Upload
afi
View
189
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Tržišne strukture i mjerenje koncentracije. Darjan Milutinović Sandra Petric Zvonimir Ratkovski. Sadržaj:. Savršena konkurencija Monopol Oligopol Monopolistička konkurencija Razmatranja neoklasične koncepcije savršene konkurencije i monopola Mjere koncentracije. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Tržišne strukture i mjerenje
koncentracijeDarjan Milutinović
Sandra PetricZvonimir Ratkovski
Savršena konkurencija Monopol Oligopol Monopolistička konkurencija Razmatranja neoklasične koncepcije
savršene konkurencije i monopola Mjere koncentracije
Sadržaj:
Savršena konkurencija
Nesavršena (nepotpuna konkurencija)• Monopol• Monopolistička konkurencija• Oligopol
Temeljne tržišne strukture
Pretpostavke: Veliki broj subjekata na strani ponude i
potražnje Svi proizvođači nude standardizirani
homogeni proizvod Postoji savršena informiranost kupaca i
prodavača Apsolutna sloboda ulaska i izlaska poduzeća Savršena mobilnost proizvodnih faktora
Savršena konkurencija (I)
Isključivo teorijski model Pretpostavke o savršenoj mobilnosti i
apsolutnoj informiranosti potpuno nemoguće u stvarnom svijetu
U navedenim uvjetima poduzeća su price-takeri, ne utječu na cijene na tržištu
Savršena konkurencija (II)
Krivulja potražnje poduzeća- idealno elastična
MR=P
Poduzeće maksimalizira profit kada je MC=P
Savršena konkurencija (III)
Profit privlači nove konkurente Povećava se ponuda što uzrokuje pad cijena
i profita u dugom roku Dugoročna ravnoteža- nema razloga za ulaz
ni izlaz poduzeća, cijena je jednaka minimalnom dugoročnom prosječnom trošku
Ekonomski profit savršenih konkurenata=0
Savršena konkurencija (IV)
Postojanje jednog proizvođača (ponuđača) jedinstvenog dobra koji je zaštićen od pojave potencijalne konkurencije
Obilježja:• Jedan prodavatelj• Nema bliskih supstituta• “Price maker”• Barijere ulaska
Monopol (I)
Zakonske barijere ulaska (licence, patenti, kvote)
Društvene barijere ulaska (običaji, tradicija, politika)
Prirodne barijere ulaska (određeni prirodni resursi u vlasništvu poduzeća)
Ekonomske barijere ulaska (visoki troškovi ulaska, ekonomija obujma)
Monopol (II)
Sve dok smanjenje cijene znači pozitivan granični prihod, ukupni prihod monopola raste- Ec>1
Kad je MR=0, ukupni prihod monopola je maksimalan, Ec=1
Monopol (III)
Profitno maksimizirajući output će se nalaziti na onom dijelu potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec>1
Monopol (IV)
Monopolist će maksimizirati profit tamo gdje je najveća razlika između ukupnog prohoda i ukupnog troška
Monopol (V)
Kako bi maksimizirao profit, monopolist će odabrati onu količinu proizvodnje i cijenu pri kojoj je MC=MR
Monopol (VI)
Potrošači gube višak A+B
Proizvođači dobivaju A-C
Gubitak društvenog blagostanja je
–(B+C)
Gubitak blagostanja zbog monopolske moći
“Rent-seeking”- poduzeća se mogu upustiti u trošenje velikih iznosa novca u neproduktivne svrhe za dobivanje ili održavanje svoje monopolske moći (lobiranje, donacije političkim kampanjama…)
Gubitak blagostanja zbog monopolske moći
Rješenje- regulacija cijena
Oligopol Mali broj poduzeća na tržištu/industriji
Odluke jednog poduzeća utječu na odluke drugog
Strateško planiranje – uzimanje u obzir odgovora tržišnih suigrača
Primjeri oligopola Australija: mediji (News Corporation, Time Warner, Fairfax Media), trgovina:
Coles Group, Woolworths, bankarstvo (ANZ, Westpac, NAB, Commonwealth Bank)
Kanada: bankarstvo (Royal Bank of Canada, Toronto Dominion Bank, Bank of Nova Scotia, Bank of Montreal, Canadian Imperial Bank of Commerce, National Bank of Canada), internet (Rogers, Bell)
UK: banke , trgovina (Tesco, Sainsbury's, Asda, Morrisons), deterdženti (Unilever and Procter & Gamble)
SAD: filmska industrija (6), TV industrija (7), telekomunikacije (AT&T, Verizon Wireless, T-Mobile, Sprint Nextel), zdravstveno osiguranje, pivo (Anheuser-Busch and MillerCoors) ,...
Svijet: računovodstvo (PriceWaterhouseCoopers, KPMG, Deloitte Touche Tohmatsu i Ernst & Young), hrana (Kraft Foods, PepsiCo i Nestle), avio-kompanije (Boeing i Airbus),nafta (OPEC, Seven Sisters)
OligopolKonkurencija u oligopolu:
Tajni dogovor Kartel Indirektni dogovor (Cjenovno vodstvo)
Veći output, niže cijene
Karakteristike1. Maksimizacija profita: MR = MC2. Price setter3. Visoke barijere ulaska4. Mali broj poduzeća5. Dugoročni profiti6. Diferencijacija proizvoda7. Savršena informiranost8. Međuzavisnost
Teorije oligopola Model dominantne firme Cournotov model duopola Stackelbergov model duopola Bertrandov model duopola Model izlomljene krivulje potražnje
Model dominantne firme Jedno veliko poduzeće kontrolira veći dio
udjela na tržištu + grupa malih poduzeća Spoj savršene konkurencije i monopola Dominantno poduzeće je price setter Ostala poduzeća su price taker
Cournotov – Nashov model oligopola 2 poduzeća, homogeni proizvod Nema dogovora Tržišna moć, utjecaj na cijenu Fiksan broj poduzeća Natjecanje u količinama Strateško ponašanje
Implikacije Cournotovog duopola Veća količina od monopola, manja od
savršene konkurencije Niža cijena od monopola, viša od savršene
konkurencije Poticaj za kartele/indirektne dogovore
Bertrandov model duopola 2 poduzeća, homogeno dobro Nema dogovora Natjecanje u cijenama Potrošači kupuju sve od poduzeća sa nižom
cijenom
Implikacije Poticaj za tajne dogovore (monopolska
cijena) U slučaju nesuradnje: P=MC Tehnološki jače poduzeće preuzima sav
posao(Limit pricing – poduzeće s nižim AC postavlja
cijenu koja je niža od poduzeća s većim AC)
Stackelbergov model duopola Model kvantitavnog predvodništva
Sličan Cournotovom modelu Natjecanje u količinama Leader i Follower Leader – veći profiti
Model izlomljene potražnje
Monopolistička konkurencija Diferencijacija proizvoda Mnogo poduzeća Slobodan ulaz/izlaz u dugom roku Nezavisno odlučivanje Tržišna moć Nesavršena informiranost
(kupaca/prodavača)
Monopolistička konkurencija Vrste diferencijacije proizvoda:
1. Diferencijacija fizičkog proizvoda2. Marketinška diferencijacija3. Diferencijacija ljudskim kapitalom4. Diferencijacija kroz distribuciju
oglašavanje
Monopolistička konkurencija 2 izvora neefikasnosti:
1. Alokativna neefikasnost2. Proizvodna neefikasnost
MK– kratki rok
MK – dugi rok
Stiglitz- savršena konkurencija je zbog svoje rijetke pojave u stvarnosti loš benchmark jer ne obuhvaća asimetrične informacije
Coase- koncept vrijedi samo u svijetu savršenih informacija i nepostojanja transakcijskih troškova
- naglašavao postojanje transakcijskih troškova u tržišnoj utakmici i dobivanju informacija
Razmatranja neoklasične koncepcije savršene konkurencije
Hayek- temeljni problem je statičnost modela, odnosno ne razmatranje vremenske dimenzije
- Konkurenciju treba shvatiti kao dinamički proces otkrivanja efikasne alokacije resursa
- “Stav da su ljudi, ako znaju sve u ravnoteži- istinit je naprosto stoga što na taj način i definiramo ravnotežu” (Ekonomija i Znanje)
- Ekonomska teorija treba pokazati kako se uspostavlja tendencija ka ravnoteži
Schumpeter- vjerojatnije je da inovacije i tehnološke promjene dolaze iz monopola i oligopola nego iz savršenih konkurenata
- visoki profiti pružaju poticaj poduzeću da uzdrma trenutne procese proizvodnje te uspostavi nove i produktivnije načine u kojima će biti kratkoročni monopolist te na taj način financirati taj poduhvat (kreativna destrukcija)
- Monopolistička konkurencija- izvor inovacija i velikih ulaganja
Razmatranja neoklasične koncepcije monopola
Bomol- prijetnja potencijalnih konkurenata da će ući na tržište i oboriti cijenu dovoljan je poticaj poduzeću da se ponaša konkurentno i spušta cijene značajno niže od monopolskih
- Suvremena konkurencija nije natjecanje u cijenama i količinama već u kvaliteti, inovacijama i ulaganjima
- “Inovativnu mašineriju slobodnog tržišta” pokreće upravo oligopolistička struktura nekoliko velikih proizvođača
Čikaška škola (Stigler, Peltzman, Demsetz, Posner)
- Monopoli su rezultat regulacije i intervencije države
- Čak i u poljima gdje postoji ekonomija obujma, prije državnog uplitanja nisu nastajali monopoli
- Ekonomija obujma ne kreira monopol automatski već je potrebno postojanje kontrole ulaska ili nedostupnost resursa za fiksna ulaganja
- Konkurencija pri ulasku dovodi do konkurentnih ishoda
Koncentracija tržišta, odnosno pojedine industrije, funkcija je broja poduzeća i njihovih pojedinačni tržišnih udjela ◦ Proizvodnih udjela, udjela ukupnog kapaciteta, zaliha …
Kvantifikacija tržišnih udjela nužna je za prepoznavanje trendova unutar industrija, tj. trendova u promjeni tržišne strukture
Agencije koje se bave zaštitom tržišnog natjecanja stoga kontinuirano mjere koncentriranost unutar tržišta ili grane industrije kako bi djelovali u smjeru zaštite konkurencije
Koncentriranost tržišta mjeri se uz pomoć mjera koncentracije
Mjere koncentracije Najpoznatije i najviše korištene mjere
koncentracije su:◦ Herfindahl – Hirschmanov indeks◦ Koncentracijski omjeri (CR3, CR4, CR5 i CR8)
Ostale mjere koncentracije:◦ Indeks apsolutne koncentracije◦ Rosenbluth indeks◦ Linda indeks ◦ U indeks
Herfindahl – Hirschmanov indeks (HHI) HHI indeks je jedan od najčešće korištenih mjera
koncentracije tržišta Računa se zbrajanjem kvadrata tržišnih udjela
poduzeća koja se natječu na tržištu
HHI ispod 0,01 indicira tržište sa visokom konkurencijom HHI između 0,01 i 0,15 predstavlja nekoncentrirano tržište HHI između 0,15 i 0,25 predstavlja umjereno koncentr.
Tržište HHI iznad 0,25 predstavlja koncentrirano tržište
Koncentracijski omjer Koncentracijski omjer predstavlja udio određenog
broja najvećih poduzeća, u ukupnoj proizvodnji industrije ili tržišta., tj. označava tržišni udio najvećih 3, 4, 5 ili 8 poduzeća
Uz HHI najkorišteniji indeksi koncentracije, koji se nerjetko koriste u kombinaciji sa HHI indeksom
0% - savršena konkurecija 0% – 50% - niska koncentracija 50% - 80% - oligopol 80% - 100% - monopol
Vježba
IZRAČUNAJTE :
HHI i CR5 INDEKSE BANKARSKOG SUSTAVA RH TRETIRAJUĆI UDIO AKTIVE U UKUPNOJ AKTIVI BANKARSKOG SUSTAVA KAO TRŽIŠNI UDIO
Hvala na pažnji !!!