U CRNOJ GORI - Save the Children NWB · 2013. 11. 11. · Na kraju izvjetaja su date preporuke za unapreenje postojeeg stanja na sva tri nivoa obrazovanja i ... usmjerena je na sagledavanje

Save the Children i Enfants, Berane

ANALIZA UKLJUČIVANJA DJECE

RAE PORIJEKLA U OBRAZOVNI

S I S T E M U O K V I RU P RO J E K TA

OSNOVNO PRAVO NA OBRAZOVANJE

U C R N O J G O R I

Impressum

Analiza uključivanja djece RAE porijekla u obrazovni sistem u

okviru projekta “Osnovno pravo na obrazovanje u Crnoj Gori”

Izdavač: Save the Children

Za izdavača: Ahmed Pjano i Lidija Pisker

Autori: Veselin Mićanović, Biljana Maslovarić i Tatjana Novović

Lektura: MiodarkaTepavčević

Fotografije: Save the Children

Dizajn i DTP: Arch Design

Sarajevo, decembar 2012.

Save the Children i Enfants, Berane

ANALIZA UKLJUČIVANJA DJECE

RAE PORIJEKLA U OBRAZOVNI

S I S T E M U O K V I RU P RO J E K TA

OSNOVNO PRAVO NA OBRAZOVANJE

U C R N O J G O R I

Save the Children od 2006. godine usaradnji sa organizacijom Enfantspotpomaže uključivanje djece RAEporijekla u obrazovni sistem uCrnoj Gori.

ANALIZA UKLjUČIVANjA DJECE RAE PORIJEKLA U OBRAZOVNI SISTEM U OKVIRU PROJEKTA OSNOVNO PRAVO NA OBRAZOVANjE U CRNOJ GORI 3

REZIME

Izvještaj je sačinjen na bazi kvantitativnih i kvalitativnih podataka dobijenih istraživanjem u šestcrnogorskih opština (Rožaje,Berane,Bijelo Polje, Pljevlja, Bar i Ulcinj) u kojima je NVO Enfants ostvariosaradnju sa institucijama vaspitno-obrazovnog karaktera na planu uključivanja RAE1 populacije u redovniobrazovni sistem Crne Gore. Cilj istraživanja je da identifikuje modele dobre prakse u predškolstvu,osnovnoj i srednjoj školi, koji bi se mogli primijeniti u drugim sredinama gdje imamo RAE populaciju,do njihovog potpunog obuhvata vaspitno-obrazovnim procesom. Uzorak su činili: 4 vrtića (JPU), 12osnovnih škola, 1 srednja stručna škola i NVO Enfants u pomenutim opštinama s kojima je Enfantsuspostavio saradnju na planu uključivanja djece RAE porijekla u redovni obrazovni sistem. Uistraživačkom protokolu su koncipirana i primijenjena tri intervjua (direktori, stručni saradnici –pedagozi i nastavnici/vaspitači) i protokoli za prikupljanje kvantitativnih podataka u vrtiću i školi.

Rezultate istraživanja smo predstavili odvojeno za tri segmenta vaspitno-obrazovnog procesa:predškolsko vaspitanje i obrazovanje, osnovna i srednja škola.Najbolje efekte imamo na nivou osnovneškole, gdje je obuhvat djece RAE porijekla osnovnim obrazovanjem i vaspitanjem najveći, dok je nanivou predškolskog i srednjeg obrazovanja potrebno uložiti dodatne napore kako bismo povećaliobuhvat RAE djece u ovim institucijama.

Na kraju izvještaja su date preporuke za unapređenje postojećeg stanja na sva tri nivoa obrazovanja ivaspitanja.

1 U ovom dokumentu, koristiće se skraćenica RAE za romsku, aškalijsku i egipćansku populaciju u Crnoj Gori.Projekat "Osnovno pravo na obrazovanje u Crnoj Gori" obuhvata period od 2006. godine te su njim obuhvaćenipripadnici sve tri etničke grupe, aako prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine nije evidentiran nijedanpripadnik Aškalija.

ANALIZA UKLjUČIVANjA DJECE RAE PORIJEKLA U OBRAZOVNI SISTEM U OKVIRU PROJEKTA OSNOVNO PRAVO NA OBRAZOVANjE U CRNOJ GORI4

SADRŽAJ

REZIME 3

UVOD 5

RAE POPULACIJA U CRNOGORSKOM DRUŠTVU 8

METODOLOŠKI OKVIR 10

METODOLOGIJA EVALUACIJE MODELA UKLjUČIVANjA DJECE RAE PORIJEKLAU REDOVNE INSTITUCIJE OBRAZOVNOG SISTEMA 13

KLJUČNI NALAZI ISTRAŽIVANjA I PREPORUKE

1. KVANTITATIVNI POKAZATELjI UKLJUČENOSTI DJECE RAE PORIJEKLAU OBRAZOVNE INSTITUCIJE U ŠEST CRNOGORSKIH OPŠTINA 15

2. OPŠTI STAVOVI O SARADNjI ENFANTSA SA OBRAZOVNIM INSTITUCIJAMA 16

3. KLjUČNE RAZLIKE PO PITANjU UKLjUČENOSTI PRIPADNIKA RAE POPULACIJE UŠKOLU/VRTIĆ PRIJE I NAKON USPOSTAVLjANjA KONTAKTA SA ENFANTSOM 17

4. USKLAĐENOST CILjEVA I AKTIVNOSTI ENFANTSA SA REFORMSKIM OBRAZOVNIMCILjEVIMA INSTITUCIJE SA KOJOM JE USPOSTAVLJENA SARADNjA 18

5. IDENTIFIKOVANI PROBLEMI U PRAKSI PO PITANjU USPJEŠNOG UKLjUČIVANjAPRIPADNIKA RAE POPULACIJE U ŠKOLU/VRTIĆ 19

6. PREPOZNATE STRUČNE KOMPETENCIJE NASTAVNIKA/VASPITAČAU RADU SA DJECOM RAE PORIJEKLA 21

7. DOPRINOS ENFANTSA STRUČNOM USAVRŠAVANjU NASTAVNIKA/VASPITAČAZA RAD SA DJECOM RAE PORIJEKLA 22

8. PRILAGOĐAVANjE NASTAVNOG PROGRAMA DJECI RAE PORIJEKLA 23

9. UKLjUČIVANJE DJECE RAE PORIJEKLA U INSTITUCIJE PREDŠKOLSKOG,OSNOVNOG I SREDNjEG OBRAZOVANjAA) PREDŠKOLSKOVASPITANjE I OBRAZOVANjE 25B) OSNOVNA ŠKOLA 27C) SREDNjA ŠKOLA 30

10. MODELI DOBRE PRAKSE U RADU S DJECOM RAE PORIJEKLA U ŠKOLI/VRTIĆU 31

11. PRIJEDLOG MJERA ZA POVEĆANjE OBUHVATA DJECE RAE PORIJEKLAU OBRAZOVNI SISTEM CRNE GORE 35

ANEKS 1 38

ANEKS 2 39

UVODSave the Children od 2006. godine sarađuje sa nevladinom organizacijom Enfants iz Crne Gore u ciljupovećanja stepena pismenosti i boljih životnih uslova RAE2 (Romi, Aškalije, Egipćani) stanovništva,omogućavanja integracije djece RAE populacije u redovan sistem obrazovanja i povećanja stepenanjihove uključenosti u formalni obrazovni sistem na području Crne Gore.

Analiza uključivanja djece RAE porijekla u obrazovni sistem u Crnoj Gori u okviru ovog projekta,koji je pred vama, usmjerena je na sagledavanje i procjenjivanje kvaliteta uključenosti djece RAEporijekla u redovni vaspitno-obrazovni proces u vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi na teritoriji šestcrnogorskih opština (Rožaje, Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Bar i Ulcinj) u kojima je djelovala nevladinaorganizacija Enfants s ciljem da se uspostavi bliži kontakt između vaspitno-obrazovnih institucija i RAEporodica, kako bi se pridobila ova etnička grupa za uključivanje u institucionalizovani sistemobrazovanja.

Prevashodni cilj ovog istraživanja je utvrđivanje modela dobre prakse koji bi se mogli primijeniti i nadrugim prostorima gdje bivstvuje ova etnička zajednica, odnosno objektivno sagledavanje postojećegstanja u vaspitno-obrazovnim institucijama u svim segmentima u VO vertikali (predškolsko,osnovnoškolsko i srednjoškolsko vaspitanje i obrazovanje) i davanje preporuka za unapređenjepostojeće vaspitno-obrazovne prakse u obrazovnom sistemu Crne Gore.


Brojnost pripadnikaRAE populacije napodručju CrneGore još uvijek nijeprecizno utvrđena.

Svrha ove analize je da obrazovnim poslenicima i širem auditorijumu pruži ne samo relevantneinformacije o problemima u praksi po pitanju uključivanja pripadnika RAE populacije uinstitucionalizovani sistem obrazovanja već i da predloži mehanizme unapređenja ovog procesamodelima dobre prakse koji se mogu primijeniti u svim opštinama koje se bave pitanjem uključivanjadjece RAE porijekla u obrazovni sistem Crne Gore.

U kojoj mjeri i kako su ostvareni ključni ciljevi Enfantsa, nevladine organizacije koja se bavi izmeđuostalog i pitanjem obrazovanja RAE djece, na nivoima predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanjau šest crnogorskih opština (Rožaje, Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Bar i Ulcinj), ispitali smo kroz sljedećeprogramske orijentacije:

1. Predškolsko vaspitanje (uključivanje RAE djece; uključivanje asistenata u vaspitno-obrazovniproces; rad sa roditeljima itd.),

2. Asistencija u učenju (dopunska i dodatna nastava; podrška i pomoć tokom redovnogškolovanja RAE učenika itd.),

3. Instruktivna nastava za djecu od 15 do 18 god. (vanredno završavanje osnovne i srednje škole;priprema i praćenje učenika za polaganje školskih predmeta itd.) i

4. Osposobljavanje odraslih za zanate (organizovanje i praćenje procedura i postupaka zazavršavanje zanata).

Ovim istraživanjem smo kroz neposrednu komunikaciju sa direktorima, pedagozima inastavnicima/vaspitačima koji su bili direktni korisnici (učesnici edukacija; honorisanje rada sa djecomkroz dopunsku i dodatnu nastavu itd.) ili indirektni (zapošljeni u vaspitno-obrazovnom procesu), ukojem je Enfants djelovao i pružao razne oblike asistencije, htjeli da procijenimo njihovu percepciju opostignutoj integraciji RAE populacije. Kroz primijenjenu tehniku intervjua pokrenute su kritičke ikonstruktivne debate o najvažnijim aspektima uključivanja djece RAE porijekla u obrazovni sistemCrne Gore, u cilju obezbjeđivanja njegovog kvaliteta i održivosti,markirani su najznačajniji problemi sakojima se suočavamo u neposrednoj nastavnoj praksi i date preporuke za unapređivanje situacija uovom procesu.

U analizi, koja je pred vama, predstavljeni su reprezentativni modeli dobrih praksi koji su primjenljivi udrugim sredinama, jer obezbjeđuju: blagovremen upis djece RAE porijekla, redovnost pohađanja nastave,jednakost u razrednim zajednicama, podršku u radu i participaciju u odlučivanju.

Ovako kompleksno, osjetljivo istraživanje, u cilju obezbjeđivanja relevantnih, validnih rezultata,zahtijevalo je komparativnu analizu postojećih izvještaja Enfantsa, na jednoj strani, i prikupljenihpodataka na terenu, na drugoj strani. Stoga su u taj proces uključeni svi obrazovni subjekti, koji suostvarili saradnju s Enfantsom i u okviru svojih institucija integrisali djecu RAE porijekla s ostalomdjecom.



Jedna od komponenti projekta je i tzv.„asistencija u učenju“, koja podrazmijevadopunsku i dodatnu nastavu i podršku i pomoćtokom redovnog školovanja RAE učenika.

RAE POPULACIJA U CRNOGORSKOM DRUŠTVUCrnogorsko društvo karakteriše prisustvo različitih kultura, različitih vjerskih zajednica, prirodno,različitih perspektiva kako unutar jednog tako i između etniciteta koji žive u istom miljeu, ali ijedinstvenih potreba. Jedna od tih potreba na koju svi imaju pravo, bez obzira na jezik, vjeru, boju kožeili nešto drugo, jeste potreba za obrazovanjem.Uključivanje djece u vaspitno-obrazovni sistem počinjejoš na predškolskom uzrastu, zatim se nastavlja kroz osnovnu i srednju školu, sve do visokoškolskognivoa. U tom lancu jedino je osnovna škola obavezna, a svi ostali nivoi su prepušteni na izbor porodiciili pojedincima. No bez obzira na to što je i osnovna škola obavezna, to pravo ne koriste pojedinekulturne zajednice. U ovom slučaju riječ je o RAE populaciji. Njihova brojnost još uvijek nije preciznoutvrđena na teritoriji države Crne Gore, ali se po popisu urađenom 2011. god. procjenjuje na oko10.000 ljudi. Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori, 6251 lice se izjasnilo da pripadaromskoj nacionalnosti ili 1,01 % od ukupnog stanovništva. Populacija Egipćana broji 2054 lica, odnosno0,33 % od ukupnog stanovništva, dok romskim kao maternjim jezikom govori 5169 lica.Na posljednjempopisu stanovništva u Crnoj Gori nije evidentiran nijedan pripadnik/ca Aškalija.

Među njima je i veliki broj izbjeglica, koji su poslije ratnih dešavanja na Kosovu utočište našli u CrnojGori. Najveći procenat RAE populacije živi u predgrađima u specifičnim okolnostima, ne uključujućinajmlađe pripadnike svoje populacije u redovni vaspitno-obrazovni proces. Pripadnici ove populacijeimaju uvriježene navike uslovljene tradicijom i specifičnim nasljeđem, ali mnogi od njih nijesu umogućnosti da uključe svoju djecu u obrazovni sistem pravdajući to brojnim činjenicama, izmeđuostalog lošim materijalnim uslovima, jezikom, socijalnom diskriminacijom i sl. Međutim, posljednjihgodina radi se puno na edukaciji učenika, nastavnika i roditelja da djeca RAE porijekla, koja pohađajuškolu, ne budu diskriminisana kako od strane nastavnika, tako ni od strane vršnjaka. U prvoj decenijiXXI vijeka učinjeni su kvalitativno značajni iskoraci na planu senzibilisanja pripadnika različitih etnicitetaza plodnu interkulturalnu uzajamnost i razmjenu.

Pripadnici RAE populacije prisutni su i u drugim opštinama u Crnoj Gori, prije svega Podgorici i Nikšiću,ali smo ovaj izvještaj fokusirali samo na one opštine u kojima je Enfants uspostavio saradnju saobrazovnim institucijama i ima svoje aktivnosti u njima. Dakle, osim nadležnih državnih institucija,pitanjem obrazovanja pripadnika ove populacije bavi se i Enfants, posebno obezbjeđujući namjenskiorganizovanu potporu djeci u sjevernoj regiji Crne Gore. Enfants je svoje djelovanje od 2006. godineproširio u šest crnogorskih opština: Rožaje, Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Bar i Ulcinj. Kako su raslikapaciteti ove nevladine organizacije, tako su svojim djelovanjem pokrivali sve veći broj opština. Do2008. godine djelovali su na teritorijama opština Rožaje i Berane, a zatim su se vrlo brzo proširili naopštine Bijelo Polje i Pljevlja, a od 2010. godine na Bar i Ulcinj. U svom djelovanju Enfants je ostvariokontakte sa institucijama predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Efekti ovogdjelovanja su vidni i mogu se uzeti kao modeli dobre prakse, koji se mogu primijeniti u obrazovnomsistemu na nacionalnom nivou.


Kao i u većini drugih država u bližem i širem okruženju, pripadnici RAE populacije su u Crnoj Gori jošpo mnogim aspektima života na margini društva. Oni su nažalost još uvijek u značajnoj mjeri isključeniiz glavnih tokova društvenog života i lišeni većine blagodeti savremene civilizacije. Ova grupacija je,uprkos posebnim nastojanjima različitih humanitarnih organizacija, pojedinaca, stručnjaka kreatoraobrazovne i ukupne društveno-politčke stvarnosti, i dalje u velikoj mjeri ugrožena, pa se ozbiljno dovodiu pitanje kako njena fizička egzistencija, tako i njen poseban etnički i kulturni identitet i tradicija.Veomavisok procenat nepismenih, veoma mali procenat uposlenih, neadekvatni stambeni uslovi, socijalnaneprihvaćenost sa etničkim stereotipima i predrasudama, samo su neki od uzroka njihovog teškogpoložaja u društvu.

Nedopustivo nizak nivo obrazovanja, to jest teškoće u ostvarivanju elementarnog prava, jedan su odglavnih uzroka nepovoljnog položaja RAE populacije u Crnoj Gori. Nedostatak obrazovanja otežava,odnosno skoro u potpunosti onemogućava jednakost mogućnosti – šansi, posebno na tržištu rada, atime i njihovo bilo kakvo značajnije uključenje u društveni i ekonomski život.Zahvaljujuci Enfantsu sadana birou rada ima prijavljeno samo u Beranama preko 50 članova RAE populacije, a do 2006. godinebilo ih je mali broj.

Razvoj multikulturalne svijesti podjednako je važan za pripadnike svih zajednica. Svijest o sebi, ovlastitom suštastvenom pripadanju određenoj kulturi, o njenim vrijednostima i osobenostima, nikakone znači isključivanje i osporavanje prava drugima na punovrijedno i punopravno življenje i emancipacijusvog kulturnog identiteta.To u perspektivi znači otvaranje prostora za interkulturalnu sinergiju različitih,a jednako vrijednih etniciteta, što navodi pojedinca na slobodno iskazivanje svog identiteta, ali iuvažavanje identiteta drugih pojedinaca, koji ne pripadaju njihovoj kulturnoj zajednici. Multikulturalnasvijest je bitan činilac socijalizacije i inkluzivnosti pripadnika različitih kulturnih zajednica u jedanvaspitno-obrazovni sistem. Uključivanje u vaspitno-obrazovni sistem ne podrazumijeva asimilaciju bilokoje kulturne zajednice, naprotiv, prosvećivanje pripadnika svih kulturnih zajednica obezbjeđuje njihovuodrživost i garantuje njihov dalji razvoj.

Danas se još uvijek čine veliki napori na uključivanju pripadnika RAE populacije u institucije vaspitno-obrazovnog karaktera. Istina, znatan dio ove populacije je uključen u vaspitno-obrazovni sistem krozosnovno obrazovanje, ali je još uvijek riječ o malom broju u odnosu na željeni cilj da se izvrši potpuniili 100% obuhvat ove populacije osnovnim obrazovanjem. Na principu multikulturalnog razvoja i pravana obrazovanje svih želi se uticati na razvoj tolerancije, solidarnosti i međusobnog razumijevanja kakobi se naučili na život sa razlikama. Ovo nas navodi na ideju da je potrebno prvo izvršiti edukacijupripadnika različitih kulturnih zajednica, jer sam proces uključivanja najmlađih pripadnika svojepopulacije nipošto ne znači asimilaciju njihove zajednice u veće sisteme, niti dominaciju brojnijegnacionalnog i kulturnog identiteta nad njima. Naprotiv, u pitanju je potpuno demokratski principravnopravnog učešća s ciljem maksimalnog doprinosa razvoju svakog pojedinca, bez obzira na to kojojpopulacionoj zajednici pripadao.


METODOLOŠKI OKVIR

Obrazovni sistem u Crnoj Gori je formalno otvoren za sve pripadnike bez obzira na jezik, rasu,nacionalnu ili vjersku pripadnost i sl. No bez obzira na tu otvorenost, pripadnici RAE populacije usljedobjektivnih okolnosti, prije svega teškog materijalnog stanja i sl., u znatno malom broju koriste pravona obrazovanje svojih pripadnika. Mnoge nevladine organizacije u saradnji sa institucijama koje se baveobrazovanjem od predškolskog, preko osnovnog i srednjeg obrazovanja do višeg i visokog obrazovanjaimaju za cilj da pripadnicima RAE populacije olakšaju uključivanje u ove institucije. NVO Enfants uovom istraživanju prepoznat je kao organizacija koja stimuliše aktivno uključivanje djece RAE porijeklau institucionalizovani obrazovni sistem Crne Gore. Njegovo djelovanje smo sagledali sa različitihstanovišta, iz ugla rukovodećih organa obrazovnih institucija, pedagoške službe i samih praktičara(nastavnika/vaspitača).Odgovor na istraživačko pitanje o efektima djelovanja Enfantsa na polju aktivnogi progresivnog uključivanja pripadnika RAE populacije u redovni obrazovni sistem u opštinama nasjeveru i jugu Crne Gore (Rožaje, Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Bar i Ulcinj) uključuje sagledavanjedinamike broja upisanih pripadnika RAE populacije u redovne obrazovne institucije u posljednjih šestgodina, redovnosti pohađanja nastave djece RAE porijekla i njihovog uključivanja u vannastavneinstitucionalne aktivnosti (priredbe, sekcije, takmičenja i sl.). Za ovaj aspekt analize koncipirana su triintervjua (direktori, pedagozi i nastavnici/vaspitači) i protokoli za prikupljanje kvantitativnih podataka


Djeca RAEporijekla odrastajuu izuzetno teškimuslovima, tako da

je školovanje iučenje u ambijentu

u kome žive iodrastaju na

granici nemogućeg.

na osnovu kojih smo obavili istraživanje u šest opština sa ukupno 15 državnih institucija i jednomnevladinom organizacijom.

Društveni položaj RAE populacije, ne samo kod nas nego u velikom broju zemalja gdje žive, izrazito jenepovoljan. Stepen obrazovanja RAE populacije u Crnoj Gori još uvijek je izuzetno nepovoljan uodnosu na ukupno stanovništvo, i u odnosu na druge etničke grupe. Školovanje djece RAE porijekla jedosta otežano i neizvjesno, pa kao takvo zahtijeva mnogo strpljenja i rada.

Djeca RAE porijekla odrastaju u izuzetno teškim uslovima, tako da je školovanje i učenje u ambijentuu kome žive i odrastaju na granici nemogućeg.To je jedan od ključnih uzroka nepohađanja škole ipostizanja lošeg uspjeha u njoj. Nastavno osoblje, često opterećeno programima, nedovoljno jemotivisano za dopunski rad sa ovom djecom. Manji broj učenika RAE porijekla pokazuje uspješnost uškolovanju. Polazeći od položaja i statusa ovih učenika u školama, pod uspješnošću podrazumijevamonjihovo redovno pohađanje nastave, uključenost i praćenje programa na jeziku sredine, postizanjesolidnog uspjeha, kao i praćenje bez problema nastavnog plana i programa razreda kome pripadaju.

Enfants je nevladina organizacija koja djeluje od 2001. godine na području Crne Gore i na teritorijiopština Berane, Rožaje, Bijelo Polje, Pljevlja, Bar i Ulcinj nudi najveću podršku u procesu uključivanjadjece RAE porijekla u institucije obrazovnog karaktera od predškolskog, preko osnovnog do srednjegobrazovanja. Zato smo uzorkom obuhvatili predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske obrazovneustanove u pomenutim opštinama, koje su prevashodno ostvarile saradnju sa Enfantsom, organizacijomkoja ima najneposredniji kontakt sa svim RAE porodicama u ovim opštinama. U Aneksu 1. je prikazanuzorak istraživanja koji predstavlja osnovu naše analize.

Iz Tabele 1. koja predstavlja uzorak istraživanja uočavamo da smo istraživanjem obuhvatili šestcrnogorskih opština, četiri sa sjevera i dvije sa juga države, sa ukupno 4 predškolske institucije, 12osnovnih i jednom srednjom školom, kao i jednom nevladinom organizacijom. Svrha ovog istraživanjaje da na planiranom uzorku ispitamo uspješnost saradnje vaspitno-obrazovne institucije sa NVOEnfants, te da preciznije na terenu identifikujemo probleme uključivanja djece RAE porijekla u redovnivaspitno-obrazovni proces, i u skladu sa tim prepoznamo modele dobre prakse i predložimomehanizme prevazilaženja uočenog problema širem auditorijumu i stručnoj javnosti, a naročitokreatorima obrazovne politike u Crnoj Gori.

Istraživanje smo fokusirali na tri ključna obrazovna nivoa:

� predškolsko obrazovanje,

� osnovno obrazovanje i

� srednje obrazovanje.

Na svim nivoima obrazovanja ostvarili smo kontakt kroz planirani intervju sa:


� direktorom,

� pedagogom i

� nastavnicima/vaspitačima.

Analizu istraživačkih rezultata smo usmjerili na identifikaciju:

� ključnih problema u nastavnoj praksi,

� modela dobre prakse i

� predloga mehanizama za unapređenje postojeće nastavne prakse po pitanju obrazovanjaRAE populacije.

Generalni cilj istraživanja i analize prikupljenih podataka jeste da identifikovanim modelima dobreprakse djelujemo u drugim sredinama u kojima je prisutna RAE populacija, kako bismo:

1. Povećali obuhvat djece RAE porijekla na svim obrazovnim nivoima,

2. Učvrstili redovnost pohađanja nastave djece RAE porijekla,

3. U vaspitnim grupama i odjeljenskim zajednicama, gdje su prisutna djeca RAE porijekla, razvilijednakost sve djece,

4. Povećali kvalitet nastave i

5. Poboljšali uspjeh učenika RAE porijekla.

Analiza je dominantno ekspertska, a temeljna pitanja na koje pruža odgovore su:

1. Da li postoji i u čemu se ogleda saradnja između javnih institucija obrazovnog karaktera inevladinih organizacija koje se bave pitanjem obrazovanja djece RAE porijekla?

2. U kojoj mjeri su uključena djeca RAE porijekla u redovni vaspitno-obrazovni proces?

3. Koji su ključni problemi u nastavnoj praksi na svim nivoima obrazovanja po pitanjuuključenosti djece RAE porijekla u obrazovne institucije?

4. Prepoznati i izdvojiti modele dobre prakse koji se mogu primijeniti u drugim sredinama.

5. U kojoj mjeri su djeca RAE porijekla uključena u život obrazovne institucije koju pohađaju ikoji je nivo njihove participacije u odlučivanju o važnim pitanjima te institucije (vrtića, škole)?

6. Koji su to mehanizmi koje treba primijeniti za poboljšanje trenutne situacije po ovom pitanju?


METODOLOGIJA EVALUACIJE MODELA UKLjUČIVANjADJECE RAE PORIJEKLA U REDOVNE INSTITUCIJEOBRAZOVNOG SISTEMA

Istraživanje modela uključivanja djece RAE porijekla u redovne institucije obrazovnog sistema CrneGore sproveli smo sa ciljem:

� Utvrđivanja modela dobre prakse uključenosti učenika/ca RAE porijekla u redovnopredškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje koje se može primijeniti udrugim sredinama;

� Predloga mehanizama za prevazilaženje aktuelnih problema i unapređenje postojećeprakse.

Istraživanje smo započeli od upoznavanja sa aktuelnom problemskom situacijom koja se odnosi nauključivanje pripadnika RAE populacije u obrazovni sistem uopšte.Zatim smo izvršili ispitivanje mišljenjasljedećih populacionih kategorija: direktora vaspitno-obrazovnih institucija predškolskog, osnovnog isrednjeg obrazovanja, stručnih saradnika (pedagoga) zaposlenih u vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi,nastavnika/vaspitača koji rade sa djecom RAE porijekla u ovim institucijama i predstavnika NVO Enfants.Na ovaj način smo obuhvatili predstavnike institucionalnog sistema obrazovanja, koji neposrednoučestvuju u sistemu obrazovanja djece RAE porijekla, kao i predstavnike nevladinog sektora, koji pružaneposrednu podršku u tom procesu. Zbog prirode targetirane grupe, i metodologija je varirala. Sanastavnicima/vaspitačima je organizovana klasična fokus grupa ili individualni intervjui. Sa direktorima ipedagozima,predstavnicima obrazovnih institucija u kojima su uključena djeca RAE porijekla,obavljeni sustrukturirani intervjui.Da bi se nalazi što bolje potkrijepili činjenicama,prikupili smo kvantitativne podatkeo broju djece RAE porijekla uključenih u obrazovni sistem Crne Gore u pomenutim opštinama.


Enfants je prepoznat jekao organizacija kojastimuliše aktivnouključivanje djece RAEporijekla uinstitucionalizovaniobrazovni sistemCrne Gore.


Obuhvat djece RAE porijekla obrazovanjem uinstitucijama u Beranama, Baru, Rožajama, Ulcinju,Bijelom Polju i Pljevljama bio je drastično manji iliga uopšte nije bilo prije uspostavljanja saradnje saEnfants-om.

KLJUČNI NALAZI ISTRAŽIVANjA I PREPORUKE

1. KVANTITATIVNI POKAZATELjI UKLJUČENOSTI DJECE RAE PORIJEKLA UOBRAZOVNE INSTITUCIJE U ŠEST CRNOGORSKIH OPŠTINA

Istraživanjem smo prikupili podatke o broju djece RAE porijekla uključenih u obrazovne institucije ušest crnogorskih opština, u kojima je Enfants ostvario saradnju sa obrazovnim institucijama. Podatkesmo dobili u saradnji sa svim institucijama koje su obuhvaćene uzorkom istraživanja uključujući i Enfants.Prema dobijenim podacima u šest uzorkom obuhvaćenih opština (Berane, Rožaje, Bijelo Polje, Pljevlja,Bar, Ulcinj) ukupno ima 835 RAE djece. Od tog broja 671 dijete RAE porijekla koristi usluge Enfantsa,a svega 275 RAE djece je uključeno u obrazovne institucije, što znači da mnogo veći broj ili 560 RAEdjece nemaju pristup institucionalnom obrazovanju.

Na osnovu prikupljenih podataka uočavamo da je svega 32,93% (275) RAE djece u navedenimopštinama uključeno u obrazovne institucije, dok mnogo veći broj 67,06% (560) RAE djece nijeuključeno u obrazovni sistem Crne Gore. Dobijeni podaci su zabrinjavajući, ali i ohrabrujući akouzmemo u obzir činjenicu da je do 2006. godine bio rijedak slučaj uključenosti RAE djece u obrazovneinstitucije. U analizi dobijenih podataka nalazimo da mnogo veći broj RAE djece (671) koristi uslugeEnfantsa, nego što ih je uključeno u formalne obrazovne institucije (275).Ako analiziramo ove podatke,možemo konstatovati da je mali broj RAE djece integrisan u redovni obrazovni proces. Istraživanjemsmo utvrdili da među pomenutom djecom (835) ima dosta djece koja su kalendarski prerasla (starijaod 10 god.) i koja pohađaju početne razrede osnovne škole (starosne dobi od 6 do 10 godina). Iz tograzloga Enfants je projektovao aktivnosti pružanja pomoći RAE djeci kako bi se integrisala u redovniobrazovni proces. Jedan vid te pomoći obezbjeđuje pružanje usluga u pripremanju djece za polaganjevanrednih ispita u osnovnoj i srednjoj školi. Podatak da 671 dijete koristi usluge Enfantsa, što je višeod broja djece koja nijesu uključena u obrazovne institucije (560) za 111, upućuje na zaključak daEnfants pruža podršku i djeci koja su uključena u obrazovni proces, kako bi ih uspješnije integrisali uredovni nastavni proces. U ovakvoj situaciji Enfants nije alternativa obrazovnim institucijama, već samoresurs koji obezbjeđuje podršku za uspješniju integraciju djece RAE porijekla u obrazovni sistem CrneGore. Posjetom Enfantsu smo ustanovili da u prostorijama ove nevladine organizacije boravi punodjece predškolskog uzrasta koja nijesu uključena u redovnu predškolsku ustanovu, jer su dosta udaljenaod najbližeg vrtića, a znatan je i broj one djece koja su kalendarski prerasla svoj uzrast i ne žele da seupišu u školu u kojoj bi pohađali nastavu sa učenicima mnogo mlađim od njih. Zato je Enfants u svojimprostorijama otvorio učionice i angažovao stručne saradnike (nastavnike) za pripremu djece RAEporijekla da se opismene i pripreme za vanredna polaganja. Osim obrazovnih usluga Enfants im nudi i


pomoć u školskom priboru bez ikakvih nadoknada.Uz to, svako dijete, po riječima ključnih ljudi u ovojnevladinoj organizaciji, dobija besplatan obrok (hranu) i pomoć u higijenskom materijalu.

Da je situacija dosta teška, govore svi pokazatelji na terenu. Međutim, za potpuno validnu i preciznustatističku analizu nedostaju tačni podaci iz svih obrazovnih institucija, jer se, po riječima iz uprave ovihobrazovnih institucija, često dešava da se djeca RAE porijekla ne izjašnjavaju tako već na drugi način, ato je njihova sloboda i pravo da iskažu svoje mišljenje, makar se ono često i mijenjalo, što nijeneočekivano u praksi. Zato smo se u daljem istraživanju fokusirali na intervju, kako bi dublje ušli uproblematiku proučavanog fenomena, o čemu ćemo nešto više reći u dijelu rada koji slijedi.

2. OPŠTI STAVOVI O SARADNjI ENFANTSA SA OBRAZOVNIMINSTITUCIJAMA

Ispitivanje mišljenja rukovodećih ljudi, stručnih saradnika i praktičara u redovnim vaspitno-obrazovniminstitucijama predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja s kojima je NVO Enfants uspostavilasaradnju po pitanju uključivanja djece RAE porijekla u redovni nastavni proces u njihovim institucijamaukazuje na to da su se od momenta uspostavljanja saradnje napravili vidni pomaci na ovom polju.Takodominira pozitivan stav prema ovoj organizaciji i ciljevima koje ona želi sprovesti u kontaktu sa njima.Prepoznata je krajnje humana, demokratska i prosvetiteljska misija ove organizacije, koja se krozvišegodišnju saradnju kontinuirano nadograđivala. Kroz razgovor smo identifikovali konkretne korakekoje je Enfants preduzeo u saradnji sa pomenutim institucijama, a oni se odnose na:

� angažovanje asistenta u nastavi čiji je glavni zadatak da obezbijede bolju klimu u razredui ostvare intenzivniju saradnju škole sa RAE porodicama,

� edukaciju nastavnog kadra kroz organizaciju seminara,

� redovne kontakte (posjete školi/vrtiću) i upoznavanje sa postignućima RAE učenika/ica,

� organizaciju dopunske nastave i finansiranje nastavnika za dopunski rad i pomoć u izradidomaćih zadataka,

� organizaciju vanrednog rada sa djecom starijeg uzrasta u cilju efikasnije pripreme zavanredno polaganje,

� materijalnu podršku instituciji kroz nabavku inventara, đačkog pribora i higijenskihsredstava,

� organizaciju prevoza za djecu RAE porijekla udaljenu od škole/vrtića,

� obezbjeđivanje besplatnog obroka – užine za svu djecu RAE porijekla.


Kada je riječ o ostvarenoj saradnji,možemo istaći da je Enfants svoje prve kontakte i saradnju ostvariou opštinama na sjeveru Crne Gore, a zatim je tu saradnju proširio i na jug države (Bar i Ulcinj).Interesantno je da nijesu u svim institucijama angažovani asistenti u nastavi i da su oni prisutni tamogdje je broj RAE učenika/ica veći, na što su vjerovatno uticali materijalni resursi s kojima je organizacijaraspolagala.

3. KLjUČNE RAZLIKE PO PITANjU UKLjUČENOSTI PRIPADNIKA RAEPOPULACIJE U ŠKOLU/VRTIĆ PRIJE I NAKON USPOSTAVLjANjASARADNjE SA ENFANTSOM

Kada je riječ o uključenosti djece RAE porijekla u škole/vrtiće koji su obuhvaćeni istraživanjem,utvrdilismo da je obuhvat djece RAE porijekla u ovim institucijama bio drastično manji ili ih uopšte nije bilou njima prije uspostavljanja saradnje sa Enfantsom.Ovim su potvrđeni rezultati višegodišnjih Enfantsovihnapora na uključivanju RAE djece u formalni obrazovni sistem.Rijetki su bili slučajevi uključenosti djeceRAE porijekla koja su raseljena s Kosova, a uglavnom se uključenost odnosila na domicilno stanovništvoRAE porijekla. Uticaj Enfantsa na realizaciju specifičnih ciljeva obrazovnog sistema u Crnoj Gori,opismenjavanje pripadnika RAE populacije, u velikoj mjeri je osnažio institucije (školu/vrtić) da prihvateovu saradnju i zajedničkim snagama počnu praktično da djeluju na terenu. Enfants je prikupio podatkeo broju i uzrastu djece RAE porijekla i u saradnji sa direktorima i stručnim saradnicima u školi/vrtićuupisao ove učenike/ice u redovni nastavni proces.

Rezultati istraživanja pokazuju da je nakon uspostavljanja saradnje sa Enfantsom došlo do dominantnoguključivanja djece RAE porijekla u redovni nastavni proces škole/vrtića. Kao rezultat te saradnjeuslijedilo je:

� povećanje broja upisane djece RAE porijekla u školu/vrtić,

� povećanje brige o djeci RAE porijekla u školi/vrtiću, što se manifestovalo poboljšavanjemnjihovog statusa u školi/vrtiću i u privatnom životu,

� posvećivanje veće pažnje u traženju rješenja da se djeci RAE porijekla poboljšaju usloviživljenja kako bi mogli redovno da pohađaju nastavu,

� otvaranje škole prema ovoj populaciji u smislu dodatne stručne pomoći djeci RAEporijekla kroz dopunski nastavni rad,

� pozitivno mijenjanje svijesti sredine (nastavnici, roditelji i djeca) o potrebi i značajuuključivanja djece RAE porijekla u redovni nastavni proces.


Dakle, djeca RAE porijekla ranije su bila mnogo manje prihvaćena od strane vršnjaka i roditelja ostaledjece, tako da škola/vrtić nijesu bili baš prijatna sredina za njihov boravak. RAE djeca su osjećalaprisutnu različitost, pa su se vrlo brzo po uključenju samoinicijativno isključivala iz tog procesa. Jezičkei kulturološke barijere su i dalje prisutne, ali se njihovom prevazilaženju pristupa mnogo demokratičnijei s većim entuzijazmom nego ranije, što u neposrednoj praksi rezultira povećanim brojem uključenihpripadnika ove populacije i njihovim redovnijim pohađanjem nastave.

4. USKLAĐENOST CILjEVA I AKTIVNOSTI ENFANTSA SA REFORMSKIMOBRAZOVNIM CILjEVIMA INSTITUCIJE SA KOJOM JE USPOSTAVLJENASARADNjA

Rezultati istraživanja pokazuju da su ključni ciljevi i aktivnosti Enfantsa usmjereni na uključivanjepripadnika RAE populacije u obrazovni sistem Crne Gore, što je u velikoj mjeri usklađeno sareformisanim obrazovnim ciljevima institucije (vrtića ili škole) koja se bavi obrazovanjem i vaspitanjemsve djece, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili kulturološku pripadnost. Ciljevi su precizni isadrže jasno definisane aktivnosti za njihovu realizaciju.

Podaci dobijeni istraživanjem različitih grupa ispitanika ukazuju na to da su programski ciljevi i aktivnostiEnfantsa prepoznati u školi/vrtiću i podržani u cjelosti. Značajan disparitet u kulturološkim navikamaopšte populacije i RAE populacije u školi/vrtiću, dobijen analizom dokumentacije (odjeljenske knjige)i kroz intervju s direktorima, stručnim saradnicima i nastavnicima/vaspitačima, upućuje na to da su popitanju redovnog prisustva, aktivnog učešća u redovnim i vannastavnin aktivnostima škole djeca RAEporijekla prisutna osjetno manje nego što bi to bilo potrebno i poželjno.

Informacije dobijene individualnim i grupnim intervjuima upućuju na konkretne primjere u kojima seprepoznaje podudaranje Enfantsovih ciljeva i aktivnosti sa reformskim ciljevima vaspitno-obrazovnihinstitucija s kojima je uspostavljena saradnja. Usaglašenost se odnosi na:

� osnovno pravo na obrazovanje sve djece bez diskriminacije,

� edukaciju nastavnog kadra kao resursa za podršku uspješnom uključivanju djece RAEporijekla,

� praćenje redovnosti pohađanja, uspjeha i pružanje pomoći u radu.

Značajna usaglašenost programskih ciljeva Enfantsa sa reformskim ciljevima obrazovnog sistemaupućuje na to da su kroz timski rad objedinjene aktivnosti kako bi se djeca RAE porijekla na vrijemeintegrisala u redovan nastavni proces, da im škola/vrtić pruži neophodnu podršku i danastavnici/vaspitači kroz svoje redovne aktivnosti pokažu senzibilitet za rad sa ovim učenicima.


5. IDENTIFIKOVANI PROBLEMI U PRAKSI PO PITANjU USPJEŠNOGUKLjUČIVANjA PRIPADNIKA RAE POPULACIJE U ŠKOLU/VRTIĆ

Podaci do kojih smo došli u istraživanju o broju djece RAE porijekla koja su uključena u redovnivaspitno-obrazovni proces potvrđuju da još uvijek postoji veliki broj djece, pripadnika ove populacije,koja nijesu uključena u vrtić, odnosno školu. Taj problem je evidentniji na predškolskom nego naškolskom uzrastu.Veoma je nizak procenat uključenosti djece RAE porijekla u vrtić, što upućuje nazaključak da se moraju uraditi krupni koraci na ovom polju kako bi povećali broj uključenosti djece RAEporijekla na predškolskom uzrastu. S druge strane, podaci dobijeni istraživanjem u školi pokazuju daje broj upisanih RAE učenika u osnovnoj školi znatno porastao u odnosu na raniju praksu (do 2005.god.). Situacija u srednjoj školi je lošija nego u osnovnoj školi, ali u poređenju sa ranijim periodom ideuzlaznom putanjom.

Rezultati istraživanja u školi i vrtiću, iz intervjua sa direktorima, stručnim sardnicima i neposrednimpraktičarima u nastavi, ukazuju da postoje brojni problemi na polju aktivnog uključivanja djece RAEporijekla u redovni nastavni proces. Mi smo identifikovali sljedeće probleme:

� Nedovoljno razvijena svijest o potrebi za obrazovanjem.Načelno kod većine pripadnikaRAE populacije još uvijek ne postoji dovoljno razvijena svijest o značaju i potrebi zaobrazovanjem svojih pripadnika. Iako je riječ o prirodno inteligentnoj populaciji, nažalostusljed loših životnih okolnosti (materijalnih, stambenih i sl.) kod njih su egzistencija iborba za opstanak obrazovanje potisnuli u drugi plan. Zato se djeca od najranijih danauključuju u različite porodične poslove koji im obezbjeđuju egzistenciju. U ciljuprevazilaženja ovog problema Enfants je organizovao sastanke sa roditeljima čija su djecaintegrisana u redovni školski sistem. U početnoj fazi roditeljski sastanci su se održavaliu prostorijama ove organizacije, a u posljednje dvije godine sastanci se odvijaju uprostorijama škola i tamo se iznose problemi kako roditelja tako i institucija. Na tomplanu se postiglo puno, sada već imamo veliki broj roditelja koji odlaze na roditeljskesastanke i redovno se informišu o uspjehu svoje djece.

� Jezička barijera naročito je prisutna kod dijela RAE populacije, koja je usljed ratnihdešavanja na Kosovu izbjegla na teritoriju Crne Gore. Naime, znatan broj ovih porodicagovori albanskim jezikom, kao maternjim, koji ne razumiju nastavnici u školama/vrtićimana sjeveru Crne Gore, što njihovoj djeci predstavlja izuzetnu barijeru za razumijevanjeonoga što se u školi/vrtiću radi.

� Kulturološke navike. Pripadnici RAE populacije imaju svoje običajne i kulturološke navike,koje se tiču rane udaje i ženidbe.To je posebno izraženo kod ženske populacije kojačesto,mnogo prije završetka osnovne škole, sa navršenih 10 do 12 godina, napušta školu


zbog udaje. Kod tih porodica nije razvijena svijest o značaju obrazovanja, već se držetradicije i naslijeđenih običaja.

� Neredovnost pohađanja nastave. Pripadnici RAE populacije se dosta slobodno ophodeprema obrazovanju svoje djece, odnosno njihovoj redovnosti pohađanja škole/vrtića.Ono što im je interesantno, time se bave i posvećuju mu više pažnje. Zato ukoliko imajumotiv za dolazak u školu/vrtić, pohađaće redovno nastavu, a ukoliko osjete to obavezom,bez potkrepljenja svojih drugih (najčešće materijalnih) potreba, iskazuju nezadovoljstvoi odsustvuju sa nastave.

� Materijalni status. Pripadnici RAE populacije žive u teškim materijalnim okolnostima.Porodice najčešće nemaju elementarne uslove za življenje. Nemaju riješeno stambenopitanje, a izvori prihoda za egzistenciju su varjabilni i često nedovoljni za obezbjeđivanjeegzistencije. U takvim okolnostima svi članovi porodice, odrasli i djeca, angažovani su zastvaranje prihoda, pa se u takvim uslovima ne pridaje posebna važnost obrazovanju iuključivanju djece u obrazovne institucije, a u situacijama i kada se uključe, uslovi za raddjece kod kuće su nemogući.

� Prostorno-fizička barijera. RAE porodice najčešće žive u predgrađima, koja su priličnoudaljena od najbližih vaspitno-obrazovnih institucija. Bez organizovanog prevozanezamislivo je djecu iz ovih porodica uključiti u redovni nastavni proces. Što je uzrastdjece mlađi, to je ovaj problem izraženiji. Budući da su njihove materijalne prilike dostaoskudne, to se ne može očekivati da ove porodice izdvajaju sredstva za obezbjeđivanjeprevoza djece do škole/vrtića i natrag.

� Ranjiva populacija. Kako djeca RAE porijekla žive u specifičnijim okolnostima od svojihvršnjaka u školi/vrtiću koje pohađaju, to se lakše prepoznaju u odjeljenjima, odnosnovaspitnim grupama u kojima borave. Zbog svog dosta teškog materijalnog statusa čestose osjećaju podređenim, pa ih i najmanji nesmotren gest nastavnika i vršnjaka možepovrijediti, što za posljedicu ima njihovo povlačenje i odsustvo sa nastave.

Svi pomenuti identifikovani problemi odslikavaju realnost življenja većine djece RAE porijekla.Njihovoaktivno uključivanje u redovni predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski obrazovni sistem zahtijevauključivanje svih nadležnih društvenih institucija na državnom i lokalnom nivou, koje mogu doprinijetiprevazilaženju postojećih problema. Identifikovani problemi nam sugerišu da moramo brzo iekspeditivno djelovati na njihovom prevazilaženju, kako bismo stvorili osnovu za nesmetano uključivanjesve djece RAE porijekla u odgovarajući nivo obrazovanja.To fokusiranje na identifikovane problemepodrazumijeva da se na osnovu prikupljenih podataka i informacija razvije strategija dugoročnogrješavanja problemskih situacija; odaberu se prioriteti i preduzmu intenzivni koraci praktičnogdjelovanja, kako bi se u najkraćem mogućem vremenskom roku obuhvatilo i riješilo što je mogućeveći broj problemskih situacija.


6. PREPOZNATE STRUČNE KOMPETENCIJE NASTAVNIKA/VASPITAČA URADU SA DJECOM RAE PORIJEKLA

Interesantno je da se mišljenje direktora i stručnih saradnika (pedagoga) u izuzetno visokom stepenukorelacije podudara sa samim mišljenjem nastavnika/vaspitača o njihovim stručnim kompetencijama uradu sa djecom RAE porijekla. Ispitanici koji su učestvovali u ovom istraživanju prepoznali su sljedećekompetencije od izuzetne pomoći u radu sa djecom RAE porijekla:

� Opšte metodičko znanje i pedagoško umijeće u pristupu učeniku,

� Komunikacijske vještine,

� Osposobljenost za rad u timu,

� Razumijevanje i poštovanje vrijednosti i razlika drugih kultura,

� Otvorenost za promjene,

� Osviješćenost za kontinuirani profesionalni razvoj,

� Nastavnička uloga (predavač, organizator, partner, stručnjak),

� Regulator socijalnih odnosa u razredu,

� Planiranje i organizacija,

� Poznavanje učenika i procesa učenja,

� Razumijevanje i rješavanje problema,

� Fleksibilnost i adaptibilnost,

� Inicijativnost i preduzimljivost,

� Spretnost i sigurnost,

� Primjenljivost informacione tehnologije.

Brojni projekti u školi/vrtiću i programi stručnog usavršavanja doprinijeli su u značajnoj mjeri podizanjunivoa svijesti i kompetencija nastavnika/vaspitača u radu sa djecom RAE porijekla. Ispitanici u tompravcu posebno ističu seminar Obrazovanje za društvenu pravdu, posredovanje i medijacija koji jeorganizovao Enfants u saradnji sa školama/vrtićima, gdje je sprovođen program uključivanja djece RAEporijekla. Pozitivno su ocijenjeni efekti pomenutog seminara i naglašeno je da je potrebna daljaedukacija nastavnog kadra za kvalitetniju implementaciju aktivnog uključivanja djece RAE porijekla unastavne i vannastavne aktivnosti škole/vrtića.


Rezultati istraživanja upućuju na to da su prepoznate kompetencije nastavnika/vaspitača u radu sadjecom RAE porijekla, generalno gledano, visoko zadovoljavajuće. Kvalitet rada nastavnika/vaspitačaupravo zavisi od njihovog usavršavanja, zato je neophodno učiniti sve kako bi svi nastavnici/vaspitači uinstituciji koja uključuje djecu RAE porijekla u nastavni proces trebalo proći određeni vid edukacije(seminare) za rad s ovom populacijom učenika/djece.

Nastavnici/vaspitači, takođe, vide jezičku barijeru kao najveći problem ili nedostatak u svom kontaktusa djecom RAE porijekla. Oni ističu da bi im od izuzetne koristi bilo da razumiju i govore njihovimjezikom, ali su tu nemoćni i vide kao jedino rješenje angažovanje asistenta u nastavi koji poznaje jezikRAE populacije, po mogućnosti da je pripadnik upravo njihove populacije, ali to nije obavezujuće.Najbitnije je da asistent zna romski, albanski i crnogorski jezik i da je osoba u koju ova populacija imaneizmjerno povjerenje, te da svaki drugi način izbora neće dati očekivane rezultate.

7. DOPRINOS ENFANTSA STRUČNOM USAVRŠAVANjUNASTAVNIKA/VASPITAČA ZA RAD SA DJECOM RAE PORIJEKLA

Sticanje stručno-metodičkih kompetencija nastavnika/vaspitača za rad sa djecom RAE porijeklausklađeno je sa savremenim tendencijama rada s mladima. Djeca RAE porijekla su kao i sva drugadjeca, među njima postoje djeca natprosječnih, prosječnih i ispodprosječnih sposobnosti. Ono što činispecifičnim rad sa ovom populacijom u grupi s ostalom djecom jeste način njihovog integrisanja uodjeljensku zajednicu. Inovativnost, partnerstvo u radu, adaptibilnost, osjetljivost, fleksibilnost,kreativnost, inicijativnost, konstruktivnost, preduzimljivost, sposobnost timskog rada, komunikativnost,organizaciona sposobnost, empatičke sposobnosti neke su od ključnih kompetencija nastavnikaneophodnih za aktivno uključivanje sve djece u nastavni proces. Riječ je o postojanju fundamentalnihsposobnosti nastavnika/vaspitača, koje su usmjerene ka individualnom razvoju djeteta bez obzira nanjegovo porijeklo. S obzirom na brojnost učenika u razredu prema sadašnjim kriterijumima, skoro jenemoguće da nastavnik/vaspitač posveti veću pažnju djeci RAE populacije, što je po našem mišljenjumnogo važno.

Enfants je, kako smo već istakli, organizovao seminar za nastavnike/vaspitače koji rade s djecom RAEporijekla, kako bi ih obučio za aktivno uključivanje ove djece u grupu ostale djece. U takvim grupamanastavnik/vaspitač razvija kod sve djece određena znanja i vještine neophodne za komunikaciju, formirastavove i mišljenja neophodne za ličnu afirmaciju, formira društveno prihvatljiv sistem vrijednostineophodan za realizaciju zajedničkih ciljeva, formira određene oblike moralnog ponašanja neophodneza selekciju društveno štetnog i nepoželjnog postupanja. Od nastavnika/vaspitača se sve više očekujeda svojim stručnim i metodičkim znanjem priprema djecu za društvo u kojem će se poštovati i uvažavatirazličitosti i u kojem će biti mjesta za sve, za zajednički život i rad. U radu s djecom RAE porijekla u


grupi ostale djece nastavnik nastoji da aktivno primjenjuje svoje različite profesionalne uloge, kakostručno-metodičke tako i partnersko-komunikacijske, izgrađujući postepeno „zajednicu učenja iživljenja”. Učestvujući u takvim aktivnostima djeca osvješćuju vlastite i potrebe drugih, afirmišućiprincipe demokratičnosti i interkulturalnosti.Tako se kod njih razvija osjećaj sopstvene vrijednosti, štoje dobar znak socijalnog razvoja zdrave ličnosti.

Stavljajući djecu u problemske situacije kroz aktivno učestvovanje u tim situacijama i samnastavnik/vaspitač igrajući uloge, tj. učestvujući u igri uloga, podstiče djecu da adekvatnije postupaju udatim situacijama. Djeca se zavisno od uzrasta postepeno navikavaju da prilagođavaju svoje ponašanjedrugima, da razumiju potrebe drugih, da pomažu drugima, da ograničavaju svoje potrebe i što jenajvažnije da demokratski i konstruktivno djeluju u grupi. Primjenjujući konstruktivnost, kao jednu odkompetencija u svom pedagoškom djelovanju, nastavnik/vaspitač stavlja djecu u poziciju da učezahvaljujući njihovim sposobnostima. Ovu kompetenciju nastavnik primjenjuje u grupi, tako što djecupodstiče i navikava da stavljaju svoje unutrašnje doživljaje i njihove spoljašnje manifestacije u ravan sadrugima. Na taj način djeca upoznaju i sebe i druge, razvijajući neophodni mehanizam samokontrole ikontrole drugih u odnosima u grupi. Tako nastavnik/vaspitač usmjerava djecu u timskom radu narazmjenu emocija i potreba.

S obzirom na činjenicu da nijedan proces koji se tiče organizacije rada s djecom nije konačan, trebaga kontinuirano pratiti, podsticati njegov razvoj i unapređivati u svim segmentima kompetentnogdjelovanja. Rad s djecom RAE porijekla u grupi vršnjaka ostale populacije zahtijeva novu organizacijurada, bolju materijalnu podršku, ali i odgovarajuću obuku, osposobljavanje i usavršavanje nastavnikaza takav rad. Dakle, institucije koje se odgovorno bave uključivanjem djece RAE porijekla u nastavniproces moraju obezbijediti ne samo potrebne kompetencije onih koji rade s njima(nastavnika/vaspitača) već i neophodne uslove da nastavnici/vaspitači te kompetencije kontinuiranorazvijaju i unapređuju, kako bi realni efekti bili u skladu sa postavljenim ciljevima. Mišljenja smo da jeza rad sa ovom djecom nastavnicima nužno obezbijediti dodatni didaktički materijal, kako bi mogline samo riječima već i slikom i drugim praktičnim radnjama približiti ovoj djeci gradivo koje seizučava u tom momentu.

8. PRILAGOĐAVANjE NASTAVNOG PROGRAMA DJECI RAE PORIJEKLA

Istraživanje je ovdje imalo za cilj da odgovori na sljedeće istraživačko pitanje:U kojoj mjeri djeca RAEporijekla mogu pratiti i usvajati redovni nastavni plan i programske ciljeve namijenjene širojdruštvenoj populaciji vršnjaka? Za odgovor na ovo pitanje identifikovali smo tri specifična uzrasnaindikatora: djeca predškolskog uzrasta, djeca početnog osnovnoškolskog uzrasta i starija djeca po prviput uključena u nastavni proces.


Djeca RAE porijekla predškolskog uzrasta uključena u redovni predškolski program mogu bez problemaaktivno učestvovati u svim programskim aktivnostima. Oni kroz igru i centre interesovanja pokazuju,po izjavama ispitanika, veliko interesovanje za ono što se od njih traži. Komunikacija s ostalom djecomteče potpuno spontano bez prenaglašenih potreba i zahtjeva za ostvarivanje egocentričnih interesa.Lako se uklapaju u grupu i prihvataju zahtjeve koji se od njih traže. Po mišljenju vaspitača, djeca RAEporijekla poseban talenat iskazuju za umjetnost, ali bez ikakvih poteškoća učestvuju i u drugimaktivnostima.

Djeca RAE porijekla početnog osnovnoškolskog uzrasta uključena od prvog razreda u reformisanu osnovnuškolu u najvećem broju slučajeva ne zahtijevaju posebnu pomoć u radu. Ovi učenici, po mišljenjunastavnika, mogu da usvajaju sve planirane programske ciljeve u skladu sa svojim predispozicijama, pasu zato uključeni u redovnu nastavu. U istraživanju smo došli do podatka da među ovim učenicimaimamo i natprosječno inteligentne djece koja su odlični učenici. Istina, ima i učenika koji su prosječnihi ispodprosječnih sposobnosti. Redovno pohađanje nastave i izvršavanje školskih obaveza je preduslovdobrog uspjeha. Po mišljenju nastavnika u radu sa ovom populacijom učenika moglo bi se mnogo višepostizati samo ako bi posjedovali bolje uslove življenja. Najveći broj učenika RAE populacije živi uizuzetno teškim uslovima, tako da se njihovo učenje svodi jedino na učenje u školi, tj. na času. Udopunskom radu s njima, koje je Enfants u saradnji sa školom organizovao dva puta sedmično, nastojise kompenzovati potrebni rad kod kuće. U tom dopunskom radu nastavnik s učenicima učestvuje uizradi domaćih zadataka i utvrđuje pređeno gradivo za koje se pokaže potreba da nije kvalitetnousvojeno. Na osnovu pregleda evidencije vannastavnih aktivnosti u školi i dokumentovanog materijala(fotografija, spiskova i sl.) utvrdili smo da škola poklanja pažnju uključivanju djece RAE porijekla uvannastavne aktivnosti (folklor, dramsku sekciju i sl.) što je dobar primjer integracije RAE učenika uširu društvenu masu.

Starija djeca RAE porijekla po prvi put uključena u nastavni proces takođe su dio programske saradnjeEnfantsa sa školom u cilju obezbjeđivanja uslova za elementarno opismenjavanje istih.U ovu kategorijuučenika ubrajamo djecu sa deset i više godina života. I njima je, po mišljenju ispitanika, neophodnoponuditi skraćeni – redukovani nastavni plan i program, kako bi ubrzano završila osnovnu školu. Pomišljenju ispitanika, neshvatljivo je dijete od deset ili više godina starosti (trinaest ili četrnaest) upisatiu prvi razred osnovne škole i smjestiti u grupu sa djecom od šest godina.U praksi su zabilježeni modelida je škola u saradnji sa Enfantsom organizovala obuku – opismenjavanje ovih učenika, koji bi zatimvanredno polagali i završavali osnovnu školu. Mnogi od ovih učenika su potom nastavljali školovanje unekoj od srednjih stručnih škola.


9. UKLjUČIVANJE DJECE RAE PORIJEKLA U INSTITUCIJE PREDŠKOLSKOG,OSNOVNOG I SREDNjEG OBRAZOVANjA

A) PREDŠKOLSKOVASPITANjE I OBRAZOVANjE

Istraživanjem smo utvrdili da Enfants ima ostvarenu saradnju sa četiri predškolske ustanove u četiri odšest crnogorskih opština na čijim teritorijama djeluje. Posjetom ovim institucijama utvrdili smo da je,bez obzira na ostvarenu saradnju sa Enfantsom, obuhvat djece RAE porijekla izuzetno mali.Tako u JPU„Radmila Nedić” u Beranama nemamo nijedno dijete RAE porijekla upisano u ovu predškolskuustanovu. U intervjuu sa pedagogom ove ustanove saznali smo da je velika udaljenost RAE djece odnajbližeg vrtića jedan od ključnih razloga njihovog nepohađanja.

Zadnje nekolike godine nemamo nijedno dijete RAE porijekla u našoj ustanovi. Smatram da imudaljenost predstavlja glavni problem dolaska u vrtić.

JPU „Radmila Nedić” – Berane

Posjetom Enfantsu utvrdili smo da u njihovim prostorijama u Beranama redovno borave djeca RAEporijekla predškolskog i školskog uzrasta. Na predškolskom uzrastu angažovana su dva asistenta kojirade po važećem programu javnih predškolskih ustanova.Uključen je veliki broj djece od 3 do 7 godina,a radi se u dvije grupe. U jednoj grupi su djeca uzrasta od 3 do 5 godina, a u drugoj – pripremnoj grupiza polazak u školu uključena su djeca uzrasta od 5 do 7 godina, zavisno od interesovanja roditelja zapolazak u školu. Obuhvat djece RAE porijekla u Enfantsu je izuzetno veliki. Razlozi njihove većeposjećenosti Enfantsu nego vrtiću jesu blizina ove organizacije njihovom mjestu stanovanja i angažovanjeasistenata koji razumiju njihov jezik i omogućavaju im lakše uključivanje u aktivnosti.

Naša organizacija je otvorena kako za djecu tako i za odrasle. Što se tiče predškolske djece, kod nasdolaze djeca od 3, a često bude i djece od 2 godine, pa do 7 godina. Rad s njima organizuju dvaasistenta u dvije mješovite grupe. Svako dijete boravkom kod nas ima i besplatan obrok (doručak).Pošto su naše prostorije u neposrednoj blizini njihovog naselja, to su skoro sva djeca uključena.Dostanjih dolazi redovno, a ima i onih koji rijetko dolaze.Važno je da smo organizovali i radionice zaroditelje, tako da je većina njih na pravi način razumjela značaj redovnog pohađanja, posebno upripremnim grupama za upis u školu.

NVO Enfants – Berane


Da je udaljenost jedna od ključnih barijera za uključivanje djece RAE porijekla u vrtić, potvrđuje isituacija u predškolstvu na teritoriji opštine Pljevlja. Prema mišljenju direktorice JPU „Eko bajka” uPljevljima ima djece predškolskog uzrasta RAE porijekla koju bi trebalo uključiti u vrtić, ali je zbognjihove udaljenosti to teško organizovati.

U našim objektima ove školske godine nemamo nijedno dijete RAE porijekla. Prije dvije godine imalismo troje djece RAE porijekla u vrtiću.Mi povremeno obilazimo te porodice i podijelimo im higijenskimaterijal. Po našim saznanjima u Pljevljima ima oko dvadesetoro djece RAE porijekla, koja bi semogla uključiti u vrtić, ali zbog udaljenosti nijedno dijete nije uključeno. Da postoji organizovaniprevoz za ovu djecu,mogli bismo očekivati veću uključenost. Smatramo da je neophodan materijalnipodsticaj za ove porodice, organizovan prevoz za djecu i angažovanje asistenta u nastavi, koji biostvarivao saradnju sa RAE porodicama.

JPU „Eko bajka” – Pljevlja

Situacija u južnom dijelu Crne Gore nešto se razlikuje u odnosu na sjever. Mada je zbog samogizjašnjavanja roditelja teško utvrditi precizne podatke, ali se po riječima pedagoga JPU „VukosavaIvanović Mašanović” može reći da se domicilne RAE porodice mnogo odgovornije ponašaju i njihovadjeca su u većem broju uključena u vrtić. Međutim, postoji dosta raseljenih RAE porodica sa Kosovakoje žive u Baru, ali njihova djeca nijesu uključena u vrtić.

Što se tiče domicilnog RAE stanovništva, ono kao i sve ostale barske porodice svoju djecu uključujuu vrtić. Oni se i ne izjašnjavaju kao Romi, ali to je njihovo pravo i mi na to ne utičemo.Ta djecanemaju nikakvih barijera i ne razlikuju se od ostale djece. Njihova integracija je potpuna.

Problem postoji kod RAE porodica izbjeglih sa Kosova. Oni žive u dosta teškim uslovima, na periferijigrada i njihova djeca imaju jezičku barijeru za uključivanje u vrtić. Pokušali smo da uspostavimosaradnju sa ovim porodicama, ali bezuspješno.Tako da nemamo te djece u našim objektima.Ukolikobi postojao organizovani rad Centra za socijalni rad i drugih nadležnih institucija, mislim da bismomogli ostvariti puno bolje rezultate po pitanju njihovog uključivanja u vrtić.

JPU „Vukosava Ivanović Mašanović” – Bar

Posjetom Ulcinju utvrdili smo da JPU „Solidarnost” u svojim vaspitnim grupama u vrtiću ima uključenočetvoro djece RAE porijekla i u jednoj mješovitoj grupi pri OŠ „MaršalTito” više djece RAE porijekla.Pošto u svim vaspitnim grupama imamo dvojezičnu nastavu, to u Ulcinju jezička barijera nije evidentnakao problem uključivanja djece RAE porijekla u redovni predškolski sistem vaspitanja i obrazovanja.


Mi smo u saradnji s Enfantsom obezbijedili besplatan boravak djeci RAE porijekla u vrtiću, a uz topovremeno ih snabdijevamo higijenskim materijalom.U centralnom objektu imamo četvoro djece RAEporijekla, dok je pri OŠ „MaršalTito” taj broj mnogo veći i kreće se do dvadesetoro djece mješovitoguzrasta. Kako kod nas postoji dvojezična nastava, to ova djeca uglavnom govore albanski jezik inemaju problem uključivanja u vrtić.Veći broj ih je pri školi, zato što oni uglavnom žive u naselju uneposrednoj blizini škole.

JPU „Solidarnost”– Ulcinj

Iako dobijeni rezultati u predškolstvu nijesu za pohvalu, posebno u javnim ustanovama, ipak možemozaključiti da ukoliko djeci RAE porijekla otklonimo prostornu i jezičku barijeru možemo očekivatinjihovu veću uključenost u vrtić.To potvrđuje i broj uključene djece predškolskog uzrasta u Enfantsu,čije se prostorije nalaze u njihovoj neposrednoj blizini. Otuda nije začuđujuće što predstavnici vrtićau Beranama, Pljevljima i Baru ističu prostornu udaljenost kao ključni problem kod uključivanja djeceRAE porijekla u vrtić.Zato predlažu organizovan prevoz kao moguće rješenje tog problema, smatrajućida ukoliko bi to pitanje bilo riješeno, onda bi ove porodice prihvatile saradnju i prevazišli bi postojećiproblem neuključenosti u vrtić, a angažovanje asistenta u nastavi bi osiguralo prevazilaženje drugogproblema jezičke barijere.

B) OSNOVNA ŠKOLA

Saradnja Enfantsa sa osnovnim školama u svih šest opština gdje djeluje umnogome je doprinijela da sedjeca RAE porijekla u većem broju uključe u školu. Samim obezbjeđivanjem formalnih uslova za upisu školu (pribavljanje potrebne dokumentacije) Enfants je doprinio povećanju broja upisane RAE djeceu školu. Situacija je različita od opštine do opštine.Tako u Rožajama pri OŠ „25.maj” imamo formiranoizdvojeno kombinovano odjeljenje RAE učenika s kojima radi učitelj, koji u dobroj mjeri zna albanskijezik, tako da ovoj djeci jezička barijera ne predstavlja problem razumijevanja nastavnikovih uputstavai prihvatanja i izvršavanja školskih obaveza. Po riječima direktora i nastavnika, koji radi s RAE učenicimau ovoj školi, situacija je mnogo bolja nego ranije i zavređuje punu pažnju.

U školi smo formirali posebno odjeljenje s djecom RAE porijekla. Nijesmo mogli ovu djecu upisati udruga odjeljenja, jer bi zbog jezičke barijere njihov napredak bio doveden u pitanje. Kako smo u školiimali nastavnika koji poznaje albanski jezik, to smo se dogovorili da on radi s njima u kombinovanojnastavi.


Nije nimalo lako raditi u kombinovanoj nastavi. Uz to riječ je o prilično osjetljivoj populaciji učenika,koji ukoliko osjete i najmanji vid diskriminacije, bojkotuju nastavu.Vrlo su povredljivi i brzo reaguju.Najviše vole nastavu fizičkog vaspitanja, tako da skoro svaki dan planiramo po jedan čas fizičkogvaspitanja kako bismo ih motivisali da redovno dolaze u školu.

OŠ „25. maj” – Rožaje

U Beranama,takođe, imamo bolju sliku uključenosti djece u osnovnoj školi,nego ranijih godina.Po mišljenjudirektora i stručnih saradnika tri osnovne škole u Beranama koje su obuhvaćene uzorkom istraživanja(Aneks 1) iz godine u godinu povećava se broj upisane djece RAE porijekla. U OŠ „Radomir Mitrović”imamo angažovana dva asistenta u nastavi,koji su od velike pomoći nastavnicima u radu.Međutim, i u ovimškolama nijesmo mogli dobiti precizne podatke o broju upisane djece RAE porijekla iz prostog razloga štose mnogi od njih ne izjašnjavaju kao Romi,Aškalije ili Egipćani, a škola nema pravo da to od njih traži.

Kod nas su upisana skoro sva djeca školskog uzrasta RAE populacije, jer su njihove porodicesmještene u staroj školi. Međutim, iako im je škola blizu, oni često izostaju sa nastave. Oni suslobodarskog duha, pa školu ne shvataju ozbiljno i često izostaju sa nastave.

OŠ „Mahmut Adrović” – Petnjica

Ove školske godine našu škou pohađa 136 djece RAE porijekla od prvog do devetog razreda, od čegaje samo u prvi razred upisano trideset učenika.Od septembra smo dobili dva asistenta u nastavi kojinastavnicima olakšavaju rad s njima, posebno u nižim razredima.

OŠ „Radomir Mitrović” – Berane

U Bijelom Polju Enfants je uspostavio saradnju sa OŠ „Pavle Žižić”. U ovoj školi je pored uključenostidjece RAE porijekla u obrazovni proces, organizovan rad i sa predškolskom djecom, jer je adaptiranajedna učionica u kojoj je počela sa radom jedna predškolska grupa djece. Učenici RAE porijekla sudosta redovni na nastavi, a među njima imamo i odličnih učenika, što je svakako za pohvalu. Boljemuspjehu djece značajno doprinosi i dopunski rad s njima, koji se realizuje dva puta sedmično.

Možemo se pohvaliti da smo u saradnji s Enfantsom adaptirali jednu učionicu za predškolce, čimesmo sebi osigurali iz godine u godinu veći broj upisanih prvaka ove populacije u školu. Značajno jeda ovi učenici imaju dva puta sedmično organizovan dopunski rad, koji se uglavnom koristi za izradudomaćih zadataka i pojašnjavanje nejasnog na časovima.

OŠ „Pavle Žižić” – Bijelo Polje


Iako je uspostavljena saradnja sa dvije osnovne škole u Pljevljima, situacija po broju uključene djece RAEporijekla u njima nije ohrabrujuća.U jednoj osnovnoj školi ove školske godine (2012/2013. god.) nemaupisano nijedno dijete RAE porijekla, dok u drugoj boravi samo jedan učenik ove populacije.

Ranije smo imali više RAE učenika, ove školske godine nemamo nijednog RAE učenika. Smatramoda je udaljenost njihovih porodica glavni razlog nepohađanja škole.

OŠ „Salko Aljković” – Pljevlja

U Baru imamo tri osnovne škole s kojima Enfants sarađuje. Svaka škola nastoji da maksimalno izađe ususret RAE učenicima i njihovim roditeljima. Učinjeno je dosta, ali se još može puno toga uraditi.Porodice RAE porijekla su stacionirane na periferiji i često mijenjaju lokaciju stanovljanja, što otežavauspostavljanje komunikacije sa njima.

Radili smo i radimo puno na planu većeg obuhvata RAE djece osnovnim obrazovanjem.Zato redovnoobilazimo RAE porodice, razgovaramo sa njima i utičemo na razvijanje svijesti o značaju obrazovanjau životu svakog pojedinca. Uspjeli smo da uključimo u jednom momentu petnaestoro djece RAEporijekla različitog uzrasta.Za njih smo organizovali i produženu nastavu u cilju dodatnog pojašnjenjaučenih sadržaja i pružanja pomoći u izradi domaćih zadataka.

OŠ „Anto Đedović” – Bar

Nastojimo da im se približimo i da ih upišemo što više. Međutim, oni se slobodnije ponašaju, čestogube pribor i izostaju sa nastave.To je i glavni razlog njihovog slabijeg uspjeha i odustajanja od škole.

OŠ „Blažo Jokov Orlandić”

Veliki, a možda i najveći, problem ovim učenicima predstavlja jezička barijera.To uz udaljenost i lošeživotne uslove predstavlja problem napredovanja ove djece u školi. I pored toga što organizujemoprodužnu nastavu, ne uspijevamo da ove učenike motivišemo da redovno pohađaju školu i iskazujuinteresovanje za veći napredak u radu.

OŠ „Meksiko”

Ulcinj zbog multijezičnosti ima organizovanu nastavu u školi na dvojezičnom nivou.To je od velikepomoći i učenicima i nastavnicima u radu.Učenici RAE porijekla najčešće nastavu slušaju na albanskomjeziku i nije im neophodan asistent u nastavi za prevazilaženje jezičkih barijera.


RAE porodice su nastanjene u neposrednoj blizini škole.Ako uz to istaknemo da oni razumiju jezikna kojem se izvodi nastava, onda učenici iz ovih porodica nemaju problem da se aktivno uključe unastavu. Škola im izlazi u susret na sve moguće načine. Promovišemo talentovanu djecu, uključujućiih u školska takmičenja, priredbe i redovne kulturne manifestacije, a za one koji ne pokazuju uspjehu radu, organizujemo dopunsku nastavu.

OŠ „Maršal Tito”

Na osnovu prikupljenih podataka i iznesenih rezultata možemo izvesti zaključak da je stanje u osnovnojškoli mnogo bolje nego u predškolstvu. I dalje su ostale udaljenost mjesta življenja od škole i jezik kaoključne barijere uspješnoj integraciji u redovni osnovnoškolski sistem obrazovanja.

C) SREDNjA ŠKOLA

Na planu daljeg stručnog obrazovanja Enfants je uspostavio saradnju sa nekim srednjim stručnimškolama. Mi smo uzorkom istraživanja imali samo jednu takvu školu i to u Beranama (Aneks 1).Međutim,u ovoj školi po riječima pedagoga imamo samo jedno dijete RAE porijekla koje se ne izjašnjavapripadnikom te populacije. Škola je otvorena i spremna na saradnju da svoj djeci obezbijedi uslove zakvalitetno osposobljavanje za neko stručno zanimanje. Na pripadnicima ove populacije je da se odlučei prihvate srednju školu,odnosno da se opredijele za neko buduće zanimanje koje će im omogućiti boljui sigurniju egzistenciju.

Enfants je u okviru svog programa djelovao na planu pružanja podrške djeci starijeg uzrasta (15–18godina) za pripremanje i polaganje vanrednih ispita u osnovnoj i srednjoj školi. Osim toga Enfants jepuno doprinio osposobljavanju odraslih za zanate u saradnji sa Biroom rada u Beranama. Istina, oni sudavali više logističku podršku u smislu organizovanja i praćenja procedura i postupaka za završavanjezanata. Zbog toga u Beranama danas imamo dosta lica RAE porijekla na birou.


10. MODELI DOBRE PRAKSE U RADU S DJECOM RAE PORIJEKLA UŠKOLI/VRTIĆU

Funkcionalno povezivanje Enfantsa sa školom/vrtićem doprinijelo je da postojeće obrazovne institucijeod predškolstva, preko osnovne do srednje škole osiguraju kvalitet u radu s djecom RAE porijekla nasvim nivoima. Istraživanje je potvrdilo da je Enfants značajno doprinio unapređivanju kvaliteta rada saovom populacijom, kako bi se povećao obuhvat djece RAE porijekla u redovni nastavni proces, postiglapotpuna redovnost pohađanja, poboljšala njihova komunikacija u grupi i uspostavio djelotvoran sistemosiguravanja i unapređivanja kvaliteta obrazovanja.

Istraživanjem smo identifikovali sljedeće modele dobre prakse u radu sa djecom RAE porijekla, koji semogu primijeniti i u drugim sredinama, a to su:

� Asistent u nastavi,

� Produženi boravak u školi – dopunski rad,

� Uključivanje djece RAE porijekla u vannastavne aktivnosti (umjetničke sekcije, folklor isl.),

� Alternativni modeli dobre prakse: organizovani prevoz djece u školu/vrtić, opremanjeradnog prostora (enterijer), obezbjeđivanje nastavnog materijala (udžbenici, torbe,pribor), obezbjeđivanje higijenskog materijala za djecu i porodice.

Asistent u nastavi. U domenu obrazovnih potreba djece RAE porijekla u redovnim vaspitno-obrazovnim institucijama na predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom nivou u saradnji saEnfantsom kreiran je model uvođenja asistenta u nastavu.Angažovanje asistenta u nastavi predstavljaznačajan iskorak za uključivanje djece RAE porijekla u obrazovni sistem Crne Gore.Enfants je u saradnjisa obrazovnim institucijama, gdje se to pokazalo neophodnim, kreirao sistemski ambijent za kvalitetnouključivanje djece RAE porijekla u redovni nastavni proces.Time je stvoren prostor za angažovanjeasistenta u nastavi koji obezbjeđuje kvalitetniju saradnju škole/vrtića i porodice.

Nastavnici/vaspitači smatraju da je uvođenje asistenta u nastavu u procesu uključivanja djece RAEporijekla u obrazovni sistem Crne Gore opravdalo svoj osnovni cilj. Kao opravdanje njihovoguključivanja nastavnici/vaspitači navode brojne izazove: nepoznavanje maternjeg jezika djece RAEporijekla, nedovoljna edukovanost za rad sa djecom RAE porijekla, problem oko redovnog pohađanjanastave, razvijanje osnovnih higijenskih navika, nedovoljno razvijen kontakt obrazovne institucije(škole/vrtića) sa porodicom.Opšta je ocjena nastavnika/vaspitača da su asistenti u nastavi dali značajandoprinos u odnosu na očekivano u procesu aktivnog uključivanja djece RAE porijekla u obrazovnisistem institucije gdje su angažovani.


Direktori obrazovnih institucija, takođe, smatraju da je uvođenje asistenta u nastavu opravdalo svojcilj.A po pitanju primjenljivosti ovakvog modela i u drugim sredinama, u pogledu kvaliteta realizacijeove ideje uključivanja djece RAE porijekla u obrazovni sistem Crne Gore, navode da mogu potpunonepristrasno predložiti kao model dobre prakse angažovanje asistenta u nastavi. Oni su i školi/vrtićui samim nastavnicima/vaspitačima potrebni resurs u praksi. Bez njihove pomoći uključivanje djece RAEporijekla u redovni nastavni proces bilo bi krajnje formalno. Kao i nastavnici, direktori obrazovnihinstitucija posebno su naglasili potrebu angažovanja asistenta u nastavi u svim institucijama koje radena uključivanju djece RAE porijekla u nastavni proces. Predstavnici obrazovnih institucija (škola/vrtića)u velikoj mjeri su zadovoljni efektima rada asistenta u nastavi i ističu da je u tom pravcu neophodnorazvijati sistemsku infrastrukturu.

Stručni saradnici u školi/vrtiću dijele mišljenje direktora i nastavnika/vaspitača po pitanju uključivanjaasistenata u nastavu i to smatraju dobrim resursom za povećanje obuhvata djece RAE porijekla uobrazovnim institucijama. Pedagozi obrazovnih institucija uključenih u problematiku rada sa djecomRAE porijekla ističu značajne pozitivne efekte kod djece koja su upisana u školu/vrtić i podržavaju daljusaradnju škole/vrtića sa Enfantsom. Kao pozitivne efekte angažovanja asistenta u nastavi sazadovoljstvom ističu ostvarenje tješnje saradnje na relaciji roditleji – nastavnici – pedagozi u ciljupodizanja nivoa kvaliteta zajedničke akcije.

Generalna procjena svih ispitanih kategorija (direktori, pedagozi, nastavnici/vaspitači) u pogleduprocjene opravdanosti angažovanja asistenata u radu s djecom RAE porijekla jeste da u nastavnomprocesu postoji opravdana potreba za njima i da postignuti rezultati na to ukazuju. Istraživanje u šestcrnogorskih opština je pokazalo da kvalitet uključivanja djece RAE porijekla u obrazovni sistem CrneGore i dalje u velikoj mjeri zavisi od ljudskog faktora i da je uključivanje asistenta u nastavu garantuspješne saradnje roditelja i nastavnika, te veće zainteresovanosti ove populacije za obrazovanjemsvojih pripadnika, a da odsustvo asistenata u nastavi ima za posljedicu neredovnije pohađanje nastavei ispisivanje iz škole/vrtića. Stoga smo mišljenja da asistenti u nastavi treba da odgovaraju instituciji ukojoj su i za koju su angažovani, a ne da budu samostalni i distancirani od posljedica.Moraju imati pravai odgovornosti kao i drugi radnici u školi/vrtiću i da tačno znaju svoja zaduženja, te da imaju stalan radniodnos.

Produženi boravak u školi – dopunski rad u istraživanju je prepoznat kao model dobre prakse, aorganizovan je kroz saradnju Enfantsa sa osnovnom školom. Enfants je obezbijedio sredstva da seangažuje nastavnik koji bi u terminu kada djeci RAE porijekla to najbolje odgovara, prije ili poslijeredovne nastave,organizovao dopunsku nastavu za rješavanje domaćih zadataka i dodatno pojašnjavanjesadržaja koje nijesu razumjeli u redovnoj nastavi. Dopunski rad predstavlja novinu u nastavnoj praksi,jer nije riječ o klasičnoj dopunskoj nastavi, a organizuje se dva do tri puta nedjeljno sa ciljem da se djeciRAE populacije obezbijedi stručna pomoć u savladavanju planiranih programskih ciljeva. Nastao je izpotrebe što RAE učenici nemaju adekvatne uslove za rad kod kuće, tako da se njihov rad uglavnomsvodi na rad u školi.


Istraživanjem smo utvrdili da se u školama koje su uključene u projekat saradnje sa Enfantsom ovaideja dopunskog rada, koja se u samom početku odnosila isključivo na rad sa djecom RAE porijekla,postepeno proširila i obuhvatila i druge učenike koji imaju potrebu za dopunskim radom.Pri planiranjudopunskog rada nastavnici su tu inkorporirali dodatne specifične ciljeve i standarde znanja koji suusmjereni na razvoj praktičnih sposobnosti rješavanja domaćih zadataka, kompetencija za timski rad isaradnju, komunikacijskih vještina i na sticanje osnovnih znanja koja im obezbjeđuju razumijevanjebudućih pojmova i dalje školovanje.

Prema mišljenju svih kategorija ispitanika dopunski rad, koji se planira za djecu RAE porijekla a kojemčesto prisustvuju i drugi učenici, prepoznat je kao naročito koristan model nastavne prakse, koji pomažeučenicima da uspješnije razumiju i usvajaju planirani nastavni program. Otuda se koristi u onim osnovnimškolama koje uključuju veći broj učenika RAE porijekla, u kojima je Enfants obezbijedio sredstva zaangažovanje nastavnika, dok se u slučajevima škola sa manjim brojem učenika RAE porijekla, gdje nije biloobezbijeđenih sredstava za dodatno angažovanje nastavnika, ovaj model rada nije organizovao. Škola nijeu mogućnosti da obezbijedi materijalna sredstva za angažovanje nastavnika u dopunskoj nastavi, ali se i unjima kroz redovnu dopunsku nastavu jednom nedjeljno organizovao rad sa djecom koja su pokazivalapoteškoće u praćenju nastave, što se pokazalo kao nedovoljno po mišljenju nastavnika.

Podaci dobijeni intervjuom direktora, stručnih saradnika i nastavnika se podudaraju po pitanjukorisnosti i potrebe organizovanja dopunske nastave.Uočljivo je da nastavnici ovaj model rada vide kaojedino moguće praktično rješenje da djecu RAE porijekla angažuju u rješavanju domaćeg zadatka ivježbanju učenog sadržaja u redovnoj nastavi. U situacijama gdje nemamo organizovanog dopunskograda, učenici RAE porijekla osjetno manje pristupaju izradi domaćih zadataka i učenju kod kuće.To seosobito odnosi na učenike iz starijih razreda osnovne škole. Zato je Enfants, u svojim prostorijama uBeranama, za svu djecu iz redovnoškolskog sistema organizovao dopunsku nastavu.

Uključivanje djece RAE porijekla u vannastavne aktivnosti (umjetničke sekcije, folklor i sl.)predstavlja jedan od modela dobre prakse prepoznat u istraživanju. Naime, škola/vrtić na baziprepoznatog talenta uključuje djecu RAE porijekla u vannastavne aktivnosti – sekcije. Preovladavamišljenje ispitanika da ova djeca pokazuju izuzetan talenat za umjetničke vještine (pjevanje, igra i sl.),te bivaju brzo zapaženi u grupi i rado prihvaćeni od kolektiva. Institucije (škole/vrtići) posjedujudokumentovane materijale o pozitivnim efektima uključivanja djece RAE porijekla u te sekcije. Sve tostvara pozitivnu klimu u školi/vrtiću, a kod samih RAE porodica stimulativno djeluje na dalji procesuključivanja njihove djece u redovni nastavni proces obrazovne institucije.

Alternativni modeli dobre prakse u istraživanju su prepoznati kao aktivnosti preduzete u saradnjiEnfantsa i škole/vrtića kako bi se obezbijedili uslovi za redovnije prisustvo nastavi i nesmetanouključivanje u nastavni proces, a odnose se na: organizovani prevoz djece u školu/vrtić, opremanjeradnog prostora (enterijer), obezbjeđivanje nastavnog materijala (udžbenici, torbe, pribor),obezbjeđivanje higijenskog materijala za djecu i porodice.


Već smo istakli, u poglavlju identifikovanih problema uključivanja djece RAE porijekla u redovniobrazovni sistem u Crnoj Gori, da udaljenost RAE porodica od najbližih potrebnih obrazovnihinstitucija predstavlja ozbiljnu barijeru za uključivanje djece iz reda ove populacije u školu/vrtić.To jeEnfants prepoznao kao ozbiljan problem i u onim opštinama gdje su locirani ti problemi preduzeoozbiljne korake da se u saradnji sa lokalnom upravom i školom/vrtićem organizuje prevoz djece odmjesta stanovanja do škole/vrtića. Budući da je to prilično složen problem koji zahtijeva sistemskorješenje, to je i dalje ostala poteškoća u mnogim opštinama gdje Enfants nije mogao obezbijeditipotrebna sredstva za njegovo rješavanje. Istraživanjem smo dobili jedinstven stav ispitanika o ovomproblemu. Naime, svi se slažu da ukoliko postoji obezbijeđen prevoz za ove učenike, oni se ozbiljnijeponašaju i prihvataju školu/vrtić kao obavezu koju ne mogu izbjeći. Međutim, u situacijama kadanemamo obezbijeđen prevoz, onda su izostanci češći, a porodice pravdaju odsustvo svoje djece izškole/vrtića raznim faktorima (hladnoća, padavine i sl.).

Opremanje radnog prostora je, takođe, prepoznato kao model dobre prakse za pridobijanje povjerenjai uključivanje RAE djece u redovni obrazovni sistem Crne Gore. Istaći ćemo kao dobar primjeropremanja potrebnim namještajem jedne učionice u OŠ „Pavle Žižić” u Bijelom Polju.Do uspostavljanjasaradnje Enfantsa sa ovom školom u njoj nije postojalo predškolske grupe djece. Škola je ustupila jednuslobodnu učionicu, koju je Enfants u saradnji sa Save the Childrenom opremio potrebnim inventarom,u koju su potom uključena djeca predškolskog uzrasta RAE porijekla koja gravitiraju na ovom prostoru.Time su stvoreni dobri uslovi da se sva djeca, koja su uključena u predškolsku grupu, već sljedećegodine bez problema upišu u školu i bez poteškoća usvajaju planirane ciljeve i programske sadržaje.Dobro bi bilo da se u svim opštinama pronađu mogućnosti od strane lokalnih institucija i države da seu blizini mjesta stanovanja RAE populacije otvore centri za kulturno djelovanje članova ove populacijeu okviru kojih bi Enfants ili neka druga NVO implementirala aktivnosti u cilju uključivanja RAE djece uredovni sistem školovanja.

Obezbjeđivanje nastavnog materijala (đačke torbe, sveske i prateći pribor) dio je aktivnosti koju Enfantsna početku svake nove školske godine donira obrazovnoj instituciji sa kojom je uspostavljena saradnja.Svaka škola/vrtić u skladu sa brojem upisane djece RAE porijekla dobija za svakog tog učenika napočetku nove školske godine poklon u đačkom priboru za nesmetano učešće u nastavnom procesu.Djeci RAE porijekla škola, preko nadležnog Ministarstva ili u saradnji sa Enfantsom, obezbjeđujebesplatne udžbenike.Na taj način djeci RAE porijekla su stvoreni potrebni uslovi za nesmetano praćenjenastavnog procesa. Prije svega, nabavkom novih udžbenika i pratećeg nastavnog pribora eliminisane supotencijalne razlike među učenicima u odjeljenju. Djeca su srećna, a sami nastavnici zadovoljni što imsvi učenici imaju potreban pribor za nastavu.

Obezbjeđivanje higijenskog materijala za djecu i porodice RAE porijekla u svim sredinama,u kojima smovršili istraživanje, istaknuto je kao značajna podrška Enfantsa svim subjektima koji su uključeni u nastavniproces. Istraživanjem smo identifikovali problem materijalnih uslova u kojima porodice RAE porijeklaegzistiraju.Teški uslovi u kojima žive ima za posljedicu nedovoljno razvijene higijenske navike njenih


članova.Kako bi izbjegli potencijalne konflikte roditelja i djece u školi/vrtiću usljed eventualnih posljedicalošeg higijenskog stanja pojedine djece uključene u redovni nastavni proces u školi/vrtiću,Enfants redovnoobezbjeđuje školi/vrtiću potrebna higijenska sredstva,koje zatim škola preko asistenata u nastavi ili drugihkontakt osoba zaduženih za ostvarivanje saradnje škole/vrtića sa RAE porodicama opredjeljuje svakoj odporodica, čija su djeca uključena u nastavni proces. Nastavnici ističu da ukoliko primijete bilo kakavproblem higijenske prirode odmah reaguju preko pedagoške službe i uočeni problem se blagovremenosanira. Direktori i pedagozi smatraju da im u tome posebno pomažu asistenti u nastavi i lica koja su odstrane Enfantsa delegirana kao kontakt osobe za saradnju škole/vrtića sa porodicom.

11. PRIJEDLOG MJERA ZA POVEĆANjE OBUHVATA DJECE RAE PORIJEKLA UOBRAZOVNI SISTEM CRNE GORE

Istraživanjem doprinosa Enfantsa kroz saradnju sa obrazovnim institucijama u šest crnogorskih opština(Berane,Rožaje, Bijelo Polje, Pljevlja, Bar i Ulcinj) u uključivanju djece RAE porijekla u obrazovni sistemCrne Gore, generalno smo identifikovali ključne probleme ovog pitanja, ali i prepoznali modele dobreprakse koji su dali i daju dobre rezultate na ovom polju i mogu se primijeniti u drugim sredinama dopotpune integracije RAE populacije u crnogorski obrazovni sistem. Na osnovu istraživanjem dobijeneslike o procesu uključivanja djece RAE porijekla u obrazovne institucije predškolskog,osnovnoškolskogi srednjoškolskog obrazovanja možemo predložiti sljedeće mjere za unapređenje ovog procesa dopotpunog uključivanja RAE populacije u obrazovne institucije:

a) Prijedlog mjera za roditelje:

� Edukacija roditelja RAE porijekla o značaju obrazovanja za unapređenje njihovog socio-ekomomskog statusa kako bi odgovorno pristupili ovom procesu i uključili svoju djecuu redovni obrazovni sistem Crne Gore;

� Uključivanje roditelja za vanredno obrazovanje za neko stručno obrazovanje iliprofesionalno usmjerenje;

b) Prijedlog mjera za nastavnike/vaspitače:

� Edukacija nastavnika u školi/vrtiću;

� Kontinuirana samoevaluacija vlastitog rada;

c) Prijedlog mjera za institucije predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja:

� Angažovanje asistenta u nastavi u svim obrazovnim institucijama (školi i vrtiću) kojeuključuju djecu RAE porijekla;


� Precizno definisati angažovanje asistenta u nastavi (jedan asistent na dva odjeljenja gdjesu uključena RAE djeca);

� Ublažiti ili otkloniti jezičku barijeru kroz angažovanje nastavnika ili asistenata koji poznajunjihov jezik i uspješno uspostavljaju komunikaciju sa njima;

� U vrtiću obezbijediti uslove za besplatni boravak djeteta RAE porijekla;

� U planiranim aktivnostima uključiti sadržaje iz kulturološkog života RAE populacije;

� Prilagoditi zahtjeve individualnim nivoima postignuća djece RAE porijekla;

� Uključivanje djece RAE porijekla u vannastavne aktivnosti i nastupe u vrtiću i školi;

d) Prijedlog mjera za lokalnu zajednicu:

� Uključivanje lokalne zajednice oko tehničke podrške RAE populaciji za nesmetanopohađanje nastavnog procesa;

� Objediniti aktivnosti Centra za socijalni rad, pedagoške službe škole/vrtića,MUP-a, kakobi djeca RAE porijekla kompletirala svoju papirološku dokumentaciju.

Pored pomenutih mjera, navešćemo još dva ključna prijedloga koji se tiču neposrednog rješavanjanjihovog socio-ekonomskog statusa. Zato u tom pravcu predlažemo:

� Rješavanje stambenog pitanja kroz projekte koji će obezbijediti izgradnju domova zaRAE porodice i

� Obezbjeđivanje sigurnih izvora prihoda za normalnu egzistenciju njenih članova.

Da bi uvažili navedene prijedloge mjera, država u saradnji sa RAE populacijom i važnim privrednim idruštvenim subjektima mora brzo reagovati, što dodatno potvrđuje i potrebu za umrežavanjem radasvih aktera i posvećenost konceptima uspostavljanja jednakosti, prevashodno, kroz obrazovni sistem.



Uključivanje djece RAE porijekla u vannastavneaktivnosti predstavlja jedan od modela dobreprakse projekta „Osnovno pravo naobrazovanje u Crnoj Gori“.

ANEKS 1.

Uzorak istraživanja koji predstavlja osnovu urađene analize:

Tabela 1. Uzorak istraživanja


Opština Institucija

Rožaje OŠ „25. maj”

Berane

JPU „Radmila Nedić”

OŠ „Radomir Mitrović”

OŠ „Vukašin Radunović”

OŠ „Mahmut Adrović”

Srednja tehnička škola

NVO „Enfants”

Bijelo PoljeOŠ „Pavle Žižić”

OŠ „Marko Miljanov”

Pljevlja

JPU „Eko bajka”

OŠ „Boško Buha”

OŠ „Salko Aljković”

Bar

JPU „Vukosava Ivanović Mašanović”

OŠ „Anto Đedović”

OŠ „Blažo Jokov Orlandić”

OŠ „Meksiko”

UlcinjJPU „Solidarnost”

OŠ „Maršal Tito”

ANEKS 2.ISTRAŽIVAČKI INSTRUMENTI

INTERVJU DIREKTORI

1. Najprije, generalno o saradnjiVaše institucije sa NVO Enfants u Beranama, recite nam šta je zapravoEnfants učinio po pitanju uključivanja pripadnika RAE populacije u redovni nastavni proces u Vašojinstituciji?

Napomena: Insistirati na identifikaciji preduzetih koraka od strane Enfantsa u saradnji sainstitucijom (školom/vrtićem) na uključivanju RAE populacije u redovni obrazovni proces.Tražitiprimjere, identifikovati probleme.

2. Koje su to ključne razlike po pitanju uključenosti pripadnika RAE populacije prije i nakonuspostavljanja kontakta sa Enfantsom na ovoj teritoriji?

Napomena:Tražiti detalje, primjere, iskustva, identifikovati ključne razlike.Tražiti prijedlogemjera za unapređenje postojećeg stanja.

3. Sada nam recite nešto o reformi obrazovanja u Crnoj Gori, obrazložite nam u kojoj mjeri je reformaobrazovanja u Crnoj Gori doprinijela ili osporila uključivanje pripadnika RAE populacije u redovniobrazovni sistem u Crnoj Gori.

Napomena:Tražiti detalje, primjere, iskustva.

4.Možete li nam obrazložiti u kojoj mjeri se aktivnosti Enfantsa podudaraju i/ili razlikuju sa reformskimciljevima obrazovnog sistema institucije u kojoj radite?

Napomena: Insistirati na identifikaciji podudarnih/suprotnih stavova i koraka po pitanjuuključivanja djece RAE populacije u obrazovni sistem Crne Gore.


5.Možete li nam reći u kojoj mjeri je nadležno Ministarstvo zadovoljno aktivnostima saradnje Enfantsasa institucijom u kojoj radite po pitanju uključivanja RAE populacije kod Vas i da li bi se modeli tihaktivnosti mogli iskoristiti za motivisanje pripadnika RAE populacije u drugim opštinama za uključivanjeu obrazovni sistem Crne Gore?

Napomena: Tražiti modele dobre prakse, identifikovati slabije i uspješnije modele i tražitiargumente za to i protiv toga.Tražiti prijedloge izmjena po mišljenju unapređenja postojećeprakse.

6. Sada ćemo razgovarati o aktuelnom programu aktivnosti Enfantsa za uključivanje pripadnika RAEpopulacije u obrazovni sistem u ovoj opštini, opišite nam Vaše iskustvo u primjeni ovog programaaktivnosti.

Napomena:Tražiti detalje, primjere, iskustva, identifikovati najslabije i najuspješnije tačkeprograma i tražiti argumente za to i protiv toga. Tražiti prijedloge izmjena po njihovommišljenju.

7. Opišite nam koji su to najveći problemi sa kojima se srećete u praksi po pitanju uspješnoguključivanja pripadnika RAE populacije u redovni vaspitno-obrazovni proces.

Napomena:Tražiti identifikaciju najvećih problema u sredini i u vaspitno-obrazovnom procesu,pitati za primjere i iskustva, tražiti prijedloge o tome šta se može učiniti u pravcu poboljšanjatog stanja.

8. Prema Vašem iskustvu i stručnoj procjeni, da li djeci RAE populacije treba ponuditi skraćeni –prilagođeni program ili insistirati na propisanom programu?

9. U kojoj mjeri programi stručnog usavršavanja koje organizuje Zavod za školstvo zadovoljavajupotrebe nastavnika/vaspitača po pitanju rada s RAE djecom u odjeljenju?

Napomena: Pokušati dobiti informacije o tome u kojoj mjeri edukacija koju nudi ZZŠ pružaona znanja i vještine za koje nastavnici procjenjuju da im nedostaju u radu sa pripadnicimaRAE populacije.Vidjeti: a/ nudi li se ono što je relevantno? b/ ako je relevantno, je li dovoljnokvalitetno?


10. Na osnovu Vašeg iskustva koje mehanizme predlažete za povećanje obuhvata RAE djece uobrazovni sistem Crne Gore?

Napomena:Tražiti detalje po identifikovanim mehanizmima, njihove slabosti i nedostatke.

11.Na koji način škola/vrtić pomaže nastavnicima/vaspitačima da kreiraju sredinu u kojoj će RAE djecamoći uspješno da uče i napreduju u redovnom obrazovnom programu?

12. Na koje sve načine škola/vrtić može uticati na unapređenje budućeg odziva RAE populacije za upisu institucije predškolskog/osnovnoškolskog/srednjoškolskog obrazovanja u Crnoj Gori? ŠtaVi činite usvojoj praksi?


INTERVJU PEDAGOZI

1. Najprije, generalno o saradnji pedagoške službe sa NVO Enfants u Beranama, recite nam šta jezapravo Enfants učinio po pitanju uključivanja pripadnika RAE populacije u redovni nastavni proces uVašoj instituciji?


2. Koje su to ključne razlike po pitanju uključenosti pripadnika RAE populacije prije i nakonuspostavljanja kontakta sa Enfantsom uVašoj instituciji?






5.Možete li nam reći u kojoj mjeri je nadležno Ministarstvo zadovoljno aktivnostima saradnje Enfantsasa institucijom u kojoj radite po pitanju uključivanja RAE populacije kod Vas i da li bi se modeli tihaktivnosti mogli iskoristiti za motivisanje pripadnika RAE populacije u drugim opštinama za uključivanjeu obrazovni sistem Crne Gore?

Napomena: Tražiti modele dobre prakse, identifikovati slabije i uspješnije modele i tražitiargumente za to i protiv toga.Tražiti prijedloge izmjena po mišljenju unapređenja postojećeprakse.


6. Sada ćemo razgovarati o aktuelnom programu aktivnosti Enfantsa za uključivanje pripadnika RAEpopulacije u obrazovni sistem u Vašoj instituciji, opišite nam Vaše iskustvo u primjeni ovog programaaktivnosti.


7. Opišite nam koji su to najveći problemi sa kojima se srećete u praksi po pitanju uspješnoguključivanja pripadnika RAE populacije u redovni vaspitno-obrazovni proces.


8. Koje su toVaše vještine i znanja kojeVam pomažu u radu sa djecom RAE populacije, da ih možetepružiti nastavnicima/vaspitačima u vaspitno-obrazovnom procesu, i šta je to štoVi sami procjenjujetedaVam nedostaje?

Napomena: Insistirati na primjerima, praksama i situacijama koji potkrepljuju.


10. U kojoj mjeri programi stručnog usavršavanja koje organizuje Zavod za školstvo zadovoljavajupotrebe nastavnika/vaspitača po pitanju rada s RAE djecom u odjeljenju?



11. Na osnovu Vašeg iskustva koje mehanizme predlažete za povećanje obuhvata RAE djece uobrazovni sistem Crne Gore?


12. Na koji način nastavnici/vaspitači kreiraju sredinu u kojoj RAE djeca mogu uspješno da uče inapreduju u redovnom obrazovnom programu? Koliko imVi pomažete u tome?

13. Na koje sve načine škola preko pedagoške službe može uticati na unapređenje budućeg odzivaRAE populacije za upis u institucije predškolskog/osnovnoškolskog/srednjoškolskog obrazovanja uCrnoj Gori? ŠtaVi činite u svojoj praksi?


INTERVJU NASTAVNICI/VASPITAČI

1. Najprije, generalno o saradnjiVaše institucije sa NVO Enfants u Beranama, recite nam šta je zapravoEnfants učinio po pitanju uključivanja pripadnika RAE populacije u redovni nastavni proces u Vašojinstituciji? Koliko ste upoznati sa tom saradnjom?


2. Koje su to ključne razlike po pitanju uključenosti pripadnika RAE populacije prije i nakonuspostavljanja kontakta sa Enfantsom na ovoj teritoriji? Da li postoje uočljivi pokazatelji i ako postoje,koji su to?






5. Sada ćemo razgovarati o aktuelnom programu aktivnosti Enfantsa za uključivanje pripadnika RAEpopulacije u obrazovni sistem u ovoj opštini, opišite nam Vaše iskustvo u primjeni ovog programaaktivnosti.



6.Opišite nam koji su to najveći problemi sa kojima se srećete u praksi po pitanju uspješnog uključivanjapripadnika RAE populacije u redovni vaspitno-obrazovni proces.


7. Koje su to Vaše vještine i znanja koje Vam pomažu u radu sa djecom RAE populacije u vaspitno-obrazovnom procesu, i šta je to štoVi sami procjenjujete daVam nedostaje?

Napomena: Insistirati na primjerima, praksama i situacijama koji potkrepljuju.


9. U kojoj mjeri programi stručnog usavršavanja koje organizuje Zavod za školstvo zadovoljavajuVašepotrebe po pitanju rada s RAE djecom u odjeljenju?


10.Na osnovuVašeg iskustva koje mehanizme predlažete za povećanje obuhvata RAE djece u obrazovnisistem Crne Gore?


11. Na koji način nastavnici/vaspitači kreiraju sredinu u kojoj RAE djeca mogu uspješno da uče inapreduju u redovnom obrazovnom programu? KakoVi to činite u praksi?

12.Na koje sve načine nastavnici/vaspitači mogu uticati na unapređenje budućeg odziva RAE populacijeza upis u institucije predškolskog/osnovnoškolskog/srednjoškolskog obrazovanja u Crnoj Gori? ŠtaVičinite po tom pitanju u svojoj praksi?


PROTOKOL ZA PRIKUPLjANjE PODATAKA U ŠKOLI/VRTIĆU

1. Naziv institucije: _____________________________________________________

2. Dajte nam precizan podatak ukupnog broja djece upisanih na početku i na kraju školske godine uposljednjih osam godina.

3. Dajte nam precizan podatak ukupnog broja djece RAE populacije na početku i na kraju školskegodine u posljednjih osam godina.


Školskagodina 2005/2006. 2006/2007. 2007/2008. 2008/2009. 2009/2010. 2010/2011. 2011/2012. 2012/2013.

Broj djecenapočetkuškolskegodine

Broj djecena krajuškolskegodine

Školskagodina 2005/2006. 2006/2007. 2007/2008. 2008/2009. 2009/2010. 2010/2011. 2011/2012. 2012/2013.

Broj RAEdjece napočetkuškolskegodine

Broj RAEdjece nakrajuškolskegodine

SAVE THE CHILDREN

NAŠA MISIJA JE DA PODSTIČEMO NOVE POMAKE U NAČINU NA KOJI SE SVIJET ODNOSI PREMA DJECI I DA

POSTIŽEMO NEPOSREDNE I TRAJNE PROMJENE U NJIHOVIM ŽIVOTIMA.

SAVE THE CHILDREN SE MIJENJA NABOLJE.

29 ČLANICA SAVE THE CHILDREN ŠIROM SVIJETA UDRUŽUJE SVOJE SNAGE KAKO BI MEĐUNARODNI

PROGRAM IMPLEMENTIRALE KROZ ZAJEDNIČKU ORGANIZACIJU - SAVE THE CHILDREN INTERNATIONAL.

SVE ČLANICE SU SE USAGLASILE OKO ZAJEDNIČKE STRATEGIJE, UKLJUČUJUĆI VIZIJU, MISIJU,VRIJEDNOSTI I

TEORIJU PROMJENE.

NAŠ URED U SARAJEVU SE 01.04.2012. PRIDRUŽIO PORODICI SAVE THE CHILDREN INTERNATIONAL,AOVA PROMJENA DONOSI BROJNE PREDNOSTI ZA NAŠ RAD, OMOGUĆAVAJUĆI NAM DA UČINIMO JOŠ VIŠE

ZA DJECU U BUDUĆNOSTI.

MI SMO VODEĆA NEOVISNA ORGANIZACIJA ZA DJECU U SVIJETU. NAŠA VIZIJA JE SVIJET U KOJEM SVAKO

DIJETE OSTVARUJE PRAVO NA ŽIVOT, ZAŠTITU, RAZVOJ I UČEŠĆE.

NAŠE VRIJEDNOSTI:

ODGOVORNOST – MI PREUZIMAMO LIČNU ODGOVORNOST ZA EFIKASNO KORIŠTENJE RESURSA,POSTIZANJE MJERLJIVIH REZULTATA I POLAGANJE RAČUNA ONIMA KOJI NAS PODRŽAVAJU, NAŠIM

PARTNERIMA,ALI PRIJE SVEGA, DJECI.

AMBICIJA – MI SMO ZAHTJEVNI PREMA NAMA SAMIMA I NAŠIM KOLEGAMA, POSTAVLJAMO VISOKE CILJEVE

I POSVEĆENI SMO POBOLJŠANJU KVALITETA U SVEMU ŠTO RADIMO ZA DJECU.

SARADNJA – POŠTUJEMO I CIJENIMO JEDNI DRUGE, NAPREDUJEMO U NAŠOJ RAZNOLIKOSTI I RADIMO SA

PARTNERIMA KAKO BISMO ISKORISTILI GLOBALNU SNAGU I NAPRAVILI PROMJENE U KORIST DJECE.

KREATIVNOST – OTVORENI SMO ZA NOVE IDEJE, PRIHVATAMO PROMJENE I PREUZIMAMO RIZIKE ZA

RAZVOJ ODRŽIVIH RJEŠENJA ZA DJECU I SA DJECOM.

INTEGRITET – TEŽIMO DA ŽIVIMO U SKLADU SA NAJVIŠIM STANDARDIMA ISKRENOSTI I PONAŠANJA;NIKADA NE DOVODIMO U PITANJE NAŠU REPUTACIJU I UVIJEK DJELUJEMO U NAJBOLJEM INTERESU DJECE.

Documents

U CRNOJ GORI - Save the Children NWB · 2013. 11. 11. · Na kraju izvjetaja su date preporuke za unapreenje postojeeg stanja na sva tri nivoa obrazovanja i ... usmjerena je na sagledavanje