broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010. aktualno 1www.skolskenovine.hr

TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ISSN 0037 - 6531

UDK 37 (05)’’530.1’’

Broj 35 (2775) • Godina LXI. Zagreb, 9. studenog 2010.

Više ne možemo

čekati nove

zakone

Str. 4

Biti građanin EU ‡ što je to?

U ovom broju za Školske novine pišu i govore dr. Aleksa Bjeliš, Višnja Francetić, Šime Šuljić, Višnja Biti, Ankica Benček, dr. Pavao Brajša, dr. Vladimir Strugar, Zrinka Vrabec Mojzeš, Vesna Pusić, Paolo Berizzi, Anfrej Plenković, Igor Vidačak, Mario Bajkuša, Ana Tecilazić Gošić,

Vinko Filipović, Sonja Damašek Padjen, Dunja Kučan, dr. Berto Šalaj, dr. Damir Grubiša, dr. Lino Veljak, Radmila Radić Dudić

Mediji i odgoj za medije

Promijeni program - budi svoj!

Str. 10

tema broja: EDUKACIJA O EUROPSKOJ UNIJI

Predškolski odgoj - mala škola

Nenadomjestivo druženje s vršnjacima Str. 7

Prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010.aktualno2www.skolskenovine.hr

NAKLADNIK Školske novine d.o.o., Hebrangova 4010000 Zagreb

DIREKTOR Ivan Vavra (ivan.vavra@skolskenovine.hr)

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Marijan Šimeg (marijan.simeg@skolskenovine.hr)

UREDNIŠTVO (redakcija@skolskenovine.hr), Marijan Šimeg, Ivan Rodić (ivan.rodic@skolskenovine.hr), Vjekoslav Welle (vjekoslav.welle@skolskenovine.hr), Branko Nađ (branko.nadj@skolskenovine.hr), Ivica Buljan (ivica.buljan@skolskenovine.hr)

GRAFIČKI UREDNIK Nenad Pejušković

TAjNIŠTVO REDAKcIjE (info@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712

RAČUNOVODsTVO, PRETPLATA (pretplata@skolskenovine.hr) i OGLAŠAVANjE (oglasi@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-824; Telefaks 01/4855-712

ŽIRO RAČUN 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka 2340009-11101681174 / Privredna bankaDEVIZNI RAČUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635)

TIsAK Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb

cIjENA Pojedinačni broj: 10 KN / Polugodišnja pretplata za Hrvatsku: Ustanove - 300 KN / Pojedinci - 160 KN / Studenti i umirovljenici - 130 KNCijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Madžarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 €

cIjENA OGLAŠAVANjA (bez PDV-a): 1/1 str. 7.000 KN (zadnja 8000 KN), 1/2 str. 4.000 KN (zadnja 4500 KN), 1/3 str. 3.000 KN, 1/4 str. 2.000 KN, 1/8 str. 1.500 KN

IZ SaDrŽaja

Okrugli stol - studenti s invaliditetomOsIGURATI DOsTUPNOsT sTUDIRANjA str. 4-5

Iskustva iz odgojno-obrazovne prakseUH, TA MATEMATIKA!

str. 10

je li šiba doista iz raja izišla?IZBjEGAVAjMO KRAjNOsTI! str. 12

150 godina Gospodarske škole KriževciPOLjOPRIVREDNIcI sMO I PONOsNI NA TO!

str. 20-21

meĐU Namapiše Marijan Šimeg marijan.simeg@skolskenovine.hr

Od Markova trga do Europske Unije put je vrlo kra-tak. Jedva dvadesetak kilometara treba nam do gra-ničnog prijelaza u Bregani da zagazimo u tu Europu na čija vrata kucamo i s kojih su domaćini već skinuli sigurnosni lanac, otključali bravu i odškrinuli ih da vide tko im to kuca. Toliko snatrimo o toj Europi, brojimo dane kad ćemo konačno ući u zajednicu koja na svom barjaku već ima 27 zvjezdica, očekujemo odmah bolje dane, funkcioniranje pravne države, eliminiranje korup-cije, slobodni protok radne snage, studiranje u Beču, Pragu, Amsterdamu ili Londonu, novac iz europskih fondova kojim ćemo pokrenuti vlastiti biznis, pomoć u državnim investicijskim projektima, putovanje gotovo cijelom Europom bez carinskih kontrola i maltretiranja pitanjima o tome koliko šteka cigareta ili vrećica Ariela švercamo u prtljažniku svoga limenoga ljubimca.

S jedne strane puni smo pozitivnih očekivanja i nade da ćemo ulaskom u Europsku Uniju kao čarob-nim štapićem, samo jednim zamahom, prebrisati sve svoje negativnosti i dječje bolesti mlade tek stasale demokracije, a s druge strane bojimo se iste te Euro-pe, jer nećemo smjeti u vlastitom dvorištu peći rakiju, klati svinje, po vlastitoj volji saditi masline, vinograde, sijati kukuruz, graditi brodove. U tom procjepu između pozitivnih i negativnih emocija prema Europskoj Uni-ji mnogi od nas još su spremni umočiti hrvatski prst u domaći sir i vrhnje, zaklinjati se u stoljeće sedmo i Bašćansku ploču, kravatu i Kraš bajadere i onako u la-ganoj nacionalnoj ognjici, busajući se u hrvatska prsa, obećati sami sebi da nikada neće pokleknuti pred tim novim kozmopolitizmom, pred tom anacionalnom tvo-revinom u kojoj bismo i mi, kad postanemo njezini čla-novi, trebali odbaciti svoj nacionalni identitet i prestati biti Hrvati.

Mnogi će reći da i ne moramo ući u Europsku Uniju, jer nemamo se mi zbog čega dodvoravati Europi, učiti o njoj, a još manje joj se prilagođavati. Pa mi smo tu bili prije nego što su Europljani uopće bili svjesni gdje su. I da su Europljani! Ti koji neprestano tamburaju istu pjesmu u stilu “ja sam neprilagođen“ još barataju poj-mom Europe iz kasnog srednjeg vijeka kad je to bio

geografski prostor koji se grčevito borio protiv Turaka i branio od najezde barbara sa svih strana svijeta, ali je isto tako bio kolonijalna velesila, osvajač, okupa-tor, agresor, ksenofob, netolerantan prema svemu što imalo odudara od nekakvih tadašnjih standarda stare dame Europe. Sva ta nacionalna i domoljubna zano-vijetanja dovela su nas u poziciju da ne razumijemo Europsku Uniju, da o njoj ne znamo gotovo ništa i da je se zato i bojimo.

Umjesto da grintamo s pozicije slabo ili nikako infor-miranih ne samo o Europskoj Uniji nego i o bilo čemu drugome te tako uzalud trošimo vrijeme demokracije koju smo si izborili prije dva desetljeća, upravo smo tih dvadeset godina trebali iskoristiti i poraditi ozbiljno na građanskom odgoju ne samo nas odraslih nego još više naše djece. Ne zato da bismo znali napamet nabrojati sve države članice Europske Unije, njihove predsjednike, glavne gadove i dužnosnike u razgrana-toj eurobirokraciji, nego zato da usvojimo neke nove vrijednosti na kojima se temelji suvremeno društvo. Da ovladamo nekim socijalnim kompetencijama koje podrazumijevaju i odgoj za ljudska prava, i prihvaća-nje različitosti, poštivanje drugih nacionalnih i kulturnih identiteta, multikulturalnost, toleranciju, nenasilno rje-šavanje konflikata svih vrsta, demokratsku proceduru, vladavinu prava. I da se bezbolno uključimo u taj novi univerzum bez trauma i frustracija.

U tome smo, nažalost, insuficijentni. Do devedese-tih godina prošloga stoljeća živjeli smo u jednoumlju, a kad smo dobili svoju demokratsku državu nismo se ni kroz obrazovni sustav ni kroz druge kanale potrudili odgajati građane kao aktivne i demokratski osviješte-ne pojedince. Sve smo bliže Europskoj Uniji i morat ćemo i taj dio posla obaviti ne zbog Europe nego zbog sebe samih. S takvim građanskim odgojem, odnosno s usvajanjem vrijednosti, znanja, vještina i kompetencija bez kojih nećemo moći funkcionirati ni u vlastitom dvo-rištu niti u prostoru Europske Unije, mi kasnimo barem deset godina, ali još stignemo nadoknaditi propušteno. Ukoliko ne uspijemo, zapet ćemo na putu u Europu i prije Bregane.

Predrasude i neznanje

GoVor StatIStIKe

PoDCrtaNo

Obrazovanje je i dalje ključno za uklanjanje spolnih i rasnih nejednakosti, smanjenje siromaštva, stvaranje održivog planeta i očuvanje mira. Također, obra-

zovanje je nova valuta kojom narodi održavaju gospodarsku konkurentnost i globalni prosperitet.

Arne Duncan, državni tajnik za obrazovanje Sjedinjenih Američkih Država http://unesco.usmission.gov/duncan-remarks.html, 4. studenoga 2010.

OBAVIjEsT PRETPLATNIcIMAPoštovani pretplatnici,zbog propusta službi koje adresiraju i distribuiraju Škol-ske novine (što je izvan naše redakcije), moguće ja da pogreškomu dobijete veći ili manji broj primjeraka na-šega tjednika, da ga ne dobijete na vrijeme ili da uop-će do vas ne dođe. Ako ste primijetili da s dostavom Školskih novina nešto nije u redu, ispričavamo vam se i molimo da o tome svakako izvijestite naš odjel pretpla-te (tel. 01/4855-824 ili na info@skolskenovine.hr).

Redakcija Školskih novina

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010. aktualno 3www.skolskenovine.hr

Kad god prije zaključivanja naših novina, Školskih novina, dakako, u pamćenju pokušavamo osvježiti što se značajno prošloga tjedana dogodilo u hrvatskom školstvu vrijedno kroničarske zabilješke radi trajnijeg sjećanja, često pomislimo da je »lakše« kolegicama i kolegama iz političkih i inih tjednika. U područjima koji oni prate događaja kao da je napretek, ako je suditi po medijskim osvrtima i komentarima. A u obrazova-nju? Izuzmu li se rasprave o nacrtima zakona o visokom obrazovanju i znanosti, kao da skoro sve ide utabanim stazama, na uhodan način, uz trajno, veće ili manje ne-zadovoljstvo što nema cjelovita projekta koji bi naciju istinski trgnuo i mnoge njene potencijale usklađeno mo-bilizirao u ostvarivanju novih, jasno definiranih ciljeva.

Zašto takva projekta nema, teško je reći. Puno je lakše stvari pojednostavniti pa – sukladno »teoriji i praksi ne-talasanja« – zagovarati i braniti stav po kojem nije sada za to vrijeme…, što se s više strana moglo čuti (ili barem naslutiti) i protekloga tjedna.

Nije sada vrijeme…Socijala, dugovanja i minusi na računima, zastoji po-

svuda i »remetinačke teme« – njihovo je sada vrijeme, kažu, a ne vrijeme za ozbiljna propitivanja kakvo nam je nacionalno obrazovanje te za donošenje strateških odlu-ka o tome kakvo će nam ono biti u budućnosti.

Upitamo li se pak što to odlažemo za neka druga, na-vodno bolja vremena, jednu natuknicu slijedila bi druga, a lista otvorenih pitanja širila bi se i rasla. Na prvom mjestu, poput pitanja svih pitanja, vjerojatno bi se na-metnula artikulacija i provedba strukturne reforme u obrazovanju. To izostaje i odlaže se, čak i kao namjera prosvjetne vlasti i obrazovne politike. Zbog toga, kao ključno obilježje našeg odgojno-obrazovnog sustava ostaje neusklađenost i nepovezanost njegovih segmena-ta i razina. Ostaje i predugo već traje sustav koji – kao cjelina – ne djeluje koliko-toliko skladno i učinkovi-to. Zar se to ne ogleda se i u nastavnim sadržajima, i u metodama poučavanja, i u mreži ustanova, i u raspo-ređenosti resursa, uključujući i one novčane, kronično nedostatne…

Za povećanje sredstava, Bože, koliko smo puta čuli da nije sada vrijeme, jednostavno – nema se… OK. Ali zar se ne može, zar se ne bi moralo drugačije raspoređivati raspoloživo, u prvom redu povećati postotak sredstava iz proračuna (koliki god oni bili) za potrebe obrazova-nja. Ni za to, očito, nije vrijeme, pa ostajemo pri dnu europske ljestvice kad je riječ o stopi (o postotku, a ne iznosu!) javnih sredstava za obrazovanje. I tu struktur-nu pogrešku, tu nepravdu uredno trpimo dok o kvaliteti obrazovanja odgovorni govore sve rjeđe, a sve češće spominju »održivo obrazovanje«. (Da se bar jasno kaže da je to, primjerice, obrazovanje primjereno siromaštvu ili obrazovanje na periferiji političkih i financijskih pri-oriteta.)

Nije sada, po svemu sudeći, vrijeme ni za to da se – sukladno strukturnim promjenama i zahtjevu za raci-onalizacijom – razrade modeli programskog financira-nja ustanova. Ne, ni za to nije vrijeme, unatoč činjenici da je »glavarinski sustav« predtercijalnog obrazovanja (osnovne i srednje škole), po tome kako sada funkcioni-ra – vreća bez dna, noćna mora svih koji tonući u »print-listama« o financiranju obrazovanja moraju odlučivati.

Pa onda, nije vrijeme ni za dugoročno osmišljenu de-centralizaciju odgojno-obrazovnog sustava, dotično – veću autonomiju regija, gradova i samih ustanova. Na snazi je ne samo neodlučnost nego i suzdržanost središ-nje prosvjetne vlasti glede spuštanja odlučivanja, mje-rodavnosti i odgovornosti na niže razine, ne bilo kakve, nego osposobljene i profesionalne. Kao da ljudi »dolje« ne bi znali što će činiti i ne bi to što im se povjeri dobro činili daju li im se jasni okviri i pravila igre. A ni za to, eto, nije sada vrijeme.

A za što je onda vrijeme? Da improviziramo i snala-zimo se kako tko zna i umije? I pritom se nadamo da repertoar nije Beckettov, da ne čekamo Godota ili sudje-lujemo u Kraju igre…

Anđelko Jelin

jo© jeDaN tjeDaN

Republika Hrvatska punopravno se uključuje u obrazovne programe Europske Unije u 2011.

(Are you ready?)

U Hrvatskoj prvi diplomski studij predškolskoga odgoja započeo je na Učiteljskom fakultetu sveučilišta u Rijeci.

Prošlog petka u prostorijama Agen-cije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih potpisano

je 20 ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava ustanovama za obrazova-nje odraslih u okviru IV. komponente Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA) za projekt ”Regionalna mre-ža lokalnih obrazovnih ustanova”. Projekt je razvila Agencija za obra-zovanje odraslih, a danas Agencija za strukovno obrazovanje i obrazo-vanje odraslih, u okviru Operativno-ga programa Razvoj ljudskih poten-cijala s namjerom da se potpomogne razvoj i daljnja modernizacija susta-va obrazovanja odraslih. Cilj projek-ta je jačanje ustanova za obrazova-nje odraslih stvaranjem novih krat-kih programa i/ili modernizacijom postojećih radi razvijanja ključnih i drugih kompetencija odraslih te pro-micanje cjeloživotnog učenja.

U sklopu projekta ustanove su obvezne razvijati programe osposo-bljavanja i usavršavanja orijentirane k ishodima učenja te primjenjivati aktivni pristup u obrazovanju i uče-nju. Prioriteti projekta su i poveća-nje konkurentnosti zaposlenih i ne-zaposlenih osoba prilagođavanjem potrebama tržišta rada te promicanje jednakih mogućnosti za sve u pri-stupu tržištu rada - pa su programi usklađeni s lokalnim potrebama.

Ovih 20 ustanova za obrazovanje odraslih koje su dobile nepovratna sredstva najbolji su primjer činje-nice da ustanove mogu samostalno prepoznati i definirati svoje, ali i po-trebe svojih polaznika i nastavnika. One su pokazale i da imaju jasne vizije vlastitoga razvitka te su ih uspjele pretočiti u kvalitetne projek-tne prijedloge i tako dobiti sredstva EU-a za njihovu provedbu. Natječaj

za dodjelu nepovratnih sredstava provela je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koja će također pružiti i svu potreb-nu potporu ustanovama za obrazo-vanje odraslih tijekom same proved-be njihovih projekata. Pomoć će biti osigurana i kroz ugovor o uslugama istog projekta ”Regionalna mre-ža lokalnih obrazovnih ustanova” kroz nekoliko aktivnosti unutar 3. komponente. Dvadeset prijavite-lja, zajedno sa svojim partnerima, ispunilo je sve potrebne uvjete za dodjelu nepovratnih sredstava te kroz svoje projekte ukupno povlače 3,407.682,34 EUR-a. Pojedinačni će projekti trajati od 10 do 12 mjeseci, a njihova se vrijednost kreće između 70.000 i 300.000 EUR-a.

Nepovratna sredstva dobili su Prirodoslovna škola Karlovac u par-tnerstvu s Pučkim otvorenim učili-štem iz Knina i Učilištem za obrazo-vanje odraslih APIS, Velika Gorica; Pučko otvoreno učilište Križevci u partnerstvu s Pučkim otvorenim uči-lištem Bjelovar, Pučkim otvorenim učilištem Daruvar i Pučkim otvore-nim učilištem Obris, Požega; Vele-učilište u Varaždinu u partnerstvu s Otvorenim pučkim učilištem Mencl (Sisak, Šibenik, Zadar i Karlovac); Callegari - talijanska škola mode i dizajna u partnerstvu s Pučkim otvorenim učilištem AMC, Nova Gradiška, Pučkim otvorenim uči-lištem Poetika iz Osijeka i Pučkim otvorenim učilištem Erudio iz Za-dra; Pučko otvoreno učilište Zagreb u partnerstvu s Pučkim otvorenim učilištem Zadar; Pučko otvoreno učilište Algebra u partnerstvu s Puč-kim otvorenim učilištem Samobor, Pučkim otvorenim učilištem Zapre-šić, Hrvatskom zajednicom pučkih

otvorenih učilišta i Hrvatskom udru-gom poslodavaca; Centar za šljivu i kesten - javna ustanova za obrazo-vanje odraslih u partnerstvu s Učili-štem za obrazovanje odraslih APIS, Velika Gorica i Pučkim otvorenim učilištem Novska; Prirodoslovna škola Vladimir Prelog u partnerstvu sa Strukovnom školom Vukovar; Pučko otvoreno učilište Samobor u partnerstvu s Centrom za cjeloživot-no učenje Zagreb, Pučkim otvore-nim učilištem POUKA, Karlovac i Hrvatskim domom - pučkim otvo-renim učilištem Petrinja; Pomorsko učilište Nautički centar, ustanova za obrazovanje odraslih u partnerstvu s Pomorskim učilištem Kvarner;

Gospodarska škola Čakovec u partnerstvu sa Srednjom školom Bedekovčina, Prirodoslovnom ško-lom Karlovac i Udrugom zaposleni-ka poljoprivrednih škola; Narodno učilište ustanova za obrazovanje i kulturu Rijeka u partnerstvu s Puč-kim otvorenim učilištem ”Ante Babić”, Umag; Pučko otvoreno učilište Novska u partnerstvu s Puč-kim otvorenim učilištem Daruvar; Pučko otvoreno učilište Varaždin u partnerstvu s Pučkim otvorenim uči-lištem ”Dragutin Novak” Ludbreg, Pučkim otvorenim učilištem ”Đuro Arnold” Ivanec i Pučkim otvorenim učilištem Novi Marof; Veleučilište u Požegi u partnerstvu s Visokim gospodarskim učilištem u Križevci-ma; Srednja škola Pakrac u partner-stvu s Pučkim otvorenim učilištem ”Obris”; Veleučilište u Slavonskom Brodu u partnerstvu s Pučkim otvo-renim učilištem Novska i Diopter otvoreno učilište u partnerstvu s Pučkim otvorenim učilištem ”Li-bar”.

M.Š.

Hrvatski pedagoško-knji-ževni zbor – u suradnji s Ministarstvom znanosti,

obrazovanja i športa, Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja – organizira u Opatiji (22. – 24. studenoga) ovogodišnju Jesensku školu za učitelje i odgo-jitelje. Po zamisli organizatora, taj stručno-znanstveni skup namijenjen je odgojiteljima u predškolskim ustanovama, učiteljima razredne i predmetne nastave, nastavnicima i profesorima, stručnim suradnici-ma i ravnateljima vrtića, osnovnih škola i učeničkih domova te pred-

stavnicima osnivača odgojno-obra-zovnih ustanova i ureda državne uprave u županijama.

Za glavnu temu skupa odabran je kurikulum; prema najavi, u plenar-nom dijelu skupa, sudionicima će se izlaganjima o tome obratiti: mi-nistar dr. sc. R. Fuchs (NOK i pro-ces njegove primjene), akademik L. Budin (Preobrazba hrvatskog škol-skog sustava – naukovna osnova i metode poučavanja), I. Lovrić (Ku-rikulum i uloga osnivača), pred-stavnici NCVVO-a (Kvantitativna analiza nacionalnih ispita u osnov-noj školi kao temelj unaprjeđenja izvedbe nacionalnoga kurikuluma), te dr. sc. A. Bežen (U potrazi za ku-rikulom hrvatskoga jezika), dr. sc.

A. Miljak (Kurikulum za rani odgoj i obrazovanje), akademik V. Paar (Svjetski trendovi u obrazovanju i nacionalni kurikulum) i dr. sc. V. Spajić-Vrkaš.

Tijekom skupa bit će održan i okrugli stol s temom Kurikulum – izazov hrvatskom odgoju i obrazo-vanju te niz radionica o kurikulum-skoj problematici u praksi dječjih vrtića i osnovnih škola.

U plenarnom dijelu skupa (22. 11.) bit će predstavljeno najnovije izdanje Školskih novina – knjiga Odnosi s javnošću u obrazovanju o kojoj će govoriti pisac predgovora Vinko Filipović, urednik Ivan Va-vra te autor Vlade Dragun, ravna-telj OŠ Sućidar u Splitu.

Nepovratna sredstava ustanovama

AGENcIjA ZA sTRUKOVNO OBRAZOVANjE I OBRAZOVANjE ODRAsLIH

HRVATsKI PEDAGOŠKO-KNjIŽEVNI ZBOR

Jesenska škola učitelja i odgojitelja

Nakon potpisivanja ugovora o nepovratnim sredstvima za obrazovanje odraslih

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010.aktualno4www.skolskenovine.hr

aktualno

Na okruglom stolu održa-nom na Edukacijsko-re-habilitacijskom fakultetu

(ERF) o studentima s invalidite-tom Sveučilišta u Zagrebu glavna tema bila je vertikala obrazovanja djece i studenata sa specifičnim teškoćama i zakonske regulative s osvrtom na stanje u Hrvatskoj. Prema riječima rektora Alekse Bjeliša, koji je bio jedan od rijet-kih visokih sveučilišnih dužno-snika koji se pojavio na okruglom stolu, neke su stvari po pitanju pristupnosti i dostupnosti studi-ranja za osobe s invaliditetom učinjene, ali to je premalo i treba učiniti mnogo više da bi postotak studenata s invaliditetom bio veći u odnosu na sadašnjih dvjestoti-njak studenata koji pohađaju Sve-učilište u Zagrebu.

Dekanica ERF-a Draženka Blaži istaknula je da u Hrvatskoj postoji 271 zakon i propis koji re-guliraju to područje.

- U SAD-u, primjerice, postoji samo jedan zakon, ali se provodi, za razliku od Hrvatske. Ta šuma zakona često je tu samo radi forme i ne primjenjuje se, a dio osoba s invaliditetom uopće nije upoznat s pravima i olakšicama koje im pri-padaju - navela je Blaži, dodavši da nisu osigurani preduvjeti za

provođenje i primjenu tih zakona. Potrebno je niz koraka kako bi

se to stanje popravilo, a kako kaže dekanica Blaži među njima su i promjena mentalnog sklopa ljudi kada se govori o osobama s inva-liditetom, priprema nastavnika za integraciju i inkluziju te prostorna prilagodba.

Mirjana Zubak iz Ureda za studente s invaliditetom naglasi-la je važnost osiguravanja razine pristupačnosti u svim sredinama kako bi studenti s invaliditetom imali veći izbor fakulteta za studi-ranje, ali i mjesta gdje studiraju.

- Za ostvarenje kvalitetnih rezultata važna je adekvatna fi-nancijska potpora te suradnja i

- Ova manifestacija susret je generacija gdje se u prvom redu susreću mladi asistenti sa sveučilišta i oni koji dolaze na sveučilište, dakle novi studen-ti – kazao je u četvrtak otvarajući trodnevnu 15. Smotru Sveučilišta u Zagrebu rektor Aleksa Bjeliš, ističući kako se smotrom želi na jednom mjestu budućim studentima na uvid dati sva ponuda i sve što pružaju institucije . – Ovo je krajnje ozbiljan posao i treba biti vrlo odgovoran prema mladim ljudima koji žele imati dobar uvid u ono što biraju i na kraju izaberu i da na osnovu te kvalitetne ponu-de i sami ponude kvalitetu više i ozbiljno pristupe studiranju. Želimo da to istodobno bude u jednom ležernom, opuštenom tonu kakav i priliči mladi-ma – kazao je Bjeliš dodajući kako se nada da će u skoroj budućnosti to biti i jedna smotra raznih jezika i mogućnosti da na sveučilištu bude što više studenata iz drugih zemalja. – Želimo pružiti što više sadržaja na stranim jezicima kako bi se otvori-la vrata ne samo našim studentima, nego i privuklo

strane studente da u što većem broju studiraju na našim fakultetima – kazao je Bjeliš. Glavni gost na otvaranju bio je gradonačelnik Milan Bandić koji je istaknuo kako je ulaganje u znanost ulaganje u budućnost. – Želimo mladim ljudima omogućiti da žive boljim standardom. Također želimo da upišu fakultet koji žele i da kreiraju budućnost, jer sutra će se oni baviti onim čime se mi danas bavimo – kazao je gradonačelnik Bandić. Program otvaranja bio je popraćen nastupima mladih glazbenika i dramskih i plesnih skupina. Inače, Smotra je orga-nizirana u improviziranom prostoru postavljenog šatora u krugu Studentskog centra, jer adekvat-nog prostor zbog brojnih izlagača u centru nije bilo. Svoje štandove su postavili brojni fakulteti od Pravnog i Učiteljskog do brojnih veleučilišta i visokih škola. Svi oni su nudili svoje programe i popratne materijale u kojima su se budući studenti mogli informirati o uvjetima školovanja na dotič-nom fakultetu. (IB)

15. sMOTRA sVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Kako poboljšati studentski standard

OKRUGLI sTOL - sTUDENTI s INVALIDITE TOM sVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Osigurati dostupnost stud iranja

Potrebna je promjena mentalnog sklopa ljudi kada se govori o osobama s invaliditetom kao i priprema nastavnika za integraciju i inklu-ziju te prostorna prilagodba

U povodu Tjedna Sveučili-šta u Zagrebu razgovarali smo s nedavno ponovno

izabranim rektorom prof. dr. sc. Aleksom Bjelišem. Uz razgovor o razvojnim planovima Sveučilišta za budućnost te novim mogućnostima koje se akademskoj zajednici nude ulaskom u punopravno članstvo eu-ropskog Programa za cjeloživotno učenje, rektor Bjeliš prokomentirao je i aktualno stanje vezano uz dono-šenje paketa zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti. Javna rasprava o spomenuta tri za-kona bila je otvorena do 1. studeno-ga, zbog čega je akademska zajed-nica u mnogo navrata upozoravala na prekratak rok od samo 13 radnih dana u kojima je trebalo raspraviti sadržaje sva tri zakonska rješenja.

“Ne znamo je li javna rasprava okončana, budući da je ministar Fuchs u nekoliko navrata napome-nuo da je ovo tek preliminarna faza. Predložili smo da se ovi nacrti po-vuku iz rasprave i nadamo se da će Ministarstvo najozbiljnije razmotri-ti sve primjedbe koje smo isticali u javnoj raspravi, posebno zbog trenutka u kojem se ovi zakoni do-

nose, dakle, neposredno uoči ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Odgo-vorno tvrdimo da se novi zakonski prijedlozi temelje na konceptima koji su nepomirljivi i neusklađeni s trenutačnim europskim zbivanjima i trendovima. Zato smo tako jasno izrazili zabrinutost ovakvim pristu-pom u planiranju razvoja visokog obrazovanja i znanstveno-istraži-vačkog rada u Hrvatskoj“, govori Bjeliš.

Očekujete li da će vas Mini-starstvo poslušati ili će ostati pri ovim nacrtima, za koje tvrde da su ipak izrađeni u skladu s očeki-vanja akademske zajednice?

Vjerujemo da još postoji prostor za konstruktivni razgovor i da sve ipak neće završiti na inzistiranju na brzopletosti koja bi mogla imati dosta teške, pa i pogubne posljedi-ce. S naše strane, volje za razgovor ima. Sveučilište je možda predugo čekalo na zakonske prijedloge, bu-dući da već godinu dana odgađamo početak rada na svojem restrukturi-ranju za koje je postignuto suglasje svih sveučilišnih dijelova. Još smo prije godinu dana ministru poslali naše prijedloge kao prilog akadem-

ske zajednice u kreiranju novog zakona o sveučilištu, dakle uoči promjena za koje i sami smatramo da ih je nužno provesti. No, nakon dugog čekanja, Sveučilište više ne može odgađati svoje restrukturira-nje. Stoga krećemo ubrzano s reor-ganizacijom koja bi mogla biti za-vršena do proljeća. Nacionalni su-stav znanstveno-istraživačkog rada u velikim je problemima, zbog čega se sve više moramo orijentirati na međunarodne izvore financiranja, što, naravno, treba biti samo do-datak na uređeni nacionalni sustav financiranja istraživanja kao bazič-ne potrebe društva i gospodarstva. Upravo takvu legislativnu podlogu trebao bi osigurati novi paket zako-na.

Tijekom rasprave mogle su se čuti optužbe na račun sveučilišta, da se protivljenjem ovim zakoni-ma zapravo odupirete promjena-ma.

Nama su promjene itekako po-trebe. Pred nama su reorganizacija postojećih studijskih programa, daljnji rad na osiguranju kvalitete i boljih uvjeta rada, povećavanje prostornih i ljudskih kapacite-

ta, još bolja internacionalizacija sveučilišta kroz stalno povećanje mobilnosti, što će nam omogućiti punopravno članstvo u Erasmusu i Programu cjeloživotnog učenja. Dakle, sasvim je deplasirano govo-riti da sveučilište bježi od promjena ili da ih koči. Upravo suprotno. No, nećemo pristajati na promjene koje mogu dovesti do štetnih posljedica, što bi se, nažalost, moglo dogoditi ako se spomenuta tri zakona usvoje u svome trenutačnom obliku. Kon-kretno, ne mislimo da se sveučilište treba podijeliti, ne slažemo se da je Bolonjski proces bio pogreška. A neki autori zakona zagovara-ju upravo takve teze. Akademska zajednica zastupa rješenje koje će sveučilištu osigurati autonomiju u njezinom punom značenju, no autonomiju s odgovornošću. Slič-

no smo razmišljanje očekivali od kolega koji su u političkim tijeli-ma i također snose odgovornost za funkcioniranje visokoobrazovnog i znanstveno-istraživačkog sustava. Pitate me što će se na kraju dogodi-ti? U povijesti Sveučilišta i prije je bilo slučajeva da vladari ili politički autoriteti ulaze u odnose napetosti s akademskom zajednicom. Treba se samo nadati da ćemo doći do izlaza i konstruktivnih rješenja.

Prorektor Baletić najavio je raspisivanje natječaja za daljnju izgradnju kampusa Borongaj, vi se najavili svojevrsnu integraciju kampusa Sjever. O čemu je točno riječ?

Riječ je o širem zamahu cjelo-vitog planiranja prostornog razvo-ja Sveučilišta, pa onda i razvoja samog Zagreba. Središnji dio u

Prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor Zagrebačkog sveučilišta Više ne možemo čekati nove zakone!Akademska zajednica predložila je povlačenje paketa zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti iz javne rasprave zbog niza problematičnih rješenja koja mogu dovesti do urušavanja cjelokupnog visokoobrazovnog i znanstveno-istraživačkog sustava. Ne znamo hoće li nas Ministarstvo poslu-šati, ali u povijesti Sveučilišta već je bilo slučajeva da vladari i politički auto-riteti ulaze u odnose napetosti s akademskom zajednicom, upozorava Bjeliš

Prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš

Draženka Blaži

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010. aktualno 5www.skolskenovine.hr

VRjEDNOVANjE OBRAZOVNIH POsTIGNUĆA

U prethodnom broju na-javljen je članak o provođenju vanjskoga

vrednovanja postignuća uče-nika u Irskoj. Kada smo prije dvije godine prvi puta posjeti-li irske kolege, u centru poput našega, pozorno smo prati-li njihova izlaganja o načinu provedbe ispita temeljenih na dugogodišnjem iskustvu. Ovaj posjet protekao je u sasvim dru-gačijem ozračju, jer smo sada mogli ravnopravno sudjelovati u razgovoru o poslovima koje obavljamo na sličan način, iako u različitim uvjetima. Bez obzi-ra na iskustvo, teškoće na koje nailazimo su identične i bilo je ugodno na kraju čuti želju irskih kolega da posjete naš centar, jer im se čini da su neka naša rješe-nja primjenjiva i u njihovu su-stavu provedbe ispita. Kao što se u svim prethodnim člancima naglašavalo, razlike u odgoj-no-obrazovnim sustavima ne utječu na krajnji cilj - završetak određenog stupnja obrazovanja i mjerenja postignuća učenika vanjski vrednovanim ispitima.

U Irskoj, gdje učenici u osnovnu školu kreću sa šest godina, takvi se standardizirani ispiti provode dva puta. Naime, prvi dio obveznog osnovnog obrazovanja, koje nazivaju pri-marnim, traje do učenikovih

navršenih 12 godina. Nakon toga nastavljaju sekundarni stupanj obrazovanja u općim ili strukovnim školama, koji traje do njihove 16. godine i time završava juniorski krug obra-zovanja. Učenici tada prvi put polažu standardizirane, vanjski vrednovane ispite, nakon čijeg uspješnog završetka dobivaju diplome, odnosno junior certifi-kate. Na kraju obveznog školo-vanja učenici imaju mogućnost nastavka obrazovanja u senior-skom krugu, koji traje ovisno o vrsti programa do njihove 17. odnosno 18. godine i svi zavr-šavaju polaganjem standardizi-ranih ispita, nakon kojih stječu certifikate.

S obzirom na programe po-stoje tri vrste certifikata, no nama je najzanimljiviji leaving certifikate, ispit najsličniji našoj državnoj maturi. Učenici koji završe tu vrstu programa polažu ispite čiji se rezultati vrednuju pri upisu na studijske progra-me, kao što smo mi našim uče-nicima omogućili polaganjem ispita državne mature. Irski učenici polažu najmanje šest predmeta, od kojih je obvezan irski jezik, dok su ostali prema izboru učenika, a grupirani su prema znanstvenim područjima (prirodne, društvene, huma-nističke znanosti, umjetnost).

Sve ispite priprema i provodi samostalna ustanova State Exa-minations Commission, ispiti se provode u školama, u isto vri-jeme i na isti način. Isto kao i kod nas, učenici mogu birati hoće li ispite polagati na višoj ili osnovnoj razini, osim ispita iz irskoga jezika i matematike, koji se mogu polagati na tri ra-zine (viša, osnovna i temeljna).

Prolaznost na ispitima odre-đena je postotnim bodovima koji se pretvaraju u ocjene. U Irskoj se ocjene iskazuju slo-vima od A do F i za svaki ispit unaprijed je određen prag pro-laznosti. Ispiti se naplaćuju, a plaćanja su oslobođeni samo učenici lošega socijalnog sta-tusa, što dokazuju posebnim ispravama. Rezultati ispita do-stavljaju se u Central Applica-tion Office (CAO), uredu poput našega Središnjega prijavnog ureda, koji vodi daljnji postu-pak prijava i upisa učenika na visoka učilišta.

Sustav je, dakle, vrlo sličan našemu s razlikom što se u Ir-skoj postupak još u cijelosti ne provodi elektroničkim putem, a naplaćuju se i troškovi prijave. Za razliku od našeg sustava, njihovi kandidati nemaju mo-gućnost upisa u dva roka i oni koji ne uspiju moraju čekati upis iduće godine.

Sličnosti i razlike u odnosu na irski sustav

Piše Višnja Francetićnačelnica Odjela za organizaciju i provođenje ispita u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja

umreženost svih važnih sudio-nika. Na nju se nadovezao i stu-dent Filozofskog fakulteta Danijel Jedriško, koji je kazao da su do osnivanja Ureda sve inicijative i konkretni potezi funkcionirali na individualnoj razini.

- Svi ti nisu bili sustavni pa nisu ni donosili zadovoljavajuće rezultate. Nema ih ni danas, ali či-nimo određene korake, a jedna je od važnih pretpostavki osiguranje stabilnog proračuna za rad Ureda - kazao je Jedriško, apelirajući da se poradi na koordinaciji pomoći osobama s invaliditetom.

Kako je u raspravi rečeno, mno-go studenata skriva svoju invalid-nost, ako nije vidljiva. Sudionici su istaknuli da takve ne žele eti-ketirati, nego im pomoći da kva-litetnije i lakše svladaju gradivo, primjerice kod studenata s izraže-nom disleksijom i slično. Državna pravobraniteljica za osobe s inva-liditetom Anka Slonjšak istaknula je da takvim osobama treba omo-

gućiti adekvatnu pomoć, ističući važnost i ulogu obitelji u cjeloku-pnom procesu.

Vesna Tokić, stručna savjet-nica u Gradskom uredu za obra-zovanje, kulturu i šport, iznijela je i podatke prema kojima od 30

do 35 posto djece u predškolskoj dobi ima problema i traži posebnu odgojno-obrazovnu praksu. Od toga ih je 10 posto s teškoćama u razvoju. U osnovnoj školi poseb-ne potrebe ima od 20 do 25 posto djece, a u srednjoj je školi taj po-stotak još niži, od 15 do 20 posto.

- Teškoće ili posebne potrebe nisu i ne smiju biti prepreka, jer djeca su neuspješna samo ako ignoriramo i zanemarimo njiho-ve razvojne, odgojne i obrazovne potrebe. Stoga je potrebno konti-nuirano i kvalitetno usavršavanje - zaključila je Tokić.

Ivica Buljan

Svijest o važnosti međuna-rodnog sudjelovanja u ak-tivnostima cjeloživotnog

učenja u Hrvatskoj sve je veća, stoga je Vlada Republike Hrvat-ske osnovala Agenciju za mobil-nost i programe, odgovornu za provedbu dva najveća obrazovna programa Europske unije u Hr-vatskoj - Programu za cjeloži-votno učenje i programu Mladi na djelu Europske Unije, u okvi-ru kojih Agencija dodjeljuje fi-nancijska sredstva za realizaciju različitih aktivnosti učenja u ino-zemstvu - stručnog usavršavanja, podučavanja, stažiranja, studira-nja, volontiranja, razmjena mla-dih, lokalnih inicijativa, rada na zajedničkim projektima...

Provedbom spomenutih obra-zovnih programa potiče se razvoj znanja i vještina tijekom cijelog života pojedinaca te se tako gra-di društvo utemeljeno na znanju koje nudi jednake mogućnosti svim građanima i tako postiže veću razinu socijalne inkluzije.

Osim Programa za cjeloživot-no učenje, Europska komisija osmislila je i program Mladi na djelu namijenjen mladima, or-ganizacijama mladih te svima uključenima u rad s mladima. Program Mladi na djelu promiče mobilnost mladih unutar i izvan granica Europske Unije, interkul-turalni dijalog te socijalnu uklju-čenost svih mladih neovisno o njihovu obrazovanju ili društve-noj i kulturalnoj pripadnosti.

Republika Hrvatska započinje

s punopravnim sudjelovanjem u oba programa od iduće godine, što znači da ćemo se od sljede-će godine moći uključiti u sve aktivnosti, projekte i akcije koje programi nude. Isto tako, kori-snici iz inozemstva moći će oda-brati Hrvatsku kao državu u ko-joj žele provesti svoje razdoblje mobilnosti, što do sada nije bilo moguće.

Ovakav uspjeh Agencije, koji ne bi bio moguć bez potpore Mi-nistarstva znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske so-lidarnosti, proslavit će se 10. stu-denoga Svečanom konferenci-jom, kojoj će prisustvovati visoki dužnosnici Republike Hrvatske i Europske komisije, ravnatelji europskih agencija koje provode iste programe u svojim državama te čitava hrvatska obrazovna jav-nost kao i civilni sektor.

Cilj održavanja Svečane kon-

ferencije nije samo proslaviti punopravno sudjelovanje Hrvat-ske u programima već ujedno upoznati buduće potencijalne korisnike i suradnike, koji uklju-čuju civilni i gospodarski sektor, obrazovnu i znanstvenu zajedni-cu te svekoliku hrvatsku javnost s mogućnostima koje programi nude i koji će biti potpuno do-stupni hrvatskim građanima od 2011. godine.

Dan nakon Svečane konfe-rencije, 11. studenoga, održat će se i Međunarodna tematska konferencija na kojoj će sudio-nici razgovarati o iskorištavanju rezultata koje imaju projekti u sklopu programa. Tijekom kon-ferencije dosadašnji i budući ko-risnici imat će priliku podrobnije upoznati mogućnosti osiguranja kvalitete u njihovim projektima te razmjenjivati iskustva kako bi bili spremni za natječaj za 2011. godinu, kada će hrvatskim gra-đanima biti otvorena vrata prema svim međunarodnim prilikama za učenje i usavršavanje.

Tijekom dvodnevnog događa-nja, održat će se predavanja na kojima će izlagati ugledni gosti iz inozemstva, stručnjaci na po-dručju obrazovanja, a sudionici konferencije će putem interak-tivnog programa moći poslušati iskustva dosadašnjih korisnika programa kroz njihove prezen-tacije. Posebno je zanimljiv dio konferencije svakako izložba fotografija na temu Mobilnost - učim, putujem, snimam.

IZ AGENcIjE ZA MOBILNOsT I PROGRAME EU

Slavimo punopravno članstvoVlada RH osnovala Agenciju za mobilnost i programe, odgovornu za provedbu dva najveća obrazovna programa Europske unije u Hrvatskoj - Programu za cjeloživotno učenje i programu Mladi na djelu Europske

OKRUGLI sTOL - sTUDENTI s INVALIDITE TOM sVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Osigurati dostupnost stud iranja

staroj gradskoj jezgri ostaje mati-ca Sveučilišta, a sada nastavljamo razvijanje istočne jezgre, odnosno kampusa Borongaj. Područje Bo-rongaja je urbano neriješeno, da-kle riječ je o zapuštenom prostoru koji je tijekom proteklog razdoblja stihijski naseljavan. Prazan široki prostor vojarne planiramo ispuni-ti modernim kampusom kakvog Hrvatska još nema i nadamo se da će gotovo polovica ukupnog broja studenata zagrebačkog Sveučili-šta u budućnosti gravitirati prema Borongaju. S druge, pak, strane, Sjeverni kampus trebao bi povezati nekoliko naših sastavnica iz bio-medicinskog područja, na koje se nastavlja postojeći kampus Priro-doslovno-matematičkog fakulteta, čiji će svi odsjeci biti premješteni na Horvatovac. Kada se taj potez poveže s prostorom srodnih institu-cija - poput Instituta Ruđera Boš-kovića i Instituta za fiziku - dobi-vamo povezani prostor u čijem će okviru doći do logičnog poveziva-nja. Upravo takvo povezivanje dat će nam priliku da zajedno budemo uspješniji u međunarodnom znan-stveno-istraživačkom prostoru i na natječajima za dodjelu sredstava iz različitih europskih fondova.

Iduće godine Hrvatska konač-no postaje punopravna članica europskog Programa za cjeloži-votno učenje i potprograma Era-smus za studentsku mobilnost. Koliko iznosi godišnja članarina i kakve su projekcije povećanja mobilnosti? Koliko ćemo kon-kretne koristi imati od tog pro-grama?

Kad je Sveučilište u Zagrebu prije otprilike dvije godine vrlo intenzivno i energično počelo upo-zoravati na važnost ulaska Hrvat-ske u punopravno članstvo u ovim programima, kolege iz Ministarstva spominjali su iznos članarine od oko sedam ili osam milijuna eura. Također, tada su isticali da je riječ o prevelikom iznosu za kojeg Hrvat-ska nema dovoljno apsorpcijskih kapaciteta koji bi nam omogućili vraćanje uloženih sredstava kroz programe mobilnosti, dolaznu i izlaznu.

Hrvatska sveučilišta trenutačno raspolažu s ponešto većim sredstvi-ma za mobilnost nego prethodnih godina, budući da dio zainteresira-nih studenata možemo na partner-ska sveučilišta slati u okviru svo-jevrsnog pretprograma Erasmus. No, kapaciteti s kojima raspolaže Sveučilište u Zagrebu ne zadovo-ljavaju realne potrebe naših stude-nata. Sveučilište u Zagrebu nastavit će intenzivan rad na osnaživanju internacionalizacije i povećavanju mobilnosti. Očekujemo da će broj studenata koji odlaze na europska sveučilišta za godinu-dvije narasti do 2000, odnosno da će upola toli-ko studenata dolaziti na programe razmjene u Zagreb. No, za to nam trebaju veća sredstva i poveća-nje broja studentskih programa na stranim jezicima, kao i povećanje smještajnih kapaciteta za dolazne studente. Upravo sve to razlog je zašto Sveučilište u Zagrebu više ne može čekati novu legislativu, nego će u svoje restrukturiranje krenuti odmah i samostalno.

Više ne možemo čekati nove zakone!

Mirjana Zubak

Vesna Tokić

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010.aktualno6www.skolskenovine.hr

IZ AGENcIjE ZA ODGOj I OBRAZOVANjE

Prva hrvatska konferencija o obrazovanju u kemi-ji, na kojoj će gosti i predavači IUPAC-ovi struč-njaci iz područja kemijskog obrazovanja svojim

znanjem i iskustvom u primjeni modernih strategiji poučavanja, kao i u razradi ostalih tema obogatit spo-znaje i iskustva sudionika, održat će se u Splitu, od 10. do 14. studenoga. Konferencija je međunarodnoga ka-raktera, a organiziraju je Hrvatsko kemijsko društvo,

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu i Agenci-ja za odgoj i obrazovanje u suradnji s Međunarodnom unijom za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC).

Skup je namijenjen nastavnicima kemije na svim ra-zinama obrazovanja, studentima i svim drugim struč-njacima koji se bave obrazovanjem u kemiji kako u Hrvatskoj tako i u široj regiji.

Prva hrvatska konferencija o obrazovanju u kemiji

prvi je korak u ostvarivanju projekta Prema kvalitet-nijem stručnom usavršavanju nastavnika kemije u Hr-vatskoj, koji je planiran kao serija radionica koja će se realizirati u dvogodišnjem ciklusu. Cilj je potaknuti ra-zvoj procesa stručnog usavršavanja nastavnika kemije u Hrvatskoj i regiji i omogućiti razmjenu iskustava o stručnom usavršavanju između nastavnika susjednih zemalja.

PREDŠKOLSKI ODGOJ 1. prosinca - Stručni skup za odgo-

jitelje na području Karlovačke, Sisač-ko-moslavačke, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Međimurske, Varaždinske županije u Zagrebu (DV Botinec) s početkom u 10 sati. Tema: Rano učenje stranih jezika u dječjem vrtiću. Predavači: dr. sc. J. Sindik, M. Sporiš, M. Zglavnik, M. Fundurulja, M. Kurtanjek, V. Kurtanjek, mr. sc. A. Si-lić. Prijave do 22. studenoga na e-mail andreja.silic@azoo.hr.

9. prosinca - Stručni skup za odgoji-telje na području Grada Zagreba - istok, u Zagrebu (DV Srednjaci) s početkom u 9 sati. Tema: Rano učenje stranih jezi-ka u dječjem vrtiću. Predavači: B. Žaja, M. Mandekić, V. Smojver, B. Ksenija, N. Kostanjski-Kobasić, mr. sc. A. Silić. Prijave do 29. studenoga na e-mail an-dreja.silic@azoo.hr.

9. prosinca - Stručni skup za odgo-jitelje pripravnike i odgojitelje mentore s područja Splitsko-dalmatinske i Du-brovačko-neretvanske županije u Splitu (DV ”Marjan”) s početkom u 11 sati. Tema: Priprema odgojitelja pripravnika za polaganje stručnog ispita. Predavači: Tončica Kalilić, Nada Pelaić, Ankica Gavranić, Tatjana Kljenak. Prijava 15 dana prije održavanja stručnog skupa na e-e-mail toncica.kalilic@azoo.hr.

1. prosinca - Stručni skup za odgoji-telje predškolske djece s područja Split-sko-dalmatinske i Dubrovačko-nere-

tvanske županije u Splitu (DV Cvit Me-diterana, jedinica More, Šimićeva 16) s početkom u 13 sati. Tema: Razvijanje profesionalnih kompetencija odgojitelja u radu s djecom jaslične dobi - razvoj-ne mape (5. modul). Predavači: dr. sc. Hicela Ivon, Jadranka Eda Tomljanović. Prijava nije potrebna, jer se skup orga-nizira za sudionike koji su prisustvovali prethodnim modulima.

NJEMAČKI JEZIK 10. prosinca - Završna svečanost i

podjela potvrda učiteljima njemačko-ga jezika iz osnovnih škola Zadarske i Šibensko-kninske županije, koji su se obvezali pratiti cjelokupni program od pet cjelina tijekom godine dana Projek-ta RALF - Regionalne skupine za struč-no usavršavanje učitelja, održat će se u Bibinju (OŠ Stjepana Radića).

FRANCUSKI JEZIK 1. prosinca - Stručni skup za učite-

lje i nastavnike predškolskog odgoja, osnovnih i srednjih škola (gimnazije i strukovne škole), voditelje županijskih stručnih vijeća i pripravnike održat će se 1. prosinca u Zagrebu (15. gimna-zija) s početkom u 16.30 sati. Teme: Uloga psihologije obrazovanja u učenju i poučavanju, Individualne razlike u ko-gnitivnim osobinama, osobni, socijalni i emocionalni razvoj individualnih ra-zlika u nekim osobinama ličnosti - na-dareni učenici, Vrednovanje postignuća nadarenih učenika. Predavači: Ana Ple-

ša, stručni suradnik psiholog. Prijave do 18. studenoga - vrtići i osnovne škole na e-mail: os-otok@zg.t-com.hr, a gimna-zije i strukovne škole na e-mail ibza-greb-cas@hi.t-com.hr.

INFORMATIKA10. prosinca - Državni stručni skup

za učitelje, nastavnike i ravnatelje osnovnih i srednjih škola svih župani-ja održat će se 10. prosinca on-line, s početkom u 13. sati. Skup se održava u suradnji s Microsoftom Hrvatska (Su-radnici u učenju). Tema: Obrazovanje i usavršavanje učitelja i nastavnika iz po-dručja informacijsko-komunikacijskih tehnologija / virtualni okrugli stolovi / Informacijska i komunikacijska tehno-logija u NOK-u i školskom kurikulumu, E-učenje u nastavi osnovnih i srednjih škola, Implementacija računalnih igara u proces obrazovanja, Globalne aktiv-nosti inovativnih istraživačkih škola. Predavači: Ivana Turčić Prstačić, Sai-da Deljac, Darko Jureković, Microsoft Hrvatska, učitelji i nastavnici OŠ i SŠ voditelji projekata IKT u obrazovanju i drugi. Prijave do 21. studenoga na e-mail ivana.turcic@azoo.hr.

VJERONAUK 18. prosinca - Stručni skup za odgo-

jiteljice u vjeri grada Zagreba, Zagre-bačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivnič-ko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Varaždinske i Međimurske županije

održat će se 18. prosinca u Zagrebu (Ured za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije, Kaptol 31) s početkom u 9 sati. Tema: Odgojitelji u vjeri - ususret novoj odvažnosti. Predavači: prof. dr. sc. Ružica Razum i prof. dr. sc. Valen-tina Mandarić. Prijave sedam dana prije početka stručnog skupa na e-mail vjero-nauk -tajnistvo@zg-nadbiskupija.hr.

11. prosinca - Stručni skup za vjerou-čitelje pravoslavnog vjeronauka osnov-nih i srednjih škola Eparhije osječko-poljske i baranjske (Vukovarsko-sri-jemska i Osječko-baranjska županija) održat će se 11. prosinca u Dalju (OŠ Dalj) s početkom u 9 sati. Tema: Vje-ronauk u društvenom i humanističkom području suvremene škole. Predavač dr. sc. Mirko Lukaš. Prijave do 27. stude-noga na e-mail miljan.vucicevic@os.t-com.hr.

RAVNATELJI7. prosinca - Stručni skup namijenjen

ravnateljima predškolskih ustanova (ravnatelji stručno-razvojnih centara i ravnatelji vrtića imenovanih za polaga-nje stručnih ispita, Grad Zagreb) održat će se 7. prosinca u Zagrebu (Dječji vrtić Siget) s početkom u 9 sati. Tema: Obra-zovni menadžment, Modul 7: Upravlja-nje ljudskim potencijalima i optimizam. Predavači: dr. sc. Majda Rijavec, rav-nateljice Suzana Hitrec, Sandra Pokos i Katarina Kolenković. Prijave 15 dana prije početka stručnog skupa na e-mail inga.seme-stojnovic@azoo.hr.

Od 28. do 31. studenoga u Primo-štenu je održan Treći simpozij učitelja i nastavnika hrvatskog

jezika, stručni skup na kojem je više od 450 učitelja i nastavnika hrvatskog jezika raspravljalo o suvremenim i ak-tualnim temama koje omogućuju uvid u inovativne pristupe poučavanja i učenja hrvatskog jezika i na kojem je oslikana sadašnja zbilja u kojoj se našla hrvatska riječ.

Simpozij je otvorio ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović, koji je naglasio zahtjevnost i provokativ-nost teme skupa, Hrvatski jeziku u kon-tekstu suvremenog obrazovanja, posebno u kontekstu aktualnih promjena u susta-vu odgoja i obrazovanja. Nakon sveča-nog otvaranja skupa predstavljanjena je monografija ”Hrvatski jezik u kontekstu suvremenog obrazovanja”, koju je izdala Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Nakladom Slap. Monografija objedinjuje teme koje su često u fokusu rasprave uči-telja i nastavnika: kultura čitanja i pisanja, vrednovanje i samovrednovanje učenika, mediji i pismenost. Autori članaka su pre-davači na simpoziju: sveučilišni profesori, jezikoslovni, književnici, dramski umjetni-ci, učitelji i nastavnici. Teme su osmišljene u tijeku pripreme programa simpozija, u čemu su sudjelovali viši savjetnici AZOO-

a Mirela Barbaroša-Šikić, Marijana Češi, Maja Zrnčić i Srećko Listeš.

- U knjizi se krije mogućnost osnaživanja svih nas koji utječemo ili ćemo biti u prili-ci utjecati na izradu pojedinih dokumenata važnih za položaj i status hrvatskog jezika unutar nacionalnoga obrazovnog sustava te sagledavanja neprocjenjive važnosti hrvat-skog jezika kao materinskog i službenog jezika - kazala je na predstavljanju mono-grafije Mirela Barbaroša-Šikić.

Uz monografiju na simpoziju je pred-stavljeno niz književnih izdanja koji učite-ljima i nastavnicima hrvatskog jezika mogu pomoći u radu s učenicima. Akademik Ante Stamać, potpredsjednik Matice hrvatske, predstavio je ediciju Stoljeća hrvatske knji-ževnosti, u kojoj su do sada objavljene 102 knjige. Profesorica na Odsjeku za kompa-rativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu Andrea Zlatar Violić predstavila je knjigu ”U obranu čitanja” u kojoj Meta Grosman detaljno prikazuje i analizira pro-bleme vezane uz nastavu čitanja i književ-nosti u novim okolnostima sve istaknuti-jega utjecaja elektroničkih medija, nudeći modele koji su alternativa onoj nastavi na koju smo navikli i u našim školama.

Prikaz i usporedbu pravopisa koji se tre-nutno koriste u Hrvatskoj donijela je Lana Hudeček, viša znanstvena savjetnica Insti-tuta za hrvatski jezik. Uspoređujući četiri

pravopisa koji su u uporabi upozorila je na različita pravopisna rješenja te terminološ-ke neusklađenosti u njima. Učiteljima i na-stavnicima poručila je da učenike upoznaju sa svim pravopisima, ali da od njih traže dosljednost u korištenju jednog.

Radni dio Simpozija otvorili su gosti pre-davači iz Velike Britanije ‡ Rod Bolitho, direktor Instituta za jezično obrazovanje u Norwichu, i Pádraig Ó Duibhir, preda-vač na Odjelu za obrazovanje Fakulteta sv. Patrika Sveučilišta grada Dublina u Irskoj. U svojim izlaganjima predstavili su britan-ski i irski sustav obrazovanja s posebnim naglaskom na metode poučavanja vještina govorenja i pisanja materinskog jezika.

O pravopisnom pitanju, sastavljenom i nesastavljenom pisanju u pravopisima hr-vatskog jezika govorio je Ivo Pranjković, redoviti profesor na Katedri za hrvatski standardni jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu. O potrebi i razlozima čitanja su-vremene hrvatske književnosti učenika i studenata, govorila je Andrea Zlatar Violić.

Krešimir Bagić, profesor na Katedri za stilistiku, Odsjeka za kroatistiku Filozof-skog fakulteta u Zagrebu, objasnio je fe-nomen parafraze u predavanju nazvanom Parafraza ili diskurs koji nije nevin. Ivan Tanta, profesor na Odjelu za komunikacije i medije Sveučilišta u Dubrovniku, govorio je o trivijalizaciji sadržaja u hrvatskim me-

dijima i analizirao gramatičku, pravopisnu i stilističku nepismenost u hrvatskom dnev-nom tisku.

Krešimir Mikić, profesor Učiteljskog fakulteta u Zagrebu i Akademije dramskih umjetnosti, pozvao je učitelje i nastavnike da afirmiraju medijsko stvaralaštvo dje-ce, budući da su film i medijska kultura dio umjetničkog područja koji Nacionalni okvirni kurikulum uvodi u škole. O produk-cijskom modele školske predstave i isku-stvima na američkom koledžu predavala je Snježana Banović, redateljica i izvanredna profesorica na Odsjeku produkcije Akade-mije dramskih umjetnosti u Zagrebu.

U drugome dijelu Simpozija predstavli su se učitelji i nastavnici praktičari koji su pokazali dio svoje nastavne prakse i pro-vedena istraživanja vezana za poučavanje dijela sadržaja predmeta hrvatski jezik: Se-nija Badić, Marinka Burić, Diana Greblič-ki-Miculinić, Kristinka Štefan, Davorka Horvatek Modrić, Đurđica Jelačić, Ingrid Lončar i Vesna Muhoberec.

Može se reći da su teme kojima su se predavači bavili i pristupi za koje su se odlučili mogu biti poticaj, motivacija ili sadržaj bavljenja u svakodnevnom radu s učenicima, doprinos profesionalnom osob-nom razvoju učitelja i nastavnika i sadržaj njihovih stručnih rasprava.

A.N.C.

sTRUČNI sKUPOVI U PROsINcU

NAjAVAPrva hrvatska konferencija o obrazovanju u kemiji

TREĆI sIMPOZIj UČITELjA I NAsTAVNIKA HRVATsKOG jEZIKA

Doprinos profesionalnom razvoju učitelja

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010. aktualno 7www.skolskenovine.hr

aktualno

“Tata, ti nisi išao u vrtić i ne znaš kako je to“ - prepričava tata Nino događaj otprije neko-liko mjeseci, kada mu je njegov šestogodišnji Mislav pojašnja-vao kako u vrtiću ima djece koja samo povremeno dolaze i nikako ne mogu stići ispisa-ti i iscrtati listove sa zadacima koje su dobili od teta kako bi se uvježbavali za školu koja im predstoji nakon posljednje vrtićke godine. Tata Nino nije išao u vrtić, a kaže da mu je zbog toga žao i zato nimalo nije dvojio o tome hoće li njegov Mislav ići u vrtić, premda je imao alternativni smještaj.

- Nisam ni ja ispao loše, ali mislim da moj Mislav ima mno-go više prednosti zato što poha-đa vrtić - u šali će Nino, dodavši da osnove čitanja i pisanja nije svladao sve dok nije krenuo u školu. Mislav već jest. stjecanje samostalnosti

O tome kakvi su programi za djecu koja povremeno dolaze u vrtić ili koja uopće ne dolaze razgovarali smo s pedagogi-njom Arijanom Plahutar i psi-hologinjom Sanjom Ivanuše-vić iz Dječjeg vrtića Hrvatski Leskovac. Naše sugovornice ističu da je program predškole minimalni vrtićki program, po-pularno zvan mala škola.

- Namijenjen je djeci godinu dana uoči polaska u osnovnu školu, a djeca s teškoćama u razvoju mogu polaziti predško-lu dvije godine prije polaska u školu. Program financira Grad-ski ured za obrazovanje, kultu-ru i šport, tako da je potpuno besplatan. Za udaljene krajeve, zaseoke bez vlastitog vrtića i škole kao što je slučaj okolice DV Hrvatski Leskovac, Grad Zagreb osigurava i organizi-ra besplatni prijevoz djece od kuće do prostora predškole.

Program predškole realizira se u vrtićkim ili školskim pro-storima, ovisno o mogućnosti-ma lokalne zajednice. Prostor je svojim sadržajima i didak-tikom opremljen primjereno djeci predškolske dobi, a osmi-šljenim uređenjem odražava toplinu predškolske ustanove. S djecom rade odgojiteljice sa završenim Učiteljskim fakulte-tom.

Aktivnosti i sadržaji koji se provode u programu predškole stavljaju naglasak na pripre-mu djece za polazak u osnov-nu školu, odnosno svladavanje znanja, vještina i navika koji će djetetu olakšati prilagodbu na novi program i nove zahtjeve koji se pred njih postavljaju. To su prije svega aktivnosti usmje-rene na stjecanje samostalnosti djece, učenje socio-emocional-nih kompetencija, predpisačke, predčitačke i predmatematičke aktivnosti.

- Dijete u programu predško-le boravi u prosjeku 250 zako-nom propisanih sati godišnje. U Hrvatskom Leskovcu, gdje po-stoji sedam skupina predškole na tri lokacije, Lučko, Horvati i Odranski Obrež, ta je satnica povećana na 320 sati godišnje, što nam daje prostor za organi-ziranje dodatnih aktivnosti za djecu i obogaćivanje programa. Tako naša djeca obavezno od-

laze u kazalište, na tečaj kotu-ranja, tenisa i klizanja, u posjet muzejima i zoološkom vrtu te u knjižnicu. No, ti dodatni sadr-žaji zahtijevaju financijsku par-ticipaciju roditelja. Djeca u DV Hrvatski Leskovac već treću godinu zaredom borave i u pro-gramu Djeca u prirodi u Gradu mladih - kaže Plahutar. Različita predznanja

Ti su programi posebno zani-mljivi djeci, jer se često događa da je to prvi puta da se neko di-jete na dulje vrijeme odvaja od obitelji i stječe novo dragocje-no iskustvo u osamostaljivanju. Šestogodišnji Tin prvi je puta bio odvojen više od pet dana od obitelji kada je išao upravo u Grad mladih, a njegova mama Tena vrlo je zadovoljna progra-mom.

- Kad se vratio, bio je sretan i prepun dojmova. Budući da je vrtić polazio povremeno, često je bio potišten, jer se morao na-knadno uključivati u igre koje su ostaloj djeci bila rutina. Iz toga su proizlazile traume, bo-jao se da neke stvari ne može svladati te da su druga djeca bo-

lja od njega - kaže mama Tena. S druge strane, iskustvo

mame Romane s odvajanjem od njezina Brune, koji također često izbiva iz vrtića, nije bilo pozitivno.

- Rekao mi je da nikada više neće ići, jer mu nije bilo lijepo. Pokušala sam saznati od odgo-jiteljice koja je bila s njima o čemu se radi, ali nisam mnogo saznala. Rekla je tek da je Bru-no bio povučeniji nego inače, ali se igrao i obavljao svoje obaveze - kaže mama Romana.

Plahutar kaže da djeca koja se prvi put uključuju u takav program dolaze iz obiteljskog doma s različitim opsegom zna-nja i vještina koje su stekla uz pomoć članova obitelji.

- Današnja prisutnost različi-tih edukativnih medija omogu-ćava roditeljima lako pružanje potrebnih i primjerenih odgoj-no-obrazovnih sadržaja kod kuće. No, u jednome roditelji ne mogu zamijeniti predškol-ski program i to je nešto što nedostaje svoj djeci koja ne polaze vrtić - druženje s vrš-njacima, koje vodi socijaliza-ciji djeteta. Program predškole

nekoj je djeci prva prilika za upoznavanje grupnih pravila i igara, a vezano uz njih i prva prilika za vježbanje empatije, suradnje, rješavanje konflikata. Roditeljima sugeriramo redo-vit dolazak djeteta u program predškole kako bi dijete dobilo maksimum ovoga minimalnog programa. Ako dijete ipak izo-stane zbog bolovanja ili nekih nepredvidivih okolnosti, odgo-jiteljice u programu predško-le kao i u redovnom vrtićkom programu, uz rad u malim gru-pama, prakticiraju i individua-lizirani rad te tako odgovaraju na individualne potrebe djeteta - kaže Plahutar. Razvijanje komunikacijskih vještina

Naša sugovornica ističe da je suradnja s roditeljima djece u programu predškole slična onoj u vrtiću.

- Na roditeljskim sastanci-ma prorađuju se aktualne teme vezane uz djetetov razvoj, pro-vode se igraonice i radionice s djecom i roditeljima, a roditelj uvijek može tražiti individu-alni razgovor s odgojiteljicom ako želi detaljnije informacije o napredovanju svog djeteta. Ipak, postoji specifičnost u gru-pama predškole čija su djeca korisnici prijevoza: budući da odgojitelj prima i predaje dijete na vratima autobusa, nema mo-gućnosti ni vremena za kratke dnevne izmjene informacija s roditeljima kao što je to praksa u vrtiću. Stoga u ovim grupama suradnja teče putem informativ-ki, u koje odgojiteljice svakom djetetu upisuju važne informa-cije za roditelje.

Psihologinja Sanja Ivanuše-vić govorila je o prednostima i manama pohađanja vrtića, od-nosno boravka i čuvanja kod djeda i bake. Ističe da su pri-vrženost, briga i predanost koji bake i djedovi pokazuju djeci nezamjenjivi u dječjem emoci-onalnom razvoju.

- Oni mogu biti suigrači, učitelji, odgojitelji ili zamjen-ski roditelji za svoju unučad, a roditeljima izvor emocionalne ili financijske podrške, osobito

kad je jedan od roditelja odsu-tan. Emocionalna privrženost djece bakama i djedovima dru-ga je najsnažnija, odmah iza one roditeljima. Ipak, taj od-nos ne može zamijeniti odnos s vršnjacima i obratno. Naime, odrastajući djeca traže sve više kontakta s vršnjacima i vršnjaci postaju važan socijalizacijski činitelj koji potkrepljuje i ka-žnjava određena ponašanja, ima ulogu modela i utječe na razvoj djetetove samoefikasnosti, od-nosno uvid u to koje postupke može izvesti. Naravno da vrš-njaci nisu jedini koji sudjeluju u tim procesima, ali njihova je uloga vrlo važna - kaže Ivanu-šević.

Dodaje da je druženje s vrš-njacima važno u socio-emocio-nalnom i kognitivnom razvoju, jer potiče razvoj socijalne ko-gnicije, sposobnost rješavanja problema i sukoba te moralnog rasuđivanja. Istraživanja su potvrdila da postoji pozitivna povezanost između razine ko-gnitivnog razvoja i razvijenosti odnosa s vršnjacima.

- Naime, pokazalo se da je mogućnost stavljanja djeteta u tuđi položaj povezan s načinom na koji se dijete druži s drugom djecom, kao i mjere razvijeno-sti komunikacijskih vještina - zaključuje Ivanušević.

Naravno, teško je za sve stvo-riti iste uvjete, ali mnogo ovisi i o roditeljskom odabiru kako i gdje želi da njegovo dijete pro-vodi svoju predškolsku dob. Ono što je danas također izra-ženo, a ranije toga gotovo nije bilo, jest i činjenica da se stvara elitni odnos u kojem neki boga-tiji roditelji za djecu traže od-gojno-obrazovni prostor u ko-jem će boraviti samo oni koji to mogu platiti. Za sada to još nije dominantno, ali bi u budućnosti takvih slučajeva moglo biti sve više. Kako ističu naše sugovor-nice, današnji sustav predškol-skog odgoja, odnosno predško-le dobro je i kvalitetno riješen, samo treba nadograđivati po-stojeće stanje, a novih rješenja i iznimki uvijek će biti.

Ivica Buljan

Nenadomjestivo druženje s vršnjacima

Aktivnosti i sadr-žaji koji se pro-vode u programu predškole stavljaju naglasak na pri-premu djece za polazak u osnovnu školu, odnosno svladavanje zna-nja, vještina i na-vika koji će djetetu olakšati prilagod-bu na novi pro-gram i nove zahtje-ve koji se pred njih postavljaju

PREDŠKOLsKI ODGOj

VRTIĆKA MALA

ŠKOLA

Baka, djed i Nikša ne vole vrtić

Nikša je četverogodišnjak koji još nije bio u vrtiću i jako je vezan uz baku i djeda. Mama Lucija željela bi da Nikša po-hađa vrtić, barem na skraćeno vrijeme, ali ni on, ni baka, ni djed za to neće ni čuti.

- Nije nesocijaliziran, ali bojim se kako će se snaći kad krene u školu, kako će kontaktirati s ostalom djecom. I sada se igra s vršnjacima, često je u parkovima, ali sve je to povre-meno i ne stvara čvrste odnose. Sin moje prijateljice stalno priča o svojim prijateljima s kojima se igra u vrtiću, a Nikša o baki i djedu - kaže Lucija i dodaje da će to morati prelomiti i obaviti ozbiljan razgovor s bakom i djedom.

Iako su i njezinu Melaniju čuvali baka i djed, mama Zora nije dvojila o tome da je upiše u vrtić.

- Odlazak u jaslice nisam željela forsirati, ali čim je stasala za vrtićku dob, dakle s navršene tri godine, upisala sam je u vrtić. Dobro se snašla, uz manje probleme, ali tako se odra-sta, ne želim je odgajati pod staklenim zvonom. Sada smo svi zadovoljni, i Melanija, i baka i djed, i mi roditelji - kaže mama Zora..

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010.aktualno8www.skolskenovine.hr

aktuakno

Modernizacija srednje škole Ivana Meštrovića

DRNIŠ - Srednja škola Ivana Meštrovića u Dr-nišu proslavila je prigodnom svečanošću Dan ško-le, koju pohađa 280 učenika, a u njoj su zaposlena 33 nastavnika i dva stručna suradnika. U školu se prošlih godina mnogo ulagalo, kroz razne donacije i državna sredstva ukupno oko 8,5 milijuna kuna. Doprinos je dala i Svjetska banka, koja je darovala 400 tisuća kuna za obnovu školske radionice. Na taj je način škola dobila najmoderniji kabinet elek-trotehnike, a vrlo su moderne i radionice za stroja-re. Također je uređena sportska dvorana, u što je uloženo pet milijuna kuna, a prema planovima na redu su klimatizacija učionica te njihovo opremanje projekcijskim platnom i računalima. Jedan je od ak-tualnih problema prijevoz učenika u poslijepodnev-nim satima, kada bi se organizirale izvanškolske aktivnosti. Na svečanosti su dodijeljena i priznanja dugogodišnjim nastavnicima koji su u mirovini.

Natječaj za putovanje u Bruxelles

ZAGREB - Natječaj pod nazivom Ljudi za ljude namijenjen srednjoškolcima raspisala je delegacija Europske unije u Hrvatskoj (www.delhrv.ec.europa.eu). Taj je natječaj raspisan u okviru Europske godi-ne borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Pred natjecateljima je zadatak u kojem trebaju po-kazati da su nekome pomogli ili poduzeli konkretne i inovativne aktivnosti u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti u svojoj sredini te ih doku-mentirati u audio-vizualnom obliku, bilo da se radi o fotografiji, prezentaciji ili kratkom filmu. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a pobjednici će biti nagra-đeni putovanjem u Bruxelles, dok će dobitnik dru-ge nagrade osvojiti jednosemestralni tečaj stranog jezika po vlastitom izboru, a trećeplasirani će biti nagrađen knjigama.

Prijenosna računala za darovite slijepe učenike

OSIJEK - Zagrebačka banka u povodu Svjetskog dana štednje u Osijeku uručila je donacije pobjed-nicima natječaja, kojima ova vodeća financijska institucija u zemlji pomaže udrugama i organiza-cijama u realizaciji njihovih projekata. Do sada je kroz 12 godina sustavnog doniranja Zagrebačka banka podržala 1124 projekta s ukupno 19,5 mili-juna kuna. Ove je godine na natječaj pristiglo 559 prijava, a nezavisna stručna komisija odabrala je 25 najkvalitetnijih programa, za koje je Zagrebačka banka izdvojila 750.000 kuna. Među njima se našlo i pet projekata iz Osječko-baranjske županije. Na području Slavonije dodijeljene su donacije u iznosu 128.050 kuna. Tako je 51.850 kuna dobio projekt Građanske demokratske inicijative P.G.D.I iz Belog Manastira, dok je Foto kino klub Baranja iz Belog Manastira primio 10.000 kuna. Udruzi inovatora Baranje donirano je 20.200 kuna. Iz Osijeka su do-nacije dobili Gradska galerija Osijek za financiranje galerije Barutana (25.000 kuna) i Udruga slijepih Osječko-baranjske županije (21.000 kuna), a ta će sredstva biti utrošena na kupnju prijenosnih raču-nala petorici najdarovitijih učenika.

Useljenje u nove prostore do kraja 2011.

DUBROVNIK - Bude li sve išlo po planu, do kra-ja godine bit će završen prvi dio obnove središ-nje zgrade stare bolnice za potrebe Dubrovačkog sveučilišta. Ukoliko i tijekom iduće godine radovi i novčana sredstva budu planski ostvarivani, prvi će studenti u obnovljene prostore nadomak povijesne jezgre useliti krajem 2011. godine. Središnja zgra-da stare dubrovačke bolnice, gdje bi trebao zaži-vjeti sveučilišni kampus, površine je 5600 četvornih metara, a za njezinu adaptaciju i rekonstrukciju Vla-da RH odobrila je 98 milijuna kuna. Na konstrukcij-sko-sanacijski dio radova utrošit će se 11,46 miliju-na kuna, a dubrovački rektorat navodi da je sve u okviru odobrenog kredita i ne očekuju eventualna prekoračenja investicije. Iz postojećih dubrovačkih sveučilišnih prostora, nakon kompletnog završetka obnove, kako je već najavljivano, na novu adresu selili bi se studiji restauracije, komunikologije te ekonomije i poslovne ekonomije. I. Buljan

UKRATKOU organizaciji Kajkavskog spravišča iz Zagreba i u

suradnji s Udrugom za kulturno stvaralaštvo „Fra-njo Horvat Kiš“ iz Lobora i Općinom Lobor, u

ovom su malom zagorskom mjestu u subotu, 16. listopada 2010., po četvrti put održani Dani Franje Horvata Kiša, u čijem su središnjem programu proglašeni rezultati 4. natje-čaja za hrvatski književni putopis.

Ovogodišnji pokrovitelji te jedinstvene književno-je-zične manifestacije u nas posvećene isključivo putopisima (rjeđe zastupljenom književnom žanru u suvremenoj bele-tristici) bili su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Krapinsko-zagorska županija.

Dani Franje Horvata Kiša (na poticaj općine Lobor) ute-meljeni su u Loboru 23. rujna 2006., uz 130. obljetnicu ro-đenja ovoga prozaika i putopisca iz razdoblja moderne, čije je djelo svojom doktorskom disertacijom zaboravu oteo akademik Miroslav Šicel, ujedno i predsjednik Kajkavskog spravišča, dok je nositelj ideje projekta Hrvatski književni putopis ugledni povjesnik hrvatske književnosti prof. dr. sc. Joža Skok, dopredsjednik Kajkavskog spravišča.

Putopisni natječaj prvi je i jedinstven u hrvatskom kul-turološkom prostoru, povezujući taj prostor inovativnim dosezima tronarječne hrvatske jezično-književne zbilje.

Rezultati natječaja ponovno su potvrdili visoki estetski doseg suvremenih putopisa, afirmirajući taj žanr u sveuku-pnom proznom korpusu hrvatske književnosti.

Tri ravnopravne novčane nagrade dijele Ivan Kutnjak za putopis Woododerine (fragmenti), Zdenka Maltar za puto-pis U zagrljaju svjetova ( Crkve i dvorci Prekmurja) i Jozo Vrkić za putopis Kobni Olib.

Organizatori domaćini (loborska udruga za kulturno stvaralaštvo „Franjo Horvat Kiš“ i Općina Lobor) dodijelili su i nagradu Tomislavu Ribiću za putopis Novi, nori svet.

S preporukom za objavljivanje, ocjenjivačko povjeren-stvo izdvojilo je putopise Emilije Kovač (Slike iz Ozlja i u vezi s njim) i Đure Vidmarovića (Rovinjske vedute),

U natječaju je sudjelovalo osamnaestoro autora s 32 pu-topisa. Publika u loborskom društvenom domu imala je priliku uživati u ulomcima iz nagrađenih putopisa koje je interpretirao dramski umjetnik Dubravko Sidor.

O značenju te nove i kvalitetne manifestacije govorila je mr. sc. Božica Pažur glavna i odgovorna urednica časopi-sa KAJ i stručna koordinatorica projekta, a o nagrađenim putopisima prof. dr. sc. Joža Skok i dr. sc. Ivo Kalinski, dopredsjednici Kajkavskoga spravišča.

U glazbenom dijelu programa sudjelovao je mladi nada-reni pijanist Jurica Vugrek.

Dani Franje Horvata Kiša nastavljeni su sutradan, 17. listopada, održavanjem likovne kolonije učenika Osnovne škole Lobor.

Zdenka Kožić

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 28. i 29. listopada održan je međunarodni znanstveni skup Digitalne tehnologije i novi oblici učenja. Skup je, u

suradnji s Pedagoškim fakultetom Sveučilišta G. d’annunzio Chieti iz Pescare organizirao Odsjek za pedagogiju splitskog fakulteta. Na skupu je izloženo 30 referata koje su pripremi-la 54 autora i koautora triju sveučilišta iz Hrvatske, četiriju sveučilišta iz Italije te po jednog sveučilišta iz Slovenije i Bosne i Hercegovine. Osim poznatih talijanskih i hrvatskih znanstvenika, prezentirano je i nekoliko radova iz neposred-ne odgojno-obrazovne prakse.

Izlaganja i rasprave, koje su bili simultano prevođene na hrvatski odnosno talijanski jezik, mogu se podijeliti u četi-ri skupine: radovi u kojima su autori kritički razmatrali već uvedene pozitivne promjene u školi, ali i ukazali ne neke negativne učinke, uvjetovane primjenom digitalnih tehno-logija; prikazi rezultata istraživanja provedenih u predškol-skom, osnovnom i srednjem obrazovanju te na sveučilištima;

radovi u kojima se problem digitalnih tehnologija razmatrao sa stajališta njihove primjene u učenju konkretnih sadržaja - nastavnih predmeta; radovi u kojima su autori razmatrali primjenu digitalnih tehnologija kao alata za rješavanje pro-blema, programiranje i učenje.

Digitalne tehnologije definitivno su postale neodvojive od škole i učenja. One, međutim, pored brojnih pozitivnih kriju i negativne učinke, posebno ako se nekritički koriste. Upravo bi zbog toga jednako bilo pogrešno sprečavati njiho-vu primjenu u školi i učenju, koliko i nekritički stavljati ih u središte interesa pedagogije, a posebno didaktike i pojedinih metodika.

Sudionicima skupa podijeljena je Zbirka sažetaka tiskana na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku, što je u znat-noj mjeri olakšalo praćenje i rasprave učinilo kvalitetnijima. Cjeloviti će radovi nakon međunarodne recenzije biti tiskani u Zborniku.

J. M.

Prof. dr. Aida Mujkić autorica je priručnika naslovlje-nog Sprečavanje nesreća i povećanje sigurnosti dje-ce predškolske dobi kojeg je izdao UNICEF-ov ured

za Hrvatsku. Prilikom njegova predstavljanja recenzenti dr. Milivoj Jovančević, dr. Milica Katić, Jadranka Pavić i mr. sc. Igor Srček istaknuli su kako je sprečavanje nesreća i povećanje sigurnosti djece predškolske dobi prvorazredni javnozdravstveni problem, koji je u našoj literaturi prvi put obrađen na ovakav način.

U Priručniku je pregledno i sustavno prikazan problem nesreća u djece predškolske dobi koji je potkrijepljen na-jnovijim epidemiološkim podacima iz svijeta i Hrvatske. Posebna je vrijednost Priručnika kompleksna analiza uz-roka nesreća u djece predškolske dobi i mogućnosti nji-hove prevencije, koja sadrži normativnu, stručnu i odgojnu dimenziju. Priručnik je od iznimne preventivne važnosti, jer individualiziranim pristupom upućuje na usvajanje pozitivnih stavova i poduzimanje konkretnih preventivnih aktivnosti na području sprečavanja nesreća i povećanja sigurnosti djece predškolske dobi.

Priručnik je namijenjen trajnoj izobrazbi zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i stručnim timovima u odgojno-obrazovnim ustanovama, a sastoji se od dva dijela. U prvom su navedene neke znanstvene i stručne spoznaje o nastanku, faktorima rizika i sprečavanju nesreća, s podacima za svijet i za Hrvatsku, dok su u drugom dijelu navedena pitanja za raspravu s roditeljima i preporuke za svakodnevan individualan rad s djecom i njihovim roditeljima. Za svako je razdoblje posebno na-vedeno šest vodećih načina nastajanja nesreća u dječjoj dobi u odnosu na uzrok smrtnosti i potrebe za bolničkim

liječenjem, od prometa preko pado-va, utapanja, opeklina i ugušenja do otrovanja, kao i pitanja i preporuke opće sigurnosti.

Vrijedi napomenuti kako su između 1995. i 2008. godine u Republici Hrvatskoj nasilnom smrću život izgubila 2553 djeteta, odnosno mladih do 19 godina. Devet najučestalijih uzroka smrti su nesreće u užem smislu (prometne nesreće s 1199 žrtava, 212 utapanja, 96 ugušenja, 67 otrovanja, 57 padova, 55 žrtava oružja i eksplozivnih naprava te 39 slučaja opeklina), samoubojstva sa čak 431 slučajem te 91 ubojstvo.

Među faktorima rizika su fiziološki, poput rasta i težine djece u odnosu na odrasle, zbog čega su manje vidljiva, posebno u prometu ili lakše povredljiva u raznim zamka-ma u domu i izvan njega, ali i nedostatak znanja i iskustva te veća znatiželja i radoznalost. Statistike govore o većoj mogućnosti nesreća kod dječaka, zbog psihičkih karakter-istika, ali i načina odgoja.

U razvijenim je zemljama sve više programa primarne prevencije nesreća koji imaju veliku ulogu u sustavima zdravstvene zaštite. U Hrvatskoj su češće lokalne aktivnos-ti usmjerene na prevenciju nesreća, ali nedostaje sveobuh-vatnost i koordiniranost na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Priručnik Sprečavanje nesreća i povećanje sigurnosti djece predškolske dobi prof. dr. Aide Mujkić vrijedan je i veliki korak prema ostvarenju učinkovitih oblika preven-cije i sprečavanja nesreća i edukacije roditelja, odgajatelja i zdravstvenih djelatnika o prepoznavanju rizika i oblicima njihove kontrole.

Duško Popović

U LOBORU ODRŽANI ČETVRTI DANI FRANjE HORVATA KIŠA

Hrvatski književni putopisi

Ovogodišnji loborski knjižvnoputopisni laureati Ivan Kutnjak, Zdenka Maltar i Jozo Vrkić

sPLIT - MEđUNARODNI ZNANsTVENI sKUP

PREDsTAVLjEN UNIcEFOV PRIRUČNIK

Digitalne tehnologije i novi oblici učenja

Za prevenciju nesreća

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010. aktualno 9www.skolskenovine.hr

Piše Šime Šuljić prof. matematike - savjetnik, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin

U Školskim novinama od 12. listopa-da 2010. objavljen je preko cijele stranice tekst (ne)izvjesnog Petra

Bonačića pod naslovom Ima li u matema-tici demokracije? U tom nemušto sroče-nom i stručno neprolaznom tekstu izreče-no je mnoštvo uvreda nemalom broju na-stavnika matematike te se ocrnjuje jedan računalni program dinamičke geometrije. Premda se izrijekom ne kaže o kojem je programu riječ, svakomu tko je imalo upoznat s programima dinamičke geome-trije jasno je da je riječ o GeoGebri. Kako udruga Normala promiče taj program, ne možemo ne reagirati na objavljeni tekst. Lažno predstavljanje

Najprije, pokušajmo otkriti tko je prof. Petar Bonačić (Zagreb), pisac teksta. Po-traga pokazuje ono što se i moglo očeki-vati: Petar Bonačić je u hrvatskoj matema-tičkoj zajednici potpuno anonimna osoba. Postavlja se pitanje s kojim pravom onda

drži lekcije nastavnicima, od kojih su mnogi vrlo vrijedni i dokazani stručnjaci, nemali ih je broj u zvanju mentora pa i sa-vjetnika. Zbog čega ih vrijeđa i omalova-žava služeći se grubim i neprihvatljivim riječima? Koje su stručne reference Petra Bonačića za sve te teške ocjene? Zašto mu vjerovati?

Najvjerojatnije Petar Bonačić i ne po-stoji. Barem ne kao matematičar i pisac ovog pamfleta. Moglo bi se zaključiti kako se radi o skrivanju, o lažnom pred-stavljanju pisca. A zbog čega skrivanje, čemu lažno predstavljanje ukoliko posto-ji poštena namjera? Samo je jedan razu-man i logičan odgovor: Riječ je o svjesno nečasnoj raboti s ciljem blaćenja jednog (nekomercijalnog) softvera kako bi se po-godovalo drugom (komercijalnom) čiji je distributer sin jednog, u prosvjetnim kru-govima očigledno utjecajnog oca.

Nakon neozbiljnog pa čak i vulgarnog početka s dvjema poznatim i izvjesno izmišljenim anegdotama kojima želi na-činiti efektan uvod, pisac prelazi na glav-ni cilj u kojem se na uistinu nedopustiv i nepristojan način vrijeđa zdrav razum usporedbom nastavnika koji rabe napad-nuti softver s onima iz prizemnih uvodnih priča. Neuspjeli pokušaji diskvalifikacije

Prijeđimo sada na analizu onih dijelova ovog pamfleta s kojima bi pisac htio dis-kvalificirati GeoGebru. U tim pokušajima diskvalifikacije koristi se primjerima koji čudno izgledaju samo neupućenim i ma-tematici nevještim čitateljima.

Primjer prvi Bonačić nas poučava: Simetrala kuta je (uvijek bio i bit će)

polupravac kojim se raspolavlja kut unu-tar kuta i prolazi

vrhom kuta.No, nije to baš tako. Kut je osno sime-

tričan skup (točaka ravnine). To znači da postoji pravac koji je os simetrije toga skupa (kuta). Taj se pravac zove simetra-la kuta. Dakle, pravac. Simetrala kuta je pravac i u svim odobrenim udžbenicima za gimnazije. Uostalom Bonačićeva je de-finicija simetrale kuta i inače nesuvisla i mogu joj se uputiti ozbiljni prigovori. On očito ne razumije o čemu se ovdje radi. Niti poznaje klasični zadatak poput ovog: “Konstruiraj simetralu kuta kojemu se krakovi sijeku izvan ravnine crtanja.“

Primjer drugi Bonačić kaže: Zašto bi bila jedna jednadžba pravca

kad može šest. I dalje: “...Djeci daje od-govor da te tri (kolinearne) točke defini-raju šest pravaca a ne jedan jedini...“

Je li Petar Bonačić upoznat s pojmom ekvivalentnih jednadžbi? Izgleda da nije. Za njega su primjerice 0.75x - 1.45y = -8.32 i -0.75x + 1.45y = 8.32 različite jednadžbe. Možda možemo reći i tako, ali valjda znade kako se ipak radi o jednom (jedinom) prav-cu. Dakle: šest ekvivalentnih jednadžbi koje se potrudio ispisati pripadaju jednom pravcu. Ovaj problem ne susrećemo kod programa koji prikazuju samo eksplicitni oblik jednadžbe pravca, ali to onda nije nji-hova prednost, nego nedostatak.

Dosad je bio poznat pojam “jednadžba pravca kroz dvije točke“. Bonačić nas uči da postoji i “jednadžba pravca kroz tri toč-ke“. Konstrukcija ovog primjera pokazuje zle namjere i nepoznavanje srži programa dinamičke geometrije. Kroz dvije različi-te točke može se povući samo jedan pra-vac. Pri izvođenju njegove formule dobit ćemo dva oblika njegove jednadžbe, ovi-sno o tome koju točku uzmemo kao točku oko koje se pravac “vrti“ (druga služi za određivanje koeficijenta smjera). Narav-no, dobivene su jednadžbe ekvivalentne i mogu se svesti na isti oblik. Međutim, kad su tri točke u pitanju, tada je prirodno dobiti u softveru dinamičke geometrije tri jednadžbe (odnosno šest u nesređenom obliku), jer su trima točkama određena tri para pravaca. Otklonom bilo koje točke, jednadžbe će se razlikovati.

Primjer trećiNeki računalni programi dinamičke

geometrije dopuštaju korisniku da preko već konstruirane dužine nacrta novu su-kladnu dužinu. To ima svojih prednosti u funkcionalnosti programa, a ne protivi se matematičkom poimanju. U mnogim udž-benicima poznat je pojam podudaranja (pravaca), a to prate i skica jednog pravca ispod kojeg obično piše p = q.

Primjer četvrti Bonačič pita:Možete li odgovoriti što je na ovoj slici,

kružnica ili elipsa?Riječ je o najobičnijoj podvali, kojom

se sasvim podcjenjuje matematičko zna-nje čitatelja. Kad se pažljivije pogleda po-staje jasno da je riječ o koordinatnom su-stavu s nejednako odabranim jedinicama na koordinatnim osima i da je to razlog iskrivljene slike.

Primjer peti Bonačić kaže: Svaka izmjerena veličina mora imati

svoju mjernu jedinicu. Dabome, mora. Na ikonici se uz na-

redbu za određivanje duljine dužine na-lazi naznaka cm, kao što se i za površi-nu imamo cm2. No, pretpostavljamo da Bonačić misli na jedinice pri računanju udaljenosti između dviju točaka u ko-ordinatnom sustavu ili površine trokuta određenoga koordinatama vrhova. Na-vodimo li tada mjerne jedinice? Uglav-nom ne premda to nikako ne znači da ćemo ovo pitanje zanemariti i ostaviti bez komentara. Napominjemo da niti u spomenutim gimnazijskim udžbenici-ma kad se računaju udaljenosti točaka u koordinatnom sustavu nema naznačenih mjernih jedinica. Nadalje, nije točno da program ne razlikuje duljinu dužine od udaljenosti točaka, a niti prigovor oznaci za udaljenost dviju točaka A i B nije na mjestu jer se u hrvatskoj verziji progra-ma ona zapisuje kao |AB|. Vi ste očito, (zlo)namjerno ili ne, koristili američku verziju GeoGebre.

standardi Bonačić spominje i standarde koje bi

morao zadovoljavati računalni program dinamičke geometrije, a čak propisuje i

kakvo bi mu trebalo biti sučelje. U ovo vrijeme velikih promjena jako bi se tre-balo čuvati propisivanja koja sputavaju. Program GeoGebra je inovativan i zato osvaja blogove i internetske stranice uglednih matematičara. A. Borovik je-dan od poznatijih bloger među matema-tičarima je zapisao: “GeoGebra je lije-pa, jednostavna, intuitivna za uporabu i može biti velika pomoć u školi.“ Ono što se s GeoGebrom može bolje i jednostav-nije nego sa svim drugim programima kategorije jest izrada interaktivnih inter-netskih stranica, pomoću kojih se učenik uopće ne mora znati koristiti programom da bi na interaktivan način učio matema-tiku. Cilj je učiti matematiku, a ne neki pomoćni program umjesto matematike. To je trend koji postaje standard, u što se možemo lako osvjedočiti posjetom najpoznatijim portalima za nastavu ma-tematike.

Kako neupućen čitatelj ne bi ostao za-kinut za potpunu informaciju, navedimo sljedeće. GeoGebra je softver dinamič-ke geometrije otvorenog koda i potpuno besplatan. Riječ je o softveru nove ge-neracije koji možete pokrenuti izravno s internetske stranice www.geogebra.org. Postoji nekoliko besplatnih progra-ma, ali niti jedan nije preveden na toliko svjetskih jezika. Stoga vam preporu-čamo da isprobate program i pogledate kakve nastavne materijale izrađuju tisu-će kreativnih nastavnika diljem svijeta. GeoGebra je svjetski trend, a Bonačićev članak nalikuje na poznati uzvik Zausta-vite Reuters. Možemo se složiti oko toga da nam vulgarno poimanje demokracije nije potrebno nigdje, pa ni u matematici, ali isto nam tako nije potreban ni nečiji apsolutizam. No pasarán!

odgojno-obrazovna praksa

Nečasna rabota (ne)poznatoga kolege

REAGIRANjE - IMA LI U MATEMATIcI DEMOKRAcIjE? (2)

Možemo se složiti oko toga da nam vulgarno poimanje demokracije nije potrebno nigdje, pa ni u matematici, ali isto nam tako nije potreban ni nečiji apsolutizam

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010.aktualno10www.skolskenovine.hr

odgojno-obrazovna praksa

Piše Višnja Bitinovinarka Hrvatskoga radija

Big Brother je posebna tema. Njemu ne odolijeva-ju ni oni koji su se na po-

četku emitiranja šoa zaklinjali da to ovaj put neće gledati. Anoni-mne osobe u takvim programima u nekoliko dana postaju poznate. Prate ih internetski portali, sni-maju se njihove obitelji i postaju svakodnevnom temom razgovo-ra u tramvajima, na trgovinama, u uredima. Svi su pozvani i pri-vučeni da se uključe u tu priču.

Koliko bi mladih željelo da im se dogodi tako nešto? Kako izaći iz anonimnosti, jedno je od važnijih pitanja što ga mladi

postavljaju. Odgovore na to mo-žemo potražiti u najbizarnijim primjerima. Odlazak djeteta od kuće gotovo je siguran razlog da će roditeljima u kuću doći čitava televizijska ekipa. Kako se novi-nari tada postavljaju, posebna je tema i zadire u novinarski etički kodeks. Obitelj žrtve i sama žrtva na taj način još jednom postaju žrtve, ovaj put žrtve medija. Na kraju, tko može odoljeti da se ne pojavi u središnjem Dnevniku, pa makar i zato što mu je dijete pobjeglo od kuće.

Nove patnje mladih Wertera

O djevojkama samoubojicama, pozivima na samoubojstvo koji

su svojedobno kružili interne-tom, u kojima su mladi unaprijed planirali svoj posljednji ispraćaj koji će biti popraćen u medijima, može se govoriti i iz perspektive patološkog ponašanja. Nažalost, toga je sve više i ako se u obra-zovnim emisijama radija i tele-vizije, na školskim tribinama i satovima razrednika neće o tome govoriti, Werterov efekt samo se pojačava. Svako izvještavanje o samoubojstvu prijeti navesti na neko novo. Važna je uloga no-vinara, kako prići tim temama i kako ih predstaviti.

No, valjalo bi prozvati i na-kladnike, odnosno glavne ured-nike medijskih kuća i novinskih izdanja. Kakve naslovnice oda-biru za takve događaje? Umjesto

da štite mlade, objavljuju nepri-mjerene fotografije, a te se teme pojavljuju u udarnim terminima elektroničkih medija.

Oponašanje “zvijezda“

S druge, pak, strane mali dio obrazovnih emisija radija i tele-vizije, što ih gotovo isključivo ima javna televizija, u neprimje-renim je terminima, slabo rekla-miran i samim urednicima ne-zanimljiv. Neka su istraživanja pokazala da se to upravo događa u zemljama u tranziciji, dok se u razvijenijim zemljama sve više otvaraju prema ovakvim sadr-žajima koji prate život mladih i njihovo obrazovanje, slobod-

no vrijeme u kojem uče mnoge kreativne stvari... Čak su neke radijske postaje otvorile kanal s takvim obrazovnim sadržajima.

Što se tiče televizije, mnoge mlade gledatelje zanimaju doku-mentarne emisije i rado gledaju kako žive njihovi vršnjaci u dru-gim mjestima ili zemljama. Što se tiče naše televizijske stvarno-sti, najgledanije su emisije koje govore o šoubiznisu i sportu, no-gometašima i manekenkama, tv sapunice i reality šouovi. Što se tiče pisanih medija, sadržaji su isti, a tu još nailazimo na razne savjete vezane za ljubavne pro-bleme, kozmetiku, modu, pre-hranu, estetsku kirurgiju i slično. I to sve začinjeno prigodnim sli-kama i fotografijama.

Piše Ankica Benček učiteljica matematike i fizike, diplomirana pedagoginja

Zaista me zanima tko je to, kada i zašto počeo djecu plašiti matematikom? Ne-

brojeni napisi, opisi konkretnih primjera, tisuće kuna za instruk-cije, ponavljanje godine, razne traume djece i članova obitelji, ni zbog čega. Zar baš svi i to po nekoj određenoj mjeri i progra-mu moraju uvijek i svugdje znati matematiku? Znati matematiku - što to zapravo znači? Zna li to učitelj ili profesor koji tim na-stavnim predmetom zadaje strah djeci i uvjetuje preseljenje u dru-gu školu?

Za svaku ocjenu učenika pa tako i za ocjenu iz matematike odgovoran je i nastavnik. Dok je učenik gomilao negativne ocje-ne iz matematike (ili bilo kojega drugoga predmeta), gdje je sve to vrijeme bio razrednik i stručna služba škole? Smije li se i može dijete koje je učilo klasične jezi-ke još u osnovnoj školi odstraniti iz klasične gimnazije, jer ne zna matematiku? Kako izvještava

dnevni tisak, nije to prvi i jedini slučaj u istoj školi. Ima ih i drug-dje, javljaju roditelji. Po kojemu se to pravilniku i zakonu o škol-stvu premještaju djeca u druge škole ukoliko ne znaju određeni

predmet. Čija je to ideja i tko je to “blagoslovio“?

Imam osobna iskustva iz naj-bolje gimnazije u gradu i državi gdje pomažu djeci i onda kad su sami zbog svoga nedovoljnog

rada, zalaganja i nemara skrivili slabu ocjenu i doveli se u gotovo bezizlazan položaj. Razrednica, pedagog i ravnatelj s ostalim pro-fesorima poduzimaju sve mogu-će i nemoguće da učenik završi

Uh, ta matematika!

MEDIjI I ODGOj ZA MEDIjE

Smije li se i može li se dije-te koje je učilo klasične jezike još u osnovnoj školi odstraniti iz klasične gi-mnazije - jer ne zna matemati-ku? Po kojemu se to pravilniku i zakonu o škol-stvu premještaju djeca u druge škole ukoliko ne znaju određeni predmet? Čija je to ideja i tko je to “blagoslo-vio“?

IsKUsTVA IZ ODGOjNO-OBRAZOVNE PRAKsE

(3)

Promijeni program

- budi svoj!Mali dio obrazovnih emisija radija i televizije, što ih gotovo isklju-čivo ima javna televizija, u neprimjerenim je terminima, slabo reklamiran i samim urednicima nezanimljiv. Neka su istraživanja pokazala da se to upravo događa u zemljama u tranziciji, dok se u razvijenijim zemljama sve više otvaraju prema ovakvim sadrža-jima koji prate život mladih i njihovo obrazovanje

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010. aktualno 11www.skolskenovine.hr

odgojno-obrazovna praksa

Svi ti mediji žele mladima učiniti zanimljivim oponašanje “zvijezda“. Mladi tako oponaša-ju svoje idole, počinju odlaziti u kafiće kamo ovi odlaze ne bi li komadić slave i njih dotaknuo, kupuju odjeću koji imaju njihovi idoli... Fenomen idolatrije po-sebno je područje, ovdje nas za-nima koliko na to utječu mediji, kakve idole promoviraju, kakve sadržaje stavljaju u prvi plan te, na kraju, kako to sve skupa dje-luje na mlade.

Skupi auti, lijepe djevojke i puno novca želje su kojima rijet-ki momci odolijevaju. Rad kao takav postaje nezanimljiv i nepo-pularan, dosadna tema. Nisi val-jda glup da se mučiš, dok drugi sjede po kafićima i dokoličare! I

nikome za to ne odgovaraju, po-najmanje svojim roditeljima koji ih financiraju. I tome su mlade u prvom redu naučili mediji. Nji-hova je moć nesaglediva i stoga novinarska odgovornost velika. O tome se kod nas mnogo govori u zadnje vrijeme, tiskaju se brošure, organiziraju seminari i skupovi. I ovaj ovdje svjedoči o tome.

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba već nekoliko go-dina radi istraživanja o toj temi i organizira savjetovanja za na-stavnike, pedagoge i psihologe kako bi taj problem mogli pre-poznati. Hrabri telefon također je otvorio svoje savjetovalište o tim temama, pravobraniteljica za djecu s ekipom svojih surad-nika organizirala je već nekoliko okruglih stolova o toj temi i po-zvala novinare da u tome sudje-luju te se i sama obratila javnosti u želji da zaštiti dječja prava.

O medijima treba učitiHrvatsko psihološko društvo

svoju je 16. konferenciju u Po-reču posvetilo temi Psihologija - mediji - etika, gdje su o istim temama progovorili i novinari i psiholozi. I bili unisoni u svojim stavovima.

Naime, na takve se skupove i odazivaju novinari senzibilizi-rani za ove teme, onim drugima to nije potrebno. Svakako je i ta konferencija otvorila mnoga nova pitanja i njezini odjeci još traju na raznim skupovima i tri-binama. Publikacija koju su na-kon konferencije tiskali odličan je priručnik za sve koji se zani-maju za takve teme.

Posebno bih izdvojila inicija-tivu koju je pokrenula skupina psihologa iz Hrvatskoga psiho-loškog društva pod naslovom Promijeni loš program, uključi svoj stav. No, treba ga imati. Zato treba učiti o medijima.

(Kraj)

UPOZNAjMO sEBE!

Hans Georg Häusel u svojoj knjizi Raz-mišljaj limbički! naglašava važnost ra-zumijevanja i korištenja podsvjesnog i

emocionalnog za motiviranje drugih u našem svakodnevnom djelovanju. Prema tom autoru, emocije sudjeluju u upravljanju našim ponaša-njem, mišljenjem i djelovanjem. Centar moći nije noviji veliki mozak nego stariji limbički sustav. Motivi se mogu svesti na središnje lim-bičke snage i instrukcije.

Emocionalni mozak s instrukcijama ravnote-že, dominiranja i stimuliranja utječe na veliki mozak. Emocionalni mozak pomoću emocija vrjednuje naš unutarnji i vanjski svijet i daje im određeno značenje. Postali bismo nedje-lotvorni, ako bismo sve radili bez podsvjesne emocionalne instrukcije. Naše odluke počivaju na njihovu ispunjavanju. Iako svijest zahvaća mali dio našeg ponašanja, imamo osjećaj slo-bode odlučivanja. Apeliranje na razum ne ko-risti.

Emocionalni centar, analizira značenja, daje smisao i značenje svijetu oko nas. U svijesti se pojavljuju osjećaji i emocije. Podražaji dobiva-ju emocionalno značenje, podsvjesne limbičke instrukcije ravnoteže, stimuliranja i dominira-nja nas motiviraju; utječu na mišljenje, odre-đuju naš karakter i ličnost. Upravljaju većim dijelom našeg ponašanja i emocija.

Instrukcija ravnoteže osigurava sigurnost, stabilnost, konstantnost, samoodržanje, za-štitu, užitak, zaštićenost. Čuvaju postignuto i održava status quo. Pomaže razvijanju navika. Potiče izbjegavanje opasnosti, ali i promjena kao i izbjegavanje rasipanja energije. Pogodu-je uključivanju u grupu koja nas štiti i čuva. Konzervira ono na što smo naviknuti, isklju-čuje sve uznemirujuće informacije. Otežava ulaženje u rizik i čuva postignutu moć.

Instrukcija dominiranja osigurava rast, ali i razaranje, borbu za karijeru, prodornost, poti-skivanje konkurenata, održavanje socijalnog statusa, ekspanziju. Podržava bijes i srdžbu, moć, autonomiju, aktivnost. Ona je motor napretka. Cilj joj je ugodan i udoban život. Uzrok je stalnom nezadovoljstvu sa statusom quo. Potiče sklonost podvrgavanju, aroganci-ji, a i preziranju ljudi, emocionalnoj hladno-ći. Ekstremno nezadovoljstvo sobom otežava

promjenu ponašanja i oslabljuje emocionalnu inteligenciju.

Instrukcija stimuliranja je snaga novoga, ino-vacije, kreativnosti. Dominira traženje novih i nepoznatih podražaja, težnja za promjenom, izbjegavanje dosade, uživanje, bijeg iz uobi-čajenog. Izostanak podražaja izaziva dosadu. Ograničenje autonomije je najveća kazna. Do-minira radoznalost, novo i savladivi rizik.

Na osnovi opisanih limbičkih instrukcija Häusel opisuje emocionalno uvjetovane tipove ponašanja, a to su poduzetničko, tehnokratsko, stresogeno, ekscentrično, hedonističko, surad-ničko, tjeskobno i flegmatično ponašanje.

U poduzetničkom ponašanju učitelja pre-vladava dominiranje i stimuliranje, a slabije je zastupljena ravnoteža. Težimo za autono-mijom, prodorni smo, otvoreni, spremni ići novim rizičnim putovima. U tehnokratskom ponašanju učitelja prevladava dominiranje, a slabe su ravnoteža i stimuliranje. U razredu se ponašamo rigorozno i dosljedno. Cinični smo i ne baš jako humani. Smatramo se nepogrešivi-ma i ponašamo se beskrupulozno. Nismo jako kreativni.

U stresogenom ponašanju učitelja jako je dominiranje, ekstremno jaka ravnoteža a slabo stimuliranje. Tjeskobni smo, reagiramo reflek-som umrtvljenosti. Iskazujemo slijepi bijes. U nama vlada trajna unutarnja borba. U ekscen-tričnom ponašanju učitelja ekstremno su jaki dominiranje, stimuliranje, ali i ravnoteža. U hedonističkom jako je stimuliranje, a slaba ravnoteža i dominiranje.

U suradničkom jaka je ravnoteža i stimuli-ranje, a slabo dominiranje. U prvom su planu strah i jaka osjetljivost na, pa se traži zaštita u grupi. U tjeskobnom ponašanju jaka je rav-noteža, a slabo dominiranje i stimuliranje. Bez težnje za moći izbjegavaju se promjene, pre-vladava strah, pesimizam, povredljivost, kon-fliktuoznost i neodlučnost. U flegmatičnom ponašanju je slaba ravnoteža, dominiranje i stimuliranje. Uočava se teška pokretljivost, slaba motiviranost i radoznalost. Nema volje za moći, ali niti straha.

U predavanjima i seminarima često sam ko-ristio popularne testove i upitnike, kako bi uči-teljice i učitelji dobili kakav takav uvid kojem tipu ponašanja pojedini od njih pripadaju. Ubr-zo sam ustanovio da to više šteti nego pomaže, jer se može shvatiti kao neka vrsta dijagnoze njihove ličnosti, što je opasno, jer vodi prema samoispunjavajućem proročanstvu i pretvara-nje sebe u tu dijagnozu. Moja je namjera da nam pomogne prepoznavati i imenovati mo-guća ponašanja i o njima sa sobom, kolegama ili stručnjakom razgovarati. Osviješteni u vezi svojih oblika ponašanja prema učenicima ubla-žujemo pa i odstranjujemo njihovo moguće štetno djelovanje na njih. Teško je svjesno či-niti nekome štetu. Često to radimo nenamjerno i podsvjesno. Cilj je i ove rubrike prvenstveno da najprije osvijestimo svoja ponašanja, što je prvi korak i prema našem mijenjanju.

(U sljedećem broju: Učitelji ‡ emocionalni manipulatori)

Emocionalno uvjetovani tipovi

ponašanja učitelja

razred i ostane u njihovoj školi. Pri tome valja napomenuti da su kod njih gotovo sva upisana djeca sa 60 i više bodova.

Svojim stavom, radom, ra-zumijevanjem, znanjem, em-patijom i nadasve ljudskošću pokazuju da se nisu slučajno zatekli u svom zanimanju i da njihova škola već godinama ne zauzima slučajno prva mjesta na državnim i međunarodnim natjecanjima iz više predmeta.

Zar kroz tri godine profe-sor ne može spoznati kolike i koje su mogućnosti učenika za usvajanje gradiva u njegovu nastavnom predmetu? Nisam za poklanjanje ocjena, ali za prilagođavanje gradiva i zada-taka pojedinom učeniku jesam, pogotovo ako je to marljivo i dobro dijete koje ne razumije određeno gradivo.

Jesmo li se zapitali kako bi nama bilo kad bi se to dogodi-lo našem djetetu, a i nama sa-mima? Zar smo mi baš uvijek sve znali i sve nam je išlo? Kad je već dotični profesor toliko zahtjevan u svome predmetu, možda bi on trebao promijeniti školu. Naime, koliko mi je po-znato u jezičnim gimnazijama programi iz matematike nisu baš toliko zahtjevni da bi se djecu zbog matematike moralo preseljavati u druge škole.

Je li se itko zapitao što je dotičnu učenicu dovelo u ta-kvu situaciju i stanje? Nije li to možda strah i nagomilani stres uslijed učestalih neuspje-ha? Znati matematiku ne znači izreći pravilo, napisati formulu i riješiti zadatak.

To je puno više od toga. Znati matematiku znači: • moći povezivati više nezavi-

snih i zavisnih elemenata • stvarati asocijacije između

starih i novih činjenica i spo-znaja

• znati misliti i zaključivati • znati odvojiti bitno od nebit-

nog i još mnogo toga, što je nuž-no potrebno za učenje drugih predmeta.

Dođe mi da se zapitam kako dijete koje ne zna naučiti mate-matiku može učiti ostale pred-mete i biti vrlo dobar učenik. Zar tu nesposobnost nisu uočili i drugi profesori? Ne vjerujem da je ostalo bila čista štreberija i besmisleno bubanje napamet. Kad bi i bilo tako, onda se već u prvome razredu moralo nekako pedagoški savjetovati roditelji-ma i djetetu kako bi za njegovo dobro bilo najbolje da promije-ni školu. Sramotimo sami sebe. Onda nije ni čudno što nas se marginalizira i obezvrjeđuje naš rad i djelovanje.

(10)

Emocionalni mozak s instrukcijama ravno-teže, dominiranja i stimuliranja utječe na veliki mozak. Emocionalni mozak pomoću emocija vrjednuje naš unutarnji i vanjski svijet i daje im određeno značenje. Postali bismo nedjelotvorni, ako bismo sve radili bez podsvjesne emocionalne instrukcije Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša

psihoterapeut i komunikolog

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010.aktualno12www.skolskenovine.hr

odgojno-obrazovna praksa

Piše prof. dr. sc. Ante Vukasović redoviti profesor Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u miru

Jedna od prilično starih dile-ma u odgoju nedoumice su i prijepori između represivno-

ga (primjena i sredstava prisile) i permisivnog (posve slobodna) od-gajanja. Prvo shvaćanje simbolizi-ra izreka: “Šiba je iz raja izišla.“ Drugo mu danas, u doba sveopće krize duhovnosti i zanemarena od-gajanja, suprotstavlja anarhistički “ideal“ slobode bez odgovornosti. Nudi nam se, dakle, kažnjavanje ili razularena sloboda u odgoju. Između slobode i kazne

Već je Aristotel upozoravao na zlatnu sredinu kao optimum mogu-ćega. Krajnosti su pretjerane i, sto-ga, nepoželjne. One nisu i ne mogu biti dobri ciljevi ni temeljne svrhe. U tom ozračju razmatrati treba pri-jepor između represivnoga i permi-sivnog odgajanja. Represivno isti-če postupke prisile, obuzdavanja, suzbijanje, sprječavanje. Uporišna točka mu je cilj, temeljna svrha od-gajanja. Cilj se mora postići, svrha ostvariti, a ako gojenci pružaju ot-por dopuštena su i sredstva sprječa-vanja. Slabost te alternative nije u njezinoj odlučnoj intencionalnosti, jasnoj cilju usmjerenoj svrhovito-sti. Slaba točka je u naglašavanju prisile i kažnjavanja.

Permisivno odgajanje, danas, ide u drugu krajnost. Naglašenom spr-ječavanju i kažnjavanju suprotstav-lja punu slobodu u odgoju. Na prvi pogled prihvatljivo rješenje. Slobo-da je ideal ljudi i naroda. Tko je ne bi želio i prihvatio? Iza tako privlač-na, lijepa i zvučna termina kriju se, međutim, brojne opasnosti. Ljudski ideal, vrhunska vrijednost je samo ljudski dopuštena, etička sloboda. Moralno neograničena sloboda, koja dopušta da svatko radi što hoće, sloboda je za zlo i negacija ljudske slobode! Takva sloboda u odgoju odbacuje intencionalnost, posve zapostavlja odgojne ciljeve, ideale, djeci daje punu slobodu, a učiteljima, odgojiteljima pa i rodi-teljima ne dopušta bilo kakva mo-ralna i odgojna usmjeravanja.

Permisivni odgoj, u obliku anar-histički shvaćenog slobodnog od-goja, mnogo je gora i opasnija kraj-nost od prestrogoga represivnog

odgajanja. Ali treba izbjegavati obje krajnosti i krajnost represivna kažnjavanja i krajnost anarhistič-kog “slobodnog odgoja“ bez odga-janja. carstvo ljubavi

Ljubav ima magičnu snagu ljudske privlačnosti, privrženosti, odanosti, međusobne povezanosti i pripadnosti. Ona je životna po-treba svih ljudskih bića. Tvorac je dobrog, snažnog, toplog, humanog i uzvišenog; škola altruizma koja oplemenjuje ljudske osobnosti. Očituje se u iskrenom i nesebič-nom sebedarju. Temeljna je pretpo-stavka i osnova uspješna odgajanja. Ozračje ljubavi mora prožimati sva odgojna nastojanja i svaki odnos između odgojenika i odgojitelja. Bitno značenje ljubavi u odgajanju posebno su naglašavali predstav-nici kulturne i aksiološke (vrijed-nosne) pedagogije E. Spranger, G. Kerschensteiner i drugi. Govorili su, pisali i branili tezu da se sav odgoj rađa iz duha ljubavi i da se samo iz toga duha i može roditi.

To pedagoško motrište u nas je, između dva svjetska rata, zastupao Pavao Vuk-Pavlović. Odgoj uteme-ljuje u duhovnoj ljubavi u kojoj se moraju susresti odgojitelj i gojenac. Njezin konkretni pedagoški izraz je odgojiteljska ljubav. Jedno poglav-lje u knjizi Ličnost i odgoj (1932.) posvećuje toj ljubavi. Autor uspore-đuje političko i odgojno djelovanje. Glavna vrjednota i ideal političkog djelovanja je moć, održanje vlasti, očuvanje poretka, jačanje moći, primjena i nemoralnih sredstava radi postizanja političkih ciljeva. U odgoju je temeljna vrijednost lju-bav. Baklja ljubavi mora osvjetlja-vati svaki odgojni čin i pedagoški odnos, naglašava pisac. Temeljna misao poglavlja je: odgojiteljsko carstvo je carstvo ljubavi!

U razdoblju sveopće krize du-hovnosti, zanemarivanja odgojne funkcije i obezvrjeđivanja opće-ljudskih moralnih, vjerskih i na-cionalnih vrijednosti, postupke i odgojna sredstva sprječavanja pa i kažnjavanje nije moguće odbaciti. Postoje, međutim, različite kazne na skali kažnjavanja. I primjene mogu biti različite. Kažnjavanje koje vrijeđa ljudsko dostojanstvo trebalo bi isključiti iz odgojnog procesa i sustava odgajanja. Ali blaže i primjerene kazne, posebno u obiteljskom odgoju, nije moguće

eliminirati, jer se loši i zli postupci moraju onemogućiti. Neprisutna prisutnost

Odgojitelji - roditelji, učitelji, pedagozi moraju biti optimisti. Ni u najtežim životnim okolnostima ne smiju klonuti duhom. I u ovoj današnjoj civilizaciji moralnih deformacija moraju voljeti svoju djelatnost, djecu, učenike, gojence. Odgajati ih trebaju s ljubavlju i vje-rovati u uspjeh svojih odgojnih na-stojanja. Pedagoški žar ih upućuje na osvajanje dječjih duša, a dužnost im je usmjeravati i voditi mladež uljudbenim stazama razvitka, iz-građivanja, kulturnoga i moralnog obogaćivanja njihovih osobnosti. To je odgajanje s ljubavlju, ali vrlo savjesno i odgovorno. Ono poznaje i poštuje moralne granice ljudski pri-hvatljiva ponašanja i zadaće uljuđe-na odgajanja. Ne dopušta prijelaze granica ni odustajanje od pedagoški opravdanih ciljeva. Razrješava to u suradnji s djecom, odgojenicima u procesu obavljanja svakodnev-nih dužnosti, navikavanja na rad, njegovanja osjećaja odgovornosti i smisla za vrjednote. Ali ako se po-jave velike teškoće i prijeka potreba kažnjavanja, primijenit će i kazne. Pritom odabir kazne i način kažnja-vanja mora biti primjeren, pravedan i ne smije vrijeđati dostojanstvo ka-žnjenoga gojenca.

Istinski ljudsko odgajanje mora biti intencionalno, svrhovito i učin-kovito, ali duboko prožeto pošto-vanjem djeteta, razumijevanjem i u ozračju pedagoške ljubavi. Do-bar odgojitelj sve rješava zajedno sa svojim gojencima, suradnjom, dogovaranjem, zajedničkim djelo-vanjem. Ne zapovijeda, ali nadzire, usmjerava i neprimjetno upravlja. Upravlja i vodi svojim autoritetom, tj. nevidljivom snagom stečena ugleda. Stoga i kažu da je dobar, iskusan i omiljen odgojitelj nepri-sutna prisutnost!

jE LI ŠIBA DOIsTA IZ RAjA IZIŠLA?

• Milat, J. (1997). Operativni plan i program - osnovica metodičke dokumentacije. Školski vjesnik (Split), XLVI, br. 2, str. 163 - 173.Nastavni plan i program-razine razrade. Cilj i programiranje. Kako iz cilja izvoditi zadatke nastave.

• Milat, J. (1998). Metodičko-metodološki pristup izradi nastavnih programa. Školski vjesnik (Split), XVII, br. 2, str. 153 - 163.Temeljne odrednice programa. Što je osposobljavanje? (pedagoška ana-litika rada u izradi nastavnih programa, programiranje).

• Milat, J., Luketin, I. (1995). Modularno-strukturirani pristup pro-gramiranju nastave tehničke kulture za općeobrazovne škole. Napredak (Zagreb), CXXXVI, br. 4, str. 381 - 390.Zašto modularno-strukturirani pristup? Koncepcija modularnog pristupa nastavi.

• Palekčić, M. (2006). Sadržaji obrazovanja i nastave: struktura i krite-riji odabira. Pedagogijska istraživanja (Zagreb), III, br. 2, str. 181 - 200.Struktura i odabir sadržaja obrazovanja i nastave. Kurikulum i didaktika. Revizija sadržaja kurikuluma. Kriteriji odabira sadržaja obrazovanja i nastave.

• Palekčić, M., Vollstädt, W., Terhart, E., Katzenbach, D. (1999). Na-stavni sadržaji i znanje. U: Osnove suvremene pedagogije. Ur. A. Mijato-vić. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, str. 265 - 291.Pojmovi: kurikulum i nastavni plan. Teorije nastavnog plana (kriteriji za izbor sadržaja). Oblici znanja o odgoju. Odnos sadržaja i metode u nastavi. Prisvajanje znanja s konstruktivističkog gledišta.

• Poljak, V. (1991). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga, str. 27 - 49.Sadržaj obrazovanja: nastavni plan i nastavni program.

• Rosandić, D. (2005). Hrvatsko školstvo u okružju politike. Zagreb: Školska knjiga.Rasterećenje nastavnih programa: uzroci, sadržajne promjene nastavnih programa. Katalozi znanja. Hrvatski nacionalni obrazovni standard.

• Stevanović, M. (1998). Didaktika. Tuzla: Izdavačko trgovinsko po-duzeće R&S, str. 99 - 111.Generacijsko iskustvo i njegova didaktička transformacija. Konkretiza-cija sadržaja nastave: nastavni plan, nastavni program.Valorizacija nastavnog plana i programa za osnovnu školu u SR Hrvat-skoj: istraživanja i rezultati (1977). Ur. S. Jakopović i Z. Koraj. Zagreb: Zavod za prosvjetno-pedagošku službu SR Hrvatske.Istraživački projekt i rezultati istraživanja: konceptualna pitanja progra-miranja i valoriziranja plana i programa odgoja i osnovnog obrazovanja. Analiziranje pretpostavki za ostvarivanje plana i programa. Rezultati va-lorizacije i prijedlozi programskih promjena.

• Vodopivec Lepičnik, J. (2007). Kurikularni modeli odgoja i obrazo-vanja za okoliš. U: Deontologija učitelja: zbornik radova međunarodnog znanstvenog i stručnog skupa. Ur. V. Kadum. Pula: Sveučilište Jurja Do-brile, Odjel za obrazovanje učitelja i odgojitelja, str. 87 - 107.Pojam kurikulum, predškolski kurikulum. Kurikularni modeli u 60-im i 70-im godinama. Suvremeni kurikularni pokreti.

• Bratko, D., Ljubin, T., Matijević, M. (2000). Učenička evaluacija kurikuluma »aktivna/efikasna škola«. Napredak (Zagreb), CXLI,. 2, str. 156. –169.Rezultati vanjske evaluacije kurikuluma Aktivna/efikasna škola. U ispi-tivanju je sudjelovalo 619 učenika iz dviju eksperimentalnih i dviju kon-trolnih škola. Na temelju usporedbe njihovih rezultata može se zaključiti da su načela koja se promoviraju projektom Aktivna/efikasna škola za-stupljenija u eksperimentalnim školama.

• Dockrell, B. (2001). Mjerenje, poučavanje i učenje. U: Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Ur. C. Desforges. Zagreb: Educa, str. 299. – 315.Formativno mjerenje je prikupljanje podataka korisnih učiteljima i uče-nicima. Opisuju se različite tehnike prikupljanja podataka kao što su opa-žanje, razgovor učitelja i učenika, postavljanje pitanja, praćenje rada u razredu. Kvalitetno formativno mjerenje povoljno djeluje na učenički na-predak učenju, njegove stavove i uvjerenja te djelotvornost poučavanja.

• Dockrell, B. (2001). Pristupi mjerenju u obrazovnom procesu. U: Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Ur. C. Desforges. Zagreb: Educa, str. 284. – 298.Opisani su načini sumativnog mjerenja radi selekcije, razmještaja učeni-ka, izdavanja svjedodžbi i praćenje te načini konstrukcije testova, bodo-vanja, ocjenjivanja i tumačenja rezultata.

• Jensen, E. (2003). Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Zagreb: Educa, str. 311. – 321.Ponovno osmišljavanje školske ocjene. Procjena u svrhu davanja povrat-ne informacije. Metode brze povratne informacije. Neformalno procje-njivanje.

• Jurić, V. (1993). Praćenje i vrednovanje odgojno-obrazovnog pro-cesa. U: Priručnik za ravnatelje. Ur. B. Drandić. Zagreb: Znamen, str. 337. – 351.Što pratimo – vrednujemo. Modeli praćenja i vrednovanja. Praćenje i analiza nastave. Nestrukturirano i strukturirano praćenje nastave.

• Ljubetić, M. (2007). (Samo)vrednovanjem do kvalitetnije odgojno-obrazovne prakse. U: Pedagogija: prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja, Sv. 2. Ur. V. Previšić, N. Nikola Šoljan, N. Hrvatić. Za-greb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, str. 135. – 159.»Vjerodostojna pedagogija«. Metodologijski pristup istraživanju.

KURIKULUM - Tematska bibliografija

S namjerom da pridonesemo stručnom usavršavanju prosvjet-nih djelatnika i primjeni NOK-a, u nizu nastavaka objavljujemo bibliografiju radova o pitanjima kurikuluma

Priredio prof. dr. sc. Vladimir Strugar

Nastavni plan i nastavni program (2)

Evaluacija kurikuluma (1)

Izbjegavajmo krajnosti!

Istinski ljudsko odgajanje mora biti intencionalno, svrhovito i učinkovito, ali duboko prožeto poštovanjem djeteta, razumijevanjem i u ozračju pedagoške ljubavi

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010. aktualno 13www.skolskenovine.hr

regija

U Nišu je početkom listopada održana Eu-ropska konferencija mladih, na kojoj je sudjelovalo više od 60 učenika starijih

razreda srednjih škola iz deset europskih zema-lja. Projekt o osnivanju Europske konferencije mladih pokrenut je 1999. godine, kako bi se po-vezali mladi iz Europe i nadišla mržnja među eu-ropskim narodima, posebno kod mladih. U Nišu su sedam dana boravili učenici srednjih škola iz devet europskih zemalja: Austrije, Švedske, Ni-zozemske, Republike Irske, Poljske, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Sr-bije. Glavna je tema druženja mladih bila Kultu-ra mladih i integracija mladih u Europi.

Konferencija je pokazala da mladi iz europskih zemalja komuniciraju bez predrasuda na službe-nom jeziku konferencije - engleskom. Anketa je pokazala da mladi imaju iste interese, slušaju istu ili sličnu glazbu, nema znatne razlike u odi-jevanju, jer je mladost slična i zajednička svima. Neki europski srednjoškolci imali su problema, budući da im roditelji zbog predrasuda nisu do-pustili odlazak u Srbiju. Međutim, bili su ugodno iznenađeni njihovom tradicionalnom gostoljubi-vošću i uvažavanjem na svakom koraku.

Mlade europske gimnazijalce primio je i gra-donačelnik Niša Miloš Simonović, koji je u razgovoru s njima rekao da se iskreno nada da su se domaćini ovogodišnjeg skupa pokazali u najboljem svjetlu, ali i da će oni iz Niša ponijeti najljepše dojmove. Mnogi su izrazili želju da se vrate i ponovno posjete Srbiju, posebno u povo-du nekog od sljedećih projekata Europske konfe-rencije mladih. Zanimljivo je da su mnogi nau-čili i po nekoliko srpskih riječi, kazala je Dušica Simić, profesorica engleskog jezika u gimnaziji Svetozara Markovića u Nišu.

Prema Prosvetni pregled I. Buljan

Studenti žele ubrzati modernizaciju

Osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju

S ciljem prepoznavanja ulo-ge studenata u poboljša-nju kvalitete u visokom

obrazovanju, predstavnici stu-dentskog parlamenta Sveučilišta Crne Gore, Sveučilišta Medite-ran i Sveučilišta Donja Gorica sastali su u listopadu na seminaru o ulozi studenata u osiguravanju kvalitete. Doprinos unapređenju studija

Seminar su zajednički orga-nizirali i financirali IPA i NOK. Studenti su snažno pozdravili priliku da razgovaraju o znača-ju osiguranja kvalitete u svojim institucionalnim okvirima. Iden-tificirali su postojeće izazove osiguranja kvalitete njihovih

studija i raspravljali o mogućim rješenjima.

Studenti imaju vrlo važnu ulogu u poboljšanju kvalitete u visokom obrazovanju kroz pru-žanje povratne informacije na osnovi njihova iskustva i pri-jedloga kako kvaliteta može biti poboljšana. Uključivanje stude-nata pomoći će ubrzanju procesa modernizacije i reformi visokog obrazovanja. Studenti su se sa-stali na cjelodnevnom semina-ru da bi se povećala svjesnost o različitim ulogama studenata u internim i eksternim procesima za osiguravanje kvalitete, ali i da se poveća razumijevanje o tome kako studenti mogu pridonijeti unapređenju svojih studija i in-stitucija u cjelini. U fokusu semi-

nara bila su trenutačna događanja u Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG), kao i princi-pi i prakse u tom području.

Neka od pitanja na koje su se tražili odgovori su sljedeća: u kojem je opsegu ESG za interno osiguravanje kvalitete u institu-cijama visokog obrazovanja mo-guće u okviru vaše institucije; jesu li standardi i smjernice smi-sleni; koliko su značajni u vašem disciplinarnom kontekstu; potiču li Europski standardi i smjernice odgovornost studenata i poslo-davaca; koje su se teme u osigu-ravanju obrazovanja pojavile u okviru vašeg programa/instituci-je; kako bi vaše sveučilište mo-glo osigurati uključivanje stude-nata; kako ESG u tome pomaže;

koje izazove ti standardi nameću vašem programu i sveučilištu; koja su moguća rješenja za iden-tificirane izazove u vašem okru-ženju... Planovi za međunarodno predstavljanje

Prezentirane su nedavno i ve-like promjene pravnog okvira za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju u Crnoj Gori. Jed-na je od promjena da su sada i studenti uključeni u proces akre-ditacije i ponovne akreditacije. Predstavnik studenata bit će no-miniran za Vijeće za akreditaci-ju. To je značajan korak naprijed u priznavanju važnosti angaži-ranja učenika u razvoju i imple-

mentaciji pravila. Studenti su pokrenuli pitanje

važnosti redovnih održavanja na-cionalnih seminara o implemen-taciji reformi visokog obrazova-nja uz sudjelovanje predstavnika njihovih institucija i kreatora nacionalne politike. Sljedeći je korak njihove nacionalne zastu-pljenosti u eksternom osiguranju kvalitete prijedlog da se obave nužne pripreme za njihovo me-đunarodno predstavljanje u od-govarajućim europskim institu-cijama kao što je Europska unija studenata. Međutim, to zahtijeva osnivanje nacionalnoga student-skog tijela, na čemu će nastaviti raditi sudionici ovoga seminara.

Prema MPNCG Priredio Ivica Buljan

Federalno ministarstvo obrazo-vanja i znanosti krajem listo-pada upriličilo je manifestaciju

Znanjem u budućnost 2010, na kojoj su uručena priznanja za 55 talenti-ranih učenika iz Federacije Bosne i Hercegovine, koji su osvojili jed-

no od prva tri mjesta na fe-

deralnim, državnim i olim-pijskim

natjecanjima iz matematike, fizike i informatike. Osim priznanja za postignut uspjeh i prepoznatljive rezultate iz znanja, za talentirane je učenike Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti osiguralo i pojedinačne novčane nagrade.

U uvodnom je obraćanju fede-ralna ministrica obrazovanja i zna-nosti Meliha Alić istaknula da se iz Sarajeva, Mostara, Tuzle, Zenice, Travnika, Lukavca, Bosanskog Pe-trovca, Gradačca, Žepča, Visokog, Kalesije, Zavidovića, Bihaća, To-mislavgrada, Livna, Ključa, Breze,

Gračanice, Viteza i Širokog Bri-jega u sarajevski Dom mladih koncentriralo najvrednije što Bosna i Hercegovina ima: pametna i vrijedna mladost,

spremna postati dio savr-šenog ambijenta tran-sfera znanja, misionari života utemeljenog na znanju.

„Glavni resursi 21. stoljeća nisu prirodna bogatstva i infrastruk-

tura, to su talentira-ni, školovani mladi ljudi. A ovi talen-

tirani učenici svojoj su zemlji u 2010. godini

donijeli čak 16 olimpijskih prizna-nja, od čega pet brončanih i jednu

srebrnu medalju. Tako su postali dio plejade stipendista Federalnog mini-

starstva obrazovanja i znanosti čiji se broj povećao na oko 1500. BiH mora postati razvojni centar za talente, po-ticajno mjesto za procvat njihovih sposobnosti. Budućnost mora ojača-ti spoznaju da obrazovanje nije po-trošnja, nego primarna proizvodnja, razvojna snaga, ključ za ekonomski, socijalni i kulturni razvitak zemlje.“

Radom, zalaganjem i istraživač-kim duhom učenici koji su jezgra intelektualne snage Bosne i Her-cegovine pokazali su zavidnu ra-zinu znanja, ostvarujući iznimne rezultate na domaćim i međuna-rodnim natjecanjima, a to potvrđu-ju i osvojena olimpijska priznanja. Treba istaknuti da su među njima i tri multitalentirana učenika, koji su postigli izvanredne uspjehe iz neko-liko predmeta te osvojili olimpijska priznanja.

Ovim i sličnim projektima Fede-ralno ministarstvo nastavlja afirmi-rati mlade i talentirane ljude koji svojim predanim radom i zalaga-njem daju golem doprinos promo-ciji bosanskohercegovačkog znanja u cijelom svijetu. Na manifestaciji Znanjem u budućnost 2010 Mini-starstvo je dodijelilo i zahvalnice najuspješnijim nastavnicima, pro-fesorima, školama i stručnim udru-gama koje su pripremala učenike za natjecanja.

Prema FMON Priredio I. Buljan

Studenti su snažno pozdravili priliku da razgovaraju o značaju osiguranja kvalitete u svojim institucionalnim okvirima. Identificirali su postojeće izazove osiguranja kvalitete njihovih studija i raspravljali o mogućim rješenjima

SrbIja

Mladi bez predrasuda

boSNa I HerCeGoVINa Priznanja za talentirane učenike

CrNa Gora

Znanjem u budućnostBudućnost mora ojačati spoznaju da obrazovanje nije potrošnja, nego pri-marna proizvodnja, razvojna snaga, ključ za ekonomski, socijalni i kulturni razvitak zemlje

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010.aktualno14www.skolskenovine.hr

Dominantan jezik ovoga stoljeća po-staje potpuno neobičan globish, koji osvaja svijet i suvereno postaje

gospodar u komunikacijama i na internetu. Globish je novi način komuniciranja u bo-gatoj obitelji od više od 6800 jezika, koliko ih se govori u svijetu. To je mješavina, ili po globiški mishmash, najčešće korištenih engleskih riječi i izraza u svakodnevnoj ko-munikaciji, pogotovo mladih širom svijeta.

O novom jeziku opširno piše engleski pisac i izdavač Robert McCrum, autor knjige Globish: kako engleski postaje svjetski jezik (Globish: How the English Language Became the World’s Language), ali on nije tvorac imena novog jezika.

Lingua franca 21. stoljeća Priča je započela prije 20 godina,

kada je Francuz Jean-Paul Nerriere bio potpredsjednik međunarodnog marke-tinga u IBM-u. Primijetio je tada kako se na konferencijama gdje se okupljaju stručnjaci iz cijelog svijeta uvijek ko-municira jednim oblikom iskrivljenog engleskog jezika. On, Francuz, mogao je razgovarati s Korejcem ili Brazilcem i odlično su se razumjeli. Međutim, Bri-tanci i Amerikanci bili su izolirani, jer je njihov engleski presuptilan i prekompli-ciran da bi ga ostali shvatili. Nerriere je stoga zaključio da se razvija nova for-ma engleskog jezika, koju su spontano stvorili sekundarni govornici. Nazvao ga je globish, kao izvedenica iz termina globalni engleski (global english), čime je jednom riječju okarakterizirao jedno-stavan jezik, zapravo latiničnim pismom zapisanu fonetiku, odnosno izgovor en-gleskih riječi.

Što je više proučavao taj fenomen, shva-ćao je da to nije bogati ili kompleksni en-gleski jezik, već da globish postaje lingua franca, odnosno jezik koji uvelike prelazi granice zemlje u kojoj se govori. U nje-govu je vokabularu 1500 riječi, najviše upotrebljavanih u kratkim i jednostavnim rečenicama, sastavljenim od idioma ili pretvorenim u njih. Usporedbe radi, u Ok-sfordskom engleskom rječniku (Oxford English Dictionary) ima 615.000 riječi.

Taj je termin potom 1998. godine upotri-jebio i Madhukar Narayan Gogate, indijski

publicist i izvršni direktor pokreta za roma-nizaciju indijskog jezika u Mumbaiju, kako bi opisao umjetni dijalekt temeljen na engle-skom jeziku.

“Engleski je jezik podrijetlom iz En-gleske, ali više nije njezin monopol. To je međunarodni jezik, više ili manje raširen u mnogim zemljama, ali svuda prisutan“, tvrdi Gogate.

Nerriere novu formu sporazumijevanja isprva nije smatrao jezikom već alatom komunikacije, o čemu je opširno pisao u knjizi Govorite li globish? (Parlez vous globish?).

“Jezik je vozilo kulture. No, globish to ne želi biti, već mu je smisao u ko-munikaciji“, rekao je Nerriere, koji tvr-di da to nije engleski jezik, jer ga ljudi s izvornoga engleskoga govornoga po-dručja teško razumiju, ali ga razumiju širom svijeta, gdje, tvrdi on, globish govori oko 90 posto ljudi. Oni koji po-državaju globish kažu da je to ludi en-gleski (crazy english).

Zaštićeni patent “Ljudi širom svijeta govorit će tim jezi-

kom“, uvjeren je Nerriere, koji je globish zaštitio kao patent.

“U 19. je stoljeću britanski engleski bio međunarodni jezik, u 20. stoljeću to je bio američki engleski. Treća faza u 21. stolje-ću pripada globishu“, izjavio je McCrum, koji ima samo riječi hvale za globish. Kao primjere navodi slogane na engleskom je-ziku, koji se širom svijeta vrte u raznim marketinškim i predizbornim kampanja-ma, zatim engleske riječi u imenima tvrt-ki, proizvoda, glazbenih skupina, čak i na transparentima koje nose demonstranti da bi svijetu poslali jasnu poruku o lokalnim problemima. Tu su i latinični zapisi izgo-vora engleskih riječi na internetu u Kini ili u Indiji i arapskim zemljama.

McCrum je tvorac serije Priče o en-gleskom, emitirane na britanskim tele-vizijskim postajama BBC i PBS. Osno-va je te priče o globishu globalizacija engleskog, forma novonastalog i živog jezika planetarne upotrebe, o čemu se također može mnogo doznati na službe-noj internetskoj stranici Globish.com.

Prema BBC Education Priredila Ivana Čavlović

Razvoj komunikacijskog fenomena jeZICI

Govorite li globish?

svijet

Tisuće srednjoškolaca, studenata, nastavnika i sveučilišnih profesora sudjelovalo je u protestnim šetnja-

ma širom Italije, nezadovoljni reformom obrazovanja i smanjenjem izdvajanja iz državnog proračuna za školstvo.

“Tražimo da se više ulaže u obrazovanje, da se poduzmu mjere za izgradnju škola, svima omogući pravo na obrazovanje, a zahtijevamo i veća prava za studente“, na-vodi se u priopćenju studentske mreže La rete deli studenti.

Demonstranti s crnim šeširima, lancima i maskama otvoreno su pokazali nezado-voljstvo u više od 50 talijanskih grado-va, zbog reforme koju planira ministrica obrazovanja i sveučilišta Mariastella Gel-mini. Okupljeni na mitinzima i protestnim šetnjama, nosili su transparente s natpisi-ma “Oni uništavaju znanje“, “Obnovimo sveučilište“...

U 42.000 školske ustanove u Italiji, pa-ralelno s mirnim protestima na ulicama, održava se štrajk nastavnika i tehničkog osoblja. Protesti su planirani sve do pro-sinca kao izraz neslaganja s predloženim obrazovnim reformama. Navodi se da de-monstranti izražavaju strah zbog mogućih posljedica reforme koje istodobno uključu-ju i znatno smanjenje državnog financira-nja u obrazovnoj sferi.

Prema Reuters I. Č.

Francuz Jean-Paul Nerriere prije 20 godina prvi je upotrijebio termin globish, izvedenicu iz globalnog engleskog (global english), da bi jednom riječju okarakterizirao jednostavan jezik, zapravo latiničnim pismom zapisanu fonetiku, odnosno izgovor engleskih riječi

ItaLIja

Protesti protiv

reforme obrazovanja Britanska koalicijska vlada, koja

je na vlasti od svibnja, objavila u parlamentu detalje najvećeg

smanjenja javne potrošnje u zemlji u proteklih nekoliko desetljeća. Vlada u Londonu planira smanjenje javne potrošnje od 95 milijardi eura u iduće četiri godine, što će za posljedicu imati smanjenje proračuna mnogih državnih službi za čak 25 posto.

Obrazovanje, socijalna zaštita, pro-met i policija bit će među službama po-gođenima vladinim mjerama štednje, a ministar financija George Osborne najavio je gašenje gotovo pola milijuna radnih mjesta. Vlada kaže da su dra-stične mjere štednje sada iznimno važ-ne za smanjenje proračunskog deficita, dok kritičari vladinih mjera kažu da je prebrzo posegnula za tako radikalnim potezom.

Vlada tvrdi da je štednja nužna da bi inflacija i kamatne stope ostale ni-ske, dok opozicijski laburisti i sindikati upozoravaju da naglo rezanje potrošnje zemlju može gurnuti u novu recesiju.

Mišljenja ekonomskih stručnjaka su podijeljena. Neil O’Brien s Instituta Policy Exchange naglašava da je ze-mlja prezadužena i da mora štedjeti:

“Imamo najveći proračunski deficit od Drugoga svjetskog rata. U uspored-bi s 2008. godinom udvostručili smo nacionalni dug, pa danas svaka britan-ska obitelj u prosjeku duguje 100.000 funti. Vlada danas posuđuje čak četvr-tinu novca koji troši. Zemlja je u teškoj fiskalnoj krizi.“

Kriza je teška i štednja je neophodna, ali brzina kojom se to čini je opasna, smatra profesor ekonomije Richard Portes:

“Naravno da moramo smanjiti de-ficit, jer je tako velika zaduženost na dulji rok neodrživa. Pitanje je samo za koliko i koliko brzo. Posebno me brine brzina, jer vjerujem da je opasnost da ponovo potonemo u recesiju velika. Pi-tam se, kao što se i mnogi drugi pitaju, što će zamijeniti vladinu potrošnju, tko će nadomjestiti tako mnogo otpuštenih ljudi?“

Carl Emerson s Instituta za fiskalne studije ima razumijevanja za argumen-te i jedne i druge strane:

“Argument u prilog brze akcije jest da se obavljanjem posla stječe kredibi-litet. Tako oni koji Britaniji posuđuju novac znaju da im vlada neće svako malo kucati na vrata tražeći još, pa će i kamatne stope na te kredite biti niske. Argument protiv glasi da rezanje pro-računskih troškova u trenutku kada je privreda slaba nije dobra ideja. Bolje je odgoditi štednju dok gospodarstvo ne ojača.“

Vlada se očigledno priklonila prvoj opciji, dok su opozicijski laburisti snaž-no zagovarali drugu. Politički urednik lista Financial times George Parker smatra da se premijer David Cameron kocka s velikim ulogom:

“Cameron je praktički založio bu-dućnost svoje stranke i cijele koalicije. Ako se pokaže da je bio u pravu, ako se na kraju njegova četverogodišnjeg mandata ispostavi da je Britanija pra-vednija i bogatija zemlja, smiješi mu se nova izborna pobjeda. No, ako rezanje proračunskih izdataka vrati Britaniju u recesiju, laburisti bi se mogli vratiti na vlast.“

Ankete pokazuju da su građani svje-sni da se problem proračunskog deficita mora rješavati, ali strahuju da će teret biti prevelik i da neće biti ravnomjerno raspoređen.

Prema BBC Education Priredila Ivana Čavlović

VeLIKa brItaNIja

Oštre mjere štednje - za ili protiv

Vlada kaže da su drastične mjere štednje, koje će naj-više osjetiti u obrazovanju, socijalnoj zaštiti, prometu i policiji, iznimno važne za smanjenje proračunskog deficita, dok kritičari vladinih mjera kažu da je prebr-zo posegnula za tako radikalnim potezom

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010. aktualno 15www.skolskenovine.hr

Tema b

roja:

Eduk

acija

o Euro

pskoj

Uniji

Biti građanin EU ‡ što je to?

U svojih dvadeset godi-na nezavisnosti Repu-blika Hrvatska i njezin

obrazovni sustav prošli su kroz mnoge reforme zakonodavnog, programskog i kurikulumskog okvira. No, istodobno je promi-šljanje uloge odgoja i obrazova-nja u stvaranju i konsolidiranju demokracije godinama sustavno zapostavljano. Tek se u posljed-nje vrijeme počelo sustavnije i dugoročnije razmišljati o obra-zovanju, njegovu položaju i ulozi u demokratskom društvu. Nacionalni okvirni kurikulum kao temeljni strateški dokument temelji se na osam kompetencija kojima bi svaki građanin trebao ovladati tijekom svoga školova-nja. Među njima je i socijalna i građanska kompetencija koja obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i međukulturnu suradnju, ali ne samo to. Uče-nike valja odgajati i obrazovati u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu, za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i od-govorno sudjelovanje u demo-kratskom razvoju društva.

Kao jedno od načela NOK-a navodi se i europska dimenzija obrazovanja, odnosno osposo-bljavanje učenika za suživot u

europskom kontekstu. NOK je samo okvir koji daje moguć-nosti za uvođenje EU tema u građanski odgoj čija je svrha da pridonese osposobljenosti učenika za aktivno građanstvo, čiji su elementi znanja, vješti-ne, sposobnosti i stavovi koji razvijaju demokratsku svijest učenika i potiču ih na aktivno i učinkovito sudjelovanje u ra-zvoju demokratskih odnosa u školi, lokalnoj zajednici i druš-tvu, pridonose razvoju vlastitog identiteta, boljem upoznavanju i poštivanju drugih te senzibi-liziraju i osvješćuju učenike za rješavanje globalnih problema na načelima demokracije i mi-rotvorstva.

Kao ishodi učenja u tom kon-tekstu moraju se spomenuti ste-čena znanja i razvijena svijest o važnosti demokratskih načela, institucija i procesa u vlastitom društvu i Europi, razvijen pozi-tivan stav i zanimanje za stvara-lačko i učinkovito sudjelovanje u životu škole i neposredne za-jednice u kojoj žive, razvijena svijest o pravima, dužnostima i odgovornostima pojedinca, jed-nakopravnosti u društvu, pošti-vanju zakona, snošljivosti pre-ma drugim narodima, religijama i kulturama kao i kritičko prosu-đivanje društvenih pojava.

U tom kontekstu i edukaci-

ja o Europskoj Uniji nije i ne može biti samo puko bubanje činjenica, podataka i statistika o njezinim državama članicama, o njezinom političkom ustroju, zajedničkoj valuti ili tijelima odlučivanja, već i ona podrazu-mijeva prihvaćanje nekih novih vrijednosti i načela funkcionira-nja koja se temelje na dogovoru, konsenzusu, snošljivosti, tole-ranciji, demokratskoj proceduri, odgovornosti, uvažavanju razli-čitosti i uklanjanju bilo kakvih antagonizama.

Forum za slobodu odgoja, ne-vladina i neprofitna organizacija koja već punih osamnaest godi-na provodi brojne edukacijske programe za izobrazbu učitelja i nastavnika, ali i programe ko-jima se unapređuje građansko, odnosno političko obrazovanje mladih, organizirao je prošlog tjedna okrugli stol pod nazivom Edukacija za Europsku Uniju upravo s namjerom da potakne intenzivniju raspravu o uvođenju edukacije o Europskoj Uniji, ali i građanskog odgoja u hrvatski obrazovni sustav. Na okruglom stolu sudjelovali su političari, sveučilišni profesori, učitelji i nastavnici koji su prošli određe-ne edukacije te su svoja znanja o Europskoj Uniji implementirali u svakodnevni rad s učenicima.

Na skupu su predstavljeni i

radni materijali koji će svakako biti od pomoći učiteljima i uče-nicima u svladavanju gradiva o Europskoj Uniji. Radi se o Zbirci nastavnih priprema za edukaciji o Europskoj Uniji te o priručni-ku Tamare Puhovski ”Europska Unija i kako podučavati o njoj”, koji je Forum za slobodu odgoja tiska uz potporu Europske Unije i u kojoj je autorica predstavi-la, objasnila i kritički obradila velik broj pojmova vezanih za EU. Knjiga daje sveobuhvatnu sliku EU pa će biti korisna ne samo učiteljima i najmlađima nego i svim slojevima građana koji žele nešto više doznati o zajednici kojoj ćemo se uskoro priključiti.

U nastavku donosimo njiho-va skraćena izlaganja čiji jedini zajednički zaključak može biti potvrda nakane organizatora okruglog stola da pokaže koliko je neophodno da se u obrazovni sustav uvede više sadržaja gra-đanskog, odnosno političkog odgoja te u tom kontekstu i onih sadržaja koji se odnose direktno na Europsku Uniju koju svaki građanin Hrvatske treba upo-znati i prihvatiti njezina načela funkcioniranja kako bismo u njoj uskoro mogli kvalitetno ži-vjeti kao aktivni i svjesni građa-ni, a ne pasivni i neinformirani promatrači.

tema broja

Pripremio Marijan Šimeg

Edukacija o Europskoj Uniji nije i ne može biti samo puko bubanje činjenica, podataka i statis-tika o njezinim državama članicama, o njezinom političkom ustroju, zajedničkoj valuti ili tijelima odlučivanja, već i ona podrazumijeva prihvaćanje nekih novih vrijednosti i načela funkcioniranja

koja se temelje na dogovoru, konsenzusu, snošljivosti, toleranciji, demokratskoj proceduri, odgovornosti, uvažavanju različitosti i uklanjanju bilo kakvih antagonizama

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010.aktualno16www.skolskenovine.hr

tema broja

Obrazovanje o EU kao i široka kam-panja za podizanje podrške građana

ulasku u nju važno je, jer brojne anke-tame i istraživanja upozoravaju na ne-dovoljnu informiranost naših gađana o tome što je EU, koje su njezine temeljne vrijednosti, što to znači za suverenost, ekonomski i gospodarski razvoj naše zemlje. Da smo sa sustavnim obrazova-njem o svim tim procesima počeli prije desetak godina imali bismo barem jednu generaciju građana koja raspolaže kva-litetnim znanjima ne samo o EU nego i o brojnim mogućnostima koje nam se otvaraju. Nažalost, učenje o EU nije ni dio obrazovnog sustava ni obrazovnih programa. Delegacija Europske komisije zajedno s ministarstvom vanjskih poslo-va organizira niz aktivnosti među kojima su natjecanja, kvizovi znanja za učenike osnovnih i srednjih škola, putovanja. No, sve to nije dovoljno ukoliko edukacija o EU nije obvezni dio kurikuluma osnov-nih i srednjih škola i fakulteta. Stoga je važna uloga nevladinih udruga koje svaka na svoj način daju doprinos obra-zovanju i informiranju građana s ciljem podrške ulasku Hrvatske u EU.

Mediji također imaju značajnu ulogu u svemu tome, ali je neophodan njihov kri-tički pristup ovoj tematici, a najveću ulo-gu u tome ima javna državna televizija. Opći je dojam da mediji europske teme ne smatraju atraktivnima i zato im ne po-svećuju dovoljno pažnje, osim ako se i uz te teme ne vežu neki skandali. Valja spomenuti i važnu ulogu crkve koja su-djeluje i u obrazovanju, ali i u stvaranju sustava vrijednosti. Stoga smatram da je obrazovanje o EU proces u kojemu tre-baju sudjelovati različiti segmenti druš-tva, a za to treba i društvena i politička volja.

Prvi je i najvažniji cilj ulaska u EU pi-tanje političke stabilnosti, stabilnosti

institucija i same države. Moramo znati da su trajni mir i trajnost institucija bili najjači razlozi za osnivanje EU, kao što su i glavni razlog za naš ulazak u tu aso-cijaciju i u tom smislu mi imamo velik potencijal, ali i svijest o važnosti institu-cija i trajnosti mira.

Mi smo generacije koje svojim ruka-ma, a još više glavama gradimo vlasti-tu državu i njezine institucije. Gradimo državu po kriterijima države članice, od-nosno specifičnu državu koja je građena po kriterijima za članstvo u EU. Jednako tako trebamo i obrazovanje za informira-no i aktivno građanstvo, ali ne bilo koje nego obrazovanje za europsko građan-stvo koje se temelji na samopoštovanju. A samopoštovanje je svijest o tome gdje smo, zašto smo baš tu, što radimo, kako institucije funkcioniraju - drugim riječi-ma, svijest o mogućnost funkcioniranja u takvom svijetu. U obrazovanju za takvo građanstvo mi se moramo obraćati popu-laciji osnovnoškolaca, srednjoškolaca i studenata te njihovim učiteljima, nastav-nicima i profesorima, no taj proces valja proširi i na cjelokupno građanstvo.

Valja nam doista razmisliti na koji način građane informirati i obrazovati o EU, jer svima treba dati točnu infor-maciju o tome što će se dogoditi jednoga dana kad Hrvatska uđe u EU - od PDV-a, preko ormarića za sir i vrhnje na tržni-

ci do brodogradnje ili nečega četvrtog - i da se više ne čudimo zašto nam se to događa. Za ulazak u EU valja se pripre-miti, ne samo kroz organizaciju državne uprave, pravni sustav i sve ostalo nego i kroz promjene u svakodnevnom životu, da primjerice znamo kako kroz EU fon-dove dobiti novac za pokretanje vlastitog posla. Biti građanin EU nije ništa strašno i to nam svima daje prostora za aktivno participativno građanstvo.

Delegacija EU bavi se informiranjem javnosti, tiskanjem publikacija, or-

ganizacijom tematskih konferencija i provođenjem različitih programa. Zašto želimo informirati javnost o EU? To nije samo priprema za sudjelovanje na refe-rendumu o članstvu u EU nego i infor-miranje o tome da članstvo u EU donosi brojne privilegije i mogućnosti. Ako se orijentiramo na mlade, oni moraju znati da će neki dobiti stipendije, omogućit će im se putovanja i studiranje diljem Eu-rope, kasnije i zaposlenje. Ankete među mladima pokazuju da njih 37 posto ima pozitivan stav prema EU, 34 posto je ne-utralno, a 26 je negativno određeno. Za pristup EU je 46 posto, a 49 posto protiv. Na pitanje očekuju li prednosti za Hr-vatsku od članstva 27 posto misli da će biti bolje, ali po tridesetak posto ispita-nika misli da neće biti koristi ili da ćemo ostati tamo gdje jesmo. Sve to ukazuje na potrebu da s mladima, ali i s cijelom po-pulacijom treba kvalitetnije komunicirati i bolje ih informirati o svim prednostima koje donosi članstvo u EU.

Prije dvadesetak godina mladi gotovo ništa nisu znali o EU, a danas učenik dru-gog razreda osnovne škole već raspolaže zavidnom količinom informacija o EU i svemu vezanom za nju i u tome svog udjela ima i obrazovni sustav. Znanje o dobrim stranama ulaska u EU nije sve, jer moramo biti svjesni da se EU temelji na određenim vrijednostima i moramo ih prihvatiti ukoliko želimo biti njezin dio. Demokracija, različite mogućnosti, zajednička moneta, tolerancija, prihva-ćanje različitosti, pravna država, slobod-no tržište - to su vrijednosti na kojima se ona temelji i o njima moramo poučavati građane, kao i o odgovornosti svakog pojedinca, koji osobno može pridonijeti boljitku te velike zajednice.

Recentna istraživanja o stavovima građana pokazuju da više od polo-

vice ispitanika ima pozitivan stav pre-ma EU i to je dobro i korisno. Važno je da postoje mnoge obrazovne aktivnosti i primjećujemo da se dio njih ugrađuje kroz kurikulum u obrazovni sustav kao obavezno gradivo o Europskoj Uniji i time nisu obuhvaćeni samo profesori zemljopisa, nego se mnoge informaci-je diseminiraju i kroz predmet politika i gospodarstvo i s te dvije grupacije nastavnika je održano dosta seminara i radionica kako bi ih se dodatno osposo-bilo za prenošenje informacija i znanja o EU. No, ne možemo biti samo pasivni primatelji informacija. Danas je znanje dostupno kroz različite medije, postoji puno internetskih stranica na kojima svi možemo doći do kvalitetnih i relevan-tnih informacija ne samo o aktivnosti-

ma naših pregovaračkih timova nego i o mnogim detaljima vezanim za funk-cioniranje EU. Upravo bi zato mladi trebali imati najmanje problema s infor-miranjem. Važno je reći da gotovo čak 70 posto ispitanika u raznim anketama znanja i informacije o EU dobivaju pre-ko televizije, internet u tome sudjeluje sa samo deset posto, a svi ostali oblici informiranja uzimaju 20 posto. Stoga je najvažnija uloga javne televizije koja mora biti izvor informiranja o ovoj temi i medij kroz koji se građanima treba dati slika Europske Unije kao nečeg pozitiv-nog.

Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova poduzimaju brojne akcije, kao što su pre-davanja, ljetne i zimske škole, seminari i radionice kako bi što više informacija o EU bilo dostupno hrvatskim građanima, kojima mora biti jasno da EU nije samo nekakav princip redistribucije proračun-skog novca, nego da je to zajednica vri-jednosti, ali još više čvrsti pravni okvir za funkcioniranje svih subjekata.

Najvažnije je u edukaciji o Europ-skoj Uniji to da potičemo građane

na aktivno sudjelovanje u raspravama o javnim politikama o svim temama koje se javljaju u našem životu. Najbolje se poslužiti poslovicom koja kaže otprilike ovako: ako mi kažeš zaboravit ću, ako mi pokažeš možda ću zapamtiti, ali ako me uključiš razumjet ću. Dakle, jedino aktivno uključivanje u rasprave o eu-ropskim temama može nam osigurati da procese razumijemo i prihvatimo. Stoga će se komuniciranje o pretpostavkama članstva u EU tijekom sljedeće godine zasigurno transformirati u komunicira-nje o europskim politikama i to je jako važno ako se želimo uključiti u taj toliko spominjani europski prostor. U tome su važne udruge koje su puno prije služ-bene politike bile uključene u rad na provedbi europskih politika, kroz mo-

bilnost i financiranje brojnih programa koji su bili uključeni u Comenius, Le-onardo da Vinci, CARDS, IPA ili neke druge. Sudjelovanje u tim programima omogućava udrugama da se uključe u razgovore o europskim temama te da i tako pridonesu približavanju Hrvatske Europskoj Uniji. Udruge zasigurno jesu i prethodnici u obrazovanju o europ-skim temama i samo prošle godine se je iz državnog proračuna financiralo više od 160 programa udruga na temu EU i to također govori o njihovu intenzivnom radu na ovim programima.

Projekt Edukacija o EU, koji se pro-vodi u posljednjih godinu dana jedan

je od programa koje provodi Forum za slobodu odgoja. Njime se želi postići uključivanje edukacije o EU u naš obra-zovni sustav, a posebni ciljevi su mu opremiti nastavnike, studente i nezapo-slene sadržajima i znanjima o europskim integracijama i procesu proširenja EU, osigurati nastavne materijale i pomagala te dati doprinos raspravi, zagovaranju i uključivanju tema o EU u hrvatski obra-zovni sustav.

U tom smislu održane su i edukacije za tri seminarske grupe s nastavnicima u Sisačko-moslavačkoj i Primorsko-go-ranskoj županiji te sa studentima u Za-grebu, u kojima su sudjelovala 44 pola-znika, od kojih je njih 14 odabrano za napredni trening tako da smo već dobili tri trenera za program koji će raditi dalj-nje diseminacije ovih sadržaja. Forum za slobodu odgoja objavio je i nekoliko publikacija. Ponajprije knjigu Europska Unija i kako podučavati o njoj autori-ce Tamare Puhovski, zatim Zbirku na-stavnih priprema za edukaciju o EU te Smjernice za uključivanje edukacije o EU u hrvatski obrazovni sustav i sve to trebalo bi poslužiti učiteljima i nastavni-cima za kvalitetno izvođenje edukacije o EU.

Zrinka Vrabec Mojzeš, savjetnica predsjednika Republike Hrvatske

Paolo Berizzi, voditelj sekcije za politiku, ekonomiju, trgovinu i informacije u Delegaciji EU

Andrej Plenković, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija

Igor Vidačak, predstojnik Ureda za udruge Vlade RH

Mario Bajkuša, direktor razvoja i programa FsO

Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji

Neophodno je da se u obrazovni sustav uvede više sadržaja građanskog, odnosno političkog odgoja te u tom kontekstu i onih sadržaja koji se odnose direktno na Europsku Uniju koju

svaki građanin Hrvatske treba upoznati i prihvatiti njezina načela funkcioniranja kako bismo u njoj uskoro mogli kvalitetno živjeti kao aktivni i svjesni građani, a ne pasivni i neinformirani promatrači

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010. aktualno 17www.skolskenovine.hr

tema broja

Smjernice za uključivanje edukacije o EU u naš obrazovni sustav su materi-

jal Foruma za slobodu odgoja i njihov cilj je potaknuti raspravu o načinu uvođenja ove edukacije u naš školski sustav. Cilj je i ponuditi didaktički oblikovane teme u obliku zbirke nastavnih priprema. NOK nas usmjerava na kompetencije i jedna od njih je socijalna i građanska kompe-tencija koja obuhvaća i obrazovanje o EU. Više je načina provedbe edukacije. Moguće je u okviru građanskog odgoja kao međupredmetne teme, ali i prestruk-turiranjem predmeta politika i gospodar-stvo. Tematika je interdisciplinarna i zato sve prosvjetne djelatnike treba okupiti i potaknuti na suradnju. Glavni izazovi edukacije su ne samo educiranje učeni-ka nego i nastavnika, jer oni kroz svoje

formalno obrazovanje nisu stekli osnove građanskog odgoja, zatim treba ponuditi više kvalitetnih materijala za poučavanje o ovoj temi, kritičke sadržaje, a učeni-ke treba poticati na provođenje u praksi stečenih znanja, a manje na gomilanje i njihovu reprodukciju.

Kao studentica smatram da bi se svi studenti nastavničkih smjerova trebali obrazovati o temeljima građanskog od-goja i imati temeljnu edukaciju o Europ-skoj Uniji, jer svi će oni predavati u školi i trebali bi vladati tim područjem. Stavlja se velik zahtjev na one koji rade u ško-lama, a da ih se prethodno kvalitetno ne educira.

Prema onome kakvo je sad stanje u obrazovanju u Srbiji, naša će djeca

znati vrlo malo o Europskoj Uniji. Dr-žava težište stavlja na unapređivanje kvalitete nastave, odnosno na podizanje kvalitete nastavnika, jer to je u nas velik problem. Učenje o EU trebalo bi biti in-terdisciplinarno i kroskurikularno, ali je uvijek pitanje imamo li učitelje koji će to realizirati. Činjenica je da to danas ne-mamo.

Građanski odgoj se vidi kao predmet koji bi trebao najviše pružiti djeci kad je riječ o poznavanju Europske Unije i koji je uveden u škole 2001. godine kao fakultativni predmet da bi 2006. godine postao obvezni izborni predmet. Naime, građanski odgoj je alternativa vjerskom odgoju i tko ga izabere u prvom osnovne mora ga slušati do kraja srednje škole. To je nespretna politička odluka koja prido-nosi podjeli djece na tradicionaliste, one koji njeguju povijest, kulturu, vjeru Srbi-je i na one druge koji hoće nekamo van, u neizvjesnu budućnost. Stigmatizacije su vrlo izražene. Građanske su inicijative u tom kontekstu pripremile priručnike za nastavnike, organizirale su stručno usa-vršavanje, analizirali i evaluirali nastavu građanskog odgoja u zadnjih osam godi-na, promovirali nastavni predmet i tiskali magazin i sve to s ciljem da dobije status kakav bi trebao imati.

Kroz programe stručnog usavršavanja

prošlo je oko 7000 nastavnika i to nije dovoljno, jer ih u školama u Srbiji ima oko sto tisuća. Nije dovoljno, niti dobro, jer je građanski odgoj postao način za rješavanje socijalnih problema, odnosno zaposlenika u školama koji nemaju punu satnicu. Ljudi nastavu građanskog odgo-ja prihvaćaju iz egzistencijalnih razloga i to je postala masovna pojava, ali nije kvalitetno rješenje, jer nastavnici koji su prošli stručno usavršavanje za taj pred-met odjednom ostaju bez posla, a njihov posao odrađuju oni koji nisu kompeten-tni.

Evaluacija provedbe programa poka-zuje da rezultati nisu loši ako se uzme u obzir izborni status predmeta, koji se izvodi jedan sat tjedno, opisno ocjenju-je i kad je velika fluktuacija nastavnika. Promoviramo građanski odgoj u škola-ma, preko plakata u gradskom prijevozu, jer smo shvatili da o građanskom odgo-ju ne znaju gotovo ništa ni roditelji, ni učenici, ni javnost, ali što je najtragičnije ni nastavnici u školama. Tiskamo publi-kacije, jer i tako nastavnici mogu dobiti kvalitetne informacije, a za učenike orga-niziramo parlamente, jer mislimo da je to korisno i značajno za mlade, za njihovo sudjelovanje u rješavanju problema koji se tiču njihova života.

Nemoguće je govoriti o edukaciji o EU, a da se ne spomene Nacional-

ni okvirni kurikulum kao nova odgoj-no-obrazovna paradigma temeljena na kompetencijama među kojima je i odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demo-kratsko građanstvo i ta građanska kom-petencija uvodi se kao međupredmetna tema kroz cijeli kurikulum. NOK je samo okvir koji daje mogućnosti za uvođenje EU tema u građanski odgoj, čija je svrha da pridonese osposobljenosti učenika za aktivno građanstvo, čiji su elementi zna-nja, vještine, sposobnosti i stavovi koji razvijaju demokratsku svijest učenika i potiču ih na aktivno i učinkovito sudje-lovanje u razvoju demokratskih odnosa u školi, lokalnoj zajednici i društvu, prido-nose razvoju vlastitog identiteta, boljem upoznavanju i poštivanju drugih te sen-

zibiliziraju i osvješćuju učenike za rje-šavanje globalnih problema na načelima demokracije i mirotvorstva. Kao ishodi učenja u tom kontekstu moraju se spo-menuti stečena znanja i razvijena svijest o važnosti demokratskih načela, institu-cija i procesa u vlastitom društvu i Eu-ropi, razvijen pozitivan stav i zanimanje za stvaralačko i učinkovito sudjelovanje u životu škole i neposredne zajednice u kojoj žive, razvijena svijest o pravima, dužnostima i odgovornostima pojedinca, jednakopravnosti u društvu, poštivanju zakona, snošljivosti prema drugim naro-dima, religijama i kulturama kao i kritič-ko prosuđivanje društvenih pojava.

Hvale je vrijedna inicijativa Foruma za slobodu odgoja vezana za edukaciju

o Europskoj Uniji i time ćemo se u Agen-ciji ubuduće morati više baviti. Na nama je zadatak da pronađemo način da stručno osposobimo učitelje i nastavnike za te za-daće, da znaju kako prenijeti sva ta znanja na svoje učenike, ali ne da ih senzibilizi-raju za EU nego za standarde koje Unija promovira, nudi i traži. Edukacija nastav-nika je nužna i nije problem s onima koji u tome već sudjeluju, nego je problem kako to prenijeti onima koji u takvim programi-ma nikada nisu sudjelovali, kako do njih doći. Kako njih educirati i senzibilizirati za EU? Ne radi se tu samo o učiteljima i nastavnicima geografije ili politike i gos-podarstva nego o svih pedesetak tisuća učitelja i nastavnika u našim školama. Jer, pitanje EU nije samo problem građanskog odgoja i obrazovanja unutar dva predmeta nego i stavova koje će svi učitelji mladi-ma prenositi u neformalnim druženjima i razgovorima o Europskoj Uniji. Stoga je nužno pripremiti i nastavnike i učenike da shvate da su određeni standardi i pravila nešto što jednostavno treba postati način življenja.

U posljednjih dvadesetak godina govo-rimo o određenim vrijednostima ili sadr-žajima kad se počne govoriti o građan-skom odgoju, bontonu ili zdravstvenom odgoju i uvijek se postavi pitanje njihova smještanja u novi nastavni predmet pa to bude kontraproduktivno, a takvo se pitanje postavlja i u kontekstu razgo-vora o poučavanju o EU. Teško je tako razgovarati, jer znamo da su učenici već preopterećeni velikim brojem predmeta. Stoga ih treba rasteretiti od nepotrebnih sadržaja, ali ih opteretiti novim sadrža-jima koji korespondiraju sa suvremenim potrebama, a u taj korpus svakako ulazi poučavanje o EU. U tom ćemo pogledu sa svim relevantnim čimbenicima morati uložiti velike napore u traženje rješenja kako sve učenike i nastavnike poučiti te-meljnim vrijednostima EU, kako postići pozitivan pristup temeljnim vrijednosti-ma Europske Unije.

Činjenica je da moramo ponuditi određene sadržaje školama kako bi-

smo djecu pripremili za život u jednoj novoj zajednici u koju ćemo uskoro ući. Promatrajući planove i programe obve-znih predmeta, mislim da i u njih može-mo unijeti neke sadržaje iz tog korpusa. Moramo prije svega educirati nastavnike da bismo to postigli i to je temeljni zada-tak, a posebno se okrenuti nastavnicima

Ivana Veldić, volonterka u Forumu za slobodu odgoja

Ana TecilazićGošić,voditeljica Odsjeka za predpristupne fondove i pomoć EU u MZOŠ

Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje

Radmila Radić Dudić, predstavnica Građanske inicijative, Republika srbija

sonja Damašek Padjen, ravnateljica Osnovne škole Trsat u Rijeci

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010.aktualno18www.skolskenovine.hr

tema broja

povijesti i geografije, jer se u tim pred-metima otvara prostor za uvrštavanje i ovih sadržaja. U nastavi geografije u sedmom razredu izučava se prostor Eu-rope, a jednako tako u povijesti osmog razreda u kojoj se proučava razdoblje nakon Prvoga svjetskog rata do danas, učenici stječu znanja koja im olakšavaju prihvaćanje sadržaja o Europskoj Uniji.

Sadržaji vezani za EU mogu se u ško-lu unijeti i na druge načine, a jedan od oblika je i rad kroz projekte koji ne mo-raju biti prezahtjevni, ne treba učenike opterećivati nekim posebnim znanjima o institucijama nego im davati infor-macije o recimo himni Europske Unije, njezinoj zastavi i sve te sadržaje prila-goditi dobi učenika. Građanski odgoj je u kurikulumu predviđen kao međupred-metna tema i to je dobar okvir u kojem se može djelovati i prezentirati određe-ne sadržaje. Prezentacija takvih sadržaja mogla bi poslužiti i kao edukacija za ro-ditelje koji nemaju dovoljno informacija i znanja o pojedinim temama vezanima za Europsku Uniju.

Prošla sam seminar Edukacije o EU i svoja znanja odlučila primijeniti u

svojoj školi te pronaći načine da te sa-držaje približim svojim učenicima. Po-nudila sam aktivnosti učenicima osmih razreda koji imaju već dovoljno znanja i ozbiljnosti da to shvate, a počeli smo s općim pojmovima EU, povijesnim i zemljopisnim činjenicama, simbolima, institucijama. Stečena znanja učenici su rado podijelili s ostalim učenicima u školi, izrađivali su informativne plakate, u školi su osmislili i eurokutak kako bi sve relevantne informacije učinili do-stupnima svim učenicima i djelatnicima škole. Priredili smo natjecanje iz znanja o EU između dvije talijanske osnov-ne škole u Rijeci, dobili smo pokrovi-teljstvo Primorsko-goranske županije. Učenici su bili zadovoljni i puni entuzi-jazma, a projekt je bio i dobro medijski praćen.

Cilj svih aktivnosti koje su se odvijale kroz nekoliko mjeseci bilo je upoznava-nje učenika s Europskom Unijom, zatim razvijanje razumijevanja drugih kultu-ra, svijesti o višejezičnosti, multikultu-ralnosti, ali također poticanje kritičkog mišljenja. Učenici su svladali i kulturu dijaloga, puno lakše i konstruktivnije razgovaraju o bilo kojoj temi i u bilo ko-joj prilici u životu. Ove školske godine edukaciju o EU uvrstili u školski kuri-kulum kao izvannastavnu aktivnost koja će tijekom cijele ove školske godine biti zastupljena s jednim satom tjedno te ćemo tako zaokružiti sve važne teme vezane za EU koristeći se ne samo kva-litetnim materijalima koje je pripremio Forum za slobodu odgoja nego i oni-ma iz Europske Unije. Ove smo godine uključili i učenike sedmih razreda koji su zainteresirani za ove sadržaje i vjeru-jemo da će jednoga dana biti dio EU kao aktivni i svjesni građani, a ne pasivni i neinformirani promatrači.

Upravo iz činjenice da je Europska Unija postala vrlo važan politički

objekt bez obzira našli se mi u njoj ili ne, ona će ostati prisutna u životima na-ših građana i zato je poznavanje temelj-

nih političkih procesa i institucija EU za Hrvatsku vrlo važan element demo-kratske političke kulture iz čega proi-zlazi važnost obrazovanja za Europsku Uniju. Europska dimenzija u obrazova-nju ustvari je jedno načelo koje se pro-vodi kroskurikularno i ne izdvajaju se neki posebni predmeti već se kroz sve postojeće predmete pokušavaju obra-diti sadržaji o Europskoj Uniji. Dakle, teza je da su učenici ionako optereće-ni velikim brojem predmeta i ne treba stvarati dodatne predmete, nego ih kroz one koje već imamo treba poučavati o Europskoj Uniji.

Mi smo na repu Europe kad je riječ o građanskom, odnosno političkom obra-zovanju i jedna od rijetkih država koja od svog osamostaljenja nije posvetila potrebnu pažnju građanskom obrazo-vanju. Kako nema prostora političkog i građanskog obrazovanja, onda nema ni prostora za obrazovanje o Europskoj Uniji. Škola i obrazovne institucije nisu izvor informiranja o EU i to dokazuje i nedavno istraživanje o političkoj pi-smenosti mladih te znanje o i stavovi prema Europskoj Uniji u kojem se po-kazalo da je kao izvor znanja i informa-cija o EU škola tek na petome mjestu, jer se mladi o EU informiraju najviše na televiziji, iz dnevnih novina, iz raz-govora s roditeljima i vršnjacima, na internetu pa tek onda u školi. To je lo-gično, jer se ne može očekivati da će netko znati nešto o nečemu ako ga se o tome ne poučava.

Upravo iz te činjenice da nismo do-voljno pozornosti posvetili političkoj edukaciji građana događaju nam se takve aberacije ne samo u odnosu na EU nego i u vezi drugih elemenata po-litičke kulture. Mislim tu na odnos pre-ma demokraciji kao načelu, političko povjerenje u institucije, spremnost na participaciju, političku toleranciju, od-nos prema građanima koji su drukčiji od nas, a sve su to dimenzije u kojima postoje ozbiljni nedostaci. Jedini je za-ključak da treba raditi s mladim ljudima i treba im dati informacije i potaknuti ih da sami promišljaju kako će biti politič-ki aktivni. Mislim da smo već zakasnili s edukacijom što se tiče Europske Unije i da smo s time trebali početi puno rani-je, ali se nadam da će i naša obrazovna vlast osvijestiti važnost tog procesa, jer mi od naših mladih želimo da sutra od-lučuju o prijamu Hrvatske u Europsku Uniju, da odlučuju, da se zapošljavaju u toj EU, da kritički promišljaju koje su njezine prednosti ili nedostaci.

Ostale tranzicijske zemlje imaju po-učavanje o Europskoj Uniji još od

1993. godine, a kod nas se tek 2003. godine otvaraju katedre za europsko pravo na Pravnom fakultetu i katedra iz procesa Europskih integracija na Fa-kultetu političkih znanosti. Kasnimo deset godina, jer su se državne vlasti

opirale uvođenju poučavanja o europ-skim integracijama na sveučilišnoj razini i to iz bazičnoga koncepcijskog nesporazuma. Mi smo predlagali re-čene kolegije, a vlast je inzistirala na tome da je Hrvatska dio Europe i da ne moramo o njoj ništa učiti, jer to zna-mo valjda intrauterinim prenošenjem kromosomski znanja u nove fetuse. To je bio pristup koji je nametnula politič-ka elita početkom devedesetih godina kroz tezu da smo mi oduvijek dio Eu-rope i nemamo se što prilagođavati toj Europi.

No, prilagođavanje znači usvajanje određenih standarda, drugačijeg pona-šanja u Europskoj Uniji koja nije Euro-pa iz razdoblja borbe protiv Turaka niti iz razdoblja kad je bila tvrđava koja se branila od barbara koji su nadirali sa svih stran svijeta nego je to nova kon-strukcija kojoj se moramo prilagođava-ti jer ima drukčiju logiku - od odluči-vanja do oblika funkcioniranja i novog procesa stvaranja javnih politika kako bi se zadovoljile potrebe građana. Iz tog nesporazuma je proizlazio i otpor vlasti uvođenju građanskog odgoja.

Drugi nesporazum proizlazi iz poi-stovjećivanja Europske Unije i Euro-pe. EU je jedan novi svijet, univerzum odnosa za koji se treba jako dobro pri-premiti i naučiti kako u njemu funkcio-nirati. Potrebno je nešto znati o Europi, o narodima, jezicima, kulturnim tradi-cijama, ali to još nije dovoljno da bi se poznavalo Europsku Uniju. Europa je mračni kontinent na kojem je bez ob-zira na sve znanstvene domete uvijek bilo groznih stvari, ratova, osvajanja, holokausta, ubijanja, rasizma, netrpe-ljivosti i u opreci prema takvoj Europi rađa se Europska Unija kao asocijaci-ja koja želi ostvariti mir, blagostanje i solidarnost svih građana te novi način

odlučivanja. Kako to prenijeti mladi-ma u školama? EU je postavljen kao antiautoritarni projekt u kojemu nema velikih i malih zemalja i u kojemu svi moraju biti kooperativni.

Prosvjetiteljski optimizam se ne može svesti na puko poznavanje činje-nica nego treba Europsku uniju treba paralelno poučavati s uvođenjem nekih zanimljivih sadržaja, činjenica koje se mora znati, ali koje upućuju na onaj način života kakav bi EU trebala po-ticati. Zato mi se čini da poučavanje o EU mora biti dobro pripremljeno i da mora pripremati građane za rješavanje sukoba mirnim putem. Jer EU je upra-vo to: mehanizam za rješavanje sukoba između naroda i država na demokrat-ski način. Da bismo mogli živjeti u EU moramo se naučiti pregovarati, znati formulirati svoje zahtjeve. Usmjerava-ti se treba na poučavanje u rješavanju sukoba mirnim putem, poučavanje o pregovaranju, a to znači eliminiranje bilo kakvog antagonizma.

Podatak o porastu podrške uključe-nju u EU asocira me na frazu da

Europa nema alternative koja je isti-nita koliko god bila odbojna. Europa doista nema alternative osim izolacije, pogotovo za ovakve demokratski in-suficijentne države poput Hrvatske u kojima izolacionizam može proizvesti još veće zlo. EU nije carstvo meda i mlijeka, ali je daleko najmanje od svih mogućih zala i najracionalniji od svih mogućih izbora koji stoje pred Hrvat-skom. U Europsku Uniju ulazimo, dobro je da ulazimo, ali ne očekujmo da će ona riješiti sve naše probleme, ali će se biti lakše suočavati i boriti protiv svih pro-blema unutar nje nego izvan nje. To je bitan moment u očekivanjima od EU. No, kod nas je puno veći problem ne-informiranost o EU, o tome što ona jest i što može biti, te što nam nudi. Predra-sude i neznanje su nešto što ne pred-stavlja najbolju osnovu za priključenje Europskoj Uniji i zato je neophodno građane educirati o EU.

Dunja Kučan, nastavnica u OŠ scuola elementare Dolac u Rijeci

Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu

Damir Grubiša, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu

Lino Veljak, član Upravnog odbora Foruma za slobodu odgoja

Mi smo na repu Europe kad je riječ o građanskom, odnosno političkom

obrazovanju i jedna od rijetkih država koja od svog osamostaljenja nije posvetila potrebnu pažnju građanskom obrazovanju. Kako nema prostora političkog i građanskog obrazovanja, onda nema ni prostora za obrazovanje o Europskoj Uniji

Nesporazum proizlazi iz poistovjećivanja Europske Unije i

Europe. EU je jedan novi svijet, univerzum odnosa za koji se treba jako dobro pripremiti i naučiti kako u njemu funkcionirati. Potrebno je nešto znati o Europi, o narodima, jezicima, kulturnim tradicijama, ali to još nije dovoljno da bi se poznavalo Europsku Uniju

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010. aktualno 19www.skolskenovine.hr

savjetnici

Dnevna evidencija za svakog nastavnika o po-četku i završetku rada za izvođenje neposrednog rada u nastavi s učenicima bit će različita i ovisit će o rasporedu sati. Budući da ne postoje pedagoški normativi s utvrđenim vremenom za ostale poslo-ve koji proizlaze iz naravi i količine neposrednog odgojno-obrazovnog rada, a odvijaju se u skladu s već opisanim nizom elemenata, teško je, gotovo nemoguće odrediti i evidentirati kada je nastavnik

započeo i završio rad na ostalim poslovi-ma koji proizlaze iz naravi i količine ne-posrednog odgojno-obrazovnog rada. Činjenica jest i da se ti poslovi ne odvija-ju u školskoj zgradi unutar određenoga obveznog vremena koji bi nastavnici u njoj trebali provodi-ti. Realno je to tako, jer u najvećem broju škola nema uvjeta za taj intelektualni i indi-vidualni rad zbog ne-dostataka prikladnih radnih prostora za nastavnike. Prostori zbornice apsolutno su neadekvatni, a malo je škola u koji-ma nastavnici imaju svoje radne kabine-te.

Broj sati rada koji bi se trebao evidentirati kao sati rada u preraspodije-ljenom radnom vremenu i razdoblje preraspodije-ljenoga radnog vremena u nastavničkih poslovima mogu se prepoznati u povećanim poslovima tije-kom pripreme nastavne godine, obveze vezane uz završetke polugodište, no i to je zbog nepostoja-nja pedagoških normativa otežano. Nemoguće je ne spomenuti i vrijeme praznika za učenike, kada nastavnici ne obavljaju neposredan odgojno-obra-zovni rad s učenicima već sve ostale poslove koji proizlaze iz naravi i količine neposrednog odgoj-no-obrazovnog rada.

Evidencija o satima rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danima u praksi se odvija u specifič-nim situacijama u kojima je nastavnik voditelj ili pratnja učenicima na natjecanjima, izletima, ek-skurzijama ili slično, opet kao oblik neposrednog rada s učenicima u svrhu realizacije nastavnog programa. Je li tada broj sati koji će se nastav-niku evidentirati samo ono vrijeme dok će učenik aktivno sudjelovati na natjecanju, dok će npr. obi-laziti znamenitosti ili cjelokupan boravak? Može li se tada govori o satima terenskog rada i u kojem opsegu ih iskazati?

Evidencija sati provedenih na službenom putu u nastavničkoj praksi najčešće se odnosi na različi-te oblike stručnog usavršavanja, koji su uvijek po-praćeni potvrdom koja sadržava i podatak o broju sati provedenih na usavršavanju. Potvrda koja se pohranjuje u dosjeu nastavnika definitivno je oblik evidencije o prisustvu na tijekom službenog puta.

U zbroju svih ovakvih oblika angažmana nastav-nika u evidenciji u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, u isklju-čivoj primjeni ovog pravilnika dolazi do nerealnog broja sati - prevelikog ili premalog u odnosu na zaduženje, što može dovesti i do problema u in-terpretaciji plaćanja, primjerice zahtjevi za uvećan rad subotom. Pravilnik, doduše, prepoznaje rad organiziran u smjenama i nejednako raspoređen, no ograničava se na razdoblje od četiri mjeseca, što ne funkcionira unutar školske godine, no sve-jedno zahtijeva vođenje ove složene evidencije.

Zanimljiva je i potreba evidencije za sate nena-zočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vre-mena, odobrene ili neodobrene od poslodavca, u kojima je moguće prepoznati dvokratni dolazak nastavnika, primjerice na neke od sjednica struč-nih tijela koje se moraju održavati u vremenu kada ne traje nastavni proces.

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (3)

PeDaGoGIjaPiše Azra Rađenovićpedagoginja, ravnateljica, Osnovna škola 22. lipnja, Sisak

Ponekad smo nezadovoljni brigom i podrškom darovitim učenicima u na-šem obrazovnom sustavu. Kakvi su programi za nadarene u svijetu dobro je znati kako bismo mogli komparirati naše pravilnike i praksu, tj. konkretan rad s nadarenima i obrazovanje uči-telja za rad s nadarenim učenicima. Hrvatski psiholozi u okviru Odsjeka za psihologiju, Filozofskog fakulte-ta organizirali su ljetnu psihologijsku školu, 2004., a rezultate rada objavili su u knjizi Stanje i potrebe nadarenih učenika u Hrvatskoj, koju koristim kao izvor informacija o programima za na-darene u svijetu.

Hrvatska pripada skupini europskih zemalja koje su prepoznale nadare-nost i zakonski odredile kako ju valja podržati. U tu skupinu, uz Hrvatsku, spadaju i Slovenija, Rusija, Njemačka, Ukrajina, Bugarska, Letonija, Mađar-ska, Poljska, Rumunjska i Slovačka. Zakonska regulativa u tim zemljama spominje nadarene, ali to nije jamstvo stvarnog rada s djecom unutar škol-skog sustava.

Obrazovni sustavi u većini europ-skih zemalja ističu inkluziju i smatra se da cjelokupno obrazovanje treba biti integrirano u redovnom školskom

sustavu, što je predložio i UNESCO 1994. godine. U većini tih zemalja mogući su vidovi akceleracije kao što su raniji polazak u školu, preskakanje razreda ili ubrzano svladavanje gra-diva pojedinoga školskog predmeta. Obogaćenje programa provodi se kroz unutarnju i vanjsku diferencijaci-ju. Unutarnja diferencijacija uglavnom uključuje različite sadržaje i metode poučavanja učenika koji postižu ra-zličit uspjeh. Vanjska diferencijacija

odnosi se na razne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. U većini eu-ropskih zemalja moguć je neki oblik obrazovanja nastavnika za rad s na-darenim učenicima.

U skandinavskim zemljama obra-zovni su standardi postavljeni vrlo vi-soko. Stoga se u državnom školskom sustavu preferira inkluzivno obrazova-nje uz pretpostavku da se sve obra-zovne potrebe djece mogu zadovoljiti u redovnoj nastavi. Daroviti učenici ne ističu se posebno i podržavaju ide-je jednakosti i kolektivizma. Unatoč tome, podrška darovitima uključuje posebne razrede u redovnim škola-ma, napredne tečajeve te posebne glazbene i sportske škole.

Status obrazovanja u Velikoj Bri-taniji je paradoksalan zbog složene socijalne situacije i velikih statusnih razlika. Na primjer, poznati engleski internati dostupni su samo socijal-noj eliti. Vlada ističe inkluziju te da o posebnim potrebama treba brinuti u redovnim školama. Obogaćenje pro-grama svodi se na eksperimentalne razrede i stavljeno je na brigu lokalnim vlastima. Važno je istaknuti postojanje mogućnosti obrazovanja učitelja za rad s nadarenim učenicima.

?Ravnatelju škole mandat isti-če krajem rujna 2011. godine.

Kada škola mora raspisati natje-čaj? Bude li ponovno izabran, na koje razdoblje se imenuje? Može li njegov mandat u tom slučaju traja-ti do kraja, jer ima visoku stručnu spremu i ispunjava uvjete za ime-novanje i nakon 1. siječnja 2012. godine ili i on mora ići u reizbor po-četkom 2012. godine? Ako mora, to znači da će škola u samo nekoliko mjeseci imati dva izbora za ravna-telja škole. Je li to logično?

Škola treba raspisati natječaj za iz-bor i imenovanje ravnatelja u roku koji je propisan statutom škole. Ako taj rok nije propisan statutom škole, uobiča-jeno je da se natječaj za ravnatelja objavljuje oko 60 dana prije isteka mandata, budući da članak 41. sta-vak 3. Zakona o ustanovama (NN br. 76/93., 29/97., 47/99.) propisuje da rok do kojeg se primaju prijave kandidata ne može biti kraći od osam dana od dana objave natječaja, a rok u kojem se kandidati obavještavaju o izboru ne može biti dulji od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava. Su-kladno članku 127. stavak 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., dalje u tekstu: ZOO-OSŠ), ravnatelj se imenuje na pet go-dina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.

Članak 12. stavak 1. Zakona o iz-mjenama i dopunama Zakona o odgo-ju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 92/10., 105/10.) kao i članak 159. stavak 1. ZOOOSŠ propi-suje da osoba imenovana za ravnate-lja školske ustanove sukladno odred-bama Zakona o osnovnom školstvu (NN br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.), Zako-na o srednjem školstvu (NN br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.) i ZOOOSŠ (NN br. 87/08. i 86/09.), koja se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne na duž-nosti ravnatelja, nastavit će obnašati tu dužnost do isteka mandata, a naj-kasnije do stupanja na snagu odredbi članka 126. ZOOOSŠ-a. Članak 126. ZOOOSŠ-a stupa na snagu 1. siječ-nja 2012. godine, što znači da bez obzira na to što će ravnatelj škole biti imenovan krajem rujna 2011. (i to na mandat od pet godina sukladno član-ku 127. ZOOOSŠ-a), po sili ZOOO-SŠ-a mandat će mu prestati 31. pro-sinca 2011. godine. Sukladno članku 159. stavak 4. ZOOOSŠ od 1. siječ-nja 2012. do 1. veljače 2012. školski odbori dužni su započeti natječajne postupke za imenovanje ravnatelja u skladu s odredbama članka 126. ovog Zakona. Prema svemu navedenome, škola će imati dva izbora za ravnatelja škole u samo nekoliko mjeseci, rav-natelj će biti imenovan na rok od pet

godina bez obzira na činjenicu da će mu po sili ZOOOSŠ-a mandat prestati samo nekoliko mjeseci nakon imeno-vanja, a škola će morati u razdoblju od 1. siječnja do 1. veljače 2012. ponoviti izbor i imenovanje ravnatelja škole. Zakon ne mora biti logičan, kao što je evidentno u navedenoj situaciji, ali je prema zakonskim odredbama obve-zno postupati.

?Može li spremačica koja je u ovoj godini radila na zamjeni

četiri mjeseca, a nije koristila go-dišnji odmor nego je dobila nakna-du plaće umjesto korištenja godiš-njeg odmora, dobiti i regres?

Sukladno članku 61. stavak 1. Zako-na o radu (NN br. 149/09.), u slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio go-dišnji odmor u cijelosti isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Zaposleniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora pre-ma članku 60. stavak 1. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br. 115/10.). Iz navedenoga proizla-zi da pravo na regres pripada samo radniku koji je koristio godišnji odmor, što znači da osoba koja nije koristila godišnji odmor nego je dobila nakna-du plaće umjesto korištenja godišnjeg odmora prema odredbama Zakona o radu, ne može dobiti regres.

PSIHoLoGIjaPiπe Sanja Reæekprof. psiholog, Osnovna πkola A. G. Matoπa, Zagreb

PraVoPiπe Olivera Marinković dipl. iur., Hrvatska zajednica osnovnih πkola

Kada raspisati natječaj za izbor ravnatelja

Evidencija sati provedenih na službenom putu u nastavničkoj praksi najčešće se odnosi na različi-te oblike stručnog usavršavanja, koji su uvijek po-praćeni potvrdom koja sadržava i podatak o broju sati provedenih na usavršavanju

Obrazovni sustavi u većini europskih ze-malja ističu inkluziju i smatra se da cjelo-kupno obrazovanje treba biti integrirano u redovnom školskom sustavu, što je predlo-žio i UNESCO 1994. godine

Programi za nadarene u svijetu

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010.aktualno20www.skolskenovine.hr

Srednju gospodarsku školu u Križevcima ove godine pohađa 384 učenika u 17

odnosno 18 razrednih odjelje-nja. Ta brojčana razlika objaš-njena je spajanjem razreda po-ljoprivredni tehničari opći smjer te mljekarski tehničari na općim predmetima u jedan odjel, a na struci se opet razdvajaju. Škola upisuje četverogodišnje progra-me poljoprivredni tehničar opći smjer, poljoprivredni tehničar fitafarmaceut, veterinarski teh-ničar, mljekarski tehničar te tro-godišnji smjer mehaničara po-ljoprivredne mehanizacije.

Za znanje se brine 42 nastav-nika koji se redovito stručno usavršavaju. Pa je primjerice prije dva tjedna u samoj školi, uz potporu Agencije za strukov-no obrazovanje i Hrvatske po-ljoprivredne agencije bio održan seminar za nastavnike veterinar-ske struke s područja cijele drža-ve. I drugi se nastavnici također, što preko resornih agencija što preko međužupanijskih aktiva, također kontinuirano usavrša-vaju i unapređuju svoja stručna i pedagogoška umijeća.

Ipak, ravnatelj Josip Bošnjak nezadovoljan je razinom opre-mljenosti škole. Unatoč činjeni-ci što svaki stručni predmet ima svoj praktikum, nedostaje im su-vremene tehnologije.

- Poljoprivreda se, kao i svaka druga gospodarska grana, razvija iz mjeseca u mjesec, i poželjno bi bilo da škola može nabavljati najsuvremeniju opremu kako bi učenici na kraju svoje izobrazbe bili spremni i konkurentni na tr-žištu rada!Nedostatak suvremene opreme

Bošnjak govori da je primjet-no kako su strukovne škole, a nekako je to najuočljivije upra-vo na poljoprivrednim srednjim školama, definitivno u “dru-gom planu”. Smatra da je naše školstvo, pogotovo uvođenjem državne mature, prilagođeno gimnazijskom programu. I stru-kovne škole odnosno tehnička zanimanja su marginalizirana na neki način.

- Mi smo strukovna škola i naravno da je ovdje naglasak na struci i proizvodnom praktičnom radu. Iako naravno postoje uče-

nici koji nisu toliko zainteresira-ni za svoju struku, jer su školu upisali samo zbog toga jer nisu upali nigdje drugdje, postoje i učenici koji su u Križevce došli isključivo željni znanja i suvre-menih poljoprivrednih vještina. Zato bismo im željeli biti u mo-gućnosti prikazati sve što moder-na poljoprivredna struka nudi, ali financije nam jednostavno ne dopuštaju nabavku novih stroje-va i tehnologija. Oprema na ko-joj radimo jest funcionalna, ali je pomalo zastarjela, a to je pro-blem u svakoj strukovnoj školi, apelira Bošnjak.

Nedostatak suvremene opre-me škola pokušava kompenzi-rati raznim prezentacijama i po-kaznim radovima koje u školi na dan ili dva dolaze održati razni proizvođači i tvrtke s poljopri-vrednom opremom i mehaniza-cijom. Međutim, ravnatelj Boš-njak svjestan je da to nije trajno rješenje, ali zbog gospodarske krize govori da je primoran če-kati neka bolja vremena, za žu-paniju kao osnivača škole kao i za resorno ministarstvo.

Drugi način “kompenzacije”

su izložbe i sajmovi poljopri-vredne opreme, po cijeloj Hrvat-skoj, ali i van nje, poput Verone i Bologne u Italiji, dvije stalne destinacije koje učenici Srednje gospodarske škole u Križevcima posjećuju. Zanima nas kvaliteta učenika, ne kvantiteta

Zbog duge tradicije, ali i kva-litete o kojoj se čuje nadaleko, u ovu školu upisuju učenici iz raznih krajeva Hrvatske. Ponaj-više nekako iz Varaždina i Me-đimurske županije. U Križevci-ma je uređen Učenički dom, za smještaj učenika iz drugih kraje-va. Doduše, osnivanje srednjim poljoprivrednih škola po župani-ja Srednja gospodarska škola je izgubila određeni interes učeni-ka iz drugih krajeva:

- Mogu reći da su iz Međimur-ske županije uvijek dolazili mar-ljivi učenici puni želje za zna-njem i novim vještinama, uvijek su završavali školu i roku s vrlo dobrim ili odličnim uspjehom, a nerijetko se upisivali i dalje na fakultete.

Maturante ove škole obrazo-

vanje nastavljaju ili na Visokom gospodarskom učilištu u samim Križevcima ili pak na Agro-nomskom fakultetu u Zagrebu ili Osijeku. Otprilike svake go-dine četvrtina maturanata uspije upisati željeli fakultet, dok se ostatak učenika uglavnom za-pošljava na vlastitim obiteljskim gospodastvima.

- Problem je kada učenik kod kuće ima stroj nekoliko genera-cija napredniji od onog na kojem poljoprivrednoj znanje stječe u školi!

Početkom tekuće školske go-dine zabilježili su dosta dobar upis i odaziv učenika, mada po-nešto i iz razloga što ovdašnje gimnazije nisu mogle primiti sve zainteresirane đake.

Bošnjak govori da su učenici po znanju dosta dobri, po dis-ciplini nešto manje, ali zapravo je teško generalizirati kada se

na školi obrazuje širok spektar zanimanja i učenici različitih afiniteta. Veterina, poljoprivre-da, prahrana, mehaničari. Oni učenici koji su školu upisali da bi nešto naučili, ti su vrlo dobri po ocjenama i drugim školskim uspjesima, zaključuje ravnatelj. Nekim učenicima je dovoljna dvojka na kraju godina, dok neki zaista žele jednog dana biti čim bolji poljoprivrednici. Lani je dr-žavnu maturu polagalo 90 posto učenika, a na fakultete i visoka učilišta upisalo se 25 posto i to je nekakva konstanta u nastavku obrazovanja nakon škole u Kri-ževcima.

Što se državnih natjecanja tiče, najčešće se sudjeluje po veterinarskim i poljoprivrednim smotrama, gdje se osvajaju viso-ke ocjene i vrlo dobri plasmani.

- Smeta mi pomalo što nadlež-ni u hrvatskom školstvu prven-

Koga god pitate za nas, svi znaju za poljopri-vrednu školu! Današnji naziv paralela je s 1860. godinom kada je osnovano Gospodarsko i šumarsko učilište. Ipak, kada se govori o gos-podarskoj školi, ne misli se na “ekonomiju” već na “gospodara” i “gospodarenje” odnosno po-ljoprivrednika, poljoprivrednog gazdu sa zna-njima koja su mu potrebna da bi “gospodario” svojim imanjem, ističe ravnatelj Josip Bošnjak

Poljoprivredn ici smo i ponosni na to!

reportaæa

150 GODINA sREDNjE

GOsPODARsKE

ŠKOLE

KRIŽEVcI

Ivanka Juraić s nadaleko poznatim školskim svježim sirom

Novi život se rađa - telenje krave

Kad se male ruke slože - čišćenje graha

Ravnatelj josip Bošnjak: “Poljoprivredna škola u Križevcima, unatoč pesimističkim kretanjima u hrvatskoj poljoprivredi, ipak ima svoje mjesto u hrvatskom gospodarstvu, naročito obrazovnom sustavu. Bitno je da zadržimo kvalitetu na visokoj razini i da je stalno unapređujemo. To pak traži ulaganje. MZOŠ nema novca trenutno za nas, ni županija, a pitanje je kad će i imati. Poglavito za male škole poput naše. strpljenje je dakle naša najveća vrlina!”

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010. aktualno 21www.skolskenovine.hr

stveno gledaju veličinu škole i broj učenika. Dakle, kod ne-kakvog rangiranja najčešće je presudna kvantiteta. Mislim da bi trebalo biti suprotno. Jer nas kao školu zanimaju učenici koji imaju kvalitete, a ne koji dola-ze u masi. Broj poljoprivrednih proizvođača kod nas, ali u svije-tu, se stalno smanjuje. I ne mo-žemo očekivati da će broj učeni-ka u našoj školi rasti. Niti nam je to zapravo intencija. Neće biti tragično ni ako se njihov broj počne smanjivati.Dobar glas daleko se čuje

Škola ima uređene razne prak-tikume, za potrebne praktične nastavne. Obrađuje se tako 38 hektara poljoprivrednih povr-šina, u većem dijelu preko ra-tarskog praktikuma, dok je vo-ćarski praktikum zasađen s dva

hektara voćnjaka jabuke. Sto-čarski praktikum pak obuhvaća dvije staje u kojoj drže muzne krave za proizvodnju mlijeka, ali i druge vrste goveda.

Dnevno se proizvodi oko 600 litara mlijeka, od čega se radi i prodaje domaći sir i vrhnje, sir Gouda prema nizozemskoj licenci i opremi koju je prije nekoliko godina donirala nizo-zemska vlada te domaći maslac. Polovica se uglavnom prodaje i prerađuje, dok drugu polovicu otkuljuju Dukat.

- Redovit je to prihod, nije ve-liki, ali je svakodnevni, dok se-zonski prihodujemo neku veću svotu samo od jabuka, od vre-mena berbe pa negdje do kraja godine.

Proizvodi se prodaju u samoj školi, veleprodajno jabuke u vo-ćarskom praktikumum, malopro-dajno mliječni proizvodi, a redo-

vito se nastupa, izlaže i prodaje i po raznim sajmovima u zemlji. Poput Gospodarsko-obrtničkoj sajma u Križevcima, Poljopri-vrednog sajma u Gudovcu te Sajam sira u Grubišnom polju, gdje redovito školski proizvodi bivaju nagrađivani plaketama te zlatnim i srebrnim medalja.

- Za našu se školu nadaleko čuje i gospodarstvenici te mali poduzetnici znaju da iz ove ško-le izlaze kvalitetni kadrovi. Tako se nerijetko učenici zapošljavaju baš direktnim pozivima od firmi koji stižu u našu školu. Primjeri-ce, jedna mljekara na Krku već godinu dana traži da im pošalje-mo, preporučimo mljekarskog tehničara. Druga je stvar što je učenicima valjda odlazak na Krk preveliki korak.

Bošnjak je i sam bivši đak ove škole, nakon čega je godinama, točnije od 1991. radio kao pro-

fesor poljoprivredne mehaniza-cije, dok je ravnatelj posljednjih godinu dana, pa školu poznaje kako se kaže “u dušu”.

- Škola se dosta promijenila, kao i svi mi skupa. Promijenilo se okružje, tehnologija, načini održavanja nastave, komunika-cija s učenicima i roditeljima. Ali vjerujem da je kvaliteta znanja i vještina koju dajemo našim učenicima najčvršća kon-stanta. Tradicija od 150 godina je prednost, kao i obveza jer mo-ramo opravdati takvu baštinu i nasljedstvo. Najveći hendikep nam je, kao što uvijek ističem, nedostatak moderne opreme. Nastavnik uvijek ima želju djeci pružiti najbolje i pokazati najbo-lje, najsuvremenije trendove u poljoprivredi, ali se nađemo svi skupa u nezgodnoj situaciji kada mu ne možemo na praktičnom radu pokazati ono što uči.

Obilazeći školu u mljekar-skom praktikumu sreli smo Ivanku Juraić, stručnu učiteljicu i voditeljicu proizvodnje, koja nam je rekla da su učenici vrlo vrijedni. Učenici spremni za život

- Taj četverogodišnji mlje-karski smjer ovdje ima priliku upoznati čitav proizvodni pro-ces namirnica koje i kod kuće konzumiraju na dnevnoj bazi, pa vjerujem da im je vrlo zani-mljivo i poučno. A to i dokazuju marljivim zalaganjem i radom, gdje im ništa nije teško.

Suzana Maranić Bošnjak dok-torica je pak veterinarske me-dicine i na ovoj školi predaje već niz godina, a predaje uku-pno sedam stručnih predmeta. Zadovoljna je svojim poslom, vrlo joj je zabavno i poticajno, pa u šali svima govori da se “s učenicima dobro zabavi, a još je za to i plate”. Upravo smo je zatekli na predavanju o malim životinjama, njihovom liječe-nju i anatomiji, a tijekom našeg razgovora razredom je trčkarala mala kopnena kornjača, s kojom su učenici i njihova nastavnica rado pozirali.

Dragica Bužić nastavnica je praktične nastave u vrtlarskom praktikumu i predstavila nam je školsku ekonomiju, u kojoj se tijekom proizvodnog procesa učenicu upoznaju sa svim faza povrtlarskog i voćarskog uzgoja. U skladištu jabuka, ispunjenom mirisima jonagolda, delišeza i drugih zamamnih sorti, učenici su upravo preslagivali jabuke prema kategorijama, a kupci no-sili sanduke u svoje automobile.

Prema svemu viđenom, škola koja učenicima nudi vrhunska znanja, a živi i radi kao vrhunsko obiteljsko gospodarstvo, prava je destinacija za učenike koji ne žele samo štrebati, nego raditi i naučiti raditi. Naučiti proizvodi-ti, živjeti s proizvodom i dobro ga plasirasti. Biti sutra spremni za tržište rada, biti spremni za život. A to je, složit ćete se, jedi-ni i osnovni cilj strukovnih ško-la. Srednja gospodarska škola u Križevcima taj cilj ispunjava već stoljeće i pol. Neka im je još barem toliko.

Branko NAĐ

Poljoprivredn ici smo i ponosni na to!

reportaæa

Poljoprivredni sajam u Veroni

Dragica Bužić (u sredini) u skladištu jabuka Vježbe iz ratarstva na gostovanju u Međimurju

Suzana Maranić Bošnjak s učenicima i razrednom maskotom Gablec u voćnjaku

Crtice iz povijestiOsnivanje prve poljoprivredne škole u Hrvatskoj započelo

je odlukom ugarskog ministarstva 12. travnja 1860. Križevci su krajem 19. stoljeća ubrajani u gradove središnje Hrvatske čije se stanovništvo uglavnom bavilo poljoprivredom, što je uz nastojanja Gospodarskog društva, Zemaljske vlade, grada Križevaca i njegovih građana omogućilo nastajanje škole. Na-kon što je 19. studenoga 1860. svečano otvoreno Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima, Gospodarsko i šumarsko učilište je bilo privremeno smješteno u Županijskoj palači (danas zgrada gradskog poglavarstva) do izgradnje velikog učilišnog kompleksa na istočnom rubu grada (1861.-1865.). Značajnu pomoć u izgradnji pružile su okolne općine i njeni stanovnici.

Zgrada u kojoj su danas smještene Srednja gospodarska škola i Visoko gospodarsko učilište dovršena je 1962. godine, nedaleko starih prostora. Od 1974. do 1982. Srednja poljopri-vredna škola djelovala je u novoj zgradi, sagrađenoj do dota-dašnje zgrade, zajedno s Gimnazijom. Godine 1982. Srednja poljoprivredna škola vraća se u staru nadograđenu zgradu koju i danas dijeli s Višom poljoprivrednom školom, odnosno Viso-kim gospodarskim učilištem.

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010.aktualno22www.skolskenovine.hr

KNIN Jakša Fiamengo u školi Od 1995. do danas svaki Mjesec hrvatske knjige u Kninu obilježen je književnom večeri ili književnim susretom u školi. Na prvim susretima gostovao je Ivan Bonus, a ove godine imao je u Kninu književne sate Jakša Fiamengo. Pjesme za djecu i sonetni stihovi, dugo će zvoniti u sjećanjima učeni-ka koji su posjetili književne sate, toga vrijednoga promi-catelja kulture knjige i ljepote riječi. Susreti su održani u osnovnim školama Domovinske zahvalnosti i dr. Franje Tuđmana, a u Benkovcu u Gradskoj knjižnici, gdje su uz Fiamenga, svoje stihove govorili i Zvonko Čulina i Fabijan Lovrić. U glazbenom dijelu nastupili su učenici glazbene škole i klapa Aseria iz Benkovca. (Fabijan Lovrić)

ORAHOVICA Promotivna sadnja murvi u Osnovnoj školi Ivane Brlić-Mažuranić u Orahovici bila je sastavni dio programa obilježavanja Dana kruha i zahvalno-sti za plodove zemlje. Projekt Murva započeo je 2007. godine, a organizira ga ekološka udruga Lijepa naša sa željom da se tijekom sljedećih desetak godina u Hrvatskoj zasadi najmanje sto tisuća sadnica. Ravnateljica Maja Škraba istaknula je da je cilj projekta spasiti gotovo zabo-ravljenu voćku koja je nekada bila široko rasprostranjena u nas. Tom je prigodom uručila sadnicu duda gradonačelniku Josipu Nemecu kao znak zahvale za dobru suradnju škole i grada. Mladi čuvari prirode posadili su dud u školskom dvorištu. Sadnji su bili prisutni učenici, učitelji, ravnateljica i gradonačelnik. Dvije sadnice duda posadili su Mali ekolo-zi u PŠ Nova Jošava. (Marijana Ptiček)

PODRAVSKE SESVETE Pastirske igre i športovi Podravskih Sesveta vrijedna je knji-ga koja opisuje dio prebogatog kul-turnog nasljeđa u Podravini. Predstavljena je u Podravskim Sesvetama, a napisao ju je učitelj u mirovini Željko Kovačić. Na pred-stavljanju djela uvodno je govorio dr. Dragutin Feletar iz Koprivnice, a nazočili su i predstavnici Etnografskog

muzeja iz Zagreba. Željko Kovačić bio je dugogodišnji učitelj u nižim razredima Područne škole u Podravskim Sesvetama i vrijedno je skupljao građu za etnografsku zbir-ku te bio aktivni sudionik pastirskih igara u Podravskim Sesvetama. U proučavanju i čuvanju hrvatske narodne baštine postigao je izvanserijske rezultate. - Cijeli život grli prebogatu narodnu baštinu Podravine i bori se za njezino očuvanje i afirmaciju - rekao je dr. Feletar. Posljedica je toga ova najnovija knjiga opremljena jednostavnim tek-stom koji opisuje nastanak i oblik igre te potrebnih poma-gala do samog načina igranja. Cijele opise prate originalne fotografije što pojednostavljuje učenje igre. Verižanje, kozlićanje, kuturanje, šličenje, nožićanje, bacakanje samo su dio cjelokupne građe. Kovačićeva knjiga ima višeslojno značenje u etnologiji pa i jezikoslovlju, jer je napisana starim zavičajnim govorom Podravskih Sesveta. (Franjo Bartolić)

ŽRNOVO Izložba kruha i ostalih plodova zemlje u Osnovnoj školi Ante Curać - Pinjac u Žrnovu pobudila je veliku pozornost učenika, učitelja i mještana. Na stolu se našlo obilje kruščića oblikovanih dječjim ruka-ma, starinskih žrnovskih kokošica, pogača, pletenica i još mnogo zanimljivih oblika kruha, od kojih su neki pečeni na starinski način u krušnim pećima. Na početku svečanosti učenici razredne nastave otpjevali su nekoliko prigodnih pjesmica, imali zgodan igrokaz i otplesali zanimljiv ples. Kruh i plodove zemlje blagoslovio je don Božo Baničević, a potom su učenici, dijeleći kruh, zajednički marendali. I ove je godine cilj bio podsjetiti na vrijednost kruha kao važne namirnice u prehrani te povratak istinskim vrijedno-stima, prirodi i njezinim plodovima. Učitelji su zahvalili svim mamama i bakama na pomoći djeci u pravljenju kruha. (Anamarija Skokandić)

UKRATKOsuradnici javljaju

Učiteljice su pozvale roditelje i bake učeni-ka da zajednički pri-preme jela kakva su spravljale naše bake djedovima kada bi se umorni vraćali s polja

U Osnovnoj školi u Boboti održan je integrirani dan u povodu Dana zahvalno-

sti za plodove zemlje naslovljen Iz bakine kuhinje - i ja znam mi-jesiti tijesto. Cilj je toga i sličnih druženja očuvati kulturnu baštinu, njegovati tradicionalne običaje, uočavati važnost plodova zemlje u svakodnevnom životu te brinuti se za okoliš i zaštititi ga od onečišće-nja. Integrirani dan koncipiran je tako da je svaki razred bio zadužen donijeti namirnice potrebne za pri-premu tradicionalnih jela iz bakine kuhinje. Učiteljice su pozvale rodi-telje i bake učenika osmog razreda da zajednički pripreme jela kakva su spravljale naše bake djedovima

kada bi se umorni vraćali s polja. Učenici osmoga razreda sudje-

lovali su i u ukrašavanju škole te u radu kreativne radionice pod nazivom Stara seljačka kola, koju je vodila učiteljica likovne kultu-re Snježana Đekić. Zadatak radi-onice bio je izraditi seljačka kola od jesenskih plodova kojima su bake i djedovi prevozili namirnice potrebne za život. Na taj su način učenici osmog razreda potpuno bili nositelji obilježavanja Dana kruha u školi. Integrirani dan završio je

kulturno-umjetničkim programom koji su organizirale Bojka Đorđe-vić (dramska grupa), Nataša Lukić (zbor) te učiteljica razredne nasta-ve recitalom, recitacijama, zborom i plesno-ritmičkim izvedbama.

Svečanost Dana kruha ostvarena je uspješnom suradnjom učiteljica razredne s učiteljicama predmetne nastave Ljiljom Stoparić, Mirja-nom Trivunović i Snježanom Đe-kić.

Nataša Milanković Slađana Popović-Sorevik

Ostvaruje se projekt upoznavanja djece s pozitivnim učincima sporta u svakodnev-nom životu i kvali-tetnim provođenjem slobodnoga vremena

Psihologinja i koordinatorica UNICEF-e škole Lucija Mo-drušan organizirala je za učeni-

ke nižih razreda Osnovne škole Mon-te Zaro u Puli prvu u nizu sportskih radionica radi upoznavanja djece o pozitivnim učincima sporta u svakod-nevnom životu i kvalitetnim provođe-njem slobodnoga vremena. Škola je u projektu Stop nasilju te svake godine provodi različite tematike radionica povezanih s prevencijom nasilja.

Učenici su na prvom susretu imali priliku upoznati judo kao sport koji, iako spada u borilačke vještine, po-maže održavati koncentraciju jer sadrži elemente usmjeravanja pa-žnje na zahvate koji su sastavni dio

kineske vještine jiu-jitse, tj. nježne umjetnosti, a osnovno načelo te vje-štine glasi: Popusti da bi pobijedio. Taj se sport kasnije prenio u Japan. Tako su pulski učenici shvatili da je u nasilnim situacijama vrednije po-pustiti i ne reagirati na nasilje, nego ga poticati.

Pljeskom i osmijesima učenici su podržali projekt i svoje nove prija-telje sportaše iz Judaškoga kluba

Randori u Puli. Zajedno s njima okušali su se i u kratkim obrambe-nim zahvatima. Zahvalili su treneru i voditelju radionice Diegu Tikuli-nu na ugodnom druženju te željno iščekujemo daljnje radionice s osta-lim sportašima. Projekt će se provo-diti do kraja školske godine kada će školu posjetiti treneri, sportaši i dje-ca uključena u različite sportove.

L. M.

Osnovna škola

Osnovna škola Monte Zaro

bobota

PULa

Iz bakine kuhinje

Sportom protiv agresije

Učenje za život

Učenici su na prvom susretu imali priliku upoznati judo kao sport

Slavko Balog (1929. ‡ 2010.) U Čabrajima nadomak Križevaca

preminuo je 4. listopada 2010. Slavko Balog, ugledni križevački prosvjetni i sportski djelatnik te glumac u poznatim televizijskim serijama Gruntovčani te Diri-genti i mužikaši. Rođen je 20. svibnja 1929. go-dine u Svetom Petru Čvrstecu, selu nedaleko od Križevaca. Nakon školovanja u nižoj gimnaziji, završio je i Učiteljsku školu u Križevcima, gdje je i zavolio poziv učitelja i pedagošku znanost. Prije odlaska na studij na Filozofski fakultet u Zagre-bu, gdje je stekao zvanje profesora pedagogije i psihologije, učiteljevao je u Grubišnom Polju, u

Sv. Petru Čvrstecu, a od 1. rujna 1959. u Križevcima.

Za svoj prosvjetni rad dobio je brojna društvena priznanja. Nagradu za životno djelo dobio je i od Grada Križevaca 2007. Bio je dugogodišnji predsjednik Turističkog društva u Križevcima, a mnogi ga pamte i po ulozi varoškog suca na tradiciona-lnoj turističkoj priredbi Križevačko ve-

liko spravišče. Bio je i dugogodišnji predsjednik križevačkog Automoto kluba, a 2008. dobio je na-gradu za životno djelo Hrvatskog autokluba. Nje-gove su velike zasluge za razvoj motociklističkog sporta u Križevcima, čiji su vozači višestruki prvaci Hrvatske u cestovnim motoutrkama i motoslalomu. Balog je bio i dugogodišnji direktor motociklističke utrke Nagrada Križevaca u Gornjem gradu. M. T.

U sPOMEN

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010. aktualno 23www.skolskenovine.hr

ŠkolskalektiraPiπe Marija DROBNJAK POSAVEC

Problemi sa školskom lektirom su mnogobrojni, ali najveći je ipak kad učenici ne žele čitati ništa, a najmanje školsku

lektiru. Na tu temu novinari jedne televizijske kuće pro-veli su anketu o tome je li uopće potrebno čitati lektiru. Odgovori su znakoviti i najviše je bilo onih koji su tvrdili da lektiru u ovakvom obliku ne treba čitati. Osobito je bio u to uvjeren jedan mlađi čovjek koji, usput rečeno, izjavljuje da u životu nije nikad čitao knjige.

Hajde, sad ti, učitelju, nagovori, motiviraj, sugeriraj učenicima svojim da čitaju, jer je čitanje jako korisno za duhovni i drugi razvoj pojedinca, a kakav je pojedinac, takvo je i društvo. Naše društvo u riječi i slici ne voli knjigu, ne voli književnike, ne cijeni umjetnike i po sve-mu sudeći uopće ne žudi ni za kakvim duhovnim napret-kom, jer je svima već ovih silnih napredaka preko glave.

Kad bi djeca, možebi-ti, čitala knjige za lektiru, iz njih bi mogla naučiti da treba govoriti istinu, a kamo bi stigla onda naša djeca da govore istinu, kad je istina nekakva voda du-boka iz koje se nikad ne zna što će izroniti. Razne laže i paralaže su na djelu, i ne samo na djelu, one su prekrile tako zdušno naše plodno tlo kao jesensko li-šće i ne vidi se više dobro ni put, ni staze.

Nesretni filozofi i knji-ževnici šapću i šuškaju o tome da je sve ovo ipak samo prolazno, a da će ono pravo i istinito tek doći i onda će izaći svako dje-lo na vidjelo. Samo što je učenicima i učiteljima već dosadilo čekati da se vidi

kako su pouke i poruke koje nam pisci kroz svoja djela poručuju tako sitne i ne mogu se probiti ispod naslage žutila koje sve prekriva.

Iz lektirnih knjiga može se pročitati i da bi djeca trebala štovati svoje roditelje i staratelje, a oni bi uvijek mora-li biti blagi i nježni prema svojim potomcima. U našoj stvarnosti i javnosti pričaju se drugačije priče. Reklame, primjerice, baš ovih dana, stoput na dan vrište kako je najbolje kad ti se roditelji odsele u Australiju i ostave ti samo svoj bankovni račun.

To je izgleda nekome duhovito i vickasto, ali nije vic kad se to djeci utuvi u glavu i ona će se početi pitati kad će se i njegovi već jednom odseliti, a njemu samo slati novac. Sluđeni roditelji koji su bez posla i bez bankov-nih računa, mogu samo sjesti i plakati, a da će ga njegov potomak štovati, neće, jer mu ne može priuštiti ni izbliza onaj jelovnik koji je propisan za gospodu u Remetincu. Baš je skoro tisak objavio jelovnik gdje se, među ostalim, nudi za večeru šunka, rolana, pečena.

Nezaposleni roditelj jedva će djetetu kupiti kruh. Mama koja u trgovini zaradi dvije tisuće kuna na mje-sec, ne može svojemu djetetu kupiti za doručak čitavu paštetu, jer je to za nju preskupo, za abonente u zatvoru to je tek skromni doručak jer su oni nekad imali običaj za jedan domjenak pokrkati čak 150 kilograma pršuta, isto toliko skupog sira i tko zna koliko ostalih delicija i skupih pića uvezenih i domaćih. Sve to može se iščitati iz naših sredstava informiranja, za to nam nije potrebna lektira. Nijedna školska lektira još nije tu temu obradila i ne zna se kad će.

Ili ono, umiljato, kad unuk tvrdi da je najbolje da baka nikad ne uđe u njegovu sobu jer on ima nešto što je mno-go važnije od svih baka na svijetu, a to je nešto što se mora kupiti. Nema nikoga tko bi sankcionirao tako na-karadne reklame koje šire svoju smrdljivu ideologiju o tome da je sve na prodaju, da je svrha života surfati i uži-vati, a da bi se uživalo treba imati samo bankovni račun. Nema te i takve lektire koja bi imala toliku moć kao što je imaju oni koji plaćaju reklame i kreatori naše stvarnosti i sadašnjosti.

Da bih ja ovo mogla uočiti i napisati u tome mi je po-mogla, ipak, nitko drugi, nego učiteljica koja me naučila čitati i školska lektira koju sam čitala. Padaju listovi s grana, padaju listovi knjiga, jer je čitav mjesec posvećen lektiri, a možda će se u nekoj mudroj knjizi naći i nekakav savjet kako vidjeti i prepoznati ono što je dobro i lijepo u ljudima. Nagovorite ipak svoje učenike da čitaju.

Nesretni filozo-fi i književnici šapću i šuškaju o tome da je sve ovo ipak samo prolazno, a da će ono pravo i istinito tek doći i onda će izaći svako djelo na vidjelo

suradnici javljaju

Na©a SVaKIDa©NjICa

Glumci Kazališnog studija Dubrovnik Darko Kavain i Nerma Kreso svake godine posje-ćuju hrvatske škole poučavajući djecu glumi

i upoznajući ih s djelima poznatih domaćih i svjetskih pisaca. Proteklih dviju godina u više su navrata bili gosti i osnovne škole Stjepana Radića u Tijarici koja uspješno surađuje s tim kazalištem. Teme njihovih go-stovanja bile su život i djelo Marina Držića te Willia-ma Shakespearea koji su predstavljeni na zanimljiv i nadasve poučan i djeci prihvatljiv način.

Njihov nastup obuhvaća red glume, red biografije pisca s osvrtom na vrijeme u kojem je živio i stva-rao te glumačku radionicu za djecu koja samostalno odglume kraće ulomke iz navedenih djela. Djeci je ovo jako zanimljivo, a tekst i izgovor kojeg obično smatraju dosadnim i nerazumljivim, postaje im toliko prihvatljiv da i na školskim priredbama glume scene iz djela Marina Držića dubrovačkim narječjem ili Sha-kespearea izričajem iz tih davnih vremena.

Cilj je gostovanja du-brovačkoga kazališta ot-kriti djecu nadarenu za glumu. Tako su tijekom dvogodišnjega gostovanja u Tijarici zapazili iznimno nadarene učenike Anitu Pavić i Lovru Sučića. Uo-čivši njihov glumački dar, pozvali su ih na Ljetnu glumačku radionicu među još 40 izabranih učenika iz cijele Hrvatske. Tema radionice bila je život i djelo Wi-lliama Shakespearea. Djeca su tijekom 16 dana svakod-nevno radila na prizorima iz Shakespeareovih drama te proučavala jezik i kazalište elizabetinsko-jakobinskoga vremena. Projekt je predstavljen javnosti kroz medije i uspješnu predstavu na kraju radionice. Kroz glumu, igru, zabavu i opuštanje, djeca su se obogatila lijepim, poučnim i nezaboravnim iskustvom, a o njihovu uspje-hu na glumačkoj radionici dovoljno govori i podatak da su i sljedeće godine pozvana u Dubrovnik.

Veliku zahvalnost zaslužili su glumci Kazališnog studija Dubrovnik koji su unatoč kriznim vremenima

učinili sve da bi osigurali osnovne preduvjete za odr-žavanje radionice, pokazavši time svoju zanesenost za glumu, ali i ljubav prema djeci kroz otkrivanje nji-hova glumačkog dara. Veliku zahvalnost zaslužili su isto tako i dobri ljudi koji su željeli ostati anonimni, a donirali su novac za smještaj malih-velikih gluma-ca. Valja reći da su oboje učenika istinski odlikaši pohvaljivani i nagrađivani tijekom cijelog osnovnog obrazovanja kako u školi, tako i na lokalnoj i župa-nijskoj razini. Stečena znanja na glumačkoj radionici zasigurno će pomoći tim mladim glumačkim nadama u daljnjem školovanju, a u sjećanju ostat će kao jedin-stven i nezaboravan doživljaj.

Ana Bravić

Osnovna škola Stjepana Radića

Nagrada nadarenima tIjarICa

Kroz glumu, igru, zabavu i opuštanje, djeca su se obogatila lijepim, poučnim i nezaboravnim iskustvom

Djeci je ovo jako zanimljivo

Luka Kraković (1957. ‡ 2010.)

Nakon kraće bolesti, umro je 22. listopada 2010. naš dra-gi kolega Luka Karković, rav-natelj Građe-vinske tehničke škole u Rijeci.

Rođen je na Hvaru 22. veljače 1957. godine. Osnovu školu zavr-šio je u Hvaru, a srednju u Senju. Nakon završene srednje škole upi-sao je Pedagoški fakultet u Rijeci, smjer fizika s tehničkim obrazova-njem. Diplomirao je 1982. godi-ne. Nakon diplomiranja radio je u Centru usmjerenog obrazovanja u Opatiji godinu dana, a zatim u Centru usmjerenog obrazovanja za kadrove u obrazovanju i kulturi.

Od 19. ožujka 1984. godine za-poslio se u CUO-u u građevinar-stvu i komunalnoj djelatnosti. De-vet godina radio je na poslovima nastavnika fizike i voditelja nasta-ve. Nakon razdvajanja Građevin-ske tehničke škole i Graditeljske škole za industriju i obrt 1993. godine, izabran je za ravnate-lja Građevinske tehničke škole. Ravnateljsku funkciju obavljao je neprekidno sedamnaest godina. Pod njegovim se vodstvom škola modernizirala i postigla nebroje-ne uspjehe. Ostavio je neizbrisiv trag u životu škole.

Pamtit ćemo ga kao ravnatelja prijatelja koji je uvijek imao lijepu riječ za svakoga od nas.

Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja

U sPOMEN

Učenička zadruga Vrčeki iz Osnovne škole u Vinici održala je redovitu godišnju skupštinu te svečano obilježila deset godina zadružnoga rada. Ravnateljica Anica Hrnčić prisjetila se u uvod-

noj riječi dana kada je ona bila zadrugarka u školskoj zadruzi koja je u Vinici osnovana još 1956. te je djelovala do 1960. Obnovljena je 2000. na poticaj članova likovno-estetske grupe, koja je izradila maske kao bedževe za svoje učitelje i kolege te odonda vrlo uspješno djeluje. Uče-

nička zadruga tada dobiva ime Vrčeki i u njoj djeluju sekcije: keramičarska Grozdik, veziljska Mierka, cvjećarska Muškatlin, po-vijesna Vinička baština, informatička Listik i licitarska sekcija Cifra.

U početku su se zadrugari bavili izradom ukrasnih i uporabnih predmeta na temu grozda i lista vinove loze, jer je to specifič-no za vinički kraj, a kasnije su se sve sek-cije počele baviti očuvanjem baštine lijepo-ga viničkoga kraja: očuvanjem lončarskog posuđa, licitarskog zanata te bijelog veza ili šlinganja. O zadružnim zanimljivostima govorila je voditeljica zadruge učiteljica Tatjana Pajtak. Zadrugarima i voditeljima sekcija riječi pohvale i čestitke uputili su mnogi uvaženi gosti. Općinski načelnik Marijan Kostanjevac istaknuo je veliko za-dovoljstvo što zadruga tako dobro djeluje i

predstavlja diljem Lijepe Naše i mjesto Vinicu pa je općina platila prije-voz za nagradni izlet u Lobor i Krapinu.

Jedna od suosnivačica obnovljene zadruge Katarina Pajtlar također je čestitala zadrugarima na postignućima i poželjela im još mnogo uspjeha i osnivanja novih sekcija. Voditeljica Međužupanijskog aktiva učeničkih za-druga Snježana Hranić pohvalila je sve zadrugare te istaknula da su članovi i voditelji Vrčeka jedna od najzapaženijih zadruga u Hrvatskoj. Pohvalne ri-ječi uputio je i vinički pjesnik Ivan Bek, s kojim također izvrsno surađuju.

Na kraju skupštine uručene su zahvalnice učenicima koji su u pro-teklih deset godina predstavljali zadrugu na smotrama te voditeljima sekcija i školskim djelatnicima koji pomažu radu zadruge, kao i svim ustanovama, tvrtkama, poduzećima, stručnjacima, roditeljima, mješta-nima i drugima koji pružaju potporu radu zadruge. U ime nagrađenih zahvalnicama skupu su se obratile i mještanke Dragica Zrinjski i Marica Ivačić sa željom da zadruga živi još dugi niz godina i da se vinička bašti-na i vinička riječ i dalje čuvaju i njeguju. A. H.

Osnovna škola VINICa

Vrčeki slave radno

Godišnja skup-ština učeničke zadruge poka-zala je veliko bogatstvo u desetogodišnjoj aktivnosti i spremnost da se proširi rad u no-vim sekcijama

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010.aktualno24www.skolskenovine.hr

suradnici javljaju

Gotovo da nema ljetnih školskih praznika da se u Osnovnoj školi Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici, najstarijoj školi na tom području, ne

obave manji ili veći radovi na njezinom dotjerivanju i uređenju. Ovogodišnji su radovi značajno unaprijedili kvalitetu rada i boravka u školi, ali i zamjetno promi-jenili njezin izgled. U cijelosti su preuređeni sanitarni čvorovi u zapadnom traktu razredne i predmetne na-stave, no najveće su promjene bile u holu i na ulazu u školu, posebno u školskom dvorištu, blagovaonici i traktu za tjelesnu kulturu.

Pomicanjem ulaznih vrata prema van i uklanjanjem međuprostora, hol je postao znatno veći, a postav-ljanjem mramornih ploča, pod je postao ljepši i jed-nostavniji za održavanje. Nedavnim postavljanjem mramorne fontane sa četi-ri izvora učenici su dobili mogućnost napiti se vode, bez odlaska u sanitarni čvor i upotrebe ruku, što je znatno higijenskije. Po-lovica unutarnjeg dvorišta, prije sasvim pokrivenog travom, sada je popločena, što će učenicima omogući-ti izlazak i odmor na zra-ku, kad dođu ljepši i topliji dani, poglavito za vrijeme pauza tijekom nastave, ali i izvanučioničku nastavu. Drugi dio dvorišta ostao je pokriven travom, a između popločanog i travnatog di-jele postavljene je lijepa fontana koje je značajno ople-menila izgled i do sada lijepog, ali nedovoljno isko-rištenog prostora. Nabavljen je i novi blagovaonički namještaj, a svaka učionica ima prijenosno računalo.

Valja spomenuti i radove na područnim školama, osobito odličnu suradnju roditelja i škole, kao i brojne donacije. Kao plod toga izrađeno je parkiralište iza škole, a roditelj Milivoj Meštrović svojim je sredstvi-ma i trudom izradio i postavio novi drveni rukohvat na stubištu Područne škole Dubranec u kojoj su i sa-nirane podrumske prostorije. Prema riječima ravnate-

lja OŠ Eugene Kvaternika Ivice Gazdića, u tijeku su i pripreme za obnovu ograde.

Podsjećamo i da je u knjižnici Galženica u Velikoj Gorici održana 16. listopada 2010. promocija knjiga učiteljica iz OŠ Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici Melite Delić i Marine Mužek, autorica priručnika za matematiku za niže razrede osnovne škole pod nazi-vom Matka je slatka (1, 2 i 3), kao i radnih knjiga za lektirna i filmska djela u trećem i četvrtom razredu Moj svijet književnosti i filma. Knjige je ilustrirala Ve-ronika Prvonožec, bivša učiteljica u OŠ Eugena Kva-ternika, a grafički uredila dizajnerica Biljana Knebl. Osim njih, na promociji su bili i urednik izdanja Damir Domišljanović i recenzentica i profesorica hrvatskog jezika u OŠ Eugena Kvaternika Ivana Dubovečak.

Vrlo dobro pripremljen program izveli su učenici osnovnih škola Eugena Kvaternika i Jurja Habdelića Karla Resanović, Filip Stankić, Leo Išek, Filip Sabljak i Dora Mužek, a lijepo vodila knjižničarka Marija Iva-nović. Posjetitelji su dupkom ispunili knjižnicu, vrlo pozorno pratili sva događanja i sudionike nagradili snažnim pljeskom. S obzirom na kvalitetu uradaka dviju učiteljica, vrlo je vjerojatno da će ovi priručnici naći put do učenika u našim školama i pomoći im u vježbanju i proširivanju znanja.

I. G.

Osnovna škola Eugena Kvaternika

Unaprijedili kvalitetu rada i boravka u školi

VeLIKa GorICa

U povodu Svjetskog dana učitelja u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku u Rijeci dodijeljene su županijske na-grade učiteljima i odgojno-obrazovnim ustanovama za

postignuća u radu s učenicima i za stručnost. Nagrađeno je 12 nastavnika te četiri županijske odgojno-obrazovne ustanove. Učenički dom Podmurvice u Rijeci nagrađen je u kategoriji najboljih srednjoškolskih odgojno-obrazovnih ustanova. Na-gradu je primila ravnateljica Ljiljana Kencel-Drandić.

Dom se bavi odgojnom i obrazovnom djelatnošću 63 godi-ne. U početku bio je to internat mješovitog tipa, a 1961. dobi-va naziv Đački dom Podmurvice. Od 1966. dom smještava i učenike sa smetnjama u razvoju, koji se uspješno integriraju s ostalim učenicima i ta suradnja traje do danas. U vrijeme ratnih razaranja, u domu su bili prognani učenici iz okupiranih krajeva te su se osjećale teškoće u realizaciji odgojnih i obra-zovnih sadržaja, ali su svi ponosni na to što su bili sudionici stvaranja hrvatske države.

U dugom razdoblju rada i postojanja u domu je bilo smje-šteno više od 20 tisuća srednjoškolaca koji su uspješno završili školovanje i postali odgovorni mladi ljudi. S njima je radilo i za njih se brinulo 14 ravnatelja, 100 odgojitelja profesora i stručnih suradnika te 138 ostalih radnika. Domske atmosfere i svojih od-gojitelja, sjetit će se mnogi sada ugledni znanstvenici, liječnici, profesori, sportaši, glazbenici, poduzetnici. Cjelokupni odgojni i obrazovni rad odvijao se prema utvrđenom programu.

Uz mentorsku razinu, realizira se 13 izbornih i devet poseb-nih programa, koje izvode odgojitelji profesori. To omogućuje uspješan nastup učenika na sportskim i kulturnim natjecanji-ma, gdje postižu izvrsne rezultate. Takav rad s učenicima za-htijeva stalno stručno usavršavanje pa je u protekloj školskoj godini sedam profesora promovirano u mentore, a jedan profe-sor u savjetnika. U posljednje vrijeme dom pridonosi i razvoju visokog obrazovanja, jer prima i smještava studente svih žu-panijskih fakulteta.

Tijekom svih godina radi se na unapređenju i poboljšanju učeničkog standarda i sada dom imao dvokrevetne i trokre-vetne sobe, moderan namještaj, ugodan blagovaonički prostor, dvoranu za sportske aktivnosti, kompjutorsku učionicu, dom-sku knjižnicu, keramičku radionicu, igralište za male sportove i druge prikladne prostore. Uspješno se integrira i u socijalnu sredinu te surađuje s roditeljima, Ministarstvom obrazovanja, županijom, srednjim županijskim školama, učeničkim domovi-ma u cijeloj zemlji, osnovnim školama, Centrom za socijalnu skrb, zdravstvenim ustanovama, crkvom, Caritasom, Crvenim križom, Filozofskim fakultetom, Gimnazijom i Učeničkim do-mom Miroslava Krleže iz Pečuha i Učeničkim domom iz Villa-nyja u Mađarskoj te ostalim institucijama obrazovanja i kulture, kao i Društvom gradskih tjelesnih invalida, Domom umirovlje-nika Turnića, Društvom za zaštitu životinja i drugima.

Učenici i njihovi odgojitelji već 35 godina nastupaju na međužupanijskim i državnim domijadama te prikazuju svoja postignuća u kulturi i sportu na kojima osvajaju nagrade. Su-rađuju i s mnogim sportskim klubovima u gradu, jer su mnogi domski učenici i aktivni sportaši. Da bi šira okolica imala bolji uvid u njihov rad, izdali su tri publikacije posvećene domskim obljetnicama. Do 2007. izdavali su i domski list Mi, a sada pri-kazuju svoj rad na internetskim stranicama. Od 2008. prvi su županijski dom član europske obitelji ekoloških škola i krasi ga zelena zastava.

I tako već 63 godine stvaraju sliku, domski mozaik, svjesni da svaki put može biti dug i pun izazova, a takav je bio i ostao i njihov.

Mirjana Mance i Staša Sobolevski

rIjeKa

Priznanje za ustrajan rad

Najveće su promjene bile u školskom hodniku

Učenički dom Podmurvice

Na Državnoj smotri uče-ničkih zadruga u Podgori Učeničku zadrugu Licitar-

sko srce iz Osnovne škole grofa Janka Draškovića iz Klenovni-ka predstavile su učenice petoga razreda Ivana Canjuga i Lorena Mudri, a pratile su ih učiteljica Štefica Oštarjaš i pedagoginja An-kica Džalto. Svoje stvaralaštvo i poduzetništvo mlade klenovničke zadrugarke pokazale su u šatoru postavljenom na rivi u Podgori.

Lorena je članovima državnog po-vjerenstva govorila o radu zadru-ge, a Ivana pokazala praktičan rad ukrašavanja ili cifranja licitarskog srca. Zadrugarke su izvijestile i o radu i kurikulu zadruge.

Učenice su istaknule da je štand bio prekrasan te da je nakon što

je komisija završila ocjenjivanje počela prodaja proizvoda. Licita-re i druge proizvode zadruge ku-povali su mještani i njihovi gosti, čak i iz inozemstva, uključujući Australiju, Njemačke, Englesku i druge zemlje. Najživlje bilo je kada su došli učenici iz Tučepa pa su i njima pojasnile proces izrade licitarskoga srca. Učenica iz te škole Glorija napisala je u Knjigu dojmova: Sve vam je lije-po. Štand vam je prekrasan. Vidi se da ste puno truda uložili u sve ovo.

Na smotri je predstavljena i mo-nografija s fotografijama učeničke zadruge Licitarsko srce urednice Ankice Džalto u kojoj je prikazan petogodišnji rad u obnovljenoj za-druzi, podaci o školi i učeničkoj zadruzi. Za svaku školsku godinu navedene su aktivnosti, sudjelova-nja, priznanja i nagrade. Opisan je rad sekcija i sve je popraćeno fo-tografijama. Izdavanje monogra-fije omogućili su Hrvatska udruga učeničkog zadrugarstva i škola u Klenovniku.

A. Dž.

U posjetu Podgori

Monografija učeničke zadruge Licitarsko srce

KLeNoVNIK

Licitare i druge zadružne proizvode kupovali su mještani i njihovi gosti, čak i iz inozemstva

Dragutin Orak (1937. ‡ 2010.)

U svome domu, 15. lipnja 2010. godine, umro je Dra-gutin Orak, ravnatelj u Osnovnoj školi Ljudevita Modeca u Križevcima, istaknuti društveni djelatnik, odgojitelj, likovni pedagog i direktor. Rođen je 1937. godine u Gornjoj Rije-ci. Gimnaziju polazi u Bjelovaru 1949. godine, a završava je u Križevcima 1952. godine. Za vrijeme školovanja u Bjelovaru uključen je u poslijeratno Bjelovarsko radničko sveučilište, pod voditeljstvom Franje Vilhelma i Ivana Ge-neralića te crta i slika pod njihovim nadzorom.

U Križevcima 1952. godine upisuje se u Učiteljsku ško-lu. Uključio se 1952. u Likovnu sekciju Vladimira Nazo-ra pod voditeljstvom Valentina Puževskog, u okviru koje izlaže na nizu likovnih manifestacija. Istodobno surađuje u srednjoškolskom časopisu za kulturu i umjetnost Poletu. Diplomirao je likovni odgoj pri Višoj pedagoškoj školi u Za-grebu 1963. godine, a 1987. diplomirao je likovnu kulturu pri Pedagoškom fakultetu u Rijeci.

Uz stručno-pedagoški rad cijelo se vrijeme intenzivno bavi slikanjem i povremeno izlaže na samostalnim i sku-pnim izložbama u zemlji i inozemstvu.

Istaknuti društveni djelatnik, odgojitelj i likovni pedagog, član i dugogodišnji predsjednik Ogranka HPKZ-a Dragutin Orak bio je vrlo uspješan direktor i ravnatelj Osnovne ško-le Ljudevita Modeca u Križevcima. T. M.

U sPOMEN

Ovogodišnjim radovima

značajno je unaprijeđena

kvaliteta rada i boravka u

školi

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010. aktualno 25www.skolskenovine.hr

mediji

Hrvatski školski muzej prigodom svakog početka i kraja školske go-dine organizira projekt pod nazi-

vom Neka škola započne i završi u Hrvat-skom školskom muzeju, kada se – u prvom redu izložbom učeničkih radova – pred-stavlja javnosti zanimljiva škola, udruga, učenički dom ili neka druga odgojno-obra-zovna ustanova.

Dijelom toga projekta godine 2008. bila je i Drvodjeljska škola u Zagrebu koja je bila predstavljena s još sedam drvodjelj-

skih škola iz Hrvatske u okviru izložbe Drvodjeljske škole – Drvo naš odabir. Ta suradnja nastavljena je i tijekom školske godine 2009./2010. u kojoj je Drvodjelj-ska škola u Zagrebu za potrebe Hrvatskoga školskog muzeja započela stvaranje mu-zejske radionice/igraonice koja sve brže poprima izgled stare učionice 19. stoljeća.

– Školski namještaj, replike starih škol-skih klupa, katedra za našu učiteljicu, oprema za učionicu sve je to djelo ruku na-ših vrijednih suradnika, stvaraoca učenika i profesora Drvodjeljske škole u Zagrebu, koje će svoje stalno mjesto pronaći u na-šem Muzeju – objašnjava Kristina Gverić,

voditeljica marketinga u HŠM. Rezultat te suradnje jest i izložba rado-

va učenika drvodjeljskih škola Hrvatske Drvo, kamen, crijep - svaki dom je lijep, koja je otvorena u HŠM u četvrtak, 4. stu-denoga. Na izložbi su predstavljeni radovi sa Smotre učeničkih radova završnih ra-zreda srednjih strukovnih škola za obradu i preradu drva.

“Tradicijska arhitektura je važan dio naše kulturne baštine i imanentna je na-činu egzistiranja žitelja u našoj domovini pa se zbog prodora novih materijala, če-sto sumnjive kvalitete, mora sačuvati naša prepoznatljivost i za naše unuke. To ćemo

postići turističkom valorizacijom, plani-ranom zaštitom cjelokupne baštine, ali i poučavanjem naših učenika kako sačuvati saznanja o tradiciji“ – objašnjavaju u ka-talogu izložbe njezini priređivači Zvonko Novosel, Svjetlana Mihelić i Dubravka Erceg. Spomenutom Smotrom učeničkih radova htjelo se artikulirati potrebu očuva-nja odnosa čovjeka i okoliša, a ovom se izložbom, ističu oni, željelo našim najmla-đima približiti ovu tematiku i upoznati ih s tim važnim dijelom naše baštine.

Izložba u Hrvatskom školskom muzeju bit će otvorena do 21. studenoga.

I. Dorić

Oživljavanje tradicijske arhitekture

HRVATsKI ŠKOLsKI MUZEj - IZLOŽBA UČENIKA DRVODjELsKIH ŠKOLA U»IteLjI PISCI

MarijaŠeremešić

Marija Šeremešić rođena je 1948. go-dine u Somboru. Prosvjetna je djelatnica u mirovini. Pri HKUD “Vladimir Nazor” u Somboru vodi recitatorsku i dramsku sekciju. Piše dramske tekstove. Poeziju objavljuje u zajedničkim zbornicima i ča-sopisima. Predsjednica je Udruženja gra-đana “Urbani Šokci” u Somboru. Na temu života i običaja šokačkih Hrvata Bačkog Monoštora sudjelovala je na četiri među-narodna okrugla stola održana u Osijeku, te na međunarodnom okruglom stolu “Dani Balinta Vujkova” u Subotici, zatim u Baču i na simpoziju Pasionska baština u Sara-jevu. S Antonijom Čotom objavila je knji-gu Dukat ravnice, a samostalno brošuru o HKUD “Vladimir Nazor” Stopama nasljeđa te monografiju Tragovi sjećanja. Aktivna je djelatnica u svim segmentima kulture voj-vođanskih Hrvata.

PutVjetrovima glas išaobrzinom munje,riječi pekle kao žar.

Ustreptale čežnje putovalepune sumnjeriječi stigle kao dar.

Zapretana tuga šutipuna strpnjeriječi gasnu kao gar.

RosaBiserna ljepotaKapljica tvojihZrcali na vlatimaTrave

Ogleda se dušaObrisa mojih,Plavetno sivu rosuSlave

Prosanjani zraci,Modrina snenaBrišu svilene snovePlave

ČežnjaU šarama duginih bojaTi se skrivaš, lijepa mojarosom umivenasuncem obasjana.Nikad dosta doživljena,proživljena,opisana,opjevana,oslikana.

U svilene niti uspomenaumotanau suzama ogledana.

U nedodir duše ušuškanaTako blizu,a daleko – MOJA HRVATSKA.

Najavljujemo...

Hr Radioigra za djecu

HtV Program za djecu i mladež

HtV Dokumentarni program

PrijateljiPrvi program, nedjelja, 14.11.2010. u 8.05 satiU ovoj napetoj epizodi prijatelje iz OŠ Tina Ujevića i OŠ Pušća predstavljamo i na važno pitanje odgovaramo. Sedam pobjedničkih škola već znamo. Još jedno prazno mjesto za ulazak u drugi krug natjecanja čuvamo. Koja će ekipa spretnija biti? Hoće li više sreće smeđi ili ljubičasti imati? Odgovor na pitanje će saznati samo oni koji u nedjelju odluče osmu epizodu Prijatelja pogledati! Autori serije: Ida Tomić, Dragutin Broz i Srđan GulićVoditelji: Žan Jakopač i Jasna BilušićScenarist: Tomislav ZagodaRedatelj: Vladimir Kleščić

Ana đokić-Pongrašić: „Nemaš pojma ,Grizlijane“ (repriza)

Nedjelja, 14. studenog 2010. Skladatelj: Mate MatišićRežija: Mislav BrečićUrednica: Nives Madunić BarišićE mail: djecja.drama.hr@hrt.hr

Došao je napokon dan u kojem medo Grizlijan mora sam pronaći hranu, smatra njegova mama. No put do zalogaja posut je brojnim teškoćama, ali i sazna-njima koja Grizlijanu pomažu da odraste.Iako je ova radio-igra naše vrlo izvođene autorice i poznate spisateljice za djecu Ane Đokić-Pongrašić namijenjena najmlađima, ona u lucidnoj, a preciznoj režiji Mislava Brečića, živoj igri velike grupe glu-maca i duhovitoj glazbi Mate Matišića postaje sim-patičan uradak koji svakoga može oraspoložiti.

KUTIĆ POEZIJE: Ratko Zvrko: Grga čvarak, Darko indijanac, Pas iz čitanke

RADIOIGRU ZA DJECU MOŽETE POSLUŠATI NEDJELJOM I NA INTERNETSKIM STRANICAMA HRT-a - STREAM 3 HR talk; http://www.hrt.hr

Gorom jaše kićeni svatovi - emisija pučke i predajne kulture

Prvi program, petak, 12. 11. 2010., u 15.40 sati“Gorom jaše kićeni svatovi...” stih je narodne svatovske pjesme iz Žumberka. Iako na Žumberku više gotovo da i nema ni konja ni sva-tova, zahvaljujući entuzijazmu KUD-a “Žumberčani” iz Zagreba, fragmenti svadbenih običaja su sačuvani, a pomoću njih ispripovije-dana je priča o prošlosti i sadašnjosti prelijepog žumberačkog kraja.Snimatelj: Tvrtko MršićRedatelj: Branko IštvančićUrednica i scenaristica: Ljiljana Šišmanović

Zamjenica gradonačel-nika Grada Zagreba

Jelena Pavičić Vukičević i pomoćnica pročelnika

Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Božica Šimleša.

Autor kuće od kamena je Martino Grgić iz

Obrtničke tehničke škole iz Splita (mentori-ca Gordana Zvjerković)

Snim

io F

redy

Fija

čko

S otvaranja izložbe Drvo, kamen, crijep - svaki dom je lijep u Hrvatskom školskom muzeju

Detalj s izložbe - u prvome planu rad učenika Denisa Čavlovića iz Srednje škole Novska (mentorica Ankica Bajzek)

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010.aktualno26www.skolskenovine.hr

Hrabri telefon za zaštitu djecewww.hrabritelefon.hr

Nova, preoblikovana internetska stranica, koja odnedavno nosi ime Hrabri telefon, nevladina je nepro-fitna organizacija osnovana 1997. s ciljem pružanja izravne pomoći i podrške zlostavljanoj i zanema-renoj djeci i njihovim obiteljima te prevencije zlostavljanja i zanema-rivanja kao i neprihvatljivog pona-šanja djece i mladeži.

Dobro oblikovana, sadržajno bogata, pregledna i funkcionalna, stranica je prije svega namijenjena djeci, savjetodavnog je i edukativ-nog karaktera, a pruža i moguć-nost zabave.

Djeca i mladi mogu ondje po-tražiti Hrabrišinu pomoć, podijeliti svoja iskustva s vršnjacima i struč-njacima, upoznati se sa svojim pravima, učiti kako učiti te se za savjete koristiti chatom.

Svoje mjesto na stranici, radi tema za koje su zainteresirani, mogu naći i studenti te roditelji. Po-tonjima se nude sadržaji o pitanji-ma roditeljstva te daju obavijesti o tome kako da i oni potraže pomoć ili uključe svoje dijete u aktivnosti Hrabroga telefona.

Na stranici Hrabroga telefona na primjeren se i moderan način ogledaju načela rada te udruge – dostupnost (sve aktivnosti i usluge su besplatne za krajnje korisnike), povjerljivost (informacije o kori-snicima se koriste isključivo za statističke obrade i analize i nisu dostupne javnosti) te najbolji inte-resi djeteta (savjetovanje i podrš-ka usmjeravane su tim načelom). Zbog uspješnog ostvarivanja tih načela, volonteri Hrabrog telefona zaslužuju javnu pozornost i podrš-ku.

A. Jelin

mediji

KaZaLIŠte

Jelena Kovačić i Anica Tomić: Ovo bi mogla biti moja ulica, u redateljstvu Anice Tomić, Zagrebačko kazalište mladih, 2010.

Predstava Ovo bi mogla biti moja ulica (premijera 23., gledano 30. listopada) po-

taknuta je ubojstvom srednjoš-kolca Luke Ritza u Zagrebu pri-je dvije godine. Sve počinje ne-kim tulumom, trešti glazba od koje se meni ježi koža, ali mladi se kupaju u njoj, a Lara Janić, prijateljica Luke Ritza par elle même - igra dakle samu sebe pa nam - nastupivši kao pjevačica - daje podlogu priredbi, odno-sno osnovne podatke o događa-ju. Predstava nije obnavljanje stvarnog ubojstva Luke Ritza, ali je njime nadahnuta.

Cjelovite radnje nema i to je najveći prigovor svemu. Među-tim, redateljica je dobro posta-vila zbivanje te sve osobe - njih četrnaest - iz dubine pozornice u početku dovela “na ram-pu“ u svršetku, gdje svaki od njih pojedinačno iznosi stvar-ne podatke o maloljetničkom nasilju u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina: užas! Tako je redateljica postavila stanoviti redateljski rondo, dobar dra-maturški krug (Kovačić) - ali u njemu se ne nalazi to feature a story, kako piše u udžbenici-ma i priručnicima, nema priče! Kovačić i Tomić - usuprot izo-stanku priče - uspjele su naći sliku suvremenog nam društva utoliko što su otkrile hrvatsko

licemjerje, grijeh nezamjera-nja. Svi su krivci, ali u vlastitoj predodžbi - nitko ne priznaje krivnju, čak i roditelji ubojice nalaze za sebe opravdanje, svi se na nešto izmotavaju: takvi smo doista. “Pakao, to su u drugi“ u Hrvatskoj danas nije egzistencijalistička (Satreova) mudroslovna uzrečica, nego način življenja - zato i živimo u paklu, jer su ti drugi svuda okolo, a svima drugima i sami smo - drugi! To su licemjerje autorice predstave sjajno uoči-le i istakle.

Igraju, vrlo nadahnuto, Suza-na Nikolić (majka), Damir Ša-ban (otac žrtve), Vedran Životić (prijatelj), Jadranka Đokić (dje-vojka), Nađa Perišić (policajka), Nataša Dorčić (majka), Goran

Bogdan (otac ubojice), Petar Leventić (sin, ubojica), Danijel Ljuboja (brat mu), Marica Vi-dušić (baka), Dora Polić Vitez (trudnica), Filip Nola (novinar), Edvin Liverić (psiholog) i Zoran Čubrilo (institucija).

Predlažem Zagrebačkom ka-zalištu mladih da - u suradnji s ustanovama za kulturu i nekim darovateljem - osnuje godišnji nagradni natječaj za dramsko djelo na temu “djeca/mladi u obitelji i izvan nje“; nagrađena drama (komedija/tragedija) sva-ke bi se godine i izvela u ovome kazalištu, a nagrada bi se zvala Luka Ritz. To neće zaustaviti na-silje među mladima, ali - učinilo bi nas ipak boljima i odgovorni-jima!

Stijepo Mijović Kočan

Velika posjećenost ciklu-sa Koncertne direkcije Zagreb govori o velikom

njenom uspjehu u nastojanju da publika zavoli glazbu. Stoga je važan brižno odabran program i visokokvalitetni izvođači. To se pokazalo i u ovom koncertu, iz ciklusa Svijet glazbe i Pretplata plus (KD Lisinski, utorak, 26. listopada 2010.) koji je, vjeruje-mo, pridonio podizanju svijesti slušateljstva o povezanosti kla-sične i suvremene glazbe.

Wiener Concert – Verein je komorni ordestar s oko 20 glaz-benika, koji novi naziv Bečkog simfonijskog orkestra čiji su ga članovi i osnovali 1987. godine. Otada su postigli međunarodnu slavu svirajući orkestralna djela bečkih majstora klasike i nova djela austrijskih skladatelja. Upravo jednim takvim djelom je i započeo koncert u Lisinskom.

Skladao ga je Ivan Eröd (1936.), austrijski skladatelj i pijanist, podrijetlom iz Mađarske, oda-kle je emigrirao 1956. i nastavio studij glazbe u Beču. Čuli smo njegovu skladbu, desetminutnu suitu pod nazivom Minderhei-tentänze (Manjinski plesovi), za gudače, op. 70. Ta nadrea-listička baletna glazba autorova je vizija suvremenog plesa koji mu se ne sviđa. Slijedilo je dje-lo Josepha Haydna Koncert za violončelo i orkestar u C-duru koji je Haydn napisao kao mladi skladatelj, a u Lisinskom ga je izveo izvrsni violončelist Chri-stian-Pierre La Marca, koji se ubraja među vodeće francuske violončeliste svoje generacije.

U drugome dijelu na raspore-du je bilo djelo jednog od naj-većih hrvatskih skladatelja, Bo-risa Papandopula (1906.-1991.), njegova Sinfonietta za gudački

orkestar, koja je nastala 1938. godine i predstavlja vrhunac u umjetničkom razvoju skladate-lja. Virtuozna skladba puna ve-drine i radosti, Papandopulova Sinfonietta, izvođena je mno-go puta u zemlji i inozemstvu. Antologijska skladba imala je u Wiener concert-vereinu i anto-logijsku izvedbu.

Posljednje djalo koncerta bila je Berlinska misa (Berliner Me-sse) estonskog skladatelja Arvo Pärta (1935.), koji danas živi i radi u Austriji i Njemačkoj. Nje-gova Berlinska misa za mješo-viti zbor i gudački orkestar za-htjevna je crkvena glazba koju je uz gudače savršeno predsta-vio Zbor Hrvatske radiotelevi-zije. Posebno treba istaći veliki doprinos uspjehu ovog koncerta u briljantnom dirigiranju koje je pokazao Tonči Bilić.

Milica Jović

Pakao - to smo mi!

GLaZba

Nakon kraće stanke, na-stavljeni su koncerti klasične glazbe u dvo-

rani Glazbene škole Karlovac. Nastavljena je i lijepa tradici-ja da je ulaz na ove koncerte besplatan pa je na nastupima i sve više zaljubljenika u kla-sičnu glazbu. Glazbena škola Karlovac najstarija je gradska glazbena škola u Hrvatskoj i jedina umjetnička škola u Karlovačkoj županiji, njeguje orkestralno muziciranje – ima tri orkestra, vlastitu koncer-tnu dvoranu s oko 100 mjesta u kojoj su se u srijedu, 23. li-stopada, karlovačkoj publici predstavili orguljaši prof. Ani-ta Kaić, rodom Banjolučan-ka, a trenutačno profesorica u karlovačkoj Glazbenoj školi, i poznati sisački glazbenik, prof. Edmund Adler Borić.

Anita Kaić diplomirala je studij crkvene glazbe na Viso-koj školi za katoličku crkvenu glazbu i glazbenu pedagogiju u Regensburgu, Njemačka, te orgulje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Ljerke Očić. Koncertira kao korepeti-torica i zborovođa u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Slovačkoj, Ita-liji, Njemačkoj Nizozemskoj i drugdje. Jedna je od orguljaši-ca svetišta Sveta Mati Slobode

na Jarunu u Zagrebu, a od jese-ni 2009. i svetišta Majke Božje Lurdske u Zagrebu.

Edmund Andler Borić diplo-mirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Ide Gamulin, orgulje u klasi prof. Ljerke Očić, a magi-sterij orgulja u klasi prof. Mari-ja Penzara. Održao je nekoliko stotina koncerata u cijeloj Hr-vatskoj i inozemstvu, a za svoj prošlogodišnji prvi solistički CD nagrađen je Porinom.

Ovo dvoje vrsnih umjetnika izvodilo je orguljaške skladbe Charles-Marie Vidora, Jeana Alaina, Guya Boveta, Johanna Sebastiana Bacha i drugih, a zajedno su nastupili i u orgu-ljaškom duetu, izvodeći Valcer za četiri noge Johanna Straus-sa mlađeg u obradi Johannesa Matthiasa Michela.

R. I.

Sklad klasike i suvremenostiOrguljaška svečanost u Glazbenoj školi

Web

KARLOVAc

Glazbena škola Karlovac

Komorni orkestar Wiener Concert-Verein

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010. aktualno 27www.skolskenovine.hr

mediji

Poučnim (i odgojnim) člankom o voštanim svijećama otvara

se niz zanimljivih priloga u naj-novijemu broju Smiba za studeni. Uz podsjetnik kako su pravljene nekada, a kako danas i čemu su služile i još uvijek služe, Ivana An-drić Penava podsjeća male čitate-lje i na Dušni dan koji smo upravo obilježili 2. studenoga, te na Dan pada Vukovara, 18. studenoga, uz napomenu da ne zaboravimo za-paliti svijeću kao sjećanje na naše pokojne te na stradale Vukovarce i branitelje u Domovinskom ratu. Pričom o medvjedima i njihovu zimskom snu Marica Milčec za-pravo piše o štednji energije, a u tome joj pomažu i djeca suradnici iz DV Različak iz Zagreba svojim domišljatim opservacijama o tome kako treba štedjeti energiju.

Matematika u stihovima pomaže da bolje shvatimo i zapamtimo što je zbroj, što je razlika, što umno-žak, a što količnik. Rubrika Nava-de i običaji posvećena je u ovo-me broju Bibliji ili Svetom pismu, svakako najizdavanijoj, ali i jed-noj od najčitanijih i najutjecajnijih knjiga na svijetu. Rubrika Eko(s)vijest upoznaje nas sa zdravim napitcima i sendvičima koje pri-pravljaju učenici iz OŠ Josipovac pokraj Osijeka. Lektirna putovanja vode nas putovima školske lektire, ovaj put u društvu Pinocchijem, a Abeceda Lijepe Naše vodi nas u krajeve, gradove i mjesta na slova N i O (Neretva, Opatija, Osijek i drugi), tu je i bogat prilog s dječ-jim literaranim i likovnim uradcima. Jesen je, pa je i većina priloga u tome tonu.

Čini se da u teoriji svi jako do-bro znamo kako bi trebao

izgledati zdrav život, ali u praksi najčešće živimo drukčije, zaborav-ljajući često da djeca preuzimaju naše modele življenja i ponašanja te da im svojim načinom života možda uskraćujemo priliku da steknu navike i vještine koje će im

smib

Modra lasta

Smilje i bosilje, poučno-zabavni list za djecu, broj 3.studeni 2010.

Poučno-zabavni časopis za učenike osnovne školebroj 3., šk. god. 2010./2011.

omogućiti da zdrav život bude ‘na-vika’ koju su odmalena usvojili. U ovom broju časopisa Dijete, škola, obitelj upravo tim pitanjima, odno-sno kvaliteti življenja posvećena je glavna tema broja.

U članku Školski ručak govori se o aktivnostima koje možemo poduzeti kako bi učenici uživali u zajedničkom školskom objedo-vanju. Člankom Kompostiramo i zdraviju budućnost biramo otvara se tema odgoja za održiv razvoj. U ovom članku Biljana Pavić iz Osnovne škole Augusta Šenoe iz Osijeka i Mira Jelčić iz udruge Centar za kompost iz Osijeka opi-suju postupak uvođenja postupka kompostiranja u osnovne škole.

Nekoliko je članaka posvećeno tjelesnoj aktivnosti učenika. Vesna Hude u članku Tjelesne aktivnosti djece osnovnoškolske dobi govori o čimbenicima koji utječu na moti-vaciju djece za bavljenje sportskim aktivnostima. O onima koji nisu motivirani ili zbog svog zdravstve-nog stanja ne mogu sudjelovati u redovnim tjelesnim aktivnostima, govori liječnica školske medicine Zvonimira Papeš u članku Imam ispričnicu. Učiteljice Ivanka Ruk-Ražov i Melita Lesić daju ideje o tome kako kretanje uvrstiti u sva-kodnevnu nastavu.

Stomatologinja Aleksandra Tre-ppo Vukošić govori o preventivnoj stomatologiji u školske djece, a u kojoj mjeri nedostatak sna može pogoršati školski uspjeh, čitajte u članku Spavanje: E-ZZZZZ inter-vencija.

Na čak četiri stranice novoga broja Modre laste rasprostro

se prilog o Kopačkom ritu. Na ovo pustolovno putovanje u taj ča-robni park prirode slikom i riječju vodi nas Saša Drach, a uz obilje zanimljivosti o biljnom i životinj-skom svijetu koje donosi članak, a čemu je posvećen i poseban plakat kao prilog lista, tu su i tri nagradne pitalice na koje se točno može odgovoriti samo ako se pa-žljivo pročita cijeli članak. Tko se od mladih čitatelja Modre laste nije u svome ranom djetinjstvu susreo s lego-kockama? U ovome broju čitatelji će pak upoznati mladoga hrvatskoga znanstvenika Gordana Grgurića koji živi u SAD-u i koje-mu su i dalje hobi lego-kocke. S njim je za Modru lastu razgovara-la Ivana Stresec, učenica 6. r. OŠ Jabukovac u Zagrebu. Za one koji žele od malih nogu naučiti kako se može zaraditi novac tu je Mala škola dječjeg poduzetništva, a go-sti urednici u ovome broju su mali novinari iz OŠ Ljudevita Modeca u Križevcima i njihova voditeljica Martina Valec Rebić, koji su svoj prilog posvetili umijeću lijepoga pi-sanja. Sanja Bosančić priredila je prilog o genetičkom inženjeringu, a po običaju i ovaj broj Modre la-ste obiluje enigmatskim prilozima te bogatim izborom učeničkih lite-rarnih i likovnih uradaka.

Pripremio I. Rodić

ČaSoPISI

Dijete, škola, obiteljČasopis za odgoj i obrazovanje djece osnovnoškolske dobi namijenjen stručnjacima i roditeljimabroj 26., Zagreb, 2010.

KNjIGe

Branko ČakarunKad bi led bio sladoledMatica hrvatskaZadar, 2010..

Radost druženjaPjesme Branka Čakaruna,

umirovljenog učitelja i pe-dagoga (Galovac kod Zadra,

1932.) objavljivane su u raznim listovima i časopisima. Objavio je četiri knjige pjesama i jednu knjigu igrokaza za djecu. Njego-ve pjesme uvrštene su u čitanke, udžbenik za jezik i u Antologiju dječje poezije autora Ive Zalara. Neke su mu pjesme i uglazbljene. Vrijedno je još spomenuti da se zadnjih petnaest godina intenziv-no bavi proučavanjem ravnoko-tarskog jezika, folklora, običaja i književnoga rada.

Pisanjem se počeo baviti još u srednjoj školi, ali u potpunosti se posvetio pisanju tek 1975. godine. Kad bi led bio sladoled knjiga je pjesama namijenjena najmlađim čitateljima. To je knjiga o djetetu i njegovu obiteljskom okruženju, o intimnom svijetu djeteta, njego-vim tajnim ljubavima i školskim problemima.

Autor je pjesme svrstao u šest ciklusa: U najljepšem šumskom gradu, Pjesme za mamu, Slat-ke muke, Ljepotani u zoo parku, Njihove prve novogodišnje želje i Moji desni i lijevi prijatelji. Lako je uočiti da se kraćim pjesničkim ostvarenjima Čakarun približio najmlađoj djeci, a što pjesma sve više širi svoj stih, ona stvara ra-doznalost i kod starije djece, koji u stihu počinju otkrivati i svoj unutrašnji svijet. Iako postoji mi-šljenje da su mlađoj djeci bliže kraće pjesme, s čime se možemo ponekad i složiti, u ovoj zbirci autor nudi djetetu i pjesme koje

iziskuju veću čitateljsku koncen-traciju. Upravo prvi ciklus pjesa-ma možemo izdvojiti kao onaj dio zbirke u kojoj će čitatelji otkrivati i sebe i sve one ljepote koje ga okružuju.

Bez obzira na to što prvi ciklus možemo izdvojiti kao najcjelovitiji dio zbirke, u drugom ciklusu pro-nalazimo one pjesme koje su djete-tu, što je mlađe, sve bliže i draže.

Poznato je da su djeca veliki prijatelji životinja. Dječja radost u druženju sa životinjama dolazi do izražaja i u nizu Čakarunovih pjesama u ovoj knjizi. Međutim, pravi prijatelj djetetov, to je sam pjesnik. Gotovo i nema pjesme u kojoj se ne osjeća to prijateljstvo posebice u ciklusu pjesama pod naslovom Moji desni i lijevi prija-telji. To prijateljstvo naslućuje se već u naslovima brojnih pjesama iz kojih se iščitava radost druže-nja s djetetom, a ta radost svakako je i obostrana. Tom zajedničkom druženju i radovanju svakako je dao zapaženi doprinos i ilustrator Petar Ninčević.

“Čakarun piše dosta lako. Mož-da i zato što on to čini iz velike ljubavi prema djeci. Da, piše lako, ali ozbiljno i odgovorno. Nikad površno i banalno, poučno, ali bez nekog moraliziranja. Sve je rimovano, ali nigdje nije rima radi rime, radi formalnosti“ – ocjena je recenzentice Marije Car (drugi je recenzent Julije Derossi), što daje nadu da će pjesnik Čakarun i dalje nastaviti svoje druženje s najmla-đima.

Branko Pilaš

Knjiga koja govori o dje-tetu i njegovu obiteljskom okruženju, o djetetovu in-timnom svije-tu, njegovim tajnim ljubavi-ma i školskim problemima

Juraj BateljaBlaženi Alozije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi, ŽivotopisZagreb, 2010.

Stepinac - vrhunska vrijednost hrvatskoga naroda Dopunjeno izdanje knjige

o Stepincu kao svjedoku Evanđelja ljubavi dono-

si tri sveska, s napomenom da su zadnja dva dokumenti. Njezin au-tor, dr. sc. Juraj Batelja (Rastoki, Jastrebarsko,1949.), profesor je moralne teologije na Kršćankom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i najistaknutiji promicatelj istine o blaženiku Stepincu te postupka za njegovo proglašenje svetim, a u tu je svrhu i začetnik te glavni i od-govorni urednik časopisa Glasnik sluge Božjega Alojzija Stepinca.

Knjiga o Stepincu - svjedoku Evanđelja ljubavi znanstvena je knjiga koja se potpuno oslanja na dokumente, od koji su neki prvi put predstavljeni javnosti, kako to u pozdravnom slovu ističe i kar-dinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i metropolit, uz zaklju-čak da je u ovoj knjizi Stepinac predstavljen kao vjeran Kristov učenik i hrabri svjedok Evanđelja ljubavi.

Nakon navoda neobjavljenih ili već objavljenih vrela te korište-ne literature, prva knjiga na 596 stranica donosi iscrpan životopis i djelovanje blaženoga Alojzija Stepinca (1898. - 1960.): Rast u ljubavi prema bližnjemu, Svjedok ljubavi u Zagrebačkoj nadbiskupi-ji, Biskup koadjutor te najopsežni-ji dio knjige Alojzije Stepinac - za-grebački nadbiskup sve do završ-nog poglavlja Suđenje nadbiskupu Aloziju Stepincu u Zagrebu 1946.

Bitno je da Stepinac nije pristao na Titov prijedlog odvajanja hrvat-skih katolika od Vatikana, stoga mu je upriličena izmišljena optuž-ba suradnje s ustaškim režimom te je prema njoj nepravedno osuđen, a u zatočeništvu je i umro.

U Stepinčevu životu kao zvijez-da vodilja sjaji pravednost i lju-bav; pomagao je Srbima, pomagao je Židovima (mnoge je pod cijenu pogibelji spasio!), pomagao je Romima, gostoprimac je progna-nih Slovenaca, a žestok protivnih nacizma i fašizma kao i ustaškoga poretka kojemu je otvoreno go-vorio da je sramota, ljaga i zločin ono što ustaški moćnici rade oni-ma koje je on štitio.

“Ja kažem ovo, kad se prilike srede i smire, kad se budu mogli publicirati svi dokumenti, kad se budu mogli isti u miru radi-ti i izraditi, kad svi faktori mogu slobodno da kažu svoju riječ, bez ikakvog straha, potpuno slobodno u svjetlu čiste istine, s političkog i moralnog stanovišta, ne će se naći nijedan čovjek koji bi prstom upro u zagrebačkog nadbiskupa“, navo-di Batelja Stepinčeve riječi kazane tijekom sudske rasprave 1. listopa-da 1946.

Ova nas knjiga uvjerava da Ste-pinac svojim životom i djelova-njem, ne samo u crkvenim okviri-ma - predstavlja vrhunske humane i moralne vrijednosti hrvatskoga naroda.

Stijepo Mijović Kočan

Knjiga svjedoči o Stepincu koji svojim životom i djelovanjem predstavlja vrhunske hu-mane i moral-ne vrijednosti hrvatskoga naroda

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010.aktualno28www.skolskenovine.hr

Zagrebačko školstvoProšle školske godine polazilo je zagrebačke učione

1512 učenikah; i to gornju i dolnju gimnaziju 309; tr-govačku učionu 68; gornju i dolnju realku 129; glavnu uzornu učionu dječakah 305, a djevojčicah kod milosrd-nih sestarah 264. Na preparandiji zagrebačkoj bilo je 67 pripravnikah, od kojih je 5 odobreno za učitelje glavnih učionah, 17 za učitelje pučkih (trivijalnih) učionah a 10 za podučitelje. Napokon preparandiju kod milosrdnih sesta-rah za djevojačke učione polazilo je 30 pripravnicah; od kojih je 10 stranom za učiteljice, a stranom za podučite-ljice odobreno.

NapredakBr. 3 / 1. studenoga 1860.

Uredništvo Napretka čitateljuGosp. T. B. u sv. M. Radi pomanjkanja vida očiuh ža-

lite, što nemožete držati kao učitelj „Napredka“. Moj pri-jatelju! neznate li, da netrebamo sliepih učiteljah? i ako nebude nadležno poglavarstvo sliepo, neće moći takova šta trpjeti.

NapredakBr. 3 / 1. studenoga 1860.

Škola životaŽivot je najbolja škola. Čovjeku se najdublje duše hvata,

što je sam radio i iskusio. Čovjek najjasnije, najplastičnije, najživlje, a i najljepše priča o onom, što je sam doživio, jer mu je to najjasnije. Život je prva i prirodna škola, i to život u prirodi i društvu, a ne među četiri zida. Priroda je prva i najveća naša uzgajateljica i učiteljica. U davnini i nije bilo druge škole, nego samo škola života. Dok još čovjek nije znao govoriti, iskustvo, što ga je stjecao u životu, bilo je jedino njegovo znanje. Primitivan čovjek gotovo je sve sam sebi pravio. Kultura bijaše tek u zametku, a sredstava nije bilo, kojima se ona širi. S većom snagom utječu na čo-vjeka vlastita iskustva nego knjiga. Život, u kom se čovjek nalazi i radi, više određuje njegovo mišljenje i djelovanje, nego štivo. (D. Trstenjak)

NapredakBr. 9 / studeni 1910.

Predavanje za roditeljeUčiteljsko društvo za grad Zagreb i okolicu priredilo

je dne 23. listopada o. g. u dječačkoj pučkoj školi grada Zagreba u Draškovićevoj ulici predavanje za roditelje. Predavao je Dragutin Šiller o temi „Da li je u uzgajanju vredniji autoritet ili čuvstva“. Predavač je lijepim nači-nom uputio sakupljene roditelje, kako treba da ih kod uz-gajanja njihove djece vodi više razum, negoli srce, i kako će razboritim postupkom postići daleko bolje rezultate u svakome pogledu, negoli onda, ako se budu osvrtali na različne dječje hire i ako budu radili prema časovitim svo-jim nagnućima.

Hrvatski učiteljski domBr. 22 / 20. studenoga 1910.

Zagrebačke pučke školeBroj gradskih pučkih škola kretao se od g. 1885. do

1910. tako, da se je u tome razdoblju podvostručio, jer je grad Zagreb imao god. 1885. gradskih pučkih škola 7, a danas ima 14. U svemu bijaše g. 1885. u Zagrebu 13 pučkih škola i to: 7 gradskih, 1 muška vježbaonica, 4 sa-mostanske (Milosrdnice) škole i 1 izraelitska. Danas – da-kle nakon 25 godina – imamo u svemu u gradu Zagrebu ravno 25 pučkih škola i to: 14 gradskih, 5 samostanskih i po jednu: mušku i žensku vježbaonicu (uz ženski licej), za tim: izraelitsku, evangeličku, srpsku i magjarsku. Broj se je škola gotovo podvostručio. No valja napomenuti, da je grad napustio g. 1893. višu djevojačku i žensku obrtnu školu, dok su čč. S. Milosrdnice preuzele već g. 1888. si-rotište na Josipovcu.

ŠkolaBr 11 i 12 / studeni i prosinac 1910.

PRIJE 150 GODINA

PRIJE 100 GODINA

obLjetNICe

Zabavno i poučno štivo za mlade Istrane U prvoj polovici 20. stoljeća čak je

četiri puta pokretan dječji časopis koji u svom imenu ponosno ističe

pripadnost našem najvećem poluotoku. Mladi Istran iz 1906. godine započeo je tu tradiciju, a nastavili su je Mladi Istranin iz 1909. (od 1910. Mladi Hrvat) i Mladi Istranin iz 1922. godi-ne. Prvog je pokrenuo, uređi-vao i izdavao Josip A. Kraljić, a druga dva Viktor Car Emin. Prije 80 godina, ožujku 1930., ponovno je, po četvrti put, po-krenut istarski dječji časopis, ali ovoga puta izvan Istre.

Pokrenuo ga je Ernest Rade-tić, aktivni član društva Istra-na u Zagrebu i urednik Istre – glasila Istrana u Jugoslaviji – uz svesrdnu pomoć prvog urednika Mladog Istrana Jo-sipa A. Kraljića, koji se tada nalazio u Splitu. Sve je počelo od glavne godišnje skupštine društva Istra u Zagrebu na kojoj je bilo ri-ječi i o potrebi da se učini nešto za istarsku djecu, kako onu pod Učkom tako i onu u izgnanstvu. Skupština je najvjerojatnije održana početkom 1930. jer će Radetić ne-koliko godina kasnije zapisati:

Nagao kako jesam, ja sam i ne praveći pravog proračuna za samo nekoliko dana izdao prvi broj MALOG ISTRANINA kao nastavak nekadašnjeg istarskog omladin-skog lista MLADI ISTRANIN. Želeći ostati skroman dao sam mu ime Mali, a ne Mladi, kako se je nekad naš list u Istri zvao. Lav-lji je udio kod izdavanja imao i opet gosp. Kraljić, koji mi je sam napisao više od po-lovice prvog broja. Nevješt pisanju za mla-dež, ja se nijesam znao pravo snaći u toj novoj ulozi omladinskog pisca. Razgalio sam srce i počeo pisati ne razumom nego srcem i ... rekli su da je dobro.

Mali je Istranin uspješno startao na krili-ma entuzijazma svojih urednika i uz veliku pomoć istarskih domoljuba i njihovih prija-telja. Prvi je broj tiskan u 3000 primjeraka, a nakon dobra odaziva drugi čak u 5000 primjeraka. Naklada je za nekoliko godi-na narasla na 13.000 primjeraka. U prvom broju trećeg godišta Radetić objavljuje, iz Mladog Hrvata poznate Vesele zgode maj-muna Floka, koji već u sljedećem broju postaje majmun Klok i umjesto Jurića za prijatelja dobiva malog Jožića. Istra je naj-češća tema svih priloga u listu.

Nakon nekoliko se godina uvidjelo da mla-dim čitateljima, osim suza Istre, treba pružiti još nešto. Zato od sredine tridesetih uvode rubrike: Naši mladi suradnici, Mala pošta, Dječje novine, Zdravlje, Iz stranih zemalja i sl. Krug suradnika lista relativno je uzak.

Već spomenutom istarskom dvojcu treba dodati još Rikarda Katalinića Jeretova, Vladimira Nazora i Viktora Cara Emina, a od relativno manje poznatih imena češće se javljaju Martin Fućek, Gabrijel Cvitan, Rado-slav Kovač i Ljubo Brgić.

Potkraj 1931. uz Malog Istra-nina na 16 je stranica tiskan i poseban prilog za odrasle, po-svećen Istri, u kojem Radetić najavljuje da će u svakom bro-ju Malog Istranina “priložiti i nekoliko ozbiljnih riječi” za sve odrasle. Međutim, daljnji prilozi za odrasle ili nisu sa-čuvani ili, što je vjerojatnije,

nisu više ni izlazili. Tridesetih je godina list prepoznatljiv po simboličkoj ili bolje rečeno dramatičnoj ilustraciji Andrije Maurovića na naslovnici koja prikazuje dječaka ruku ispruženih prema rukama koje dolaze s hr-vatske strane poluotoka koji je potpuno crn i s kojeg odlaze i ptice.

Na početku desetog godišta uredništvo otkriva tajnu uspješnosti Malog Istranina:

Ovo nije list, kao toliki drugi, koji podra-žuju dječju maštu svim mogućim i nemogu-ćim efektima. On spaja školu sa životom i stvarnošću. Informira svoje male čitatelje o svemu što se u svijetu dešava i što je po-trebno da oni znaju. Donosi kratke i zani-mljive prikaze iz prirode, stranih zemalja, zdravlja, iz područja tehnike, najnovijih izuma, povijesti, zemljopisa. Ne zaboravlja ni sporta, ni filatelije, ni zabave, ni zago-netke. Učiteljima je dragocjeno pomagalo u školi i izvan nje, djeci je on dragi pratilac i ugodno štivo.

Od drugog broja 12. godišta (listopad 1940.) list mijenja ime u Mali rodoljub. U popratnom letku dano je sljedeće obrazlo-ženje: „Zbog razloga, koji su izvan naše moći i koje vam ovdje ne možemo iznijeti, no koje ćete, obzirom na današnje međuna-rodne prilike, lako i samo shvatiti, morali smo izmijeniti naziv lista ‘Mali Istranin’ i prozvati ga do boljih dana MALI RODO-LJUB“. Pod tim imenom izlazi do veljače 1941. godine.

Ovo nije list, kao toliki drugi, koji podražuju dječju maštu svim mogućim i nemogućim efektima.

Mali Istranin (1930-1941)

Priredila Štefka Batinić

Sa sjednice Savjeta za prosvjetu NR Hrvatske

Na sjednici Savjeta za prosvjetu NR Hrvatske, koja je održana u srijedu, doneseno je nekoliko važnih odluka u vezi s daljim izgrađivanjem našeg školskog sistema. Između ostalog: usvojen je nacrt zakona o specijalnim školama i odjeljenjima u kojima se školuju djeca i omla-dina ometena u fizičkom ili psihičkom razvoju (slijepa, djeca s tjelesnim invaliditetom, mentalno nedovoljno razvijena djeca i sl.) Zatim prihvaćen je prijedlog siste-ma obrazovanja kadrova za tekstilnu industriju, kojim se postavljaju šire osnove stručnog obrazovanja kadrova za tu grupu privrede u duhu Rezolucije Savezne narodne skupštine. Primljen je i prijedlog nastavnog plana i pro-grama za više poljoprivredne škole ratarskog i stočar-skog smjera, koje su zasad otvorene u Vinkovcima i Kri-ževcima. Savjetu je podnesen ovom prilikom i opsežni elaborat Zavoda za unapređenje školstva NR Hrvatske o pedagoškim akademijama. Konačno, Savjet je prihva-tio i nacrt odluke o plaćanju honorarne nastave u škola-

ma, kojom bi se ispravile neke sadašnje disproporcije, a isplata honorara dovela u sklad sa Zakonom o javnim službenicima.

Školske novineBr. 36 / 11. studenog 1960.

Dodatno obrazovanje nastavnika u Velikoj Britaniji

Nagli razvoj nauke i tehnike izaziva u cjelokupnoj jav-nosti velik interes, a naročito izaziva velik interes kod školske omladine koja svoje nastavnike zapitkuje o no-vim naučnim dostignućima, o čemu čitaju u novinama ili slušaju na radiju, ali nastavnici ne znaju često na ta pitanja odgovoriti.

Da se ne bi krnjio ugled nastavnika i škole, u Velikoj Britaniji uvedeni su obavezni tečajevi za sve nastavno osoblje na kojima nastavnici stječu najnovija znanja iz nauke i tehnike. Ministar prosvjete tim je povodom izja-vio kako se nada da će na ovaj način spriječiti da se ruši ugled nastavnika i škole, jer će učenici moći dobiti na svoja pitanja odgovore.

Školske novineBr.34 / 28. listopada 1960.

PRIJE 50 GODINA

iz proπlosti

Ernest Radetić (1899.-1980.), urednik Malog Istranina

Naslovnica Malog Istranina iz 1931.

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010. aktualno 29www.skolskenovine.hr

πkolski æivot nekoÊ

O potrebi i opravdanosti narodnog prosvjećivanja ne može danas biti i najmanje sumnje. Ono je već

postalo zahtjev, koji ne silazi samo od t. zv. viših vrsta narodnih u široke kru-gove, nego se sve više uzdiže iz samih širokih vrsta. To je najbolji dokaz, da je misao narodnog prosvjećivanja socijalno dozrela do stupnja, na kojem već postaje narodnim pokretom. [...]

Narodno prosvjetni rad, razumjevajući pod tim skup svih slobodnih, ali zajednič-kih, neobvezatnih, ne školskih ni stručnih, nastojanja oko obrazovanja odraslih, stoji prema organizaciji javne nastave (opće i stručne) kao nastavak i proširenje. [...]

U interesu je općega cilja, da se rad na tom polju slobodnoga nastojanja što bolje udesi kako po načinu tako i po valjanoj razdiobi posla uz upotrebu svih sredsta-va, što tome cilju služe, kao što su: pre-davanja, pučke knjižnice, pučke priredbe umjetničkoga karaktera, izložbe, putova-nja i dr.

Sav se dakako ovaj rad ima prilagoditi posebnim prilikama kraja i društva. Zato se i ne može na jedan kalup svesti. Usta-nove i osnove, koje su se u tečaju vreme-na raznim mjestima razvile, mogu služiti samo kao uzorak, koji treba primijeniti na posebne prilike. Stoga je za uspjeh puč-ko-prosvjetnog rada osobito važno, da se lokalizira t. j. da proizlazi iz što veće-ga broja lokalnih centara. Ova centra ne će možda svuda sama u vlastitom krugu moći obaviti sav prosvjetni rad, te će tra-žiti suradnju prosvjetnih radnika, poma-gala i upute od drugih centara, ali bezu-vjetno je važno, da ona postoje, kao živi organi, koji vode brigu o svim potrebama svojega kraja. Irelevantno je pri tom, da li prosvjetno nastojanje iz pojedinih kru-gova tendira prema tome, da se zajedno poveže u jedan skupni rad ili se iz nekoga zajedničkog središta upravlja. Uvijek je potrebno, da mu nosioci budu lokalizo-vani organi, odbori ili prosvjetna društva, koja vode čitavu akciju. Po ovakom orga-nima mogu se onda sabrati i rasporediti sve vrsti prosvjetnoga rada prema potrebi i mogućnosti, te sam rad u svim grana-ma i na sve strane razvijati, a ujedno se po njima vežu nastojanja raznih krajeva u jednu organičku cjelinu, koja – iako je slobodna – sve više poprima karakter su-stavne organizacije javne nastave.

[Sveučilišne ekstenzije i danske narodne visoke škole]

Pučko-prosvjetno nastojanje, kako se razvilo u naprednih naroda, pokazuje u glavnom dva tipa. Jedan je tip t. zv. sve-učilišnih ekstenzija, koje služe po-glavito raširenju (otud im i ime) nauke u što širi krug. Sjedište im je u gradovima, koji imadu sveučilišta, ali oni svoje djelo-vanje, koje se sastoji u priređivanju pre-davanja i tečaja, prenose i u mjesta izvan sjedišta. Određena su ponajviše za grad-ski krug, te ih mnogo polaze i obrazova-ni ljudi, koji žele, da jednostranost svoje stručne naobrazbe upotpune znanjem i iz drugih područja ljudskog zanimanja, a obraćaju se osobito radničkim vrstama, ili neposredno ili putem njihovih orga-nizacija, odnosno prosvjetnih udruženja. Drugi je tip danska narodna visoka škola (hojskole), što ju je zamislio dan-ski biskup, književnik i historičar, F. S. Grundtvig, a ostvario ju je zapravo uči-telj Krïsten Kold. Određena je napose za seljačko, zemljoradničko pučanstvo, pa se i po sjedištu svojem približuje seo-

skom krugu. Uređena je na način doma, u kojem članovi u zajedničkom životu provode izvjesno vrijeme posvećeno obrazivanju.

Između oba tipa ima više prelaznih oblika: tako se sveučilišne ekstencije od predavanja i tečaja razvijaju prema rad-nim zajednicama i sustavno izgrađenim ustanovama za slobodno obrazovanje, u prosvjetnim domovima i »pučkim sveu-čilištima« s uređenim institutima i svim ostalim uredbama, koje su k tomu potreb-ne, dok opet »narodne visoke škole« po-kazuju tendenciju, da se prema izvjesnoj nastavnoj osnovi izgrade, a prema prili-kama da se prošire i na večernje tečaje za učenike izvan doma, i da uopće svoj rad razviju i u pravcu predavanja.

Pučko-prosvjetni rad u najširem smislu traži dakako, da se obje ove institucije po-vežu i s drugim uredbama, koje služe pro-svjećivanju kao što su: pučke knjižnice, muzeji, umjetničke i kazališne priredbe, projiciranje slika, i t. d. i koje treba para-lelno s njima razvijati. Obje se naposljet-ku – bar u posljednjem cilju svojem – sa-staju u težnji, da svim raspoloživim sred-stvima razbude duševne snage na snažno djelovanje, na aktivno učestvovanje u kulturnom životu i na razvijanju bivstva u lijepo izgrađenom obliku. Po Koldu je stoga sve nastojanje oko pučke prosvjete više pro-buđivanje (Autweckung) nego prosvjetljivanje (Autklärung). Ono ide za razvijanjem ličnosti i stvaranjem žive kulture, u kojoj narodno bivstvo treba da bude uščuvano i dotjerano, a veza s rođenom grudom i zavičajem ušču-vana i oplemenjena.

Posve je razumljivo, da će i naš pro-svjetni rad morati ovim duhom odisati. O načinu, kako bi se on – u cjelini – najbolje proveo, mogu dakako postojati različna mišljenja. Kad sam g. 1907. dao poticaj za osnutak »pučkih sveučilišnih preda-vanja« u Zagrebu, imao sam pred očima cilj, da će sustavna organizacija njihova u sjedištu sveučilišta s vremenom dove-sti do prosvjetnog doma, do »pučkog sveučilišta« kao izgrađena instituta za slobodno obrazivanje odraslih; u dru-gim pak mjestima uz potporu prosvjetnih udruženja da će voditi do konsolidiranja prosvjetne akcije i njezina proširenja od predavanja na čitaonice i knjižnice i dru-ge priredbe, koje služe tomu cilju. [...]

[Srednjoškolske ekstenzije]Kao posredni članovi između »puč-

koga sveučilišta« i prosvjetnoga rada u najširim vrstama zamišljene su t. zv. srednjoškolske ekstenzije – ne mož-da po tome, što bi naobrazba u njima bila nižega stupnja, jer o takovu stupnjavanju ne može biti govora, nego po tom, što su prislonjene uz srednje škole, koje mogu dati znatan broj radnika, a uz to prostorije i potrebna pomagala. No svrha je njihova, da u svoje kolo privuku i ostale radnike, a ne da se ograniče samo na nastavnike. Iz njih bi konačno trebao da proiziđe i po-ticaj za osnutak odbora ili organizacije, koji bi se brinuo i za ostale institucije, što služe pučkoj prosvjeti: za osnutak čitao-nice, knjižnice, za priređivanje umjetnič-kih prikazivanja, izložbi, jednom riječi: voditi sav posao oko pučke prosvjete, u kojem bi srednjoškolska ekstenzija bila samo jedna karika.

Po naredbi, kojom su te ekstenzije osnovane, zajamčena je državna potpora za predavanja. Ona bi se očito mogla pro-širiti i na ostali rad, ako ga uzme u ruku

neka stalna organizacija. Razumljivo je naime, po naravi same stvari, da drža-va može potporu davati samo takovom društvenom organu, koji ima, makar je i slobodan i u samom radu od države neo-visan, izvjesnu pravnu organizaciju, koja pruža jamstvo za upotrebu sredstava u određene, općeno vrijedne svrhe.

[Škole za odrasle]Daljnji član organizacije pučke pro-

svjete su t. zv. škole za odrasle. One su zamišljene tako, da se priključe uz pučku (osnovnu) školu i opet ne možda zato, što bi se u njima učilo ono, što se u pučkoj školi uči, nego zato, da im se sa strane države izađe ususret tim, što im se dopušta upotreba školskih prostorija, i pomagala i knjižnice, a pored toga im se, ako se osnuju t. j. ako se organiziraju kao društvo, zajamčuje i izvjesna potpora za pouku analfabeta i za držanje preda-vanja. I one mogu uspješno raditi, ako se kao karika uvrste u jednu širu organiza-ciju, koja bi trebala da postoji u svakom većem mjestu, u sjedištu općine ili gdje ima kakova tvornica i sl.; takova organi-zacija ili odbor imala bi da vodi brigu o pučko-prosvjetnom radu u mjestu i naj-bližoj okolini. Ona bi imala da se brine za suradnike, a to mogu biti vrsni ljudi u mjestu ili iz bližega kraja, a imala bi zasada zajamčenu potporu za suzbijanje analfabetizma i držanje pučkih preda-vanja; treba se samo poslužiti pogod-nošću, koju naredba o osnutku škole za odrasle pruža. S vremenom, ako bi se rad pokazao uspješan, mogla bi se ta potpora proširiti i na drugi rad, a očito bi i opći-ne same, uviđajući korist rada, sa svoje strane doprinijele tomu. Proširenje pučke prosvjete u drugim je zemljama pokazalo goleme uspjehe u materijalnom pogledu primjerice na porastu gospodarske snage, i u moralnom pogledu, na pr. u padanju broja zločina. Kad se to uvidi, ne će se ni država ni općina ustezati, da radje daju novac za stvaranje zdravih za život spo-sobnih ljudi nego za uzdržavanje zapu-štenih i propalih egzistencija.

No čemu sve to razlaganje? Želio bih, da naše pučko učiteljstvo upozorim na ovo polje rada, kojemu ono može mnogo pridonijeti. Ne radi se možda o običnoj »patriotičnoj eksploataciji«, ne radi se ni o tom, da se sav posao ove ruke i opet sva-li na pučkoga učitelja. Ne, radi se samo o nešto interesa za stvar; a suradnja u samom radu ovisi o mnogim prilikama, ali interesa i dobru riječ upute, sa-vjeta i poticaja može imati svaki. Svatko će, ma da je kako zaposlen, naći još toliko vremena, da se zainteresira, da li se u njegovu kraju narod uopće miče, da li osjeća potrebu, da sam poradi oko toga, da se digne iz neukosti, u kojoj čami. Svatko će naći toliko vremena, da možda i koji čas posvetiti tome, da se u njegovoj okolini pokrene nastojanje oko pučke prosvjete. I ne mora sam učitelj na se uzeti sav rad. Može li i hoće li, tim bolje – ne može li sam, možda će se naći makar i mali krug ljudi, koji će se tomu poslu odazvati, a učitelj neka im bude na ruku, koliko najviše može.

Uz takovu inicijativu sama će škola oživjeti. Narod će po školi za odrasle doći u doticaj sa školom i drukčijim će očima promatrati njezine prostorije. I što će u njoj na životnim poticajima dobiti, sve će to že-ljeti, da mladež njegova za rana, još u doba školskog obrazivanja, dobije – i smatrat će srećom mladeži, ako ne bude morala u ka-

snije doba naknađivati, što mora on u sta-rijim godinama da naknađuje, rad propusta i nehaja svojih starijih ili rad neshvaćanja u svom krugu. Po školi za odrasle dobit će na ugledu i škola za mladež. Što življi će biti rad one, to će se bolji milieu stvarati oko ove, a tko zna, što nastavnik svaki zna, koliko društvo i porodica, ako su za obra-zivanje zauzeti, pomažu školskomu radu, taj će lako uvidjeti i to, koliko je važno da baš učitelj ima učešća u pridizanju kultur-nih snaga naroda. Njegovo se djelovanje ne steže samo na rad u školi. I izvan škole raditi, znači raditi za školu, to jest, za stva-ranje uvjeta, po kojima rad i u školi može biti uspješan.

[Izvan škole - za školu]Čini mi se, da bi bilo suvišno mnogo

riječi trošiti u opravdanje ove poznate i utvrđene pedagoške činjenice. Neka bude stoga upozoreno samo na to, kaogod što sveučilišta u današnje demokratsko doba moraju zaći među puk, tako mora i osnovna škola po svojim predstavnicima i svojim sredstvima izići ususret zahtje-vu vremena sa proširenjem obrazovano-sti. Istaknuto je već, da ne mora sav taj rad pasti na učitelja, ali toliko se mislim može opravdano očekivati, da će se on za nj zanimati, da će mu u svem biti na ruku, a po mogućnosti i učestvovati u njem: poticati analfabetske tečaje, prire-đivanje predavanja i pučkih prikazivanja, osnivanje knjižnica i dr., jednom riječi: on, koji stoji najbliže narodu i poznaje prilike, a i potrebu, moći će da iz mrtvila pokrene sile, kojih svuda ima, i koje se mogu privući tome radu. Zaslužni pokre-tač pučke prosvjete u Njemačkoj, Oskar Plank, veli na jednom mjestu: »Koga u srce dira nevolja našega naroda, tko na tisuće rana misli, iz kojih on krvari i na podmukli stvor, što njegovo zdravlje tro-še, toga molimo, da pripomogne, te bi nam uspjelo unutrašnje sile razvezati, što u svakom članu naroda leže; jer samo tako možemo postići ojačanje i ozdrav-ljenje čitavoga našega narodnog života«. A narodni je učitelj po neposrednom do-diru s najširim vrstama naroda u prvome redu zvan, da u tom poslu pomogne. On ima prilike, da o potrebi pučke prosvjete neposredno govori ljudima iz naroda, da ih potakne na razmišljanje o tom, da im prikaže, koliko su drugi narodi vlastitim trudom i marom, ne očekujući uvijek i svuda potporu od vlasti, i učinili za svoj napredak, da okupi makar i mali broj rad-nika, kojima će on u svem biti na ruku. Iz mala se posao razvija, a ustrajnosti ne će uzmanjkati uspjeh. Danas se u mnogim mjestima već i osnivaju društva, koja imadu u svojem programu prosvjetni rad. Pa i onda, ako učitelj – makar iz ko-jih, recimo političkih razloga - ne bi bio član njihov, ništa ga ne može priječiti, da se za taj prosvjetni dio rada onih organi-zacija interesira, i ne treba se nametati, ako ga možda ne traže, ali treba da po-kaže spremnost, da uvijek priskoči, ako ga zatraže.

Napolje iz škole, po mogućnosti aktiv-nim radom, ili ako to bud s kojih razloga nije moguće, a ono bar interesom, poti-cajem i savjetom. To znači biti u dušev-nom saobraćaju s narodom, s njegovim potrebama i težnjama, a ja vjerujem, da će se ovome i ovakovom narodnom pri-ključenju odazvati nastavnici naši, koji su uvijek pokazali i volje i mara, da budu ne samo učitelji među narodom nego s naro-dom i za narod.

Zbivanja i osobe iz stvarnog škol-skog života, zrcaljeni u pojedinač-nom doživljaju i svijesti, često su bili poticaj i tema raznovrsnih tekstova, od beletrističkih opisa i memoarskih zapisaka do publicističkih članaka i analitičkih rasprava. Usporedno s tim sadržajima, nerijetko i nasuprot njima, oblikovale su se teorije i nor-me bolje škole, onakve kakva bi ona trebala, mogla ili morala biti.Da bismo osvijetlili bogatstvo, razno-likost pa i proturječja naše školsko-pedagoške baštine, za ovu rubriku odabiremo ulomke tekstova koji ilu-striraju stanje stvari kakvo je bilo, s jedne strane – u zbilji i praksi, s dru-ge strane – u teoriji i normama.

Priređuje Anđelko Jelin

Danas glavni koncept obrazovne politike i prakse na svjetskoj razini, cjeloživotno obrazova-nje/učenje, u svojoj najranijoj fazi imalo je u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća iznimno agilnog, svestrano upućenog i zaslužnog zagovornika i promicatelja – dr. Alberta Bazalu (1877. – 1947.), filozofa, srednjoškolskog i sveučilišnog profesora.

U Hrvatskom učitelju, pedagoško‡staleškom mjesečniku (br. 2 / 1922.) Bazala je objavio članak o potrebi i važnosti izvanškolskog obrazovanja i učenja odraslih.

Narodno prosvjećivanje i narodni učitelj

Albert Bazala

broj 35 • Zagreb • 9. studenog 2010.aktualno30www.skolskenovine.hr

pisma

IsKUsTVA

Prezahtjevna lektira Tražeći razjašnjenja na terenu uvjerila sam se da djeca divno mogu učiti i bez knjiga na klupi ili u torbi

Iz lektire smo obrađivali knjigu A. A. Mil-nea Medo Winnie zvani Pooh. Što li sve nismo radili u vezi s tim? Rujan u drugom razredu - početak nastave nakon ljetnog odmora: većina djece još nije vladala do-voljno dobro tehnikom čitanja da bi mogla samostalno i kvalitetno čitati i manje za-htjevno djelo. Medo Winnie dječji je roman, prezahtjevna veličina za mnoge od njih u tom trenutku, a budući da sam dogovor-no morala baš to u rujnu obrađivati prema planu u školskoj knjižnici cijeli rujan vrtjeli smo tu tematiku epizodno poput serijskog filma.

Čak i sve gradivo iz jezika prilagođavala sam tom sadržaju. Obrađivali smo tema-tiku s različitih strana, uz pomoć roditelja, čak i uz suradnju s Hrvatskim radiom, koji je emitirao u dječjem programu Winnija Pooha. Djeca su donijela u školu svoje lut-ke medvjediće, igrala se tim njihovim lju-bimcima, odabrala jednoga i dala mu ime Medo Kruška koji je svakog dana odlazio s drugim djetetom njegovoj kući i sljedećega dana donosio pismeno izvješće o svojim dojmovima u domu svoga domaćina. Na osnovi toga nastala je kolaž-knjiga Dnev-nik Mede Kruške, koju smo pri posjetu za uspomenu darovali tadašnjoj urednici dječ-jeg radija Ladi Martinec i s kojom smo se toplo družili u svojem razredu gdje nam je uručila svoj dar audiokasetu Winnie Pooh.

Uspoređivali smo priču u knjizi i na ka-seti, tražili razlike, birali mjesta koja su im se najviše sviđala iz oba medija. Iscrtava-li smo na grafofolijama vizualizirani plan kretanja Pooha i svih njegovih prijatelja

po etapama. Podijelili se u šest skupina, za svaki lik jedna skupina. Svi su za svoje skupne mape skupljali sve što su pronala-zili u tisku ili bilo gdje drugdje i sve skuplje-no prikazivali petkom na kraju nastave.

U matematici smo razrađivali primije-njene zadatke s tim sadržajem, ispisivali i tražili u rječnicima za njih nove i nesva-kidašnje im riječi, primjerice inteligenci-ja, procedura, enciklopedija... Jer, ako to može znati mudra sova, djeca mogu još bolje! Likovne probleme rješavali smo po-ticajima doživljenim iz tih priča, stilizirali poznate likove skupno i individualno. Po-sjetili smo i zoološki vrt i bilo je predivno kad su spontano medvjedu pjevali na satu glazbene kulture naučenu pjesmicu Medo brundo, a on im za nas dirljivo zahvaljivao sklopljenim šapama.

Sve smo snimali fotoaparatom i videoka-merom te na satovima razredne zajednice gledali oživljenje dogodovštine, smijali se, pisali dojmove. U povodu Svetog Nikole spontano smo režirali improvizirani igrokaz s likovima iz te priče i veoma uspješno to izveli na velikoj školskoj svečanosti. Mali je Silvije donosio sve u vezi s tim što se našlo na internetu. Uživljavali su se u pojedine junake i igrali igrice Otkrij tko sam! Ispisi-vali su bilježnice iz lektire, individualizirano ilustrirali, već tko je što i kako htio.

Gotovo svakog dana desetak minuta prije i poslije nastave manja je skupina neputnika radila na sličicama na temu pročitanog i analiziranog poglavlja. Tako je nastala i velika kolažna strip-slikovnica u obliku mape veličine 80x60 centimetara od deset kontinuiranih poglavlja. Izložbeni se prostor svakim danom povećavao: per-nice, šiljila, ravnala, majice, notesi, torbe s likovima naših junaka, odjeće za med-vjedića koju su isplele njihove bake. Poput leptira raširenih krila s likom našeg mede, visjela je tu i razglednica dječje spisatelji-ce Sanje Pilić, koju nam je u tom duhu i stilu poslala, kao prošlogodišnja razredna gošća s kojom smo se srdačno i više nego djelotvorno družili.

Za tu školsku godinu prvi broj razred-nog lista Cvjetići bio je tematski posvećen

Winniju Poohu. Bilo je materijala preko glave: skupnih crteža, šala, raznih simbola s likovima naših junaka, knjiga i na engle-skom, slikovnice o poznatom medvjediću ili o njegovim prijateljima. Prava rujansko poohovski integrirana nastava. Pratila sam rezultate toga rada i dala veoma iscrpno analitičko izvješće na našem stručnom ak-tivu u školi sa željom da se dokumentirano dokaže da su brojne knjige iz lektire, pa i ta, za našu djecu prevelik zalogaj.

Nisu im primjerene jer djeca u toj dobi ne mogu sve to pratiti dovoljno samostal-no te su roditelji primorani čitati i pisati tu lektiru, što je apsurd koji ostavlja negati-van učinak na većinu djece za čitav ka-sniji rad s lektirom i još koje čime. Naime, takve knjige s djecom treba razrađivati na duži rok i učinci bi bili zaista vrijedni, a rad nenaporan. A nama je bio naporan, jer se moralo prema planu pročitati i obraditi u samo jednom mjesecu, u rujnu. Kasnije, kad su ti isti mališani bili polaznici već sedmoga razreda, iz razgovora s veći-nom od njih doznala sam da im je od svih dotadašnjih djela iz lektire u najljepšoj i najživljoj uspomeni bio i ostao baš Medo Winnie!

No, ovaj put sve to spominjem tek zato jer je sav taj intenzivni rad daleko smisle-niji, vredniji i važniji u odnosu samo na to što na klupama pred svima mališanima stoje zatvorene knjige s istim naslovom. A samo i samo to našu je inspektoricu maksimalno i pozitivno, što više: očarava-juće - iznenadilo, fasciniralo.

Pitala sam se i pitam, što ona od bit-nog stvarno zna o Steinerovoj pedagogiji i kako tek na nju gleda?! Gdje za djecu u tom smislu uopće nema knjige? Jer, ne-kada i sama nisam to mogla - ni zamisliti. Ali tražeći razjašnjenja na terenu - uvjerila sam se da djeca divno mogu učiti i bez ikakvih knjiga na svojoj klupi ili u torbi. No, za takav rad učitelj treba biti i posebno i temeljito osposobljen. I to mnogo druga-čije nego što nas je naučila naša klasič-na pedagoška škola. Inače sve pada u vodu.

Elvira Ančić, Dragonožec

ZAPIs

Terenska nastava na Medvednici Umorni, ali puni dojmova i sretni, vratili smo se kući

Učenici šestoga razreda Osnovne škole Eugena Kumičića imali su terensku nastavu na Medvednici. U osam sati krenuli smo iz školskog dvorišta i vozili se do Medvednice. Prošetali smo do planinarskog doma Grafi-čara i rudnika Zrinski. Ondje smo dobili ka-cige i krenuli u obilazak rudnika. U hodniku smo saznali da rudnik ima između 400 i 500 godina. Saznali smo i da se u tom rudniku kopao galenik od kojeg je nastajalo srebro te da je rudnik nazvan Zrinski zato što je u srednjem vijeku to bio posjed Zrinskih.

Vodič nam je pokazao alat koji su rudari tada upotrebljavali i objašnjavao nam posao rudara pokazujući nam slikovne priloge. Za-tim smo sišli u rudnik i hodali kroz rudarske hodnike nazvane ženskim imenima. Zaštitni-ca rudara je sv. Barbara. Izašli smo iz rudnika i otišli do drugoga vodiča s kojim smo pričali o prirodi i o biljnom svijetu koji nas okružuje.

Spuštajući se i penjući, stigli smo do Medvedgrada. To je bio srednjovjekovni plemićki grad koji je danas jedan od naj-zanimljivijih spomenika zagrebačke regije. Ondje je kapela Sv. Filipa i Jakova koja iznad glavnog ulaza imala ukras zvan roze-ta. Ušli smo u kulu i razgledavali podatke o šišmišima te se popeli na vrh kule. S vrha se vidi da je Medvedgrad na strmom brdu, a oko brda selo. O Medvedgradu smo saznali da je sagrađen od kamenih blokova i da se prema zakonu ne smiju micati. Umorni, ali puni dojmova i sretni, vratili smo se kući.

Anamarija Stepinac, 6.a, Velika Gorica

Objavljeni tekstovi ne izražavaju gledišta uredništva. Zadržavamo pravo njihova kraćenja, lektoriranja i redigiranja.

ČETVRTAK, 9. prosinca (Hotel President, Starčevićeva 1,

Split) 9.00 - 10.30 - Svečano otvorenje

skupa, Uvodna riječ, Prigodni pro-gram

10.30 - 12.30 - Plenarno izlaganje Jesper Juul. Odgoj u obitelji i odgoj u vrtiću - sličnosti i razlike

12.30 - 13.15 Predstavljanje knjige: Laura Herceg, Bogomil Karlavaris i Anita Rončević (2010.), Metodika li-kovne kulture djece rane i predškol-ske dobi, Zagreb, Alfa; Predstavljači: Vesna Katić i Dubravka Kuščević re-cenzenti, Marija Brajčić i autorica Anita Rončević

13.15 - 15.00 Odmor 15.00 -18.00 Rad u radionicama

(Hotel President) Radionica 1: Odgoj u obitelji i od-

goj u vrtiću - sličnosti i razlike (Voditelj Jesper Juul)

16.00 - 18.00 Rad u radionicama (Dječji vrtić Adriana, Kliška bb)

Radionica 2: Procjenjivanje i stimu-liranje motoričkih sposobnosti predš-kolske djece - Voditelji: Boris Ložnjak i Joško Sindik (DV Šegrt Hlapić, Za-greb, DV Trnoružica, Zagreb)

Radionica 3: Sluša li te tvoj jezik ili Kako pomoći djetetu s poremećajem

izgovora - Voditelj Dragan Lisica (DV Cvit Mediterana)

Radionica 4: Pravilna prehrana kao stil življenja. partnerstvo - obitelj - vr-tić - odgoj za ljudska prava. Voditeljice: Branka Srdelić, Dajna DeGiuli Čizmić, Rossana Bosnić, Jasmina Marušić (DV Radost, Split)

Radionica 5: Tsunami u drami - Vo-diteljice:. Zvjezdana Čagalj i Milija-na Kovačević (DV Radost, Split, OŠ Kman Kocunar, Split)

Radionica 6: Slikanje češljanom vu-nom u boji (Dječji vrtić Bosiljak, Osječ-ka 24c) Voditeljica Lili Matković (DV Cvit Mediterana)

20.00 - 20.45 - Predstavljanje knji-ge Hicela Ivon: Dijete, odgojitelj, lutka (Zagreb, Golden Marketing). Predstav-ljači: Edvard Majaron, Mirjana Nazor, Jadranka Nemeth-Jajić, Stjepan Ro-dek, recenzenti i Hicela Ivon, autorica

PETAK, 10. prosinca (Hotel President) 8.30 - 10.30 Sekcija A (Moderator

Branimir Mendeš) 10.30 - 12.30 Sekcija B (Moderato-

rica Hicela Ivon) 12.30 - 14.30 Odmor14.30 - 16.00 Okrugli stol o temi Obi-

telj i roditeljski stres; Moderatori Najda

Čajo, Igor Longo, Žana Pavlović 16.15 - 19.00 Rad u radionicama

(Dječji vrtić Adriana, Kliška bb) Radionica 7: Moja obitelj je važna

- partnerstvo s roditeljima. Voditeljice: Tatjana Kljenak i Gordana Krasnić (DV Radost, Split)

Radionica 8: Uključivanje roditelja u program waldorfskog vrtića. Vodi-teljice: Jadranka Šimić, Sela Turudić, Marta Zulim (DV Duga, Split i DV Iskri-ca, Split)

Radionica 9: Poticanje samostalno-sti kod djece s pervazivnim razvojnim poremećajem u Montessori dječjoj kući. Voditeljice: Ligija Krolo, Jelena Matas i Ivana Miličević (Montessori dječja kuća, Split)

Radionica 10: Suradnja, poveza-nost, razumijevanje i odgovornost. Voditeljice: Tajana Perković i Željana Vivodinac (Udruga odgojitelja Kampa-nel, Split)

Radionica 11: Iskustva u primjena lutke u odgojno-obrazovnom radu s djecom jasličke i vrtićke dobi. Voditelji-ca Hicela Ivon i odgojiteljice: A. Banov, T. Bavčević, V. Cindro-Šurija, T. Čar-go, S. Gulan, I. Luetić, N. Milardović, I. Pavić, E. Raić, M. Sunko, M. Šerić, S. Špralja, D. Trumbić, S. Čeko i T. Maro-vić (DV Cvit Mediterana, Split)

Radionica 12: Dječji plesovi i igre zavičajnog kraja. Voditeljica Dodi Mihaljević (vanjska suradnica Filo-zofskog fakulteta u Splitu, Odsjek za predškolski odgoj)

Radionica 13: Modeliranje češlja-nom vunom u boji (Dječji vrtić Bosiljak, Osječka 24c). Voditeljica Lili Matković (DV Cvit Mediterana, Split)

18.00 - 19.00 Zatvaranje skupa, pro-mocija zbornika, podjela potvrdnica

Prijave za znanstveni i stručni skup možete uputiti na brojeve te-lefona Dječjeg vrtić Grigora Viteza 021/360-005 i 021/344-934 radnim danom od 9 do 14 sati do 1. prosinca 2010. godine.

Kotizacija za cjelokupni program iznosi 500 kuna po osobi (u cijenu je uključen i Zbornik radova) i potrebno je uplatiti do 1. prosinca 2010. godine na žiro-račun Dječjeg vrtića Grigora Viteza (Kliška bb, Split) 2330003-1100100054.

Hotelski smještaj moguće je osigu-rati u Hotelu President, Starčevićeva 1, Split, tel. 012/305-222 (uz popust) ili u obližnjim hotelima (Globo, Lovretska 18, tel. 021/481-111, Art-Hotel, Ulica slobode 41, tel. 021/302-302, Consul, Tršćanska 34, tel. 021/340-130)

Dječji vrtić Grigor Vitez, Split Dječji vrtić Cvit Mediterana, Split Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za predškolski odgoj

16. dani predškolskog odgoja splitsko-dalmatinske županije MIRIsI DjETINjsTVA Split, 9. i 10. prosinca 2010.

Znanstveni i stručni skup s temom Aktualni trenutak u predškolskom odgoju: OBITELJ, DIJETE, VRTIĆ