Dr. sc. Danimir Gulin Ekonomski fakultet Zagreb

Upravljanje novanim tokom u uvjetima recesije1. Odgovornost menadmenta za upravljanje novcem Razvoj poslovnih subjekata u modernim ekonomijama, bez obzira radi li se o financijskom ili nefinancijskom sektoru, angaira ogromnu koliinu novca. Potrebne su investicije koji puno kotaju zato se subjekti trebaju financirati iz vlastitih kao i tuih izvora. Poslovni subjekti imaju izbor izmeu1 (1) uravnoteenog rasta, (2) sporijeg ili (3) breg rasta od uravnoteenog. O izboru ovisi odnos izmeu vlastitih i tuih izvora. Uravnoteeni rast ukazuje da je angairanje tuih izvora limitirano stopom zadravanja dobiti i mogunostima financiranja iz vlastitih izvora. Rast poslovnih subjekata kako financijskog tako i nefinancijskog sektora, ovisno o strukturi i sloenosti subjekata,odraava se u rastu volumena raznih transakcija koje angairaju i novane transakcije s kojima treba upravljati. U uvjetima recesija i financijskih kriza upravljanje novcem je jo osjetljivije i sloenije pitanje. Zato naplate novca, plaanja, planiranje novanog toka, primjena specijanih metoda i modela upravljanja novcem imaju u financijskoj krizi poseban znaaj. Potrebno je zato najprije utvrditi koji su motivi dranja novca te utvrditi tehnike i modele upravljanja novcem. Za potrebe efikasnosti upravljanja novcem vano je naglasiti da u procesu upravljanja novcem potrebno je ukljuiti menadment u svim poslovnim funkcijama i i na svim razinama od vrnog do nieg menadmenta. Jasno treba biti svima u poslovnim subjektima da upravljanje novcem nije briga samo financijske funkcije i njenog financijskog direktora. Upravljanje novcem briga je cjelokupnog menadmenta. Novac je imovina koji sam po sebi ne zarauje2 iako je potreban za plaanje rada, materijala, stjecanje fiksne imovine, plaanje poreza, dividendi itd. Osnovna briga financijskog menadmenta je drati minimalni iznos novca koji se dri na raunima sa svrhom da se osigura poslovanje subjekta. U uem smislu odgovornost za upravljanje novcem ima financijski menadment. Dok u irem smislu upravljanje novcem briga je i odgovornost sveukupnog menadmenta poslovnog subjekta. Financijski menader upravlja novanim saldom. Menader koji upravlja novcem mora znati to e se naplatiti (kako i kada) i to se treba platiti (kako i kada). Nefinancijski menadment kao to je menadment nabave i prodaje odgovoran je za procjenu klijenata i transakcija s njima. Menadment nabave treba procijeniti dobavljae kao i optimalnu koliinu nabave sirovine i robe a time indirektno utjee na visinu novca na raunima. Takoer, menadment prodaje treba procijeniti kupce, njihov bonitet, veliinu zaliha i mogunost naplate potraivanja to indirektno utjee na visinu novca na iro raunu. Upravljanje novcem temelji se na novanoj politici koja se u nekim sluajevima definira3 neformalno kao normalna i nenormalna. Normalna novana politika je ona koja se utvruje i procjenjuje za predvidive transakcije poslovnih subjekata. Obrnuto, nenormalna novana politika je ona koja se fokusira na nepredvidive dogaaje i ekonomske poremeaje posebno u uvjetima ekonomske recesije i financijske krize.

1 2

Orsag S, Gulin D., Vanjsko vs. unutarnje financiranje, 42. simpozij, Pula 2007. Brigham E.F., Fundamentals of Financial Management, The Dryden Press, Orlando 1989, str. 778. 3 Akinbuli S.F, Cash Managenet Techniques and Application for corporatte Organisation, The Nigerian Accountant 1-3 Lagos, 2009 str. 29.

2. Poslovni i financijski razlozi dranja novca Ope i pojedinano pitanje svakog poslovnog subjekta i njegovog menadmenta-koja je to dovoljna koliina novca da bi se poslovanje odvijalo glatko i bez potekoa. U tom smislu cjelokupni menadment (ne samo financijski) mora razmiljati o manjkovima i vikovima novca.4 Manjkovi novca unitavaju poslovne operacije i vode likvidaciji subjekta. Vikovi novca smanjuju neizvjesnost dugoronog kapitala ali su u pitanju nezadovoljavajue stope povrata. Budui da novac sam po sebi ne zarauje ili ima vrlo mali prinos poslovni subjekti nastoje ga drati na minimalnoj razini. Ako se novac dri na minimalnoj razini pretpostavlja se da e se minimizirati inherentni rizici. Postavlja se i pitanje optimalne veliine novca na raunima poslovnih subjekata pomou koje se umanjuju inherentni rizici od premalo ili previe novca na raunima. Razlozi dranja novca mogu se sistematizirati prema dva osnovna kriterija i to:5 (1) poslovni razlozi i (2) ekonomsko-financijski razlozi. Prvi su razlozi najue povezani s poslovanjem poslovnih subjekata a dijele se na dvije skupine i to:6 (1) transakcijski i (2) kompenzacijski razlozi. (1) Transakcijski razlozi-prema kojima je novac osnova odvijanja poslovnih aktivnosti. Kako se plaanja vre u novcu a naplate potraivanja zavravaju na novanom raunu to salda koja proizlaze iz plaanja i naplata nazivaju se transakcijska salda. Budui da naplate gotovine i potraivanja s jedne strane te plaanja novca s druge strane nisu uvijek sinhronizirani (vremenski i po iznosima) to dranje odreene razine novca na raunima je neophodno kao neka vrsta zatite. Perfektna likvidnost je ona koju karakterizira ona razina novca na raunu koja zadovoljava sve transakcijske motive. (2) Kompenzacijski razlozi- podrazumijevaju dranje odreene razine novca na bankovnim raunima u svrhu dobivanja bankovnih zajmova i njihova servisiranja. Deponirani novac na raunima banaka pomae bankama procjenu kreditnog rizika koji ukazuje kakve su mogunosti subjekta za povrat zajmova. Zbog toga banke zahtijevaju od svojih zajmoprimatelja da kod njih dre tkz. kompenzacijska salda.Minimalni kompenzacijski saldo treba biti jednak iznosu trokova servisiranja duga poslovnog subjekta banci. U uvjetima financijske krize oba razloga dranja novca imaju veliki znaaj. Ova salda su vrlo povezani jer transakcijska salda preduvjet su kompenzacijskih salda. Kada poslovni subjekt sav svoj novac dri u jednoj banci tada je transakcijski saldo jednak kompenzacijskom saldu. U uvjetima nelikvidnosti, koja se odraava na brzini pretvaranja sirovina u proizvode te proizvoda preko potraivanja u novac, transakcije se usporavaju to se direktno odraava na visinu transakcijskih i kompenzacijskih salda. Zato u uvjetima nelikvidnosti i financijske krize neophodno je ubrzati transakcije s neto obrtnim kapitalom a time i ubrzati novani tok.7Kada nastupa faza nelikvidnosti i kada su transakcijska i kompenzacijska salda u pitanju potrebno je brzo i proaktivno reagirati kod banaka.8 Naime, banke imaju sve manje novca za zajmove i sve su paljivije kome odobriti zajmove.94

Akinbuli S.F, Cash Managenet Techniques and Application for corporatte Organisation, The Nigerian Accountant 1-3 Lagos, 2009 str. 28. 5 Brigham E.F., Fundamentals of Financial Management, isto str. 779. 6 Isto, str. 779, ili Akinbuli S.F, Cash Managenet Techniques, str. 28. 7 Kechin D., Make it flow, Accountancy 2/ 2009, London 2009, str.37.8 9

Dartnaill D, Business dont come with Satnav, Accountancy 4 2009, London 2009, str. 47. Vaughan A, prepare for the worst, Accountancy 4/ 2009, london 2009, str.49.

Zbog toga, potrebno je sagledati i neke druge ekonomsko-financijske razloge dranja novca. To su:10 (1) opreznost (predostronost) i (2) pekulacije. (1) Razlozi opreznosti -znae potrebu stvaranja odreenih financijskih rezervi. Onaj iznos novca koji se dri u svrhu opreznosti je iznos koji premauje transakcijski saldo (dnevne potrebe poslovanja). To bi se mogao nazvati saldo rezervi. Obino je to onaj novac koji se dri kao rezerva za nepredvidive novane primitke i novane izdatke. Rezerve koje neki regulatori propisuju (za banke npr. obvezne rezerve kod centralnih banaka) upravo su jako pomogle te subjekte u uvjetima nelikvidnosti i financijske krize. Poslovni subjekti obino novane rezerve nemaju propisane ali se moraju ponaati kao da je propisano. Ako se poduzee zaduuje kod banke na kratkoronoj osnovi tada ovaj saldo rezervi koji je tada ujedno i kompenzacijski saldo treba minimizirati. Meutim, subjekti koji trebaju vea salda rezervi (opreznosti) nastoje, umjesto novanih salda, dodatne zahtjeve kompenzirati s dranjem visoko likvidnih vrijednosnih papira. U uvjetima ekonomske neizvjesnosti i poveanih rizika koji rastu zbog nepredvienih dogaaja potreba za opreznosti sve je vea. Upravo iznosi novanih rezervi za potrebe opreznosti i krize determinirani su irim ekonomskim pa ak i politikim faktorima koji dodatno poveavaju inherentne rizike uporavljanja novcem. (2) pekulativni razlozi- obino se javljaju u situacijama koje nadilaze transakcijske razloge i razloge opreznosti. Dranje novca u pekulativne svrhe ima za cilj osposobiti financijsku instituciju ili proizvodne subjekte da steknu prednost u pregovorima nabavki ili stjecanja imovine ije bi cijene mogle rasti. Upravo pekulativni razlozi jesu izuzetno vani u uvjetima financijske krize kada se oekuje rast kamata i pad cijena vrijednosnih papira na financijskim tritima. pekulativni razlozi obino ukljuuju kombinaciju kompenzacijskog, rezervnog i pekulativnog salda. To je i kombinacija novanih salda i portfelja utrivih vrijednosnih papira. Za praktine potrebe poslovnih subjekata nije potrebno raunati posebno transakcijski, kompenzacijski, rezervni i pekulativni saldo. Pojedina salda kao npr. rezervni ili pekulativni mogu se koristiti i za kompenzacijske razloge i obrnuto. 3. Najvanije tehnike upravljanja novanim tokom Upravljanje novcem dugo je tema kako financijskog menadmenta pa tako i raunovodstvene profesije. Financijska i raunovodstvena profesija razvijale su tehnike, metode i modele upravljanja novcem. Posebno su ove tehnike i metode revidirane u uvjetima financijske krize te prilagoene nekim novim zahtijevima i uvjetima. U pripremu odreenih tehnika i metoda treba ukljuiti menadment svih poslovnih funkcija koje su involvirane u poslovnim transakcijama. Upravo priprema novanog prorauna ili financijskog plana je jedna od osnovnih tehnika koje su neophodne za upravljanje novcem kako u stabilnim tako i nestabilnim ili kriznim vremenima. 3.1. Novani proraun kao osnovna tehnika upravljanja novcem Novani proraun (budet) predstavlja plan oekivanih novanih primitaka i novanih izdataka poduzea za odreeno vremensko razdoblje. On odraava efekte buduih poslovnih aktivnosti na novane pozicije poduzea. U praksi su tjedni, a ponekad i mjeseni novani10

Brigham E.F., Fundamentals of Financial Management, isto str. 779.

prorauni vani za planiranje i kontrolu novanih primitaka i izdataka. Takoer, novani proraun pomae u izbjegavanju nepotrebnih novanih vikova na iro raunu. Novani proraun predstavlja planski dokument koji sadri informacije koje su potrebne internim (menadmentu) i eksternim korisnicima (dioniarima, bankama i sl.). Najvaniji interni korisnik je menadment poslovnog subjekta i njegovih organizacijskih dijelova. Ovaj proraun koristi menadment poduzea jer ukazuje koliko e novani primici biti iznad novanih izdataka i koliko dugo e to trajati. Na taj nain menadment zna koliko dugo e novani viak biti raspoloiv te u toj situaciji treba odluiti na koji nain e se investirati viak u cilju ostvarivanja to veeg budueg profita. Novani proraun takoer prua informacije menadmentu kada e novani izdaci biti vei od novanih primitaka, koliki su budui manjkovi i izvori njihova pokria. U takvoj situaciji novani proraun pomae menadmentu da u odreenom vremenu, prije nego to dospiju plaanja (npr. isplate plaa, dividendi, isplate dobavljaima, otplate kredita i sl.) izvri sve financijske pripreme kako bi potreban novac bio na raspolaganju. Po svom mjestu u ukupnom financijskom planu novani proraun je dio financijskog plana. Dioniari kao eksterni korisnici mogu traiti novani proraun kao izvor informacija o buduoj financijskoj snazi subjekta za isplatama dividendi. Banke su posebno zainteresirane za informacijama iz novanog prorauna zbog provjere financijskih mogunosti zajmotraitelja glede povrata duga i plaanja kamata. Kod ispunjavanja kreditnog zahtjeva sve vie banaka trai od poslovnih subjekata procjenu buduih novanih primitaka i novanih izdataka i to u razdoblju zajma. Novani proraun subjekta trebao bi biti dodatno jamstvo bankama prilikom odluivanja o plasmanima i njihovu razvrstavanju u rizine skupine.

3.2. Posebni modeli upravljanja novcem Pored novanog prorauna kao osnovne tehnike upravljanja novcem, postoji i vie metoda upravljanja novcem koje su posebno vane u uvjetima nestabilnosti i financijskih kriza. Jedna od tih metoda je utvrivanje optimalne veliine novanog salda. 3.2.1. Baumol-ov model optimalne veliina novanog salda Koji je racionalan omjer dranja novanog salda i utrivih vrijednosnih papira u uvjetima financijske krize ? To je vrlo aktualno pitanje koje se moe preformulirati kao to je vanije za poslovni subjekt likvidnost ili zarada? Kako novac sam po sebi ne stvara zarade dok ulaganja u vrijednosne papire stvara. Kod utvrivanja optimalnog salda treba razdvojiti opotunitetne trokove dranja previe novca (vikova) u odnosu na trokove dranja premalo novca (manjkova). Opepoznato je naelo11 da granina vrijednost likvidnosti jednaka je graninoj vrijednosti zarada na kratkoronim utrivim vrijednosnim papirima. Ako se poslovni subjekt odlui drati premalo novca (javljaju se novani manjkovi) tada e trebati prodati vie utrivih vrijednosnih papira (npr. trezorskih zapisa) za osiguranje transakcijskog salda. U tom sluaju poslovni subjekt bi imao vee transakcijske trokove prodaje vrijednosnih papira nego da je imao vei novani saldo.Istovremeno, u ovom sluaju kada se dri premalo novca, bile bi vee zarade od kamata dranjem trezorskih zapisa. Transakcijski trokovi prodaje vrijednosnih papira (trezorskih zapisa) bili bi manji ako bi se poveao novani saldo (novani vikovi). Dranje prevelikog novanog salda smanjio bi11

Brigham E.F., Fundamentals of Financial Management, isto str. 799. ili Akinbuli S.F, Cash Managenet Techniques, str.30.-31.

transakcijske trokove prodaje utrivih vrijednosnih papira ali bi se istovremeno smanjile i zarade od kamata na trezorskim zapisima (jer dranje previe novca ne donosi zarade kao dranje u vrijednosnim papirima). Izraun optimalne veliine novanog salda najjednostavnije je ilustrirano modelom poznatim kao Baumol-ov model. 12 Trokovi dranja novca (kn)

Ukupni trokovi dranja novca

Oportunitetni trokovi

Transakcijski trokovi

C* Optimalna veliina salda

Novani saldo (kn)

Ukupni trokovi dranja novca =

trokovi dranja

+

transakcijski trokovi

prosjeni novani oportunitetni broj troak saldo x troak + transakcija x po transakciji

Ako je: C- iznos novca ostvaren prodajom vrijednosnih papira ili zaduivanjem, C/2- prosjean novani saldo, C*- optimalan iznos novca koji nastaje prodajom vrijednosnih papira ili zaduivanjem, C*/2- optimalan prosjeni novani saldo, F- fiksni troak prodaje ili uzimanja duga, T-ukupan iznos novog novca potrebnog za cijelo razdoblje (godinu),

12

Van Horne J., Financijsko upravljanje i politika, prijevod MATE, Zagreb,1997, str. 416.-417.

k- oportunitetni troak dranja novca odraava jednakost stope povrata na vrijednosne papire i kamatne stope (obino je to kamata na kratkorone zadunice ili trezorske zapise) tada je: C/2 x k + T/C x F Minimalni ukupni trokovi dranja novca e se postii kada je C jednak C*. Optimalan novani saldo bit e: 2 FxT C*= k

3.2.2. Ostali modeli Ovaj model je vrlo pojednostavljen jer polazi od ekonomske stabilnosti u kojoj su predvidivi primici i izdaci. Meutim model ne uzima u obzir sezonske i ciklike trendove koji su vrlo vani u raunanju optimalnog novanog salda. Ovaj model slui zbog utvrivanja startne pozicije u postavljanju eljenog novanog salda. Na nedostacima Baumol-ova modela istraivanja su dala nove rezultate. Tako je nastao i Miller-Orr-ov model13 Ovaj model temelji se na stohastikoj osnovi odnosno na vjerojatnosti. Naime u ovom modelu optimalna veliina novanog salda ne ovisi samo o fiksnim trokovima transakcija s vrijednosnim papirima i oportunitetnim trokovima gubitka zarada ve i o stupnju vjerojatnosti fluktuacije stanja novca. U model je stoga uvedena varijanca dnevnih neto tokova novca. Osnovna i bitna razlika izmeu ova dva modela sastoji se u tome to se prvi temelji na pretpostavci predvidivog novanog toka a drugi na vjerojatnom (sluajnom) novanom toku. Za upravljanje novanim tokom u uvjetima financijske krize treba posebno razmotriti MillerOrr-ov mode.

3.3. Ostale metode upravljanja novcem Menadement za potrebe upravljanja novcem danas moe koristiti razne druge metode meu koje je potrebno posebno istai: 1. metode za upravljanje neto obrtnom kapitalom, 2. metoda slobodnog novanog toka 3. metoda cash-gap-a, 3.3.1. Upravljanje neto obrtnim kapitalom Novana imovina poduzea posljedica je transakcija s dioniarima, vjerovnicima ili iz profitabilnog poslovanja iz ranijih razdoblja. Novana sredstva se koriste na nabavku sirovina, materijala, postrojenja, usluga isl. Kompanija plaa usluge, nabavljene sirovine, postrojenja13

Ovaj model razvijen je kasnije od Baumol-ova, vidjeti vie Van Horne J., Financijsko upravljanje i politika, str. 419.-420.

ali i naplauje za prodane proizvode bilo odmah u gotovini bilo od prodaje na kredit. Na radni kapital utjeu slijedee komponente bilance: 1. zalihe sirovina i materijala, 2. nedovrena proizvodnja i poluproizvodi, 3. zalihe gotovih proizvoda, 4. potraivanja od kupaca, 5. ekvivalenti novca (mjenice i sl.),i 6. obveze dobavljaima i druge kratkorone obveze Neto obrtni kapital predstavlja razliku izmeu tekue imovine (zalihe + potraivanja) i tekuih obveza (obveza dobavljaima i drugih kratkoronih obveza). Menadment bi trebao to manje novca angairati u navedenim bilannim komponentama. Naime, za novani tok je najpovoljnije ako se zadrava plaanje dobavljaima to je mogue due dok zadravanje zaliha u razliitim fazama te potraivanja od kupaca treba svesti na minimum. U voenju politike obrtnog kapitala menadment se mora rukovoditi slijedeim naelima:14 1. Zalihe sirovina i materijala svoditi na minimalnu razinu a da se pri tome ne stvara rizik zaustavljanja proizvodnje; 2. Zalihe gotovih proizvoda treba optimizirati tako da se omogui brza prodaja i eliminira rizik kanjenja isporuke kupcima; 3. Svaki kupac eli odgoditi plaanje na to due vrijeme; 4. Dobavljai koji nude najpovoljniju jedininu cijenu i kvalitetu trae i najkrae vrijeme plaanja Ako se sumiraju svi faktori koji mogu utjecati na neto obrtni kapital a time i na novani tok poduzea tada se moe govoriti o slijedeim faktorima:15 (a) Duina proizvodnog ciklusa-to je due vrijeme od zaliha sirovina do zaliha gotovih proizvoda to je nepovoljnije za neto obrtni kapital; (b) Variranje potranje-utjee na poveanje zaliha to ima negativan utjecaj na neto obrtni kapital ; (c) Opseg prodaje na kredit-to vea prodaja na kredit i to je due vrijeme naplate to je nepovoljnije za neto obrtni kapital; (d) Uestalost transakcija prodaje- visoki volumeni uz nie cijene povoljniji su nego mali volumeni uz vie cijene. Redovitiji je novani tok od velikih volumena s niim cijenama od manjih volumena s viim cijenama; (e) Uestalost isplata-gdje su isplate visoke i neredovite razina potrebnog novca izmeu isplata moe biti nia. To je rijetko jer su redovite isplate plaa i raznih usluga pa to podie razinu dranja potrebnog novca. Kada je rije o trgovini a posebno o maloprodaji tada su relacije kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza drugaije u odnosu na proizvodnju.

14

Walton P., Aerts W., Glogal Financial Accounting and Reporting-Principles and Analysis, Thomson Learing, London, 2006. str. 223.-224. 15 Isto, str. 224.-225.

3.3.2. Upravljanje pomou slobodnog novanog toka U raunovodstvenoj literaturi i praksi postoji vei broj definicija i pristupa u raunanju slobodnog novanog toka. Svakako, svi pristupi u objavljivanju slobodnog novanog toka imaju ishodite u novanom toku od poslovne aktivnosti. Potreba objavljivana informacija o slobodnom novanom toku proizlazi iz MRS 7 u kojem se navodi 16 : Odvojeno objavljivanje novanih tokova koji predstavljaju poveanja poslovne sposobnosti i novanih tokova koji se zahtijevaju za odravanje poslovne sposobnosti je korisno, jer omoguuje korisnicima da utvrde je li poduzee odgovarajue ulagalo u odravanje svoje poslovne sposobnosti. Temeljem ove toke MRS 7, zahtijeva objavljivanje slobodnog novanog toka koji se moe objaviti u dvije razine i to: 1. Novani tok od poslovnih aktivnosti kojim se odrava postojei kapacitet, i 2. Novani tok od poslovnih aktivnosti kojim se poveava poslovna sposobnost poslovnih subjekata. Prva razina odraava minimalni slobodni novani tok kojim se odrava postojei kapacitet. Prema ovom konceptu iz novanog toka od poslovnih aktivnosti treba nadoknaditi kapitalne izdatke za odravanje postojeeg kapaciteta. Najee se ovi kapitalni izdaci svode na amortizaciju kao osnovnu pretpostavku odravanja iste razine produktivnosti. Ovaj slobodan novani tok ukazuje menadmentu, investitorima i kreditorima koliko poduzeu ostaje novanog toka od poslovne aktivnosti za dodatne investicije, servisiranje dugova i isplate dividendi. U literaturi se ovaj slobodni novani tok izraava slijedeom relacijom:17 SNT 1 = NTPA Kio gdje je:SNT 1 slobodni novani tok jedan NTPA- novani tok od poslovnih aktivnosti Kio kapitalni izdaci za odravanje postojeeg

kapaciteta Druga razina slobodnog novanog toka odraava angairanje novanog toka od poslovne aktivnosti za dodatna ulaganja ili poveanje investicija. Ovaj slobodni novani tok govori korisnicima informacija koliko poslovnom subjektu ostaje od novanog toka iz poslovnih aktivnosti za servisiranje duga i isplate dividendi. U posljednje vrijeme u literaturi se ovaj slobodni novani tok izraava najee koristi kao slobodan novani tok dva (SNT 2) ili kao ukupan slobodni novani tok18 SNT 2 = NTPA -Uki gje je: SNT 2 slobodan novani tok dva NTPA - novani tok od poslovnih aktivnosti Uki ukupni izdaci za odravanje postojeeg kapaciteta te kapitalna ulaganja (nekretnine, postrojenja i oprema)

16 17

MRS 7 to. 51. White G., Sondhi A., Fried D., The Analysis and Use of Financial Statements, Wiley, New York, 1998. str. 106. 18 Higgins R.C., Analysis for Financial Management, Mc Graw Hill, Boston, 2004, str. 18.-19.

U ovom izraunu pojedini analitiari iz novanog toka od poslovnih aktivnosti iskljuuju izdatke za isplate dividendi vlasnicima povlatenih dionica. Ako se rauna pomou indirektne metode tada e se iskazati na slijedei nain:19 Neto dobit + Amortizacija - Promjene u radnom kapitalu (kratk. imovina kratkoro. obveze) - Ukupni kapitalni izdaci (odravanje postojeeg kapaciteta + nove investicije u dug. imovinu) =Slobodan novani tok (SNT) Rastui SNT20 obino oznaava poetak poveanja zarada (neto dobiti). Ako je cijena dionica poslovnog subjekta niska a raste SNT moe se brzo oekivati rast zarada kao i cijene dionica. Obrnuto, smanjenje SNT signalizira najavu problema. Nedostatan novani tok izaziva financijske probleme kao to su likvidnost i solventnost ime se automatski ugroava razvoj. Financijski analitiari esto za potrebe investitora raunaju i SNT/dionici.21 Rauna se tako da se na neto dobit dodaju svi nenovani rashodi a oduzmu dividende i kapitalni izdaci. nakon toga se dobiveni iznos podijeli s brojem glavnih dionica. Ovaj pokazatelj ukazuje na sposobnost isplate dugova, plaanja dividendi, otkupa dionica i daljnje mogunosti rasta. Jo veu analitiku vrijednost ima usporedba SNT/dionici i EPS. 3.3.3. Upravljanje pomou cash-gap-a Jedan od instrumenata za poboljanje novanog toka pa tako i slobodnog novanog toka je model cash-gap. Moe znaajno pomoi menadmentu ali i investitorima i vjerovnicima u donoenju poslovnih odluka o novcu i novanim surogatima.Cash gap22 je broj dana izmeu plaanja dobavljaima, kupljenih roba i usluga, i potrebnog broja dana da se naplate prodane robe i usluge. Drugim rijeima, dani vezivanja zaliha + dani vezivanja kupaca dani vezivanja dobavljaa= cash gap. Nastali razmak (Cash gap) mora biti financiran. to je taj razmak vei, poduzee mora platiti vie kamata. ak i kada su kamatne stope niske, cijena financiranja mora biti uraunata. Kada donositelji operativnih odluka vide sliku koja opisuje cash gap, razumiju model i jednostavno su prisiljeni skratiti taj vremenski razmak. Iako eljeni cash gap ovisi o industrijskoj grani, zemljopisnom podruju i sezonskim utjecajima, model moe biti upotrijebljen za unapreenje upravljanja novcem u poduzeu, bez obzira na industriju. Slika 1, pokazuje cash gap dijagram za zamiljeno poduze:

Dani vezivanja zaliha = 365/koeficijent obrtaja zaliha Dani vezivanja potraivanja od kupaca = 365/koeficijent obrtaja potraivanja od kupaca Dani vezivanja dobavljaa = 365/koeficijent obrtaja dobavljaa

19 20

www.investopedia.com, od 02.01. 2007. vie vidjeti www.investopedia.com, od 02.01. 2007. www.investopedia.com, od 02.01. 2007. Boer G., Managing the Cash Gap, Journal of Accountancy, listopad 1999. (prijevod Hrvoje Patajac)

21

22

Zalihe dolaze

Dani vezivanja zalihazaliha0 20 40 60

Zalihe se prodaju

80

100

120

Dani vezivanja dobavljaa Trenutak plaanja dobavljaima

Dani vezivanja kupaca

Trenutak naplate

Cash gapSlika 3: Cash gap dijagram

Primjer: Utvrivanje cash-gap: Poduzee A ima godinji ukupan prihod od 800 mil kn. Trokovi prodanih proizvoda 70 % = Bruto mara je 30 % = 560 240 mil.

Dnevni prihod poduzea je (800 : 365) = 2,2 mil. Dnevni troak prodanih proizvoda je (560 : 365) = 1,5 mil Cash-gap poduzea A je 75 dana Cijena posuenog kapitala je 7 % Poduzee A mora posuditi toliko novca da pokrije 75 dnevnu vrijednost trokova prodanih proizvoda tj. 75 dana x 1,5 mil = 112,5 mil kn. Troak kapitala je 112,5 x 7 % = 7,87 mil kn Dnevni troak kapitala je 7,87 mil : 365 dana = 21 561 kn To znai da svako skraivanje cash-gap-a za 1 dan uzrokuje poveanje dobiti za 21 561 kn. Svako smanjenje dana vezivanja zaliha i dana vezivanja kupaca te poveanje dana vezivanja dobavljaa pozitivno utjee na cash-gap. Svakako, kada je cash-gap negativan to je pozitivan indikator za investitore koji ulau u takve poslovne subjekte.

4. Zakljuak Temeljem pregleda metoda upravljanja novanim tokom i likvidnou poslovnih subjekata sigurno je da u uvjetima recesije potrebno se ponovo fokusirati na navedene metode. Poslovni subjekti svakako moraju vie voditi rauna o primicima i izdacima i njihovoj uestalosti zato trebaju pripremati novani proraun. Visina novca na novanim raunima je sve vie funkcija upravljanja neto obrtnim kapitalom to je u uvjetima recesije jo vie dolo do izraaja. Potrebno je voditi rauna sve vie o visini zaliha, vremenu proizvodnog ciklusa i uestalosti plaanja. U uvjetima nelikvidnosti, kada je razina novca na novanim raunima ispod potrebnog novca za plaanje, izbor izmeu bankarskog zajma i drugih financijskih instrumenata prvorazredna je odluka menadmenta koja e se odraziti na budue poslovanje i likvidnost. Utvrivanje optimalne veliine novanog salda velika je pomo u odluivanju menadmenta na svima razinama. Zbog toga, u uvjetima recesije potrebno je, prije svega, vratiti se i na teme koje su jo vanije i u uvjetima recesije.

LITERATURA: 1. Caslaw C., Mills J., Developing ratios for effective cash flow statement analysis, Journal of Accountancy, 11/91, New York, 1991. 2. Epstein B., Ali Mirza A., IAS 2001 Interpretation and Application, Wiley, New York, 2001. 3. Edwards J., Heagy C., Relevance gained: FASB modifies cash flow statements requirements for banks, Journal of Accountancy, 6/91, New York, 1991. 4. Grupa autora (Readakcija Spaji F.), Raunovodstvo trgovakih drutava, HZRFD, Zagreb 2001. 5. Higgins R.C., Analysis for Financial Management, Mc Graw Hill, Boston, 2004, 6. Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja (prijevod s engleskog), HZRFD, Zagreb 2005. 7. Sutton T., Corporate Financial Accounting and Reporting, Financial Times, Prentice Hall, Kent 2000. 8. Sarkar C.R., Managing Risk: A Challenging task, The Chartered Accountant, No 5/2005 New Delhi 2005 9. White G., Sondhi A., Fried D., The Analysis and Use of Financial Statements, Wiley, New York, 1998. 10. Walton P, Aerts W, Global Financial Accounting and Reporting:Principles and Analysis, Thomson, London 2006