SVJETSKI DAN ZDRAVLJA 2015

Koliko je sigurna Vaša hrana?

april/travanj 2015

Neispravna hrana je povezana sa godišnjim umiranjem oko 2 miliona ljudi, uglavnom djece. Hrana koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili toksične i hemijske tvari je odgovorna za više od 200 bolesti, od proljeva do raka.Stalno su u porastu nove prijetnje sigurnosti hrane. Promjene u proizvodnji, distribuciji i potrošnji hrane, promjene u okolišu, novi patogeni agensi, antimikrobna rezistencija - sve predstavlja izazov za nacionalni sistem sigurnosti hrane. Povećanje broja putovanja i trgovine povećava i vjerovatnoću da se kontaminacija može širiti preko državnih granica jedne zemlje.Iz tog razloga, na Svjetski dan zdravlja, 7. aprila/travnja 2015. godine, SZO promoviše napore za poboljšanje sigurnosti hrane, od njiva I polja do tanjira na stol.U SZO pomaže zemljama da otkriju, spriječe, i odgovore na bolesti koje se prenose hranom , u skladu s Codex Alimentarius-om, zbirkom međunarodnih prehrambenih standarda, smjernica i kodeksa prakse koji obuhvataju sve glavne namirnice i procese. SZO, zajedno s UN agencijom za hranu i poljoprivredu (FAO), hitnim putem upozoravaju sve zemlje na sigurnost hrane putem međunarodne informacijske mreže.Važno je da svi zajedno rade u ukupnom procesu od proizvodnje hrane, od poljoprivrednika i proizvođača, preko dobavljača, do potrošača na jednako siguran način.

Pet ključnih praktičnih smjernica za rukovanje hranom i pripremu jela:1 Održavanje higijene i čistoće2. Razdvajanje sirove i kuhane hrane3. Temeljito i potpuno kuhanje hrane4. Čuvanje hrane na odgovarajućoj temperature5. Korištenje bezbjedne i čiste vode i sirovinaSvjetski dan zdravlja 2015. Godine je prilika da se različiti sektori, poljoprivreda, proizvodnja, trgovina, zdravstvo, ali i krajniji potrošači, upozore na važnost sigurnosti hrane, te da svako u svom domenu radi na tome, ali i da se osjeća sigurnim da je hrana na tanjiru sigurna za jelo.

Uvodna riječ direktora Zavoda za javnozdravstvo Federacije BiH

Prim. dr Željko Ler

Drage kolegice i kolege,

Čast mi je i zavoljstvo pozdraviti Vas u ime Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i svoje osobno, u prvom kvartalnom izdanju našeg biltena. Bilten je prilika za predstavljanje Ustanove, kroz najznačjnije rezultata našeg profesionalnog djelovanja, kao i njenog budućeg profiliranja, baziranog na konceptu Novog javnog zdravstva

Ovaj broj će biti posvećen Svjetskom danu zdravlja, na temu "sigurnost hrane", u okviru koje najavljujemo Okrugli stol "Od farme do trpeze", zakazan za 07.04.2015. godine u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.Nakon poplava koje su nas zadesile u maju 2014. godine, zaostala je kontaminacija poljoprivrednog zemljišta i vodotokova, koja značajno ugrožava kvalitet proizvoda, pa samim tim i zdravlje ljudi, što posebno opravdava naš interes i obavezu obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja u navedenom tematskom okviru.

U svakom broju će biti predstavljen rad jedne službe i njenih odjela. U prvom kvartalnom izdanju biltena predstavljamo rad Službe za promociju zdravlja i aktivnosti koje je ova Služba uradila povodom Svjetskog dana bez duhanskog dima.

U ovom broju ćemo predstaviti i Udruženje specijalista javno-zdravstvenih disciplina Federacije BiH, sa posebnim osvrtom na Prvi simpozij, zaključke istog kao i buduće planove. Udruženje je registrirano 2013. godine u Sarajevu, broji 66 članova podijeljenih u tri sekcije. Putem biltena omogućit ćemo povezivanje zdravstvenih radnika, bolju razmjenu informacija, čime ćemo, nadamo se, unaprijediti naše djelovanje i kreirati nove inicijative na dobrobit i zasluženu afirmaciju javno-zdravstvene djelatnosti u našoj zemlji.

Udruženje specijalista javnozdravstvenih Federacije BiH

Udruženje specijalista javnozdravstvenih

disciplina Federacije BiH je dobrovoljno,

samostalno i strukovno udruženje specijalista u

oblasti javnog zdravstva: epidemiologije;

socijalne medicine, organizacije i ekonomike

zdravstva i higijene i zdravstvene ekologije,

osnovano radi afirmacije i jačanja saradnje

specijalista javno zdravstvenih disciplina putem

ostvarivanja stručnih, naučnih, obrazovnih i

promotivnih aktivnosti, te razvijanje saradnje sa

drugim relevatnim ustanovama, udruženjima i

pojedincima u oblasti javnog zdravstva.

Udruženje je osnovano u maju 2013.

Godine i trenutno broji 63 člana iz raznih

javnozdravstvenih disciplina.

Organi uprave su Skupština udruženja,

Upravni odbor udruženja, Predsjednik udruženja.

Prvi simpozijum održan je u Neumu od

22 do 25.septembra 2014. godine o temi

“Izazovi u javnom zdravstvu”, i bio je prilika za

prvo okupljanje kao novoformiranog udruženja,

a predstavljeni su najznačajniji rezultati

profesionalnog djelovanja u oblasti javnog

zdravstva, te ukazani budući pravci rada.

Cilj prvog okupljanja javnozdravstvenih

djelatnika jeste stvaranje novih poznanstva I

razmjenu iskustava, sticanje novih znanja I

postavljanje novih standard u javnozdravstvenoj

djelatnosti.

Zdravstvena pol i t ika i društvena

odgovornost za zdravlje, higijena okoliša i rizici za

zdravlje, životni stilovi-odrednice zdravlja,

zdravlje i kvalitet života stanovništva, aktuelne

zarazne bolesti kao i epidemiologija masovnih

hroničnih nezaraznih bolesti samo su neke od

oblasti koje su obilježile ovaj simpozij kako bi

iznjeli preporuke za dalji rad, koje će biti

proslijeđene relevantnim donosiocima odluka u

zdravstvenom sektoru.

Udruženje će nastaviti sa započetim

aktivnostima i postati organizirana snaga u

rješavanju javnozdravstvenih problema u našoj

zemlji.

Služba za promociju zdravlja i edukaciju

Podaci o službi

Voditelj službe: Doc. dr sci. med Aida Ramić - Čatak Odjeli: Odjel za promociju zdravlja Odjel za edukaciju, istraživanje i publicističku djelatnostE-mail:a.catak@zzjzfbih.ba

U ovom broju biltena upoznaćemo se sa Službom za promociju zdravlja i edukaciju, koja ima za cilj unaprjeđenje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro zdravlje prije nego što zdravstveni problem ili ugroženost zdravlja nastupi, a voditeljica Službe je Doc dr sci med Aida Ramić-Čatak.

Promovisanje zdravlja definira se kao proces koji omogućuje ljudima da unaprijede svoje zdravlje i osposobe se za kontrolu vlastitog zdravlja.Služba se sastoji iz dva odjela:- Odjel za promociju zdravlja - Odjel za edukaciju, istraživanje i publicističku

djelatnostOsnovna djelatnost je promocije zdravlja

stanovništva, izrađivanje programa, aplikacija, te implementacije, evaluacije i objavljivanje rezultata znanstveno-istrazivačkih studija iz oblasti riziko faktora, smanjenja prevalence morbiditeta i smanjenja mortaliteta.

Takođe vrši edukaciju zdravstvenih radnika kroz pripravnički i specijalizantski staž, priprema i organiziranje seminara, tečajeva i workshop-ova radi kontinuirane i ciljane medicinske edukacije zdravstvenih radnika u FBiH iz javnozdravstvenih disciplina sa kantonalnim ministarstvima zdravstvu, sudjeluje u ciljanoj edukaciji zdravstvenih radnika iz preventivno promotivnih programa.

Služba povodi zdravstveni odgoj za lidere u zajednici i stanovništvo kroz organiziranje seminara, tečajeva i workshop-ova, surađuje sa ministarstvom zdravstva na nivou FBiH, kantona te zavodima za javno zdravstvo, sa vladinim, nevladinim te međunarodnim organizacijama i lokalnim zajednicama, obavlja kontinuirane aktivnosti u

procesu promjene postojeće legislative u skladu sa sličnim trendovima u Europi i ciljevima zdravstvene politike u FBiH, prevoditeljsku djelatnost (pregled, odabir, prijevod i publikovanje relevantne literature), osniva zdravstveno promotivne centre: protiv pušenja, za unapređenje ishrane i sl.vođenje registara za bolesti ovisnosti, povrede prouzrokovane prometnim nesrećama i sl.sarađuje sa sredstvima javnog informiranja, obavlja izdavačku djelatnost kroz publikovanje zdravstveno odgojnih materijala te sudjelovanje u pripremi scenarija zdravstvenih izložbi,obilježavanja važnih državnih i međunarodnih zdravstvenih događaja.

Jedan od važnijih datuma koje obilježava ove Službe je Nacionalni dan bez duhana.

Pušenje: navika ili bolest ?

Nacionalni dan bez duhana obilježava se 31. januara širom BiH, u kojoj je više od polovine stanovništva izloženo duhanskim dimu u zatvorenim prostorima svakog dana.

Naučno su dokazane brojne posljedice upotrebe duhana odnosno duhanskih proizvoda koje se sagledavaju kroz efekte na zdravlje pojedinca, stanovništva i zajednice u cijelini.

Pušenje ne samo što uzrokuje mnoga oboljenja, već utiče na kvalitet i dužinuživota, pri čemu, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), svake godine pušenje odnosi 4 miliona života širom svijeta, zbog čega se s pravom naziva ubicom broj 1 u svijetu.

Brojne studije potvrdile su da konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, kao i izlaganje duhanskom dimu ili, tzv. pasivno pušenje znatno doprinose oboljevanju, invalidnosti i prijevremenom umiranju u svim starosnim skupinama, zbog čega je prema MKB pušenje svrstano u bolesti pod šifrom F17.2 kao "sindrom ovisnosti o duhanu" .

Pušenje je štetno prvenstveno zbog sastojaka duhanskog dima, koji su prisutni i kod aktivnog a još više kod pasivnog pušenja. Duhanski dim sadrži preko 4000 različitih hemijskih sastojaka, od kojih su najpoznatiji :

nikotin koji izaziva ovisnost, djelujući preko transmitera i receptora u mozgu dovodi do ovisnost podjednako jakoj kao kod droga, zbog čega je odvikavanje teško, sa brojnim simptomima i zahtjeva stručan nadzor i pomoć,

katran kojeg povezju sa nastankom raka bronha, pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, ždrijela, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura i gušterače,

iritansi koji dovode do pojačanog stvaranja sluzi, oštećenja funkcije pluća, učestalih infekcija i ponavljanja napada astme,

Ugljični monoksid koji smanjuje snadjevanje organizma sa kisikom i utiče na aterosklerotične promjene i ubrzava oboljenja srca i krvnih sudova.

Posljedice pasivnog pušenja po zdravlje

Često vlada pogrešno mišljenje da postoji razlika u posljedicama po zdravlje između aktivnog pušenja ili pasivnog pušenja. Razlike nema, svaki oblik

izloženosti duhanskom dimu izaziva ozbiljna oštećenja zdravlja. Nema bezopasnih oblika izloženosti duhanskom dimu.

Svakodnevni boravak u duhanskom dimu, kod odraslih povećava rizik za nastanak:raka plućaakutnih i hroničnih infekcija disajnih puteva bolesti srca i krvnih sudova

Međutim ne smiju se zanemariti ni odrasli nepušači kao grupa izložena pasivnom pušenju na mjestima gdje žive i rade. Rizik od umiranja usljed bolesti srca je 25 % veći kod nepušača koji su bili izloženi pasivnom pušenju u odnosu na nepušače koji nisu bili izloženi pasivnom pušenju dok je rizik od umiranja usljed raka bronha i pluća 30-35 % veći kod nepušača koji su bili izloženi pasivnom pušenju u odnosu na nepušače koji nisu bili izloženi pasivnom pušenju.

Najčešće žrtve pasivnog pušenja su zapravo djeca, koju su u kući, školi, ulici, sredstvima javnog transporta, javnim mjestima veoma često nevoljno izložena štetnom djelovanju duhanskog dima od strane drugih pušača u okolini. Pasivno pušenje kod djece povećava rizik za nastanak, sindroma iznenadne smrti doječadi, akutne i hronične infekcije disajnih puteva (kašalj, iskašljavanje, težano disanje ), smanjenja plućne funkcije, astma i ponavljanje napada, akutne i hronične infekcije srednjeg uha .Skoro 60 % odraslog stanovništva (57.3%) potvrđuje svakodnevnu izloženost duhanskom dimu na radnom mjestu od čega 35.6% ispitanika navodi izloženost duže od 5 sati u toku dana.Kod populacije školske djece i mladih, uzrasta 13-15 god. situacija je još alarmantnija, pri čemu BiH spada u zemlje sa najvećim procentom izloženosti pasivnom pušenju u ovom dijelu Regiona. Po rezultatima istraživanja, 95.5% ove populaci je od čega 93.3% dječaka i 97.7% djevojčica navodi izloženost pasivnom pušenju u kući od strane roditelja, brata ili sestre, dok ukupno 87.8% ove populacije, od čega 86.6% dječaka i 89.7% djevojčica, potvrđuje svakodnevnu izloženost pasivnom pušenju na javnim mjestima. Dakle, apsolutno je jasno da svi rezultati istraživanja ukazuju na alarmantno visokprocenat izloženosti pasivnom pušenju kod svih populacionih skupina, kako u kući tako i na javnim mjestima, koji zahtjevaju hitne intervencije u smislu zabrane pušenja na javnim mjestima u BiH.

5

Pušenje u trudnoći je podjednako štetno i za majku i za dijete, bilo da se radi o aktivnom pušenju od strane majke ili izloženosti pasivnom pušenju trudnice od strane drugih pušača tokom trudnoće.

Pušenje kao javno zdravstveni problem u Europskom regionu

U Evropskom regionu SZO, u odnosu na populaciju odraslih evidentira se trend stabilizacije prevalence pušenja od 28.6%, što je još uvijek na nivou koji nije povoljan za zdravlje stanovništva i buduće generacije. Procjenjuje se da u Evropskom regionu u prosjeku ima oko 40 % muškaraca pušača u odraslom stanovništvu u istočnom dijelu regiona, dok je u zapadnom dijelu regiona prevalenca pušača u odraslom stanovništvu ispod 30%. Prevalenca pušenja kod žena u prosjeku u Regionu iznosi 18.2% sa prevalecom pušenja koja se uvećava u zapadnom dijelu regiona i smanjuje u istočnom dijelu regiona do ispod 10 . Posljednjih godina bilježi se značajnije povećanje prevalence pušenja kod djece uzrasta 13-15, u prosjeku 2 % kod djece uzrasta 11 godina, 8% kod djece uzrasta 13 godina i 24% kod djece uzrasta 15 godina. Kod djece uzrasta iznad 15 god. se u prosjeku evidentira prevalenca pušenja ispod 30 %, posebno u istočnom dijelu regiona i iznad 30 % u zapadnom dijelu regiona.

Iskustva drugih zemalja u kontroli duhana

Od 2003 god. kada je stupila na snagu Okvirna Konvencija o kontroli duhana SZO, u većini zemalja članica Europskog regiona, desile su se značajne promjene. Većina zemalja članica SZO je harmoniziralo svoje zakonodavstvo u smislu povećanja cijena cigareta, zabrane prodaje mlađima od 18 godina, pooštrena je zabrana reklamiranja, promocije i sponzoriranja od strane duhanske industrije a stupile su na snagu i zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima, u većini zemalja EU. Tako po podacima Svjetske Zdravstvene Organizacije SZO) 70 % zemalja Europskog regiona je uvelo zabranu pušenja u zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, 60 % zemalja uvelo zabranu u vladinim sutanovama, radnim mjestima, 80% zemalja uvelo

zabranu pušenja u sredstvima javnog transporta.Tako je danas postala realnost da u Irskoj, Engleskoj, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Italiji, Malti, Španjolskoj, možete ući i boraviti u pabovima, barovima i restoranima bez duhanskog dima. Međutim još uvijek su prisutne razlike u zakonodavstvima između zemalja u odnosu na stepen rigoroznosti spram mogućnosti postojanja odvojene pušačke zone ili ventilacionih mehanizama. Također, i pored rezultata istraživanja o štetnosti pasivnog pušenja po zdravlje, samo su neke zemlje kao što je Finska i Njemačka pasivno pušenje klasificirale kao kancerogeni riziko faktor po zdravlje ljudi.

Prioriteti u Federaciji BiH

Definitivno inteziviranje aktivnosti oko prihvatanja obaveza iz Okvirne konvencije o kontroli duhana SZO na nivou BiH, koja poziva državne/entitetske zakone o kontroli duhana na povećanje cijena duhanskih proizvoda, zabrana prodaje mlađima od 18 godina, zabrana reklamiranja, promocije i sponzoriranja od strane duhanske industrije, zabrana pušenja u svim javnim mjestima, radnim ustanovama, zdravstvenim i obrazovnim ustanovama i sredstvima javnog transporta, popraćeni adekvatnim inspekcijskim nadzorom i oštrijim kaznama u slučaju ne poštovanja ovih zabrana. I ono što je jako bitno dugoročno - kreiranje javnog mjenja o štetnosti pasivnog pušenja po zdravlje i pravu na život i rad u okruženjima bez duhanskog dima, sa uvođenjem više preventivnog sadržaja u nastavne planove obrazovnih ustanova svih niova i implementacijom promotivnih kampanja uz pomoć nevladinih organizacija.

Autor članka : Doc dr sci med Aida Ramić-Čatak, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH,

Federalni kordinator za kontrolu duhana

6

KOLIKO JE SIGURNA VAŠA HRANA?

KOLIKO JE SIGURNA VAŠA HRANA?

Od farme do trpezeOkrugli stol 7.4.2015. godine

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA 2015

Page 1Page 2Page 3Page 4Page 5Page 6Page 7