Upravljanje okolinskim trokovima i rizikom i efikasnost banke na finansijskom trituDIPLOMSKI RAD

A.D.1

UNIVERZITET U SARAJEVU EKONOMSKI FAKULTET

Upravljanje okolinskim trokovima i rizikom i efikasnost banke na finansijskom trituDIPLOMSKI RADPredmet: Mentor: Student: Mikroekonomija

Sarajevo, 2009.

2

SADRAJ1. UVOD (1) 1.1. 1.2. 1.3. 2. Problem i pojam okoline u poslovanju (1) Iskustva finansijskih institucija po pitanju okolinskih trokova i rizika (3) Najznaajnije inicijative i organizacije (4)

OKOLINSKI TROKOVI I RIZIK (7) 2.1. 2.2. Pojam okolinskih trokova (7) Vrste okolinskih trokova (9) 2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 2.2.4. 2.2.5. 2.2.6. 2.3. 2.4. Materijalni trokovi proizvodnih outputa (9) Materijalni trokovi neproizvodnih outputa (10) Trokovi kontrole otpada i zagaenja (11) Preventivni i ostali trokovi okolinskog upravljanja (11) Trokovi za istraivanje i razvoj (12) Teko odredivi trokovi (13)

Pojam okolinskog rizika (13) Izvori okolinskog rizika (16) 2.4.1. 2.4.2. 2.4.3. 2.4.4. Okolinski zakoni i regulative (16) Javna opozicija (17) Uesnici u lancu prodaje (17) Preferencije krajnjih potroaa (18)

3.

UPRAVLJANJE OKOLINSKIM TROKOVIMA I RIZIKOM (19) 3.1. 3.2. Pojam okolinskog upravljanja (19) Koraci u okolinskom upravljanju (20) 3.2.1. 3.2.2. 3.2.3. 3.2.4. Okolinski odabir (21) Okolinsko istraivanje (21) Ocjena okolinskih rizika (23) Transfer okolinskih rizika (24)

3

3.2.5. 3.3. 4.

Monitoring okolinskih rizika (25)

Okolinska politika (26)

FINANSIJSKE PERFORMANSE I OKOLINSKO UPRAVLJANJE (28) 4.1. Glavni interes vlasnika (28) 4.1.1. 4.1.2. 4.1.3. 4.1.4. 4.1.5. 4.1.6. 4.2. Upravljanje proizvodima (29) Bankarski okolinsko orjentisani proizvodi (30) Upravljanje poslovnim procesima (32) Upravljanje imovinom (33) Upravljanje finansijama (33) Dokaz o promjenama cijena dionica (34)

Okolinsko upravljanje i investiciona efikasnost banke (35)

5.

ZAKLJUAK (38)

LITERATURA (39) POPIS SLIKA I TABELA (41)

4

1. UVOD1.1. Problem i pojam okoline u poslovanjuPoetkom prolog stoljea svjetska populacija bila je skoro etiri puta manja nego danas, u to vrijeme problem sa zagaenjem i degradacijom okoline nije bio stran, meutim bio je lokalnog karaktera i svijet kao cijelina izgledao je beskrajan i naizgled netaknut. Od sredine stoljea do poetka devedesetih godina populacija se uduplala, a aktivnosti svjetske ekonomije su skoro uetvorostruene. Pritisci agrarnog i industrijskog razvoja doveli su do vidljivog i znatnog naruavanja kvaliteta tla, uma, okeana i atmosfere. Ovi pritisci e nastaviti da djeluju, te sa daljim rastom populacije kao i eksplozivnim rastom industrije mogu biti pogubni, ukoliko se ne poduzmu mjere zatite okoline.

Slika 1-1

RAST POPULACIJE I ZAGAENJA NA GLOBALNOM NIVOU (Na osnovu podataka preuzetih sa online enciklopedije www.wikipedia.org)

Do danas su postignuti znaajni napretci, naime vlade su vie odgovorne prema graanima, spremne da preusmjere resurse i uhvate se u kotac sa okolinskim problemima i na taj nain asistiraju razvojnom procesu, te proiruju svjesti o znaaju okolia. Rastui znaaj nevladinih organizacija i

5

nezvanino djelovanje po pitanju okolia predstavlja vaan aspekt modernog drutva. U posljednje vrijeme, prihvatanje tehnika i procedura upravljanja okolinskim trokovima i rizikom postalo je vaan segment za preduzea, to je rezultat poveanja informiranosti potroaa i vlasnika o pitanju okolia, sa jedne strane, i stroije legislative, sa druge strane, koja je proistekla iz konstantnih pritisaka javnosti. Regulative koje integriu okoli kao jedan od sastavnih dijelova poslovanja konstantno su unaprjeivane i najee kreiraju neizvjesnosti za kompanije to dovodi do znaajnih implikacija njihovih finansijskih performansi. Reakcije potroaa i druge okolinski motivisane akcije stvaraju ozbiljne neregulatorne rizike koji mogu da reduciraju trita ili imaju uticaj na finansijsku snagu kompanije. U drugu ruku, znaajne koristi su sve vie dostupne kompanijama koje su u mogunosti da transformiu vlastitu oklinu brigu u anse ili konkurentske prednosti. Neke kompanije su prepoznale nove zahtjeve za zelenim proizvodima te razvile inovacije, i time sebi stvorile nove prilike na tritima dobara i usluga, dok su pojedine ipak popravile reputaciju i poboljale svoje zarade usvojivi istije tehnike proizvodnje i imajui okolino prihvatljiva postrojenja. Mnoga preduzea su pretvorila regulatorne okvire u izvore konkurentskih prednosti prihvatajui odredbe bez oklijevanja, uz spoznaju da e konkurenti najvjerovatnije na ove regulative reagovati znatno kasnije. Na razliite naine, okoli ima direktan utjecaj na poslovanje, esto sa veoma razliitim posljedicama za kompanije pa ak i unutar istog sektora, te u mnogim industrijama moe znaajno utjecati na poslovni i finansijski rezultat.

6

1.2. Iskustva finansijskih institucija po pitanju okolinskih trokova i rizikaKao rezultat navedenih promjena okolinski trokovi i rizik su postali veoma vaan segment poslovanja finansijskih institucija irom svijeta. Internacionalno istraivanje provedeno od EBRD (Evropska banka za obnovu i razvoj) 1993. godine prua dokaze o opsegu okolinih rizika koji zahvataju bankarsku djelatnost na podruju SAD-a, zapadne Evrope i jugoistone Azije. Istraivanje je obuhvatilo iskustva 56 zajmodavaca iz 7 zemalja i pokazalo sljedee rezultate:1 Vie od treine banaka tvrdi da su pretrpile znaajne gubetke koji su, direktno ili indirektno, proistekli iz okolinskih rizika. Najei izvor gubitaka su zajmovi po kojima obaveze prema banci nisu izvrene uredno, ovi zajmovi se otpisuju uz preuzimanje vlasnikih prava nad instrumentom osiguranja zajma, to zajmodavce izlae dodatnim okolinskim trokovima sanacije kolaterala. Veliki broj finansijskih institucija je prijavio gubitke proistekle iz poslova sanacije okolinskih oteenja nakon naplate zajma, ili zajmova koji nisu mogli da se naplate zbog toga to se zajmoprimac susreo sa striktnom okolinskom legislativom i trokovima sanacije okoline. Manji ali ipak znaajan broj banaka bile su primjer smanjenja vlasnikog kapitala i isplata dividendi, to je zajedno sa poveanjem nestabilnsti cijene dionica bilo izazvano poveanim okolinskim rizikom u ukupnom portfoliu banke. Slino istraivanje provedeno je od strane UNEP-a (United Nations Environment Programme) 1994. godine pod nazivom Istraivanje Okolinskih Politika i Prakse Industrije Finansijskih Usluga, i ovo istraivanje

1

Pacheco Capella, A.: SUSTAINABLE FINANCE - An assessment of environmental risks and opportunities in Latin America, LUMES, Lund, Sweden, 2002., str. 5.

7

identificiralo je sline trendove u pogledu okolinskog rizika i izloenosti okolinskim trokovima velikog broja finansijskih institucija. Ishodi obje studije otvorili su diskusije razliitih interesnih grupa u svijetu finansija na temu okolinskih trokova i rizika koji poinju da predstavljaju ozbiljne prijetnje i prilike za finansijske institucije. Kao rezultat pomenutih diskusija izmeu ostalog moe se izdvojiti predstavljanje znatno efikasnijih naina upravljanja okolinskim rizikom (UNEP, 1998.) i izgradnja novih poslovnih prilika kao to su okolinski investicioni fondovi (Jeucken, 2001.).2 Takoer, eksterne interesne grupe vre pritisak na banke da budu vie dosljedne pitanju okoline prilikom svojih kreditnih aktivnosti. Podizanje ovog oblika svijesti treba imati podsticaje unutar samih banaka, naime moraju se utvrditi osnovni ciljevi i identiteti banke u koje treba integrisati pitanje okolia. Interne strategije, ukoliko su okolinski osvjetene, mogu doprinijeti trokovnoj efektivnosti putem razliitih ema utede energije, recikliranja papira i slino, za to je dokazano da moe znaajno reducirati operativne trokove.

1.3. Najznaajnije inicijative i organizacijeUNEP (United Nations Environment Programme) Ova organizacija osnovana je 1972. godine kao vodee tijelo, u okviru Ujedinjenih Naroda, zadueno za provoenje okolinih politika. UNEP ohrabruje uprave drava i kompanija da razviju i primijene valjane okolinske politike, strategije, prakse i tehnologije, te pored navedenog pomau u kreiranju znaajnih globalnih ugovora o istom problemu. Misija ove meunarodne organizacije obuhvaena je u okviru slijedeeg iskaza: Da prui vodstvo i ohrabri partnerstvo u brizi za okolinu inspirirajui, informirajui i omoguavajui nacijama i narodima da poboljaju kvalitet ivota bez uskraivanja istog buduim generacijama.3

2 3

Pacheco Capella, A.: op. cit., str. 6. UNEP (United Nations Environment Programme): Organization Profile, UNEP, 2006., str. 2.

8

UNEP, izmeu ostalog, pribliava finansijske institucije irom svijeta promoviui okrugli sto, jednom godinje, na temu utjecaja okolia na poslovanje finansijskih institucija ukljuujui komercijalne banke, investicione banke, osiguravajue kompanije i ostale. Ovi sastanci odravaju se u razliitim zemljama svake godine i okupe predstavnike vie od 200 razliitih finansijskih institucija. Takoer, poprimaju karakter tribine gdje finansijske institucije mogu podijeliti stavove i razmijeniti iskustva s ciljem poboljanja uloge finansijskog sektora po datom pitanju. Svjetska Banka Vjerovatno najefikasniji nain na koji se ova institucija moe nositi sa pitanjima iz podruja okolinskih trokova i rizika u finansijskom svijetu jeste preko IFC-a (International Finance Corporation). IFC predstavlja tijelo Svjetske Banke posredstvom kojeg finansira privatni sektor direktno ili indirektno preko druge finansijske institucije. Veoma je bitno istai da IFC ima striktna pravila, po pitanju okolia prilikom analiziranja zahtijeva za investicionim kreditima, to je postalo model za finansijske institucije irom svijeta. IFC sve projekte, u zavisnosti od okolinskih procjena, svrstava u sljedee kategorije:4 Kategorija A su projekti za koje se oekuju znaajno tetni drutveni i/ili okolinski utjecaji koji su raznoliki, neizbjeni i besprimjerni. Kategorija B su projekti za koje se oekuju ogranieno tetni drutveni i/ili okolinski utjecaji koji se mogu izbjei kroz mjere ublaavanja. Kategorija C su projekti za koje se oekuje minimalan ili nikakav tetan utjecaj, ukljuujui i odreene projekte finansijskog posredovanja. Kategorija FI su investicije i finansijska posredovanja koja nemaju tetne drutvene ili okolinske utjecaje, ali mogu finansirati podprojekte sa potencijalnim utjecajima.

4

IFC (International Finance Corporation), www.ifc.org/ifcext/disclosure.nsf/Content/ Project_Categories, April 2009.

9

Pored navedenog IFC organizuje, na neprofitnoj osnovi, seminare za klijente i lanove finansijskih zajednica irom svijeta radi podjele koncepta, procedura i iskustava vezanih za ovu vrstu rizika, te se na taj nain pojavljuje u ulozi edukatora. CERES (Coalition for Environmentally Responsible Economies) CERES koalicija je mrea sa preko 70 organizacija, ukljuujuu okolinske advokate, investitiore, savjetnike i analitiare, sa preko 300 milijardi dolara investiranog kapitala. Kompanije koje su ulanjene u CERES imaju obavezu kontinuiranog okolinskog unapreenja potujui kod okolinskog ponaanja, koji obuhvata: protekciju biosfere, koritenje obnovljivih prirodnih resursa, smanjenje i propisno odlaganje otpada, uvanje energije, smanjenje rizika, sigurnost proizvoda i usluga, okolinska sanacija, informisanje javnosti, obaveza upravljanja, te revizije i izvjetavanja.5 WBCSD (The World Business Council for Sustainable Development) Predstavlja savez vie od 160 internacionalnih kompanija posveenih odrivom razvoju preko tri glavna nosioca: ekonomskog rasta, ekolokog balansa i drutvenog progresa. lanice dolaze iz vie od 30 zemalja i 20 glavnih industrijskih sektora, ovom organizacijom upravlja savjet kojeg ine menaderi najvieg nivoa iz kompanija koje su lanice. Kompanije koje se nalaze u savezu WBCSD tvrde da imaju velike koristi od lanstva, prvenstveno zbog usvajanja6

strategija

kao

eko-efikasnot

i drutvena

odgovornost korporacija.

5

EBA (Environmental Bankers Association): Your Financial Institution and the Environment, EBA, 2002., str. 8. 6 Ibid.

10

2. OKOLINSKI TROKOVI I RIZIK2.1. Pojam okolinskih trokovaOkolinski trokovi kompanija obuhvataju sve interne i eksterne trokove koji su na bilo koji nain povezani sa okolinskim preventivama, koje kompanija poduzima radi zatite, ili tetama, koje je prouzrokovala. Te stoga moemo rei da se okolinski trokovi dijele na dva osnovna segmenta:7 1. Trokovi okolinske zatite 2. Trokovi povezani sa okolinskim tetama Trokovi okolinske zatite ukljuuju trokove preventive, odlaganja, planiranja, kontrole, premjetanja i popravki teta koje bi mogle da izazovu neeljene efekte za okolinu. Dakle, mjere okolinske zatite uvijek imaju za cilj smanjenje i/ili prevenciju tetnih okolinskih utjecaja od stranje kompanije, njenih aktivnosti, proizvoda i usluga. Aktivnosti radi okolinske zatite kompanije poduzimaju iz sljedeih razloga:8 Aktivnosti koje su rezultat vladinih mjera ili drugih pravnih obaveza; Aktivnosti preduzete radi ostvarivanja okolinskih ciljeva postavljenih od strane same kompanije; Druge dobrovoljne aktivnosti. Integrisanje preventivnih sistema ima veliki znaaj za preduzea u pogledu izbjegavanja okolinskih rizika. Prevencija se postie preko dva faktora, i to promjenama svojstava proizvoda i usluga ili proizvodnih procesa, te uspostavljanjem sistema okolinskog upravljanja, gdje je u veini sluajeva meusobna povezanost ovih faktora uslovna. Zelene tehnologije, koje su

7

United Nations Division for Sustainable Development: Environmental Management Accounting Procedures and Principles, United Nations, New York, 2001., str. 11. 8 Ministry of the Environment of the Czech Republic: Environmental Management Accounting Implementation Guideline, 2002., str. 3.

11

rezultat preventive, u velikoj mjeri smanjuju potrebu za tetnim inputima u proizvodne procese, te se na taj nain okolini trokovi znatno reduciraju. Trokovi okolinske zatite su samo jedna strana novia, odnosno ukupni okolinski trokovi ukljuuju znatno vie od navedenih preventivnih i mjera odlaganja otpada. Kao druga bitna stavka uzimaju se trokovi povezani sa okolinskim tetama. Ova kategorija obuhvata, prije svega, trokove protraenih materijalnih inputa, te naknade i penale povezane sa nanoenjem okolinskih teta. Troak protraenih materijalnih inputa podrazumjeva neracionalno utroen materijal, vodu, energiju, rad i opremu, pa kao takav je indikator neefikasnosti u poslovanju kompanije. Protraeni materijalni inputi jo se nazivaju i neproizvodni outputi. Istraivanja pokazuju da kompanije imaju znatno vie trokove protraenih materija, nego to su trokovi odlaganja otpada i preventivnih mjera. Naravno, ovakva situacija inicira potrbu da prilikom prorauna investicija efikasnosti. u okolinsku zatitu bude posveena panja i proizvodnoj

Tabela 2-1

UKUPNI OKOLINSKI TROKOVI (IZVOR: United Nations Division for Sustainable Development: Environmental Management Accounting Procedures and Principles, United Nations, New York, 2001., str. 12.)

Razliite kompanije mogu definisati razliite vrste okolinskih trokova i koristiti irok spektar metoda za procjenu istih, to je esto osnova za razdvajanje sigurnih i riskantnih sistema okolinskog upravljanja. U svrhu

12

internog upravljanja, ne treba pridavati veliki znaaj definicijama, sve dok su znaajni i relevantni okolinski trokovi ukljueni u proces donoenja odluka.

2.2. Vrste okolinskih trokovaPrema internacionalnim standardima okolinski trokovi mogu se svrstati u est osnovnih kategorija:9 1. Materijalni trokovi proizvodnih outputa 2. Materijalni trokovi neproizvodnih outputa 3. Trokovi kontrole otpada i zagaenja 4. Preventivni i ostali trokovi okolinskog upravljanja 5. Trokovi za istraivanje i razvoj 6. Teko odredivi trokovi

2.2.1. Materijalni trokovi proizvodnih outputaU mnogim proizvodnim kompanijama materijalni inputi, u velikom omjeru, su inegrisani u strukturu proizvoda. Ovakvi outputi mogu imati potencijalne okolinske utjecaje nakon to napuste proizvoaa, recimo isputanje tetnih materija na deponijama nakon isteka vijeka trajanja ovakvih proizvoda. Sveukupni materijalno povezani okolinski utjecaji u toku ivotnog vijeka proizvoda, od ekstrakcije prirodnih resursa, prerade, koritenja i deponovanja otpada, mogu biti znatno smanjeni ukoliko se iznau tehnoloki procesi koji e omoguiti adekvatnije koritenje inputa uz manje otpada i tetnih emisija u toku i nakon proizvodnog procesa. Dakle, ova kategorija obuhvata trokove materijalnih inputa koji se konvertuju u gotove proizvode, proizvodnjom i pakiranjem. Podatci povezani sa datim oblikom trokva mogu pomoi kompaniji da efikasnije upravlja materijalno povezanim okolinskim utjecajima svojih proizvoda. Kao primjer u

9

IFAC (International Federation of Accountants): Environmental Management Accounting, New York, 2005., str. 38.

13

razmatranje se moe se uzeti, zamjena tetnih sastojaka proizvoda i na taj nain ostvarena trokovna efikasnost poslovanja u pogledu smanjenja okolinske izloenosti.

2.2.2. Materijalni trokovi neproizvodnih outputaUnato injenici da proizvodni outputi predstavljaju najvei dio fizikog outputa proizvodnih operacija, ukupni otpad i zagaenje takoer mogu biti ogromni i stvarati velike trokove, te znaajno utjecati na okolinu. U poslovnim operacijama koje za rezultat nemaju fiziki proizvod, po definiciji, svi materijalni outputi se smatraju kao otpad i zagaenje. Moemo rei da ova kategorija obuhvata sve trokove10

materijalnih

inputa

koji

su

konvertovani u otpad i tetne emisije.

Iako u veini sluajeva ove trokove moemo povezati sa efikasnou ili kvalitetom poslovanja, oni su i okolinski relevantni jer mogu pomoi kompanijama da poveaju trokovnu efikasnost u pogledu okolinskih utjecaja neproizvodnih outputa (otpada i zagaenja). Na osnovu paljivog praenja mogue je uvidjeti potrebu za nabavkom efikasnije proizvodne opreme koja e uveliko redukovati ovu vrstu okolinskih trokova. Nemogue je reducirati sve vrste otpada i zagaenja, neke su vjerovatno neizbjene, ali je u najboljem finansijskom interesu kompanija da koriste to je manje mogue materijala, energije i vode pri dostizanju zacrtanih ciljeva. Sreom, preventivno i proaktivno okolinsko upravljanje reducira koliinu generisanog otpda, radije nego samo da brine o njemu nakon nastanka, to moe smanjiti ne samo trokove protraenih materijala, nego i naknadne trokove kontorle i tretmana otpada i tetnih emisija. Tako da, utvrivanje ovih trokova omoguava menaderima da adekvatnije ustanove potrebna ulaganja u preventivne okolinske mjere. 11

10 11

IFAC (International Federation of Accountants): op. cit., str. 39. Ibid.

14

2.2.3. Trokovi kontrole otpada i zagaenjaOva vrsta okolinskih trokova odnosi se na kontrolu i tretman svih oblika otpada i zagaenja nakon to su generisani vrstog otpada, opasnih materija, otpadnih voda i zagaenja zraka. Aktivnosti za kontrolisanje otpada i zagaenja su slijedee: odravanje opreme, interno rukovanje otpadom, tretmani otpada i zagaenja, off-site recikliranje, odlaganje otpada, sanacija kontaminiranih lokacija, te druge zakonom propisane aktivnosti povezane sa generisanim otpadom i zagaenjem.12 U trenutcima kada kompanija ima visoke okolinske performanse u njenom najboljem interesu jeste da pokua minimizirati i zadrati na tom nivou ovaj oblik trokova. Ukoliko su na bilo koji nain relevantni sa ve nastalim zagaenjima i otpadima u ovu grupu mogu se svrstati trokovi sljedeih podkategorija: amortizacija opreme za kontrolu i upravljanje otpadom i zagaenjem, operativni materijali, voda, energija, interno osoblje, eksterne usluge, naknade, takse, dozvole, kazne, penali, osiguranje, te sanacija i kompenzacija.13

2.2.4. Preventivni i ostali trokovi okolinskog upravljanjaOvdje moemo ubrojati trokove koji su povezani sa naporima preventivnog djelovanja na stvaranje otpada i tetnih emisija, sa jedne strane, i aktivnosti implementacije uoptenog okolinskog upravljanja koje nije direktno povezano sa kontrolom neproizvodnih outputa, sa druge strane. Na prvom mjestu u ovu kategoriju svrstavamo trokove preventivnih aktivnosti okolinskog upravljanja kao proaktivno upravljanje ekosistemima, on-site recikliranje, promovisanje iste proizvodnje, zelene kupovine, okolinsko upravljanje lancem opskrbe i proirena odgovornost proizvoaa. Takoer, u ovu kategoriju svrstavamo i trokve vezane za vie uoptene aktivnosti okolinskog upravljanja kao to su: okolinsko planiranje i okolinski

12 13

IFAC (International Federation of Accountants): op. cit., str. 43. Ibid., str. 44.

15

sistemi (okolinski sistemi upravljanja, okolinsko finansijsko raunovodstvo, sistemi upravljanja okolinskim trokovima), okolinsko komuniciranje (izvjetavanje o okolinskim performansama, sastanci sa predstavnicima drutvenih zajednica, lobiranje u vladi) i ostale relevantne aktivnosti (kao finansijska podrka okolinskim projektima drutvenih zajednica).14 Veoma je vano naglasiti da preventivne aktivnosti kao on-site recikliranje, promovisanje iste proizvodnje i ostale gore nabrojane igraju vanu ulogu u okolinskom upravljanju. Trokovi nastali kroz aktivnosti preventivnog okolinskog upravljanja esto ne samo da unapreuju okolinske performanse, nego daju i finansijski podstrek poveanjem efikasnosti u koritenju materijalnih inputa i smanjenjem generisanog otpada i tetnih emisija. U skladu sa navedenim, pojedini projekti preventivnog okolinskog znaaja nisu implementirani samo radi okolinskih ciljeva, ve i radi realizacije drugih ciljeva kao poveanje efikasnosti i kvaliteta proizvodnje.

2.2.5. Trokovi za istraivanje i razvojUnutar ove kategorije obuhvaeni su trokovi istraivakih i razvojnih aktivnosti sa osvrtom na okolinski relevantna pitanja i inicijative. Primjeri okolinskih trokova za istraivanje i razvoj su sljedei: efikasnih istraivanje proizvoda, potencijalne tetnosti sirovina, razvoj energetski

testiranje nove opreme koja ima veu efikasnost u potronji materijalnih inputa i slino.15 Istraivaki i razvojni trokovi svrstani su u posebnu kategoriju iz razloga to ponekad mogu biti znatno vei nego ostali okolinski trokovi i na taj nain iskriviti razliite komparacije. Pored toga, neke vrste statistikog izvjetavanja zahtjevaju odvojen izvjetaj o istraivakim i razvojnim trokovima, a u mnogim organizacijama istraivanje i razvoj je odvojen odjel sa posebnim trokovnim centrima. Iako se okolinski orjentirani trokovi

14 15

IFAC (International Federation of Accountants): op. cit., str. 46. Ibid., str. 48.

16

svrstavaju u ovu zasebnu kategoriju, svaka organizacija treba da utvrdi koji istraivaki i razvojni trokovi su okolinskog karaktera, a koji ne.

2.2.6. Teko odredivi okolinski trokoviSvi trokovi, koji su svrstani u prethodne kategorije, su dostupni kroz informacione sisteme u okviru organizacije. Priroda teko odredivih trokova je znatno drugaija, ovi oblici trokova uobiajeno se ne mogu pronai nigdje u organizacijskim informacionim sistemima. Najei su trokovi koji trenutno predstavljaju eksternalije i kompanija ih nije obavezna platiti. Naime, veina okolinskih regulacija ipak dozvoljava odreeni nivo zagaenja, to moe imati negativne utjecaje po ljude i ekosisteme, ali poto je zakonom dozvoljeno kompanija nije duna da upravlja ovim utjecajima niti da plaa bilo kakve oblike naknada. Granica izmeu eksternih i internih okolinskih trokova trokova je dinamina, pa zbog promjena u okolinskim regulacijama i zbog rastueg isticanja drutvene odgovornosti kompanija, trokovi koji su danas eksterni u budunosti mogu postati interni.16 Iako ove trokove ne moemo sa lakoom kvantificirati ili predvidjeti, oni mogu imati presudan znaaj za kretanje okolinskih performansi preduzea ili ak njegove vrijednosti.

2.3. Pojam okolinskog rizikaRizik se uobiajeno definie kao mogunost nastanka neeljenog dogaaja koji izaziva razne oblike teta i finansijskih gubitaka, odnosno moemo rei da je rizik potencijal koji se nalazi izmeu ambicija i ciljeva individua i organizacija, sa jedne strane, i ve ostvarenih rezultata sa druge strane.17 Postoje rizici koji pomau u ostvarivanju krajnjih ciljeva, te oni koji djeluju opstruktivno, meutim generalno gledajui rizicima se izlae radi16 17

IFAC (International Federation of Accountants): op. cit., str. 49. Magalhaes, F.N.: Environmental Risk Management By Financial Institutions, G.W. University, Washington D.C., 2001., str. 14.

17

dostizanja

odreenih

prednosti.

Skoro

sve

bankarske

transakcije

podrazumijevaju odreeni nivo rizka, te sposobnost finansijskih institucija u prepoznavanju i kvantificiranju istih je kljuna za razlikovanje dobrih i loih poslovnih odluka.

Tabela 2-2

POTENCIJALNI OKOLINSKI RIZICI ZA BANKE (IZVOR: Darabaris, J.: Corporate Environmental Management, CRC, New York, 2008., str. 148.)

Kao takav, okolinski rizik, je jedan od nekoliko vrsta rizika kojeg finansijske institucije moraju uzeti u obzir prilikom ocjenjivanja novih kreditnih i investicionih prilika, poto su svjesne navedene injenice banke sve veu panju posveuju politikama i procedurama za ublaivanje istog. Ciljevi politike i procedura upravljanja okolinskim rizikom su sljedei:18 Identificirati i procijeniti okolinske utjecaje povezane sa zajmovima i investicijama;18

Magalhaes, F.N.: op. cit., str. 15.

18

Identificirati i valorizirati finansijske implikacije povezane sa pitanjem okolia; Potpomoi procese kreditne i investicione analize. Iz perspektive banke okolinski rizik moe biti okarakterisan na tri

naina:19 1. Direktni rizik: Moe se pojaviti u sljuajevima kada banka ima operacionu kontrolu nad odreenom kompanijom ili kada preuzima vlasnitvo nad odreenom imovinom, u smislu realizacije instrumenata osiguranja kredita. Prema navedenim sluajevima banka ne samo da moe pretrpjeti gubitke po osnovu nenaplaenih potraivanja, nego joj mogu biti nametnuti visoki trokovi okolinske sanacije. Dva najznaajnija pokazatelja izloenosti direktnim okolinskim rizicima mogu se prikazati kao posjedovanje ekoloki zagaenih lokacija, do kojih je banka dola realizacijom instrumenata osiguranja kredita, ili preuzimane kontrole nad poslovnim operacijama dunika, odnosno utjecanje na dunikove svakodnevne operacije. 2. Indirektni rizik: Obuhvata rizike od gubitaka, koji mogu nastati za finansijske institucije, zbog nemogunosti dunika da vrate zajmove uslijed potekoa koje su im proistekle iz neadekvatnog upravljanja okolinskim rizikom. Naime, kako drave pootravaju okolinske regulative i raste javni interes, tako rastu i pritisci na kompanije da minimiziraju tetne utjecaje na okolinu. Ovakva vrsta pritisaka moe poveati operativne trokove i trokove kapitala u preduzeima, te na taj nain efektirati novane tokove i eventualno smanjiti njihovu kreditnu sposobnost. Ukoliko zajmoprimci ne mogu zadovoljiti regulatorne kriterije njihova izloenost trokovima okolinske sanacije raste, a u nekim sluajevima javlja se i mogunost bankrota. Za banke je veoma znaajno da procjenu okolinskih performansi integrie kao sastavni dio standardnih analiza kreditnih zahtjeva.19

Pacheco Capella, A.: op. cit., str. 14.

19

3. Rizik reputacije: Predstavlja vrstu rizika koji je povezan sa slikom koju je finansijska institucija stvorila u javnosti po pitanju vlastite brige o okolini, a nepotrebno je naglaavati da je ugled jedan od najvanijih oblika njene imovine. Velika odgovornost banke prilikom izbora finansiranih projekata je neupitna, neuspjeno razmatranje okolinskih utjecaja klijentovih operacija moe donijeti negativan publicitet za klijenta, a povrh svega i za samu banku koja je finansirala projekt.

2.4. Izvori okolinskog rizikaJedan od osnovnih uvjeta za adekvatno upravljanje okolinskim trokovima i rizicima jeste, prije svega, valjanjo i pravovremeno identificiranje istih. Kao osnovne izvore okolinskih rizika moemo navesti okolinske zakone i regulative, javnu opoziciju, uesnike u lancu prodaje i preferencije krajnjih potroaa.

2.4.1. Okolinski zakoni i regulativeObje vrste direktni i indirektni okolinski rizici su velikim dijelom rezultat okolinske regulacije. U sluaju indirektnih rizika, okolinske regulacije mogu odrediti levele dozvoljenih zagaenja i utjecaja, kao i provoditi akcije namjenjene prisiljavanju kompanija da potivaju vaee propise. Osim toga regulative sadre i adekvatne kaznene mjere koje se provode u sluaju zanemarivanja okolinskih propisa. Sankcije za nepotivanje okolinskih regulativa mogu se pojaviti u mnogim formama i oblicima, meutim najei su sljedei naini:20 Novane kazne i naknade; Opoziv operativnih dozvola i licenci; Propisivanje mjera ili administrativnih zabrana koje nalau prestanak aktivnosti zagaivanja;20

Magalhaes, F.N.: op. cit., str. 17.

20

Akcije sanacije koje imaju za cilj povrat zagaenih lokacija u prvobitno stanje. U sluajevima dobara koja su priloena kao kolateral, okolinske

regulacije igraju veoma vanu ulogu u odreivanju vrijednosti istih. Realne nekretnine, ili drugi instrumenti osiguranja zajma, koji su subjekt okolinskih prekraja ili provedbenih akcija u sutini trpe znatna smanjenja procijenjene vrijednosti.

2.4.2. Javna opozicijaOkolinski trokovi i rizik mogu da nastanu kao rezultat javne opozicije ije je djelovanje usmjereno protiv projekata koji imaju znaajne negativne efekte na ivotnu i radnu sredinu u datim lokalitetima. Javna opozicija moe u potpunosti zaustaviti daljnji razvoj projekata ili u nekim sluajevima znatno usporiti njihovu implementaciju. U ovakvim situacijama, akcije koje su potrebne za prevladavanje javne opozicije mogu nametnuti nove, a u nekim sluajevima ogromne trokove koji imaju neosporiv utjecaj na plan povrata uloenih sredstava. Zakonske obaveze informisanja javnosti i participiranja javnosti u projektima takoer izazivaju rizik i mogu prouzrokovati trokove. Odnosno, ukoliko kompanija neuspije odgovoriti ovim zahtjevima to moe rezultirati plaanjem naknada i penala, a u nekim sluajevima i gubljenjem dozvole za nastavak implementacije projekta.

2.4.3. Uesnici u lancu prodajeOkolinski rizici mogu nastati u samom lancu prodaju, odnosno da budu preneseni na proizvoaa preko drugih prodavaca njihovog proizvoda. Dakle, moemo rei da se transmisija poslovnih rizika u lancu prodaje odnosi i na okolinske rizike, te da uesnici u ranim fazama distribucije mogu snositi posljedice okolinskih prekraja poinjenih od strane ostalih distributera.

21

Okolinski rizik za zajmodavce po ovome pitanju ogleda se prvenstveno kroz pozajmljivanje sredstava zajmoprimcima koji su visoko ovisni o malom broju dobavljaa i distributera na tritu. Ukoliko zajmoprimac ostane bez dotadanjih dobavljaa i distributera, zato to oni nisu adekvatno upravljali okolinskim trokovima i rizikom, to moe da ima katastrofalne posljedice po njegovo poslovanje, a samim tim i obaveza prema zajmodavcu postaje upitna.21

Dakle, ovaj oblik okolinskog rizika je manji to je raznovrsnost

dobaljaa i distributera vea.

2.4.4. Preferencije krajnjih potroaaPromjena preferencija krajnjih potroaa u korist usluga i proizvoda koji su vie okolinski usmjereni moe poveati ukupnu izloenost okolinskom riziku. Rizik e biti znatno vei ako krajnji potroai dou do saznanja da je proizvod okolinski tetan i da postoji alternativni proizvod sa boljim okolinskim imidom. Slino se moe rei i za instrumente obezbjeenja kredita ija e vrijednost rasti ukoliko ih karakterie pozitivan okolinski imid.22

21 22

Magalhaes, F.N.: op. cit., str. 19. Ibid.

22

3. UPRAVLJANJE OKOLINSKIM TROKOVIMA I RIZIKOM3.1. Pojam okolinskog upravljanjaU sutini, upravljanje trokovima i rizikom se moe opisati kao niz tano odreenih koraka koje organizacija mora da slijedi ukoliko eli osigurati dovoljno izvjesnu budunost. Odnosno, to je proaktivni proces koji e omoguiti trokovima da se zadre u oekivanim i prihvatljivim granicama. Za efektivan test okolinskog upravljanja dovoljno je sagledati dali su poduzete mjere omoguile ostvarivanje zacrtanih ciljeva pri postojeem riziku i dali su ciljevi ostvareni na najefikasniji nain, odnosno uz najnie trokove. U sluaju finansijskih institucija okolinsko upravljanje predstavlja proces kojim se identificira, procjenjuje, kontrolie, transferira i nadgleda okolinski rizik i okolinski trokovi. Okolinsko upravljanje se moe primjeniti na individualne kreditne transakcije, zbirne zajmove i na portfolio investicija. Ono minimizira izloenost predvidivim okolinskim rizicima i trokovima, te istovremeno prua adekvatnu zatitu od nepredvidivih. Dakle, ispravno preduzete mjere okolinskog upravljanja mogu pomoi u smanjivanju izdataka po pitanju okoline i na taj nain poboljati finansijske performanse kompanija. Banke veoma esto razvijaju procedure upravljanja okolinskim rizikom jednostavnim preslikavanjem procedura koje ve postoje, recimo kod upravljanja kreditnim rizikom uopte, te na taj nain izbjegavaju nepotrebne napore. Iako na prvi pogled izgleda da se pitanju okoline ne posveuje dovoljno panje i resursa, integrisanje procedura okolinskog upravljanja u ve postojee kreditne analize moe osigurati da ova vrsta rizika i trokova bude dio dominantne kreditne kulture finansijskih institucija.23 Ipak, okolinsko upravljanje u mnogim sluajevima zahtjeva od banaka da razviju nove vjetine i poslovne prakse.23

Magalhaes, F.N.: op. cit., str. 21.

23

3.2. Koraci u okolinskom upravljanjuOvi koraci mogu biti posmatrani kao nain kreiranja i objedinjenja kulture okolinskog upravljanja unutar organizacije, to po potrebi moe posluiti kao osnova za implementaciju vie sofisticiranih procedura. Dakle, osnovni dijelovi uspjenog sistema za okolinsko upravljanje su tehnike i procedure koje su razvijene radi osiguranja sistematskog i efikasnog upravljanja okolinskim rizikom, te da u isto vrijeme minimiziraju trokove glavnice i transakcione trokove to u svakom sluaju ima pozitivne efekte na konkurentnost i poslovne performanse. Kao ni upravljanje kreditnim rizikom, koje je znatno naprednije, upravljanje okolinskim rizikom nije egzaktna nauka i esto zahtjeva da kreditni slubenici vre prosudbe o prirodi i znaaju okolinskih utjecaja koji nemogu biti objektivno izmjereni. Slino tome, okolinsko upravljanje ne moe u potpunosti iskorijeniti okolinske rizike, ali moe pomoi u minimiziranju izloenosti raznim vrstama direktnih, indirektnih i reputacionih rizika, te na taj nain smanjiti potencijalne gubitke.

Slika 3-1

GRAFIKI PRIKAZ KORAKA U OKOLINSKOM UPRAVLJANJU (Na osnovu podataka iz: Magalhaes, F.N.: Environmental Risk Management By Financial Institutions, G.W. University, Washington D.C., 2001.)

24

Okolinsko upravljanje i relevantne procedure mogu biti svrstane u slijedee kategorije sa njima pripadajuim koracima:24 Identifikacija okolinskih rizika (okolinski odabir i okolinsko istraivanje) Strategije okolinskog upravljanja (ocjena okolinskih rizika, transfer okolinskih rizika i monitoring okolinskih rizika)

3.2.1. Okolinski odabirObuhvata proces kojim finansijske institucije procjenjuju dali je level okolinskog rizika, koji se vezuje za pojedinu transakciju, dovoljno visok za poduzimanje vie rigoroznih tehnika istraivanja. Moemo rei da je ovo jednostavni filter mehanizam putem kojeg banke odluuju koje transakcije treba da budu predmet okolinskog istraivanja kao narednog koraka u okolinskom upravljanju. Uobiajeni alat koji se koristi na ovome nivou su sektorske liste, koje klasiraju pojedine industrije ili aktivnosti prema njihovim visokim, srednjim ili niskim okolinskim utjecajima. to je vei rizik po kome je kompanija klasirana na listi, to i analiza treba biti detaljnija.25 Okolinski odabir treba se zasnivati iskljuivo na informacijama koje su lahko dostupne i prikupljene u okviru normalnih poslovnih aktivnosti, pa kao takav treba biti relativno nezahtjevan i jeftin. U veini sluajeva, osoblje finansijskih institucija, kreditni slubenici ili analitiari rizika, mogu provesti okolinski odabir bez dodatne specijalizovane pomoi.

3.2.2. Okolinsko istraivanjeSamo klijenti koji su negativno odabrani trebaju biti predmetom ovog koraka, koji nastoji da identificira potencijalne izvore rizika i izloenosti, te kasnije da potvrdi ili odbaci zakljuke koritenjem detaljnih istranih tehnika.

24 25

Magalhaes, F.N.: op. cit., str. 22. Ibid., str. 23.

25

Okolinsko istraivanje moe sluiti za otkrivanje trokova kojima su kompanije podlone, na primjer otkrivanje klijenata ije poslovne aktivnosti nisu u skladu sa vaeim zakonima i regulativama. Pored toga okolinske istrage, ukljuujui tehnike vrednovanja, mogu utvrditi dali je klijent razvio okolinske politike, procedure i tehnologije za poboljanje okolinske efikasnosti i usvajanja buduih legislativnih promjena, kao i identificiranja trinih pritisaka za poboljanje okolinskih performansi. Istraivanje se provodi na vie nivoa za svakog klijenta radi potvrde ili odbacivanja potencijalnih izvora rizika i izloenosti. Na svakom narednom nivou finansijska institucija dobiva sve vie pouzdanih informacija o klijentovoj poziciji. Imamo slijedea tri nivoa:26 1. Prikupljanje informacija o klijentu: Podrazumjeva popunjavanje

upitnika o klijentovom odnosu prema okolini, koji se zasniva na postojeim saznanjima i lako dostupnim informacijama. Banke mogu prikupiti relevantne okolinske legislative i uporediti ih sa poslovnim aktivnostima klijenta, a mogue je i kontaktirati regulatorne vlasti, te provjeriti okolinsku historiju klijenta i njegovih postrojenja u smislu dozvola, prekraja, registracija, ocjene okolinskih utjecaja i sl. Svrha ovog nivoa jeste formiranje inicijalnog i jeftinog pregleda klijentove okolinske podatcima osvjetenosti, i sopstvenim prvenstveno saznanjima zasnovano o klijentu, na te dostupnim utvrivanje

eventualnog postojanja rizika i izloenosti okolinskim trokovima. 2. Inspekcija lokacije i postrojenja: Svrha ovog nivoa je stjecanje pvog vizuelnog uvida u klijentove aktivnosti, i to posjetom i inspekcijom lokacija i operacija, te razgovorom sa veim brojem osoblja ukljuenog u poslovne operacije. Cilj je potvrda ili negiranje postojanja potencijalnih odstupanja prilikom poreenja sa prethodno spomenutim upitnikom ili zapisima regulatornih organa. Svaka banka moe odrediti vlastite specifikacije, za provoenje ovog nivoa okolinskog istraivanja, u zavisnosti od vrsta poslovnih aktivnosti. Meutim, standardni pristup26

Magalhaes, F.N.: op. cit., str. 25.

26

inspekcije lokacije i postrojenja sastojao bi se od: posjete lokacije i povrne inspekcije, pregleda dozvola i licenci, intervjua sa kljunim osobljem, vlasnicima i operatorima, pregleda javnih i privatnih zapisa o lokalnoj okolini, geografske analize, te identifikacije eventualnih zdravstvenih problema uposlenih. Ukoliko se nakon inspekcije pojave odstupanja, onda banka moe fiziki ispitivati i analizirati stepen kontaminacije ili emisije tetnih materija i otpada koji su navodno izvan dozvoljenih granica. 3. Fiziko ispitivanje i analiziranje: Ovaj nivo okolinskog istraivanja u krajnjoj instanci potvruje ili negira eventualno postojanje, mjesto i vrstu kontaminacije ili nekog drugog oblika zagaenja, te kvantificira levele zagaenja radi komparacije sa okolinskim zakonima i regulativama. Zadatci koje treba provesti u okvirima ovog nivoa su definitivno izvan djelokruga svakodnevnih aktivnosti. Zbog ega ovaj nivo okolinskog istraivanja treba biti voen od strane eksternih konsultanata, koji e biti pod supervizijom osoblja banke. Korak ispitivanja i analiziranja nema jedinstven pristup, svaki projekt zavisi od zahtjeva banke koji proizilaze iz prikupljenih informacija o klijentu i prethodne inspekcije lokacije i postrojenja.

3.2.3. Ocjena okolinskih rizikaOcjena okolinskih rizika bi trebala imati fokus na uoavanje utjecaja zakona i regulativa, uesnika u lancu prodaje, preferencija krajnjih potroaa i javne opozicije na klijentove proizvode, trita i njegovu konkurentsku poziciju. Proizvodi mogu biti zahvaeni razliitim zabranama na koritenje pojedinih sirovina, radi promjena okolinskih regulativa, ili zahtjevanja viih standarda. Promjene u preferencijama krajnjih potroaa mogu izazvati smanjenje trinog uea ili gubljenja konkurentske pozicije klijenta, dok gubljenje javnog odobravanja moe izazvati tete po ugled klijenta, a i same banke.

27

Mnoge

finansijske

institucije

ve

imaju

razvijenu

sposobnost

ocjenjivanja rizika kroz svoje rutinske procese vrednovanja kreditnih i drugih transakcija. Naravno, ocjenjivanje poslovnog rizika ukljuuje razne analize klijentovih trita, konkurentskih sposobnosti i slabosti, te mogunosti i iskustva njegovog upravljakog kadra. Ako je izvodivo i primjereno, poslovne procjene okolinskog rizika trebale bi imati u fokusu i razmatrati slijedea okolinska pitanja:27 Promjene okolinskih zakona i regulativa i njihov utjecaj na proizvode, trita i konkurentsku poziciju; Promjene preferencija krajnjih potroaa i njihov utjecaj na proizvode, trita i konkurentsku poziciju; Upoznavanje sa okolinskim standardima uesnika u lancu prodaje, te potencijalnih investitora ukoliko je mogue; Sagledavanje participacije. Vano je istaknuti da u nekim sluajevima regulatorne promjene mogu uiniti zastarjelim cijele linije proizvoda, kao primjer mogu se navesti azbestni graevinski materijali, DDT insekticidi, CFC rasprivai i sl. Klijenti koji nisu sposobni da adekvatno reaguju na spomenute vrste regulatornih promjena najvjerovatnije da e ostati bez posla.28 javnog mnijenja i prilika za poveanje javne

3.2.4. Transfer okolinskih rizikaPrenos rizika ima vanu ulugu irom svijeta po pitanju upravljanja bilo kojom vrstom rizika. Postojanje razvijenih trita osiguranja ima najznaajniju ulogu u transferima rizika, i to preko rastueg broja vrsta polica osiguranja dostupnih na tritu, putem kojih se pokriva rizik finansijskih institucija, njihovih klijenata i okolinskih konsultanata.

27 28

Magalhaes, F.N.: op. cit., str. 26. Ibid., str. 27.

28

Pored osiguranja kao standardnog naina transfera okolinskog rizika imamo i finansijka trita koja moemo smatrati drugom opcijom. Naime, kroz razne naine izbjegavanja rizika (hedging-a) mogue je, u potpunosti ili djelomino sa banke ili njenih klijenata, usmjeriti rizik potencijalnih okolinskih gubitaka prema drugim uesnicima na finansijskim tritima.

3.2.5. Monitoring okolinskih rizikaMonitoring (praenje) okolinskih rizika je proces odravanja

informacija koje su relevantne za okolinske rizike bilo kojeg trenutnog zajma ili investicije koju banka ima u okviru svojih portfolia. Dati korak upravljanja okolinskim rizicima potreban je iz slijedeih razloga:29 Okolinski rizik je dinamian i moe se znatno promijeniti u toku trajanja kreditnog odnosa ili investicije; Mogue je da klijenti banke nisu sposobni nositi se sa predstojeim promjenama u okolinskim zakonima, pa su obje strane izloene novim izvorima rizika i potencijalnih trokova; Klijenti mogu kriti zakone i regulacije iako su ugovorom obavezani na suprotno. Zbog pomenute dinaminosti, jasno je da banke i druge finansijske institucije moraju razviti osnovne procedure monitoringa, radi identifikacije novih izvora okolinskih rizika u ranim fazama, a kada je potrebno i ispitati ih. Procedure monitoringa mogu se kretati od jednostavnog usmenog ispitivanja, preko formalnih oblika prikupljanja informacija, do novih istraivanja lokacije i postrojenja, kao to je objanjeno u prethodnim koracima. Teoretski je mogue ponavljanje cijele kolekcije procedura, samo ovaj put zbog praenja okolinskih rizika u periodu trajanja zajma ili investicije.

29

Magalhaes, F.N.: op. cit., str. 29.

29

Ove procedure mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe, gdje u prvu moemo svrstati procedure za praenje okolinskih rizika relevantnih za individualne transakcije, a u drugu spadaju procedure za monitoring okolinskih rizika koji imaju utjecaj na cijeli kreditni i investicioni portfolio ili na veliki broj transakcija. Najjednostavniji oblik monitoringa ukljuuje pregledavanje okolinskih utjecaja na individualne transakcije kroz periodine rutinske provjere, gdje ih osoblje banke moe obavljati u okviru normalnih procedura kreditnog nadgledanja. Meutim, sasvim je jasno da banke nee biti u mogunosti da prate promjene okolinskog rizika za sve zajmove i investicije, to znai da se trebaju fokusirati na transakcije koje su pokazale najvii nivo rizika prilikom istraivanja lokacije i postrojenja. Takoer, finansijske institucije bi trebale razmotriti naine za monitoring svojih portfolia. Osnovna komponenta ove vrste monitoringa je fokus na izvore okolinskog rizika, recimo promjene okolinskih zakona i regulativa, promjene preferencija krajnjih potroaa i njihov utjecaj na kreditni i investicioni portfolio. Tekua aktivnost kao ova treba ukljuiti sve zemlje u kojima klijenti posluju, odnosno u koje eventualno izvoze svoje proizvode. Slina logika se primjenjuje na monitoring okolinskih rizika povezanih sa promjenama preferencija krajnjih potroaa, ukljuujui i preferencije prema drugim uesnicima u lancu prodaje. Vano je pomenuti da javna opozicija i participacija mogu imati znaajan utjecaj na djelove portfolia ili portfolio u cjelini.

3.3. Okolinska politikaOsnovna karika u jednom sistemu okolinskog upravljanja jeste okolinska politika. Ona predstavlja deklaraciju glavnih organizacionih ciljeva i principa uz respekt okoline, i kao takva definisana je od strane najviih menaderskih struktura u kompaniji. posveenosti kontinuiranom Mora se zasnivati na potpunoj performansi i poboljanju okolinskih

30

usklaivanju poslovanja prema okolinskim zakonima i regulativama, te u svakom sluaju mora biti dostupna javnosti. Sve organizacije, u nekom smislu, imaju utjecaja na okolinu, okolinska politika treba da prepozna utjecaje i naglasi najvanije. Pored toga okolinska politika treba biti koritena za komunikaciju, o okolinskim usmjerenjima i ciljevima, sa uposlenicima i drugim interesnim grupama ukljuujui vlasnike, klijente i dobavljae. Kompanijina okolinska politika moe biti integrisana u neku drugu politiku (zdravsvena politika, politika zatite na radu i sl.) ili moe biti samostalan dokument.30 Prednosti politike upravljanja okolinskim trokovima i rizicima su raliite, a dobro formulisane politike mogu:31 Pruiti jasna uputstva osoblju i klijentima o kriterijima banke po pitanju okoline; Detaljno pojasniti osoblju i klijentima na koji nain banka nastoji ostvariti okolinske ciljeve, ukljuujui pojanjenja prihvaenih procedura i odgovornosti za njihovu implementaciju; Omoguava fer odluivanje relevantno za okolinski rizik po pitanju individualnih transakcija; Prua eksplicitne standarde za procjenu bankinih ciljeva i performansi sa osvrtom na okolinsko upravljanje po regularnoj osnovi.

30

Baxter, M.: Environmental Management Systems, The Institute of Environmental Management and Assessment, 2004., str. 3. 31 Magalhaes, F.N.: op. cit., str. 29.

31

4. FINANSIJSKE PERFORMANSE I OKOLINSKO UPRAVLJANJE4.1. Glavni interes vlasnikaKao osnovni interes vlasnika, najznaajnije interesne grupe, moe se navesti rast trine vrijednosti kompanije, koja je prije svega odreena dugoronom stabilnou ili rastom dividendi i rastom cijena dionica. Rast vrijednosti kompanije moemo definisati na sljedei nain: Vrijednost kompanije raste kada posao, protokom vremena, koristi kapital koji ima na raspolaganju da ostvari povrat vei, ili jednak, trokovima koritenog kapitala.32 Mnogi strunjaci vjeruju da kompanija ne moe koristiti svoje finansijske resurse radi poboljanja drutvenih i okolinskih performansi, a da pri tome izbjegne smanjenja trine vrijednosti. U osnovi ovakva miljenja se zasnivaju na tradicionalim stavovima da trokovi okolinskog upravljanja za kompaniju predstavljaju samo zelene penale, koji e doprinjeti poveanju cijene kotanja proizvoda i usluga, te slabljenju konkurentske pozicije. Dok sa druge strane imamo one koji vjeruju da poboljanje okolinskih i drutvenih performansi moe poveati ulazno-izlaznu efikasnost ili generisati nove trine prilike. Odnosno, smatra se da aktivne politike poboljanja okolinskih performansi mogu kreirati konkurentske prednosti, na temelju vee efikasnosti preduzea.33 Ako su ove tvrdnje tane, da koristi od okolinske osvjetenosti mogu prevagnuti za njih vezane trokove, onda koncept okolnske odgovornosti ima mogunost da, pored poveanja profitabilnosti, povea i treinu vrijednost kompanije.

Slika 4-1

32

Labatt S., White R.: Environmental Finance A Guide to Environmental Risk Assessment and Financial Products, J. Wiley & Sons, Inc., New Jersey, 2002., str. 17. 33 Derwall, J., Guenster, N., Bauer, R., Koedijk K.: The Eco-Efficiency Premium Puzzle, Financial Analysts Journal, vol. 61., no. 2., 2005., str. 51.

32

MODEL POVEANJA TRINE VRIJEDNOSTI (IZVOR: Labatt S., White R.: Environmental Finance A Guide to Environmental Risk Assessment and Financial Products, J. Wiley & Sons, Inc., New Jersey, 2002., str. 18.)

Podruja

stratekog

odluivanja

unutar

kompanije

po

pitanju

upravljanja proizvodima, poslovnim operacijama, kapitalnom imovinom i finansijama predstavljaju zvijezdu vodilju u poveanju trine vrijednosti kompanije. to znai da ukoliko u navedenim segmenitma primjene okolinski usmjereno upravljanje poveanje vrijednosti kompanije nee izostati.

4.1.1. Upravljanje proizvodimaJak okolinski fokus u domenu dizajna proizvoda moe voditi ka razvoju novih vrsta proizvoda i usluga, te u nekim sluajevima mogue je u potpunosti redefinirati postojea trita. Razmatranje okolinskog utjecaja, u fazi razvoja proizvoda ili usluge, moe kompaniji obezbjediti znatnu inovativnost koja prua ogroman potencijal u pogledu konkurentskog pozicioniranja. Sa ovog marketinkog stajalita, okolinski usmjereno upravljanje proizvodima, moe pomoi u unapreenju prihoda kompanije po

33

osnovu diferencijacije u odnosu na konkurenciju, to doprinosi poveanju konkurentnosti i prepoznatljivosti brenda.34 Naime, ukoliko proizvodi imaju negativne utjecaje na okolinu, ovaj oblik okolinski osvjetenog upravljanja predstavlja jedinu alternativu koju kompanije imaju naspram trokova i rizika koji proizilaze iz okolinskih regulativa, javne opzicije, okolinskih standarda ostalih uesnika u lancu prodaje i preferencija krajnjih potroaa. Veliki broj primjera govori da je znatno efikasnije okolinski upravljati proizvodima nego, u suprotnom, snositi eventualne gubitke.

4.1.2. Bankarski okolinsko orjentisani proizvodiImamo veliki broj primjera okolinski osvjetenog upravljanja

proizvodima u bankarstvu. Kao i sve druge kompanije banke imaju za cilj zadovoljiti razne interesne grupe, prije svega dioniare, te stoga moemo tvrditi da nisu okolinski orjentisane samo radi etike, ve prvenstveno radi povanja efikasnosti poslovanja. Kroz okolinsko upravljanje proizvodima banke mogu da steknu nove klijente na osnovu njihovih okolinskih stavova, realizuju razne potsticaje od strana vlada i pojedinih organizacija, smanje indirektnu izloenost okolinskim rizicima i trokovima i sl. Sljedee bankarske usluge i proizvode moemo navesti kao primjere okolinskog upravljanja:35 Zeleni hipotekarni krediti Ovakve vrste proizvoda imaju vie pojavnih oblika u zavisnosti od pojedinih finansijskih institucija. Tako imamo primjer zelene hipoteke kod nekih Holandskih banaka, koje su razvile ovo vrstu proizvoda u skladu sa vladinim okolinskim projektima, gdje kupci samoodrivo izgraenih kua mogu dobiti hipotekarne kredite sa niim kamatnim stopama. Ovi samoodrivi stambeni objekti moraju zadovoljavati otre tehnike zahtjeve po pitanju sauvanja vode i energije, kvaliteta materijala koritenih u izgradnji i sl. Kupci prije svega profitiraju po osnovu kamatnih stopa koje su nie za 1,5 do 2 procenta u odnosu na trine. Drugi

34 35

Labatt S., White R.: op. cit., str. 17. Ibid., str. 72.

34

primjer

su

banke

koje

zelene

hipotekarne

kredite

kombiniraju

sa

investicijama koje donose okolinske koristi. Tako imamo primjer Cooperative banke koja izvrava plaanja kompaniji Climate Care svake godine u toku trajanja hipotekarnog kredita. Climate Care je kompanija koja finansira inicijative smanjenja koliine ugljen-dioksida kao poumjljavanje, obnovljiva energija i energetska efikasnist. Kreditne kartice Prodrazumjeva kreditne kartice koje nose oznake pojedinih ovih nevladinih prave organizacija razliite (Oxfam, Kao Amnesty primjer International, navesti Greenpeace, Save the Children Fund i sl.), kojima se po osnovu zarada od kartica donacije. moemo Swedbank koja je razvila karticu za svjetsku prirodu u saradnji sa World Wide Fund for Nature, gdje 0,5 procenata od ukupnih platnih transakcija donira za navedenu organizaciju u cilju atite prirodnih bogatstava Skandinavije. Lizing Mnoge vladine inicijative bile su usmjerene stimulisanju uvoenja okolinski orjentisanih proizvoda, kod zajmodavnih institucija, u vidu ugovornih lizing modela. Tako u vicarskoj banke nude modele koji su u skladu sa dravnim energetskim investicionim programom. Inicijativa se temelji konceptu da brojne strane kompanije kupuju energiju u vidu grijanja, rashlaivanja ili osvjetljenja od domaih dobavljaa koji mogu efikasno proizvoditi i distribuirati ovakve oblike energije. U ovom sluaju banke pruaju lizing modele za nabavku okolinski prihvatljive, skupocjene opreme neophodne za proizvodnju i distribuciju pomenutih dobara. Pored toga, postoje i drugi primjeri u raznim zemljama gdje bliskom saradnjom izmeu vlada, industrija za okolinske tehnologije i finansijera dolazi do stvaranja interesantnih i inovativnih oblika lizinga za klijente koji su prepoznali prednosti zelenog poslovanja. Zeleni fondovi U ovu grupu spadaju fondovi, nastali saradnjom pojedinih vlada i finansijskih institucija, koji su namjenjeni finansiranju projekata sa zelenim certifikatima. Naime, ovakvi projekti moraju imati visok stepen okolinskog povrata, te dovoljan finansijski povrat koji moe omoguiti samoodrivost projekata. Iako su projekti samoodrivi ipak nemaju

35

dovoljan ekonomski povrat da privuku regularne finansijere, te je stoga uloga vlade u poetku bila neizostavna. Kasnije banke formiraju vlastite fondove za finansiranje zelenih projekata kao to su: okolinski prihvatljivi sistemi grijanja, energija vjetra, solarna energija i samoodriva gradnja. Ipak da bi podstake formiranje privatnih fondova za finansiranje ovog tipa projekata, koji nose manje ekonomske povrate, drave su pruile odreene poreske olakice. to je bankama dalo sposobnost motivacije privatnih investitora kroz omoguavanje kapitalnih uteda preko poreskih izuzea. Konsultantske usluge Temelje se na sposobnosti banke da vre utjecaj na klijente kroz svoje programe pozajmljivanja, gdje one mogu biti jedan od glavnih izvora okolinskih informacija za mala i srednja preduzea.

4.1.3. Upravljanje poslovnim procesimaPored Uzimajui u okolinskog razmatranje upravljanja okolinsko proizvodima pitanje i uslugama, kreiranja mnoge gotovih

kompanije imaju okolinske utjecaje koji dolaze iz njenih proizvodnih procesa. procesa proizvoda mogue je reducirati trokove energije, materijalnih inputa, te smanjiti generisanje otpada i zagaenja. Promjene u poslovnim procesima koje mogu smanjiti trokove materijalnih i nematerijalnih inputa, te smanjiti nematerijalne outpute kompanije u vidu otpada i zagaenja, u svakom sluaju vode ka poveanju operativne efikasnosti.36 Poto smo pojasnili prednosti koje pojedini finansijki proizvodi mogu ponuditi okolinski orjentisanim kompanijama, moemo zakljuiti da pored materijalne ulazno-izlazne efikasnosti kompanije mogu ostvariti razne oblike unaprijeenja poslovanja preko povoljnijih kamatnih stopa, niih premija osiguranja, povoljnijih uslova lizinga, povoljnih izvora finansiranja za specifine zelene projekte, dravnih podsticaja, poreskih olakica i sl.

36

Labatt S., White R.: op. cit., str. 18.

36

4.1.4. Upravljanje imovinomPosveta panje pitanju okoline prilikom donoenja odluka o

investicijama u kapitalnu imovinu takoer pomae u smanjenju trokova i poveanju efikasnosti poslovanja. Investicije u prikladnu fiksnu kapitalnu imovinu ne samo da smanjuju proizvodne trokove i ine operativni proces vie efikasnim, nego pri tome jo i pomau u poboljanju okolinskog profila kompanije. Pored navedenog, firma e biti manje izloena okolinskim incidentima koji e eventualno prouzrokovati visoke trokove ienja ili druge, okolinsko proistekle, neeljene zakonske obaveze. Kao i u prethodnom sluaju finansijske institucije e uzeti u obzir smanjenje izloenosti okolinskom riziku, prilikom razmatranja uslova kreditiranja, to za kompaniju znai jeftinije dunike izvore finansiranja redovnih i vanrednih poslovnih aktivnosti. Najee aktivnosti banaka u ovom pogledu jesu takozvani eko-krediti malim i srednjim preduzeima za nabavku okolinski prihvatljive imovine, ovi zajmovi se odobravaju u nadi za poboljanjem operativne efikasnosti u koritenju sirovina i energije.

4.1.5. Upravljanje finansijamaDok poveanje prihoda i smanjenje trokova pomae u unapreenju poslovnog rezultata, finansijsko odluivanje je od centralnog znaaja za poveanje vrijednosti kompanije u dugoronom pogledu. Finansijske odluke su krucijalne u pogledu ouvanja vrijednosti firme kroz vrijeme, gdje omoguavaju ekspanziju firme, te imaju utjecaja na poreze i trokove kamata. Kompanije imaju dva naina pribavljanja potrebnih finansijskih sredstava, gdje prvi podrazumjeva dunike izvore finansiranja, a drugi vlasnike izvore finansiranja. Duniko finansiranje podrazumjeva emisiju dunikih vrijednosnica, kao to su obveznice, i pozajmljivanje od razliitih vrsta kreditora, dok vlasniko finansiranje podrazumjeva emisiju novih dionica. Iz duga proizilazi zakonska obaveza vraanja glavnice i njoj

37

pripadajuih kamata, dok iz dionica ne proizilazi nikakva zakonska obaveza za emitenta, te stoga one nose vei rizik za investitore i u principu predstavljaju skuplji izvor finansiranja. Ukoliko kompanija ima neadekvatno okolinsko upravljanje mogue je oekivati da e plaati vie kamatne stope nogo ostali, i to prvenstveno zbog poveanog rizika od moguih okolinskih gubitaka. Ovakva situacija rezultira u poveanju trokova duga, to smanjuje mogunost ostvarivanja zarada, a u krajnjoj instanci smanjuje i trinu vrijednost preduzea, isti efekti se mogu oekivati okoliko porastu trokovi kapitala. Pored toga mogue je i obustavljanje isplata dividendi to na drugi nain ugroava interese vlasnika. U smislu upravljanja rizikom, beta koeficijent firme je mjera riskantnosti oekivanih povrata na vrijednosnice kompanije u odnosu na bezrizini trini portfolio. Istraivanja pokazuju da firme sa unapreenjem sistema okolinskog upravljanja i poboljanjem okolinskih performansi imaju znatna smanjenja svojih beta koeficijenata. Sa niim koeficijentima rizika, biti e ocjenjene kao manje riskantne nego ranije, to kao nagradu nosi i nie trokove kapitala na finansijkim tritima.37 Rezultat unapreenja okolinskih performansi popraen smanjenjem trokova kapitala i trokova duga u dugoronom pogledu vodi ka poveanju trine vrijednosti kompanije.

4.1.6. Dokaz o promjenama cijena dionicaIstraivanja o vezama, slabih ili jakih, sistema okolinskog upravljanja i okolinskih kriza ili nagrada za kompaniju, otkrila su znatne relevantnosti. U svojim pregledima povezanosti izmeu firminih inicijativa okolinskog upravljanja i njihove trine vrijednosti, Klassen i McLaughlin (1996) otkrili su da okolinska priznanja donose velike dobitke u cijenama dionica (u prosjeku 80,5 miliona dolara), dok na drugoj strani potencijalne okolinske

37

Labatt S., White R.: op. cit., str. 21.

38

krize donose znante negativne reakcije u cijenama dionica (u prosjeku 390,5 miliona dolara).38 Iako su promjene cijena dionica asimetrine, sasvim je jasno da finansijsko trite uistinu valorizira okolinske dogaaje. U sluaju kompanije koja je dobila okolinsko priznanje trini utjecaji mogu biti znaajni. Poveanje vrijednosti dionica vjerovatno je nastalo kao rezultat trinih signala o smanjenju levela okolinskog rizika. Meutim, pored toga to ukazuju na smanjenje rizika, jake okolinske performanse mogu ukazivati i na kvalitet menadmenta kompanije u cjelini. Dakle, sasvim je jasno da jako ili slabo okolinsko upravljanje kreira, odnosno smanjuje trinu vrijednost kompanija.

4.2. Okolinsko upravljanje i investiciona efikasnost bankePoto je povezanost izmeu okolinskih performansi i uspjenosti poslovanja pojedinih kompanija neupitna, postavlja se pitanje znaaja okoline prilikom odabira, diferencijacije i upravljanja portfoliom, te utjecaja na investicionu efikasnost banke. Ukoliko sagledamo prethodna izlaganja o okolinskim trokovima i rizicima moemo stvoriti veoma jasne zakljuke o kretanju cijena vrijednosnica i okolinskih faktora, to ustvari banci prua mogunost sagledavanja istih i postizanja vee efikasnosti na finansijskim tritima u pogledu njene investicione aktivnosti. Literatura i pojedina istraivanja ukazuju da bankari koji su vie posveeni kapitalnim transakcijama (investicione banke) pridaju manje panje okolinskim faktorima, nego oni koji su usmjereni prema kreditnim transakcijama (komercijalne banke). Dok kod komercijalnih postoji visoka motivacija za razmatranje regulatornih i legalnih aspekata okolinskih faktora u kreditnim transakcijama, u investiciono orjentisanim bankama okolinski rizici su vie indirektniji i zavise od nivoa vlasnitva koje banka preuzima pojedinim transakcijama. U znatnom broju sluajeva banka preuzima veoma mali dio vlasnikog uea i jedini okolinski rizik je ustvari potencijalni utjecaj38

Labatt S., White R.: op. cit., str. 21.

39

okolinskih

performansi

na

trinu

vrijednost

kupljenih

vrijednosnica.

Meutim, neke kapitalne transakcije mogu podrazumjevati preuzimanje veeg vlasnikog udjela, te u takvim sluajevima izloenost banke raste sa veliinom transakcije i odgovornosti proistekle iz vlasnitva.

Tabela 4-1

PRAENJE OKOLINSKIH FAKTORA U ZAVISNOSTI OD VRSTE TRANSAKCIJE (IZVOR: Murray, C., Kelly, J., Ganzi, T.: Review of Environmental Risk Management at Banking Institutions and Potential Relevance of ISO14000, RTI, 1997., str. 11.)

Tradicionalno, faktori okolinske izloenosti nisu paljivo razmotreni u mnogim investicionim bankama, ali se u skorijoj budunosti oekuje poveanje njihove uloge u okvirima investicionog odluivanja. Istraivanje 85 finansijskih analitiara objavljeno od strane dvije organizacije, Extel Financial i Business in the Environment, pokazuje da vie od polovine ovih organizacija tvrdi da su dobro informisane o okolinskim aspektima svojih poslovnih sektora. Tanije, 60 procenata tvrdi da pitanje okoline, u smislu zakonskih regulativa i trokovne izloenosti, ima utjecaja na njihove finansijke procjene kompanija.39 Meutim, ovo pitanje se ne smatra kao vaan faktor u investicionim odlukama mnogih ispitanika, a sve radi potekoa u prikupljanju kvalitetnih informacija i kvantificiranju okolinskih utjecaja na finansijske performanse, ali unato svemu naglaava se porast u znaaju ove vrste faktora u narednoj deceniji. Kao to je ve spomenuto postoje mnoge korelacije izmeu profitabilnosti firme i njene proaktivne okolinske aktivnosti. Ukoliko se ova39

Murray, C., Kelly, J., Ganzi, T.: Review of Environmental Risk Management at Banking Institutions and Potential Relevance of ISO14000, RTI, 1997., str. 19.

40

tvrdnja posmatra samostalno mogla bi sugerisati investicionim bankama da obrate panju na okolinske performanse kao indikator profitabilnosti. Odnosno, informacije o sadanjoj okolinskoj aktivnosti mogu biti relevantne za neku buduu profitabilnost ili vjerovatnost buduih obaveza nemora biti ukljuena u sadanje finansijske podatke, to moe biti jako znaajno za potencijalne investitore. Ukoliko banke uspiju na pravi nain da protumae okolinski relevantne informacije o emitentima pojedinih vrijednosnica veoma je mogue da poboljaju efikasnost svojih investicionih portfolia.

41

5. ZAKLJUAKUbrzan rast populacije i industrijski razvoj izazivaju ozbiljne i negativne promjene po ivotnu okolinu. Moderno drutvo postaje sve vie svjesno datog problema i kroz razne oblike djelovanja nastoji da umanji negativno dejstvo. Razliite vlade, nevladine organizacije i ira javnost vre formalni i neformalni pritisak na sve oblike preduzea radi njihovog okolinskog usmjeravanja, te smanjenja negativnih utjecaja koje imaju prema okolini. Iz navedenih pritisaka proizilaze nezanemarivi rizici i potencijalni trokovi za sve kompanije bilo direktno, preko vlastitih aktivnosti, ili indirektno posredstvom razliitih interesnih grupacija izvan preduzea. Naime, okolinski trokovi nastaju bilo preventivnim djelovanjem ili kao posljedica razliitih sankcija zbog okolinski neprilagoenog poslovanja, a kompanije moraju da izabru dugorono prihvatljivu alternativu. U ovome radu obraena je tema upravljanja okolinskim trokovima i rizikom, te veze meu okolinskim i finansijskim performansama preduzea, koje se mogu iskoristiti u svrhu poveanja efikasnosti poslovanja, sa posebnim osvrtom na banke i sline finansijske institucije. Poslovna logika rizik/nagrada koja je osnovni pokreta bankarskih poslovnih odluka sada mora ukljuivati i pitanje okoline. Ovakve tendencije podrazumjevaju veu zabrinutost u svakodnevnom odluivanju kroz implementaciju politika, procedura, metoda i drugih ovkira za ozbiljno upravljanje datim problemom. Banke moraju prepoznati kvalitetne okolinske inicijative ukoliko ele odrati i poveati efikasnost svog kreditnog i investicionog portfolia. Iako, u jednu ruku predstavlja izvor dodatnih trokova, usvajanje procedura okolinskog upravljanja donjelo je znatne koristi za razliite kompanije u smislu poveanja efikasnosti poslovanja i prevencije buduih gubitaka, a pored toga kontinuirano doprinosi i sveobuhvatnom poboljanju ivotnog standarda.

42

LITERATURA1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. Baxter, M.: Environmental Management Systems, The Institute of Environmental Management and Assessment, 2004. Cardoza, R.: Environmental Risk Management for Financial Institutions, INTERAMERICAN INVESTMENT CORPORATION, Washington DC, 2006. Darabaris, J.: Corporate Environmental Management, CRC, New York, 2008. Derwall, J., Guenster, N., Bauer, R., Koedijk K.: The Eco-Efficiency Premium Puzzle, Financial Analysts Journal, vol. 61., no. 2., 2005. EBA (Environmental Bankers Association): Your Financial Institution and the Environment, 2002. Gluck K., Becker Y.: Can environmental factors improve stock selection?, Journal of Asset Management, Vol. 5, No. 4, 2004. IFAC (International Federation of Accountants): Environmental Management Accounting, New York, 2005. INTESA SANPAOLO GROUP: The Environmental Policy of Intesa Sanpaolo, 2007. Labatt S., White R.: Environmental Finance A Guide to Environmental Risk Assessment and Financial Products, John Wiley & Sons, Inc., New Jersey, 2002. Magalhaes, F.N.: Environmental Risk Management By Financial Institutions, G.W. University, Washington D.C., 2001. Ministry of the Environment of the Czech Republic: Environmental Management Accounting Implementation Guideline, 2002. Murray, C., Kelly, J., Ganzi, T.: Review of Environmental Risk Management at Banking Institutions and Potential Relevance of ISO14000, RTI, 1997. Orsato, J.: Competitive Environmental Strategies: WHEN DOES IT PAY TO BE GREEN?, California Management Review, vol. 48., no. 2., 2006. Pacheco Capella, A.: SUSTAINABLE FINANCE - An assessment of environmental risks and opportunities in Latin America, LUMES, Lund, Sweden, 2002. Sinclair-Desgagne, B.: Corporate Strategies For Managing Environmental Risk, CIRANO, Montreal, 2004. Thomas, A. M.: Environmentally Responsible Lending, The Secured Lender, May/June 2008. UNEP (United Nations Environment Programme): Organization Profile, 2006. UNEP (United Nations Environment Programme): Environment for development, 2006. United Nations Division for Sustainable Development: Environmental Management Accounting Procedures and Principles, United Nations, New York, 2001.

43

20.

Ziegler, A., Rennings, K., Schroder, M.: The Effect of Environmental and Social Performance on the Shareholder Value of European Stock Corporations, ZEW, Mannheim, 2002.

KORITENE INTERNET STRANICE1. 2. 3. 4. 5. UNEP, http://www.unep.org/ International Finance Corporation, http://www.ifc.org/ CERES, http://www.ceres.org/ WBCSD, http://www.wbcsd.org/ Environmental Bankers Association, http://www.envirobank.org/

44

POPIS SLIKA I TABELA1. 2. 3. 4. 5. 6. (Slika 1-1) RAST POPULACIJE I ZAGAENJA NA GLOBALNOM NIVOU (Tabela 2-1) UKUPNI OKOLINSKI TROKOVI (Tabela 2-2) POTENCIJALNI OKOLINSKI RIZICI ZA BANKE (Slika 3-1) GRAFIKI PRIKAZ KORAKA U OKOLINSKOM UPRAVLJANJU (Slika 4-1) MODEL POVEANJA TRINE VRIJEDNOSTI (Tabela 4-1) PRAENJE OKOLINSKIH FAKTORA U ZAVISNOSTI OD VRSTE TRANSAKCIJE

45