Urbana ekonomija drugo predavanje

TREĆE PREDAVANJE

GRAD U URBANOJ EKONOMIJI

1

2

Ponavljanje 2.pred.

3

Ponavljanje 2.pred.

Litoralizacija?

Eksterne

ekonomije?

Ekonomija razmjera?

GRAD U URBANOJ EKONOMIJI

RAST GRADA

Demografski rast gradova

Urbanizacija i rast gradova u svijetu

Ekonomski rast grada

Modeli urbanog rasta

Literatura Šimunović (32-59)

4

3.predavanje

Razvoj gradova počiva na različitoj gospodarskoj strukturi.

Neki gradovi svoj razvoj temelje na: - jednoj jakoj proizvodnoj djelatnosti, - na mješovitoj gospodarskoj strukturi, - na uslugama i slično.

Zašto gradovi rastu? Jedan od najjačih činitelja rasta gradova danas je

PROCES URBANIZACIJE.

5

Prostornoekonomske zakonitosti i veličina grada

EKONOMSKA i DEMOGRAFSKA URBANIZACIJA.

EKONOMSKA URBANIZACIJA: ekonomija povlači stanovništvo u grad

DEMOGRAFSKA URBANIZACIJA: stanovništvo povlači ekonomiju u grad.

Oba procesa su istovjetna i povezana.

6

Prostornoekonomske zakonitosti i veličina grada

Zakon ekonomije razmjera

npr. u gradu uspješno posluje ind. poduzeće što prema ovom zakonu znači da je proizvodnja veća, tr. proizvodnje su relativno manji uspješan gospodarski rast privlači novu radnu snagu

Zakon eksternih ekonomija

npr. jedno poduzeće dodatno investira kako bi poboljšalo uvjete poslovanja, a ti efekti ulaganja pozitivno su se odrazili i na dr. poduzeća u gradu povećanje zaposlenosti, otvaranje novih poduzeća u gradu

Grupiranje (clustering) istovjetnih ekonomskih aktivnosti

pojava okupljanja na jednom mjestu poduzeća istih djelatnosti

dostupnost informacija, slobodna radna snaga

7

Zašto neki grad raste?

Lokalizacijske ekonomije

Efekti grupiranja proizvođača iste vrste su u smanjenju proizvodnih tr. nekog poduzeća, a povećava se proizvodnja. uštede vrijede samo za tvrtke u klasteru zapošljavanje

Proces urbanizacije (ekonomske i demografske)

Tržište i njegove zakonitosti

Grad je tržište proizvodnih, ali i potrošnih dobara. Radnici svoje plaće troše na potrošna dobra (trgovine…)

nova radna snaga

8

Zašto neki grad raste?

PROCES URBANIZACIJE danas se mijenja.

DANAS 600 GRADOVA ostvaruje preko 60% svjetskog BDP-a.

U slijedećih 15 godina očekivanja su da će gravitacija urbanizacije ići:

- sve južnije

- sve istočnije.

9

Ekonomska snaga gradova

McKinsey Global Institut (MGI) izrađuje studiju City 600 u kojima analizira podatke za megagradove i velike gradove (koji imaju manje od 10 milijuna stanovnika).

10

11

DANAS su glavna urbana područja u razvijenim zemljama svijeta:

- 50% svjetskog BDP-a ostvareno je u 380 gradova u razvijenim regijama (2007.g.)

- više od 20% svjetskog BDP-a ostvareno je u 190 sjevernoameričkih gradova.

12

Do 2025.godine očekuje se:

da će 1/3 gradova iz razvijenih zemalja izaći iz top 600 gradova.

da će 136 novih gradova ući u top 600 gradova, i to uglavnom iz zemalja u razvoju i iz Kine.

13

14

15

POTRAŽNJA ZA NOVIM STANOVIMA

16

Poduzeća odnosno

multinacionalne korporacije

(MNK) traže zemlje (gradove)

u kojima će se generirati

najveći BDP rast.

17

MNK-e su zainteresirane za

gradove = tržišta u kojima imaju najviše poslovnih mogućnosti i u kojima se

upravlja na način da se što optimalnije koriste prednosti sve kompleksnijih

gradova.

18

Megagradovi – 23 grada:

Los Angeles, Mexico City, New York, Buenos Aires, Sao Paolo, Rio de Janeiro, London, Paris, Rhein-Ruhr, Istanbul, Kairo, Moskva, Karachi, Mumbai, Delhi, Calcuta, Dhaka, Chongqing, Beijing, Shangai, Manila, Osaka i Tokio.

19

Do sada su se MNK orijentirale na:

Razvijene ekonomije

Megagradove (sa više od 10 milijuna stanovnika) u zemljama u razvoju.

….jer se tu ostvaruje više od 70% svjetskog BDP-a.

20

U budućnosti se očekuje velika uloga velikih gradova, od 150.000-10 milijuna stanovnika.

Broj domaćinstva /veličina domaćinstva?

Očekuje se smanjivanje veličine domaćinstava

Povećanje broja domaćinstava

21

Rastućih gradova…..DENSITY

Sve veće mobilnosti ljudi….DISTANCE

Sve veće specijalizacije i podjele rada…DIVISION

ECONOMIC DEVELOPMENT IN 3-D!

22

Ekonomski razvoj čini sinergija:

Ovaj model bio je uspješan u sjevernoj Americi, zapadnoj Europi i sjeveroistočnoj Aziji….a sada kreće u…istočnoj i južnoj Aziji i istočnoj Europi….

23

Japan - density

U Tokiju živi više od 35 milijuna ljudi ili ¼ stanovništva Japana na 4% površine….

EKONOMSKI RAST

24

Najmobilnija nacija u kojoj 35 milijuna ljudi svake godine mijenja prebivalište i to najčešće zbog ekonomskih razloga.

25

SAD - distance

26

27

28

Europa - division

Model integracije

i povezanosti

29

GRADOVI

MIGRACIJE

RAZMJENA

…bili su glavni katalizatori razvoja tijekom posljednja 2 stoljeća i taj obrazac koriste sada zemlje u razvoju i dinamične ekonomije.

30

31

Reshaping Economic Geography

Smještaj nekog tipa aktivnosti i prostornih struktura temelji se na tri opća (najznačajnija) činitelja:

tržišnom mehanizmu

eksternoj i aglomerativnoj ekonomiji

transportnim troškovima.

32

Činitelji smještaja gradskih tvrtki

Tržište je važan lokacijski činitelj. Razmještaj aktivnosti u gradu je slobodna nagodba ponuđača i kupaca gradskog zemljišta (zemljišta u gradu).

U sklopu urbane ekonomike 2 su činitelja najvažnija u odlučivanju o smještaju:

a) stanovništvo i

b) različite (gospodarske i negospodarske) aktivnosti (trgovine, uredi, tvornice itd.).

33


Smještaj stanovništva veliki je problem grada. Raspored stanovnika unutar prostora u gradu najvećim dijelom određuje struktura vrijednosti urbanog zemljišta.

Postoje dva tipa modela smještaja stanovnika:

prema prvom modelu odluka o smještaju stanovništva temelji se na minimalnim troškovima putovanja.

Prema drugom modelu tri važna elementa za odluku o stanovanju su: izbor kuće

izbor područja i

izbor ekoloških prednosti.

34


• Rast grada teško je precizno kvantitativno izraziti.

• Mnogi znanstvenici koriste pokazatelj PORASTA BROJA STANOVNIKA koji žive u gradu.

• Ali ima slučajeva da se broj stanovnika u gradu povećava, a ekonomija s gledišta blagostanja opada, pogoršavaju se socijalne prilike i kultura življenja. Često to povećava troškove življenja, raste potražnja za socijalnim uslugama i sl.

35

RAST GRADA

Porast gradova ne znači i porast

ekonomskog blagostanja u gradovima.

• Koncentracija moći

• Koncentracija bijede

36

RAST GRADA

DEMOGRAFSKI RAST GRADA mjeri se stupnjem urbanizacije.

STUPANJ URBANIZACIJE pokazuje porast udjela urbane populacije u ukupnoj populaciji neke zemlje u određenom razdoblju.

Pojedinačno se mjeri povećanjem broja stanovnika u nekom gradu u određenom razdoblju.

37

Demografski rast grada

EKONOMSKI RAST GRADA je povećanje ukupne vrijednosti proizvoda (outputa) ili porast ukupnog dohotka koji je ostvaren u gradu u određenom razdoblju.

38


Urbanizacija

39

Urbanizacija je napredan proces.

Problemi koji se pojavljuju:

prevelika koncentracija stanovništva i aktivnosti u gradovima neprimjerene veličine

gospodarsko-prometna neracionalnost

loša kvaliteta života

socijalni problemi i kriminalitet

socijalna i psihološka izolacija.

40

Urbanizacija

Danas su sela još uvijek u nepovoljnijem položaju u odnosu na življenje u gradu. Promjena POLITIKE prema SELIMA i REGIJI u cjelini može značajno poboljšati ukupne uvjete življenja u regiji.

Proces urbanizacije može prerasti iz kvantitativnog rasta gradova u oblik urbanog življenja u naseljima i u regiji u cjelini

41

Urbanizacija

Urbanizacija

42

• Metoda mjerenja rasta gradova pomoću broja stanovnika najčešće se koristi.

• Pritom se javljaju slijedeći problemi:

– odnos između broja stanovnika grada i gradskog prostora

– definicije grada s gledišta odnosa između sela i grada

– utjecaj državne uprave na određivanje statusa grada i administrativno određivanje područja ili granica grada.

43

Problemi mjerenja demografskog rasta gradova

Od 1961. – 1971. u ex. Jugoslaviji naselja su definirana na osnovu veličine

(br. stan.) i prostornog udjela nepoljopriv. stanovništva.

Dobivena su tri tipa naselja: seoska, mješovita i gradska.

Nedostatak se očitovao kod prigradskih naselja koja imaju obilježja

stambenih satelita. 1981. ovakav je način napušten, a određivanje naselja je

prepušteno općinama.

Nakon 1970.g. na poimanje grada utjecaj imaju sociološki pristupi (bihevioristički

i socioekološki). Osnovne životne funkcije su živjeti u društvu, stanovati, raditi,

opskrbljivati se, obrazovati se, komunicirati ...

Grad se definira kao prostor u kojem su ti aspekti najgušći i najveće unutarnje

isprepletenosti i izdiferenciranosti.

Grad je kompaktno izgrađeno veće naselje u čijim sekundarnim i tercijarnim

djelatnostima radi veći dio aktivnog stanovništva, i to ne samo za vlastite potrebe

nego i za potrebe stanovništva šireg prostora. 44

Kako su se u RH određivala gradska naselja od 1961 – 1971, a kako nakon 1981.g.

GRADSKI PROSTOR se koristi kao pojam veličine grada.

GRAD i GRADSKI PROSTOR nisu isti pojmovi.

GRADSKI PROSTOR određuje država.

GRAD čini stanovništvo, gospodarstvo, obrazovanje, šport, kultura i veliki broj institucija različite namjene.

45


Definicija GRADA kao znanstvene discipline različita je u različitim znanostima (geografija, ekonomija, sociologija, urbanizam).

Ujedinjeni narodi (UN) koriste kriterij najmanjeg naselja koje je definirano kao grad sa 20.000 stanovnika.

46


SUBURBANIZACIJA je prorjeđivanje grada. Tim procesom seli se ekonomski osjetljiva industrija i druge djelatnosti koje traže jeftinije zemljište.

Isto tako i siromašna kućanstva odlaze u suburbane prostore.

47

SUBURBANIZACIJA

SUBURBANIZACIJA je novo širenje grada u suburbanim prostorima gdje je cijena zemljišta niža i u kojima je dobar pristup središtu grada.

Osim cijene razlozi za ovu pojavu su i tehnološke promjene, komoditet življenja u mirnim prostorima predgrađa i sl.

48

SUBURBANIZACIJA

Urbanizacija i urbani sustavi Hrvatske

49

• Stupanj urbanizacije u Hrvatskoj se povećava: 1980.godine iznosio je 50%, u 1994.godini 64%, a procjena je da će 2025.godine biti 81%.

• U Hrvatskoj je 2001. službeno registirano 123

grada, danas 127. • Tendencija je povećanje broja gradova, a smanjenje

malih i brdskih naselja. Hrvatska se urbanizira. • Koje naselje, koje veličine i kojih obilježja može

imati status grada?

• Danas je status gradova u rukama politike, a ne struke.

50

Urbanizacija u Hrvatskoj

DISTRIBUCIJA PARETO G(X) = A(X)

Za istraživanje urbane veličine gradova

Gx – BROJ GRADOVA S NAJMANJE STANOVNIKA (X)

(A) i (a) – KONSTANTE KOJE ĆE SE PROCJENITI IZ

PODATAKA

G (X) = A x-1

Procjena podataka o urbanom stanovništvu upotrebom popisa stanovnika

IZRAZ POZNAT KAO PRAVILO REDA VELIČINE

(RANK – SIZE RULE)

52

Pravilo reda veličine

DISTRIBUCIJA GRADOVA PO PRAVILU REDA OTKRIVA DA JE URBANI SUSTAV HRVATSKE VRLO SLOŽEN.

Sastoji se od globalnoga državnoga urbanog sustava i od četiri regionalna urbana sustava.

I opći i regionalni sustavi posljedica su povijesnih, gospodarskih i političkih prilika – čimbenik razvoja zemlje !

53

Pravilo reda veličine

Prema toj teoriji gradovi rastu kao rezultat ponude dobara i usluga koje grad pruža okolnom regionalnom stanovništvu. Rast grada funkcija je njegova okolnoga stanovništva tj. efekt okoline.

Ovo pravilo ostavlja puno nedorečenosti, jer rast gradova nije posljedica samo odnosa grada i regije već je posljedica mnogobrojnih čimbenika.

54


1. Teorija središnjih naselja i ekonomski rast gradova

2. Teorija eksportne baze i ekonomski rast gradova

Teorija eksportne baze se temelji na potražnji za proizvodima i uslugama grada koje potražuju korisnici koji se nalaze u gradu i izvan granica gradskog središta.

55


Teorija eksportne baze i ekonomski rast gradova Prema toj teoriji, rast grada rezultat je specijalizacije

u izvozu, tako da je izvozna aktivnost početak i vrelo ekonomskog rasta grada. Začetnik te teorije je D.C.North (1955).

Prema ovom teoretičaru razlikuje se proizvodnja namijenjena izvozu i proizvodnja namijenjena domaćem tržištu, pri čemu je proizvodnja za izvoz primarna i određuje rezidencijalnu proizvodnju.

Ova teorija ima brojne slabosti: značenje izvoza je prenaglašeno, ne vodi se računa o izvozu iz regije, o zamjeni uvoza i slično.

56


57

Istraživanja pokazuju da treba razlučivati BAZIČNE i NEBAZIČNE djelatnosti u gradovima.

BAZIČNE djelatnosti su one namijenjene izvozu. NEBAZIČNE domaćoj potrošnji. Istraživanje na primjeru Hrvatske je pokazalo da

srednji gradovi imaju veći broj bazičnih, a veliki gradovi veći broj nebazičnih djelatnosti.

To pokazuje da veći stupanj kohezije između urbane i seoske ekonomije imaju srednji gradovi i da oni više pridonose ukupnoj gospodarskoj bazičnosti (istraživanje na primjeru Hrvatske).

58

Bazične i nebazične djelatnosti u gradovima

Ovo je metoda mjerenja urbanog rasta čiji je začetnik S. Czmanski.

On rast grada povezuje s teorijom industrijske lokacije i stvaranja privlačnosti za investicije u nove poslove. Privlačnost temelji na lokacijskoj prednosti.

Lokacijski čimbenici su: tržišni potencijali, eksterne ekonomije, ekonomska urbanizacija, sociološke pogodnosti.

Prema tom modelu VELIČINA GRADA izrazit će se kao funkcija zaposlenosti u geografski orijentiranoj industriji (Eg), koja ovisi o tome koliko će brzo grad privući investicije za nova radna mjesta.

59

3. Teorija lokacije – model ekonomskog rasta grada

Urbana ekonomija raščlanjena je na tri dijela:

(Eg, Ec i Eu) – geografski orijentirana industrija Eg

– komplementarna industrija Ec

– industrija orijentirana prema gradu Eu.

• Eg je industrija koja je mobilna i koju grad može privući zbog lokacijskih prednosti i prednosti okoline.

• Ec je ona industrija za koju su glavni čimbenici smještaja prisutnost drugih industrija.

• Eu je ona industrija kojima je grad element egzistencije.

60

Teorija lokacije – model ekonomskog rasta grada

Ovaj je model postavljen na razini metropolitanskog područja i na dugoročnoj osnovi u smislu da su obitelj i tvrtke pokretljive i da se mogu slobodno kretati između grada i regije.

Svaka obitelj koja živi u gradu nastojat će maksimalizirati svoje koristi i svaka tvrtka koja je smještena u gradu nastojat će maksimalizirati svoj ekonomski profit.

EKONOMSKI RAST GRADA se definira kao porast ukupne zaposlenosti zbog porasta potražnje ili ponude radne snage.

61

4. Gradsko tržište rada i ekonomski rast grada

Porast plaća znači da se relativno povećava atraktivnost grada i radnici migriraju iz regije prema gradu. S porastom ukupne zaposlenosti i stanovništva, raste i ukupna potražnja za dobrima, uključujući porast cijene zemljišta, stanovanja i drugih usluga.

Povećanje plaće tumači se porastom grada zbog novih radnih mjesta i zbog toga raste cijena stanovanja i zemljišta. Povećane plaće trebale bi kompenzirati povećane troškove života.

62

Lowryjev model urbanog rasta (1964): analizira determinante urbanog rasta

Model specijalizacije

Model urbane koncentracije gospodarstva

63

5. Ostali modeli urbanog rasta

64

Model urbane koncentracije gospodarstva

- Izražava se koeficijentom koncentracije neke djelatnosti u gradu

- Model je nedorečen, ali pokazuje gospodarsku usmjerenost gradova, koja ovisi o:

- Prirodnim resursima, tradicije gosp. aktivnosti, tržištu itd.

- Određene djelatnosti se uspješno razvijaju u gradovima i pridonose ekonomskom rastu dotičnih gradova

65

Documents

Urbana ekonomija drugo predavanje