TO OVA SLIKA PRIKAZUJE?

Ren Franois Ghislain Magritte, 1928.-29. Izdaja slike

SLIKA LULE NIJE LULASLIKA LULE JE PRIKAZ LULE

Prema jednoj staroj etimologiji trebalo bi da rije slika (Image) bude povezana s korijenom od imitirati (Imitate). Evo nas odmah u srcu najvanijeg problema.

Roland Barthes, Retorika slike

Usporedi. Imgo (psih. znaenje), idealna slika o nekoj drugoj osobi iz okoline, nesvjesna, vodea slika (Jung)

Imaginacija, mentalna sposobnost stvaranja slika nestvarnih ili dalekih predmeta, sposobnost miljenja u predodbama, simbolima, metaforama, umjetnika mata

ARENICA

RONICA

ZJENICA

LEAMRENICA

UTA PJEGA

STAKLASTO TIJELO + ONA VODICA

POETAK ONOG IVCA(SLIJEPA PJEGA)

ARENICA

LULA SLIKA LULE

Put?

1.Snop ulaznogsvjetla lomi seu ronici

2.Akomodacijom leedodatno se korigira 3.Fokus pada

na mrenicu

4.U mrenici oka se nalaze posebni fotoosjetljivi receptori (tapii i unjii) koji podraaj fotona pretvaraju u elektrine impulse i alju ih u mozak.

Vizualna percepcija je (taj) proces

OPAANJA / ZAMJEDBERAZLIKOVANJA = vidjeti neto tamo!PREPOZNAVANJA

Svijeta (lule) osjetilom vida

daljnju funkciju preuzima mozak koji od nastalih elektrinih impulsa stvara "doivljaj" (lule) koji zovemo vid.

NETOX

LULA

doivljaj vidaproces percepcija

stvaranje slike (lule)podraaj fotona se pretvara uelektrine impulse

Prikaz (image)Smislen i znaenjski odnos unutar umjetnikog djela koji zastupa neto to je izvan djela.

Prikazivanje (reprezentation)Znaenjski i tehniki medijski postupak stvaranja ili proizvodnje umjetnikog djela koji se odnosi na predmete, bia, situacije ili dogaaje.Umjetniko djelo prikazuje neto, ako je to neto njegova referenca, ako ga zastupa. Predoavanje koje sadri ocjenu o neem.

SLIKA LULE

LULA

X JE REFERENCA

ZASTUPA X

= predmet

SLIKALULE

PRIKAZUJE

INI TO

1. pokazujui (vizualnom i vizualno predmetnom analogijom, podudaranjem) 2. opisujui (indirektno i posredno, simboliki ili jezino) 3. oznaavajui 3a. imenovanjem, 3b. identifikacijom imenovanog predmeta i 3c. upotrebom znaka koji je: 3c1. doslovni prikaz 3c2. standardizirani znak 3c3. metafora / alegorija

Realni ili fantastini predmet bie situaciju dogaaj

POKAZIVANJE

Znaenje slike se uspostavlja na temelju vizualne slinosti s fenomenom koji slika zastupa.

niz lula x

pretpostavimo da Magritova slika izgleda ovako

vizualna analogija - podudaranje

OPISIVANJE

Slikanje prizora iliideje rijeima

OZNAAVANJE

1. IMENOVANJEM

Zmijski car koji je progutao slonaMali princ, Antoine de Saint-Exupry, 1943.

OZNAAVANJE2. IDENTIFIKACIJOM

LOGOGRAMGr. Lgos-rije, govorZnak ili slovo (grafem) koji predstavlja itavu rije ili morfem

IDEOGRAM

gr.ida-vid, lice, vanjtina, oblik izraz, nain, osnova,predodba slika, uzor

Znak ili slika kojim se oznaujeneki pojam neovisno oglasovnoj grai rijei kojupredstavlja

(sumerski ideogrami, znakovno pismo)

(suvremeni ideogrami)

(spiljski piktogrami, slikovno pismo)

PIKTOGRAM

lat. pictus(od pingere)-slikatigr. grf-piem

U najranijim oblicima pismai u dizajnu slika predmetakao simbol pojma ili rijei

(suvremeni piktogrami)

(asteki logogrami, pojmovno pismo)

UPOTREBA ZNAKA1.DOSLOVNA,IKONIKI ALUZIVNA

2.STANDARDIZIRANIM OZNAKAMA

3.NEDOSLOVNAMETAFORIKI ALEGORIJSKA

TADA JEVIZUALNA INFORMACIJA

TADA JEVIZUALNI ZNAK TADA JEVIZUALNI TEKST

Frank Blackvel Mayer, 1851.Portret Mladog Vrane u pregovoru sa Sijuksima

Vincent van Gogh, 1888.Autoportret s lulom i slamnatim eirom

Iz katalokog preglednika

NEPREDMETNA SLIKA KAO NOVA REALNOST

da li je nepredmetna slika (koja ne prikazuje predmet, bie, situaciju) uope slika? Jer, to ona predstavlja? S pravom se kae da ona predstavlja novu realnost. Ali, taj odgovor potie daljnja pitanja. Postoji li taj rezultat u bilo kojem smislu nezavisno od slike, nije li on stvoren tek slikom, nije li, dakle, sama slika realitet koji predstavlja? Odgovor prema tome znai da nepredmetna slika nita ne prikazuje osim same sebe u svom realitetu. Ne slii li ona u tome svakom konkretnom predmetu?

Herman Ulrich Asemissen, Filozofija slike

Kasimir Malevich, Bijelo na bijelom, 1918.

mrlja x

Jackson Pollock

Problem je u tome: ako umjetnost treba odustati od mita slinostine moe potpuno izbjei i svojoj hermeneutikoj (Iinterpretativnoj) funkciji.

Filiberto Menna, Protugovor umjetnosti

1. prikazivako / neprikazivako

RAZLIKOVANJA NEKIH POJMOVNIH PAROVA U TEORIJI PRIKAZIVANJA

Aleksandr Samohvalov, 1934-35. Poslije tranja

Sandro Botticelli, 1482-86.Raanje Venere (detalj)

Kad uemo u puno svjetlo povijesti, vidimo da se simbol neke ene ne stvara imitirajui ropski ensko tijelo, ve se to radi pribjegavajui manje ili vie onom procesu koji su neki povjesniari nazvali "konceptualnom reprezentacijom", tj. prikazom na temelju ideograma ili shematiziranih simbola.

Ernst H. Gombrich, Psihoanaliza i povijest umjetnosti

2. imitacija / shematizacija

Rembrandt van Rijn, 1637. dvije studije Rajske ptice Peter Sis, 2006.(Ilustracija naslovnice)

J.L. Borges,Prirunik fantastine zoologije

O problemima razvoja simulacije stvarnog. Od naturalizma (imitacija, krivotvorina), preko produktivizma elje (imaginacija, fantastika), do hiper stvarnosti (informacijsko kibernetiki sustavi). Za odranje vrste nita ne izgleda tako nepromjenjivo kao ivotinje, a ipak su one za nas slika preobrazbe.

Jean Baudrillard, Simulacres et simulation (Simulakrumi i simulacija)

3. stvarnost / simulacija

Fra Angelico, 1450.Navjetenje

Jim Janknegt, 2009.Navjetenje

4. realistinost (identitet / imaginacija)

Realistinost je relativna, odreena sustavom reprezentiranja koji je standardan za danu kulturu ili osobu u dano vrijeme. Noviji, stariji ili strani sustavi tumae se kao neprirodni i nespretni.

Nelson Goodman, Languages of Art (Jezici umjetnosti)

Eugne Delacroix, 1830.Sloboda vodi narod

slika x

Faktura (izradba, izvedba, zbroj tehnikih pojedinosti koje su kao cjelina karakteristine za metodu i postupak pojedinog umjetnika) upozorava na umjetnika, znaenje na drutvo koje ga je oblikovalo i pouilo.

Pierre Francastel, Umjetnost i povijest

5. faktura / znaenje

Tizian, oko 1567.

6. samoprikazivanje / (tumaenje) interpretacija

Grubo reeno, forma bi djela mogao biti onaj izmanipulirani dio predmeta koji je tumaenje izdvojilo.

Arthur C. Danto, The Transfiguration of the Commonplace (Preobraaj svakidanjeg)

Ron Mueck, 2001.-02.Dali, 1954.

Frida Kahlo, Dvije Fride, 1939.

Andy Warhol est autoportreta 1967.

7. odraavanje (zrcaljenje / mimezis / iluzija)

Niti jedan objekt ne moe biti na dva mjesta u isto vrijeme; niti jedan objekt ne moe leati istodobno u dvo- i tro-dimenzionalnom prostoru.

Richard Gregory, The intelligent Eye

Caravaggio, Narcis, 1594-99.

Optika slikaprikazuje zrcalnu(stara fotografija)

Ren Magritte, 1937.Nee se ponoviti

Jan van Eyck, 1434.Suprunici Amolfini (detalj)

Ernst H. Gombrich

Vizualna percepcija je interpretacija i klasifikacija vieznanog podraaja to stie na mrenicu oka.Perceptivna interpretacija sastoji se odklasifikacije podraaja u skladu sa

znanjem(memorijom) i oekivanjima (uvjerenjima).

Gombrich, E.H. Art and Illusion, Oxford 1960.Gombrich, E.H. The Image and the Eye, Oxford

1982.

Nelson Goodman

Sve to se opaa uvijek je u odreenom odnosu s naim znanjem, normama i navikama iitavamo svijet kao

simbolike slikovne poruke, znaenja i sadraje

1. Goodman, N. Jezici umjetnosti (1988.), Zagreb 2002.

James J. Gibson

Percepcija je psihosomatski in, a nein uma ili sintetikih operacija u promatraevom mozgu. in je tijela, ivogkretanja i doivljavanja ambijenta

1. Gibson, J.J. (1972). A theory of Direct Visual Perception. In J. Royce, W. Rozenboom (Eds.). The psychology of Knowing. New York: Gordon & Breach. 1972.

Richard L. Gregory

Percepcija je kognitivni in(konstrukcijski, izgradbeni). Dominantan odnos percepcije i inteligencije. Na percepciju utjeu oekivanja i druge kognicije koje unosimo u interakciju sa svijetom

1. Gregory, R.L. Eye and Brain, London 1968.

RAZLIITI TEORIJSKI PRISTUPIOdnose se na razliite razine percipiranja

PRIKAZIVATI I(LI) STVARALAKI KOMUNICIRATI?

.Od slike kao odslika ili preslike realnoga (Ab-bild), slike kao reprezentacije forme i materije onoga realnog, do slike kao komunikativnoga medija koji ne odslikava, preslikava niti vie predstavlja i prikazuje neto samorazumljivo realno, nego generira novu realnost

arko Pai, Dekonstrukcija slike / Od mimezisa, reprezentacije do komunikacije

Pitanja :

1. Koja je razlika meu pojmovima Image, Imitacija, Imgo, Imaginacija?2. to je prikaz (slika)?3. to je prikazivanje (reprezentacija)?4. to je vizualna percepcija?5. Kako nastaje slika u oku?6. to je vizualna percepcija?7. Na koje sve naine slika prikazuje (realni ili fantastini) predmet, situaciju, bie, dogaaj?8. to je pokazivanje?9. to je opisivanje? 10. Koji su tipovi oznaavanja?11. Koji su oblici identifikacijskog oznaavanja (i njihove specifine razlike)?12. Koji su naini upotrebe znaka?13. Navedi pojmovne parove vane za razumijevanje teorije prikazivanja.14. Na to se odnose razliiti teorijski pristupi u teoriji prikazivanja?15. Koja je razina percepcije vana za Ernsta H. Gombricha, Jamesa J. Gibsona, Nelsona

Goodmana, Richarda L.Gregorya?

LITERATURA

Citirana

Mievi, N., & Zinai, M. (Eds.). (1982). Plastiki znak. Rijeka: ICR.- Barthes, R. (1982). Retorika slike In N. Mievi & M. Zinai (Eds.), Plastiki znak (pp. 71-83). Rijeka: ICR.- Asemissen, H. U. (1982). Filozofija slike In N. Mievi & M. Zinai (Eds.), Plastiki znak (pp. 83-98). Rijeka: ICR.- Menna, F. (1982). Protugovor umjetnosti In N. Mievi & M. Zinai (Eds.), Plastiki znak (pp. 107-119). Rijeka: ICR.- Gombrich, E. H. (1982). Psihoanaliza i povijest umjetnosti In N. Mievi & M. Zinai (Eds.), Plastiki znak (pp. 165-

190). Rijeka: ICR.- Francastel, P. (1982). Umjetnost i povijest In N. Mievi & M. Zinai (Eds.), Plastiki znak (pp. 51-70). Rijeka: ICR.

2. Baudrillard, J. (2001.). Simulakrumi i simulacija. Karlovac: Naklada DAGGK, Biblioteka Psefizma.3. Goodman, N. (2002.). Jezici umjetnosti. Pristup teoriji simbola. Zagreb: Kruzak.4. Danto, A. C. (1997.). Preobraaj svakidanjeg. Filozofija umjetnosti. Zagreb: Kruzak.5. Gregory, R. L. (1970.). The Inteligent Eye. London: Weidenfeld and Nicolson.6. Pai, . (2007.). Dekonstrukcija slike. Od mimezisa, reprezentacije do komunikacije: http:/www.vizualni-studiji.com/skupovi/vkk_paic.html.

Koritena

7. Gombrich, E. H. (1960). Art and Illusion. A Study in the Psychology of Pictorial Representation. London: Phaidon.8. Gombrich, E. H. (1982). The Image and the Eye. Further Studies in the Psychology of Pictorial Representation. Oxford: Phaidon 9. Gregory, R. L. (1966.). Eye and Brain. London: Weidenfeld and Nicolson.10. uvakovi, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb, Ghent: Horetzky, Vlees & Beton.11. Turkovi, H. (1988). Teorija prikazivanja I, Metodoloki uvod. Republika, 7-8(srpanj-kolovoz 1988), 136-153.12. Sternberg, R. J. (2005). Kognitivna psihologija. Zagreb: Naklada Slap.