

Grafikon 15:ANOVA – utjecaj tvrdnje ako je anketni upitnik namjenjen pojedinoj interesnoj

skupini u odnosu da se služim e-mail anketnim upitnikom prilikom istraživanja .... 42

Grafikon 16:ANOVA – utjecaj tvrdnje ako je anketni upitnik namjenjen istraživanju

ispitanika mlađe dobi, u odnosu da se služim e-mail anketnim upitnikom .............. 43

Grafikon 17: ANOVA – utjecaj tvrdnje da se putem e-mail anketnog upitnika dobivaju

kompleksniji odgovori u odnosu da koristimo e-mail anketni upitnik ..................... 43

Grafikon 18: ANOVA – utjecaj tvrdnje da se zbog lakšeg unosa podataka ispitanici daju

kompleksnije odgovore na otvorena pitanja putem e-mail anketnog upitnika u odnosu da

koriste e-mail anketni upitnik ................................................................................ 44

Grafikon 19: ANOVA –utjecaj tvrdnje da se e-mail anketni upitnik naslovljava s

poštovani/poštovana u odnosu na upotrebu e-mail anketnog upitnika ..................... 45

Grafikon 20: ANOVA – utjecaj tvrdnje da krive e-mail adrese ograničavaju e-mail anketni

upitnik u odnsu na korštenje e-mail anketnog upitnika prilikom istraživanja .......... 45

Grafikon 21: ANOVA – utjecaj tvrdnje da se često dobivaju krive e-mail adrese u odnosu na

korištenje e-mail anketnog upitnika prilikom istraživanja ...................................... 46

Grafikon 22: ANOVA – utjecaj tvrdnje da ne mogućnost dobivanja e-mail adresa ograničava

e-mail anketni upitnik ukoliko ga koristimo ........................................................... 47

58

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom E-MAIL ANKETNI UPITNIK izradila

samostalno pod voditeljstvom doc. dr. sc. Lara Jelenc. U radu sam primijenila

metodologiju znanstveno- i s t r až iva čko g r ada i ko r is t i la l it e r a t u r u ko ja j e

na ve de na na k r a ju d ip lo ms ko g r ada . T uđe spoznaje, stavove, zaključke,

teorije i zakonitost i koje sam izravno ili parafrazirajući navela u d i p l o m s k o m

r a d u n a u o b i č a j e n , s t a n d a r d a n n a č i n c i t i r a l a s a m i p o v e z a l a s

k o r i š t e n i m bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.Također,

izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

Studentica

Maja Grozdanić

_______________________

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECIoliver.efri.hr/zavrsni/391.B.pdf · 2013-11-12 · mišljenja o metodi anketnog upitnika ima i (Marušić, 1992, str. 155), koja kaže da se metoda anketnog