11
Vodeni ekološki sustav

Vodeni ekoloski sustavi

  • Upload
    icha

  • View
    50

  • Download
    19

Embed Size (px)

DESCRIPTION

prezentacija o vodenom eko sutavu

Citation preview

PowerPoint Presentation

Vodeni ekoloki sustavKopnene vodePodzemne vode

Obiljeja: Izoliranost, relativno niska temperatura koja odgovara godinjoj temperaturi toga podruja, bez svijetlosti.Podzemne vode slue kao stanite vrlo malom broju populacija.ivotinje koje ive u takvim stanitima su iznimno prilagoene, te su to najee endemi i relikti.

Povrinske vodePovrinske vode dijelimo na: Tekuice i stajaiceTakoer ubrajamo i izvore, rijeke, potoke.TekuiceOsnovni imbenik - brzina vode koja ima za posljedicu razlike u izgledu dna i brojnih ekolokih obiljeja od izvora prema uu.Temperatura: od izvora prema uu pada zima , a ljeti raste.Izvorini i gornji slojevi sadravaju stenovalentne vrste(vodencvjetovi,tulari,virnjaci) - osjetljive na promjenu temperature i otopljenog kisika

Donji tokovi saravaju eurivalentne vrste(pijavice,rakovi,maloetinai) one koje podnose vee promjene temperature i otopljenog kisika

StajaiceDjelimo ih na lokve, movare, bare i jezeraLokve plitke udubine ispunjene vodom esto presuujuMovare skup vodenih i kopnenih stanit.U movare spadaju(lokve, bare, jezera, poplavne i vlane livade, traci,ume)Ugroene su zbog ljudske djelatnosti, te su izuzetno bogate florom i faunom.Nae najpoznatije movare su: Kopaki rit, Lonjsko polje i donji tok Neretve.

Jezera vee i dublje stajaiceGlavno obiljeje vertikalna temperatura i slojevitost, no postoje i plitka jezera sa 3-5 m prosjenom dubinom i bez vertikalne slojevitosti.Povrinski sloj fotosinteza(svjetlost dopire samo u povrinski sloj) primarna proizvodnja.Potroai koji ive u dubljim slojevima koriste produkt povrinskog sloja te ga razlau na soli, minerale, ugljikov dioksid i vodu uz potronju kisika.Najvee jezero u Hrvatskoj jeVransko.

More70% povrine Zemlje ine mora i oceani.imbenici moraGustoa morske vode ovisi o koliini soli, temperaturi i tlaku najgua je na +2,8 C , za razliku od slatke koja ima najveu gustou na +4 CSlanost(salinitet) kree se od 35 - 41 (juni Jadran je slaniji od sjevernoga)Sastav morske vode vrlo stabilan i malo se mjenja. U moru imamo vie od 50 kemijskih elemenata, ali samo njih 10 izgrauje 99,92 % ukupne koliine soli.Temperatura mora Jadransko more 12 C 20 Cljeti temperatura povrinskog sloja se penje na 25 C a temperatura donjeg sloja je najmanja 12 C.Plima i oseka velik utjecaj na ivot organizama, nastaje zbog djelovanja privlanih sila izmeu Sunca, te osobito Mjeseca.razlika izmeu plime i oseke u Jadranskom moru je 30 70 cm.Gibanje morske vode kretnje morske vode mogu biti horizontalne i vertikalneNastaju pod utjecajem vjetra, razlika u tlaku, temperaturi i saliniteta.Valovi nastaju pod utjecajem vjetrova te imaju utjecaj na obale i povrinski sloj mora.

Podruja moraRazlikujemo dva podruja mora: dno i slobodna voda.Slobodna voda naseljavaju organizmi koji lebde u vodi planktoni i aktivni plivai nektoni.Morsko dno moe biti vrsto(stjenovito) i pomino(pjeskovito).Osim o osobitosti podloge, sastav i brojnost zajednice ovise i o drugim imbenicima, a najvanija je dubina.Morsko dno se na temelju dubine dijeli na nekoliko stuba, a zbog svoje bioraznolikosti i dostupnosti nama je najzanimljivije obalno podruje ili litoral (djeli se na supralitoral, mediolitoral i infralitoral).