TRŽIŠTETRŽIŠTENOVCA NOVCA I KAPITALA I KAPITALADr Jovan Sejmenović,Dr Jovan Sejmenović,redovan profesor redovan profesor

1. 1. Šta je tržište?Šta je tržište?a)Tržište je prostor na kome se obavlja razmjena roba i usluga ; a)Tržište je prostor na kome se obavlja razmjena roba i usluga ; b) Tržište je oblik razmjene različitih proizvoda i usluga posredstvom b) Tržište je oblik razmjene različitih proizvoda i usluga posredstvom novcanovca ; ;c)Tržište označava sistem svih ekonomskih veza c)Tržište označava sistem svih ekonomskih veza posredstvom novca, posredstvom novca, pri čemu dio tržišta čine pri čemu dio tržišta čine ponuda i tražnja i mehanizam tržišnih cijena.ponuda i tražnja i mehanizam tržišnih cijena.

2. Ponuda i tražnja2. Ponuda i tražnjaNovac je roba-sudija između prodavca i kupca. Ponuda i tražnja se odvija na Novac je roba-sudija između prodavca i kupca. Ponuda i tražnja se odvija na određenom prostoru, vremenu i određenom cijenom. Što je veća cijena – veća je i određenom prostoru, vremenu i određenom cijenom. Što je veća cijena – veća je i ponuda robe, putanja je u tom slučaju uvijek uzlazna. Putanja pri tražnji je silazna, što ponuda robe, putanja je u tom slučaju uvijek uzlazna. Putanja pri tražnji je silazna, što znači da kupac traži nižu cijenu pri čemu kupuje više robe. znači da kupac traži nižu cijenu pri čemu kupuje više robe.

3.3. Pojam finansijskog tržišta Pojam finansijskog tržišta Finansijsko tržište je organizovano mjesto i prostor na kome se traže i nude finansijsko-Finansijsko tržište je organizovano mjesto i prostor na kome se traže i nude finansijsko-novčana sredstva i na kome se u zavisnosti od ponude i tražnje formira cijena tih sredstava. novčana sredstva i na kome se u zavisnosti od ponude i tražnje formira cijena tih sredstava. Cijena novčanih sredstava na finansijskom tržištu je u stvari kamatna stopa. Kamata zavisi od Cijena novčanih sredstava na finansijskom tržištu je u stvari kamatna stopa. Kamata zavisi od iznosa novčanih sredstava i vremena. Ako je vremenski rok manji i kamata je manja i obratno.iznosa novčanih sredstava i vremena. Ako je vremenski rok manji i kamata je manja i obratno. Dakle,finansijska tržišta predstavljaju način putem koga najčešće preduzeća i država Dakle,finansijska tržišta predstavljaju način putem koga najčešće preduzeća i država pribavljaju dodatna sredstva za svoje investicione projekte i javne potrebe ali i mogućnost za pribavljaju dodatna sredstva za svoje investicione projekte i javne potrebe ali i mogućnost za investitore da ulažu svoja slobodna sredstva kako u težnji za njihovo realno očuvanje protivu investitore da ulažu svoja slobodna sredstva kako u težnji za njihovo realno očuvanje protivu inflacije, tako i u nastojanju da kroz stope prinosa obezbijede njihovo realno uvećanje.inflacije, tako i u nastojanju da kroz stope prinosa obezbijede njihovo realno uvećanje. To praktično znači, prenos novčanih sredstava sa onih fizičkih i pravnih lica koja To praktično znači, prenos novčanih sredstava sa onih fizičkih i pravnih lica koja raspolažu većim slobodnim iznosima, od onih koji ih žele ili mogu samostalno uložiti, na ona raspolažu većim slobodnim iznosima, od onih koji ih žele ili mogu samostalno uložiti, na ona fizička i pravna lica čiji je dohodak nedovoljan za finansiranje tekućih i razvojnih planova i fizička i pravna lica čiji je dohodak nedovoljan za finansiranje tekućih i razvojnih planova i programa iz oblasti proizvodnje, potrošnje, prometa i usluga za koje se pretpostavlja da su programa iz oblasti proizvodnje, potrošnje, prometa i usluga za koje se pretpostavlja da su društveno i ekonomski opravdanidruštveno i ekonomski opravdani

4. Podjela finansijskog tržišta1. Tržište novca: tržište žiralnog novca, eskontno i lombardno, kreditno tržište, tržište

kratkoročnih vrijednosti;2. Tržište kapitala: tržište kredita, kreditno investiciono, hipotekarsko, tržište

vrijednonosnih papira, obveznica, dionica i derivatnih finansijskih istrumenata;3. Devizno tržište: specifičan oblik (internacionalno tržište novca).

5.Poslovi na finansijskom tržištuVrsta finansijskog tržišta na kome se obavljaju, glavni je kriterijum podjele poslova na finan. t. Na novčanom t. u osnovne poslove ubrajaju se davanje i uzimanje kratkoročnih kredita, kupovina i prodaja kratkoročnog novca, kratkoročnih hartija od vrijednosti, eskontnih mjenica, kupoprodaja deviza.Na tržištu kapitala u poslove spadaju kupovina i prodaja dugoročnih novčanih sredstava- kapitala i hartija od vrijednosti kao što su: obveznice, akcije, vaučera, certifikata. Na tržištu kapitala i novca postoje dvije vrste poslova: PROMPTNI I TERMINSKI.PROMPTNI poslovi se nazivaju i spot, keš ili gotovinski, transakcija se izvršava odmah, a najkasnije od 2 do 5 dana računajući od dana sklapanja posla.TERMINSKI poslovi se karakterišu time da se kupoprodaja izvršava u naprijed utvrđenim daljnim u naprijed utvrđenim rokom koji počinje teći sa istekom posljednjeg dana za

1

izvršenje ugovora. Kod ovih ugovora prisutni su kursevi, kamatnim i kreditni rizik kod obije banke.

6.6. Pojam, funkcija i značaj novčanog tržištaPojam, funkcija i značaj novčanog tržišta Novčano tržište je dio ukupnog finansijskog tržišta na kome se trguje novcem, Novčano tržište je dio ukupnog finansijskog tržišta na kome se trguje novcem, kratkoročnim vrijednosnim papirima sa rokom dospijeća do jedne godine dana.kratkoročnim vrijednosnim papirima sa rokom dospijeća do jedne godine dana.Pojam novčanog tržišta podrazumijevaPojam novčanog tržišta podrazumijeva : : - institucionalno definisan prostor i vrijeme;- institucionalno definisan prostor i vrijeme; - ponudu i tražnju novca, novčanih sredstava u vidu kratkoročnih kredita,te kratkoročnih - ponudu i tražnju novca, novčanih sredstava u vidu kratkoročnih kredita,te kratkoročnih vrijednosnih papira, učesnike,vrijednosnih papira, učesnike, - instrumente novčanog tržišta,- instrumente novčanog tržišta, -”tehnologiju” rada.-”tehnologiju” rada.NOVČANO TRŽIŠTENOVČANO TRŽIŠTEa) Tržište žiralnog novca,a) Tržište žiralnog novca,b) Eskontno i lombardno tržište, b) Eskontno i lombardno tržište, c) Kreditno tržište, i c) Kreditno tržište, i d) Tržište kratkoročnih vrijednosnih papira.d) Tržište kratkoročnih vrijednosnih papira.

7.7. Pojam tržišta novca Pojam tržišta novca Tržište novca je dio novčanog tržišta koji predstavlja organizovani institucionalni Tržište novca je dio novčanog tržišta koji predstavlja organizovani institucionalni mehanizam sa tačno utvrđenim učesnicima, njihovim pravima i obavezama, definisanim mehanizam sa tačno utvrđenim učesnicima, njihovim pravima i obavezama, definisanim prostorom i vremenom funkcionisanja, i regulisanim uslovima pod kojima se obavljaju prostorom i vremenom funkcionisanja, i regulisanim uslovima pod kojima se obavljaju finansijske transakcije i tehnologija rada. Samim tim, tržište novca se razlikuje od novčanog finansijske transakcije i tehnologija rada. Samim tim, tržište novca se razlikuje od novčanog tržišta.tržišta. Razlika se ogleda u slijedećem :Razlika se ogleda u slijedećem : -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 0pis novčano tržište tržište novca0pis novčano tržište tržište novca -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- UčesnicUčesnici svi subjekti finansijskog sve banke i i svi subjekti finansijskog sve banke i sistema jedne zemlje specijalizovane sistema jedne zemlje specijalizovane finansijske organizacije finansijske organizacije Predmeti radaPredmeti rada - novčana srestva - novčana sredstva - novčana srestva - novčana sredstva

- vrijednosni papiri - vrijednosni papiri - vrijednosni papiri - vrijednosni papiri - devizna sredstva - devizna sredstva - krediti. - krediti.

8. Pojam i nastanak novca8. Pojam i nastanak novca Novac je nastao u periodu prvobitne ljudske zajednice, tj sa Novac je nastao u periodu prvobitne ljudske zajednice, tj sa pojavom viška vrijednosti. pojavom viška vrijednosti. Naime,pojava viška vrijednosti nametnula je potrebu da se Naime,pojava viška vrijednosti nametnula je potrebu da se razmjenom robe,određeno upotrebno dobro izdvaja, i kod razmjenom robe,određeno upotrebno dobro izdvaja, i kod učesnika u procesu razmjene se nameće, kao sredstvo učesnika u procesu razmjene se nameće, kao sredstvo razmjene. razmjene. Razmjena robe : razvoj oblika vrijednosti robeRazmjena robe : razvoj oblika vrijednosti robe a) Prost ili slučajni oblik vrijednost : a) Prost ili slučajni oblik vrijednost : b) Potpuniji ili razvijeniji oblik vrijednosti robe, b) Potpuniji ili razvijeniji oblik vrijednosti robe, c) Opšti oblik vrijednosti robe, i c) Opšti oblik vrijednosti robe, i d) Novčani oblik vrijednosti robe. d) Novčani oblik vrijednosti robe.a) Prost ili slučajni oblik vrijednosti robea) Prost ili slučajni oblik vrijednosti robe R (1) : R ( 2 )R (1) : R ( 2 ), ili , ili 1 koža = 10 strijela.1 koža = 10 strijela.

2

1 koža predstavlja 1 koža predstavlja relativni oblik, a relativni oblik, a 10 strijela 10 strijela ekvivalentni oblikekvivalentni oblik vrijednosti robe vrijednosti robe b) b) Potpuniji ili razvijeniji oblik vrijednostiPotpuniji ili razvijeniji oblik vrijednosti

R1 10 strijela R1 10 strijela R = R2 ili 1 koža = 5 sjekira R = R2 ili 1 koža = 5 sjekira R3 20 kg čaja R3 20 kg čaja

c) c) Opšti oblik vrijednostiOpšti oblik vrijednosti R1 10 strijela R1 10 strijela R2 = R ILI 5 sjekira = 1 koža R2 = R ILI 5 sjekira = 1 koža R3 20 kg čaja R3 20 kg čaja Novčani oblik vrijednostiNovčani oblik vrijednostise postiže onog momenta kada određena roba u određenom vremenuse postiže onog momenta kada određena roba u određenom vremenuStekne monopol u vršenju opšteg ekvivalenta.Stekne monopol u vršenju opšteg ekvivalenta. Istorijski posmatrano, Istorijski posmatrano, ta roba – novac ta roba – novac najčešće je bila najčešće je bila zlato, srebro izlato, srebro iDrugi plemeniti metali.Drugi plemeniti metali. Međutim, u početku nastanka robno – novčane privrede pojavljivala su se i Međutim, u početku nastanka robno – novčane privrede pojavljivala su se ineka druga dobra koja su vršila funkciju novca : neka druga dobra koja su vršila funkciju novca : stoka, koža, platno. stoka, koža, platno. Današnja riječ “ Današnja riječ “platiti” platiti” ukazuje da se kao novac koristiukazuje da se kao novac koristilo platno.lo platno. Ipak , daleko više se koristio metalni novac, iskovan od zlata, srebra i Ipak , daleko više se koristio metalni novac, iskovan od zlata, srebra idrugih plemenitih metala.drugih plemenitih metala.Najčešće novac se kovao od Najčešće novac se kovao od zlata i srebra. zlata i srebra. Ako je novac kovan samo odAko je novac kovan samo odzlata ili samo od srebra riječ je o tzv. zlata ili samo od srebra riječ je o tzv. monometalizmu.monometalizmu.Ako je kovan istovremeno i od zlata i od srebra riječ je o Ako je kovan istovremeno i od zlata i od srebra riječ je o bimetalizmu.bimetalizmu.Pri kovanju novca država određuje vrstu i količinu metala koju treba da sadrži jedna novčana Pri kovanju novca država određuje vrstu i količinu metala koju treba da sadrži jedna novčana

jedinica, tj.jedinica, tj. kovničku stopu. kovničku stopu.

9. Papirni i metalni novac9. Papirni i metalni novac Metalni novac postepeno iščezava. Popis o veličini, težini i obliku novca donosila je Metalni novac postepeno iščezava. Popis o veličini, težini i obliku novca donosila je država. Takav novac se zvao moneta. Takav novac se zove moneta, a ona podrazumijeva država. Takav novac se zvao moneta. Takav novac se zove moneta, a ona podrazumijeva jednostavan znak i ime novca, a javili su se i problemi oko plaćanja manje vrijednosti roba i zato jednostavan znak i ime novca, a javili su se i problemi oko plaćanja manje vrijednosti roba i zato dolazi do pojave papirnog novca.dolazi do pojave papirnog novca. Pojavljuje se Pojavljuje se papirni novac. papirni novac. Ulogu novca vrše pismeni nalozi koji nemaju nikakvu Ulogu novca vrše pismeni nalozi koji nemaju nikakvu vrijednost. Njegova vrijednost ogleda se u tome samo što funkcioniše u prometu. vrijednost. Njegova vrijednost ogleda se u tome samo što funkcioniše u prometu. Dakle,vrijednost papirnog novca zavisi od pokrića robama i masom roba koje mu stoje nasuprot, Dakle,vrijednost papirnog novca zavisi od pokrića robama i masom roba koje mu stoje nasuprot, a ne zlatom koje reprezentira.a ne zlatom koje reprezentira. Unutar granice jedne zemlje, papirni novac je u određenom dijelu reprodukcije potpuno Unutar granice jedne zemlje, papirni novac je u određenom dijelu reprodukcije potpuno zamijenio punovrijedni (zlato) novac. U međunarodnim plaćanjima ne. Tamo novac su zamijenio punovrijedni (zlato) novac. U međunarodnim plaćanjima ne. Tamo novac su konvertibilne novčanice.konvertibilne novčanice.Funkcija novca

1. Funkcija novca kao mjera vrijednosti,1. Funkcija novca kao mjera vrijednosti,2. Funkcija novca kao sredstva razmjene ili prometnog sredstva,2. Funkcija novca kao sredstva razmjene ili prometnog sredstva,3. Novac kao platežno sredstvo,3. Novac kao platežno sredstvo,

4. Novac u međunarodnim plaćanjima ( savjetski novac ). 4. Novac u međunarodnim plaćanjima ( savjetski novac ).5. Novac kao blago5. Novac kao blago

1. Funkcija novca kao mjera vrijednosti - je najznačajnija funkcija novca. Pomoću nje , različite 1. Funkcija novca kao mjera vrijednosti - je najznačajnija funkcija novca. Pomoću nje , različite robe i usluge postaju uporedive i razmjenljive.robe i usluge postaju uporedive i razmjenljive.Da bi se nekom robom stvarno mjerila vrijednost druge robe mora se odrediti neka mjera, tj moraDa bi se nekom robom stvarno mjerila vrijednost druge robe mora se odrediti neka mjera, tj mora se utvrditi tzv. mjerilo cijene.se utvrditi tzv. mjerilo cijene.Potrebno je imati u vidu da svaka roba ima svoju vrijednost. Vrijednost robe se ogleda u količini Potrebno je imati u vidu da svaka roba ima svoju vrijednost. Vrijednost robe se ogleda u količini opredmećenogopredmećenog apstraktnog rada uloženog u njenu proizvodnju apstraktnog rada uloženog u njenu proizvodnjuNovac kao mjera vrijednostiNovac kao mjera vrijednosti

3

Primjer 1Primjer 1. Pretpostavimo da se :. Pretpostavimo da se : 1 kompjuter proizvede za 2000 časova;1 kompjuter proizvede za 2000 časova; 1 štampač se proizvede za 1000 časova;1 štampač se proizvede za 1000 časova; Kako se mogu ove dvije robe međusobno upoređivati i razmjenjivati. To se može uraditi Kako se mogu ove dvije robe međusobno upoređivati i razmjenjivati. To se može uraditi ako država utvrdi ako država utvrdi težinsku jedinicu. težinsku jedinicu. Pretpostavimo da je to Pretpostavimo da je to 1gr.zlata, 1gr.zlata, za čiju proizvodnju je za čiju proizvodnju je potrebno 2 časa.potrebno 2 časa. Na osnovu težinske jedinice- 1gr.zlata omogućuje se da se sazna :Na osnovu težinske jedinice- 1gr.zlata omogućuje se da se sazna : a) koliko je puta vrijednost jednog kompjutera veća od vrijednosti jednog štampača, ia) koliko je puta vrijednost jednog kompjutera veća od vrijednosti jednog štampača, i b) koliko se štampača može dobiti za jedan kompjuter.b) koliko se štampača može dobiti za jedan kompjuter. Polazeći od datih podataka proizilazi :Polazeći od datih podataka proizilazi :1 kompjuter = 2.000 časova =1000 gr. zlata(1gr=2čas;1000gr=2000čas).1 kompjuter = 2.000 časova =1000 gr. zlata(1gr=2čas;1000gr=2000čas). 1 štampač = 1.000 časova = 500 gr.zlata ( 500 gr.zlata x 2 časa= 1000 časova.1 štampač = 1.000 časova = 500 gr.zlata ( 500 gr.zlata x 2 časa= 1000 časova. Za 1 kompjuter se može dobiti dva štampača.Za 1 kompjuter se može dobiti dva štampača. ZlatoZlato ne funkcioniše u platnom prometu u obliku grumena ne funkcioniše u platnom prometu u obliku grumena , , već kao novac čiji već kao novac čiji oblik,težinu, finoću i ime određuje država. Tako utvrđen novac naziva se oblik,težinu, finoću i ime određuje država. Tako utvrđen novac naziva se moneta.moneta. Primjera radi neka je jedan gram zlata jednak jednom dolaru, koji predstavlja Primjera radi neka je jedan gram zlata jednak jednom dolaru, koji predstavlja novac na osnovu koga se utvrđuju i upoređuju vrijednosti kompjutera i štampača.novac na osnovu koga se utvrđuju i upoređuju vrijednosti kompjutera i štampača.

Na osnovu datih podataka proizilazi :Na osnovu datih podataka proizilazi : 1 komjuter(2000 čas.)=1000gr.zlata;1 komjuter(2000 čas.)=1000gr.zlata; 1000 gr.zlata x 1 dolar=1.000 dolara;1000 gr.zlata x 1 dolar=1.000 dolara; 1štampač(1000čas.) = 500 gr.zlata;1štampač(1000čas.) = 500 gr.zlata; 500 gr.zlata x 1 dolar =500 dolara.500 gr.zlata x 1 dolar =500 dolara. Šta predstavljaju iznosi : 1.000 i 500dolara?Šta predstavljaju iznosi : 1.000 i 500dolara? Predstavljaju Predstavljaju cijene robe.cijene robe. Cijena je novčani izraz vrijednosti robe, ili vrijednost robe Cijena je novčani izraz vrijednosti robe, ili vrijednost robe izražena u novcu.izražena u novcu. Cijena robe se mijenja ( povećava ili smanjuje) zavisno od niza faktora kao npr. : Cijena robe se mijenja ( povećava ili smanjuje) zavisno od niza faktora kao npr. : a) vrijednosti robe;a) vrijednosti robe; b) vrijednosti novčane robe;b) vrijednosti novčane robe; c) promjena mjerila cijene, drugih tržišnih faktora ( ponude, tražnje i sl.).c) promjena mjerila cijene, drugih tržišnih faktora ( ponude, tražnje i sl.). NOVAC KAO BLAGONOVAC KAO BLAGOSav novac se ne utroši. Jedan dio se zadržava – štedi. Izvlači se iz prometa, tezauriše se.Sav novac se ne utroši. Jedan dio se zadržava – štedi. Izvlači se iz prometa, tezauriše se. Postepeno novac se uvećava što se u ekonomiji naziva Postepeno novac se uvećava što se u ekonomiji naziva zgrtanje blaga. zgrtanje blaga. Novac kao sredstvo plaćanjaNovac kao sredstvo plaćanja Ova funkcija novca nastala je u razvijenijim novčanim sistemima. Ima nekoliko svojih Ova funkcija novca nastala je u razvijenijim novčanim sistemima. Ima nekoliko svojih karakteristika. Naime, prilikom razmjene može se desiti da se roba da kupcu uz odgođeno karakteristika. Naime, prilikom razmjene može se desiti da se roba da kupcu uz odgođeno plaćanje. Takođe dešava se da se prvo izvrši naplata a tek onda isporuka robe, - u naprijed plaćanje. Takođe dešava se da se prvo izvrši naplata a tek onda isporuka robe, - u naprijed plaćanje. U prvom slučaju kupac postaje dužnik.plaćanje. U prvom slučaju kupac postaje dužnik.SVJETSKI NOVACSVJETSKI NOVAC Karakteristična funkcija novca za spoljnu razmjenu ili trgovinu. Ovdje postoji niz Karakteristična funkcija novca za spoljnu razmjenu ili trgovinu. Ovdje postoji niz otežavajućih okolnosti da novac nesmetano obavlja svoju funkciju. Veliki broj zemalja na svojoj otežavajućih okolnosti da novac nesmetano obavlja svoju funkciju. Veliki broj zemalja na svojoj teritoriji zabranjuju da se kao sredstvo plaćanja koristi drugi novac, itd. Tada se novac pretvara u teritoriji zabranjuju da se kao sredstvo plaćanja koristi drugi novac, itd. Tada se novac pretvara u novac te zemlje,tj obavlja se zamjena novca.novac te zemlje,tj obavlja se zamjena novca.

10. Određivanje potrebne količine novca u opticaju10. Određivanje potrebne količine novca u opticaju Metalistička teorijaMetalistička teorija- jedino plemeniti metali i to prvenstveno zlato i srebro mogu biti - jedino plemeniti metali i to prvenstveno zlato i srebro mogu biti novac. Papirni novac može funkcionisati samo dok postoji uvjerenje da se može zamijeniti za novac. Papirni novac može funkcionisati samo dok postoji uvjerenje da se može zamijeniti za metalni novac.metalni novac. Terija funkcionalne vrijednostiTerija funkcionalne vrijednosti- vrijednost novca vezuje za njegovu funkciju kao - vrijednost novca vezuje za njegovu funkciju kao prometnog sredstva.prometnog sredstva.

4

Kvantitativna teorija o novcu-Kvantitativna teorija o novcu- polazi od kupovne vrijednosti novca. Vrijednost novca zavisi polazi od kupovne vrijednosti novca. Vrijednost novca zavisi od odnosa količine novca u opticaju i količine roba i usluga koje se trebaju od odnosa količine novca u opticaju i količine roba i usluga koje se trebaju razmijeniti .Količina novca je zavisna od nivoa cijena i mase roba.razmijeniti .Količina novca je zavisna od nivoa cijena i mase roba.

Nm = Q x p; P = Nm/QNm = Q x p; P = Nm/Q Nm = 8.000.000 KM;Nm = 8.000.000 KM; Q = 4.000.000 komadaQ = 4.000.000 komada p = 8.000.000/4.000.000= p = 8.000.000/4.000.000= 22 Radna teorija vrijednosti Nm= Q x c/Radna teorija vrijednosti Nm= Q x c/ b b Dohodovna teorija Nm = ND / bDohodovna teorija Nm = ND / b Teorija inflatornog jaza Nm = P + ŠTeorija inflatornog jaza Nm = P + Š Savremene teorije Savremene teorije Nm = (Rc – Kc + Dp – Kom)/b Nm = (Rc – Kc + Dp – Kom)/b

11. Primarno i sekundarno tržište novca11. Primarno i sekundarno tržište novcaNa sekundarnom tržištu novca učesnici su :Na sekundarnom tržištu novca učesnici su : a) prodavci – svi vlasnici bilo koje HV TN , koji žele da ove HV dalje prodaju; a) prodavci – svi vlasnici bilo koje HV TN , koji žele da ove HV dalje prodaju; ( PONUDA ).( PONUDA ). b) kupci – svi vlasnici novčanih sredstava koji žele da kupe HV. (TRAŽNJA).b) kupci – svi vlasnici novčanih sredstava koji žele da kupe HV. (TRAŽNJA). Kupo-prodaja mora da sadrži na svome blanketu jasna pravila i pojmove trgovine , koji se Kupo-prodaja mora da sadrži na svome blanketu jasna pravila i pojmove trgovine , koji se

odnose na :odnose na : - utvrđivanje nominalne cijene ili nominalne vrijednosti; - utvrđivanje nominalne cijene ili nominalne vrijednosti; - utvrđivanje cijene koštanja, odnosno prve kupoprodajne cijene, i - utvrđivanje cijene koštanja, odnosno prve kupoprodajne cijene, i - na utvrđivanje druge i svake dalje prodajne cijene HV TN. - na utvrđivanje druge i svake dalje prodajne cijene HV TN.Nominalna vrijednost – Nominalna vrijednost – novčani iznos koji je upisan na njenom blanketu;novčani iznos koji je upisan na njenom blanketu;Cijena koštanja – Cijena koštanja – je iznos koji kupac mora platiti emitentu kod prve prodaje;je iznos koji kupac mora platiti emitentu kod prve prodaje;Tržišna cijena – Tržišna cijena – po kome se prodaje HV drugi i svaki naredni put ( prodaja na sekundarnom po kome se prodaje HV drugi i svaki naredni put ( prodaja na sekundarnom tržištu.tržištu.Nominalna vrijednostNominalna vrijednostPrimjer: Blagajnički zapis CB emitovan je dana “X”. Dospijeva za naplatu nakon 30 dana od Primjer: Blagajnički zapis CB emitovan je dana “X”. Dospijeva za naplatu nakon 30 dana od

dana emitovanja, tj X + 30. Ima nominalnu vrijednost od 1.000,00 KM. Godišnja kamata dana emitovanja, tj X + 30. Ima nominalnu vrijednost od 1.000,00 KM. Godišnja kamata iznosi 18%.iznosi 18%.

Prva prodaja na dan “X” = 1.000,00 KM. Na dan dospijeća, tj. nakon 30 dana ( X + 30) iznosićePrva prodaja na dan “X” = 1.000,00 KM. Na dan dospijeća, tj. nakon 30 dana ( X + 30) iznosiće 1.015,00 KM. To znači da se obezbjeđuje prihod od 15,00 KM. (1.000,00 –(1000 x 30 x 1.015,00 KM. To znači da se obezbjeđuje prihod od 15,00 KM. (1.000,00 –(1000 x 30 x 18% : 36.000).18% : 36.000).

Primjer : Državna obveznica koja se emituje na dan “X” ima nominalnu vrijednost od 1.000,00 Primjer : Državna obveznica koja se emituje na dan “X” ima nominalnu vrijednost od 1.000,00 KM. Naplata seKM. Naplata se

može izvršiti za 90 dana .Diskontna stopa = 18% godišnje. Prva prodajna cijena ove HV na dan može izvršiti za 90 dana .Diskontna stopa = 18% godišnje. Prva prodajna cijena ove HV na dan “X” biće 955,00“X” biće 955,00

KM. ( 1.000 – (1.000x90x18) : 36.000.KM. ( 1.000 – (1.000x90x18) : 36.000.Dakle, kupac kupuje HV za 955 KM, da bi na dan dospijeća, tj za 90 dana dobio 1.000 KM što Dakle, kupac kupuje HV za 955 KM, da bi na dan dospijeća, tj za 90 dana dobio 1.000 KM što je nominalna vrijednost ove HV. Nominalna vrijednost je veća od prve prodajne cijene za 15 KMje nominalna vrijednost ove HV. Nominalna vrijednost je veća od prve prodajne cijene za 15 KM . . Cijena koštanjaCijena koštanja CK je novčani iznos koji kupac plaća kod prve kupovine. Ona CK je novčani iznos koji kupac plaća kod prve kupovine. Ona predstavlja nominalnu vrijednost umanjena za kupoprodajne troškove , ili za predstavlja nominalnu vrijednost umanjena za kupoprodajne troškove , ili za posredničke troškove ako ih ima.posredničke troškove ako ih ima. Primjera radi CB prodaje svoj blagajnički zapis od 1.000KMPrimjera radi CB prodaje svoj blagajnički zapis od 1.000KM za 990 KM. To znači da su troškovi 10 KM.za 990 KM. To znači da su troškovi 10 KM. U slučaju HV sa diskontom, cijena koštanja je ustvari nominalna U slučaju HV sa diskontom, cijena koštanja je ustvari nominalna vrijednost umanjena za diskont i troškove.vrijednost umanjena za diskont i troškove. Npr. CB prodaje državne obveznice čija je cijena koštanja 945 KM.Npr. CB prodaje državne obveznice čija je cijena koštanja 945 KM. diskont = 45 KM; Troškovi = 10KM. Nominalna vrijednost iznosi 1.000KMdiskont = 45 KM; Troškovi = 10KM. Nominalna vrijednost iznosi 1.000KM

5

13. Učesnici na tržištu novca :13. Učesnici na tržištu novca : centralna banka kao monetarna vlast;centralna banka kao monetarna vlast; b) poslovne banke kao osnovni činioci i nosioci trgovine novcem, ib) poslovne banke kao osnovni činioci i nosioci trgovine novcem, i c) specijalizovane i za to posebno ovlašćene posredničke fin.org. kao značajni učesnici u c) specijalizovane i za to posebno ovlašćene posredničke fin.org. kao značajni učesnici u trgovini, prije svega kratkoročnih hartija od vrijednosti i kao jedini posrednici između centralne trgovini, prije svega kratkoročnih hartija od vrijednosti i kao jedini posrednici između centralne banke i poslovnih banaka na jednoj strani i velikog broja sitnih novčanih sredstava na drugoj banke i poslovnih banaka na jednoj strani i velikog broja sitnih novčanih sredstava na drugoj strani.strani. Sva ostala društveno-pravna lica i fizička lica mogu koristiti tržište novca indirektno, tj Sva ostala društveno-pravna lica i fizička lica mogu koristiti tržište novca indirektno, tj preko zvaničnih učesnika i to :preko zvaničnih učesnika i to : država i paradržavne institucije i organizacije preko centralne banke;država i paradržavne institucije i organizacije preko centralne banke; b) sva druga pravna i fizička lica preko poslovne banke ili zato posebno ovlašćene b) sva druga pravna i fizička lica preko poslovne banke ili zato posebno ovlašćene posredničke organizacije.posredničke organizacije.

14. Centralna banka kao učesnik na tržištu novca14. Centralna banka kao učesnik na tržištu novcaCentralna banka - Centralna banka - je najvažniji učesnik na tržištu novca. Ta i takva njena važnost proizilazi iz je najvažniji učesnik na tržištu novca. Ta i takva njena važnost proizilazi iz njenog mjesta i uloge koju ima i ostvaruje u funkcionisanju tržišta novca.njenog mjesta i uloge koju ima i ostvaruje u funkcionisanju tržišta novca. Najznačajnija uloga centralne banke : Najznačajnija uloga centralne banke : Potpuno je samostalna u regulisanju , propisivanju i sprovođenju pravila Potpuno je samostalna u regulisanju , propisivanju i sprovođenju pravila ponašanja,funkcionisanja i načina rada na tržištu novca, koja su obavezujuća za sveponašanja,funkcionisanja i načina rada na tržištu novca, koja su obavezujuća za sveCentralna banka-učesnik na tržištu novcaCentralna banka-učesnik na tržištu novca Centralna banka samostalno utvrđuje uslove poslovanja na tržištu novca. Donosi odluke Centralna banka samostalno utvrđuje uslove poslovanja na tržištu novca. Donosi odluke vezane za :vezane za : - cijenu novca izraženu u većoj ili manjoj eskontnoj i diskontoj stopi,- cijenu novca izraženu u većoj ili manjoj eskontnoj i diskontoj stopi, - obim ponude izražen u povećanju ili smanjenju novčanih kontigenata;- obim ponude izražen u povećanju ili smanjenju novčanih kontigenata; - obim tražnje izražen u povećanju ili smanjenju obavezne rezerve, i- obim tražnje izražen u povećanju ili smanjenju obavezne rezerve, i - obim javnog duga izraženu u prodaji ili kupovini državnih hartja od vrijednosti.- obim javnog duga izraženu u prodaji ili kupovini državnih hartja od vrijednosti.

Na osnovu ovih činjenica proizilazi da je CB praktično osnivač, organizator, regulator i Na osnovu ovih činjenica proizilazi da je CB praktično osnivač, organizator, regulator i kontrolor ukupnih poslovnih događaja i radnji koje se dešavaju na tržištu novca.kontrolor ukupnih poslovnih događaja i radnji koje se dešavaju na tržištu novca. Tržište novca je osnovni mehanizam putem i preko koga CB svojim instrumentima Tržište novca je osnovni mehanizam putem i preko koga CB svojim instrumentima ( MKP, Deviznom politikom, Fiskalnom politikom i politikom unutrašnjeg i spoljnjeg duga) ( MKP, Deviznom politikom, Fiskalnom politikom i politikom unutrašnjeg i spoljnjeg duga) ostvaruje sve svoje ciljeve i zadatke. Situacija na tržištu novca tako postaje osnovni indikator ostvaruje sve svoje ciljeve i zadatke. Situacija na tržištu novca tako postaje osnovni indikator stvarnog stanja stvari u ekonomiji jedne zemlje. Promjene diskontne i eskontne stope, stope stvarnog stanja stvari u ekonomiji jedne zemlje. Promjene diskontne i eskontne stope, stope obavezne rezerve, obima kredita državi, obima i uslova kredita i druge aktivnosti CB, imaju obavezne rezerve, obima kredita državi, obima i uslova kredita i druge aktivnosti CB, imaju direktan i neposredan odraz na promjene na tržištu novca. direktan i neposredan odraz na promjene na tržištu novca.

15. POSLOVNA BANKA15. POSLOVNA BANKA Poslovna banka Poslovna banka na TN može se pojaviti na dva načina:na TN može se pojaviti na dva načina: 1. može imati poslovni odnos sa CB, i1. može imati poslovni odnos sa CB, i 2. može imati poslovni odnos sa drugim učesnicima na tržištu novca koji takođe moraju 2. može imati poslovni odnos sa drugim učesnicima na tržištu novca koji takođe moraju imati svojstvo legitimnog učesnika na tržištu novca.imati svojstvo legitimnog učesnika na tržištu novca.

Za sticanje svojstva učesnika na tržištu novca PB mora ispunjavati određene preduslove i Za sticanje svojstva učesnika na tržištu novca PB mora ispunjavati određene preduslove i to :to : a) mora imati svoj ŽR. Stanje na ŽR mora biti poznato CB svakog momenta;a) mora imati svoj ŽR. Stanje na ŽR mora biti poznato CB svakog momenta; b) mora biti u poslovnom odnosu sa CB na području izdvajanja i držanja obavezne b) mora biti u poslovnom odnosu sa CB na području izdvajanja i držanja obavezne rezerve i ostalih instrumenata kreditno-monet. i dev. politike.rezerve i ostalih instrumenata kreditno-monet. i dev. politike.

6

c)mora biti samostalna finansijska institucija osnovana po zakonu o bankama i imati c)mora biti samostalna finansijska institucija osnovana po zakonu o bankama i imati svojstva pravnog lica, i svojstva pravnog lica, i d) mora imati poseban organizacioni dio – službu, tehnički i kadrovski osposobljenu za d) mora imati poseban organizacioni dio – službu, tehnički i kadrovski osposobljenu za obavljaje poslova na tržišti novca.obavljaje poslova na tržišti novca. Poslovna banka, ukoliko obavlja poslove na TN za nekog drugog koji ne učestvuje Poslovna banka, ukoliko obavlja poslove na TN za nekog drugog koji ne učestvuje na TN,mora te poslove sa drugim učesnikom obavljati u svoje ime.na TN,mora te poslove sa drugim učesnikom obavljati u svoje ime.

16. SPECIJALIZOVANA I ZA TO POSEBNO OVLAŠĆENA POSREDNIČKA 16. SPECIJALIZOVANA I ZA TO POSEBNO OVLAŠĆENA POSREDNIČKA FINANSIJSKA ORGANIZACIJA FINANSIJSKA ORGANIZACIJA - je treći tip učesnika na tržištu novca. To je finansijska organizacija koja je - je treći tip učesnika na tržištu novca. To je finansijska organizacija koja je specijalizovana za finansijske transakcije na tržištu novca i koja je za tu vrstu djelatnosti dobila specijalizovana za finansijske transakcije na tržištu novca i koja je za tu vrstu djelatnosti dobila posebnu dozvolu i ovlašćenja od centralne banke.posebnu dozvolu i ovlašćenja od centralne banke. Sve institucije koje se mogu baviti novčanim transakcijama na tržištu novca možemo Sve institucije koje se mogu baviti novčanim transakcijama na tržištu novca možemo svrstati u dvije grupe :svrstati u dvije grupe : Prvu grupu čine posrednici koji novčane transakcije obavljaju u svoje ime i za svoj račun. Prvu grupu čine posrednici koji novčane transakcije obavljaju u svoje ime i za svoj račun. U ovu grupu spadaju najveći broj diskontnih ili eskontnih finansijskih organizacija, novčanih U ovu grupu spadaju najveći broj diskontnih ili eskontnih finansijskih organizacija, novčanih fondova i sl. Osnovni zadatak je obavljanje poslova eskontnih i lombardnih kredita, poslova fondova i sl. Osnovni zadatak je obavljanje poslova eskontnih i lombardnih kredita, poslova kupovine i prodaje novčanih sredstava i hartija od vrijednosti i dr. finansijskih transakcija na kupovine i prodaje novčanih sredstava i hartija od vrijednosti i dr. finansijskih transakcija na novčanom tržištu.novčanom tržištu. Drugu grupu čine posredničke finansijske organizacije Drugu grupu čine posredničke finansijske organizacije – – brokeri koji posluju u tuđe ime i brokeri koji posluju u tuđe ime i za tuđi račun. Zadatak im je da na TN dovode u vezu kupca i prodavca novčanih sredstava i za tuđi račun. Zadatak im je da na TN dovode u vezu kupca i prodavca novčanih sredstava i hartija od vrijednosti bez angažovanja svojih sredstava.hartija od vrijednosti bez angažovanja svojih sredstava.

17. INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA17. INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA 1. Međubankarska kupoprodaja novca – 1. Međubankarska kupoprodaja novca – svodi se na kupovinu i prodaju salda na svodi se na kupovinu i prodaju salda na kontima PB. Riječ je na uzimanju i davanju :kontima PB. Riječ je na uzimanju i davanju : a) Dnevnog i b) Terminskog novca.a) Dnevnog i b) Terminskog novca.a) Pod dnevnim novcem a) Pod dnevnim novcem smatra se svako potraživanje na kontu, tj svaki višak likvidnih smatra se svako potraživanje na kontu, tj svaki višak likvidnih

sredstava koja PB kao ovlašćeni učesnik ponudi nekom zainteresovanom učesniku :sredstava koja PB kao ovlašćeni učesnik ponudi nekom zainteresovanom učesniku :a) na rok od jednog dana ili sutradan ili 24 sata od dana kada je uzimalac novca dobio na a) na rok od jednog dana ili sutradan ili 24 sata od dana kada je uzimalac novca dobio na svoj račun, ilisvoj račun, ilib) sa otkaznim rokom od jednog dana, ili 24 časa ili sa valutom sutra.b) sa otkaznim rokom od jednog dana, ili 24 časa ili sa valutom sutra. To znači da banka koja je na TN uzela tzv dnevni novac obavezna je narednog dana To znači da banka koja je na TN uzela tzv dnevni novac obavezna je narednog dana ( sutra) da iznos novca stavi na raspolaganje banci od koje ga je uzela.( sutra) da iznos novca stavi na raspolaganje banci od koje ga je uzela. Ili pak,banka koja je na tržištu novca uzela novac sa otkaznim rokom od jednog Ili pak,banka koja je na tržištu novca uzela novac sa otkaznim rokom od jednog dana ,koristiće taj novac sve do dana otkaza, plus jedan dan. Otkaz može zahtijevati banka dana ,koristiće taj novac sve do dana otkaza, plus jedan dan. Otkaz može zahtijevati banka davalac kao i banka koja je novac primila i to u svako vrijeme do kraja radnog dana. davalac kao i banka koja je novac primila i to u svako vrijeme do kraja radnog dana. b) Terminski novacb) Terminski novac – je svaki saldo potraživanja na ŽR. Ustvari to je svaki višak – je svaki saldo potraživanja na ŽR. Ustvari to je svaki višak likvidnih sredstava koja PB ponudi nekom zainteresovanom učesniku na rok od :likvidnih sredstava koja PB ponudi nekom zainteresovanom učesniku na rok od : - jednog do tri mjeseca u primjeru tržišta novca Njemačke ili Japana,- jednog do tri mjeseca u primjeru tržišta novca Njemačke ili Japana, - jednog do dvanaest mjeseci u primjeru tržišta novca ostalih zemalja.- jednog do dvanaest mjeseci u primjeru tržišta novca ostalih zemalja. Terminski novac, za razliku od dnevnog novca koji se smatra poslovno nepouzdanim , Terminski novac, za razliku od dnevnog novca koji se smatra poslovno nepouzdanim , predstavlja i pokazuje karakteristike stabilnog izvora bankarskih sredstava i to naročito onaj predstavlja i pokazuje karakteristike stabilnog izvora bankarskih sredstava i to naročito onaj novac čiji su termini tri ili više mjeseci. S toga,terminski novac je većeg kvaliteta i za primaoca novac čiji su termini tri ili više mjeseci. S toga,terminski novac je većeg kvaliteta i za primaoca ima značajne prednosti nad dnevnim novcem, između ostalog i zbog toga što se njegovo ima značajne prednosti nad dnevnim novcem, između ostalog i zbog toga što se njegovo dospijeće unaprijed zna pa s tim u vezi i njegovo vraćanje se može planirati. Saglasno tome, dospijeće unaprijed zna pa s tim u vezi i njegovo vraćanje se može planirati. Saglasno tome, terminski novac je tzv novac sa utvrđenom valutom vraćanja ili po isteku određenog otkaznog terminski novac je tzv novac sa utvrđenom valutom vraćanja ili po isteku određenog otkaznog roka koji ne može biti kraći od mjesec dana niti duži od godinu dana, tzvroka koji ne može biti kraći od mjesec dana niti duži od godinu dana, tzv terminski novac sa terminski novac sa otkaznim rokom.otkaznim rokom.

18. HARTIJE OD VRIJEDNOSTI NA TRŽIŠTU NOVCA18. HARTIJE OD VRIJEDNOSTI NA TRŽIŠTU NOVCAŠta su hartije od vrijednosti Šta su hartije od vrijednosti

7

Pod hartijama od vrijednosti sa kojima se obavljaju novčane transakcije na tržištu novca Pod hartijama od vrijednosti sa kojima se obavljaju novčane transakcije na tržištu novca podrazumijevaju se samo one hartije od vrijednosti koje su emitovane,odnosno izdate od strane podrazumijevaju se samo one hartije od vrijednosti koje su emitovane,odnosno izdate od strane CB , kao i one koje su od nje dobile neku vrstu saglasnosti da su to hartije tržišta novca i da se sa CB , kao i one koje su od nje dobile neku vrstu saglasnosti da su to hartije tržišta novca i da se sa njima može trgovati na organizovanom nacionalnom tržištu novca. Dakle, da li će se neka hartija njima može trgovati na organizovanom nacionalnom tržištu novca. Dakle, da li će se neka hartija od vrijednosti, van izdanja CB , smatrati hartijom tržišta novca ili ne, odluku o tome donosi od vrijednosti, van izdanja CB , smatrati hartijom tržišta novca ili ne, odluku o tome donosi autonomno i isključivo CB.autonomno i isključivo CB. Suština je u spremnosti CB da : a) tu i takvu hartiju od vrijednosti proglasi podobnom Suština je u spremnosti CB da : a) tu i takvu hartiju od vrijednosti proglasi podobnom za diskont i za svoje poslovne transakcije u okviru politike otvorenog i zatvorenog tržišta, i b) za diskont i za svoje poslovne transakcije u okviru politike otvorenog i zatvorenog tržišta, i b) da tu hartiju od vrijednosti rediskontuje ne tereteći pri tome rediskontni kontigent banke čija se da tu hartiju od vrijednosti rediskontuje ne tereteći pri tome rediskontni kontigent banke čija se hartija od vrijednosti uzima u rediskont. Rediskontni kontigent je obim novca koji CB odobrava hartija od vrijednosti uzima u rediskont. Rediskontni kontigent je obim novca koji CB odobrava PB sa isključivom namjenom povlačenja sredstava iz tog kontigenta od strane PB koja je PB sa isključivom namjenom povlačenja sredstava iz tog kontigenta od strane PB koja je mjenicu rediskovala kod CB.mjenicu rediskovala kod CB.

19. Vrste tržišta19. Vrste tržišta 1. Otvoreno tržište – javna emisija i trgovina HV bilo onima koji su 1. Otvoreno tržište – javna emisija i trgovina HV bilo onima koji su kreditni (obveznice) ili onima koji su vlasnički (dionice).kreditni (obveznice) ili onima koji su vlasnički (dionice). 2. Kreditno tržište – kratkoročno, srednjoročno i dugoročno zaduživanje.2. Kreditno tržište – kratkoročno, srednjoročno i dugoročno zaduživanje. 3. Dogovoreno ili ugovoreno tržište – prodaja HV se provodi privatnim 3. Dogovoreno ili ugovoreno tržište – prodaja HV se provodi privatnim plasmanom jednom ili nekolicini velikih fin.inst., bogatim pojedincima;plasmanom jednom ili nekolicini velikih fin.inst., bogatim pojedincima; 4. Samostalno tržište – je trž. na kojem sami transaktori neposredno 4. Samostalno tržište – je trž. na kojem sami transaktori neposredno traže partnera da bi ujedinili ponudu i tražnju. Na ovom trž. nema traže partnera da bi ujedinili ponudu i tražnju. Na ovom trž. nema angažovanja spec. inst. jer se vrši trg. sa HV koje se traže veoma rijetko. angažovanja spec. inst. jer se vrši trg. sa HV koje se traže veoma rijetko. Karkteristično – za mala preduzeća.Karkteristično – za mala preduzeća. 5. Brokersko tržište – je tržište posrednika (brokera) koji rade za 5. Brokersko tržište – je tržište posrednika (brokera) koji rade za proviziju u tuđe ime i za tuđi račun .proviziju u tuđe ime i za tuđi račun .Hartije od vrijednosti sa kojima se obavljaju novčane transakcije na tržištu novca su znači u Hartije od vrijednosti sa kojima se obavljaju novčane transakcije na tržištu novca su znači u principu diskontne hartije kojima se zasnivaju kupoprodajni odnosi na tržištu novca , prije svega :principu diskontne hartije kojima se zasnivaju kupoprodajni odnosi na tržištu novca , prije svega :- dvije poslovne banke;- dvije poslovne banke; - jedne poslovne banke i centralne banke;- jedne poslovne banke i centralne banke; - države i centralne banke;- države i centralne banke; - države i poslovne banke, i- države i poslovne banke, i - države i njenih organizacija,- države i njenih organizacija, Sve hartije od vrijednosti mogu se svrstati u tri osnovne grupe i to :Sve hartije od vrijednosti mogu se svrstati u tri osnovne grupe i to : 1. hartije od vrijednosti države ili posebnih paradržavnih institucija, kao što su : 1. hartije od vrijednosti države ili posebnih paradržavnih institucija, kao što su : državne obveznice, državne mjenice i blagajnički zapisi;državne obveznice, državne mjenice i blagajnički zapisi; 2. hartije od vrijednosti CB kao što su blagajnički zapisi,2. hartije od vrijednosti CB kao što su blagajnički zapisi, 3.hartije od vrijednosti privatnog izdanja (firmi i dr.organizacija) kao što su : 3.hartije od vrijednosti privatnog izdanja (firmi i dr.organizacija) kao što su : bankarski akcepti i privatni diskontni papiri raznih vrsta.bankarski akcepti i privatni diskontni papiri raznih vrsta.

20. Državna obveznica i državni blagajnički zapisi20. Državna obveznica i državni blagajnički zapisi Državne obveznice i državni blagajnički zapisi Državne obveznice i državni blagajnički zapisi su jedne od najvažnijih hartija od su jedne od najvažnijih hartija od

vrijednosti na tržištu novca. To su zapisi trezora Ministarstva finansija koji služe za vrijednosti na tržištu novca. To su zapisi trezora Ministarstva finansija koji služe za kratkoročno finansiranje privremenih budžetskih deficita, ili refinansranje ranije izdatih kratkoročno finansiranje privremenih budžetskih deficita, ili refinansranje ranije izdatih državnih obveznica. Veoma su siguran izvor finansiranja jer se na strani emitenta nalazi državnih obveznica. Veoma su siguran izvor finansiranja jer se na strani emitenta nalazi državna blagajna. Stoga za investitore su vrlo atraktivan finansijski instrument.državna blagajna. Stoga za investitore su vrlo atraktivan finansijski instrument.

Izdavanjem državnih obveznica država ostvaruje dva cilja. Prvi, što prikuplja slobodna Izdavanjem državnih obveznica država ostvaruje dva cilja. Prvi, što prikuplja slobodna novčana sredstva od privrednih subjekata za svoje potrebe , tj za pokriće trenutnog budžetskog novčana sredstva od privrednih subjekata za svoje potrebe , tj za pokriće trenutnog budžetskog deficita. Drugi, država smanjuje ili eliminiše svoje zahtjeve za kreditom kod CB čime se deficita. Drugi, država smanjuje ili eliminiše svoje zahtjeve za kreditom kod CB čime se otklanja mogućnost deficita u budžetu.otklanja mogućnost deficita u budžetu. Državna obveznica , na svom blanketu, mora da sadrži elemente i obilježja koji je čine Državna obveznica , na svom blanketu, mora da sadrži elemente i obilježja koji je čine hartijom od vrijednosti i to hartijom od vrijednosti i to

8

- naziv izdavača; - reg.br.obveznice; - kamatnu , odnosno diskontnu stopu; - - naziv izdavača; - reg.br.obveznice; - kamatnu , odnosno diskontnu stopu; - nominalni iznos na koji obveznica glasi; - zakonska osnova po kojoj se obveznica izdaje; - nominalni iznos na koji obveznica glasi; - zakonska osnova po kojoj se obveznica izdaje; - rok dospijeća; - mjesto isplate; - da li obveznica glasi na ime ili na donosioca, i - potpis rok dospijeća; - mjesto isplate; - da li obveznica glasi na ime ili na donosioca, i - potpis izdavaoca obveznice. izdavaoca obveznice. Državne obveznice se emituju sa rokovima dospijeća od 90 do 180 dana. Emituju se kao hartije Državne obveznice se emituju sa rokovima dospijeća od 90 do 180 dana. Emituju se kao hartije od vrijednosti gdje se prinos ostvaruje u isplati nominalne vrijednosti o dospjeću koja je veća od od vrijednosti gdje se prinos ostvaruje u isplati nominalne vrijednosti o dospjeću koja je veća od cijene koja je plaćena pri kupovini. cijene koja je plaćena pri kupovini. Stopa prinosa se izračunava po formuli .Stopa prinosa se izračunava po formuli . NV - CK 365 NV - CK 365 SP = _______ x _____ SP = _______ x _____ CK BD CK BD Gdje je: Gdje je:-- sp = stopa prinosa za godinu;sp = stopa prinosa za godinu;-- nv = nom.vrij. koja se isplaćuje;nv = nom.vrij. koja se isplaćuje;-- ck = cijena kupovine, ick = cijena kupovine, i bd = broj dana dospijeća.bd = broj dana dospijeća.

21. Blagajnički zapis centralne banke21. Blagajnički zapis centralne bankeBlagajnički zapis (BZ) CB predstavlja instrument pomoću kogaBlagajnički zapis (BZ) CB predstavlja instrument pomoću kogaCB ostvaruje ciljeve politike otvorenog tržišta, MKP i politike stabilnogCB ostvaruje ciljeve politike otvorenog tržišta, MKP i politike stabilnognovca. Prodajući i kupujući svoje blagajničke zapise CB na jednoj straninovca. Prodajući i kupujući svoje blagajničke zapise CB na jednoj stranireguliše optimalnu novčanu masu, a na drugoj strani usklađuje ponudu ireguliše optimalnu novčanu masu, a na drugoj strani usklađuje ponudu itražnju, pa prema tome i cijenu novca na tržištu novca .Na taj način setražnju, pa prema tome i cijenu novca na tržištu novca .Na taj način seobezbjeđuje optimalna likvidnost ukupnog bankarskog i finansijskog sistemaobezbjeđuje optimalna likvidnost ukupnog bankarskog i finansijskog sistemazemlje. Blagajnički zapis CB se razlikuje od BZ države i PB. Njime, neke razvijenijezemlje. Blagajnički zapis CB se razlikuje od BZ države i PB. Njime, neke razvijenijezemlje, npr. Njemačka, izdaju “beskamatni blagajnički zapis” radizemlje, npr. Njemačka, izdaju “beskamatni blagajnički zapis” radiobezbjeđivanja sredstava za pokriće tekućeg buđžetskog deficita, tj za isteobezbjeđivanja sredstava za pokriće tekućeg buđžetskog deficita, tj za istenamjene za koje izdaju se državne obveznice. Na taj način povećava se namjene za koje izdaju se državne obveznice. Na taj način povećava se tražnja za ovim vrijednosnim papirom. BZ je prenosiva potvrda banke izdavaoca,koja glasi natražnja za ovim vrijednosnim papirom. BZ je prenosiva potvrda banke izdavaoca,koja glasi na

određeni novčani iznos deponovan kod nje sa određenim rokom dospijeća obično 1 do12 određeni novčani iznos deponovan kod nje sa određenim rokom dospijeća obično 1 do12 mjeseci, sa određenom kamatom.mjeseci, sa određenom kamatom.

Blagajnički zapis centralne bankeBlagajnički zapis centralne banke - mora na svom blanketu da ima sledeće elemente : - mora na svom blanketu da ima sledeće elemente :-- Serijski broj; - naziv CB izdavaoca; - oznaku da je “Blagajnički zapis”;Serijski broj; - naziv CB izdavaoca; - oznaku da je “Blagajnički zapis”;-- Mjesto i datum izdavanja,nominalni iznos i oznaku da glasi na donosioca; Mjesto i datum izdavanja,nominalni iznos i oznaku da glasi na donosioca; -- Kamatnu ili diskontnu stopu; - datum dospijeća; -potpis guvernera CB. Izdaju se na rok odKamatnu ili diskontnu stopu; - datum dospijeća; -potpis guvernera CB. Izdaju se na rok od 7 do 90 dana.7 do 90 dana.-- Tekst BZ u principu treba da glasi : Tekst BZ u principu treba da glasi : -- Dana 20.11.2006. g. Centralna banka Sarajevo, platiće donosiocu ovog blagajničkog Dana 20.11.2006. g. Centralna banka Sarajevo, platiće donosiocu ovog blagajničkog zapisa 1.000 KM, slovima : hiljaduKM;zapisa 1.000 KM, slovima : hiljaduKM;-- Plativo u __________, kod centralne banke.Plativo u __________, kod centralne banke.

22. Bankarska potvrda o depozitu – Depozitni certifikat22. Bankarska potvrda o depozitu – Depozitni certifikatDepozitni certifikat Depozitni certifikat predstavlja hartiju od vrijednosti koju predstavlja hartiju od vrijednosti kojuizdaju izdaju poslovne banke. poslovne banke. Novijeg je datuma. Prvi put jeNovijeg je datuma. Prvi put jeemitovana u SAD 1960.god. To je bankarska potvrda kojaemitovana u SAD 1960.god. To je bankarska potvrda kojaglasi na donosioca, sa tačnim rokom i kamatom.glasi na donosioca, sa tačnim rokom i kamatom.Emisiju depozitnog certifikata vrši PB, a kupci su pravnaEmisiju depozitnog certifikata vrši PB, a kupci su pravnai fizička lica. Mora da sadrži obavezne elemente :i fizička lica. Mora da sadrži obavezne elemente :- broj i oznaku da je depozitni certifika; - naziv banke koja ga je izdala i datum i mjesto - broj i oznaku da je depozitni certifika; - naziv banke koja ga je izdala i datum i mjesto izdavanja; - iznos na koji je emitovan;- oznaku da glasi na donosioca; - rok dospijeća i izdavanja; - iznos na koji je emitovan;- oznaku da glasi na donosioca; - rok dospijeća i kamatnu stopu; - zakonsku regulativu i potpis ovlašćene banke.kamatnu stopu; - zakonsku regulativu i potpis ovlašćene banke.Depozitni certifikat u odnosu na obični oročeni depozit ima određenih prednosti i nedostataka.Depozitni certifikat u odnosu na obični oročeni depozit ima određenih prednosti i nedostataka.

9

Prednosti su:Prednosti su:-jednostavnost prenosivosti sa jednog na drugog vlasnika;-jednostavnost prenosivosti sa jednog na drugog vlasnika;-daleko većem stepenu likvidnosti; - većoj mogućnosti da se-daleko većem stepenu likvidnosti; - većoj mogućnosti da sesredstva deponuju po višoj kamatnoj stopi, ukoliko jesredstva deponuju po višoj kamatnoj stopi, ukoliko jeograničena kamatna stopa na depozite oročena na kraći rok;ograničena kamatna stopa na depozite oročena na kraći rok;-postojanje manjeg rizika za uložena sredstva i jednostranom-postojanje manjeg rizika za uložena sredstva i jednostranomprenosu prava svojine prostom predajom iz ruke u ruku.prenosu prava svojine prostom predajom iz ruke u ruku.Nedostaci : - Nedostaci : - veći troškovi; - nešto niža kamatna stopa u odnosu na neke druge oročen depozite.veći troškovi; - nešto niža kamatna stopa u odnosu na neke druge oročen depozite.

23. Bankarski akcept23. Bankarski akcept Bankarski akcept Bankarski akcept ili kako se često naziva ili kako se često naziva akcept menične trateakcept menične trate je kratkoročna hartija je kratkoročna hartija od vrijednosti komercijalnog karaktera, koja samo pod određenim uslovima koje odredi CB od vrijednosti komercijalnog karaktera, koja samo pod određenim uslovima koje odredi CB može biti hartija od vrijednosti tržišta novca.može biti hartija od vrijednosti tržišta novca. Kao jedan od oblika komercijalne mjenice, bankarski akcept, uvijek glasi na vrijednost Kao jedan od oblika komercijalne mjenice, bankarski akcept, uvijek glasi na vrijednost komercijalnog posla uvećanu za kamatu do dospijeća roka, odnosno do roka naplate mjeničnog komercijalnog posla uvećanu za kamatu do dospijeća roka, odnosno do roka naplate mjeničnog iznosa. Jedna je od najstarijih hartija od vrijednosti.iznosa. Jedna je od najstarijih hartija od vrijednosti. Osnovna funkcija bankarskog akcepta je sadržana u mogućnosti banke da kreditira Osnovna funkcija bankarskog akcepta je sadržana u mogućnosti banke da kreditira određeni posao svoga komitenta iz tuđih izvora novčanih sredstava, najčešće iz sredstava CB. određeni posao svoga komitenta iz tuđih izvora novčanih sredstava, najčešće iz sredstava CB. Tuđa sredstva se obezbjeđuju reskontom meničnog akcepta kod druge PB ili kod CB. Na taj Tuđa sredstva se obezbjeđuju reskontom meničnog akcepta kod druge PB ili kod CB. Na taj način banka dobija novčana sredstva u visini diskontovane nominalne vrijednosti – najčešće do način banka dobija novčana sredstva u visini diskontovane nominalne vrijednosti – najčešće do 90 dana. Bankarski akcept glasi na ime i može se prenositi samo cesijom. 90 dana. Bankarski akcept glasi na ime i može se prenositi samo cesijom. On mora da sadržiOn mora da sadrži : neopozivu naredbu da se isplati određena suma novca; ime osobe : neopozivu naredbu da se isplati određena suma novca; ime osobe koja treba da izvrši plaćanje; mjesto plaćanja; ime lica kome ili po čijoj naredbi treba da se izvrši koja treba da izvrši plaćanje; mjesto plaćanja; ime lica kome ili po čijoj naredbi treba da se izvrši plaćanje; datum i mjesto izdavanja ; potpis izdavaoca; oznaku akcepta; ime akceptanta, datum i plaćanje; datum i mjesto izdavanja ; potpis izdavaoca; oznaku akcepta; ime akceptanta, datum i mjesto akcepta; potpis akceptanta i oznaku i elemente trgovinske transakcije. mjesto akcepta; potpis akceptanta i oznaku i elemente trgovinske transakcije. Kako se kreira bankarski akcept ? Kako se kreira bankarski akcept ? Uvoznik pribavlja akreditiv od svoje banke i sa Uvoznik pribavlja akreditiv od svoje banke i sa poruđžbinom ga dostavlja izvozniku i njegovoj banci. Izvoznik, po prijemu porudžbine i potvrde poruđžbinom ga dostavlja izvozniku i njegovoj banci. Izvoznik, po prijemu porudžbine i potvrde o prispijeću akreditiva, vrši isporuku robe kupcu. Dokumenta o isporuci proslijeđuje i kreira o prispijeću akreditiva, vrši isporuku robe kupcu. Dokumenta o isporuci proslijeđuje i kreira trasiranu mjenicu (neovjereni bankarski akcept), po naredbi ( na donosioca) sa dospijećem koje trasiranu mjenicu (neovjereni bankarski akcept), po naredbi ( na donosioca) sa dospijećem koje koincidira sa predviđenim prijemom robe od strane uvoznika. Mjenica (neovjereni bankarski koincidira sa predviđenim prijemom robe od strane uvoznika. Mjenica (neovjereni bankarski akcept) ovjerom kod banke uvoznika postaje efektivan bankarski akcept i vraća se banci akcept) ovjerom kod banke uvoznika postaje efektivan bankarski akcept i vraća se banci uvoznika. Banka uvoznika može sačekati dospijeće ili, uz pravičan diskont, prodati prije uvoznika. Banka uvoznika može sačekati dospijeće ili, uz pravičan diskont, prodati prije dospijeća bankarski akcept na sekundarnom tržištu i isplatiti izvoznika. Prijemom isporuke dospijeća bankarski akcept na sekundarnom tržištu i isplatiti izvoznika. Prijemom isporuke uvoznik vrši plaćanje svojoj banci koja time stiče sredstva za isplatu bankarskog akcepta o uvoznik vrši plaćanje svojoj banci koja time stiče sredstva za isplatu bankarskog akcepta o njegovom dospijeću.njegovom dospijeću. Suština bankarskog akcepta je u tome što banka izvoznika može da povuče pripadajuća Suština bankarskog akcepta je u tome što banka izvoznika može da povuče pripadajuća sredstva i prije roka dospijeća prodajom akcepta na sekundarnom tržištu uz odgovarajući sredstva i prije roka dospijeća prodajom akcepta na sekundarnom tržištu uz odgovarajući diskont.Tako banka izvoznika može da kreditira određeni posao svoga komitenta i bez diskont.Tako banka izvoznika može da kreditira određeni posao svoga komitenta i bez angažovanja svojih sredstava.Krajnji imaoc bankarskog akcepta o roku dospijeća ima pravo na angažovanja svojih sredstava.Krajnji imaoc bankarskog akcepta o roku dospijeća ima pravo na potraživanje u odnosu na banku uvoznika. potraživanje u odnosu na banku uvoznika.

24. 24. Tehnologija rada na tržištu novcaTehnologija rada na tržištu novca-obuhvata :-obuhvata : 1. Organizaciju rada na tržištu novca kod pojedinih učesnika;1. Organizaciju rada na tržištu novca kod pojedinih učesnika; 2. Bankarske operacije na tržištu dnevnog i terminskog novca, i2. Bankarske operacije na tržištu dnevnog i terminskog novca, i 3. bankarske operacije na primarnom i sekundarnom tržištu hartija od 3. bankarske operacije na primarnom i sekundarnom tržištu hartija od vrijednosti tržišta novca.vrijednosti tržišta novca.1. ORGANIZACIJA RADA1. ORGANIZACIJA RADA Svaki od učesnika na trž.novca mora da ima u okviru svoje finansijske institucije poseban Svaki od učesnika na trž.novca mora da ima u okviru svoje finansijske institucije poseban

organizacioni dio koji se isključivo bavi novčanim transakcijama tzv.organizacioni dio koji se isključivo bavi novčanim transakcijama tzv. “ Organizacioni dio “ Organizacioni dio sredstava i njihovog disponiranja” ili jedinstveno “ Tržište novca”.sredstava i njihovog disponiranja” ili jedinstveno “ Tržište novca”.

10

Dobrim radom ovoga dijela banke, obezbjeđuju se preduslovi za funkcionisanje banke u cjelini, aDobrim radom ovoga dijela banke, obezbjeđuju se preduslovi za funkcionisanje banke u cjelini, a oni su :oni su : a) dnevna ili časovna ažurnost ;a) dnevna ili časovna ažurnost ; b) informaciona veza za evidenciju priliva i odliva sredstava;b) informaciona veza za evidenciju priliva i odliva sredstava; c) savršeno disponiranje tim sredstvima u koordinaciji sa ostalim sektorima u banci,i c) savršeno disponiranje tim sredstvima u koordinaciji sa ostalim sektorima u banci,i donošenja najracionalnije i najoptimalnije odluke o plasmanu viška i nabavci manjka novčanih donošenja najracionalnije i najoptimalnije odluke o plasmanu viška i nabavci manjka novčanih sredstava.sredstava.2. Bankarske operacije na tržištu dnevnog i terminskog novca2. Bankarske operacije na tržištu dnevnog i terminskog novca Transakcije između jedne poslovne banke sa drugom poslovnom bankom ili jedne PB sa CB. Transakcije između jedne poslovne banke sa drugom poslovnom bankom ili jedne PB sa CB.

svode se na pregovore dilera o visini iznosa koji se kupuje odnosno prodaje, roku na koji se svode se na pregovore dilera o visini iznosa koji se kupuje odnosno prodaje, roku na koji se novac uzima ili nudi i kamatnoj stopi.novac uzima ili nudi i kamatnoj stopi.

Primjer : Banka “A” mora da plati 110.000 KM za svoje klijente. Istog dana na svom ŽR Primjer : Banka “A” mora da plati 110.000 KM za svoje klijente. Istog dana na svom ŽR sa očekivanim prilivom ima 100.000 KM. Manjak novca od 10.000 KM banka mora da kupi. To sa očekivanim prilivom ima 100.000 KM. Manjak novca od 10.000 KM banka mora da kupi. To može uraditi kupovinom od banke “B” na tržištu dnevnog novca po ugovorenoj kamatnoj stopi može uraditi kupovinom od banke “B” na tržištu dnevnog novca po ugovorenoj kamatnoj stopi koja toga dana važi na tržištu novca.koja toga dana važi na tržištu novca.3. Posebne operacije sa hartijama od vrijednosti tržišta novca - obuhvataju3. Posebne operacije sa hartijama od vrijednosti tržišta novca - obuhvataju : : a) prvu ili primarnu emisiju, odnosno plasman ili prodaju hartija od vrijednosti. TN na tzv. a) prvu ili primarnu emisiju, odnosno plasman ili prodaju hartija od vrijednosti. TN na tzv.

primarnom tržištu novca, i primarnom tržištu novca, i b) poslovne operacije vezane za drugu ili svaku dalju kupoprodaju hartija od vrijednosti TN, tzv. b) poslovne operacije vezane za drugu ili svaku dalju kupoprodaju hartija od vrijednosti TN, tzv.

sekundarno tržištesekundarno tržište. . Primarno tržište HV TN je dio TN koje obuhvata ukupnost poslovnih operacija CB i ostalih Primarno tržište HV TN je dio TN koje obuhvata ukupnost poslovnih operacija CB i ostalih učesnika na TN prilikom prve prodaje HV, državnih obveznica i blagajničkih zapisa CB , kao i učesnika na TN prilikom prve prodaje HV, državnih obveznica i blagajničkih zapisa CB , kao i prve prodaje HV PB i drugih učesnika na tržištu novca : depozitnog certifikata; bankarskog prve prodaje HV PB i drugih učesnika na tržištu novca : depozitnog certifikata; bankarskog akcepta itd.akcepta itd. Sekundarno tržište vrijednosnih papira – Sekundarno tržište vrijednosnih papira – predstavlja tržište gdje se ponovo vrši prodaja ili predstavlja tržište gdje se ponovo vrši prodaja ili

promet već emitovanih dugoročnih vrijedosnih papira.promet već emitovanih dugoročnih vrijedosnih papira.Poslovne operacije sa hartijama od vrijednosti javno-pravnog sektora : državnih obveznica Poslovne operacije sa hartijama od vrijednosti javno-pravnog sektora : državnih obveznica

i blagajničkih zapisai blagajničkih zapisaCB prodaje ove HV PB ili nekim drugim ovlašćenim učesnicima na tržištu novca. Prodaja se vrši CB prodaje ove HV PB ili nekim drugim ovlašćenim učesnicima na tržištu novca. Prodaja se vrši

na način i pod uslovima koji utvrđuje CB.na način i pod uslovima koji utvrđuje CB.5. Poslovne operacije sa HV privatnog karaktera na TN : Depozitni certifikati, bankarskih 5. Poslovne operacije sa HV privatnog karaktera na TN : Depozitni certifikati, bankarskih

akcepata itd.akcepata itd.PB ili neki drugi ovlašćeni učesnik na TN , prodaje hartije od vrijednosti, a CB ili druge PB PB ili neki drugi ovlašćeni učesnik na TN , prodaje hartije od vrijednosti, a CB ili druge PB

odnosno drugi učesnici na odnosno drugi učesnici na primarnom TNprimarnom TN kupuju te HV. kupuju te HV. NastavakNastavakTržišna cijene - PrimjerTržišna cijene - Primjer N – Nominalna vrijednost = 1.000 KM,N – Nominalna vrijednost = 1.000 KM, P - Kamatna stopa = 18 % godišnje ;P - Kamatna stopa = 18 % godišnje ; T - dan prve prodaje.............................. 30.03.2004.god.;T - dan prve prodaje.............................. 30.03.2004.god.; - dan dospijeća.................................. 30.01.2005.god.; ( 300 dana) - dan dospijeća.................................. 30.01.2005.god.; ( 300 dana) V – dan kupoprodaje.............................. 01.09. 2004.god.V – dan kupoprodaje.............................. 01.09. 2004.god. D - diskontna stopa = 16 %.D - diskontna stopa = 16 %.Tc ( 01.09.2004.) = 1.075 KM.Tc ( 01.09.2004.) = 1.075 KM. Kamata od 30.03.2004. do 30.01.2005g. K = ( N x p x t) : 36.000; K= (1.000 x 18x 300) :Kamata od 30.03.2004. do 30.01.2005g. K = ( N x p x t) : 36.000; K= (1.000 x 18x 300) : 36.000 = 150 KM.36.000 = 150 KM. Vrijednost hartije od vrijednosti na dan 30.01.2005 : 1.000 + 150 = 1.150 KM.Vrijednost hartije od vrijednosti na dan 30.01.2005 : 1.000 + 150 = 1.150 KM. Diskont Diskont ( novčani iznos koji pripada kupcu) = ( novčani iznos koji pripada kupcu) = 75 KM,a Tc=1.075KM.75 KM,a Tc=1.075KM.Tc=(N+d):(1+dxv) : 36.000 = 1.150 : (1+16 x 150) : 36.000 = 930 KM.Tc=(N+d):(1+dxv) : 36.000 = 1.150 : (1+16 x 150) : 36.000 = 930 KM.

25. Kamata kao cijena novca25. Kamata kao cijena novca•• Štaje kamata ?Štaje kamata ? Kamata je cijena pozajmljenog novca. Kamata je cijena pozajmljenog novca.

11

-- Kamata je “iracionalni” oblik cijene. Nije jednaka cijeni koja se pozajmljuje nego samo Kamata je “iracionalni” oblik cijene. Nije jednaka cijeni koja se pozajmljuje nego samo njenom dijelu.njenom dijelu.

Teorije kamataTeorije kamata

-- Teorija likvidnosti : Vlasnik novca se privremeno odriče od potrošnje toga novca, Teorija likvidnosti : Vlasnik novca se privremeno odriče od potrošnje toga novca, ustupajući ga drugom na određeno vrijeme. ustupajući ga drugom na određeno vrijeme.

Za to dobija određenu naknadu – kamatu. Za to dobija određenu naknadu – kamatu.-- Marksova teorija – kamata je cijena zajmovnog kapitala i to njegove produktivne upotrebe. Marksova teorija – kamata je cijena zajmovnog kapitala i to njegove produktivne upotrebe.

Vraća se iz ostvarenog bruto profita.Vraća se iz ostvarenog bruto profita. Primjer : 100.000 KM; kamata 5%; Iznos kamate =5.000 KM. Primjer : 100.000 KM; kamata 5%; Iznos kamate =5.000 KM. 100.000 KM; prof.stopa 10%; bruto prihoda=10.000KM. 100.000 KM; prof.stopa 10%; bruto prihoda=10.000KM.Vrste kamatnih stopaVrste kamatnih stopa•• Kamate centralne bankeKamate centralne banke•• Eskontna stopa – predstavlja kamatnu stopu po kojoj CB odobrava kredite PB.Eskontna stopa – predstavlja kamatnu stopu po kojoj CB odobrava kredite PB.•• Lombardna stopa predstavlja kamatnu stopu po kojoj CB na bazi zaloga hartija od Lombardna stopa predstavlja kamatnu stopu po kojoj CB na bazi zaloga hartija od

vrijednosti daje kredite za likvidnost poslovnim bankama.vrijednosti daje kredite za likvidnost poslovnim bankama.•• Diskontna stopa – je stopa po kojoj CB prodaje ili kupuje hartije od vrijednosti na TN.Diskontna stopa – je stopa po kojoj CB prodaje ili kupuje hartije od vrijednosti na TN.Diskontna stopa je različita i zavisi od vrste hartije od vrijednosti , roka njihovog dospijeća kao i Diskontna stopa je različita i zavisi od vrste hartije od vrijednosti , roka njihovog dospijeća kao i

od situacije naod situacije natržištu novca.tržištu novca.Eskontnu i lombardnu stopu CB javno objavljuje. Diskontnu stopu NE.Eskontnu i lombardnu stopu CB javno objavljuje. Diskontnu stopu NE.Ona je poznata tek nakon obavljanja transakcije sa HV na TN.Ona je poznata tek nakon obavljanja transakcije sa HV na TN.

26.Ravnoteža ponude i tražnje novca26.Ravnoteža ponude i tražnje novcaKretanja na tržištu novcaKretanja na tržištu novca•• Povećanje ili smanjenje ES CBPovećanje ili smanjenje ES CB Eskontna stopa CB je najvažniji faktor koji djeluje na ponudu i tražnju novca na TN. S toga bilo Eskontna stopa CB je najvažniji faktor koji djeluje na ponudu i tražnju novca na TN. S toga bilo kakva promjena ES ima poseban značaj na TN.kakva promjena ES ima poseban značaj na TN.Povećanje ES CB , poskupljuje novac, tj eskontne kredite. To se primjenjuje kada na tržištu Povećanje ES CB , poskupljuje novac, tj eskontne kredite. To se primjenjuje kada na tržištu novca dođe do povećanja količine novca u opticaju. ( Sprečavanje inflacije).novca dođe do povećanja količine novca u opticaju. ( Sprečavanje inflacije).Smanjene ES vrši se radi povećanja novčane tražnje i podizanja privredne aktivnosti.Smanjene ES vrši se radi povećanja novčane tražnje i podizanja privredne aktivnosti. tražnja , ponuda , kamata. tražnja , ponuda , kamata.

27. Pojmovno određenje tržišta kapitala27. Pojmovno određenje tržišta kapitala1. Šta se podrazumijeva pod samim kapitalom ?1. Šta se podrazumijeva pod samim kapitalom ?Da li je to nekakva materijalna stvar, da li je to novac, mašina, preduzeće ili Da li je to nekakva materijalna stvar, da li je to novac, mašina, preduzeće ili nešto drugo? Kao odgovor moglo bi se reći da nijedna materijalna stvar nešto drugo? Kao odgovor moglo bi se reći da nijedna materijalna stvar sama za sebe nije i ne može biti kapital. Oni u određenim društveno – sama za sebe nije i ne može biti kapital. Oni u određenim društveno – ekonomskim odnosima postaju kapital.ekonomskim odnosima postaju kapital.Ustvari, kapital je društveni odnos proizvodnje koji omogućava da se Ustvari, kapital je društveni odnos proizvodnje koji omogućava da se materijalna stvar, materijalno dobro stalno uvećava ili samooplođuje.materijalna stvar, materijalno dobro stalno uvećava ili samooplođuje.Izraženo uvidu formule kapital je : N - R - N1 ( višak vrijednosti ).Izraženo uvidu formule kapital je : N - R - N1 ( višak vrijednosti ).To znači , da ulaganje novca mora obezbijediti njegovo uvećanje: N=N+m. To znači , da ulaganje novca mora obezbijediti njegovo uvećanje: N=N+m.

Primjer: Izvršena je nabavkaPrimjer: Izvršena je nabavkarobe u vrijednosti od 10.000 KM. Roba je prodata za 11.000 KM. Razlika od robe u vrijednosti od 10.000 KM. Roba je prodata za 11.000 KM. Razlika od

1.000 KM predstavlja1.000 KM predstavljauvećanje , tj K A P I T A L. uvećanje , tj K A P I T A L. Tržište kapitalaTržište kapitala Tržište kapitalaTržište kapitala – je skup institucija, finansijskih instrumenata i mehanizama pomoću – je skup institucija, finansijskih instrumenata i mehanizama pomoću kojih se novčana sredstva nude i traže dugoročno.To je specijalnizovano tržište na kome se trgujekojih se novčana sredstva nude i traže dugoročno.To je specijalnizovano tržište na kome se trguje dugoročnim novčanim sredstvima-kapitalom i dugoročnim vrijednosnim papirima. Shodno tome, dugoročnim novčanim sredstvima-kapitalom i dugoročnim vrijednosnim papirima. Shodno tome,

12

kada su nekome potrebna investiciona sredsta on ih može obezbijediti na tržištu kapitala kada su nekome potrebna investiciona sredsta on ih može obezbijediti na tržištu kapitala emitujući emitujući obveznice ( zajmovni kapital), obveznice ( zajmovni kapital), ili emitujući ili emitujući akcije ( akcijski kapital).akcije ( akcijski kapital). Tržište kapitala : 1) tržište kredita, i 2) trž. Vrijednosnih papira.Tržište kapitala : 1) tržište kredita, i 2) trž. Vrijednosnih papira. 1) Trž.kredita : a) kred.investciono i b) hipotekarno tržište.1) Trž.kredita : a) kred.investciono i b) hipotekarno tržište. 2) Trž.vrij.papira : a) Trž.obveznica i b) Trž. Akcija.2) Trž.vrij.papira : a) Trž.obveznica i b) Trž. Akcija.

28. Vrste tržišta kapitala28. Vrste tržišta kapitala Kreditno-inv.trž. je trž. na kome se nude i traže sredstva za investicije(duži period). Tu seKreditno-inv.trž. je trž. na kome se nude i traže sredstva za investicije(duži period). Tu se pojavljuju banke, preduzeća i dr. finansijski subjekti, zavodi za osiguranje , investicioni fondovi pojavljuju banke, preduzeća i dr. finansijski subjekti, zavodi za osiguranje , investicioni fondovi itd.itd. Hipotekarno tržište – kapital se koristi u formi hipotekarnih kredita.Hipotekarno tržište – kapital se koristi u formi hipotekarnih kredita. Tržište hartija od vrijednosti dugoročnog karaktera ili Tržište hartija od vrijednosti dugoročnog karaktera ili tržište efekata,predstavlja tržište efekata,predstavlja specifičan oblik specifičan oblik TK . Javlja se kao TK . Javlja se kao - primarno, ili emisiono, i - primarno, ili emisiono, i - sekundarno - sekundarno tržište. tržište. Primarno TK odnosi se na prvu emisiju efekata, tj hartija od vrijed. ,i to . Obveznica i Primarno TK odnosi se na prvu emisiju efekata, tj hartija od vrijed. ,i to . Obveznica i akcija. Cilj- pribavljanje , prvenstveno novčanih sredstva.akcija. Cilj- pribavljanje , prvenstveno novčanih sredstva. Sekundarno TK odnosi se na kasniju kupovinu i prodaju ranije emitovanih hartija od Sekundarno TK odnosi se na kasniju kupovinu i prodaju ranije emitovanih hartija od vrijednosti na primarnom tržištu.vrijednosti na primarnom tržištu.

29. Emisije hartija od vrijednosti29. Emisije hartija od vrijednosti•• Direktna, 2. Indirektna, i 3. Interna emisija.Direktna, 2. Indirektna, i 3. Interna emisija.•• Direktna emisija : emitent vrijedn.papira i investitor su u direktnoj vezi bez posrednika Direktna emisija : emitent vrijedn.papira i investitor su u direktnoj vezi bez posrednika

(banke),(banke),•• Indirektna emisija - obavezno posredovanje banke; Indirektna emisija - obavezno posredovanje banke;•• Interna emisija - vrši se kada se emisija vrši na osnovu dobiti stvorene u preduzeću. Interna emisija - vrši se kada se emisija vrši na osnovu dobiti stvorene u preduzeću.

Dividenda se ne isplaćuje u gotovom,već se emituju dividendne akcije.Dividenda se ne isplaćuje u gotovom,već se emituju dividendne akcije.•• Sa aspekta mjesta na kome se obavljaju operacije sa HV, TK predstavlja jedinstvo: Sa aspekta mjesta na kome se obavljaju operacije sa HV, TK predstavlja jedinstvo: a) Berzanskog prometa i b) vanberzanskog prometa.a) Berzanskog prometa i b) vanberzanskog prometa. Berzanski promet – Berzanski promet – predstavlja ukupnost transakcija na službenom dijelu berze HV, predstavlja ukupnost transakcija na službenom dijelu berze HV, odnosno efekata,kao instituciji TK.odnosno efekata,kao instituciji TK. Vanberzanski promet – Vanberzanski promet – predstavlja tržište transakcije sa HV koje se realizuju van predstavlja tržište transakcije sa HV koje se realizuju van sl.dijela berze. Po svome obimu ovaj promet je veći od berzanskog sl.dijela berze. Po svome obimu ovaj promet je veći od berzanskog .Ostvaruje se :.Ostvaruje se : - u okviru berzanskog poslovnog prostora, na svim mjestima i u svim prostorijama koje - u okviru berzanskog poslovnog prostora, na svim mjestima i u svim prostorijama koje su van onih koje se smatraju službenim;su van onih koje se smatraju službenim; - u bankama i drugim finansijskim posrednicima na tržištu kapitala i naziva se - u bankama i drugim finansijskim posrednicima na tržištu kapitala i naziva se međubankarski promet HV TK ili tzv “ šalterpromet efekata”, imeđubankarski promet HV TK ili tzv “ šalterpromet efekata”, i - između učesnika na TK, direktno i neposredno van berze i banaka i naziva se slobodnim - između učesnika na TK, direktno i neposredno van berze i banaka i naziva se slobodnim prometom HV ili “ telefonski promet efekata”. prometom HV ili “ telefonski promet efekata”.

30. Kapital i njegovi vlasnici30. Kapital i njegovi vlasnici 1. Izvori kapitala :1. Izvori kapitala :a) Štednja kao izvor kapitala : Kapital je odložena potrošnja na rok duži od jedne godine. a) Štednja kao izvor kapitala : Kapital je odložena potrošnja na rok duži od jedne godine. Osnovni motiv odlaganja potrošnje je adekvatnije trošenje u narednom periodu. To je i osnov za Osnovni motiv odlaganja potrošnje je adekvatnije trošenje u narednom periodu. To je i osnov za uspješno funkcionisanje tržišta kapitala. Dakle, štednjom se proizvodi kapital.uspješno funkcionisanje tržišta kapitala. Dakle, štednjom se proizvodi kapital. Vremenski rok odlaganja trošenja sredstava zavisi od: Vremenski rok odlaganja trošenja sredstava zavisi od:1. stope ostatka LD i Akumulacije;1. stope ostatka LD i Akumulacije;2. stope očekivanog prihoda u narednom periodu;2. stope očekivanog prihoda u narednom periodu;3. stepena razvijenosti instrumenata za stimulisanje odlaganja trošenja, odnosno štednje, i 3. stepena razvijenosti instrumenata za stimulisanje odlaganja trošenja, odnosno štednje, i 4. stepena razvijenosti i uspješnog funkcionisanja sekundarnog tržišta hartija od vrijednosti.4. stepena razvijenosti i uspješnog funkcionisanja sekundarnog tržišta hartija od vrijednosti.1. Stopa ostatka LD (plate ) i akumulacije 1. Stopa ostatka LD (plate ) i akumulacije

13

D = P + Š Veća štednja - veća je i mogućnost da će i vremenski period D = P + Š Veća štednja - veća je i mogućnost da će i vremenski period odlaganja potrošnje biti duži od 12 mjeseci.odlaganja potrošnje biti duži od 12 mjeseci.

D = 1.000 KM ; P = 600 KM ; Š = 400 KM. U toku godine iznos od 400 KM tj.D = 1.000 KM ; P = 600 KM ; Š = 400 KM. U toku godine iznos od 400 KM tj. štednje se potroši. Je li ostvaren kapital ? NE !štednje se potroši. Je li ostvaren kapital ? NE !

Š = 400 KM. U toku godine potroši se 300 KM. Ostalo je 100 KM. Iznos od Š = 400 KM. U toku godine potroši se 300 KM. Ostalo je 100 KM. Iznos od 100 KM predstavlja kapital.100 KM predstavlja kapital.

2. Stopa očekivanog prihoda , ili visina prihoda koja se očekuje u narednom2. Stopa očekivanog prihoda , ili visina prihoda koja se očekuje u narednom periodu kao naknada za odloženo trošenje, tj štednju, ako je veća , biće i periodu kao naknada za odloženo trošenje, tj štednju, ako je veća , biće i dužina roka odlaganja trošenja veća od 12 mjeseci i obrnuto. dužina roka odlaganja trošenja veća od 12 mjeseci i obrnuto. 3. Stepen razvijenosti instr. za odlaganje trošenja,tj. štednje, predstavlja 3. Stepen razvijenosti instr. za odlaganje trošenja,tj. štednje, predstavlja razvijenost bankarsko- finansijskog sektora, posebno funkcionisanja razvijenost bankarsko- finansijskog sektora, posebno funkcionisanja sekundarnog tržišta hartija od vrijednosti, jer ono direktno određuje dužinu sekundarnog tržišta hartija od vrijednosti, jer ono direktno određuje dužinu roka odlaganja trošenja.roka odlaganja trošenja.

31. Transformacija novca kao izvor kapitala 31. Transformacija novca kao izvor kapitala Suština je u “prerađivačkoj” funkciji bankarsko – finansijskog sektora, Suština je u “prerađivačkoj” funkciji bankarsko – finansijskog sektora, da štednju, čiji je rok odlaganja trošenja kraći od 12 mjeseci transformiše na da štednju, čiji je rok odlaganja trošenja kraći od 12 mjeseci transformiše na rok duži od 12 meseci. Ovo je motiv svake banke jer na taj način obezbijeđujerok duži od 12 meseci. Ovo je motiv svake banke jer na taj način obezbijeđuje veće prihode. Na taj način, uporedo sa ličnom koristi, banka obezbijeđuje veće prihode. Na taj način, uporedo sa ličnom koristi, banka obezbijeđuje korist i za ukupni privredni sistem, jer značajnim iznosima kapitala korist i za ukupni privredni sistem, jer značajnim iznosima kapitala omogućava uspješno funkcionisanje tržišta kapitala.omogućava uspješno funkcionisanje tržišta kapitala. Ukupan iznos kapitala formiran iz navedena dva izvora predstavlja Ukupan iznos kapitala formiran iz navedena dva izvora predstavlja ponudu TK.ponudu TK. Vlasnici štednje su učesnici na TK, a oni su : pojedinci ; privredni Vlasnici štednje su učesnici na TK, a oni su : pojedinci ; privredni subjekti ; državni ili paradžavni subjekti, institucije i organizacije svih vrsta subjekti ; državni ili paradžavni subjekti, institucije i organizacije svih vrsta i bankarsko – fin. Institucije svih oblika i vrsta. i bankarsko – fin. Institucije svih oblika i vrsta.

32. Korisnici kapitala 32. Korisnici kapitala Korisnici kapitala su :Korisnici kapitala su :-- pojedinci ; - privredni subjekti svih oblika ; - državne ili paradržavne pojedinci ; - privredni subjekti svih oblika ; - državne ili paradržavne

institucije i organizacije, i bankarsko - finansijske organizacije svih institucije i organizacije, i bankarsko - finansijske organizacije svih oblika i vrsta .oblika i vrsta .

-- Pojedinci – pri korišćenju hipotekarnih – stambenih kredita ;Pojedinci – pri korišćenju hipotekarnih – stambenih kredita ; Privredni subjekti , kao i svi oblici drž. i paradržavnih inst. i org. Mogu biti Privredni subjekti , kao i svi oblici drž. i paradržavnih inst. i org. Mogu biti

korisnici kapitala u svim njegovim pojavnim formama.korisnici kapitala u svim njegovim pojavnim formama. Bank. Fin. Organizacije mogu se javiti u trostrukoj ulozi : - kao korisnici Bank. Fin. Organizacije mogu se javiti u trostrukoj ulozi : - kao korisnici

kapitala u svoje ime i za svoj račun ; - kao korisnici kapitala u svoje ime a kapitala u svoje ime i za svoj račun ; - kao korisnici kapitala u svoje ime a za tuđi račun, i kao korisnici kapitala u tuđe ime i za tuđi račun.za tuđi račun, i kao korisnici kapitala u tuđe ime i za tuđi račun.

Ukupan iznos kapitala koji se traži na TK čini tražnju kapitala.Ukupan iznos kapitala koji se traži na TK čini tražnju kapitala. 33. Oblici korišćenja kapitala 33. Oblici korišćenja kapitala Svi oblici kapitala mogu se grupisati u dviie grupe :Svi oblici kapitala mogu se grupisati u dviie grupe : 1. Oblik zajmovnog kapitala, i1. Oblik zajmovnog kapitala, i 2. Oblik akcijskog kapitala.2. Oblik akcijskog kapitala.Zajmovni kapital : Vlasnik kapitala je povjerilac, a dužnik je korisnik Zajmovni kapital : Vlasnik kapitala je povjerilac, a dužnik je korisnik kapitala.kapitala.Zajmovni kapital se može pojaviti u formi : a) Investicionog kredita;Zajmovni kapital se može pojaviti u formi : a) Investicionog kredita; b) Hipotekarnog kredita, i c) Dugoročnog zajma .b) Hipotekarnog kredita, i c) Dugoročnog zajma . Dugoročni zajam je dugorpčni kredit obezbijeđen emisijom dugoročnih Dugoročni zajam je dugorpčni kredit obezbijeđen emisijom dugoročnih

hartija od vrijednosti.hartija od vrijednosti.

14

34. HARTIJE OD VRIJEDNOSTI NA TRŽIŠTU KAPITALA 34. HARTIJE OD VRIJEDNOSTI NA TRŽIŠTU KAPITALA Tržišni materijal Tržišni materijal Hartije od vrijednost se nazivaju - EFEKTI. Sveukupnost HV ili efekata Hartije od vrijednost se nazivaju - EFEKTI. Sveukupnost HV ili efekata koji su u funkciji tržišta kapitala čini tržišni materijal TK. To su u stvari oni koji su u funkciji tržišta kapitala čini tržišni materijal TK. To su u stvari oni efekti putem kojih se formira i realizuje ponuda i tražnja na TK.efekti putem kojih se formira i realizuje ponuda i tražnja na TK.1. Pojam hartije od vrijednosti1. Pojam hartije od vrijednostiHartija od vrijednosti je pismeni dokument ili isprava koja imaocu iste daje Hartija od vrijednosti je pismeni dokument ili isprava koja imaocu iste daje

određeno imovinsko pravoodređeno imovinsko pravoKoje se može koristiti samo pod uslovom zakonsog vlasništva nad tom Koje se može koristiti samo pod uslovom zakonsog vlasništva nad tom

hartijom od vrijednosti. To je hartijom od vrijednosti. To je dokument koji mora da ispunja određene uslove i to :dokument koji mora da ispunja određene uslove i to :- da je pismena isprava; - da je u toj pismenoj ispravi određeno imovinsko - da je pismena isprava; - da je u toj pismenoj ispravi određeno imovinsko ili lično pravo i da je korišćenje i ostvarivanje tog prava veoma jasno ili lično pravo i da je korišćenje i ostvarivanje tog prava veoma jasno uslovljeno zakonskim vlasništvom – posjedovanjem te hartije od vrijednosti. uslovljeno zakonskim vlasništvom – posjedovanjem te hartije od vrijednosti. Bitni elementi hartije od vrijednosti Bitni elementi hartije od vrijednosti Da bi se jedna pismena isprava mogla smatrati hartijom od vrijednosti, Da bi se jedna pismena isprava mogla smatrati hartijom od vrijednosti,

neophodno je da na svom blanketu ima slijedeće elemente :neophodno je da na svom blanketu ima slijedeće elemente :1.1. naziv hartije od vrijednosti ;naziv hartije od vrijednosti ;2.2. naziv i sjedište izdavaoca HV;naziv i sjedište izdavaoca HV;3.3. tačno označenu obavezu izdavaoca koja proizilazi iz hartije od tačno označenu obavezu izdavaoca koja proizilazi iz hartije od

vrijednosti ,vrijednosti ,4.4. naziv firme ili ime lica na koje HV glasi;naziv firme ili ime lica na koje HV glasi;5.5. mjesto i datum izdavanja i serijski broj;mjesto i datum izdavanja i serijski broj;6.6. potpis izdavaoca HV. potpis izdavaoca HV.

35. Vrste hartija od vrijednosti 35. Vrste hartija od vrijednosti Akcija ;Akcija ; Obveznica;Obveznica; Blagajnički zapis;Blagajnički zapis; Komercijalni zapis;Komercijalni zapis; Bankarska potvrda o depozitu ( depozitni certifikat);Bankarska potvrda o depozitu ( depozitni certifikat);6. Bankarski akcept6. Bankarski akcept

36. AKCIJA i akcijski kapital36. AKCIJA i akcijski kapital Akcija je hartija od vrijednosti koja glasi na dio akcionarskog kapitala. Akcija je hartija od vrijednosti koja glasi na dio akcionarskog kapitala.

Varijabilnog je karaktera, što znači da vlasniku ne obezbijeđuje unaprijed Varijabilnog je karaktera, što znači da vlasniku ne obezbijeđuje unaprijed poznat, niti zagarantovan prihod. Prihod je isključivo zavisan i uslovljen poznat, niti zagarantovan prihod. Prihod je isključivo zavisan i uslovljen rezultatima rada privrednog subjekta koji je do sopstvenog kapitala došao rezultatima rada privrednog subjekta koji je do sopstvenog kapitala došao upravo emisijom tih efekata. Osim toga, visina prihoda, bez obzira na upravo emisijom tih efekata. Osim toga, visina prihoda, bez obzira na ostvarene rezultate rada,zavisna je i od odluke skupštine svih vlasnika ostvarene rezultate rada,zavisna je i od odluke skupštine svih vlasnika akcije. Iz tih razloga prihod može biti različit od jednog do drugog akcije. Iz tih razloga prihod može biti različit od jednog do drugog obračunskog perioda.obračunskog perioda.

Akcija simbolizuje vlasništvo : a) nad određenim dijelom kapitala; iAkcija simbolizuje vlasništvo : a) nad određenim dijelom kapitala; i b) nad određenim dijelom imovine ( suvlasništvo ).b) nad određenim dijelom imovine ( suvlasništvo ). Posmatrano sa aspekta vlasništva nad imovinom jednog privrednog subjektaPosmatrano sa aspekta vlasništva nad imovinom jednog privrednog subjekta postoji veliki broj organizacionih formi i oblika putem kojih se vrši osnivanje i postoji veliki broj organizacionih formi i oblika putem kojih se vrši osnivanje i rad privrednih subjekata. Najznačajniji su : akcionarska i suvlasnička društva.rad privrednih subjekata. Najznačajniji su : akcionarska i suvlasnička društva. Akcionarska društva predstavljaju privredne subjekte koja su upisana u Akcionarska društva predstavljaju privredne subjekte koja su upisana u sudski registar sa tačno određenim iznosom osnivačkog – akcionarskog sudski registar sa tačno određenim iznosom osnivačkog – akcionarskog

15

kapitala, uplaćenog od strane akcionara – vlasnika. Dakle, osnivanje AD se kapitala, uplaćenog od strane akcionara – vlasnika. Dakle, osnivanje AD se ostvaruje emisijom i plasmanom akcija.ostvaruje emisijom i plasmanom akcija. Suvlasnička društva predstavljaju takve privredne subjekte kod kojih je Suvlasnička društva predstavljaju takve privredne subjekte kod kojih je u registar privrednih subjekata upisana imovina svakog od suvlasnika u registar privrednih subjekata upisana imovina svakog od suvlasnika posebno bez obzira na način i oblik tog učešća. To dalje znači da obaveza posebno bez obzira na način i oblik tog učešća. To dalje znači da obaveza uplate učešća ne mora biti izvršena samo uplatom u kapitalu što je slučaj od uplate učešća ne mora biti izvršena samo uplatom u kapitalu što je slučaj od AD, već može biti izvršena i unošenjem određene imovine ( zemljišta, AD, već može biti izvršena i unošenjem određene imovine ( zemljišta, osnovnih sredstava itd. osnovnih sredstava itd. Akcijski kapital – pribavljanje slobodnih sredstava na FT i njihovo Akcijski kapital – pribavljanje slobodnih sredstava na FT i njihovo angažovanje u rentabilnije svrhe .angažovanje u rentabilnije svrhe . Vrste akcija Vrste akcija 1. Akcija na donosioca i na ime;1. Akcija na donosioca i na ime;2. Akcija sa nominalnom vrijednošću i bez nom.vrijednosti;2. Akcija sa nominalnom vrijednošću i bez nom.vrijednosti; 3. Obične i povlašćene akcije ;3. Obične i povlašćene akcije ; 4. Akcije sa garantovanom dividendom i bez garant.dividende;4. Akcije sa garantovanom dividendom i bez garant.dividende; 5. Akcije koje daju veći broj glasova, sa ograničenim pravom 5. Akcije koje daju veći broj glasova, sa ograničenim pravom glasa, bez prava glasa i sa kumulativnim pravom glasa;glasa, bez prava glasa i sa kumulativnim pravom glasa; 6. Konvertibilne akcije;6. Konvertibilne akcije; 7. Akcije sa odloženim plaćanjem dividende;7. Akcije sa odloženim plaćanjem dividende; 8. Otvorene i zatvorene akcije, i8. Otvorene i zatvorene akcije, i 9 Nove akcije.9 Nove akcije. 1. Akcije koje glase na donosioca i na ime ,- kriterij vlasništvo;1. Akcije koje glase na donosioca i na ime ,- kriterij vlasništvo; Vlasnik akcije koja glasi na donosioca, za isplatu dividende mora uz Vlasnik akcije koja glasi na donosioca, za isplatu dividende mora uz zahtjev za isplatu da podnese i odgovarajući kupon za dividendu koja zahtjev za isplatu da podnese i odgovarajući kupon za dividendu koja dospijeva.dospijeva. Akcija koja glasi na ime,vlasnik akcije mora biti unijet u popisnu knjigu Akcija koja glasi na ime,vlasnik akcije mora biti unijet u popisnu knjigu AD.Prenos prava vlasništva vrši se indosiranjem tih prava na novog vlasnika i AD.Prenos prava vlasništva vrši se indosiranjem tih prava na novog vlasnika i upisom prenosa u knjigu akcionarskog društva. U mnogim zemljama akcije upisom prenosa u knjigu akcionarskog društva. U mnogim zemljama akcije na ime su zakonska obaveza us slučaju da iznos akcije nije u punom iznosu na ime su zakonska obaveza us slučaju da iznos akcije nije u punom iznosu isplaćen.isplaćen. Obične akcije predstavljaju onu vrstu akcija koje vlasniku iste Obične akcije predstavljaju onu vrstu akcija koje vlasniku iste garantuju ostvarivanje i realizaciju svih materijalnih i nematerijalnih garantuju ostvarivanje i realizaciju svih materijalnih i nematerijalnih prava iz akcije. prava iz akcije. Povlašćene ili preferencijalne akcije – dividenda je unaprijed određena Povlašćene ili preferencijalne akcije – dividenda je unaprijed određena tj. poznata, a samim tim garantovana. tj. poznata, a samim tim garantovana. Konvertibilne akcije su akcije koje mogu biti zamjenjive, prema želji vlasnika;Konvertibilne akcije su akcije koje mogu biti zamjenjive, prema želji vlasnika;Akcije sa odloženim plaćanjem dividendi su akcije kod kojih se Akcije sa odloženim plaćanjem dividendi su akcije kod kojih se unaprijed utvrdi rok u kojem se neće isplaćivati dividenda. Poslije toga unaprijed utvrdi rok u kojem se neće isplaćivati dividenda. Poslije toga roka dividenda se konventira u obične akcije. roka dividenda se konventira u obične akcije. Otvorene - sve akcije određene za kupovinu i prodaju na zatvorenomOtvorene - sve akcije određene za kupovinu i prodaju na zatvorenom tržištu. Zatvorene- kupovina i prodaju u postojećem ADtržištu. Zatvorene- kupovina i prodaju u postojećem ADOsnovne razlike između akcije i obveznice Osnovne razlike između akcije i obveznice 1. Obveznica je za emitenta efekata dužničkog karaktera , a akcija 1. Obveznica je za emitenta efekata dužničkog karaktera , a akcija vlasničkog karaktera,vlasničkog karaktera, 2. Obveznica se stiče u posjed isplatom u gotovu ukupne kupoprodajne 2. Obveznica se stiče u posjed isplatom u gotovu ukupne kupoprodajne cijene, a akcija se može steći uplatom u gotovu,cijene, a akcija se može steći uplatom u gotovu, 3. Akcije se na tržištu mogu prodavati po nominalnoj cijeni, nešto ispod 3. Akcije se na tržištu mogu prodavati po nominalnoj cijeni, nešto ispod ili iznad nominalne cijene što nije karakteristika za obveznice,ili iznad nominalne cijene što nije karakteristika za obveznice, 4. Obveznica, čiji kurs u principu zavisi od kamate na tržištu novca i 4. Obveznica, čiji kurs u principu zavisi od kamate na tržištu novca i kapitala,ne obezbijeđuje vlasnika od poslijedica inflacije dok akcija da.kapitala,ne obezbijeđuje vlasnika od poslijedica inflacije dok akcija da.

16

37. 37. Instrumenti tržišta kapitala Instrumenti tržišta kapitala 1. Obveznice,1. Obveznice, 2. Dionice,2. Dionice, 3. Fjučersi,3. Fjučersi, 4. Opcije,4. Opcije, 5. Varanti, i5. Varanti, i 6. Swap ( swap ugovori)6. Swap ( swap ugovori)Obveznice-izdavalac se obavezuje da će izvršitiObveznice-izdavalac se obavezuje da će izvršitiisplatu iznosa navedenog u obveznici donosiocu. isplatu iznosa navedenog u obveznici donosiocu. Emisijom OBVEZNICA pribavljaju se dugoročna sredstva na određeni Emisijom OBVEZNICA pribavljaju se dugoročna sredstva na određeni rok. Stvara se kreditni dužničko – povjerilački odnos, pa je obveznica kreditni rok. Stvara se kreditni dužničko – povjerilački odnos, pa je obveznica kreditni dug.vrij. papir sa unaprijed utvrđenim rokom dospijeća kojim je dug podijeljendug.vrij. papir sa unaprijed utvrđenim rokom dospijeća kojim je dug podijeljen u jednake dijelove. Unutar toga roka obveznica se može prenositi i vršiti u jednake dijelove. Unutar toga roka obveznica se može prenositi i vršiti njena kupoprodaja.njena kupoprodaja. Obveznica ima : Plašt i Talon.Obveznica ima : Plašt i Talon. Plašt : Suština fin.odnosa između emit. i vlasnika. Talon : Ostvaruje se Plašt : Suština fin.odnosa između emit. i vlasnika. Talon : Ostvaruje se periodična naplata. periodična naplata. Dionica Dionica ... je dokumenat o uloženim sredstvima preduzeće. Na osnovu nje vlasnik ili ... je dokumenat o uloženim sredstvima preduzeće. Na osnovu nje vlasnik ili

donosioc iste, ima odgovarajuća prava, proporcionalna iznosu sredstava donosioc iste, ima odgovarajuća prava, proporcionalna iznosu sredstava uloženih u vlasničku glavnicu preduzeća. Prava proizilaze iz bitnih uloženih u vlasničku glavnicu preduzeća. Prava proizilaze iz bitnih elemenata dionice:elemenata dionice:

a) fiksnog iznosa naznačenog u samoj dionici;a) fiksnog iznosa naznačenog u samoj dionici; b) vrste dionice;b) vrste dionice; c) rokovima isplate dividendi.c) rokovima isplate dividendi.Prava mogu biti materijalnog i nematerijalnog karaktera. Prava mogu biti materijalnog i nematerijalnog karaktera. Materijalna prava : - pravo u ostvarenoj dobiti;Materijalna prava : - pravo u ostvarenoj dobiti; - pravo prvog otkupa novo emitiranih dionica;- pravo prvog otkupa novo emitiranih dionica; - pravo na proporcionalni dio likvidacione mase u slučaju likvidacije - pravo na proporcionalni dio likvidacione mase u slučaju likvidacije

preduzeća . preduzeća . Nematerijalna pravaNematerijalna prava -- Pravo učešća u radu skupštine dioničara ;Pravo učešća u radu skupštine dioničara ;-- Pravo dobijanja svih poslovnih informacija, iPravo dobijanja svih poslovnih informacija, iPravo kontrole poslovanja preduzeća uvidom u poslovne knjige.Pravo kontrole poslovanja preduzeća uvidom u poslovne knjige. Prava se ostvaruju individualno u zavisnosti od broja dionica. Zatim, Prava se ostvaruju individualno u zavisnosti od broja dionica. Zatim,

kolektivno ili preko izabranih menadžera preduzeća.kolektivno ili preko izabranih menadžera preduzeća.U skladu sa brojem dionica isplaćuje se i dividenda (osnovni motiv).U skladu sa brojem dionica isplaćuje se i dividenda (osnovni motiv).Dionice su instrumenti pomoću kojih preduzeće (korporacija) obezbijeđujeDionice su instrumenti pomoću kojih preduzeće (korporacija) obezbijeđujepotrebna novčana sredstva za svoje poslovanje i za svoj razvoj. To su potrebna novčana sredstva za svoje poslovanje i za svoj razvoj. To su

vrij.papiri koji nemaju određeni rok dospijeća. vrij.papiri koji nemaju određeni rok dospijeća. Vrste dionica Vrste dionica Krterij :Krterij :Prava : obične i prefercijalne dionice;Prava : obične i prefercijalne dionice;Vlasništva : dionice na ime i na donosioca;Vlasništva : dionice na ime i na donosioca;Garancija dividende : garantvane i negarantovane dionice;Garancija dividende : garantvane i negarantovane dionice;Prava kupovine : otvorene i zatvorene dionice, iPrava kupovine : otvorene i zatvorene dionice, iRedoslijed izdavanja : dionica prve , druge i n-te emisije.Redoslijed izdavanja : dionica prve , druge i n-te emisije.FjučersiFjučersi-- Standarizovani ugovori o kupoprodaji vrijednosnih papiraStandarizovani ugovori o kupoprodaji vrijednosnih papira-- Bitni elementi : predmet - količina fin.instr, (prven.obveznica)Bitni elementi : predmet - količina fin.instr, (prven.obveznica) vrijeme – budući tačno utvrđen dan; cijena - ugovorena;vrijeme – budući tačno utvrđen dan; cijena - ugovorena;

17

zaključenje ugovora – direktno i indirektnozaključenje ugovora – direktno i indirektno Suština : Ugovor se zaključuje “danas”. Razmjena neke robe Suština : Ugovor se zaključuje “danas”. Razmjena neke robe (vrijed .papira,valuta, roba,) izvršiće se u budućnosti, na tačno određen dan, i(vrijed .papira,valuta, roba,) izvršiće se u budućnosti, na tačno određen dan, i po tačno utvrđenoj cijeni. Ugovor se završava isporukom i plaćanjem. Cijene po tačno utvrđenoj cijeni. Ugovor se završava isporukom i plaćanjem. Cijene se upoređuju, i to cijena na dan sklapanja ugovora i tržišna cijena na se upoređuju, i to cijena na dan sklapanja ugovora i tržišna cijena na ugovoreni dan. Kada cijene rastu kupac ostvaruje profit. Obratno, kada cijeneugovoreni dan. Kada cijene rastu kupac ostvaruje profit. Obratno, kada cijene padaju profit ostvaruje prodavac.padaju profit ostvaruje prodavac. Cijena ugovorena = 100 KM; Cijena tržišna = 95 KM;Cijena ugovorena = 100 KM; Cijena tržišna = 95 KM; Prodavac je u dobitku.Prodavac je u dobitku.OPCIJEOPCIJE-- Su pisani , finansijski ugovori izdati prilikom emisije vrijednosnih papira,Su pisani , finansijski ugovori izdati prilikom emisije vrijednosnih papira, ili pak kasnije tokom emisije, tj na sekundarnom tržištu.ili pak kasnije tokom emisije, tj na sekundarnom tržištu. Na osnovu ovih ugovora vrši se kupoprodaja vrijednosnih papira ili dobara Na osnovu ovih ugovora vrši se kupoprodaja vrijednosnih papira ili dobara

u određenim iznosima, cijenama i vremenu.u određenim iznosima, cijenama i vremenu.

Opcije daju prava imaocu a ne stvaraju obavezu da se i realizuju. Njihova Opcije daju prava imaocu a ne stvaraju obavezu da se i realizuju. Njihova vrijednost povezana je sa vrijednošću dionica ili obveznica.vrijednost povezana je sa vrijednošću dionica ili obveznica.

Opcije su tzv. derivatni vrij.papiri kojim se može trgovati na TK. Na njihove Opcije su tzv. derivatni vrij.papiri kojim se može trgovati na TK. Na njihove cijene utiče niz faktora :cijene utiče niz faktora :

- promjene tekuće cijene. Rast cijena povećava i cijenu opcije.- promjene tekuće cijene. Rast cijena povećava i cijenu opcije. - dužina vremena dospijeća opcije ( duži rok utiče na porast premija - dužina vremena dospijeća opcije ( duži rok utiče na porast premija

opcijskih ugvora);opcijskih ugvora); - visina dividende na obične dionice ( viša dividenda na obične dionice, - visina dividende na obične dionice ( viša dividenda na obične dionice,

niža vrijednost opcije);niža vrijednost opcije); - sposobnost učesnika na tržištu da održavaju podešenu opciju- sposobnost učesnika na tržištu da održavaju podešenu opcijuVARANTIVARANTI Varant predstavlja pravo koje se pridružje uz obveznicu i dionicu Varant predstavlja pravo koje se pridružje uz obveznicu i dionicu

( preferencijalnu),kje dopušta kupovinu običnih dionica. Izdaju se sa ciljem ( preferencijalnu),kje dopušta kupovinu običnih dionica. Izdaju se sa ciljem da se poveća atraktivnos emisije obveznica ili preferencijalnih dionica.da se poveća atraktivnos emisije obveznica ili preferencijalnih dionica.

TRŽIŠTA ZAMJENE TRŽIŠTA ZAMJENE -- Pojavila su se u toku osamdesetih godina na eurotržištima. Suština : Pojavila su se u toku osamdesetih godina na eurotržištima. Suština : omogućuje se posuđivaču na jednom tržištu kapitala da ostvari pristup na omogućuje se posuđivaču na jednom tržištu kapitala da ostvari pristup na drugom TK putem neog partnera u poslu razmjene.drugom TK putem neog partnera u poslu razmjene. Naprimjer: Preduzeću iz BiH trebaju EUR-i, a preduzeću iz neke druge Naprimjer: Preduzeću iz BiH trebaju EUR-i, a preduzeću iz neke druge

zemlje KM.zemlje KM. Z a m j e n eZ a m j e n e valuta kamatnih stopavaluta kamatnih stopa obična zamjena obična zamjenaobična zamjena obična zamjena zamjena duga u razl.valutama vanillazamjena duga u razl.valutama vanillaObična valutna zamjena - razmjena različitih valuta; Obična valutna zamjena - razmjena različitih valuta; - Preduzeća emituju dug uz fiksnu kamatnu stopu valute koju neko od njih - Preduzeća emituju dug uz fiksnu kamatnu stopu valute koju neko od njih može obezbijediti. Poslije mogu zamijeniti iznose i pretpostaviti međusobnu može obezbijediti. Poslije mogu zamijeniti iznose i pretpostaviti međusobnu obavezu za otplatuglavnice i kamate;obavezu za otplatuglavnice i kamate;-Obična zamjena kamatnihstopa = plaćanja kamata po fiksnoj stopi -Obična zamjena kamatnihstopa = plaćanja kamata po fiksnoj stopi zamjenjuju se za plaćanja po varijabilnoj stopi ;zamjenjuju se za plaćanja po varijabilnoj stopi ; - Vanilla = jedan posuđivač emituje dug po fiksnoj kamatnoj stopi, a drugi - Vanilla = jedan posuđivač emituje dug po fiksnoj kamatnoj stopi, a drugi posuđuje po varijabiloj stopi i nakon toga zamijenjuju svoja plaćanja.posuđuje po varijabiloj stopi i nakon toga zamijenjuju svoja plaćanja.Tipovi zamjena : a) terminske i otplatne, opcije na zamjenu,Tipovi zamjena : a) terminske i otplatne, opcije na zamjenu,zamjene sa pozivom i zamjene vezane za ndeks.zamjene sa pozivom i zamjene vezane za ndeks.

38. UČESNICI NA TRŽIŠTU KAPITALA 38. UČESNICI NA TRŽIŠTU KAPITALA 18

U svim zemljama u kojima postoji i radi TK, učesnici su : U svim zemljama u kojima postoji i radi TK, učesnici su : 1. Investitori, vlasnici kapitala u ulozi prodavaca ;1. Investitori, vlasnici kapitala u ulozi prodavaca ;2. Preduzetnici, korisnici kapitala u ulozi kupaca ;2. Preduzetnici, korisnici kapitala u ulozi kupaca ;3. Posrednici u formi banaka i drugih bankarskih organizacija, specijaliz.3. Posrednici u formi banaka i drugih bankarskih organizacija, specijaliz.Fin. Institucija kao i berzi, i Fin. Institucija kao i berzi, i 4. Država u ulozi regulatora i kontrolora.4. Država u ulozi regulatora i kontrolora.1. Investitori – imaju primarno mjesto i značaj u odnosu na druge učesnike. 1. Investitori – imaju primarno mjesto i značaj u odnosu na druge učesnike.

Oni su istovremeno i vlasnici kapitala. Njihov kapital je osnov stvaranje Oni su istovremeno i vlasnici kapitala. Njihov kapital je osnov stvaranje nove nacionalne vrijednosti, bogatstva i prosperiteta.nove nacionalne vrijednosti, bogatstva i prosperiteta.

Zaštita interesa investitora je ključno pitanje na TK. Njegov interes treba Zaštita interesa investitora je ključno pitanje na TK. Njegov interes treba prvenstveno zaštiti od rizika koji dolazi od strane korisnika kapitala, od prvenstveno zaštiti od rizika koji dolazi od strane korisnika kapitala, od posrednika i od rizika povraćaja kapitala i naplate prihoda po osnovu posrednika i od rizika povraćaja kapitala i naplate prihoda po osnovu kamatekamate

39. Korisnici kapitala kao učesnici na tržištu kapitala 39. Korisnici kapitala kao učesnici na tržištu kapitala Zaštita od korisnika kapitala ili njegovog posrednika Zaštita od korisnika kapitala ili njegovog posrednika ogleda se u ogleda se u

informisanju investitora o svim pitanjima na TK. To obezbjeđuje informisanju investitora o svim pitanjima na TK. To obezbjeđuje donošenje odluke o prodaji kapitala čiji je vlasnik.donošenje odluke o prodaji kapitala čiji je vlasnik.

Zaštita inves. oZaštita inves. od rizika naplate glavnice i kamate pretpostavlja d rizika naplate glavnice i kamate pretpostavlja postojanje regulative tržišnog mehanizma koji investitoru garantuje postojanje regulative tržišnog mehanizma koji investitoru garantuje povraćaj po osnovu kamate, ai samo u onim slučajevima kada je odluka povraćaj po osnovu kamate, ai samo u onim slučajevima kada je odluka investitora o izboru korisnika bila dobra, pa njenoj realizaciji nije postojaoinvestitora o izboru korisnika bila dobra, pa njenoj realizaciji nije postojao rizik ulaganja. To se u savremenijim i razvijenijim tržišnim privredama rizik ulaganja. To se u savremenijim i razvijenijim tržišnim privredama postiže efikasnom državnom i tržišnom regulativom i kontrolom.postiže efikasnom državnom i tržišnom regulativom i kontrolom.

Najvažniji instr. zaštite investitora i ostalih učesnika na TK su:Najvažniji instr. zaštite investitora i ostalih učesnika na TK su:-- Funkcionisanje savremenog i objektivnog sistema informisanja ;Funkcionisanje savremenog i objektivnog sistema informisanja ;-- Javni karakter berzanskih operacija ;Javni karakter berzanskih operacija ;-- Javno objavljivanje svih informacija i odluka nadležnih organa;Javno objavljivanje svih informacija i odluka nadležnih organa;

40. POSREDNICI KAO UČESNICI NA TRŽIŠTU KAPITALA 40. POSREDNICI KAO UČESNICI NA TRŽIŠTU KAPITALA Posmatrano kvalitativno, posrednici zauzimaju najvažnije mjesto na TK. U Posmatrano kvalitativno, posrednici zauzimaju najvažnije mjesto na TK. U

njih spadaju:njih spadaju: -banke i druge bankarske organizacije kao posrednici između investitora i -banke i druge bankarske organizacije kao posrednici između investitora i

korisnika kapitala,korisnika kapitala, -investicioni fondovi i druge fin. inst. kao institucionalizovani posrednici -investicioni fondovi i druge fin. inst. kao institucionalizovani posrednici

investitora, iinvestitora, i - berze kao specijalizovane institucije TK.- berze kao specijalizovane institucije TK. Banke i dr. bank.organizacije – su najbrojniji i najvažniji učesnici na TK. Banke i dr. bank.organizacije – su najbrojniji i najvažniji učesnici na TK.

Javljaju se u ulozi : a) investitora, plasirajući svoj kapital na TK u svoje imeJavljaju se u ulozi : a) investitora, plasirajući svoj kapital na TK u svoje ime i za svoj račun;i za svoj račun;

b) korisnika, uzimajući kapital od investitora u svoje ime i za svoj račun;b) korisnika, uzimajući kapital od investitora u svoje ime i za svoj račun; c) komisonara, plasirajući kapital investitora u svoje ime a za njegov račun, ic) komisonara, plasirajući kapital investitora u svoje ime a za njegov račun, i d) čistog posrednika obavljajući sve transakcije na TK u ime i za račun d) čistog posrednika obavljajući sve transakcije na TK u ime i za račun

invetitora, odnosno korisnika kapitala. invetitora, odnosno korisnika kapitala. Učešće banaka u kupnim tržišnim odnosima na TK kreće se od 40% do Učešće banaka u kupnim tržišnim odnosima na TK kreće se od 40% do 90%.90%. Na TK javljaju se :Na TK javljaju se : - depozitnebanke ; - investicione;- depozitnebanke ; - investicione; - hipotekarne , i - univerzalne banke.- hipotekarne , i - univerzalne banke.

41. Uloga banka na trzistu kapitala41. Uloga banka na trzistu kapitala19

Uloga Depozitne ili komercijalne banke – na svakom TK je realizacija Uloga Depozitne ili komercijalne banke – na svakom TK je realizacija njihove tzv “prerađivačke” funkcije, tj. sposobnosti za transformaciju novca u njihove tzv “prerađivačke” funkcije, tj. sposobnosti za transformaciju novca u kapital. S toga njihov je rad zakonski regulisan i nalazi se pod kontrolom CB. kapital. S toga njihov je rad zakonski regulisan i nalazi se pod kontrolom CB. Posebna pažnja je usmjerena na prikazivanju štednje i depozita i plasmana Posebna pažnja je usmjerena na prikazivanju štednje i depozita i plasmana sredstava iz njih, kao i pridržavanja koeficijenta plasmana prema strukturi sredstava iz njih, kao i pridržavanja koeficijenta plasmana prema strukturi izvora sredstava.izvora sredstava. Tačno je određen procenat koliko se od štednje može plasirati na rok Tačno je određen procenat koliko se od štednje može plasirati na rok duži od 12 mjeseci. Tako npr. procentom se utvrđuje da jedna depozit banka duži od 12 mjeseci. Tako npr. procentom se utvrđuje da jedna depozit banka može samo 30% od ukupnog iznosa štednje i depozita sa ročnošću od 6-12 može samo 30% od ukupnog iznosa štednje i depozita sa ročnošću od 6-12 mjeseci transformisati u kapital, ili 20% sa ročnošću 3-6 , 5% ispod roka od 3mjeseci transformisati u kapital, ili 20% sa ročnošću 3-6 , 5% ispod roka od 3 mjeseca.mjeseca. Kada se utrdi ograničenje koeficijentom : ukupan plasman = 100.000 Kada se utrdi ograničenje koeficijentom : ukupan plasman = 100.000 KM mora imati pokriće 80.000 KM iz dugoročnih izvora a 20.000 KM iz izvora KM mora imati pokriće 80.000 KM iz dugoročnih izvora a 20.000 KM iz izvora na rok do 12 mjeseci ( 4 : 1 ). Odnos utvrđuje CB. na rok do 12 mjeseci ( 4 : 1 ). Odnos utvrđuje CB. Investicione banke 109Investicione banke 109 - su po obimu kapitala najveći učesik na TK. One na tržište izlaze sa - su po obimu kapitala najveći učesik na TK. One na tržište izlaze sa sredstvima koja predstavljaju kapital. U odnosu na depozitne banke one sredstvima koja predstavljaju kapital. U odnosu na depozitne banke one nemaju razuđenu mrežu svojih filijala. Stoga na sekundarnom TK njihova nemaju razuđenu mrežu svojih filijala. Stoga na sekundarnom TK njihova uloga je znatno manja u odnosu na dep.banke.uloga je znatno manja u odnosu na dep.banke. Hipotekarne banke se pojavljuju u ulozi investitora, korisnika kapitala, Hipotekarne banke se pojavljuju u ulozi investitora, korisnika kapitala, ili posrednika. Njihov ukupni plasman je pokriven hipotekom nekretnine. S ili posrednika. Njihov ukupni plasman je pokriven hipotekom nekretnine. S toga od posebnog su značaja za stvaranje uslova za razvoj gradova sa toga od posebnog su značaja za stvaranje uslova za razvoj gradova sa aspekta stambenog , infrastrukturnog i poslovnog prostora , uređenja i aspekta stambenog , infrastrukturnog i poslovnog prostora , uređenja i korišćenja gradskog i dugog zemljišta. Samim tim služe za ostvarivanje korišćenja gradskog i dugog zemljišta. Samim tim služe za ostvarivanje ciljeva socijalne politike vezane za stambenu i komunalnu djelatnost. ciljeva socijalne politike vezane za stambenu i komunalnu djelatnost. Univerzalne banke Univerzalne banke - su proizvod savremenog kretanja na bankarsko-finansijskom sektoru. - su proizvod savremenog kretanja na bankarsko-finansijskom sektoru. Nastale se kao rezultat negativnih pojava banaka klasičnog tipa, posebno Nastale se kao rezultat negativnih pojava banaka klasičnog tipa, posebno depoz. i inves.ba.depoz. i inves.ba. Posebnu pažnju posvjećuju jačanju vlastitog kapitala sopstvenim Posebnu pažnju posvjećuju jačanju vlastitog kapitala sopstvenim emisijama HV i povećanju likvidne rezerve. Imaju razuđenu mrežu svojih emisijama HV i povećanju likvidne rezerve. Imaju razuđenu mrežu svojih filijala.filijala. Štedionice su spec.fin. org. Stoga i njihova uloga na TK je nešto Štedionice su spec.fin. org. Stoga i njihova uloga na TK je nešto drugačija u odnosu na banke. Osnivaju ih država ili najčešće opština.drugačija u odnosu na banke. Osnivaju ih država ili najčešće opština. Uloga na TK se sastoji u :Uloga na TK se sastoji u : - mobilizaciji kapitala putem izdavanja –emitovanja sopstvenih ili najčešće - mobilizaciji kapitala putem izdavanja –emitovanja sopstvenih ili najčešće

komunalih HV-efekata, zajmovnog karaktera na kom području ostvaruju komunalih HV-efekata, zajmovnog karaktera na kom području ostvaruju velike rezultate.velike rezultate.

- plasiranju mobilisanog kapitala svojim komitentima;- plasiranju mobilisanog kapitala svojim komitentima;- transformaciji novca u kapital pri čemu bilježe veliki rezultat, čak veći i od - transformaciji novca u kapital pri čemu bilježe veliki rezultat, čak veći i od

depozitnih banaka, jer imaju veliki broj svojih filijala;depozitnih banaka, jer imaju veliki broj svojih filijala; - značajnom obimu transakcija na sekundarnom tržištu.- značajnom obimu transakcija na sekundarnom tržištu.Šteditnokreditne zadrge - Šteditnokreditne zadrge - Predstavljaju ban.orga. od značaja za svoje osnivače. Najznačajnije su Predstavljaju ban.orga. od značaja za svoje osnivače. Najznačajnije su štedno-stambene zadruge. Imaju veliki kapital sakupljen os svojih štediša. štedno-stambene zadruge. Imaju veliki kapital sakupljen os svojih štediša. Upravo oni se i kreditiraju, prvenstveno radi ostvarivanja stambene i socijalneUpravo oni se i kreditiraju, prvenstveno radi ostvarivanja stambene i socijalne politike. Na TK učestvuju sa svojim kapitalom na strani ponude. Imaju politike. Na TK učestvuju sa svojim kapitalom na strani ponude. Imaju određene poreske beneficije što im daje određene prednosti kao učesniku na određene poreske beneficije što im daje određene prednosti kao učesniku na TK. TK.

42. Uloga investicionih fondova i dr. Fin. institucijama42. Uloga investicionih fondova i dr. Fin. institucijama20

Investicioni fondovi i druge finansijske institucije kao učesnici na Investicioni fondovi i druge finansijske institucije kao učesnici na tržištu kapitalatržištu kapitala 1. Investicioni fondovi- nastali su uslijed brzog razvoja TK u ind.raz. 1. Investicioni fondovi- nastali su uslijed brzog razvoja TK u ind.raz. zemljama (SAD,Japan). Ipak, prvi oblici se susreću u Belgiji, a početkom zemljama (SAD,Japan). Ipak, prvi oblici se susreću u Belgiji, a početkom ovoga vijeka u Engleskoj. Dotadašnji bankarski sektor postao je kočnica ovoga vijeka u Engleskoj. Dotadašnji bankarski sektor postao je kočnica daljeg razvoja tržišnih odnosa i TK uopšte. Njihovim osnivanjem upotpunjenja daljeg razvoja tržišnih odnosa i TK uopšte. Njihovim osnivanjem upotpunjenja je struktura ban.fin.sektora. Povećana je konkurentnost. Ostvaren je je struktura ban.fin.sektora. Povećana je konkurentnost. Ostvaren je savremeni pristup tržišnim transakcijama što je dovelo do naglog razvoja TK.savremeni pristup tržišnim transakcijama što je dovelo do naglog razvoja TK. U zavisnosti od org. formi i karaktera, investicioni fondovi mogu biti : U zavisnosti od org. formi i karaktera, investicioni fondovi mogu biti : zatvorenog i otvorenog tipa i državni investicioni fondovi.zatvorenog i otvorenog tipa i državni investicioni fondovi. Inv.fond zatvorenog tipa – osniva se emisijom akcija koje garantuju Inv.fond zatvorenog tipa – osniva se emisijom akcija koje garantuju njihovim vlasnicima sva prava koja akcija u sebi sadrži. Ima naziv njihovim vlasnicima sva prava koja akcija u sebi sadrži. Ima naziv “zatvroren” jer je unovčavanje akcije moguće jedino na sekundarnom tržištu.“zatvroren” jer je unovčavanje akcije moguće jedino na sekundarnom tržištu.Investicioni fondovi otvorenog tipa Investicioni fondovi otvorenog tipa - se osniva sa ciljem da vlasnik akcije može svakog momenta da proda - se osniva sa ciljem da vlasnik akcije može svakog momenta da proda svoju akciju samom fondu i tako povuče nazad svoj uloženi kapital. To svoju akciju samom fondu i tako povuče nazad svoj uloženi kapital. To obezbjeđuje značajan razvoj fonda. Ujedno stiče se maks.povjerenje kod obezbjeđuje značajan razvoj fonda. Ujedno stiče se maks.povjerenje kod investitora. Istina, to stvara veliki rizik od nelikvidnosti,jer uzimajući u obzir investitora. Istina, to stvara veliki rizik od nelikvidnosti,jer uzimajući u obzir obavezu o unovčljivosti akcija u svakom momentu, ovaj fond se izlaže riziku obavezu o unovčljivosti akcija u svakom momentu, ovaj fond se izlaže riziku nelikvidnosti.nelikvidnosti. Državni investicioni fond je naročito pogodan za zemlje sa nedovoljno Državni investicioni fond je naročito pogodan za zemlje sa nedovoljno razvijenim TK, jer se smatra da je sa aspekta sigurnosti plasmana ovaj fond razvijenim TK, jer se smatra da je sa aspekta sigurnosti plasmana ovaj fond najpouzdaniji i najsigurniji. Obično je osnovan u formi fonda otvorenog tipa i najpouzdaniji i najsigurniji. Obično je osnovan u formi fonda otvorenog tipa i predstavlja jednu od najvažnijih fin.inst. čijim učešćem se ostvaruje rad predstavlja jednu od najvažnijih fin.inst. čijim učešćem se ostvaruje rad TK na jednoj, i njegov stabilan prosperitet na drugoj strani.TK na jednoj, i njegov stabilan prosperitet na drugoj strani. Ciljevi koji se ostvaruju osnivanjem i funkcionisanjem IF su:Ciljevi koji se ostvaruju osnivanjem i funkcionisanjem IF su: - ključna uloga za stabilizaciju i razvoj tržišta;- ključna uloga za stabilizaciju i razvoj tržišta; - da dospije do pojedinaca sa neznatnim iznosom kapitala pa čak i do onih - da dospije do pojedinaca sa neznatnim iznosom kapitala pa čak i do onih

koji nisu vidjeli berzu ili akciju, koju će koliko već sutra kupiti i koristti pravakoji nisu vidjeli berzu ili akciju, koju će koliko već sutra kupiti i koristti prava iz nje;iz nje;

- da mobiliše značajan tezaurisani kapital prodajući svoje akcije milionima - da mobiliše značajan tezaurisani kapital prodajući svoje akcije milionima sitnih investitora koji po prirodi stvari, ne mogu poznavati ili pak to nesitnih investitora koji po prirodi stvari, ne mogu poznavati ili pak to ne

žele sva obiježja ponude. Pri tome se fond nalazi u ulozi zaštitnika njihovih žele sva obiježja ponude. Pri tome se fond nalazi u ulozi zaštitnika njihovih interesa kao i garanta da su uslovi koje im fond nudi najpovoljniji i interesa kao i garanta da su uslovi koje im fond nudi najpovoljniji i najsigurniji. Na taj način fond dolazi do ogromnog kapitala koga preko TK najsigurniji. Na taj način fond dolazi do ogromnog kapitala koga preko TK plasira na najbolji način;plasira na najbolji način;- ostvarivanje elemenata socijalne politike u smislu da dolazi do bogaćenja - ostvarivanje elemenata socijalne politike u smislu da dolazi do bogaćenja

velikog broja malih investitora. To se postiže izdvajanjem jednog dijela velikog broja malih investitora. To se postiže izdvajanjem jednog dijela novoemitovanih akcija ( 10-20%) koje se mogu prodavati samo određenomnovoemitovanih akcija ( 10-20%) koje se mogu prodavati samo određenom sloju investitora, po nešto povoljnijim uslovima. Na taj načinveliki broj sloju investitora, po nešto povoljnijim uslovima. Na taj načinveliki broj pojedinaca uvećava svoju imovinu kroz dividendu na akciji, putem povoljnepojedinaca uvećava svoju imovinu kroz dividendu na akciji, putem povoljne cijene koštanja i kroz porast cijene akcije na sekundarnom tržištu, jer akcijecijene koštanja i kroz porast cijene akcije na sekundarnom tržištu, jer akcije fondova iz godine u godinu bilježe porast.fondova iz godine u godinu bilježe porast.

43. Osiguravajuća društva i penzioni fondovi43. Osiguravajuća društva i penzioni fondovi Raspolažu sa ogromnim iznosom mobilisanog kapitala putem tzv Raspolažu sa ogromnim iznosom mobilisanog kapitala putem tzv “automatske štednje” kojom se ostvaruju redovna plaćanja :“automatske štednje” kojom se ostvaruju redovna plaćanja : - premije za socija. osiguranje i zaštitu, za fondove zdr.zaš., za - premije za socija. osiguranje i zaštitu, za fondove zdr.zaš., za

nezaposlenost i sl.nezaposlenost i sl. - premije za osiguranje života i imovine, za osiguravajuće fondove, i- premije za osiguranje života i imovine, za osiguravajuće fondove, i - za penziju ili rentu u penzione fondove.- za penziju ili rentu u penzione fondove.

21

Ove institucije, s obzirom na automatizam i redovnost priliva kapitala su od Ove institucije, s obzirom na automatizam i redovnost priliva kapitala su od velikog značaja za funkcionisanje TK, naročito u onim periodima kada zbog velikog značaja za funkcionisanje TK, naročito u onim periodima kada zbog permanentno veće tražnje od ponude ispoljava tendenciju nervoze i permanentno veće tražnje od ponude ispoljava tendenciju nervoze i napetosti.napetosti.

Dakle, osnovna karakteristika ovih učesnika na TK,najkraće se može izraziti uDakle, osnovna karakteristika ovih učesnika na TK,najkraće se može izraziti u kvalitetu kapitala sa kojim raspolažu na jednoj strani, i rokom plasmana tako kvalitetu kapitala sa kojim raspolažu na jednoj strani, i rokom plasmana tako automatski mobilisanog kapitala, na drugoj strani.automatski mobilisanog kapitala, na drugoj strani.Osnovni oblik ulaganja kapitala je hipoteka i obveznica.Osnovni oblik ulaganja kapitala je hipoteka i obveznica.Ove institucije na TK nastupaju uglavnom u ulozi investitora, rjeđe u ulozi Ove institucije na TK nastupaju uglavnom u ulozi investitora, rjeđe u ulozi korisnika, a nikada kao čisti posrednici.korisnika, a nikada kao čisti posrednici.Ostale specijalizovane finansijske institucijeOstale specijalizovane finansijske institucije 1. Holding kompanije, korporacije i dr. oblici AD, koja imaju sopstvenu 1. Holding kompanije, korporacije i dr. oblici AD, koja imaju sopstvenu fin. instituciju za obavljanje transakcija sa kapitalom;fin. instituciju za obavljanje transakcija sa kapitalom; 2. Specijalizovane inst. za preuzimanje i plasman emisije i preprodaju 2. Specijalizovane inst. za preuzimanje i plasman emisije i preprodaju efekata, iefekata, i 3. Na hiljade privatnih brokerskih i posredničkih institucija i konsalting 3. Na hiljade privatnih brokerskih i posredničkih institucija i konsalting firmi koje imaju licencu za čisto posredovanje između invenstitora i korisnika firmi koje imaju licencu za čisto posredovanje između invenstitora i korisnika kapitala tzv. agenata ili agencija.kapitala tzv. agenata ili agencija. 1. Osnovni motiv Holding kompanija i dr. AD u principu nije zarada po 1. Osnovni motiv Holding kompanija i dr. AD u principu nije zarada po svaku cijenu, već prije svega, fin.povezivanje privr.subj. iste ili slične svaku cijenu, već prije svega, fin.povezivanje privr.subj. iste ili slične djelatnosti, odnosno grane- horizontalni holding ili raznih privrednih subjekatadjelatnosti, odnosno grane- horizontalni holding ili raznih privrednih subjekata koji u osnovi koriste istu sirovinu – vertikalni holding.koji u osnovi koriste istu sirovinu – vertikalni holding. 2. Specijalizovane inst. Za preuzimanje i plasman emisije i preprodaju 2. Specijalizovane inst. Za preuzimanje i plasman emisije i preprodaju efekata – osnovni motiv zarada. Ostvarivanje – na razlici u cijeni. Nastupaju efekata – osnovni motiv zarada. Ostvarivanje – na razlici u cijeni. Nastupaju uvijek u svoje ime i za svoj račun. Ponekad se i udržuju i tako nastupaju na TKuvijek u svoje ime i za svoj račun. Ponekad se i udržuju i tako nastupaju na TK izazivajući značajne oscilacije.izazivajući značajne oscilacije.

3. Privatne brokerske i posredničke institucije imaju specifičnu ulogu na3. Privatne brokerske i posredničke institucije imaju specifičnu ulogu na TK jer nastupaju uvijek kao posrednici između investitora i korisnika kredita. TK jer nastupaju uvijek kao posrednici između investitora i korisnika kredita. Samim tim trž. transakcije obavljaju za tuđe ime i za tuđi račun, a nikada u Samim tim trž. transakcije obavljaju za tuđe ime i za tuđi račun, a nikada u svoje ime i za svoj račun.svoje ime i za svoj račun.Provizija je osnovni izvor prihoda. To određuje i veličinu ovih institucija. ( od Provizija je osnovni izvor prihoda. To određuje i veličinu ovih institucija. ( od jednog čovjeka-agenta sopstvene brok.kućr do brok. Saveza i kompanija.jednog čovjeka-agenta sopstvene brok.kućr do brok. Saveza i kompanija. 44. Ostale specijalizovane finansijske institucije44. Ostale specijalizovane finansijske institucije BERZE EFEKATA KAO UČESNIK NA TRŽIŠTU KAPITALABERZE EFEKATA KAO UČESNIK NA TRŽIŠTU KAPITALA- postoje u svim zemljama gdje postoji TK. Osnovni cilj – da nakon dnevne - postoje u svim zemljama gdje postoji TK. Osnovni cilj – da nakon dnevne

koncentracije ponude i tražnje za kapitalom na jednom mjestu omogući :koncentracije ponude i tražnje za kapitalom na jednom mjestu omogući : a) razmjenu ponude sa tražnjom na maks.mogućem kvalitativnom i kvant.a) razmjenu ponude sa tražnjom na maks.mogućem kvalitativnom i kvant.

Nivou,Nivou, b) utvrđivanje tržišne vrijednosti efekata, a time i realne vrijednosti ukupne b) utvrđivanje tržišne vrijednosti efekata, a time i realne vrijednosti ukupne

imovine i nacionalnog bogatstva, iimovine i nacionalnog bogatstva, i c) stabilnost tržišnih uslova i odnosa u transakcijama sa kapitalom. c) stabilnost tržišnih uslova i odnosa u transakcijama sa kapitalom.

45. 45. DRŽAVA KAO UČESNIK NA TKDRŽAVA KAO UČESNIK NA TK - javlja se u ulozi :- javlja se u ulozi :- investitora ; - korisnika ; - regulatora ;- investitora ; - korisnika ; - regulatora ;- kontrolora .- kontrolora .

46. Tržište kapitala i berze46. Tržište kapitala i berze Pojam berziPojam berzi

22

Riječ “berza” : - potiče od franc.riječi “bourse”-mjesto gdje su se sastajali Riječ “berza” : - potiče od franc.riječi “bourse”-mjesto gdje su se sastajali trgovci početkom XV vijeka; Nastale su sredinom XVI vijeka u Londonu , trgovci početkom XV vijeka; Nastale su sredinom XVI vijeka u Londonu , 1566- “Royal Exchanvaleurs” današnja “Stock Exchange” i u Parizu 1563- 1566- “Royal Exchanvaleurs” današnja “Stock Exchange” i u Parizu 1563- “Bourse de valeurs”.“Bourse de valeurs”. Berza predstavlja organizovani prostor (tržište) na kojem se kupuje Berza predstavlja organizovani prostor (tržište) na kojem se kupuje

određena roba. To je poslovni objekat gdje se kupuje i prodaje novac, određena roba. To je poslovni objekat gdje se kupuje i prodaje novac, hartije od vrijednosti, devize, i roba.hartije od vrijednosti, devize, i roba.

47. Pojam i vrste berze 47. Pojam i vrste berze U zavisnosti od toga šta je predmet trgovine dijele se na :U zavisnosti od toga šta je predmet trgovine dijele se na : 1. Efektne berze ;1. Efektne berze ; 2. Novčane berze ;2. Novčane berze ; 3. Devizne berze, i3. Devizne berze, i 4. Robne ili produktivne 4. Robne ili produktivne

48. Berzanski poslovi i način poslovanja berzeEfektne berze Efektne berze - kupovina i prodaja finansijskog kapitala : akcija, obveznica, certifikata.- kupovina i prodaja finansijskog kapitala : akcija, obveznica, certifikata. Efektne berze predstavljaju organizovani trž.mehanizam, inst. osposobljene Efektne berze predstavljaju organizovani trž.mehanizam, inst. osposobljene za posjedovanje informacija o kretanju kurseva efekata što ima prvorazredan za posjedovanje informacija o kretanju kurseva efekata što ima prvorazredan značaj za vođenje poslovne poltike svih subjekata. Stabilnost kretanja na značaj za vođenje poslovne poltike svih subjekata. Stabilnost kretanja na berzi efekata: kurseva, ponude i tražnje ,je osnova stabilnosti cjelokupne berzi efekata: kurseva, ponude i tražnje ,je osnova stabilnosti cjelokupne ekonomije. To je ustvari tržiš. kapitala.ekonomije. To je ustvari tržiš. kapitala. 49. Mehanizam formiranja berzanskog kursa49. Mehanizam formiranja berzanskog kursaFunkcija berze efekata je u tome da obezbijedi stalno tržište HV po Funkcija berze efekata je u tome da obezbijedi stalno tržište HV po prihvatljivim cijenama. prihvatljivim cijenama. Efektne berze mogu biti : Terminske i Promptne.Efektne berze mogu biti : Terminske i Promptne.Terminske – vrše se transakcije HV , kojima se obaveze ne izvršavaju odmah Terminske – vrše se transakcije HV , kojima se obaveze ne izvršavaju odmah ( promptno), ili neposredno nakon zaključivanja ugovora, već naknadno, u ( promptno), ili neposredno nakon zaključivanja ugovora, već naknadno, u utvrđenom roku,utvrđenom roku,Promptne berze efekata – poslovi vezani za transakcije HV se vrše dnevno. Promptne berze efekata – poslovi vezani za transakcije HV se vrše dnevno. Novčane berze Novčane berze - Predstavljaju tržišne transakcije, tj. kupovinu i prodaju kratkoročnih novčanih sredstava i HV koje se kotiraju na trž.novca. Predmet kupovine i prodaje je žiralni ili depozitni novac ( viškovi novca utvrđeni na određeni dan ili sat) i kratkoročnih HV koje emituje CB, ili ona proglasi takvim HV. To je primarno nov.trž. Na sek. trž. novca se vrši kupovina i prodaja svih hartija od vrijednosti.- Prednosti : Ponuda i tražnja su na jednom mjestu i u isto vrijeme, tako da je utvrđivanje cijene novca ( kamate) efikasnije i brže nego na drugim tržištima. Devizna berza Devizna berza - kupovina i prodaja deviznih sredstava. Na ovom trž. se usklađuje ponuda i - kupovina i prodaja deviznih sredstava. Na ovom trž. se usklađuje ponuda i

tražnja deviza i utvrđuje devizni kurs, kao cijena deviza. Na dev. Tržištu svetražnja deviza i utvrđuje devizni kurs, kao cijena deviza. Na dev. Tržištu sve transakcije vrše brokeri u tuđe ime i za tuđi račun. Međutim, mogu se transakcije vrše brokeri u tuđe ime i za tuđi račun. Međutim, mogu se pojavljivati i dileri kao trgovci devizama.pojavljivati i dileri kao trgovci devizama.

Na deviznim berzama se obavljaju prometni i terminski poslovi. Prometni Na deviznim berzama se obavljaju prometni i terminski poslovi. Prometni poslovi se odnose na kupovinu i prodaju deviza odmah, ili najkasnije dva poslovi se odnose na kupovinu i prodaju deviza odmah, ili najkasnije dva

23

dana od obavljene operacije. Ovdje CB može po potrebi da interveniše u dana od obavljene operacije. Ovdje CB može po potrebi da interveniše u cilju zaštite deviznog kursa. Terminski poslovi se odnose na kupovinu i cilju zaštite deviznog kursa. Terminski poslovi se odnose na kupovinu i prodaju deviza na odloženi rok bez intervencije CB u cilju zaštite deviznog prodaju deviza na odloženi rok bez intervencije CB u cilju zaštite deviznog kursa.kursa.

50. Poslovanje na berziBerza se javlja kao centralna institucija ekonomskog mehanizma, preko koje pulsira ukupan privredni život. Ona predstavlja barometar stanja privrede i glavni indikator konjunkture nacionalne ekonomije. Preko berze se dobijaju brze informacije o uzletu ili slabljenju konjunkture u privredi. Ona omogućava vlasnicima kapitala da svoj kapital ulože unosno, a investitori (korporacije, država, banke i dr.) da dođu do svježeg kapitala. Trgovina se vodi dosta dinamično, a za laika potpuno nerazumljivo. Sporazumjevanje se vrši određenim gestovima ruku u dvorani, sa tačno utvrđenim signalima (otvorena šaka znači prodato, dlan okrenut licu –kupovinu akcija).Kupac, koji je želi da kupi akcije, odmah će biti obaviješten o transakciji. Vrijednost akcije će uplatiti za tri dana i proviziju brokeru. Akcije se ne dobijaju u ruke, već ostaju u nekom trezoru. Cijenu akcije određuje ponuda i tražnja i samog procesa kupovanja i prodaje.

51. Vanberzansko trgovanje hartijama od vrijednostiTrgovanje se odvija legalno pored berzi. Pod vanberzanskim trgovanjem se podrazumijevaju sve operacije dugoročnih HV koje se odvijaju izvan zvanične berze. Ovde nema sala za trgovanje, nema tačno određenog mjesta gde bi se susretala ponuda i tražnja efekta. Na ovom tržištu dileri i brokeri u direktnim kontaktima, koristeći telefone, kompjutere i dr. stupaju u direktnu vezu i vrše kupovinu i prodaju efekta. Ovaj oblik poslovanja je indirektno pod regulativom koja je donesena za berze.Institucije u vanberzanskom sistemu: -Brokerske i dilerske kuće, -Investicione banke,-Firme koje se bave garantovanjem ili distribucijom nove emisije HV,-Kuće specijalizovane za trgovanje obveznicama, -Ostale institucije koje su dobile odobrenje promjene berzanskim propisima.

52. Uloga banaka kod primarne emisije HVU savremenoj tržišnoj privredi banke postaju direktni učesnici na tržištu kapitala, posebno u primarnoj i sekundarnoj emisiji akcija. Posebno se odnosi na investicione banke. One savjetuju svoje klijente, vrše im razne administrativne poslove u procesu primarne emisije HV, kao i da vrše prodaju HV.Kada se provjeri finansijska strana preduzeća, sklapa se ugovor između banke i emitenta. Banka dobija status organizatora emisije, pri čemu formira dve grupe: prva čini sindikat (konzorcijum) potpisnika emisije, druga se bavi prodajom HV.Investiciona banka na osnovu ugovora preduzima sve operacije u vezi s plasmanom HV. Banka se javlja u ulozi garanta i organizatora prodaje, zbog čega ostvaruje značajan prihod na bazi provizije i eventualno nastalih kursnih razlika.

24