Vrhbosna 32016 Layut 1 13.10.2016 9:35 Page 322vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/wp-content/uploads/2017/01/... · Izv Komsij „Iustt t x“ K H ovodom sv rojnijih obrćnj vih

Vrhbosna 32016_Layout 1 13.10.2016 9:35 Page 322

Izdavač:Vrhbosanska nadbiskupijaKaptol 7, BiH ‐ 71000 Sarajevo

Nakladnik:Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije

Odgovara:Vinko kardinal Puljićvrhbosanski nadbiskup

Glavni urednik:Mladen Kalfić, kancelar

Grafička obrada:MCVN

Tisak:Suton ‐ Široki Brijeg

VRHBOSNA ‐ Službeno glasilo Vrhbosanske nadbiskupije

Vrhbosna 3-2014_Layout 1 10.10.2014. 9:46 Page 223

VRHBOSNA 3/2016

Sadržaj

Poruka kardinala Puljića na početku katehetske i školske 2016./2017. godine ...................... 243

SVETA STOLICAPoruka za Svjetski dan turizma 2016. (27. rujna) ....................................................................... 244Poruka pape Franje za Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu (1. rujna 2016.) ...... 245

CCEE44. Susret generalnih tajnika Europskih biskupskih konferencija ........................................... 249Papa Franjo uputio poruku u prigodi Europskog susreta o djelima milosrđa u Sarajevu ....... 251Priopćenje sa Susreta o djelima milosrđa danas u Europi ........................................................ 251

BK BIHTreći susret svećenika u Bosni i Hercegovini .............................................................................. 253Propovijed biskupa Tome Vukšića na III. susretu svećenika u BiH ........................................ 255Poruka pape Franje sudionicima III. Susreta svećenika u BiH ................................................ 257Izjava Komisije „Iustitia et pax“ BK BiH povodom sve brojnijih obraćanja bivših logoraša pojedincima i institucijama Katoličke Crkve u BiH ................................................... 258Priopćenje sa 67. redovitog zasjedanja BK BiH .......................................................................... 26050. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija ................................................................. 261Održana XIV. Sjednica stalnog vijeća Biskupske Konferencije BiH ......................................... 262Održan XIX. redovnički dan u Katoličkom školskom centru „Don Bosco“ u Žepču ........... 263Poziv biskupa BK BiH u povodu ovogodišnjih lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, 2. 10. 2016. ......................................................................................................................................... 264

IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJEXI. hodočašće u hrvatsko Nacionalno Marijansko svetište Vrhbosanske nadbiskupije i Banjalučke biskupije ..................................................................................................................... 266Listopadska pobožnost 2016. ......................................................................................................... 267Obavijest o XXI. Susretu dijecezanskih svećenika ...................................................................... 267Redovna Sjednica Konzultorskog vijeća ...................................................................................... 268VI. Redovna sjednica Svećeničkog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije ..................................... 268Redovna sjednica Pastoralnog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije (PVVN) ............................. 269Dekanska konferencija .................................................................................................................... 269Pozivnica i dnevni red za V. krug dekanatskih zasjedanja Vrhbosanske nadbiskupije ....... 270Obavijest o psihološko‐duhovnim seminarima za katoličke obitelji ....................................... 271Prikupljanje kolekte za žrtve razornog potresa u Italiji ............................................................ 272Potpuni oprost uz Dušni dan ........................................................................................................ 273XV. Molitveni dan za Domovinu na Bobovcu ............................................................................. 273Poziv na III. redovitu sjednicu Vijeća za mlade Vrhbosanske nadbiskupije .......................... 274Dan molitve za mir .......................................................................................................................... 275Obavijest o tečaju priprave za brak u Vrhbosanskoj nadbiskupiji .......................................... 275Uspjeh na Seminaru za ovlast ispovijedanja 2016. ..................................................................... 276Imenovanja i premještaji ................................................................................................................. 278Dozvole ............................................................................................................................................. 284Kronika Vinka kardinala Puljića ................................................................................................... 284


VRHBOSNA 3/2016

PRILOZIIzvješće o radu Sjemeništa, 2015.: „Od zvanja Crkve do zvanja u Crkvi„ ............................. 295Izvještaj iz VBS‐a – Susret dijacezanskih svećenika Vrhbosanske nadbiskupije ................... 297Misa na Kondžilu ‐ susret mladih ................................................................................................. 299Sveta misa na Veliku Gospu ‐ Aljmaš .......................................................................................... 301Imenovanje Vinka kardinala Puljića osobnim izaslanikom pape Franje prigodom Euharistijskog slavlja zahvale za dar kanonizacije sv. Majke Terezije u Skopju 11. rujna 2016 ...... 303Propovijed izaslanika Sv. Oca pape Franje nadbiskupa metropolita vrhbosanskog Vinka kardinala Puljića prigodom Euharistijskog slavlja ‐ zahvale za dar kanonizacijeSv. Majke Terezije u Skopju, 11. rujna 2016. ................................................................................ 305

BILJEŽIMODuhovna obnova ministranata Vrhbosanske nadbiskupije i proslava patrona sjemenišnecrkve u Travniku .............................................................................................................................. 308XX. Katehetski dan Vrhbosanske nadbiskupije .......................................................................... 309Svečano otvoreno zdanje Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“ ..... 310Svećeničko ređenje u sarajevskoj Katedrali ................................................................................. 312Obilježen Papin dan ........................................................................................................................ 314Proslavljen patron sjemenišne crkve sv. Ćirila i Metoda ........................................................... 315Ljetne kolonije Vrhbosanskih bogoslova u Doborskom dekanatu .......................................... 316


Dragi vjeroučenici i roditelji, poštovane vje‐roučiteljice i vjeroučitelji, draga braćo svećeni‐ci, redovnici i redovnice!

Sve Vas pozdravljam i na sve zazivam Božjiblagoslov na početku još jedne školske i kate‐hetske godine. U mnogim školama i župamana še nadbiskupije s neizvjesnošću, čak i strah ‐om, iščekivali smo početak ove školske godi‐ne. Mnogi su otišli i još uvijek odlaze, čak i vj ‐e roučitelji. Gdje god pošli, neka ih sve pratiBožji blagoslov i neka ne zaborave sa sobomponijeti naše kršćanske i narodne vrednote.

Vas što unatoč svemu ostajete vjerni grudi,inspiriran postsinodskom apostolskom po b u ‐d nicom pape Franje Radost ljubavi (Amorislaetitia), želim potaknuti na odvažno i odgo‐vorno svjedočenje vjere našoj djeci i mladima.

Sv. Otac nas poziva da pristupamo našoj dj e cii mladima kao daru jer su u Božjem naumu stva‐ranja jedinstveni i neponovljivi. Volimo ih zatošto su djeca a ne zato što su lijepa, ne zato što sunam slična i ne zato što misle kao mi ili što poku‐šavaju ispuniti naše snove. Volimo ih zato što sudje ca. I prošle godine sam Vas, dr a gi roditelji, po ‐zv ao da budete učitelji vjere pr imjerom vjerničko‐ga života, učeći svoju djecu moliti i okupljajući ihna obiteljsku molitvu. Prevažno je da vaša dj ecavide da je Va ma, njihovim roditeljima, mo l itvauistinu važna. Uvjeren sam da su trenutci ob ‐iteljske molitve i pobožnosti nekada snažnija ev ‐angelizacija od bilo koje kateheze i propovijedi.

Zajedno s papom Franjom Vas, dragi rodite‐lji, potičem da budete branitelji ljubavi i obiteljs ‐k oga ozračja pred navalama tako proširenogme ntaliteta sebičnosti i individualizma. Dr u št vobez Vas majki bilo bi dehumanizirano dr uš t vojer ste Vi majke uvijek, i u najtežim vr e m en i ma,svjedokinje nježnosti, požrtvovnosti i mor a lnesnage. Hvala Vam, drage majke, jer bez Vas, nesamo da ne bi bilo novorođenih u vjeri, ne go bii naša vjera i naše kršćanske za jednice izgubileonaj nenadoknadivi dio je dnostavnosti i topline.Hvala Vam za sve ono što živite i svjedočite unašim obiteljima i za sve što darujete Crkvi i svi‐jetu. U našoj zapadnoj kulturi, nije više vidljivauloga očeva u obitelji pa često čujemo prigovorda je naše društvo, društvo bez očeva.

Dragi očevi, zajedno sa svojim suprugama,

oz biljno promislite kakvu budućnost želite za sv ‐oju djecu, budite svjesni čemu su sve vaša djecaizložena, znajte tko ulazi u njihove prostorepreko interneta i televizije i svih drugih elektro‐ničkih pomagala – nemojte se ustručavati provje‐riti s kim vam djeca provode slobodno vrijeme.

Zajedno s Papom, ne želim zaboraviti nitiobitelji s djecom s posebnim potrebama. Obiteljikoje s ljubavlju prihvaćaju djecu s posebnimpotrebama zaslužuju naše divljenje, solidarnosti potporu. Konačno, progovaram o temi o kojojse kod nas rijetko govori – posvojenje je jedanod nesebičnih oblika roditeljstva. Hrabrim Vaskoji ne možete imati djecu da osnažite svojubračnu ljubav prihvaćanjem one djece koja nisuimala milost roditi se u krilu funkcionalne obi‐telji. Usvajanje djeteta čin je ljubavi kojim pruža‐mo dar obitelji onima koji je nemaju.

Dragi župnici i roditelji, prošle godine samVas molio a ove godine vapim:

motivirajte djecu da se upisuju na školski vj ‐e ronauk i da dolaze na župnu katehezu. U ne k ‐o liko škola ove školske godine neće biti vjerona ‐u ka jer su katolički roditelji odlučili da njih ovadj eca pohađaju neki od alternativnih predmeta.U mnogim našim župama djeca nisu dol a zilana župnu katehezu jer je nije bilo. Školski vjero ‐n a uk nije zamjena za župnu katehezu a plod imjerilo uspješnosti i školskoga vjeronauka i žu ‐p ne kateheze trebalo bi biti radosno slavlje ne ‐dj eljne svete mise u župnoj zajednici. Po n av lj ‐am, potičem Vas i molim da se zauzmete da uva š oj župi ne bude nijedno dijete i nijedno ml ‐ado biće koje ne bi bilo obuhvaćeno školskimvjeronaukom i župnom katehezom.

Dragi vjeroučitelji, redovitim sudjelovanjemna nedjeljnim misnim slavljima, posvjedočitesvojim učenicima da je vaše poslanje više odobičnoga posla, posvjedočite im da živite onošto im u učionicama svakodnevno govorite.

Neka Vas u vašem nastojanju da našoj djecii mladima posredujete susret s osobom IsusaKrista, prijatelja djece i mladih, prati zagovorNjegove i naše Majke.

Sve Vas od srca pozdravljam i na sve zazi‐vam obilje Božjeg blagoslova!

VRHBOSNA 3/2016 243

Poruka kardinala Puljića na početku katehetske i školske 2016./2017. godine


244 VRHBOSNA 3/2016

SVETA

STO

LIC

A

1. “Turizam za sve: promicati sveopću do st ‐u pnost” tema je koju je Svjetska turistička or g ‐anizacija (UNWTO) izabrala za Svjetski danturizma 2016., koji će se, po običaju, slaviti 27.rujna. Sveta Stolica se priključila toj inicijativiod samog početka, svjesna velike važnosti togse ktora, kao i izazova koje pred nas stavlja imogućnosti koje pruža za evangelizaciju.

U posljednjih nekoliko desetljeća, broj os ‐oba koje imaju mogućnost korištenja odmorauv elike se povećao. Prema posljednjim sta ti s ti ‐čkim podacima Svjetske turističke organi z a c ‐ije iz 2015. godine, broj dolazaka stranih tu ri ‐sta u svijetu iznosi milijardu i 184 milijuna. Tajbroj će, prema predviđanjima, do 2030. do se g ‐n uti dvije milijarde. Tomu treba pridodati po ‐d atke o još većem broju turista koji se bilježi uturizmu na lokalnoj razini.

2. Uz taj brojidbeni porast, porasla je tako‐đer svijest o pozitivnom utjecaju turizma nara zličita područja života, s njegovim brojnimko ristima i potencijalima. Ne zanemarujućine ke njegove negativne ili dvoznačne aspekte,uvjereni smo da turizam humanizira jer – daspomenemo samo nekoliko pozitivnih obiljež‐ja – predstavlja priliku za odmor, mogućnostza međusobno razumijevanje između naroda iku ltura, sredstvo za ekonomski razvoj, promi‐če mir i dijalog, pruža mogućnost za obrazov ‐anje i osobni rast kao i prigodu za susret s pr ‐irodom te je ambijent za duhovni rast.

3. Na temelju te pozitivne ocjene i svjesnida su turizam, na poseban način, i slobodnovrijeme općenito “potreba ljudske naravi kojaočituje u samoj sebi neospornu vrijednost”(1),moramo zaključiti, oslanjajući se na crkvenoUčiteljstvo(2), da turizam nije samo prilika,već mora biti pravo sviju i ne može se ograni‐čiti na određene društvene slojeve ili određenazemljopisna područja. Svjetska turističkaorganizacija ističe da turizam “predstavlja pr ‐avo jednako otvoreno svim stanovnicima svi‐jeta [...], i nikakve se prepreke ne smije stavlja‐ti na njegovu putu”(3).

Dakle, moguće je govoriti o “pravu na turi‐

zam”, koje je zasigurno konkretan izraz prava“na odmor i slobodno vrijeme, što uključuje ra ‐z u mno ograničenje radnih sati i povremeneplaćene praznike” priznato čl. 24 Opće deklara‐cije o ljudskim pravima, usvojene 1948. godine.

4. Međutim, stvarnost pokazuje da ono da ‐n as nije dostupno svima i da postoji još uvijekmnogo ljudi koji su i dalje isključeni iz ostvari‐vanja toga prava. Prije svega, u mnogim zem‐ljama u razvoju, gdje još nisu osigurane osno‐vne potrebe, pravo na turizam čini se nečimvrl o dalekim. Govoriti o toj temi može čak izg ‐le dati i neozbiljno, premda ta djelatnost možetakođer biti resurs u borbi protiv siromaštva.Ali i u ekonomski najrazvijenijim zemljamapo stoje značajni dijelovi društva koji nemajulak pristup turizmu. Zato se na međunarodnojrazini promiče takozvani “turizam za sve” kojimože uživati bilo tko i koji u sebi objedinjujeid eje “dostupnog turizma”, “održivog turiz‐ma” i “socijalnog turizma”.

5. Pod pojmom “dostupan turizam” podra‐zumijeva se napore koji se ulažu kako bi sezajamčilo da turističke destinacije i usluge bu ‐du dostupne svima, neovisno o kulturnom pr ‐o filu, trajnim ili privremenim ograničenjima(fi zičkim, mentalnim ili osjetilnim), ili posebn ‐im potrebama koje zahtijevaju, primjerice, dj e ‐ca ili starije osobe.

6. Pojam “održivi turizam” uključuje nasto‐janje da ta ljudska djelatnost što je više mogu‐će poštuje kulturne i ekološke raznolikosti mj ‐e sta na kojem se provodi, uzimajući u obzir isa dašnje i buduće posljedice. Enciklika papeFranje Laudato si’ može biti od velike pomoćiu dobrom upravljanju stvorenim svijetom kojije Bog povjerio čovjeku(4).

7. Pojam “socijalni turizam”, pak, traži dani tko ne bude isključen na temelju različite ku ‐lt ure, manjka sredstava ili zato što živi u ma njerazvijenim regijama. Među ciljnim skupi n a maintervencijâ u tome sektoru su mladi lju di, obi‐telji s većim brojem djece, osobe s posebnimpotrebama i starije osobe, kao što se navodi uGlobalnom etičkom kodeksu za turizam(5).

Papinsko vijeće za pastoral selilaca i izbjeglica

Poruka za Svjetski dan turizma 2016. (27. rujna)

“Turizam za sve: promicati sveopću dostupnost”


8. Potrebno je, dakle, promicati “turizam zasve” koji je etički i održiv, u kojem se jamčistvarna fizička, ekonomska i društvena dostup‐nost i izbjegava sve oblike diskriminacije.Takav jedan cilj moguće je postići jedino sura‐dnjom svih: političara, poduzetnika, korisnikakao i udruga koje djeluju na tome području.Crkva pozitivno ocjenjuje dosadašnje naporepoduzete u prilog “turizma za sve”, te inicijati‐ve “koja stvarno stavljaju turizam u službuosobnog ostvarenja i društvenog razvoja”(6).Crkva već duže vrijeme nudi svoj doprinos ikroz teorijsko razmišljanje i kroz konkretne ini‐

cijative, od kojih su mnoge pionirske, ostvareneunatoč ograničenim materijalnim resursima i smnogo predanosti, polučivši dobre rezultate.

Neka se zauzimanje Crkve za “turizam zasve” živi i shvaća kao “svjedočanstvo pose‐bne Bo žje posebne naklonosti prema najma‐njima”(7)

Vatikan, 24. lipnja 2016.Antonio Maria kard. Veglio

PredsjednikJoseph Kalathiparambil

Tajnik

VRHBOSNA 3/2016 245

SVETA

STO

LIC

A

(1) Papinsko vijeće za pastoral selilaca i izbjeglica, Smjernice za pastoral turizma, 29. lipnja 2001., br. 6.(2) Usp. Drugi vatikanski koncil, pastoralna konstitucija Gaudium et spes, 7. prosinca 1965., 61 i 67;Papinsko vijeće za pastoral selilaca i izbjeglica, Smjernice za pastoral turizma, 6.(3) Svjetska turistička organizacija, Globalni etički kodeks za turizam, 1. listopada 1999., čl. 7 § 1.(4) Usp. Franjo, enciklika Laudato si’ o brizi za zajednički dom, 24. svibnja 2015.(5) Usp. Svjetska turistička organizacija, Globalni etički kodeks za turizam, čl. 7 § 4.(6) Usp. Papinsko vijeće za pastoral selilaca i izbjeglica, Smjernice za pastoral turizma, 24.(7) Isto.

Poruka pape Franje za Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu

(1. rujna 2016.)

Budimo milosrdni prema našem zajedničkom domu

Zajedno s našom pravoslavnom braćom isestrama, te uz potporu drugih Crkava i kršćan‐skih zajednica, Katolička crkva danas obilježavaSvjetski dan molitve za skrb o stvorenom svije‐tu. Današnja proslava želi ponuditi “pojedinimvjernicima i zajednicama dragocjenu prigoduda obnove predanost osobnom pozivu da budučuvari stvorenog svijeta, zahvale Bogu za ču d e ‐sno djelo koje je povjerio našoj brizi i mole nje‐govu pomoć za zaštitu stvorenog svijeta kao inje govo oproštenje za grijehe počinjene protivsvijeta u kojem živimo” (1).

Veoma nas ohrabruje činjenica da brigu zabudućnost našega planeta dijele Crkve i kr š ć ‐a nske zajednice, kao i druge religije. Do i sta, uposljednjih nekoliko desetljeća vjerske vođe iudruženja poduzeli su brojne inicijative koji‐ma je bio cilj snažnije senzibilizirati javnost gl ‐e de opasnosti neodgovornog izrabljivanja na ‐

š eg planeta. Ovdje želim spomenuti patrijarhaBa rtolomeja kao i njegova prethodnika patri‐jarha Dimitriosa koji su se godinama otvorenoizjašnjavali protiv grijeha činjenja šteta stvore‐nom svijetu i skretali pozornost na moralnu iduhovnu krizu koja je u korijenu problemaokoliša i srozavanja. Kao odgovor na rastućuzabrinutost za cjelovitost stvaranja, na Trećemeuropskom ekumenskom skupu u Sibiu 2007.godine predloženo je da se slavi “Vrijeme zast varanje” u trajanju od pet tjedana, između 1.rujna (kada pravoslavni slave spomen obilje‐žavanja Božjeg djela stvaranja) i 4. listopada(spomen Franje Asiškog u Katoličkoj crkvi inekim drugim zapadnim tradicijama). Ova in ‐ic ijativa, uz podršku Svjetskog vijeća Cr k a va,nadahnula je mnoge ekumenske aktivnosti ura zličitim dijelovima svijeta. Ohrabruje tako‐đer činjenica da u cijelom svijetu slične inicija‐


tive, koje promiču pravedno postupanje s oko‐lišem, brižnu skrb za siromašne i odgovornodjelovanje u društvu, okupljaju ljude, posebnomlade, iz različitih vjerskih okruženja. Svi mi,kršćani i nekršćani, vjernici i ljudi dobre volje,trebamo biti ujedinjeni u pokazivanju milosr‐đa prema Zemlji kao našem zajedničkom do ‐mu i u punini vrednovati svijet u kojem živi‐mo kao mjesto dijeljenja i zajedništva.

1. Zemlja vapi…Ovom porukom obnavljam svoj dijalog sa

sv im osobama koje nastanjuje ovaj planet o tr ‐p ljenjima koja muče siromašne i uništavanjuok oliša. Bog nam je podario vrt izobilja, a mismo ga pretvorili u zagađenu pustopoljinu “ru ‐ševina, pustoši i prljavštine” (Enc. Laudato si’,161). Ne možemo se predati ili biti ravnodušnina gubitak bioraznolikosti i razaranje ek ‐osustavâ, koji su često uzrokovani našim ne od ‐govornim i egoističnim vladanjima. “Zbog nasna tisuće vrsta više neće slaviti Bo ga samimsvojim postojanjem niti nam prenijeti svojuporuku. Nemamo pravo to činiti” (isto, 33).

Planet se nastavlja zagrijavati, dijelom i zb ‐og čovjekova djelovanja: 2015. je bila najtopli‐ja ikad zabilježena godina, a 2016. će vjeroja‐tno biti još toplija. To uzrokuje suše, poplave,po žare i sve ekstremnije meteorološke pojave.Klimatske promjene pridonose također bolnojkrizi prisilnih migracija. Siromasi svijeta, kojisu najmanje odgovorni za klimatske promje‐ne, najranjiviji su i već trpe njihove posljedice.

Kao što pokazuje cjelovita ekologija, ljudskasu bića duboko povezana jedna s drugima i sasvim stvorovima. Kad loše postupamo s pr i ‐rodom, zlostavljamo i ljudska bića. Ist od o b no,svako stvorenje ima svoju intrinsičnu vrijednostkoju se mora poštivati. Poslušajmo “i vapajZemlje i vapaj siromašnih” (Laudato si’, 49) iučinimo sve što je u našoj moći kako bismo osi‐gurali odgovarajuću i blagovremenu reakciju.

2. …jer smo zgriješiliBog nam je dao Zemlju da je obrađujemo i

čuvamo (usp. Post 2, 15) na uravnotežen načini s poštivanjem. “Previše” je obrađivati – to je ‐st iskorištavati je na kratkovidan i egoističannačin – i slabo je čuvati predstavlja grijeh.

Moj brat, ekumenski patrijarh Bartolomej jehr abro i proročki u više navrata iznio na vidje‐lo naše grijehe protiv stvorenog svijeta: “To

što ljudi uništavaju biološku raznolikost u Bo ‐žj em stvaranju; to što ljudi ugrožavaju cjelovi‐tost Zemlje i pridonose klimatskoj promjeni,lišavajući Zemlju njezinih prirodnih šuma iliun ištavajući njezina vlažna područja; to štolju di truju vodu, tlo, zrak: sve su to grijesi”.Na ime, “zločin protiv prirode je zločin protivnas samih i grijeh protiv Boga” (2).

U svjetlu onoga što se događa našem do ‐mu, neka Jubilej milosrđa uzmogne biti pozivkršćanskim vjernicima na “duboko unutarnjeobraćenje” (Enc. Laudato si’, 217), potpomo‐gnuto na poseban način sakramentom pokore.U ovoj jubilejskoj godini, naučimo tražitiBožje milosrđe za grijehe protiv stvorenog svi‐jeta koje dosad nismo znali prepoznati i ispo‐vjediti i trudimo se činiti konkretne korake naputu ekološkog obraćenja, koje zahtijeva jasnusvijest o našoj odgovornosti prema sebi sami‐ma, bližnjemu, stvorenom svijetu i Stvoritelju(usp. isto, 10; 229).

3. Ispit savjesti i kajanjePrvi korak na tome putu je uvijek ispit sa v ‐

j e sti, koji “podrazumijeva zahvalnost i be sp la ‐t nost, to jest priznanje da je svijet dar Očeveljubavi i da smo pozvani u skrovitosti opona‐šati njegovu velikodušnost u požrtvovnosti idobrim djelima […]. To također uključuje bri‐žnu svijest da nismo odvojeni od ostalih stvo‐renja, nego da s ostalim živim bićima na svije‐tu tvorimo divno sveopće zajedništvo. Vjernikne promatra svijet izvana, nego iznutra, svje‐stan vezâ kojima nas je Otac povezao sa svimbićima” (isto, 220).

Tome Ocu punom milosrđa i dobrote, kojičeka povratak svakog od svoje djece, možemose obratiti i priznati svoje grijehe prema stvor e ‐nom svijetu, siromašnima i budućim narašt a ‐jima. “Budući da svi mi uzrokujemo ekol o š keštete”, pozvani smo prepoznati “naš, mali ilive liki, doprinos izobličavanju i uništavanju ok ‐ol iša” (3). To je prvi korak na putu obraćenja.

Godine 2000., koja je bila također jubilejska,moj predšasnik sveti Ivan Pavao II. je pozvaokatolike da daju zadovoljštinu za vjersku ne sn ‐ošljivost u prošlosti i sadašnjosti, kao i za ne ‐pravde učinjene prema Židovima, ženama,do morodcima, useljenicima, siromašnima i ne ‐rođenima. U ovom Izvanrednom jubileju mi ‐ losrđa pozivam sve da učine isto. Kao poje d ‐ inci, već naviknuti na stilove života koji su

246 VRHBOSNA 3/2016

SVETA

STO

LIC

A


VRHBOSNA 3/2016 247

SVETA

STO

LIC

A

posljedica bilo pogrešno shvaćene kulture bla‐gostanja bilo “neuredne želje da se troši višenego što je stvarno potrebno” (isto, 123), i kaodi onici sustava “koji je nametnuo logiku zara‐de po svaku cijenu, ne mareći za društvenu uk ‐ljučivost ili uništenje prirode” (4), pokajmo seza zlo koje činimo našem zajedničkom domu.

Nakon ozbiljnog ispita savjesti i vođeni is ‐krenim kajanjem, možemo ispovjediti naše gr ‐i j ehe protiv Stvoritelja, stvorenog svijeta, pr ot ‐iv naše braće i sestara. “Katekizam Ka to ličkeCrkve predstavlja ispovjedaonicu kao mjestou kojem nas istina oslobađa u susretu” (5). Zn ‐amo da je “Bog veći od našega grijeha” (6), odsvih grijeha, uključujući i one protiv stvore‐nog svijeta. Priznajemo ih na ispovijedi jersmo se pokajali i želimo se promijeniti. Milostmi losrdnoga Boga koju primamo u tom sakra‐mentu pomoći će nam to učiniti.

4. Učiniti zaokretIspit savjesti, pokajanje i ispovijedanje Ocu

koji je bogat milosrđem vode čvrstoj odluci dapr omijenimo život. A to se mora pretočiti uko nkretne stavove i vladanja ispunjena većimpoštivanjem prema stvorenom svijetu, kao naprimjer razumno korištenje plastike i papira,ne rasipati vodu, hranu i električnu energiju,od vajati otpad, brižno postupati s drugim ži v ‐im bićima, služiti se javnim prijevozom i ko ‐ristiti jedan automobil za prijevoz više os oba(car‐pooling) i tako dalje (usp. enc. Laudatosi’, 211). Ne smijemo misliti da su ti naporipremalo da bi se poboljšalo svijet. Ta djelačesto “u krilu ove zemlje rađaju dobro koje se,iako nevidljivo, neizbježno sve više širi” (isto,212) i potiču “proročki i kontemplativni načinži vota, u kojem se može uživati duboku ra d ‐ost bez opsjednutosti potrošnjom” (isto, 222).

Jednako tako, odluka da promijenimo životmora se odraziti na naše doprinose oblikova‐nju kulture i društva u kojem živimo: naime,“briga za prirodu dio je načina života koji uk ‐lj u čuje sposobnost za suživot i zajedništvo”(isto, 228). Ekonomijom i politikom, društvomi kulturom ne mogu dominirati kratkoročnina čin razmišljanja i težnja izravnoj financijsk ojili izbornoj dobiti. Oni naprotiv moraju hitnobiti preusmjereni prema općem dobru, kojeuključuje održivost i skrb za stvoreni svijet.

Konkretan primjer je “ekološki dug” izme‐đu Sjevera i Juga svijeta (usp. isto, 51‐52). Nje ‐

g ovo otplaćivanje zahtijevalo bi brigu o okoli‐šu najsiromašnijih zemalja, pružajući im fina‐ncijska sredstva i tehničku pomoć koji su impo trebni da se mogu nositi s posljedicama kli ‐m a tskih promjena i promicati održivi razvoj.

Zaštita našeg zajedničkog doma zahtijevasve veći globalni politički konsenzus. U tomesmislu, izražavam zadovoljstvo što su u rujnu2015. godine države iz cijeloga svijeta usvojileciljeve održivog razvoja i što su, u prosincu2015., odobrile Sporazum iz Pariza o klimatsk ‐im promjenama, u kojem je postavljen zahtje‐van, ali temeljni cilj zaustavljanja rasta global‐ne temperature. Sada su vlade dužne poštiva‐ti preuzete obveze, dok poduzeća takođermoraju biti odgovorna za svoj dio, a na građa‐nima je zahtijevati da se to i ostvari, štoviše dase teži sve ambicioznijim ciljevima.

Promjena smjera sastoji se dakle u “skru‐puloznom poštivanju izvorne zapovijedi da sestvoreni svijet čuva od svakoga zla, bilo zanaše, bilo za dobro drugih ljudskih bića” (7).Jedno pitanje može nam pomoći da ne izgubi‐mo iz vida cilj: “Kakav svijet želimo ostavitionima koji dolaze poslije nas, djeci koja sadaodrastaju?” (Enc. Laudato si’, 160).

5. Novo djelo milosrđa“Ništa nas ne povezuje više s Bogom od

djela milosrđa – bilo da je riječ o milosrđu ko ‐jim Gospodin oprašta naše grijehe, bilo da jeriječ o milosti koju nam daje da u njegovo imečinimo djela milosrđa” (8).

Da parafraziram svetog Jakova, “Milosrđebez djela u sebi je mrtvo. […] Zbog promjenau našem globaliziranom svijetu, neka su sematerijalna i duhovna siromaštva umnožila:dajmo dakle prostora maštovitosti ljubavi,kako bismo otkrili nove načine djelovanja.Tako će put milosrđa uvijek postajati sve kon‐kretniji” (9).

Kršćanski život uključuje vršenje tradicio‐nalnih djela tjelesnog i duhovnog milosrđa(10). “Obično mislimo na pojedinačna djelamil osrđa i ona koja su vezana uz pojedinu ini‐cijativu: bolnice za bolesne, javne kuhinje zagladne, skloništa za beskućnike, škole za onekoji trebaju izobrazbu, ispovjedaonice i duho‐vno vodstvo za one koji trebaju savjet i opro‐štenje... Ali ako djela milosrđa promatramo ucjelini, možemo vidjeti da je predmet milosrđasam ljudski život u svojoj cjelovitosti” (11).


Očito da ljudski život u svojoj cjelovitostiuključuje brigu za zajednički dom. Dopustitemi stoga predložiti dopunu dvaju tradiciona‐lnih popisa od po sedam djela milosrđa, doda‐jući svakom skrb za zajednički dom.

Kao duhovno djelo milosrđa, skrb za zajed‐nički dom zahtijeva “zahvalnu kontemplacijuBožjeg svijeta” (Enc. Laudato si’, 214) koja“om ogućuje nam otkriti u svim stvarima nekoučenje koje nam Bog želi prenijeti” (isto, 85).Kao tjelesno djelo milosrđa, briga za zajedni‐čki dom zahtijeva “jednostavne svakidašnjegeste, kojima prekidamo logiku nasilja, iskori‐štavanja i sebičnosti […] i očituje se u svimdjelovanjima kojima se nastoji graditi bolji svi‐jet” (isto, 230‐231).

6. U zaključku, molimo!Usprkos našim grijesima i strahovitim iza ‐

z o vima koji su pred nama, nikada ne gubimonadu: “Stvoritelj nas ne napušta, on nikada neposustaje u svojem planu ljubavi, ne kaje sešto nas je stvorio [...] jer se jednom zauvijek

združio s našom zemljom, i njegova nas ljubavstalno potiče pronalaziti nove putove” (isto,13; 245). Napose 1. rujna, a zatim kroz čitavugodinu, molimo:

“O Bože siromaha,po mozi nam da spasimo napuštene

i zaboravljene ovoga svijeta,koji su tako dragocjeni u tvojim očima. […]

Bože ljubavi, pokaži nam naše mjesto na ovome svijetu

kao oruđa tvoje ljubavi prema svim bićima na ovoj zemlji” (isto., 246).Bože milosrđa, daj da primimo od tebe oproštenje

i pronosimo tvoje milosrđe po čitavomnašem domu.Hvaljen budi!

Amen.

Iz Vatikana, 1. rujna 2016.Franjo

(kta/ika)

248 VRHBOSNA 3/2016

SVETA

STO

LIC

A

(1) Pismo u prigodi ustanovljenja Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenom svijetu, 6. kolovoza 2015.(2) Govor u Santa Barbari, Kalifornija (8. studenog 1997.).(3) Bartolomej I., Poruka u prigodi Dana molitve za očuvanje stvorenog svijeta (1. rujna 2012.).(4) Govor na II. Svjetskom susretu pučkih pokreta, Santa Cruz de la Sierra (Bolivija), 9. srpnja 2015.(5) Treća meditacija, Duhovna obnova u prigodi Jubileja svećenikâ, Bazilika Sv. Pavla izvan zidina, 2. lipnja 2016.(6) Audijencija, 30. ožujka 2016.(7) Bartolomej I., Poruka u prigodi Dana molitve za očuvanje stvorenog svijeta (1. rujna 1997.).(8) Prva meditacija, Duhovna obnova u prigodi Jubileja svećenikâ, Bazilika Svetog Ivana Lateranskog, 2. lip‐nja 2016.(9) Audijencija, 30. lipnja 2016.(10) Tjelesna su: gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha odjenuti, stranca primiti, bolesna dvoriti, utam‐ničena pohoditi i mrtva pokopati. Duhovna su: dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati,žalosna i nevoljna utješiti, uvredu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za žive i mrtve Boga moliti.(11) Treća meditacija, Duhovna obnova u prigodi Jubileja svećenikâ, Bazilika Sv. Pavla izvan zidina, 2. lipnja2016.


VRHBOSNA 3/2016 249

CC

EE

44. Susret generalnih tajnika biskupskih ko ‐nf erencija u Europi, 2016. godine održan je uNjemačkoj, u Berlinu, od 30. lipnja do 3. srpnjana poziv tajnika Njemačke biskupske konfe‐rencije p. Hansa Langendörfera, SJ.

U Godini milosrđa, imajući u vidu tri klju‐čne riječi (integrirati, dijalogizirati, proizvodi‐ti) kojima je papa Franjo naznačio pozivEurope na dan kada je primio nagradu KarlaVelikog, generalni tajnici su raspravljali o soli‐darnosti sa seliocima i izbjeglicama (integrira‐ti), s obiteljima (dijalogizirati), i među biskup‐skim konferencijama kontinenta (proizvoditi).Susret je održan u bratskom ozračju, imajući uvidu ishod referenduma u Velikoj Britaniji (Br ‐exit) i pitanja koja danas nadahnjuju raspraveo budućnosti Europske unije.

Otvarajući zasjedanje, generalni tajnikCCEE‐a mons. Duarte da Cunha, u svom jeuv odnom govoru podsjetio da je CCEE, nijesa mo dio crkvene strukture nego ponajprijeprigoda za vođenje diskusije tijekom koje vo d ‐eći ljudi Crkve u Europi mogu doći do zaj e ‐dničkog razlučivanja, na što papa Franjo čestopoziva, s ciljem prepoznavanja stvarnih priori‐teta društva, a time i Crkve u Europi. Jedan odtemeljnih izazova djelovanja CCEE‐a jest za pr ‐a vo promicanje društvenog i crkvenog jedin‐stva u pluralističkom svijetu. Riječ je o vredno‐vanju prisutne raznolikosti na europskomkontinentu, te u isto vrijeme promicanju „crk ‐v en e simfonije“ u kojoj postoji suodgovornostjednih za druge.

Zatim je p. Hans Langendörfer SJ, koji je pr ‐os lavio 20 godina otkako ravna TajništvomNje mačke biskupske konferencije, predstavioCr kvu u Njemačkoj. Od oko 81,1 milijun stan ‐o v nika ‐ od čega su šest milijuna stranci ‐ Nje ‐mačka ostaje zemlja u kojoj se više od polovi‐ce stanovnika priznaje kršćanima. Eva ng e li čkai Katolička Crkva su institucije koje zajednoimaju najveći broj zaposlenika na teritorijuNjemačke.

Kardinal Reinhard Marx, predsjednik Nje ‐m ačke biskupske konferencije i predsjednikCOMECE‐a, koji se susreo se s generalnim taj ‐n i cima i predsjedao Euharistijskom slavlju, ist ‐a knuo je duboku povezanost kršćanstva i Cr k ‐ve s Europom. „Potrebna nam je obnova evan ‐g e lizacije, izjavio je kardinal Marx – i zato jenužno ujediniti Evanđelje i naše zauzimanje.Ev a nđelje je, u stvari, središnja poruka za eur ‐op ski kontinent. Ne možemo razumjeti Eu ro ‐pu bez naše vjere, Evanđelja, i ne možemo sh ‐v atiti Crkvu bez povijesti slobode koju smo is ‐kusili na ovom kontinentu. Put Crkve nije putpo novnog osvajanja ili utvrda koju se mora b ‐r a niti. Put Crkve je poslanje ohrabrivati i vodi‐ti osobe prema odgovornom odnosu premada ru slobode. Stoga je nužno imati uvijek u vi ‐du kvalitetu našeg rada. Zahvaljujući toj kvali‐teti može se potom doprijeti do ljudi“.

Integrirati. U petak, 1. srpnja ujutro vođenaje diskusija na temu solidarnosti prema selioc ‐ima i izbjeglicama tijekom koje su iznesena br ‐ojna iskustva prihvata i integracije poticane sast rane Crkve, ali i u drugim stvarima koje seod nose na države. Svoj doprinos na zasjedanjudao je državni ministar unutarnjih poslova Sa ‐v e zne Republike Njemačke, Thomas de Ma iz ‐iè re, koji je govorio o provođenju migracijskepolitike sa strane njemačke Vlade. Suočen spo teškoćama u primjeni zajedničke europskemigracijske politike i iznad svega sa širenjemne opravdanog straha prema seliocima kojiponekad može dovesti do značajnih čina kse‐nofobije, njemački ministar je spomenuo dapo stoje poteškoće zbog rječnika kojim se govo‐ri o fenomenu „koji više ne dira srce i um“ ka ‐ko europskih građana tako i selilaca u potraziza novi domom. Generalni tajnici su primijeti‐li da se prečesto govori o migracijskom feno ‐m e nu u smislu „krize“ umjesto o mogućnostiza naše narode. U mnogim slučajevima, feno‐men je vrlo napuhan pa riječi ne odgovarajučinjenicama, brojkama ili stvarnosti.

44. Susret generalnih tajnika Europskihbiskupskih konferencija

Berlin, od 30. lipnja do 3. srpnja 2016.

Integrirati, dijalogizirati i proizvoditi


Kao i u Njemačkoj tako i u mnogim euro p ‐s kim zemljama, države prepoznaju „izniman“do prinos koji je dala Crkva kao velikodušanod govor na hitne potrebe useljenika. Me đ u ‐tim, čini se da ispitivanje različitih selilačkihpolitika u Europi pokazuje da su iznad sveganadahnute ekonomskim iščitavanje fenome‐na. Ne možemo nastaviti suočavati se s tim iz ‐a zovom ograničavajući se na jednostavne po ‐li tike preraspodjele. Treba imati hrabrosti po ‐z abaviti se također temeljnim uzrocima ovogfenomena i odgovorno pratiti pitanje integra‐cije. Povijest Europe je povijest selilaštva.

Radni dio zasjedanja o izazovima selilaštvaza vršen je nastupima sirokatoličkog antiohij‐skog patrijarha Ignacija Josipa III. Younana iizaslanika SCEAM‐SECAM‐a (Simpozij bis k ‐u pskih konferencija Afrike i Mada gask ara)mons. Jean‐Vincenta Ondona biskupa Oyemaiz afričke države Gabona koji su iznijeli svje‐dočanstva o patnjama i potrebama onih kojidolaze u Europu u nadi da će biti prihvaćeni.Antiohijski patrijarh posvjedočio je svoje ne s ‐h vaćanje inertnosti političara zapadnih zema‐lja prema poplavi režima utemeljenih na po ‐liti čkom islamu koji primjenjuju šerijat i ne os ‐tvaruje suvremeni vjerski pluralizam na Blis ‐kom istoku.

Sa svoje strane biskup Ondon je ukazao natu žnu sudbinu onih koji su, nakon prelaska kr ‐oz „pakao“ da bi doplovili do Europe, često bi ‐li „nagomilani u siromašne izbjegličke logore“i potom prepušteni „neizvjesnoj sudbini ili, štoje još gore, rukama njihovih izrabljivača“.

U svjetlu tih svjedočenja generalni tajnicisu izrazili hitnost da se položi oružje i kreneputem dijaloga na Bliskom Istoku, u Ukrajini isvim područjima sukoba u Africi. Mir je uvi‐jek moguć.

Dijalog. Radno popodne toga dana bilo jeposvećeno solidarnosti s obiteljima u svjetlupobudnice Amoris Laetitia. U temu je uveo ber ‐li nski nadbiskup mons. Heiner Koch, pred‐sjednik Komisije za brak i obitelj Njemačke bi ‐s k upske konferencije, koji je s oduševljenjemiznio svoje osobno iskustvo kao sudionik po ‐slj ednje Biskupske sinode o obitelji (listopad2015.). U maloj, ali vrlo aktivnoj i cijenjenoj ka ‐

to ličkoj zajednici u Berlinu (400.000 vjernika upo pulaciji od 4 milijuna stanovnika), najvećiizazov je učiniti razumljivim sakramentalnostbraka i religijski fenomen ljudima koji ne osje ‐ć aju da ih se to tiče. Nakon toga, generalni taj‐nik CCEE‐a predstavio je kratko izvješće o on ‐o me što europske biskupske konferencije pro‐vode u duhu smjernica iz pobudnice pape Fr ‐a nje. Pokazalo se da su biskupske konferenci‐je posebno pozorne na putove pripreme za br ‐ak i na to da se stavi obitelj kao izvor i cilj sv ‐e ga pastoralnog djelovanja Crkve. U tu svrhu,pokazuje se sve više nužnim uspostaviti dija‐log između pastorala mladih i pastorala obite‐lji; dijalog i trajno pratnja već vjenčanih obite‐lji i promicanje međuobiteljske solidarnosti.

Proizvoditi. Nakon toga, apostolski nunciju Njemačkoj nadbiskup Nikola Eterović, bivšiglavni tajnik Biskupske sinode (2004.‐2013.)go vorio je posebno o sinodalnoj praksi („ho ‐da ti zajedno“) u Crkvi. Sinodalnost je istovre ‐m eno sposobnost i crkvena praksa, koja se os ‐t v aruje kroz strukturu Biskupske sinode. To jedi menzija crkvenog života koja omogućuje dase sačuva jedinstvo u Crkvi, unatoč njezinojra z nolikosti izričaja i pastoralnih odgovora.Po dsjećajući na evoluciju koncepta sinodalno‐sti ‐ pojam suštinski povezan sa zajedništvomi kolegijalnošću u Crkvi ‐ i na istu rimsku str ‐u kturu koja je rođena u razdoblju odmah na k ‐on Drugog vatikanskog sabora koji biskupeuči umijeću slušanja“, rekao je nuncij Eterovićrazmišljajući o mogućim oblicima razvoja.

Kao svjedočenje toga „hodati zajedno“ dis ‐k u sija je potom nastavljena u subotu, 2. srpnjaiz vješćima CCEE‐a i COMECE‐a, dvaju europ‐skih crkvenih tijela zaduženih za povezanostiz među episkopata i europskog kontinenta,in terventima četvorice generalnih tajnika kojisu govorili na temu solidarnosti između bi sk ‐u pskih konferencija pokazujući kako radosti,patnje i nade jednih postaju interes i odgovor‐nost također drugih biskupskih konferencija.

Susret je završen u nedjelju, 3. srpnja Eu ha ‐ri stijskim slavljem kojem je predsjedao nadbi‐skup Koch u berlinskoj katedrali.

250 VRHBOSNA 3/2016

CC

EE


U prigodi susreta, organiziranog u Sa ra je ‐vu na jubilarnu temu tjelesnih i duhovnih dj ‐ela milosrđa, želim uputiti svoj srdačan pozd ‐r av sudionicima. Važno zasjedanje podsjećasve vjernike na brižljivost prema onima koji suu potrebi: siromašnim seliocima, izbjeglicama,zatvorenicima, nezaposlenima, bolesnima tije‐lom i duhom.

Da bi se pridonijelo preporodu Europe, Cr ‐k ve, brižna majka, trudi se ići u susret s ljuba ‐vlju prema ranama čovječanstva da bi ih liječi‐la balzamom božanskog milosrđa. Zato, hra‐brim, vas predstavnici europskog episkopata,da uključujete sve više svoje zajednice i različi‐te karitativne i socijalne stvarnosti u nastojanjunaviještanja evanđelja onima koji su, iz ra znihrazloga, izgubili vlastito životno usmjerenje.

Nastavljam sanjati novi europski humani‐

zam kojem služe memorija, hrabrost, zdrava ihumana utopija. Na tom hodu humanizacije,Europa, kolijevka prava i civilizacije, pozvanaje ne toliko braniti prostore, nego biti majkaroditeljica procesa, dakle plodna, jer poštuježivot i nudi nadu života.

S tim željama pozivam vas da razaznate no ‐ve putove i smjerove da bi se onima koji živeili dolaze u Europu zajamčili sposobnost inte ‐gr acije, dijaloga i ponovnog rođenja da bi po ‐stali jedna jedina obitelj naroda. Dok vam jam‐čim svoje žarko sjećanje u molitvi, da bi se iz ‐g radili mostovi i srušili zidovi podjela, radoupućujem apostolski blagoslov.

Iz Vatikana, 25. kolovoza 2016.BratskiFranjo

VRHBOSNA 3/2016 251

CC

EE

Papa Franjo uputio poruku u prigodiEuropskog susreta o djelima milosrđa u Sarajevu

Gospodinu kardinalu Petru Erdöu Predsjedniku Vijeća europskih biskupskih konferencija

Priopćenje sa Susreta o djelima milosrđa danasu Europi

Kršćanska je obveza dati nadu

Sarajevo, Bosna i Hercegovina, od 15. do 18 rujna 2016.

Milosrđe ne znači bježati od boli, nepravdi iod raznovrsnih patnji našeg vremena nego ih,po kršćanskoj ljubavi učiniti prigodama na de ispasenja. U svakom djelu milosrđa lju d ska jeosoba, u svom dostojanstvu i svojoj cj el o vitosti,polazna i završna točka djelovanja Cr kve. Ali i uvršenju milosrđa nije dovoljna pr igodna gestakoja je često plod promjenjivog osjećaja i vodi kaprebacivanju odgovornosti. Na činjenje djelamilosrđa pozvan je sv aki kršćanin i cijela kršćan‐ska zajednica, štoviše i cijelo čovječanstvo! Da bise ta djela ostvarila, potrebno je također znatiodgajati, dijeliti s drugima i svjedočiti: to su izre‐kli sudionici su sreta CCEE‐a u Sarajevu tijekomsvoga četverodnevnog rada od 15. do 18.rujna.

Nastavljajući hod na koji su zajednički poz‐

vana različita katolička europska tijela (Ca rit ‐a sa Europe, Komisije biskupskih konferencijaEuropske unije ‐ COMECE, Komisija Justitiaet Pax Europe, Europske, Federacija katoličkihliječnika ‐ FEAMC, Međunarodna katoličkako misija za migracije – ICMC, Međunarodnopo vjerenstvo za katolički pastoral u zatvorima‐ ICCPPC, Europska federacija banaka za pre ‐h r anu ‐ FEBA, Međunarodna kršćanska unijago spodarstvenika – UNIAPAC), KomisijaCCEE‐a „Caritas in Veritate“ (Ljubav u istini),u suradnji s Biskupskom konferencijom Bosnei He rcegovine, organizirala je susret na kojemsu sudjelovali nositelji djela milosrđa u Eu r o ‐pi. Bila je to, također, prigoda za razmišljanjeo žurnosti i aktualnosti milosrđa danas u Eu r ‐


opi i o različitim oblicima zauzimanja Crkve.Tijekom jednog dijela susreta iznesena su

ra zličita promišljanja i svjedočanstva koja supokazala da je ljudska osoba u središtu djelov ‐a nja Crkve. Kada Crkva daje jesti preko Bankeza prehranu, kada posjećuje zatvore, kadaprima selioce ili izbjeglice, kada brine i posje‐ćuje bolesnoga, kada sahranjuje pokojne, kadabrani dostojanstvo rada i iznosi svijetu politi‐ke bogatu baštinu svoga socijalnog učenja, on ‐da se ona ne priginje nekom anonimnom po ‐jedincu nego osobi u ograničenosti njezina bi ‐t ka stvorenoj s trajnom potrebom, ne samo lju ‐dskog odnosa nego iskustva Božje ljubavi.

Iz brojnih aktivnosti, koje su iznijela ova cr k ‐vena tijela, rađa se osjećaj zahvalnosti i žive na deza stvaralačku odvažnost i za inovativnu sp oso ‐bn ost kojima se suočavaju s različitim ob licimasiromaštva. Preko dijela milosrđa, Ka tolička Cr ‐kv a u Europi odgaja za osjećaj lju d ske patnje kojiprepoznaje i cijeni vrijednost svakog pojedinogživota i izbjegava odbacivanje osobe. U isto vrije‐me sudionici su istaknuli pojedine fenomene kojitraže odgovor Crkve i cijelog društva u Europi.

U vrijeme velikih izazova, čini se žurnijim ne ‐go ikada ponovno dati nadu Europi. To je mo ‐guće kroz prisutnost koja živi kršćansku ev ‐angeliziranu ljubav koja se ne svodi na pu kusentimentalnost. Istovremeno, sudionici su uviše navrata istaknuli kako je privatizacija vj ereu sekulariziranim zemljama često dovela doraskola između duhovnih djela milosrđa i onihmaterijalnih, ukoliko „materijalna“ dje la, shva‐ćena kao javni izraz vlastite vjere, nisu uv ijekdobro prihvaćena od sekularnih insti t u cija.Nerijetko, zapravo, pravni i adm in ist ra ti vniaparat, preko kojeg djeluju vlade u Eu ro pi, iakocijeni beskrajno služenje koje različite crkveneorganizacije daju cijelome društvu, či ni se daželi svesti kršćansko nastojanje na čis to čovjeko‐ljublje odvajajući ga od njegovog re li gioznogpolazišta. Umnažanje, različitost i te ret pravnogi administrativnog aparata ote ž a vaju danas soli‐darno djelovanje. Vremenom su svi ti elementidoveli do razdvajanja između „čina“, koji serađa iz vjere kršćanskog na v j eštaja: ponekad sečini mogućim činiti dobro sa mo po cijenu odba‐civanja navještaja Isusove riječi. Ako Crkva jasnoosuđuje pojedinu k ari t a tivnu aktivnost podre‐đenu i motiviranu pu ki m prozelitizmom, pod‐sjeća prije svega da za kršćanina nije mogućeodvajati djela od vlastite vjere ukoliko je uistinu

Kristova osoba bitni izvor i potpora.U svojoj poruci sudionicima papa Franjo

po dsjetio je na potrebu „pridonošenja prepor ‐o du Europe“ i sanjanja „novog europskog hu ‐manizma“ hrabreći „predstavnike europskogep iskopata, da uključuju sve više svoje zajed‐nice i različite karitativne i socijalne stvarnostiu nastojanju naviještanja evanđelja onima kojisu, iz raznih razloga, izgubili vlastito životnous mjerenje“. Samo tako Crkva može „biti ma ‐jka roditeljica procesa, dakle plodna, jer po št ‐uje život i nudi nadu života“.

U Sarajevu su odgovorne osobe iz crkvenihti j ela također podsjetile da je, u sučeljavanju s ra ‐zl ičitim oblicima siromaštva, materijalnog i du ‐ho vnog, potrebno ne samo odgovoriti na žu rnupo trebu nastalu iz patnje na način da se usl ug ‐om ili prisutnošću ublaži trenutna bol, ne go dase prije svega zajednički zauzme za oso bu u po ‐t e škoći uključujući cijelu zajednicu i priopćujućidr ugima o tim siromaštvima. Iz br ojnih svjedo ‐ča nstava, iznesenih tih dana, po stalo je vidljivoda su djela milosrđa među s o bno povezana. Sto ‐ga je poželjno da se različita crkvena tijela nasta‐ve međusobno podu pi rati i razvijati nove oblikesuradnje. Ustvari, ap solutno je potrebno da se,ta mo gdje intervenira pojedino crkveno tijelo,cijela kršćanska za jednica osjeća uključenom. Pr ‐avilna komu n i kacija omogućiti će potom promi‐canje svijesti koja se tiče cijelog čovječanstva.Zapravo, u su čeljavanju s patnjom čovječanstvane postoji nijedna religijska ili politička prepre‐ka: „svi smo dužni osjećati se suodgovornima zado b robit drugoga“, rekli su sudionici.

Konačno, u Sarajevu, gradu simbolu našegvr emena po raznovrsnim podnesenim patnja‐ma i još uvijek otvorenim ranama uzrokova‐nim višegodišnjim sukobom i sporazumima –među kojima i onaj iz Daytona ‐ koji favorizira‐ju inertnu i, na etničkoj osnovi, diskriminacij‐sku politiku, milosrđe Crkve očitovalo se kr ozbrojna djela, kao što su ona koja čini Šk ole zaEuropu ‐ jedno od šest djela milosrđa ko je susudionici posjetili ‐ otvorena tijekom su koba,kako bi svjedočila da rat nije bio nužnost kao nida etnička podjela nije sudbina nego da jemiran suživot bio i ostao uvijek moguć.

Ujedinjujući se sa Svetim Ocem, koji ćesudjelovati na susretu za mir, 20. rujna ovegodine u Asizu, molilo se za mir, jasan znakbožanskog milosrđa, posebno u Ukrajini i uzemljama Bliskog Istoka.

252 VRHBOSNA 3/2016

CC

EE


VRHBOSNA 3/2016 253

BK

BIH

Treći susret svećenika iz cijele Bosne i He rc ‐e govine održan je u četvrtak, 16. lipnja 2016. udu vanjskoj župi sv. Mihovila arkanđela, u žu ‐p noj crkvi posvećenoj sv. Nikoli Taveliću u To ‐m islavgradu. Na susretu je sudjelovalo oko250 svećenika, dijecezanskih i redovničkih, načelu sa svim biskupima u Bosni i Hercegovinikao i apostolskim nuncijem u BiH mons. Lu ig ‐ijem Pezzutom, a sudjelovala su i oba franjeva‐čka provincijala iz Sarajeva i Mostara. Sv eć en ‐icima iz BiH pridružilo se i nekoliko svećenikaiz Kotorske biskupije.

Riječi dobrodošlice uputio je duvanjski gvar‐dijan fra Ante Pranjić napominjući da se na laze„u spomen bazilici hrvatskog naroda, po sv e ‐ćenoj sv. Nikoli Taveliću, u blizini ilirskog Da ‐lmiona ili Dalme, na prostoru smo ri mskog De ‐lminiuma, a u doticaju hrvatskog kr alj ev s k oggrada Županjca ‐ Duvna, gdje je ur eđivana pr ‐va hrvatska država: Bijela i Cr ve na Hrvatska naPrvom hrvatskom saboru 753. Godine“. Po ds ‐jetio je da je tu okrunjen i prvi hrvatski kraljTomislav prije 11. stoljeća. „Sve nas potiče DuhSveti na ovo današnje zajedništvo. To je onaj istiDuh koji je vodio putujućega biskupa mučeni‐ka sv. Venancija 257. godine, da postigne krunumučeništva na ovim pr o storima. To je DuhSveti koji je u prošlosti dao snage kršćanima datri puta iz pepela ož i ve i obnove Duvanjskubiskupiju na ovim pro s t orima“, kazao je gvar‐dijan fra Ante ističući da bez snage Božjeg duhaneće moći opstati jer bogati Zapad privlači broj‐ne ljude s tih prostora.

Uslijedila je molitva Srednjega časa koju jepredvodio predsjednik Vijeća za kler BK BiHmons. Ratko Perić, biskup mostarsko‐duvanj‐ski i apostolski upravitelj trebinjsko‐mrkanski.

Župnik iz Goranaca fra Ivan Ivanda održaoje izlaganje na temu Božjega milosrđa iznosećipojedine naglaske iz crkvenih dokumenata.Po sebno je razradio lik Jone iz starozavjetneKnjige o Joni, kojega je Bog pozvao da propo‐vijeda u gradu Ninivi. Fra Ivan je po Joninu li ‐ku progovorio o svećeniku koji je pozvan pro‐povijedati u današnjem vremenu. „Milosrđe jepotrebno najprije potrebno nama koji ga navi‐ještamo... Kako je mogu znati što je Božje milo‐srđe ako ga sam nisam iskusio i kako mogupozivati druge da ga prime ako mislim da me ‐

ni samom ne treba?! Računati s Božjim mil o s ‐rđem ne znači biti preuzetan i prepustiti segrješnom životu misleći: sve će Bog poravnatii oprostiti i na kraju će biti happy end... Bog neop rašta bezuvjetno. Postoji jedan uvjet: iskre‐no kajanje. Bez toga nema oproštenja. Milo sr ‐đe dobiva onaj koji ga traži i koji ga je spremandavati drugima“, istaknuo je fra Ivan.

Ispit svećeničke savjesti izložio je o. ĐaniKo rdić, karmelićanin iz Karmela sv. Ilije na Zi ‐d inama iz župe Grabovica, koji je posebnopotaknuo braću svećenike da ispitaju svoju sa ‐v jest u duhu poziva na navještaj ljubavi Kr ist ‐o ve i služenja Bogu i ljudima. „Kod navještajatražim li uspjeh ili istinu evanđelja? Nastojimli ugoditi ljudima ili biti Kristov sluga? Je li umom navještaju izblijedjelo eshatološko us mj ‐e r enje? Poznajem li dobro učenje Crkve? Us va ‐ja m li ga i prenosim li ga vjerno? Jesam li svje‐stan da naučavanje nečega što nije u skladu sučiteljstvom jest teška zloporaba i šteti duša‐ma“, zapitao je o. Đani ističući da se ne bi sm ‐jela služba u Crkvi obavljati prema svjetovnimnačelima nego silom Duha Svetoga i i snagomistine Isusovih riječi i djela.

Nakon toga svećenici su imali mogućnostza sakramenta pomirenja ili moljenja krunice.Na raspolaganju su im bila i četvorica misio‐nara milosrđa.

Središnji događaj bilo je svečano Euha rist ij s ‐ko slavlje koje je predvodio predsjednik Bis k ‐upske konferencije Bosne i Hercegovine kar d i ‐nal Vinko Puljić u zajedništvu s nuncijem Pe zz ‐ut om i svim biskupima i nazočnim svećenicima.

Kardinal Puljić je na početku pročitao poru‐ku Svetog Oca pape Franje koju je potpisao dr ‐ž avni tajnik kardinal Petar Parolin. „Sveti OtacPapa Franjo je s radošću primio vijest da će se16. lipnja u Tomislavgradu održati Nacionalnisu sret svećenika iz čitave Bosne i Hercegovinete od srca pozdravlja sve sudionike: časnu br ‐a ću u biskupstvu, drage svećenike, kao i vje r ‐n ike koji vas prate svojm molitvama. (...) Dragiprijatelji, Vrhovni Svećenik nas neumorno oh ‐r abruje govoreći kako je zadatak nas biskupa,sv ećenika i redovnika da ljudima očitujemoBo žju blizinu, da im pružimo Njegovu rukukoja snaži i ozdravlja. No, ne smijemo zane‐mariti sami sebe i naše osobno posvećivanje“,

Treći susret svećenika u Bosni i Hercegovini


stoji u poruci pape Franje.Prigodnu propovijed uputio je vojni biskup

u BiH mons. Tomo Vukšić. „Zahvaljujemo mi ‐l osrdnom Bogu za ovaj milosni događaj i mo ‐l imo Njegov blagoslov, kako bismo mogli stal‐no duhovno rasti… Budući da se nalazimo uGo dini milosrđa, koju živi cijela KatoličkaCrkva i svaki njezin član kao priliku za svojuduhovnu i pastoralnu obnovu, učinilo se pri‐kladnim danas zajedno razmišljati o tomu daje svećenik, po svojoj službi, svjedok i posred‐nik Božjega milosrđa radi posvećenja i spase‐nja ljudi! To je svećenikovo poslanje i svrhakoja bitno obilježava njegovo zvanje“, kazao jebiskup Vukšić.

„Po svojoj službi svećenici nastavljaju Kr i s ‐t ovu službu po kojoj očitiju i posreduju Božjemi losrđe ljudima. To čine, kao navjestitelji Ri ‐je či Božje, prvenstveno po naviještanju najveć ‐e ga djela milosrđa, koje je Bog iskazao po utje‐lovljenju i uskrsnuću Isusa Krista. Vrše to ikao poslužitelji sakramenata, a osobito Isp ov ‐ij e di i Euharistije, te kao odgojitelji NarodaBo žjega. Odnosno, u mjeri u kojoj se suobliču‐je Kristu, svećenik postaje autentičan svjedokBo žjega milosrđa. A u mjeri u kojoj takav sve‐ćenik svjedoči i propovijeda, on postaje poslu ‐ž itelj i posrednik istoga milosrđa. Pontifeks iz ‐m eđu Boga i čovjeka. I vršeći to, svećenik iska‐zuje najveći oblik milosrđa prema braći i se st ‐r ama…“, kazao je biskup Vukšić ističući da jesvećenika evangeliziran da bi evangelizirao.

Tijekom Svete mise svi svećenici obnovilisu svoja svećenička obećanja.

Prigodnu riječ na kraju Svete mise uputio jenuncij Pezzuto ističući da bi se kao svećenicitrebali zapitati, „kamo je usmjerena magnetnaigla moga svećeničkog srca“? Kazao je da su,prema riječima pape Franje, dvije bitne odred‐nice prema kojima treba stremiti srce pastira:Gospodin i ljudi. Dodao je da svećeničko srce‐ kao i srce svakog dobrog kršćanina – jest srcekoje „uvijek izlazi od sebe“ i koje ne prezireni koga. Zaključio je da je svećenik „čovjek kojizna uključivati i čija se sreća sastoji u tome dabude kanal milosđa između Boga i ljudi.

U ime Mostarsko‐duvanjske biskupije načijem teritoriju je održan susret, riječ pozdrava

i zahvale uputio je biskup Perić, koji je istak‐nuo da je ovaj susret izraz svećeničkog zajedn ‐i štva s Kristom i međusobno. Istaknuo je da suov akvi susreti pokazatelj da mogu biti jednosrce i jedna duša na vlastito dobro i na dobrovjernika koji su povjereni njihovoj pastoralnojskrbi. Posebnu zahvalnost uputio je nuncijuPezzutu za poruku Svetoga Oca i za upućenerijeci. Zahvalio je i svim okupljenim biskupi‐ma i svećenicima različitih službi kao i franje‐vačkom samostanu u Tomislavgradu gdje jeodržan susret.

Liturgijsko pjevanje animirao je bogoslov‐ski zbor Franjevačke teologije iz Sarajeva „FraNe nad Dujić“ pod ravnanjem fra Emanuela Jo ‐sića. Liturgijska asistencija bila je sastavljenaod bogoslova Vrhbosanskog bogoslovnog sje ‐m e ništa i Nadbiskupijskog misijskog međun a ‐rod nog sjemeništa „Redemptoris Mater“ podvodstvom fra Danimira Pezera, prvog meštrabo goslova na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.

Nakon Svete mise uslijedilo je razgledanjemuzeja i galerije franjevačkog samostana i za ‐je dnički objed i druženje.

Osim kardinala Puljića, nuncija Pezzuta tebiskupa Perića i Vukšića, na susretu su sudje‐lovali: biskup banjolučki mons. Franjo Ko m ar ‐i ca, pomoćni biskup vrhbosanski mons. PeroSu dar i pomoćni biskup banjolučki mons. Ma ‐r ko Semren kao i provincijal Franjevačke pro‐vincije Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić i pro‐vincijal Hercegovačke franjevačke provincijefra Miljenko Šteko te duvanjski župnik fraVelimir Bagavac.

Bio je ovo Treći susret svećenika, a ovakvisu sreti održavaju se svake tri godine. Prvi jeod ržan na Kupresu 2010., a drugi u Livnu2013. godine.

Ukupan broj svećenika, dijecezanskih i re d ‐o vničkih, koji danas žive i djeluju na teritorijuBosne i Hercegovine jest 592 i 6 grkokatoličkihsv ećenika. Od posljednjeg susreta prije tri go ‐d ine preminulo je ukupno 47 svećenika u BiH,a zaređeno 48 novih svećenika.

(kta/m.k.)

254 VRHBOSNA 3/2016

BK

BIH


Uzoriti gospodine kardinale!Draga braćo biskupi i svećenici!

Radujem se s vama što smo se, kao prezbit ‐e rij s područja cijele naše Biskupske konferen‐cije, po treći put okupili na svoj molitveno du ‐h o vni susret. Zahvaljujemo milosrdnom Boguza ovaj milosni događaj i molimo Njegov bla g ‐o slov, kako bismo mogli stalno duhovno ra sti.Našu radost uvećavaju prisutna braća, koji sutakođer podrijetlom iz Bosne i He rce g ovine adjeluju u drugim krajevima. Dobro nam došli!

Budući da se nalazimo u Godini milosrđa,koju živi cijela Katolička Crkva i svaki njezinčlan kao priliku za svoju duhovnu i pastoral‐nu obnovu, učinilo se prikladnim danas zaje‐dno razmišljati o tomu da je svećenik, po svo‐joj službi, svjedok i posrednik Božjega milosr‐đa radi posvećenja i spasenja ljudi! To je sveće‐nikovo poslanje i svrha koja bitno obilježavanjegovo zvanje. O tomu bih najprije izrekaonekoliko načelnih misli a potom, služeći sebiblijskim tekstovima koje smo upravo čuli, tabih načela pokušao spustiti u naše konkretnodušobrižništvo.

Poznato nam je, dakle, da u Crkvi Kristovojvj ernici slave sakramente prvenstveno radi ve ‐će slave Božje, a primaju ih radi svoje duhovneko risti, odnosno radi svog osobnoga po s v e ć e ‐nja i svoga spasenja. No sakrament Reda po se ‐b an je po tomu što je usmjeren k spasenju dr u ‐gih a, ako doprinosi i osobnom posvećenju za ‐r eđenoga svećenika, to biva upravo po slu ž e ‐nju, koje on iskazuje drugima, i u mjeri u ko jojsluži za izgradnju Božjega naroda (usp.Ka te ki ‐za m Katoličke Crkve, 1534). Naime, sa kramentRe da smo primili i njega vršimo, kao i sva dr u ‐ga naša braća po cijelomu svijetu, pr venstvenoradi duhovnoga dobra drugih ljudi.

U tom smislu, sveti Ivan Pavao II. nas pod‐sjeća da je svećenik, ustvari, snagom posveće‐nja, koje prima sakramentom Reda, od Oca poIsusu Kristu poslan drugima. Odnosno, sveće‐nik je na poseban način suobličen Isusu Kristukao glavi i pastiru svoga naroda, da bi živio i

dj elovao u snazi Duha Svetoga u služenju Cr ‐k vi i radi spasenja svijeta (Postsinodalna po ‐bu dnica Pastores dabo vobis, 12).

Upravo na to poslanje svakoga svećenika iodgovornost za tu časnu obvezu služenja dru‐gima upozorio je još apostol Petar kada razmi‐šlja o odnosu duhovnih pastira prema vjerni‐cima. U tom tekstu Božje objave čitamo ove ri ‐j eči: „Prezbitere dakle među vama opominj ‐em, ja su‐prezbiter i svjedok Kristovih patnja,a zato i zajedničar slave koja se ima očitovati:pasite povjereno vam stado Božje, na dg le dajtega ‐ ne prisilno, nego dragovoljno, po Božju;ne radi prljava dobitka, nego oduševljeno; i nekao gospodari Baštine nego kao uzori stada.Pa kad se pojavi Natpastir, primit ćete neuve‐li vijenac slave“ (1 Pet 5,1‐4).

Tako svećenici, kako nas poučava Drugi va ‐ti kanski sabor, bilo da se mole ili klanjaju, biloda propovijedaju riječ Božju, bilo da prikazu‐ju Euharistijsku žrtvu i dijele ostale sakramen‐te, bilo da ljudima na drugi način služe, uvijekne što doprinose povećanju Božje slave na ov ‐o mu svijetu i napretku ljudi u božanskom ži v ‐otu. A da bi to mogli posvema postići, po tr e b ‐ne su im kreposti, koje se u ljudskom društ vus pravom cijene. A te su: dobrota srca, isk r e ‐nost, karakternost i ustrajnost, uporno zalaga‐nje za pravednost, uljudnost i druge, koje nampreporučuje apostol Pavao (usp. Fil 4, 8): svešto je istinito, časno, pravo, nevino, ljubezno,što je na dobru glasu i sve što je kreposno ihvale vrijedno (usp. Prebyterorum Ordinis, 2). ‐To je pastoral svetosti radi posvećenja drugih!

Po svojoj službi svećenici nastavljaju Kri st ‐o vu službu po kojoj očitiju i posreduju Božjemi losrđe ljudima. To čine, kao navjestitelji Ri ‐j eči Božje, prvenstveno po naviještanju najveć ‐e ga djela milosrđa, koje je Bog iskazao po utje ‐l o vljenju i uskrsnuću Isusa Krista. Vrše to ikao poslužitelji sakramenata, a osobito Isp o v ‐i j edi i Euharistije, te kao odgojitelji NarodaBo žjega. Odnosno, u mjeri u kojoj se suobliču‐je Kristu, svećenik postaje autentičan svjedokBo žjega milosrđa. A u mjeri u kojoj takav sve‐

VRHBOSNA 3/2016 255

BK

BIH

Propovijed biskupa Tome Vukšića na III. susretusvećenika u BiH

Svećenik evangelizirani evangelizator te svjedok i posrednik Božjega milosrđa


ćenik svjedoči i propovijeda, on postaje poslu ‐ž i telj i posrednik istoga milosrđa. Pontifeks iz ‐m eđu Boga i čovjeka. I vršeći to, svećenik iska‐zuje najveći oblik milosrđa prema braći i ses ‐tr ama. Ili, kako se izrazio papa Franjo, po tojsv ojoj službi svećenik je „kanal milosrđa“ (Ho ‐mi lija na Misi u povodu jubileja svećenika i sjeme‐ništaraca, 3. lipnja 2016.).

Draga braćo!Na razini konkretnoga dušobrižništva, kad

se razmišlja o odnosu svećenika prema vjern ‐ic i ma, postoji jedna misao u Dekr e tu Preb yter ‐o r um Ordinis o službi i životu svećenika (br. 4),za koju bi se moglo reći da nije dovoljno prisu‐tna u crkvenoj javnosti, a silno je važna za sve‐ćeničku duhovnost i poslanje. Ta misao glasi:„Prezbiteri su dakle dužnici svima (Omnibusergo debitores sunt Presbyteri).“ Taj svećenikovdug prema svakom čovjeku sastoji se u tomuda drugima omogući pristup istini Evanđelja,ko ju u Gospodinu već sam posjeduje. Od no s ‐n o, još konkretnije kazano: „Bilo, dakle, da po ‐g a ne, svojim primjernim životom međunjima, navode da slave Boga, bilo da onimakoji ne vjeruju otvorenim propovijedanjemna viještaju otajstvo Krista, bilo da predaju kr ‐š ćansku katehezu ili tumače nauk Crkve, biloda nastoje probleme svoga vremena tumačitiu Kristovu svjetlu, [svećenici] uvijek morajuna učavati ne svoju mudrost nego riječ Božju isve uporno pozivati na obraćenje i svetost. Sv ‐e ćeničko propovijedanje ‐ koje je u današnjimprilikama vrlo često izvanredno teško ‐ da bilakše pokrenulo srce i duh slušatelja, ne smijeizlagati riječ Božju samo općenito i apstraktnonego vječnu istinu Evanđelja mora primjenji‐vati na konkretne životne prilike“ (Prebyt er o r ‐u m Ordinis, 4). ‐ Svećenik je, dakle, evangelizi‐ran da evangelizira. On je zvanje koje se defin ‐ira, ostvaruje i prepoznaje u relaciji. On je ev ‐a n gelizirani evangelizator.

Upravo s nakanom još jačega utjelovljenjaovih misli u našim životima i našem dušobriž‐ničkom djelovanju, i sa željom da se podsjeti‐mo što je to primjena vječne istine Evanđeljana konkretne životne prilike, te kako treba iz ‐gl edati milosrđe na djelu, izabrana su dana‐šnja misna čitanja, koja nas poučavaju upravoo konkretnom služenju.

U prvom čitanju prorok Izaija poučava daje Bogu po volji, ako se pomaže, da se kidaju

ne pravedni okovi i razvezuju spone jarmene,ako puštam na slobodu potlačene, ako dijelimsvoj kruh s gladnima, ako pod svoj krov uvo‐dim beskućnike, ako obučem onoga tko je goli ne krijem se od onoga tko je moje krvi. Tojest, tako se iskazuje milosrđe! Ako, k tomu,po mažeš još da se iz tvoje sredine ukloni svakioblik zarobljenosti te svaka prijetnja i strah,od nosno ispruženi prst, ako ukloniš besjedube zbožnu i brineš se za potlačenoga i gladno‐ga, „tvoja će svjetlost zasjati u tmini i tama ćetvoja kao podne postati“ i Gospodin će te obi‐lato nagraditi (usp. Iz 58,6‐11).

Da bismo to mogli ostvarivati u svojim ži v ‐o tima i dušobrižništvu, potrebno je, kako pou‐čava sveti Pavao u današnjem drugom čitanju,da u nama umre stari čovjek sa svojim mana‐ma i da nas, kao izabranike Božje, resi: milosr‐dno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, str‐pljivost, da podnosimo jedni druge, da si uza‐jamno opraštamo ako postoje kakve pritužbe,da mir Kristov upravlja našim srcima, da bu ‐d emo zahvalni, da bogatstvo Kristove Riječiprebiva u nama, da se poučavamo i urazum‐ljujemo u svakoj mudrosti, da slavu iskazuje‐mo Bogu i da, što god riječju i djelom činimo,sve vršimo u imenu Gospodina Isusa (usp.Kol 3,12‐17). Sve su to pretpostavke i konkre‐tne vježbe milosrđa! A povrh svega ljubav! Toje sveza cijeloga savršenstva, to jest unutarnjivez Crkve Kristove, jer sveti Pavao pojmom„savršenstvo“ ovdje naziva duhovno ostvare‐nu zajednicu vjernika.

Na trećem mjestu čuli smo Isusovu poukuu obliku prispodobe o milosrdnom Sama rita ‐n cu. Iz nje jasno proizlazi da je napadnuti čo ‐v jek, viđen u okviru Isusova nauka, zapravosi mbol svih osoba koje trpe, bez obzira da liop ravdano ili neopravdano, s razlogom ili bezra zloga. Pri tomu, društveni značaj, služba iod govornost, bilo napadnutoga čovjeka bilona padača, sporedna su pitanja u ovoj prispo‐dobi. Osnovno pravilo, koje Isus provlači kroznju, jest spremnost da se prepozna potrebe dr ‐u goga i raspoloživost da se ponudi pomoć. Inije od maloga značenja za nas svećenike i na ‐še djelovanje to što svećenik i levit, iako su bilivjerska struktura i službeni predstavnici Božjeljubavi i milosrđa u Izraelu, nisu dobro prošliu Isusovoj prispodobi. Velika je to opomena iva žan podsjetnik! Uz to, ova prispodoba nudikr šćanski koncept milosrđa i humanizma, koji

256 VRHBOSNA 3/2016

BK

BIH


je bio posvema nov za ono vrijeme. U njemusu nadvladane sve rasne, kulturne, političke ivj erske granice. On je sveopći. No, u vidu cje‐lokupnog evanđelja, ova prispodoba dobivaduboko kristološko obilježje. Naime, Sam ari t ‐a nac je, ustvari, Isus Krist koji, po svojoj ljuba‐vi, objavljuje Božju ljubav prema svim ljudimai poziva sve ljude da iskazuju dobrotu svako‐mu tko je u potrebi. A ta ljubav prema bližnje‐mu treba biti shvaćena i tumačena kao nasta‐vak ljubavi, koju nam je Bog iskazao.

Posvema smo svjesni da najveći oblik milo‐srđa, kojega svećenik može učiniti prema čo ‐vj eku, jest ponuditi mu Isusa kao dobroga Sa ‐m aritanca, kao onoga koji liječi svaku ranu isvaku ostavljenost, koji pobjeđuje čak i smrt.Zn ademo da smo, kao i Krist svećenik, poma‐zani radi ljudi da bismo, po Crkvi, bili blizuko nkretnom narodu Božjemu koji nam jepovjeren, i kako bismo i sami, poput Isusa, bilido bri samaritanci. Stoga na kraju moli ‐mo (usp. Papa Franjo, Homilija na Misi u povo‐du jubileja svećenika i sjemeništaraca, 3. lipnja

2016.): Gospodine Bože, pomozi nam da nitkone bude isključen iz naših srdaca, iz naših mo ‐lit ava, radosti i osmijeha; da očinskom ljubav‐lju prihvaćamo sve ljude, a kad ih opominje‐mo, da to uvijek bude sa željom da ih približi‐mo Bogu; da nikoga ne preziremo već da sverado prihvaćamo; da budemo sluge zajedništ ‐va, posebice dobrih odnosa i suradnje međuna ma svećenicima; da ne očekujemo pozdravei pohvale drugih a, kad se pojave, da nam neugroze zdravu skromnost; da prvi pružamoruku i da odbacujemo ogovaranje i osude; dane vičemo na onoga tko Te ostavi i tko se izgu‐bi na putu, već da uvijek budemo otvoreni pri‐miti ga nazad kao milosrdan otac; da strpljivoslušamo slabosti, grijehe i probleme te da pra‐timo korake osoba obasipajući ih božanskimop rostom i velikodušnim suosjećanjem. On a ‐ko kako je to radio Isus Krist, Dobri Samar ita ‐n ac i Veliki Svećenik, koji s Tobom živi i kralj ‐uje u vijeke vjekova. Amen.

VRHBOSNA 3/2016 257

BK

BIH

Poruka pape Franje sudionicimaIII. Susreta svećenika u BiH

Sveti Otac Papa Franjo je s radošću primiovijest da će se 16. lipnja u Tomislavgradu odr ‐ž a ti Nacionalni susret svećenika iz čitave Bo ‐sne i Hercegovine te od srca pozdravlja svesu dionike: časnu braću u biskupstvu, dragesv e ćenike, kao i vjernike koji vas prate svojmmolitvama.

Nasljednik Sv. Petra nas podsjeća kako sve‐ćenik djeluje kao svjedok božanske ljubavi up ‐r avo zbog toga što je on sam istodobno zn ak isredstvo susreta s Kristom. Samo je na taj na ‐čin svaki svećenik, redovnik pozvan živjetibojazni i nade svojega naroda.

Dragi prijatelji, Vrhovni Svećenik nas neu ‐m orno ohrabruje govoreći kako je zadatak nasbiskupa, svećenika i redovnika da ljudima oči‐tujemo Božju blizinu, da im pružimo Njegovuru ku koja snaži i ozdravlja. No, ne smijemoza nemariti sami sebe i naše osobno posvećiva‐nje. Briga za vlastiti duhovni rast i pastoralna

ljubav prema ljudima uvijek idu zajedno te seuzajamno obogaćuju, i nikada se ne mogu od ‐v ojiti. Tako predan u volju Božju, oslonjen naKrista i ojačan molitvom, svećenik postaje uvi‐jek iznova istinski svjedok Božje ljubavi i mi ‐lo srđa (usp. Govor, Susret s Klerom, redovni‐cima, redovnicama i sjemeništarcima, Sara je ‐vo, 6. lipnja 2015.).

Posvećujući sve svećenike Presvetom SrcuIs usovu te zazivajući zagovor Blažene DjeviceMa rije, Majke svećenika, Sveti Otac traži daus t rajete u molitvi za Njegovo služenje sveop‐ćoj Crkvi te rado udjeljuje poseban ApostolskiBlagoslov Vama, Uzoriti, braći biskupima, pr ‐ed ragim svećenicima kao i svemu narodu Bo ‐ž jemu ljubljene Crkve u Bosni i Hercegovini.

Kardinal Pietro Parolin državni tajnik Njegove Svetosti


Povodom sve brojnijih obraćanja pojedinci‐ma i institucijama Katoličke Crkve u Bosni iHercegovini bivših logoraša, koji su se našli u„raljama“ politike, sudova i tortura ovršnihna plata sudskih taksi, Komisija „Iustitia etpax“ Biskupske konferencije Bosne i Her ceg ‐ov ine na svom redovitom zasjedanju 27. lipnja2016 razmatrala je tu problematiku. Zak lju ‐čeno je da se javnosti uputi sljedeća

I Z J A V A

U velikom broju logora i drugih nehumanihmjesta zatočeništva u Bosni i Hercegovini tije‐kom proteklog rata (prema podacima Centraza demokratiju i tranzicionu pravdu iz BanjaLuke te izvješćima mnogih medija i interne‐tskih portala u BiH spominje se zastrašujućabrojka od 1.350 mjesta zatočenja, logora i slič‐nih prostora od kojih je 656 bilo namijenjenoBošnjacima, 523 za Srbe te 173 takva mj esta už ‐a sa za Hrvate),procjenjuje se da je prošlo oko200 tisuća logoraša, od kojih je veliki broj logo‐raša ubijen ili silovan. Iznose se zastrašujućipodaci od nekoliko tisuća pa sve do nekolikodesetaka tisuća ubijenih i silovanih. Ove činje‐nice ne bi trebale ostaviti ravnodušnim nikoga,ni građane – pojedince niti institucije vlasti unašoj zemlji, na bilo kojoj razini.

Preživjeli logoraši danas su ras prš e ni sv u ‐da po svijetu. Značajan broj ih je od m ah na k ‐on napuštanja logora, kao žrtve torture zavr‐šio u inozemstvu, izvan BiH, gdje su i danas,dok je drugi dio ostao u Bosni i Hercegovini.Sv jesni proživljenih strahota u logorima,s ciljem pružanja svakovrsne, prijeko potre‐bne pomoći bivšim logorašima i drugim trau ‐m a tiziranim osobama oni su se sami počeliudruživati i osnivati matična udruženja, zaje ‐d nice i saveze, kako u Bosni i Hercegovini ta ‐ko i u zemljama sadašnjeg svog boravka u in ‐o z e mstvu. Tim udruživanjima željeli su ostva‐riti i bolje zaštititi svoja prava koja im pripada‐ju prema propisima međunarodnih konvenci‐ja o ljudskim pravima, (Konvencija o zaštitilju dskih prava i temeljnih sloboda; Europska

ko nvencija o ljudskim pravima i osnovnimslobodama te Univerzalna deklaracija o ljud‐skim pravima UN‐a),‐ shodno torturama kojesu preživjeli u logorima i drugim mjestima za ‐to čenja.Ova ranjiva društvena sku pina, pre m ‐da udruženi u Savez kao nestranačka, nevla‐dina, multietnička i humanitarna organizacija,teško se nosi sa ostvarenjem svojih prava. Je d ‐i na je društvena skupina proistekla iz rata ko ‐ja nema zakonom reguliran svoj status. Većnekoliko godina pripremljen, još uvijek čekana ulazak u parlamentarnu proceduru dono š ‐e nja Zakon o pravima žrtava torture, kojega seopstruira različitim smicalicama.

Vrijeme je pokazalo da su se institucije vla‐sti u BiH, na svim razinama, do sada sramot ‐no ponijele prema logorašima koji su tijekomra ta u BiH preživjeli najveće torture. Takođerse pokazalo da je u Bosni i Hercegovini politi‐ka jača od svih međunarodnih konvencija olju dskim pravima. Što li je ponukalo logorašeda se nedovoljno pripremljeni, bez potrebnepo litičke podrške i bez zakonodavnih „alata“,koji im jamče uspjeh u postupku, upuste u su ‐dsku proceduru u potrazi za pravdom i mo ra ‐lnom satisfakcijom? Kada ni na koji način nisumogli ostvariti svoja prava u BiH, jer ih nemau zakonu, a prošli su logorske torture, iz save‐za logoraša pokrenuli su inicijativu nakon ko ‐je je došlo do podizanja znatnog broja tužbipr otiv oba bh. entiteta i države Bosne i Herc e ‐g ovine radi isplate nematerijalne štete zbogpretrpljenih fizičkih i duševnih boli, pretrplje‐nog straha, neosnovanog lišavanja slobode,dr žanja u zarobljeništvu kao i drugih zločina.

Postojala je pravna osnova za podnošenjeovih tužbi logoraša u domaćem i međunarod‐nom zakonodavstvu, jer se BiH, nakon što jera tificirala Konvenciju UN o sprečavanju tor‐ture i drugih surovih, neljudskih ili ponižava‐jućih kazni i postupaka, obvezala izvršiti re ‐paraciju žrtvama torture, priznavši žrtvi pr a ‐vo na brzu, pravičnu i primjerenu odštetu.Osim toga, Ustavni sud BiH je 2004. godinedo nio presudu gdje je izrijekom kazaoda nema zastare u tužbama logoraša što je oč ‐

258 VRHBOSNA 3/2016

BK

BIH

Izjava Komisije „Iustitia et pax“ BK BiH povodom sve brojnijih obraćanja bivših logoraša pojedincima i institucijama Katoličke Crkve u BiH


VRHBOSNA 3/2016 259

BK

BIH

ig ledno bila ideja vodilja logorašima da pod‐nesu pojedinačne tužbe koje su dobile na int e ‐n zitetu 2007., 2008. i 2009 godine. Vrlo teško jepr ecizno reći koliki je točan broj tužbi upućen,jer su ih logoraši upućivali iz cijele Bosne i He ‐rc e govine, kod različitih advokata, u različi‐tim sudovima, različitim ritmom i u različitimvremenskim razdobljima. Procjene se krećuda je u sudskom sporu protiv oba entiteta RS‐a i Federacije BiH u više od 30 tisuća logorašazb og mučenja i tortura u logorima u razdobljuod 1992. do 1995. godine.

Tužbeni zahtjevi koji su rješavani u sudovi‐ma u RS‐u naišli su na brojne prepreke i dile‐me pri čemu su logoraši opet postali žrtve. Doiz ražaja je tada također došla neujednačenostsu dske prakse u Federaciji BiH i RS‐u. Um je ‐sto da temeljem tužbenih zahtjeva dobiju mo ‐r a lnu satisfakciju za prisilno vrijeme provede‐no u logorima, dobili su na sudovima RS‐a iz ‐g u bljene sudske sporove i rješenja da mora‐ju platiti sudske troškove s kamatama, koji sekr eću u rasponu od 2.000 do 10.000 KM, ovi‐sno od vrijednosti tužbenog zahtijeva. Žrtvase opet kažnjava, čini joj se nova nepravda.

Ključni problem je u tome što su sudovi uRS‐u, nakon provedenog postupka,odbacilitu žbene zahtjeve tužitelja (logoraša – uglav‐nom Hrvata i Bošnjaka) zbog navodne zasta‐re pozivajući se na Zakon o Obveznim (Obl ig ‐a cionim) odnosima, koji je preuzet iz pravnest ečevine Jugoslavije, a koji se drugačije primj ‐e njuje u RS‐u, a drugačije u Federaciji BiH. Izdonesenih presuda razvidno je da su sudovi uRS‐u, u istoj stvari različito presuđivali. Pr i m ‐jer za to je, kako je izvijestio dnevni tisak, Ok ‐r u žni sud u Bijeljini gdje je sudac srpske nac ‐io nalnosti odbacivao tužbe logoraša za nema‐terijalnu štetu zbog zastare, dok je u susjednojkancelariji, u istom sudu sudac bošnjačkenacionalnosti donosio presude u korist tužite‐lja logoraša.(!)

Nejasna je i zbunjujuća uloga Ustavnogsu da BiH koji se 2004. godine očitovao u sv e ‐zi tužbi logoraša zbog torture u logorima i zanadoknadom nematerijalne štete da nema za ‐ stare. Isti taj sud, 10 godina kasnije, 2014. go ‐dine, u istoj stvari donosi suprotno rješenje,presuđujući da je u pitanju zastara, da lo g orašine mogu tužiti za naknadu nematerijalne štete.Isto tako rješavajući apelaciju (25 ape l a nata –11 Hrvata i 14 Bošnjaka) u pred m e tu broj AP‐

3409/14 od 20. 04. 2016. Ustavni sud od bacujekao nedopuštenu apelaciju po tv rđu j u ći odlukepr ethodnih sudova (Os no v n og, Vi šeg i Vr h o v ‐n og suda) zbog zastare kao is p r a vne. Ovom iranijim presudama Usta v n og su da BiH u koji‐ma je pitanje reparacije žr ta va to rture progla‐šeno zastarjelim promijenilo je sudsku praksubez ikakvog obrazloženja, na pose što su se Ko ‐n v encijom UN iz 1984. go d i ne o sprečavanjutorture i drugih surovih, ne lj u dskih ili poniža‐vajućih kazni i postupaka sve države potpisni‐ce obvezale (jedna od tih je i BiH) da ovakvepostupke učine što bezbolnij im za žrtve tortu‐re budući je riječ o ljudima ko ji su proživjelivelike patnje. Ovom Kon ve n c ijom UN‐a jas ‐no je kazano da nema zastare te da pristupsu dovima treba biti human i be splatan, štoočigledno u ovom slučaju to nije.

Zbog nepoštivanja Konvencija i različ i ‐te primjene zakona žrtve logora ponovo prola‐ze torturu, prolaze kroz torturu ovršne napla‐te dosuđenih sudskih taksi. Ovoj su to rt u ‐ri izloženi opet oni najslabiji, tj. oni koji su os ‐t ali živjeti u BiH, koji imaju – uglavnom skr o ‐mna ‐ primanja i bilo kakvu imovinu koju susudski izvršitelji popisali radi pljenidbe i na ‐doknade sudskih troškova.

Druga skupina logoraša koji su tužili RSradi nadoknade nematerijalne štete i čije tužbesu odbijene radi zastare, a koji žive izvan Bo s ‐ne i Hercegovine, u mnogo su boljoj sit ua c i ‐ji jer im porezna uprava svojim rješenjima opr inudnoj naplati neće moći plijeniti njihovapr imanja, mirovine, plaće i drugu imovinu.

U trećoj skupini su oni logoraši koji nema‐ju nikakve imovine niti primanja. Oni moguup utiti zamolbu sudu da ih se oslobodi plaća‐nja takse i sudskih troškova (Zakon o sudskimta ksama RS, čl. 10‐20) budući su u skupini so ‐cij alno‐ugroženih građana. Prema dostupniminformacijama ova se mogućnost uglavnomkoristi selektivno. Rijetki su Hrvati i Bošnjacikoji su po ovoj osnovi oslobođeni plaćanja su ‐d skih troškova.

Na osnovu pokazatelja iz sporova srpskogstanovništva sa RS‐om, prema iskazu jednogod zastupnika logoraša, vidljivo je da je ovumo gućnost oprosta sudskih troškova uglav‐nom koristilo srpsko stanovništvo time što imsud nije dosuđivao troškove. Nije sasvim ja s ‐no, je li razlog tomu činjenica da su neki boljeinformirani u pogledu korištenja mogućnosti


os lobađanja od plaćanja sudske takse od onihdr ugih ili pak nisu podnijeli pismeni zahtjevza oslobađanje od taksene obaveze s potrebn ‐om popratnom dokumentacijom za svaki po ‐je dinačni slučaj (jedno vrijeme je bila praksakolektivnog podnošenja tužbi preko Udr už e ‐nja logoraša) ili je u pitanju nešto sasvim dr u ‐go, nije sasvim jasno. Međutim, sasvim je izv ‐je sno da se problem reparacije i naknade zalo goraše u BiH ne može riješiti bez učešćadr žavnih i entitetskih vlasti Bosne i Her ceg ‐o vine. Onaj, tko je pokrenuo ovaj proces te lo ‐g orašima obećao brzu pravičnu i primjerenuna platu odštete za proživljene torture i poni ž ‐e nja bez osiguranih potrebnih mehanizamaza štite, utemeljene na pravičnom suđenju nanačelima prihvaćenih spomenutih Konve n ci ‐ja, doveo ih je u veliku zabludu. Svi oni, čiji suza htjevi osporeni na svim sudskim instanca‐ma u Bosni i Hercegovini (spominje se više ti ‐suća takvih zahtjeva), očekuju pravdu i pra v ‐e dnost od Europskog suda za ljudska pravau Strasbourgu, koji je zadnja instanca u potra‐

zi logoraša za pravdom. Nadležnost ovog Su ‐da za ljudska prava BiH je prihvatila 2002. go ‐dine kada je ratificirala Konvenciju o ljudskimpr avima i temeljnim slobodama.

Zahtjevi za naplatu sudskih troškova, koješalju sudovi, novi je oblik kažnjavanja žrtavarata, novo njihovo prolaženje kroz torture. Totr eba žurno zaustaviti, napose što u jednomdijelu države, u entitetu RS, imamo praksu dase u ovoj fazi traži ‐ putem ovršnih radnji ‐ na ‐p lata sudskih taksi dok u drugom dijelu, Fe d ‐er aciji BiH, tih troškova nema, bez obzira da lije presuda išla u korist ili protiv tužitelja. Jed ‐no od rješenja bi bilo i odgoda naplate ovih su ‐dskih troškova sve dok se ne završi postupakpr ed Europskim sudom za ljudska prava uStrasbourgu, što su predlagali logoraši, udru‐ženja logoraša te njihovi pravni zastupnici.

Sarajevo, 6. srpnja 2016.Mons. Franjo Komarica

biskup banjolučkipredsjednik Komisije „Iustitia et pax“BK BiH

Priopćenje sa 67. redovitog zasjedanja BK BiH

BK

BIH

260 VRHBOSNA 3/2016

U zgradi Biskupskog ordinarijata u BanjojLu ci, 13. i 14. srpnja 2016. održano je 67. redo‐vito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne iHe rcegovine. Predsjedao je nadbiskup metro‐polit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, a su ‐dj elovali su svi članovi BK BiH osim biskupamo starsko‐duvanjskog i apostolskog upravi‐telja trebinjsko‐mrkanskog mons. Ratka Perićakoji je u isto vrijeme službeno boravio u Vati ‐k a nu. Na zasjedanju su sudjelovali i delegatiHr vatske i Slovenske biskupske konferencijemons. Nikola Kekić, vladika križevački, i mo ‐ns. Jurij Bizjak, biskup koparski.

Tijekom zasjedanja s biskupima se susreoapostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons.Luigi Pezzuto. Razmišljalo se, između ostalog,o zajedničkom djelovanju biskupa na razinicr venog učiteljstva i pastoralno‐socijalnih ak ‐ti vnosti s ciljem da se pomogne opstanak ljudiu Bosni i Hercegovini.

Biskupi su razmotrili provedbu zaključakas prošlog plenarnog zasjedanja i s Trećeg me ‐đ u dekanskog susreta te izrazili zadovoljstvo

da je provedeno ono što je dogovoreno. Saslušali su i izvješća svojih delegata sa slj e ‐

dećih ovogodišnjih događanja: s proslave 1050.obljetnice prisutnosti kršćanstva u Po ljs k oj, sa100. Njemačkog katoličkog zborovanja u Leip ‐zi gu, s plenarnih zasjedanja Hrvatske i Ta lija n ‐ske biskupske konferencije te s redovitog go di ‐š njeg zasjedanja generalnih tajnika eu ropskihbiskupskih konferencija u Berlinu.

Biskupi su s radošću prihvatili najavu Au s ‐t r ijske biskupske konferencije da će svoje pro‐ljetno zasjedanje 2018. godine održati u Sar aje ‐vu kao izraz i znak povezanosti i potpore kraj ‐e vnoj Crkvi u Bosni i Hercegovini.

Biskupi su upoznati s predviđenim progra ‐m om Europskog susreta o djelima milosrđako ji će se, u organizaciji Komisije Vijeća eur o p ‐skih biskupskih konferencija Caritas in Ver it a te,održati od 15. do 18. rujna 2016. u Sarajevu.

Biskupi su upoznati i s primopredajom iz ‐m eđu dosadašnjeg rektora mons. Jure Bo gd a ‐na i novog rektora preč. Bože Radoša u Papi n ‐s kom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu.


VRHBOSNA 3/2016 261

BK

BIH

Do sadašnjem rektoru biskupu Bogdanu iovom prigodom zahvaljuju za dugogodišnjupl odnu suradnju, a novom rektoru preč. Ra d ‐o šu i suradnicima žele svaki Božji blagoslov ubudućem vođenju ove ustanove od posebnevažnosti za Crkvu u Hrvata.

Kroz opširno godišnje izvješće o radu Ca r ‐it asa Bosne i Hercegovine, biskupi su upozna‐ti s brojnim projektima i aktivnostima koje pr ‐o v odi Caritas na svim razinama u Bosni i He ‐rcegovini. Posebno ih raduje sve bolja sura‐dnja s Međunarodnim i Europskim Caritas ‐om, ali i na razini Caritasa Bosne i Hercego vi ‐ne. Upoznati su i s rezultatima akcije Tjedanso l idarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Her ‐c e g ovini ponovno izražavajući zahvalnostHrv atskoj biskupskoj konferenciji i Hrvats k ‐om Caritasu, ali na osobit način brojnim ljudi‐ma koji i na taj način daju potporu Crkvi i lju‐dima u BiH.

Biskupi su s posebnim zanimanjem sasluša‐li svoga delegata na prošlogodišnjoj Bisku p s kojSinodi mons. Tomu Vukšića, vojnog bi s k u pa uBiH, koji je prikazao poslijesinodalnu po bu d n ‐i cu „Amoris laetitia“ (Radost ljubavi), ko ju jeobj avio papa Franjo na svetkovinu svetoga Jo s ‐i pa, 19. ožujka 2016. nakon održanih dviju bi s ‐k upskih sinoda o obitelji, jedna 2014. a druga2015. godine. Iznio je i pojedine točke o kojimaje vođeno najviše diskusije tijekom Sinode.

Razmišljajući o provedbi poticaja SvetogaOca iz spomenute pobudnice, biskupi potičusve svećenike da još veću pozornost posvetene posrednoj pripravi mladih za sakrament že ‐ni dbe. Na osobit način potiču svećenike, redo‐vnike, redovnice i katehete da posebnu pozor‐

nost posvete župnoj katehezi kao nenadomje‐stivom načinu odgoja u ljubavi prema Crkvi ižupnoj zajednici te rastu u zaživljavanju kršć ‐a nskog stava crpljenog iz sakramenata. Potičusve katoličke roditelje da svoju djecu šalju nažu pnu katehezu podsjećajući da je upravo žu ‐p na kateheza sačuvala u mnogima vjeru u vr ‐e menu jednoumlja. Zahvaljuju svim kateheta‐ma i katehisticima koji kroz župni vjeronauk isvjedočko vjerničko življenje pomažu učenici‐ma ne samo u vjerskom znanju nego i u življe‐nju vlastite vjere. Podržavaju rad Centara zaobitelj koje vode dijecezanski Caritasi kao i fo ‐r m iranje mladih animatora koji svojim vršnja‐cima pomažu rasti u vjeri. Odaju priznanje iza hvalnost onima koji rade na povezivanjuobi telji kroz razne udruge, pokrete ili na dr ‐uge načine te potiču da to bude još šire i teme‐ljitije. Pozivaju sve vjernike da više čitaju vjer‐ski tisak te slušaju i gledaju katoličke elektro‐ničke medije te u razgovorima o vjerskim te m ‐a ma međusobno se snaže i rastu u vjeri te obo‐gaćuju svoj vjerski rječnik.

Biskupi su upoznati i sa sadržajem pismapr efekta Kongregacije za nauk vjere kardinalaGe rharda Müllera Iuvenescit Ecclesia o odnosuizmeđu hijerarhijskih i karizmatskih darovaza život i poslanje Crkve.

Na blagdan sv. Bonaventure, nebeskog za š ‐t i tnika banjolučke katedrale i biskupije, 15. sr ‐p nja biskupi će slaviti svečanu Euharistiju. Sv ‐e tu misu predvoditi će i prigodnu propovijeduputiti kardinal Puljić.

Banja Luka, 14. srpnja 2016.Tajništvo BK BiH

Komunikacija i milosrđe: Plodni susret

50. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacijaPapa Franjo se i ove 2016. godine, u skladu s

već ustaljenim crkvenim običajem, koji traje ra ‐vno pola stoljeća, obratio Crkvi i svijetu po s e ‐bn om okružnicom u povodu Svjetskoga da nasr edstava društvenih komunikacija. Tu je tr ad ‐ic iju prije pedeset godina započeo njegov pr ‐ethodnik Pavao VI., tako da je ovo jubilarna pe ‐de seta obljetnica crkvenog obilježavanja da na

komunikacija. Znakovito je također, da se izbo‐rom datuma objavljivanja ove okružnice na st ‐avlja praksa, da ju pape objavljuju 24. siječnja,na blagdan svetoga Franje Saleškoga, že n e ‐vskoga biskupa (†1622.), crkvenoga naučitelja(1877.) i zaštitnika novinara od 1923. godine.

Kao što je poznato, Katolička Crkva svakego dine jednu nedjelju, na svjetskoj razini, po ‐


sv ećuje sredstvima društvenoga priopćavanja,njihovoj ulozi i značenju, posebice u promica‐nju kršćanskih vrednota, evangelizacije svijetai sloge među ljudima, a na području Bisk up s ‐ke konferencije Bosne i Hercegovine već se us ‐t alio običaj da to bude posljednja nedjelja umj es ecu rujnu.

Papa Franjo je svoju ovogodišnju okružni‐cu naslovio „Komunikacija i milosrđe: plodnisusret“. Iz samoga naslova, i još više iz sadrža‐ja ove okružnice, očito je kako Papa želi da se,za jedno s ostalim zdravim snagama u društ ‐vu, i sva dobronamjerna sredstva društvenogapri općavanja, a među njima posebice ona cr k ‐v ena, izravno uključe u program jubilarne go ‐dine milosrđa, koju je proglasio papa Fra njo, ikoja je upravo u tijeku.

U skladu s tom Papinom nakanom, još jed n ‐ om ponavljamo poziv, koji je upućen s po sl j e ‐dnje sjednice Vijeća za medije Biskupske ko n fe ‐re ncije, da se sva sredstva društvenoga pr io pć ‐a v anja velikodušno pridruže u podržavanju ipr omicanju plemenite misli i djela milosrđa,ko ja su uvijek, kada god i gdje god se vrše, izr ‐az ljudskoga humanizma i kršćanske ljubavi.

Pozivamo posebice urednike,suradnike ivl asnike novinskih izdanja, televizijskih i ra ‐

di jskih postaja, da na svojim stranicama i u sv ‐oj im emisijama nađu prostora i vremena te ja ‐v nosti predstave tolika doba djela i tolike ple ‐m e nite ljude koji oko nas postoje i djeluju. Ne ‐ka se to čini iz zahvalnosti, koju svi dugujemoprema takvim osobama i dobrotvornim orga‐nizacijama, ali još više neka to čine kako bi sepotaknulo cijelo društvo, političke i gospodar‐ske sustave, znanstvene i odgojne ustanove, ipojedince u njima da se uključe u pomaganjepotrebnima kojih, nažalost, ima mnogo.

Po zagovoru svete Majke Terezije, koja je usv om životu utjelovila milosrđe i svoj život pr ‐et vorila u veliko i dugotrajno djelo milosrđa,neka milosrdni Gospodin blagoslovi sva ple‐menita nastojanja, a medijske djelatnike i sre ‐ds tva priopćavanja učini plodnim sredstvimasluženja i pomaganja ljudima.

Sarajevo, 5. rujna 2016., na blagdan sveteMajke Terezije.

Don Tomo Vukšić,vojni biskup u BiHPredsjednik Vijeća za sredstva

društvenoga priopćavanja BK BiH

262 VRHBOSNA 3/2016

BK

BIH

Održana XIV. Sjednica stalnog vijeća Biskupske Konferencije BiH

Četrnaesta sjednica Stalnog vijeća Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine održana je, 6.rujna 2016. u prostorijama Nadbiskupskog or ‐dinarijata vrhbosanskog u Sarajevu. Pre dsj e ‐dao je nadbiskup metropolit vrhbosanski kar ‐dinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, a su dj ‐e lovali su dopredsjednik BK BiH mons. To moVukšić, vojni biskup u BiH, i član Vijeća mo ns.Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski, tegeneralni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević.

Članovi Vijeća su upoznati s provedbomza ključaka sa 67. redovitog zasjedanja Bi sk u p ‐ske konferencije Bosne i Hercegovine održa‐nog, 13. i 14. srpnja 2016. u Banjoj Luci. Taj niš ‐tvu su dane smjernice za provedbu preostalihzaključaka.

Razmotreni su važniji dopisi koji su pristig ‐li od posljednjeg zasjedanja te dane smjerniceTajništvu za njihovo rješavanje.

Napravljen je i prijedlog dnevnog reda pr ‐e d stojećeg redovitog zasjedanja Biskupske ko ‐nferencije BiH koje će se održati početkom mj ‐eseca studenog u Sarajevu.

Na kraju je dogovoreno da Biskupska kon‐ferencija BiH u predstojećim danima uputiporuku za Lokalne izbore u Bosni i He rc ‐egovini koji će se održati u nedjelju, 2. listopa‐da 2016.

(kta)


VRHBOSNA 3/2016 263

BK

BIH

U organizaciji Konferencije viših redovnič ‐k ih poglavara i poglavarica Bosne i He rce go v ‐i ne (KVRPP BiH) održan je u subotu, 10. rujna2016. u Katoličkom školskom centru „Don Bo ‐sco“ u Žepču XIX. redovnički dan na temu mi ‐l o srđa i kontemplacije. Sudjelovalo je oko 160redovnika i redovnica.

Otvarajući skup potpredsjednica Kon fer e n c ‐ije VRPP Bosne i Hercegovine mr. s. Kata Ka r a ‐dža zaželila je svima dobrodošlicu. Uime Hr ‐vatske konferencije viših redovničkih pog l av arai poglavarica i domaćina sudionike je po ‐zdravio provincijal mr. don Pejo Orkić izrazivširadost što se taj redovnički skup održava u okri‐lju njihove salezijanske zajednice. Na zo č ne jepozdravio, uime biskupa Bosne i Her ce g ovine,pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar,koji je izrazio radost što u Godini mi losrđamože sudjelovati u slavlju Red ovn ič kog dana.

Prvo izlaganje „Ispovijed – sakrament Bo žj egmilosrđa“ održao je fra Josip Ikić, prof., mi si o n ‐ar milosrđa, član Franjevačke provincije BosneSr ebrene. U svom izlaganje istaknuo je ka ko“pa pe neumorno upućuju hitne pozive ci j elojCr kvi da ponovno otkrije i „oživi“ sa kr a mentpomirenja, jer preko ovog sakramenta – koji je uvelikoj krizi – možemo susresti i „do ta knuti“Božje milosrđe. Taj sakrament mi losrđa i ovlastispovijedanja dao je Isus svojim apostolima naprvi dan svoga uskrsnuća. Bo žje milosrđe možese, najbolje doživjeti i „do ta knuti“ u sakramen‐tu pomirenja. Kate kiz am Katoličke Crkve, isti‐čući različite aspekte po k o rničkog slavlja, ovajsakrament naziva i sa kr a ment obraćenja jer sa k ‐r a mentalno ostvaruje Isusov poziv na obrać ‐enje, na put povratka k Ocu od kojeg se čovjekgrijehom udaljio. Na zi va ga i sakrament pokorejer posvećuje osobni i zajednički put obraćenja,kajanja i zadov oljštine počinjene za grijehe;zatim sakrament isp ovijedi jer je priznanje iliispovijed grijeha pred svećenikom bitni eleme‐nat ovog sakramenta. Zove se i sakrament opro‐štenja jer, po sv ećenikovu sakramentalnom odr‐ješenju; Bog daje pokorniku ‘oproštenje i mir’.“U svom iz l aganju, fra Josip je izložio i više savje‐ta iskus n ih ispovjednika, između navedenih jerekao da u “ispovjedi nije riječ o tome koliko stevi lo ši nego koliko je Bog dobar”. „Ponovno ot ‐

k ri vanje i oživljavanje sakramenta pomirenja,naj više ovisi o ispovjednicima (svećenicima i bi ‐s k upima), o njihovom stavu i prakticiranju sa ‐kr amenta pomirenja. Dobri ispovjednici su,prije svega, i sami dobri pokornici. Oni svećeni‐ci koji sami imaju duboko iskustvo Božjeg pra‐štanja i milosrđa kroz ispovijed, mogu biti au te ‐n tični i učinkoviti poslužitelji Božjeg mi lo srđa.Zato se i sami ispovjednici trebaju re dovito isp ‐ov ijedati i tako rasti na svome putu svetosti.Crkva je u svojoj dugoj povijesti im ala punoizvrsnih ispovjednika, od kojih se is ti ču trojica,kao uzori: sv. Ivan Marija Vi anney, sv. LeopoldBogdan Mandić i sv. Pio iz Pi et re lc ine. Oni subili izvrsni i uspješni ispovjednici jer su istovre‐meno bili i dobri i ponizni po kornici.” U zaklju‐čku je fra Josip istaknuo da je “Milosrđe je naj‐veće Božje svojstvo” kako je to pisala, sv. Fa us ‐tina Kowalska u svome Dnevniku.

Drugo izlaganje – sažet prikaz pisma „Ko nt ‐em plirajte“ Bogu posvećenim muškarcima i že ‐n ama na tragovima Ljepote pročitao je uime od ‐s utnog predsjednika Konferencije VRPP fra Mi ‐ljenka Šteke vikar Hercegovačke franjevačke pr ‐ovincije fra Ivan Ševo. To je treće pismo Kon gr e ‐gacije za ustanove posvećenog života i družbeapostolskog života u svezi s Godinom posveće‐nog života. Na početku je fra Ivan rekao, kako je„Pi smo upućeno Bogu posvećenim osobamakao otvoren poziv na Božje otajs tvo, na preispi t ‐i vanje našega odnosa s Bog om, napose našegaži vota u Duhu. Ima šest dijelova ili poglavlja na ‐s lovljenih kao Pre dg ovor, Tražiti, Prebivati, Izg ‐ra đivati, Epilog i Za razmišljanje. Krcato je cita‐tima i bogatim mislima, koje su većinom jedno ‐st avno nanizane (proviđene rednim brojevimaod 1. do 73.), bez nekog povezujućeg materijalaiz među njih. Svaki se broj može uzeti kao zase‐bna te ma za razmatranje. Čak i pojedini dijelovibrojeva pa i pojedine rečenice prikladne su da senad njima meditira. Pismo kao osnovu uzimaPjesmu nad pjesmama, za Židove „najsvetiju“knjigu od svih knjiga SZ. Ta pjesma je svjetionikza Bogu posvećene osobe koje su prema pa pi Fr ‐anji, pozvane iskusiti i pokazati da je Bog sposo‐ban posve ispuniti ljudsko srce i uči niti ga posvesretnim tako da ono nema po t rebe tražiti svojusreću drugdje. Središte kr šćanske meditacije je

Održan XIX. redovnički dan u Katoličkomškolskom centru „Don Bosco“ u Žepču


Poziv biskupa BK BiH u povodu ovogodišnjihlokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, 2. 10. 2016.

BK

BIH

264 VRHBOSNA 3/2016

raspeti Krist. Kon tem p la cija je pogled u Bo ga i udjelo Božjih ruku. To je napor da u Bo ga upravi‐mo ne samo pogled očiju nego i srce. Mj estokontemplacije je sâm život, takav kakav jest.Njegovanje unutarnjega života ne smije se do ‐gađati negdje ‘ni na nebu ni na zemlji’. Mora sedogađati u konkr etnom životu u poniznoj bl i z ‐ini s Bogom i is krenoj empatiji prema bližnjemu,što stvara oč išćenu i preobraženu egzisten c iju.Konte m p lativna osoba dugotrajnim proce s om,malo‐pomalo, ujedinjuje rad za Boga i os j e ‐ tljivost za op ažanje njegove nazočnosti. Ko nte ‐m plativna i aktivna dimenzija nerazdvojno sepr epliću, ali uvijek tako da je ljudsko podređenobožan s k om, vidljivo nevidljivom, aktivna di ‐menzija ko ntemplativnoj, a ovo sadašnje bu d u ‐ćem gr a du za kojim tragamo. Ali sve ovisi o na ‐šoj po v ezanosti s Kristom, središtem života i st ‐ aln im izvorom svake inicijative. Bez njega nemo žemo ništa (Iv 15,5). Tko ne ostane u Kristu,neće moći ništa dati svijetu, ništa učiniti na pr e ‐ob razbi strukture grijeha. Bez duljih trenutakakl anjanja, molitvenog susreta s Božjom riječju,is krenog dijaloga s Gospodinom naše za d aće la ‐ko postaju besmislene, gubimo snagu zbog za ‐mo ra i teškoća i naš žar se gasi. Crkva ima pr i j e ‐ku potrebu za dubokim dahom molitve, a ko n t ‐emplativne osobe moraju prijeći na no ve mo d ‐ alitete duha koji su u okružnici na b r ojeni u še sttočaka.“ U zadnjem poglavlju ok r u žnice Ko n t ‐emplirajte „Pismo donosi nekoliko Pap i n ih pot ‐icaja za razmišljanje. Papa nas po ziva da se up ‐itamo da li danas Isusov po gl ed počiva na na ma.Kako nas gleda, što od nas traži, kamo nas šalje?

Svim Bogu posvećenim os obama, pa pa Franjostavlja Mariju kao uzor kontemplacije.“

Nakon drugog izlaganja uslijedila je stan‐ka, a zatim rasprava koju je vodila moderator ‐ica Redovničkog dana s. Ljubica Stjepanović,čl anica Školskih sestara franjevki Bosansko‐hrvatske provincije. Na početku euharistij‐skog slavlja u župnoj crkvi sv. Antuna Pad ov ‐a nskoga u Žepču sudionike Redovničkog da ‐na pozdravio je župnik preč. Predrag Stoj če v ‐ić. Misno slavlje predslavio je biskup mons.Pe ro Sudar u suslavlju tridesetak svećenika, aho miliju je izrekao provincijal Franjevačke pr ‐o vincije Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić,OFM. Za vrijeme euharistijskog slavlja pjevaoje i svirao žepački župni Zbor pod ravnanjems. Slavice Tubak, članice Marijinih sestara.

Nakon objeda, o povijesti Katoličkog škols ‐kog centra „Don Bosco“ i dolasku prvih sa le z ‐i j anaca u Žepče 1995. godine te početku radana jprije Tehničko‐obrtničke škole 1999. te2000. godine i Opće gimnazije, govorio je rav ‐n atelj mr. don Milan Ivančević. Zatim je za su ‐d ionike bilo organizirano razgledavanje KŠC‐a u dvije skupine.

O salezijanskoj karizmi i preventivnom su ‐stavu Don Bosca govorio je don Danijel Vid o vić.Uslijedio je prikazivanje filma Don Bos c ovi sale‐zijanci u Hrvatskoj, a zatim druženje kroz igru iples koje su animirali salezijanski suradnici.

Oko 17 sati u prigodnoj riječi zahvale skupje zatvorila potpredsjednica KVRPP BiH s. Ka ‐ta Karadža.

(kta/kvrppbih)

Pred svake izbore – mi biskupi smatralismo svojom dužnošću potaknuti vas da isko‐ristite svoje građansko pravo i ujedno obavitesvoju građansku dužnost te izađete na izborei na njima glasujete savjesno i odgovorno. Točinimo i sada, u povodu predstojećih lokalnihiz bora, zakazanih za 2. listopada 2016.

Izbori u demokratskom društvu jedna suod mogućnosti gdje svaki punoljetni građaninmože barem malo osobno pridonijeti općem

dobru svoje lokalne jedinice ili pak cijele zem‐lje. Svjesni smo i mi kao i vi, da je u našoj zem‐lji, uređenoj na – objektivno gledano – nenor ‐m alan način, nužno urediti život njezinih gra‐đana u jednakopravnosti pojedinaca i etničkihi vjerskih zajednica. Opravdano svi očekuje‐mo da su toga svjesni i svi oni naši sugrađani,koji se svojevoljno kandidiraju na odgovorne iza htjevne političke funkcije – ovaj put nalokalnoj razini.


BK

BIH

VRHBOSNA 3/2016 265

Unatoč dosadašnjoj mnogostrukoj razoč ar ‐a nosti i iznevjerenim očekivanjima, mi vas iovaj put potičemo da ustrajete u borbi za ost ‐va renje svojih ljudskih i građanskih prava islo boda te da izađete na izbore i da – zahvalju‐jući mogućnosti izbora, dadnete svoj glas on ‐ome, tko po vašem mišljenju doista ima i zna‐nja i volje i snage da – u svojoj političkoj funk‐ciji za koju se kandidirao, pridonese i vašemživotnom boljitku i boljitku općeg dobra uvašoj lokalnoj zajednici. A to će moći samo onikoji hoće i umiju štititi naše posebnosti ali i tr ‐a žiti načine ljudske i političke suradnje s poli‐tičkim predstavnicima drugih naroda nadobrobit svih naroda i građana ove zemlje.

Nakon svih kušnjâ i sve većih razloga zastrah, narodima i svim ljudima u ovoj zemljitrebaju političari koji će, umjesto međusobnenesnošljivosti i isključivosti, poći putem česti‐tosti i razumijevanja i tako svima ponuditibarem male znakove nade i ljudske dobrote aon da, s vremenom, i bolje materijalne uvjeteza život. Vjerujemo da na izbornim listama

ima i takvih kandidata i da su oni nova prilikaza ovu zemlju i sve nas. Svima molimo Duhamudrosti da takve prepoznamo i hrabrosti daim svojim glasom pružimo priliku!

Sarajevo, 15. rujna 2016.

Vinko kardinal Puljićnadbiskup metropolit vrhbosanski

i predsjednik BK BiHMons. Franjo Komarica

biskup banjolučki Mons. Ratko Perić

biskup mostarsko‐duvanjski i apostolskiupravitelj trebinjsko‐mrkanski

Mons. Tomo Vukšićvojni biskup

Mons. Pero Sudarpomoćni biskup vrhbosanski

Mons. Marko Semrenpomoćni biskup banjolučki


266 VRHBOSNA 3/2016

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

U Godini Božanskog Milosrđa po jedanaesti put pozivam svećenike i vjernike da uzmu uče‐šća u našem godišnjem hodočašću u Nacionalno Marijansko svetište ‐ Marija Bistrica. Ove godi‐ne je to 8. listopada, jer je uobičajeno da hodočastimo svake godine u drugu subotu u listopadu.

Iako su skromne mogućnosti, posebno jer su mnogi bez stalnog zaposlenja i jer su male miro‐vine, uz dobru volju i u ovakvoj situaciji se može naći načina da, barem iz svake župe, budevjernika koji će se odazvati i hodočastiti u ovo nama drago Svetište u pratnji svojih svećenika.

Uvijek je srdačan i blagoslovljen susret s našom Nebeskom Majkom u molitvi, pokori i dje‐tinjem pouzdanju. Ovaj susret, pod Marijinim okriljem, je rijetka prigoda da se susretnu naši pr ‐o gnani vjernici i oni koji su ostali na svojim ognjištima. Brojni naši vjernici koji žive u Hrvatskoj,gdje su našli svoj novi dom, a korijenom su iz naših župa, rado dođu kako bi kod Gospe‐po ‐srednice susreta, susreli svoje rođake, nekadašnje susjede i prijatelje. Blagoslovljen je susret uradosti kada nas Majka Marija okuplja. Neka i iz našeg srca pođe radosni Veliča kao što jeMarija uskliknula u susretu s Elizabetom.

Posebno značenje ima ovo hodočašće i radi oprosta koja nam crkva nudi, a i radi jačanjavjere, nade i ljubavi. Učinimo to pod geslom koje nam dade papa Franjo u Godini milosrđaMILOSRDNI POPUT OCA.

Preporuča se organizirana hodočašća prijavit izravno u Svetište ili Ordinarijatu. Svakakotreba planirati da hodočasnici stignu na vrijeme kako bi se prije sv. Mise mogli ispovjediti teobaviti osobni zavjet i osobnu pobožnost.

Kao što već znadete programa je uobičajen:‐ 11 sati počinje sveta Misa na otvorenom.‐ 14,30 sati zajednički križni put, kojeg završimo u crkvi pozdravom Gospinu liku.

Ovim hodočašćem želimo zadobiti Božje milosrđe kroz ispovijed i pokorničko hodočašće, alii osposobiti svoja srca da budemo milosrdni u našem svagdanjem življenju.

Uz iskren pozdrav svima, želim uspješnu organizaciju hodočašća, te neka nas prati zagovornaše nebeske Majke i Božji blagoslov.

Mladen Kalfić, kancelar

Vinko kardinal Puljićnadbiskup vrhbosanski

XI. hodočašće u hrvatsko Nacionalno Marijanskosvetište Vrhbosanske nadbiskupije

i Banjalučke biskupijeMarija Bistrica, subota 8. listopada 2016.

Datum: 11. kolovoza 2016.Broj: 1036/2016


Draga braćo misnici, dragi pastoralni djelatnici!

U svim našim pastoralnim zajednicama običaje se mjesec listopad obilježiti posebnom po b ‐o žnošću prema Blaženoj Djevici Mariji Majci Božjoj. Draga je naša tradicija moljenja krunicekako u crkvama, tako i u obiteljima i osobno. Koristim i ovu prigodu potaknuti u prvom reduvas svećenike na svakodnevno moljenje krunice, a vi neumorno potičite svoje vjernike na tumolitvu koja je zaliječila i podigla mnoga ranjena i pala srca.

Za ovu godinu smo uzeli misao vodilju Milosrdni kao otac koju nam je papa Franjo dao ka ‐ko moto Godine Božjeg milosrđa. Zato je posebna prigoda obogatiti ovaj mjesec djelima milo‐srđa, te i na taj način provoditi ovu Papinu poruku.

Pred nama su u listopadu i neka hodočašća koja ćemo ostvariti pod istim motom i nakanom:hodočašće u Mariju Bistricu 8. listopada; hodočašće na Bobovac 22. listopada; tu je i Misijska ne ‐djelja 23. listopada, te završetak listopadske pobožnosti hodočašćem na Kondžilo 29. listopada.

Sva ta događanja imaju za cilj ostvariti geslo naše nadbiskupijske Sinode: Sve obnoviti u Kristu!Zato ovom porukom potičem i pozivam da svi pastoralni djelatnici na svim razinama pokre‐

nu snagu vjere kroz molitvu i pobožnost Majci Božjoj i duhovnu obnovu u listopadu. Želim vam uspješnu pastoralnu animaciju i ostvarenje po zagovoru BDM te iskreno poz‐

dravljam i na sve vas zazivam obilje Božjeg blagoslova!Mladen Kalfić, kancelar


VRHBOSNA 3/2016 267

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Listopadska pobožnost 2016.Datum: 11. kolovoza 2016.Broj: 1037/2016

Obavijest o XXI. Susretu dijecezanskih svećenikaSarajevo, VBS i Svećenički dom, srijeda – 21. rujna 2016.


Ove godine održavamo dvadeseti i prvi put susret dijecezanskih svećenika Vrhbosanskenadbiskupije. I na ovaj način pozivam sve dijecezanske svećenika naše Nadbiskupije da uzmuučešće i sudjeluju na tom godišnjem susretu koje će se održati u srijedu 21. rujna 2016. s počet‐kom u 9,30 sati. Ukoliko netko bude spriječen, neka napismeno dostavi razlog izostanka.

Dnevni red:‐ 9,30h sv. Misa u crkvi sv. Ćirila i Metoda (ponijeti albu i štolu crvene boje)‐ 10,30h u Svećeničkom domu radni susret o posljednjoj papinoj pobudnici AMORIS LAETI‐

TIA – RADOST LJUBAVI‐ Izviješća: Svećenički dom i Međupomoć, Bogoslovija, Sjemenište i Katolički tjednik‐ Nadbiskupova završna riječ‐ Ručak u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništuUzeli smo geslo za našu nadbiskupijsku Sinodu „Sve obnoviti u Kristu“, pa želimo poći od

sebe, kako bismo mogli naviještati i svjedočiti tu obnovu.Radujući se našem susretu sve iskreno pozdravljam i na sve zazivam obilje Božjeg blagoslova!

Mladen Kalfić, kancelar Vinko kardinal Puljićnadbiskup vrhbosanski


Već je uobičajeno da redovnu sjednicu Zbora konzultora održavamo uoči sjednice Sv eć e ničkog vije‐ća koja je ove godine u srijedu 12. listopada. Stoga sazivam članove Zbora kon z u ltora na redovnu sjed‐nicu koju ćemo imati 11. listopada 2016. godine u prostorijama Ord in ar ijata s početkom rada u 15h.

Dnevni red:‐ Uvodna molitva i kratki zapisnik sa sjednice 13. listopada 2015.‐ Kako odgovoriti na izazove u novonastaloj društveno političkoj situaciji, a koji se nemino‐

vno odražavaju na našu Nadbiskupiju ‐ Prijedlozi za pastoralnu 2016/17. godinu‐ Razno

Nadam se da će prijedlozi koje ćete donijeti na ovu sjednicu izazvati na razmišljanje i datisugestije za zajedničko dobro života i rada u našoj Nadbiskupiji.

Radujući se našoj suradnji iskreno vas pozdravljam i zazivam obilje Božjeg milosrđa.Mladen Kalfić, kancelar


268 VRHBOSNA 3/2016

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Redovna sjednica Konzultorskog vijećaSarajevo, utorak – 11. listopada 2016. s početkom rada u 15h


VI. Redovna sjednica Svećeničkog vijećaVrhbosanske nadbiskupije

Sarajevo, srijeda - 12. listopada 2016. s početkom rada u 9 sati


Pozivam članove Svećeničkog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije (SVVN) na VI. redovnu sjednicukoje će se održati u prostorijama Ordinarijata 12. listopada 2016. godine s početkom rada u 9 sati.

Dnevni red:‐ Molitva Trećeg časa‐ Zapisnik s prethodne sjednice od 14. listopada 2015.‐ Izviješće o odvijanju Sinode po dekanatima‐ Godina Božanskog milosrđa – osvrt ‐ Pastoralni kalendar‐ Razno

Redovno zasjedanje počinje molitvom Trećeg časa u 9h, zatim je stanka u 10,30h, a zajedni‐čki ručak je u 12,30h. Nakon ručka je predviđen nastavak rada.

Godina milosrđa i Sinoda naše nadbiskupije su dvije nezaobilazne točke koje u sebi sadrže sva našanastojanja i pastoralne programe. Ima dovoljno vremena da se svaki vijećnik može pripremiti i aktiv‐no sudjelovati u radu Vijeća, te i na taj način sudjelovati u kreiranju i provođenju naših dogovora.

Radujući se ovom radnom susretu, iskreno vas pozdravljam i na sve zazivam obilje Božjeg blagoslova!Mladen Kalfić, kancelar



VRHBOSNA 3/2016 269

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Pozivam sve članove Pastoralnog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije na redovnu godišnjusjednicu, koja će se održati u prostorijama Ordinarijata u subotu 12. studenog 2016. s početkomu 9,30 sati. Iako je sjednica u pastoralnom kalendaru bila predviđena u rujnu, iz objektivnih raz‐loga je prebačena na ovaj termin.

Dnevni red:‐ Molitva i Zapisnik sa sjednice 17. listopada 2015.‐ Predstavljanje papine pobudnice Amoris laetitia – Radost ljubavi‐ Osvrt na Godinu Božjeg Milosrđa‐ Osvrt na odvijanju Sinode po dekanatima‐ Pastoralni kalendar‐ Razno

U 11 sati je kratka stanka, a u 12,30h zajednički ručak. Nakon ručka nastavljamo s radom.Ima dovoljno vremena da se možete pripraviti za ovu sjednicu, kako bi, i Vašim učešćem, bilašto plodonosnija i učinkovitija.

Srdačno sve pozdravljam i na sve zazivam obilje Božjeg blagoslova!

Mladen Kalfić, kancelarVinko kardinal Puljić

nadbiskup vrhbosanski

Redovna sjednica Pastoralnog vijećaVrhbosanske nadbiskupije (PVVN)

Subota, 12. studenog 2016. u 9,30 sati


Dekanska konferencijaSarajevo, 9. studenog 2016. – srijeda – s početkom u 9,30 sati


Pozivam sve dekane kao i vršitelje dužnosti službe dekana na redovnu Dekansku konferen‐ciju koja će se održati 9. studenog 2016. s početkom u 9,30 sati u prostorijama Ordinarijata.Ljubazno molim da sudjelovanje pripreme napismeno, kako bi prikaz bio učinkovit u razbori‐tom vremenu.

Dnevni red:‐ Molitva i uvodna riječ Kardinala‐ Svaki dekan neka prikaže slijedeće:‐ hodočašće dekanata u Katedralu‐ kada su u župama dekanata održane posljednje pučke misije.‐ Kada je održavana zajednička priprava za brak u dekanatu


‐ Diskusija i prijedlozi zajedničkih pastoralnih programa‐ Razno

Predviđena je kratka stanka u 11,00 sati a zajednički ručak je u 12,30 sati. Nakon ručka nasta‐vak rada.

Želeći svima dobru suradnju iskreno pozdravljam i zazivam obilje Božjeg blagoslova!



Pozivnica i dnevni red za V. krug dekanatskihzasjedanja Vrhbosanske nadbiskupije

270 VRHBOSNA 3/2016

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Datum: 19. kolovoza 2016.Broj. 1063/2016.

Velečasna gospodo župnici,

dostavljamo Vam pozivnicu i dnevni red za V. krug dekanatskih zasjedanja, koja će se odr‐žati u subotu, 17. rujna 2016. godine s početkom u 10h. Kako je već i ranije bilo uobičavano, svihtrinaest susreta (XIII. dekanata) će se održati isti dan i u isto vrijeme. Također, napominjemokako poziv na sudjelovanje u radu dekanatskih zasjedanja obuhvaća sve svećenike, redovnikei redovnice, župske pastoralne i ekonomske vijećnike, te vjeroučitelje i katehiste, odnosno, sveone koji su aktivno uključeni u pastoral župske zajednice. Župnici su također slobodni da pozo‐vu i predstavnike različitih katoličkih udruga i organizacija, ukoliko iste djeluju na područjunjihove župe.

Susreti trebaju započeti zajedničkim misnim slavljem u 10h, a radni dio susreta započinje u11h. Kako je već i do sada bilo prakticirano, susretom predsjeda dekan uz nazočnost predstav ‐nika Povjerenstva za pripravu Sinode Vrhbosanske nadbiskupije. Radni dio susreta se sastoji odtri slijedeće točke:

Osvrt na temu „Kršćanska egzistencija utemeljena u vjeri, nadi i ljubavi“: Podsjećanjaradi, tijekom proteklog (IV.) kruga dekanatskih zasjedanja bavili smo se temom „Sudjelovanja isuodgovornosti vjernika laika u životu mjesne Crkve“. Promišljanje o jednom aktivnijem ani‐miranju i angažmanu katoličkog laikata spontano nas je dovelo i do promišljanja teologalnih kre‐posti. U neminovnoj vezi i s gorućim pitanjem opstanka Hrvata‐katolika na ovim prostorima,pitali smo se u kolikoj je mjeri uopće naša kršćanska egzistencija utemeljena u vjeri, nadi i lju‐bavi, a koliko u nekim drugim stvarima?

Vjera u Trojedinog Boga: Oca – Stvoritelja, Sina – Otkupitelja i Duha ‐ Posvetitelja nemino‐vno podrazumijeva i jedan nesalomljivi životni optimizam te duboku vjeru i nadu u pobjeduživota, mira, dobra, ljubavi i istine. Ono što nas sada osobito zanima moglo bi se izraziti pitanjem:Na koji način bi mogli bolje integrirati navedene kršćanske istine u naš svakodnevni rad i život?Kao pomoć u razmatranju teme možemo postaviti i slijedeća pitanja:

Ima li kršćanin pravo dugoročno ustrajavati u pesimizmu i beznađu ili je na njemu da uzBožju pomoć iznalazi načine i putove nadilaženja problema?

Ima li kršćanin pravo vječito tražiti krivce u drugima ili je na njemu prvenstveno da preispi‐tuje svoju vlastitu savjest?

Je li ispravno da kršćanin sve svoje nade polaže u politička rješenja premda službena crkve‐


VRHBOSNA 3/2016 271

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

na doktrina kaže da jedno unutarpovijesno spasenje nije moguće (odnosno, spasenje je isključivoBožja stvar)?

Je li dostojno da kršćanin učestalo psuje i proklinje ili je njegovo životno poslanje prvenstve‐no da zahvaljuje i blagoslivlja?

Je li uopće moguće govoriti o nekakvom kršćanstvu s nedostatkom osobnog ljudstva i poštenja? Je li kršćanski pomiriti se sa zlom i patnjom u ovom svijetu ili je potrebno hrabro i svjedočki

pozivati sve ljude da poštuju ljudske i božanske zakone? Slično prethodnom pitanju: trebaju li kršćani šutjet i pri tome se pomiriti s društvenom sin‐

tagmom dežurnih krivaca za sve i svašta ili njihov glas treba da se čuje jasno i glasno? Je li u redu da kršćaninu na prvom mjestu u životu budu tehnički uređaji i uopće različite

materijalne stvari ili bi to trebao biti brat čovjek? O ovim i sličnim pitanjima župnici bi trebali razgovarati s vijećnicima i ostalim pastoralnim

suradnicima te bi netko od njih – kako već uobičavamo‐ tijekom dekanatskih zasjedanja trebaopodnijeti kraće izvješće (pismeno izvješće može biti i nešto duže, ali samo usmeno predstavlja‐nje tijekom zasjedanja ne bi trebalo biti duže od 5 minuta).

Predavanje/prezentacija: Predavanje/prezentaciju na temu življene vjere održat će predstav‐nik Povjerenstva za pripravu Sinode Vrhbosanske nadbiskupije.

Provođenje VI. sinodske ankete: Anketu popunjavaju svi nazočni sudionici zasjedanja. Nakon svršetka III. točke dnevnog reda predviđeno je da se ostavi vremena i prostora za raz‐

govor i diskusiju. Poslije toga je predviđena zajednička okrepa i druženje. Radujući se našem zajedničkom susretu iskreno vas pozdravljamo.

mons. Luka Tunjić, generalni vikarvlč. dr. Mario Bernadić, gen. tajnik Sinode

————————‐Dostavlja se: ‐ Arhiđakonima‐ Dekanima‐ Župnicima‐ A/a

Dekanima u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

Poštovani dekani, svjesni potrebe obiteljskog pastorala u našoj Vrhbosanskoj nadbiskupiji, te pružanja konkret‐

nije brige za naše katoličke obitelji, Ordinarijat Vrhbosanske nadbiskupije u suradnji s Centromza savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije, koncem rujna 2016. godine započinje ciklus psiholo‐ško‐duhovnih seminara i radionica za katoličke obitelji na području Vrhbosanske nadbiskupije.

Voditelji seminara i radionica su dr. sc. Sanda Smoljo Dobrovoljski voditeljica Centra za sa ‐vj etovanje VN i profesorica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, te vlč. dr. sc. Dubravko Tu ‐ralija duhovni asistent Centra za savjetovanje VN i profesor na KBF‐u u Sarajevu.

Seminari bi se održali u nekoliko župa za svaki dekanat (ovisno od broja katoličkih obitelji),

Predmet: Obavijest o psihološko-duhovnimseminarima za katoličke obitelji



radnim danom u trajanju od 18:30 – 21 sat. Kako bi se napravio točan raspored seminara, molim dekane da naprave popis župa u deka‐

natu u kojima je moguće održati seminar. U župama gdje ima manje obitelji, iste se mogu oku‐piti u jednoj susjednoj župi.

Za daljnje informacije i dogovore, molim Vas javite se dr. Smoljo i obavijestite je o broju župau Vašem dekanatu. Kako bi naš pastoralni rad bio djelotvoran i organiziran, molim Vas da jojjavite točan broj župa do 20. 09. 2016.

Kontakt dr. Sande Smoljo Dobrovoljski: Mob. 063/195‐193E‐mail: [email protected]; ured@savjetovaliste‐vn.org



272 VRHBOSNA 3/2016

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Župama Vrhbosanske nadbiskupije

Predmet: Prikupljanje kolekte za žrtve razornogpotresa u Italiji

Datum: 01. rujna 2016.Broj: 1117/2016

Dragi vjernici,

upoznati ste preko različitih medija društvenog priopćivanja o razornom potresu koji se 24.kolovoza dogodio u Središnjoj Italiji. Nažalost, njegova jačina bila je kobna za više stotina ljudikoji su stradali pod ruševinama svojih domova u kojima su živjeli. Veliki je broj ozlijeđenih, alii onih kojima je potrebna duhovna i psihološka pomoć. Uz nemjerljive ljudske žrtve počinjenaje i ogromna materijalna šteta u tim krajevima. Naša nadbiskupija pridružuje se molitvi i poti‐cajima pape Franje u zovu na solidarnost sa žrtvama potresa.

U tom smislu uključit ćemo se i materijalnom akcijom, odnosno prikupljat ćemo kolektu zasve žrtve potresa. Kolekta za žrtve potresa u Italiji prikupljati će se, uz redovitu kolektu, u svimžupama Vrhbosanske nadbiskupije na nedjeljnim misama 18. rujna 2016. Taj dan ujedno će bitii dan Solidarnosti sa žrtvama potresa u Italiji. Posredstvom Caritasa Bosne i Hercegovine pri‐kupljena sredstva će biti upućena u Italiju. Zato molimo župnike da u što kraćem roku dostaveprikupljena sredstva u Ekonomat Nadbiskupije.

Imajući u vidu pomoć koja je stizala iz ove zemlje za vrijeme rata, nakon rata i koja još uvi‐jek stiže za siromašne u našoj zemlji, ovim putem potičem sve naše vjernike da u skladu sa svo‐jim mogućnostima pokažu solidarnost s ugroženim stanovništvom Italije. Otvorimo svojakršćanska srca, pridružimo se molitvi za stradale, te pomozimo svojim prilozima stradale. Nekadobri Bog primi stradale u svoje okrilje, a preživjelima neka bude utjehom.

Na sve Vas zazivam obilje Božjeg blagoslova.




VRHBOSNA 3/2016 273

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Uz spomen Svih vjernih mrtvih, Crkva omogućava po odredbi mjesnog Ordinarija postićipotpuni oprost namijenjen za duše u čistilištu. Potpuni oprost na području Vrhbosanske nadbi‐skupije može se dobiti uključujući svetkovinu Svih Svetih (1. XI.), koja se ove godine slavi utor‐kom i sutradan (2. XI.) na Dušni dan.

Potpuni oprost namijenjen je za duše pokojnika, može se dobiti u svim crkvama i na svimgrobljima uz redovne uvjete: ispovjediti se i pričestiti, pohoditi crkvu ili groblje te izmolitiOčenaš, Vjerovanje i molitvu na nakanu Svetog Oca.

U Godini milosrđa papa Franjo nam je stavio na srce sakrament pomirenja kao put milosrd‐nom srcu i djelima milosrđa. Stoga budite vjernicima na raspolaganju za ispovijed kako bi,izmireni s Bogom i drugima, čista srca činili velika djela, mijenjali obličje ovoga svijeta uz po ‐m oć i u zajedništvu s nebeskim Jeruzalemom. Na taj način ćemo ostati u trajnoj vezi s našim dr ‐agim pokojnicima.

Ujedno podsjećam na odredbu pape Benedikta XV. iz 1915. godine gdje govori da Crkva usvojoj ljubavi prema pokojnicima svetkuje i spomendan svih vjernih mrtvih kad svim svojimsvećenicima velikodušno omogućuje da svaki svećenik na Dušni dan može slaviti tri mise u raz‐ličito vrijeme: za jednu može uzeti stipendij, drugu slavi za sve vjerne mrtve, a treću slavi nanakanu Svetog Oca.

Uz iskreni pozdrav zazivam na vas Božji blagoslov!



Potpuni oprost uz Dušni dan

Datum: 7. rujna 2016.Broj: 1137/2016

XV. Molitveni dan za Domovinu na Bobovcu

Već petnaesti put cijela Vrhbosanska nadbiskupija se okuplja na molitvu za Domovinu nadan smrti kraljice Katarine Kosače–Kotromanić. Isto toliko puta hodočastimo na Bobovac snakanom moliti za Domovinu. Stoga pozivam sve koji mogu da dođu u subotu 22. listopada2016. godine da zajedno zahvaljujemo Bogu za dar domovine i molimo za njezinu stabilnost isretniju budućnost. Moto ovogodišnjeg hodočašća je u duhu Godine milosrđa i naše Sinode„Milosrdni poput Oca obnovimo svoja srca i ljubav prema Domovini“. Posebno je potrebnomoliti nadahnuće Duha Božjega jer su ove godine početkom listopada i općinski izbori u našojDomovini. Naše povjerenje trebaju dobiti oni koji će se natjecati u ljubavi prema Bogu, svomenarodu i svakom čovjeku koji živi u ovoj lijepoj Državi.

Kao što vam je poznato ovom hodočašću se već duže vremena pridružuju i vjernici Vojnogordinarijata u BIH. Zahvaljujem svima koji su to od samog početka prihvatili i hodočaste naBobovac, ali izražavam i svoju zabrinutost gubljenja osjećaja molitve za Domovinu. Neka nasmolitva ujedini, okupljene na kraljevskom gradu Bobovcu.

Svi koji budu hodočastili na Bobovac, mogu se pridružiti oružanim snagama i zajednički

Subota, 22. listopada 2016. godine

Datum: 7. rujna 2016.Broj: 1138/2016


moliti krunicu penjući se na Bobovac. Drugi se mogu pridružiti na Misnom slavlju koje će bitiu 11 sati.

U iščekivanju radosnog molitvenog zajedništva i susreta na Bobovcu, srdačno Vas pozdrav‐ljam u Gospodinu.



274 VRHBOSNA 3/2016

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Članovima Vijeća za mlade Vrhbosanske nadbiskupije

PREDMET: Poziv na III. redovitu sjednicu Vijeća zamlade Vrhbosanske nadbiskupije

Datum: 14. rujna 2016.Broj: 1149/2016

Prema članku 17. Statuta Vijeća za mlade Vrhbosanske nadbiskupije, sazivam sjednicu Vijećaza mlade koja se ima održati 23. rujna 2016. u prostorijama Nadbiskupijskog centra za pasto‐ral mladih „Ivan Pavao II.“, Gatačka 18 (Sarajevo) s početkom u 16:00 sati.

Dnevni red:‐ Molitva, pozdrav i uvodna riječ mons. Luke Tunjića, gen.vikara VN‐ Razrješenje starih vijećnika i najava novih vijećnika‐ Osvrt na otvorenje zgrade NCM „Ivan Pavao II.“ ‐ Mogućnosti, kapaciteti i aktivnosti koje nova zgrada nudi (kratko o projektima)‐ Volonterska akcija mladih „72 sata bez kompromisa“‐ Dan Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“‐ Predstavljanje novih projekata(INSIDE i Osnaživanje mladih kroz osposobljavanje za rad u

poljoprivredi)‐ Predstavljanje letka s aktivnostima do Božića‐ Iskustva vijećnika o radu i uspjehu u protekloj akademskoj godini‐ Razno

Nakon sjednice i svete Mise koju će predslaviti mons. Luka Tunjić, u 18:00 sati svoj susretzavršit ćemo večerom i druženjem. Kontakt osoba: Ivana Klačar – 033 766 226.

U nadi da ćete se odazvati, sve Vas iskreno pozdravljam i zazivam obilje Božjeg blagoslova!

Mladen Kalfić, kancelarVinko kardinal Puljić,



VRHBOSNA 3/2016 275

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Dan molitve za mirUtorak, 20. rujan 2016. godine

Datum: 16. rujna 2016.Broj: 1156/2016

Poštovani!

Apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto je ovih dana poslao obavijest koju je zaprimiood Državnog tajništva njegove svetosti pape Franje da se u utorak 20. rujna 2016. godine u svimbiskupijama u svijetu slavi Dan molitve za mir. Tog dana će papa Franjo predsjedati međureli‐gijskim susretom „Žeđ mira“ u Asizu.

Mi, koji još duboko osjećamo posljedice rata te nosimo tolike rane na duši i tijelu, znamodobro što znači mir. Posebno smo u posljednje vrijeme uvidjeli kako je i ovaj mir, koji nije pra‐vedan, na krhkim nogama. Molimo zdušno za taj Božji dar u našim dušama, obiteljima, našemhrvatskom narodu i u ovoj zemlji BiH, kao i u cijelom svijetu.

Neka nas prati zaštita i zagovor Kraljice mira da budemo iskreni molitelji i graditelji mira. U toj nadi Vas iskreno pozdravljam u Gospodinu.

Mladen Kalfić, kancelar

Dekanima u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

Poštovani dekani, dragi župnici,

kako bi odgovorili na potrebe zaručnika koji se pripremaju na kršćanski brak, želimo Vasobavijestiti da Ordinarijat Vrhbosanske nadbiskupije od jeseni 2016. godine, započinje s pasto‐ralnim djelovanjem koji se odnosi na zaručnike, odnosno počinjemo s tečajima priprave za braku Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Za sve zaručnike koji se planiraju vjenčati u Katoličkoj Crkvi,jedan od nužnih uvjeta za pristup sakramentu ženidbe je taj da su prošli tečaj priprave za brak.Tečaj priprave za brak nije isključivo za zaručnike, već za sve mlade koji su već počeli promi‐šljati o braku, ili koji se dvoume u pozivu. Na tečaju mogu sudjelovati i mladi bračni parovi,koji su nedavno vjenčani (do godinu dana), a koji nisu prošli pripravu za kršćanski brak.

Za svaki dekanat bit će ponuđena po dva termina, jesenjski i proljetni termin. Tečaj pripraveza brak održavat će se dva puta u radnom tjednu, u vremenu od 18:30 do 21 sat. U udaljenimžupama, u dogovoru s dekanom ili župnikom, imajući u vidu prilike na terenu, tečaj pripraveza brak može trajati jedan dan.

Pored predavanja i radionica, u pripravi za brak sudjelovat će i bračni parovi koji će svojimprimjerom i iskustvom kršćanskog braka svjedočiti, te mladim zaručnicima prenijeti svoja isku‐stva bračnog života.

U realizaciji ovog projekta, izuzetno nam je važna Vaša suradnja i podrška, kako bi mladi biliupoznati i kako bi se prijavili na tečaj. Budući da je ovo konkretan vid pastorala za zaručnike,

Predmet: Obavijest o tečaju priprave za braku Vrhbosanskoj nadbiskupiji

Datum: 21. rujna 2016.Broj: 1176/2016


mnogi mladi u našim krajevima nisu na to navikli, stoga bit će nužno češće i intenzivnije oba‐vještavati mlade o važnosti ovih tečaja, kako bi odgajali njihovu savjest u skladu s kršćanskimvrijednostima braka i poslanja obitelji.

Važno je da sve župe u dekanatu budu obavještene i da svaka župa dostavi broj zaručnikakoji će sudjelovati u tečaju priprave. Obzirom na prilike, za manje dekanate (župe) u kojimanema mnogo zaručnika, moguće je organizirati tečaj koji će obuhvaćati više dekanata (župa).

Odgovorna osoba za tečaj priprave za brak je dr. sc. vlč. Dubravko Turalija, v. d. voditeljaUreda za pastoral braka i obitelji u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, koji ovaj projekt realizira u sura‐dnji s Centrom za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije.

Broj župa u kojima se mogu održati tečaji priprave za brak možete poslati na adresu Kaptol7, 71000 Sarajevo, s naznakom Ured za pastoral braka i obitelji, ili možete javiti telefonom dr.sc. Sandi D. Smoljo, voditeljici Centra za savjetovanje na broj 063 195 193, ili putem e‐maila:[email protected]; ured@savjetovaliste‐vn.org.

Želeći vam Božji blagoslov iskreno vas pozdravljam!



276 VRHBOSNA 3/2016

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Ordinarijatu Vrhbosanske nadbiskupijeOrdinarijatu Mostarsko – Duvanjske i Trebinjsko – Mrkanske biskupijeOrdinarijatu Banjalučke biskupije

Seminar za ovlast ispovijedanja je održan 6. i 7. rujna 2016. godine u Vrhbosanskom bogo‐slovnom sjemeništu. Predavači i ispitivači su bili: prof. dr. fra Velimir Valjan iz moralne teolo‐gije, prof. dr. fra Danimir Pezer iz pastoralne teologije (liturgijski pastoral) i prof. dr. fra ŠimoIvelj iz kanonskog prava.

Trećem Seminaru i usmenom ispitu je pristupilo 13 svećenika, drugom Seminaru i pisme‐nom testu 14 te prvom Seminaru i pismenom testu 12 svećenika. Na Seminaru je sudjelovaoukupno 39 svećenika.

Treći Seminar

1. Fra Željko Nikolić, Provincija Bosna Srebrena2. Fra Jozo Šarčević, Provincija Bosna Srebrena3. Don Ivan Bijakšić, Mostarsko‐Duvanjska biskupija4. Don Ante Čarapina, Mostarsko‐Duvanjska biskupija5. Vlč. Marko Stojčić, Banjalučka biskupija6. Fra Hrvoje Miletić, Hercegovačka franjevačka provincija7. Fra Goran Azinović, Hercegovačka franjevačka provincija8. Fra Antonio Šakota, Hercegovačka franjevačka provincija9. Fra Dario Galić, Hercegovačka franjevačka provincija

Predmet: Uspjeh na Seminaru za ovlastispovijedanja 2016.

Datum: 22. rujna 2016.Broj: 1184/2016


VRHBOSNA 3/2016 277

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

10. Fra Antonio Šakota, Hercegovačka franjevačka provincija11. Vlč. Marin Marić, Vrhbosanska nadbiskupija12. Vlč. Ivan Karača, Vrhbosanska nadbiskupija13. Vlč. Ivan Butum, Vrhbosanska nadbiskupija

Navedeni svećenici su nazočili treći put Seminaru za ovlast ispovijedanja i svi su pozitivnoprošli na usmenom ispitu te Komisija predlaže da im nadležni Ordinariji podijele trajnu ovlastispovijedanja.

Drugi Seminar

1. Fra Mario Katušić, Provincija Bosna Srebrena2. Vlč. Bojan Ivešić, Vrhbosanska nadbiskupija3. Vlč. Vlado Vrebac, Vrhbosanska nadbiskupija4. Vlč. David Trujillo, Vrhbosanska nadbiskupija5. Fra Davor Petrović, Provincija Bosna Srebrena6. Fra Ivan Marić, Hercegovačka franjevačka provincija7. Fra Marin Karačić, Hercegovačka franjevačka provincija8. Fra Ivan Pilić, Provincija Bosna Srebrena 9. Fra Perica Ostojić, Hercegovačka franjevačka provincija10. Don Marin Skender, Mostarsko – Duvanjska biskupija11. Don Damir Pažin, Trebinjsko‐Mrkanska biskupija12. Vlč. Predrag Ivandić, Banjalučka biskupija13. Vlč. Boris Ljevak, Banjalučka biskupija14. Vlč. Ante Barešić, Banjalučka biskupija

Navedeni svećenici su nazočili drugi put Seminaru za ovlast ispovijedanja. Svi su pozitivnoprošli pismeni test i Komisija predlaže da im nadležni Ordinariji produže ovlast ispovijedanjana jednu godinu.

Prema knjizi EXAMINA pro iurisdictione III. na II. Seminaru su se trebali pojaviti:1. Vlč. Damjan Soldo, Vrhbosanska nadbiskupija2. Vlč. Jošt Mezg, Vrhbosanska nadbiskupija3. Don Josip Čule, Mostarsko‐Duvanjska biskupija

‐ Vlč. Damjan Soldo se ispričao i Komisija predlaže da mu se ovlast ispovijedanja produži nagodinu dana do Seminara 2017. godine.

‐ Vlč. Jošt Mezg se ispričao. On pastoralno djeluje izvan Nadbiskupije i ovlast ispovijedanjamu daje biskup u Skoplju gdje trenutno na službi.

‐ Don Josip Čule nije nazočio Seminaru zbog odlaska na postdiplomski studij. Nedolazak naSeminar i odlazak na studij javljen iz Ordinarijata u Mostaru.

Prvi Seminar

1. Don Ilija Petković, Mostarsko‐Duvanjska biskupija2. Fra Božidar Štrkalj, Provincija Bosna Srebrena3. Fra Ivica Radić, Provincija Bosna Srebrena4. Vlč. Vedran Lešić, Vrhbosanska nadbiskupija5. Vlč. Ljubo Zelenika, Vrhbosanska nadbiskupija6. Vlč. Andrej Lukanović, Vrhbosanska nadbiskupija7. Fra Emanuel Radić, Provincija Bosna Srebrena8. Fra Ivan Tučić, Provincija Bosna Srebrena


Vlč. gosp. Damir Pavić, OFM, razriješen službe župnika župe Rođenja Blažene DjeviceMarije u Brestovskom (Dekret br. 699/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ivo Bošnjak, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Uznesenja BDM u Tolisi(Dekret br. 700/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Domagoj Šimić, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Duha Svetog Fojnica(Dekret br. 701/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Marijo Plavčić, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. AntePadovanskog u Busovači (Dekret br. 702/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Josip Filipović, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Franje Asiškog uGučoj Gori (Dekret br. 703/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Nikola Matanović, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Uznesenja BDMu Docu (Dekret br. 704/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ivan Kasalo, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Juraja Mučenika uVitezu (Dekret br. 705/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Jurica Periša, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Juraja Mučenika uVitezu (Dekret br. 706/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ivan Pilić, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Ivana Krstitelja uPodmilačju (Dekret br. 707/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Miroslav Jonjić, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Uznesenja BDM uOsovi (Dekret br. 708/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Dominko Batinić, OFM, razriješen službe župnika u župi Sv. Ante Padovanskog uBusovači (Dekret br. 709/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ilija Kovačević, OFM, razriješen službe župnika u župi Sv. Marka Evanđeliste naPlehanu (Dekret br. 710/2016 od 13. lipnja 2016.).

9. Fra Ivan Jaković, Provincija Bosna Srebrena10. Fra Marijo Plavčić, Provincija Bosna Srebrena11. Vlč. Stjepan Didak, Vrhbosanska nadbiskupija12. Fra Ivan Penavić, Hercegovačka Franjevačka Provincija

Navedeni svećenici su prvi put nazočili Seminaru za ovlast ispovijedanja, pozitivno prošlipismeni test i Komisija predlaže da im nadležni Ordinariji podijele ovlast ispovijedanja na je ‐dnu godinu.

Vlč. Alberto Zornada, Vrhbosanska nadbiskupija, se ispričao da ne može doći na Seminar.Komisija predlaže da mu se produži ovlast ispovijedanja do sljedećeg Seminara u 2017. godini.

Koristim prigodu zahvaliti uzoritom gospodinu Vinku kardinalu Puljiću, nadbiskupu met r ‐o politu vrhbosanskom na predvođenju sv. Misa i prigodnim pastirskim riječima. Zah va lj ujem ičl anovima Komisije na održanim predavanjima i spremnosti ta dva dana Seminara biti na ra ‐spolaganju. Zahvaljujem također upravi Bogoslovije na otvorenom srcu i vratima kuće te logi‐stičkoj potpori. I na kraju zahvaljujem svim svećenicima koji su sudjelovali na ovogodišnjemSeminaru. Bila je to prigoda još bolje se upoznati, produbiti svoje znanje te u Euharistiji učvr‐stiti naše zajedništvo.

Uz zahvale i iskren pozdrav u Gospodinu.

mr. mons. Luka Tunjić predsjednik Komisije

278 VRHBOSNA 3/2016

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Imenovanja i premještaji


VRHBOSNA 3/2016 279

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Vlč. gosp. Marko Bandalo, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Sv. Franje Asiškog uŠikari (Dekret br. 711/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Luka Šarčević, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM Rama‐Šćit (Dekret br. 712/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Mijo Džolan, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM Rama‐Šćit(Dekret br. 713/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ivica Karatović, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM u Osovi(Dekret br. 714/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ivica Matišić, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Sv. Ilije Proroka (Dekret br.715/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Josip Jukić, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM u Kreševu(Dekret br. 716/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Hrvoje Radić, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Sv. Juraja Mučenika uVitezu (Dekret br. 717/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ivan Tučić, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Sv. Juraja Mučenika u Vitezu(Dekret br. 718/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Davor Petrović, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Sv. Franje Asiškog uGučoj Gori (Dekret br. 719/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Mario Katušić, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Duha Svetoga u Fojnici(Dekret br. 720/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Petar Matanović, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Bezgrešnog zače‐ća BDM u Dubravama i imenovan župnim vikarom u župi Rođenja BDM u Ulicama (Dekret br.721/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Mirko Jozić, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Bezgrešnog začećaBDM u Dubravama i imenovan župnim vikarom u župi Sv. Franje Asiškog u Zoviku (Dekret br.722/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Franjo Trogrlić, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Ivana Krstiteljau Podmilačju i imenovan župnim vikarom u župi Duha Svetoga u Fojnici (Dekret br. 723/2016od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Vinko Tomas, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Ante Padovanskogu Busovači i imenovan župnim vikarom u župi Duha Svetoga u Fojnici (Dekret br. 724/2016 od13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Željko Nikolić, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Ante Pa do v a n ‐skog u Sivši i imenovan župnim vikarom u župi Sv. Ante Padovanskog u Busovači (Dekret br.725/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Josip Mihael Matijanić, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi UznesenjaBDM u Uskoplju i imenovan župnim vikarom u župi Sv. Ante Padovanskog u Busovači (Dekretbr. 726/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Mato Cvjetković, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Mihovila Ark ‐ a n đela u Ovčarevu i imenovan župnim vikarom u župi Sv. Martina u Bučićima (Dekret br.727/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Jozo Šarčević, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Ante Padovanskogu Busovači i imenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM u Docu (Dekret br. 728/2016 od13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ivica Radić, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Ilije Proroka u Zenicii imenovan župnim vikarom u župi Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju (Dekret br. 729/2016 od 13.lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Nikica Tomas, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Ante Padovanskogu Bugojnu i imenovan župnim vikarom u župi Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci (Dekretbr. 730/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Tomislav Svetinović, OFM, razriješen službe župnog vikara u Sv. Mihovila Ark ‐anđ ela u Varešu i imenovan župnim vikarom u župi Sv. Marka Evanđeliste na Plehanu (Dekret


br. 731/2016 od 13. lipnja 2016.).Vlč. gosp. Branko Maleekinušić, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Uznesenja

BDM u Uskoplju i imenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM Rama‐Šćit (Dekret br.732/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Miljenko Petričević, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Uznesenja BDMRama‐Šćit i imenovan župnim vikarom u župi Sv. Ante Padovanskog na Gračacu (Dekret br.733/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ivica Tomas, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Petra i Pavla u Tuzli iimenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM u Tolisi (Dekret br. 734/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Božidar Štrkalj, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Mihovila Ar ka ‐nđela u Ovčarevu i imenovan župnim vikarom u župi Sv. Petra i Pavla u Tuzli (Dekret br.735/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Pero (Pejo) Oršolić, OFM, razriješen službe župnika u župi Imena Marijina u Sv ‐ilaju i imenovan župnim vikarom u župi Bezgrešnog začeća BDM u Dubravama (Dekret br.736/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Juro Aščić, OFM, razriješen službe župnika u župi Sv. Ante Padovanskog uDrijenči (Dekret br. 737/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Niko Petonjić, OFM, razriješen službe župnika u župi Sv. Ante Padovanskog u Si ‐vši i imenovan župnim vikarom u župi Duha Svetoga u Novoj Biloj (Dekret br. 738/2016 od 13.lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Mijo Rajić, OFM, razriješen službe župnika u župi Uznesenja BDM u Kreševu i im ‐enovan župnim vikarom u župi Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju (Dekret br. 739/2016 od 13. lip‐nja 2016.).

Vlč. gosp. Zoran Vuković, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Ilije Proroka uKi seljaku i imenovan župnikom u župi Sv. Ilije Proroka u Kiseljaku (Dekret br. 740/2016 od 13.lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Željko Brkić, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Ivana Krstitelja uKraljevoj Sutjesci i imenovan župnikom u župi Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci (Dekretbr. 741/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Zoran Jaković, OFM, razriješen službe župnika u župi Sv. Ivana Krstitelja uKraljevoj Sutjesci i imenovan župnikom u župi Sv. Ante Padovanskog u Busovači (Dekret br.742/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Niko Josić, OFM, razriješen službe župnika u župi Presvetog Srca Isusova uZvorniku i imenovan župnikom u župi Bezgrešnog začeća BDM u Dubravama (Dekret br.743/2016 od 13. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Marko Antić, OFM, razriješen službe župnika u župi Bezgrešnog začeća BDM uDubravama i imenovan župnikom u župi Uznesenja BDM u Breškama (Dekret br. 756/2016 od17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Marinko Štrbac, OFM, razriješen službe župnika u župi Bezgrešnog začeća BDMu Vijaci i imenovan župnikom u župi Sv. Ante Padovanskog Podhum‐Žitače (Dekret br.757/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ivica Vidak, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Juraja Mučenika uVitezu i imenovan župnikom u župi Sv. Ante Padovanskog u Sivši (Dekret br. 758/2016 od 17.lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Dario Udovičić, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Duha Svetog uNovoj Biloj i imenovan župnikom u župi Sv. Mihovila Arkanđela u Ovčarevu (Dekret br.759/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Mirko Filipović, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. MarkaEvanđeliste na Plehanu i imenovan župnikom u župi Sv. Franje Asiškog u Žeravcu (Dekret br.760/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ivan Pervan, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Duha Svetog u Fojnici iim enovan župnikom u župi Sv. Ilije Proroka u Doljanima (Dekret br. 761/2016 od 17. lipnja 2016.).

280 VRHBOSNA 3/2016

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E


VRHBOSNA 3/2016 281

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Vlč. gosp. Miro Martin Relota, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Duha Svetogau Fojnici i imenovan župnikom u župi Duha Svetoga u Fojnici (Dekret br. 762/2016 od 17. lip‐nja 2016.).

Vlč. gosp. Mario Jurić, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Uznesenja BDM uKreševu i imenovan župnikom u župi Uznesenja BDM u Tolisi (Dekret br. 763/2016 od 17. lip‐nja 2016.).

Vlč. gosp. Filip Karadža, OFM, imenovan župnikom u župi Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju(Dekret br. 764/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Vjeko Tomić, OFM, imenovan župnikom u župi Bezgrešnog začeća BDM u Vijaci(Dekret br. 765/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Mijo Šuman, OFM, imenovan župnikom u župi Sv. Josipa u Gornjoj Dubici (Dekretbr. 766/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Anto Zrakić, OFM, imenovan župnikom u župi Sv. Marka Evanđeliste u Poto ča ‐nima (Dekret br. 767/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Joso Oršolić, OFM, imenovan župnikom u župi Presvetog Srca Isusova u Zvorniku(Dekret br. 768/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Darko Drljo, OFM, razriješen službe župnika u župi Sv. Ante PadovanskogPodhum‐Žitače i imenovan župnikom u župi Uznesenja BDM u Kreševu (Dekret br. 769/2016od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Anto Tomas, OFM, razriješen službe župnika u župi Rođenja BDM u Ulicama i im ‐e novan župnikom u župi Sv. Marka Evanđeliste na Plehanu (Dekret br. 770/2016 od 17. lipnja2016.).

Vlč. gosp. Mladen Jozić, OFM, razriješen službe župnika u župi Sv. Marka Evanđeliste uPotočanima i imenovan župnikom u župi Imena Marijina u Svilaju (Dekret br. 771/2016 od 17.lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Andrija Jozić, OFM, razriješen službe župnika u župi Sv. Ilije Proroka u Doljanimai imenovan župnikom u župi Uznesenja BDM Rama‐Šćit (Dekret br. 772/2016 od 17. lipnja2016.).

Vlč. gosp. Marijan Živković, OFM, razriješen službe župnika u župi Uznesenja BDM u Tolisii imenovan župnikom u župi Sv. Jakova Markijskog u Grebnicama (Dekret br. 773/2016 od 17.lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Marijan Živković, OFM, razriješen službe župnika u župi Uznesenja BDM uBreškama i imenovan župnikom u župi Sv. Ante Padovanskog u Drijenči (Dekret br. 774/2016od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Nikica Vujica, OFM, razriješen službe župnika u župi Duha Svetog u Fojnici(Dekret br. 775/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Tomislav Brković, OFM, razriješen službe župnika u župi Uznesenja BDM Rama‐Šćit i imenovan župnim vikarom u župi Sv. Ante Padovanskog u Bugojnu (Dekret br. 776/2016od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Marko Kepić, OFM, razriješen službe župnika u župi Sv. Juraja Mučenika u Vitezu iimenovan župnim vikarom u župi Sv. Ilije Proroka u Zenici (Dekret br. 777/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Vinko Ćuro, OFM, razriješen službe župnika u župi Sv. Ilije Proroka u Kiseljaku iimenovan župnim vikarom u župi Sv. Ilije Proroka u Novom Šeheru (Dekret br. 778/2016 od 17.lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Frano Oršolić, OFM, razriješen službe župnika u župi Sv. Jakova Markijskog uGrebnicama i imenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM u Tolisi (Dekret br. 780/2016od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Velimir Bavrka, OFM, razriješen službe župnika u župi Sv. Josipa u Gornjoj Dubicii imenovan župnikom u župi Sv. Juraja Mučenika u Vitezu (Dekret br. 781/2016 od 17. lipnja2016.).

Vlč. gosp. Zvonko Miličić, OFM imenovan župnim vikarom u župi Sv. Ante Padovanskog uBusovači (Dekret br. 782/2016 od 17. lipnja 2016.).


Vlč. gosp. Pavo Vujica, OFM imenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM u Uskoplju(Dekret br. 783/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Josip Jozić, OFM imenovan župnim vikarom u župi Sv. Mihovila Arkanđela uVarešu (Dekret br. 784/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ivan Bubalo, OFM imenovan župnim vikarom u župi Sv. Ilije Proroka u Kiseljaku(Dekret br. 785/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ilija Jurić, OFM, razriješen službe župnika u župi Sv. Martina biskupa u Bučićima iimenovan župnikom u župi Rođenja BDM u Brestovskom (Dekret br. 786/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Marinko Didak, OFM, razriješen službe župnika u župi Sv. Mihovila Arkanđela uOvčarevu i imenovan župnikom u župi Sv. Martina biskupa u Bučićima (Dekret br. 787/2016 od17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Martin Antunović, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Franje Asi ‐škog u Zoviku i imenovan župnikom u župi Rođenja BDM u Ulicama (Dekret br. 788/2016 od17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Stjepan Lovrić, OFM imenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM u Us ‐koplju (Dekret br. 789/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ilije Jerkovića, OFM imenovan župnim vikarom u župi Sv. Franje Asiškog u Žerav‐cu (Dekret br. 790/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Andrija Cvitanović, OFM imenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM Ra ‐ma‐Šćit (Dekret br. 791/2016 od 17. lipnja 2016.).

Preč. gosp. Marinko Štrbac, OFM, razriješen službe dekana Sutješkog dekanata (Dekret br.792/2016 od 17. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Davor Topić stavljen na raspolaganje Skopskoj biskupiji na tri godine (Dekret br.809/2016 od 22. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Jošt Mezeg stavljen na raspolaganje Skopskoj biskupiji na tri godine (Dekret br.810/2016 od 22. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ivan Ivančević imenovan župnim vikarom u župama Sv. Ivana Krstitelja Otinovcii Svete Obitelji Kupres (Dekret br. 833/2016 od 29. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Dražen Kustura imenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM na Stupu(Dekret br. 834/2016 od 29. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Marko Slišković imenovan župnim vikarom u župi Glavosjek Ivana Krstitelja uOdžaku (Dekret br. 835/2016 od 29. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ljubo Zadrić poslan na studij Dogmatske teologije u Rim (Dekret br. 836/2016 od29. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Anto Zubak imenovan župnim vikarom u župi Sv. Ante Padovanskog u Žepču(Dekret br. 837/2016 od 29. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Silvano di Benedetto, OFM, imenovan župnim vikarom u Župi Sv. Juraja Mu če n ‐ika u Vitezu (Dekret br. 838/2016 od 29. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Bojan Martinović, OFM, imenovan župnim vikarom u Župi Sv. Juraja Mučenika uVitezu (Dekret br. 839/2016 od 29. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Marko Škraba razriješen službe župnog vikara u župi Uznesenja BDM na Stupu iposlan na studij Liturgike u Rim (Dekret br. 840/2016 od 29. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Andrej Lukanović razriješen službe župnog vikara u župi Presvetog Srca Isusovau Prozoru i imenovan župnim vikarom u Župi Presvetog Trojstva u Novom Travniku (Dekretbr. 841/2016 od 29. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Stjepan Didak razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Luke Evanđeliste u Sa r ‐a jevu i imenovan župnim vikarom u Župi Presvetog Srca Isusova u Prozoru (Dekret br.842/2016 od 29. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Josip Ikić, OFM, razriješen službe upravitelja župne ekspoziture sv. Bonaventureu Visokom (Dekret br. 845/2016 od 30. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Franjo Radman, OFM, imenovan upraviteljem župne ekspoziture sv. Bonaventureu Visokom (Dekret br. 846/2016 od 30. lipnja 2016.).

282 VRHBOSNA 3/2016

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E


VRHBOSNA 3/2016 283

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Vlč. gosp. Julijan Madžar, OFM, đakon upućen na đakonski praktikum u župu Sv. MihovilaArkanđela u Ovčarevu (Dekret br. 847/2016 od 30. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Damir Ivanović razriješen službi ekonoma i prefekta u Vrhbosanskom bogoslov‐nom sjemeništu i imenovan župnikom u župi Presvetog Srca Isusova u Brčkom (Dekret br.848/2016 od 30. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Ljubo Zelenika razriješen službe župnog vikara u župi Glavosjeka Ivana Krstiteljau Odžaku i imenovan odgojiteljem u Internatu KŠC‐a sv. Josip u Sarajevu (Dekret br. 849/2016od 30. lipnja 2016.).

Preč. gosp. Veselko Župarić razriješen službe župnika u župi Presvetog Srca Isusova u Br ‐čkom i stavljen na raspolaganje hrvatskoj inozemnoj pastvi za HKZ Freiburg (Dekret br.850/2016 od 18. srpnja 2016.).

Vlč. gosp. Boris Salapić razriješen službe vicerektora u Nadbiskupskom sjemeništu „PetarBa rbarić“ u Travniku i imenovan župnikom u župama Uznesenja BDM u Komušini i sv. Petrai Pavla u Gornjoj Komušini (Dekret br. 851/2016 od 30. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Damir Ivanović imenovan v.d. dekana Brčkanskog dekanata (Dekret br. 852/2016od 30. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Oliver Jerković razriješen službi odgojitelja u Internatu KŠC‐a sv. Josip u Sarajevui rektora crkve Kraljice Krunice, te poslan na studij Ekumenske teologije i Istočnog bogoslovljau Münster(Dekret br. 853/2016 od 29. lipnja 2016.).

Vlč. gosp. Goran Kosić razriješen službe župnika u župama Sv. Ivana Krstitelja na BijelomBrdu i Sv. Petra i Pavla u Kulini i imenovan ekonomom i prefektom u Vrhbosanskom bogoslov‐nom sjemeništu (Dekret br. 877/2016 od 05. srpnja 2016.).

Vlč. gosp. Vlado Vrebac razriješen službe župnog vikara u župi Imena Marijina u OštrojLuci‐Boku i imenovan župnikom u župama Sv. Ivana Krstitelja na Bijelom Brdu i Sv. Petra iPavla u Kulini(Dekret br. 878/2016 od 05. srpnja 2016.).

Vlč. gosp. Jure Gavranić razriješen službe župnika u župi Sv. Josipa u Rankovićima i stavljenu svećeničku mirovinu (Dekret br. 879/2016 od 05. srpnja 2016.).

Vlč. gosp. Ilija Stipić, OFM, razriješen službe župnika u župi Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju(Dekret br. 916/2016 od 16. srpnja 2016.).

Vlč. gosp. Miljenko Džalto razriješen službe župnika u župi Sv. Ivana Krstitelja na Uzdolu iimenovan župnikom župe Sv. Josipa u Rankovićima (Dekret br. 925/2016 od 18. srpnja 2016.).

Preč. gosp. Josip Lebo razriješen službe župnika u župi Presvetog Trojstva u Novom Sar ‐ajevu i stavljen na raspolaganje u Dubrovačku biskupiju na godinu dana (Dekret br. 926/2016od 18. srpnja 2016.).

Preč. gosp. Josip Lebo razriješen službe dekana Sarajevskog dekanata i člana Povjerenstva zaSinodu VN (Dekret br. 927/2016 od 18. srpnja 2016.).

Preč. gosp. Ivo Paradžik razriješen službe župnika u župi Sv. Ante Padovanskog u Boću i im ‐enovan župnikom u župi Presvetog Trojstva u Novom Sarajevu (Dekret br. 928/2016 od 18.srpnja 2016.).

Preč. gosp. Ivo Tomić razriješen službe župnika u župi Sv. Josipa u Tesliću i imenovan župni ‐kom u župi Sv. Ivana Krstitelja na Uzdolu (Dekret br. 930/2016 od 18. srpnja 2016.).

Vlč. gosp. Ivica Zlatunić razriješen službe voditelja HKC Springvale i stavljen u svećeničkumirovinu (Dekret br. 931/2016 od 18. srpnja 2016.).

Vlč. gosp. Vedran Lešić razriješen službe župnog vikara u župama Sv. Ivana Krstitelja uOtinovcima i Sv. Obitelji na Kupresu i stavljen na raspolaganje Hrvatskoj inozemnoj pastvi zaHKC Springvale u Australiji (Dekret br. 932/2016 od 18. srpnja 2016.).

Preč. gosp. Marko Hrskanović razriješen službe župnika u župama Uznesenja BDM u Ko m ‐ušini i Sv. Petra i Pavla u Gornjoj Komušini i imenovan župnikom župe Sv. Marka Eva nđelisteu Gradačcu (Dekret br. 933/2016 od 18. srpnja 2016.).

Vlč. gosp. Ivo Kopić razriješen službe župnika u župi Sv. Marka Evanđeliste u Gradačcu iimenovan župnikom župa Sv. Juraja Mučenika u Derventi i Sv. Ante Padovanskog u Bukovici(Dekret br. 934/2016 od 18. srpnja 2016.).


Vlč. gosp. Pavo Brajinović razriješen službe dušobrižnika u Domu sv. Josipa SMI u Vitezu iimenovan župnikom župe Srca Marijina u Posavskoj Mahali (Dekret br. 935/2016 od 18. srpnja2016.).

Vlč. gosp. Ivan Ravlić razriješen službe župnika u župi Srca Marijina u Posavskoj Mahali iimenovan župnikom župe Sv. Josipa u Tesliću (Dekret br. 936/2016 od 18. srpnja 2016.).

Vlč. gosp. Filip Maršić razriješen službe župnika u župama Sv. Juraja Mučenika u Derventi iSv. Ante Padovanskog u Bukovici i imenovan župnikom župe Sv. Ante Padovanskog uBoću(Dekret br. 937/2016 od 18. srpnja 2016.).

Vlč. gosp. Mato Vincetić, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Bezgrešnog začećaBDM u Dubravama i imenovan župnim vikarom župe Uznesenja BDM u Tolisi(Dekret br.975/2016 od 29. srpnja 2016.).

Preč. gosp. Stipan Radić, OFM, imenovan dekanom Kreševskog dekanata (Dekret br.1109/2016 od 1. rujna 2016.).

Preč. gosp. Anto Pušeljić, OFM, imenovan dekanom Šamačkog dekanata (Dekret br.1111/2016 od 1. rujna 2016.).

Preč. gosp. Ivan Marić, OFM, imenovan dekanom Derventskog dekanata (Dekret br.1112/2016 od 1. rujna 2016.).

Preč. gosp. Damir Ivanović imenovan dekanom Brčanskog dekanata (Dekret br. 1113/2016od 1. rujna 2016.).

Preč. gosp. mons. Anto Ćosić imenovan dekanom Sutješkog dekanata (Dekret br. 1114/2016od 1. rujna 2016.).

Preč. gosp. Boris Salapić imenovan dekanom Usorskog dekanata (Dekret br. 1115/2016 od 1.rujna 2016.).

284 VRHBOSNA 3/2016

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Dozvole

Dopis broj 694/2016 od 07. srpnja 2016.: dozvola gradnje spomen kapelice u mjestu Vesela župasv. Ante Padovanskog Bugojno.

Dopis broj 698/2016 od 07. srpnja 2016.: dozvola obnove prostorija koje koristi KBF uVrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu.

Dopis broj 752/2016 od 22. lipnja 2016.: dozvola obnove župne crkve Prečistog Srca Marijina uBijeljini.

Dopis broj 866/2016 od 01. srpnja 2016.: dozvola blagoslova postaja Križnog puta u župi GospeSniježne u Deževicama.

Dopis broj 912/2016 od 25. srpnja 2016.: dozvola obnove krova župne kuće u župi ImenaMarijina Gromiljak.

Dopis broj 1096/2016 od 03. rujna 2016.: dozvola blagoslova novoizgrađene kapele u Polju učast Rođenja BDM u župi Sv. Juraja Mučenika u Derventi.

Kronika Vinka kardinala Puljića

1. lipnja 2016. do 1. rujna 2016.

1. lipnja 2016.U 10:00h Nadbiskup je dao intervju za BH

radio 1. U 11:45h Nadbiskup je primio na razgovor

dr. sc. vlč. Tomislava Mlakića pročelnika Kat ‐e h e tskoga ureda.

U 19:00h Nadbiskup je u crkvi Sv. Ante Pa d ‐ovanskoga u Žepču predvodio obred primanja


VRHBOSNA 3/2016 285

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Biblije za članove neokatekumenskoga puta. 2. lipnja 2016.U 15:00h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐

com ordinarijata vrhbosanskoga.3. lipnja 2016.U 11:00h Nadbiskup je nazočio župnoj pro‐

slavi Srca Isusova u Sarajevskoj katedrali. U 17:00h Nadbiskup je nazočio humanitar‐

nom koncertu koji je organizirao Caritas VNpod sloganom „Djeca pomažu siromašnima“.

4. lipnja 2016. U 11:00h Nadbiskup je predslavio Svetu

mi su u župi Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Su ‐t jesci i pod Svetom misom podijelio sakrame ‐nt Svete potvrde za 33 pripravnika.

U 15:00h Nadbiskup se u Zavidovićimasusreo sa vlč. Mirom Bešlić župnikom te župe.

U 17:00h Nadbiskup je predslavio Svetumi su u župi Sv. Ilije Proroka u Novom Šeherui podijelio sakrament Svete potvrde za 85 pri‐pravnika.

5. lipnja 2016. U 9:30h Nadbiskup je primio na razgovor

mons. Franju Komaricu banjolučkog biskupai mo ns. Ratka Perića biskupa mostarsko‐du ‐vanjskog.

U 10:30h Nadbiskup je predslavio Svetu mi ‐su u katedrali povodom vanjske proslave sv ‐etkovine Srca Isusova zaštitnika vrhbosanskeNadbiskupije. Pod Svetom misom propovije‐dao je mostarski biskup mons. Ratko Perić. Sv ‐e toj misi su nazočili mons. Lugi Pezutto ap os ‐to lski nuncij, mons. Franjo Komarica banjolu‐čki biskup, mons. Tomo Vukšić vojni ordinarij imnogo poštovani fra Jozo Marinčić provincijalfranjevačke provincije Bosne srebrene te dostasvećenika i vjernika. Nakon mise u prostorija‐ma ordinarijata upriličen je svečani ručak.


vlč. Marina Marića župnika župe Gospe Snje ‐ž ne u Deževicama.

U 10:15h Nadbiskup je primio na razgovorgospodina Ferida Burkića.

U 10:45h Nadbiskup je primio na razgovorgospođu Kameliju Madacki i njezinu sestru.

U 11:15h Nadbiskup je primio na razgovorvlč. Gorana Kosića župnika župe Sv. IvanaKrstitelja na Bijelom Brdu.

U 16:00h Nadbiskup je primio na razgovormons. Ivu Tomaševića generalnog tajnika BKBiH.

U 16:15h Nadbiskup je primio na razgovorgo spodina Vedrana Džido.

U 18:00h Nadbiskup je predslavio Svetumi su u katedrali prigodom godišnjice pohodapape Franje BiH 6. lipnja 2015. Svetoj misi na ‐z očili su biskupi mons. Lugi Pezutto apost o ‐lski nuncij u BiH, mons. Pero Sudar pomoćnivr hbosanski biskup i mons. Tomo Vukšić vo ‐jni ordinarij u BiH te oko 27 svećenika te pred‐stavnici političkoga vrha hrvatskog naroda uBiH na čelu sa članom predsjedništva dr. sc.Dr aganom Čovićem i gosp. Marinkom Ćavarapredsjednikom federacije BiH. Nakon Svetemise u svećeničkom domu je održana prigo‐dna akademija na kojoj se nastojalo posjetiti sena taj veličanstveni dan te na poruke papeFranje upućene prilikom njegova pohoda BiH.Tom prigodom javnosti je prezentirana knjigaIz župnikove torbe koja u sebi sadrži članke kojeje Nadbiskup pisao u Katoličkom tjedniku neko‐liko godina.

7. lipnja 2016. U 9:00h Nadbiskup je u VBS‐u predsjedao

ko misijom pred kojom su đakoni polagali is ‐pit iz pastoralne godine. Uz Nadbiskupa u ko ‐m isiji su bili mons. dr. sc. Pavo Jurišić, p. LukaLučić i vlč. Josip Vajdner. Đakoni koji su pola‐gali ispit su vlč. Dražen Kustura, vlč. Ivan Iva ‐nčević, vlč. Marko Slišković, vlč. Ljubo Zadrić,vlč. Anto Zubak i vlč. Boris Jorgić iz banjolu‐čke biskupije.

U 10:30h Nadbiskup je primio na razgovorvlč. Ljubu Zeleniku župnog vikara u župi Gla ‐v osijeka Sv. Ivana Krstitelja u Odžaku.

U 11:00h Nadbiskup je primio na razgovorvlč. Bonu Tomića župnika župe Sv. IvanaKrstitelja u Živinicama.

U 12:15h Nadbiskup je primio na razgovormons. Ivu Tomaševića gen. tajnika BK BiH.

U 16:30h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐com stalnog vijeća BK BiH.

U 18:20h Nadbiskup je primio na razgovormons. Tomu Vukšića vojnog ordinarija u BiH.

8. lipnja 2016.U 9:00h Nadbiskup je dao intervju za Svj ‐

etlo Riječi.U 15:00h Nadbiskup je primio na razgovor

gospođu Milanku Dragar književnicu i umiro ‐v ljenu profesoricu iz Slovenije.

9. lipnja 2016.U 9:45h Nadbiskup je primio na razgovor

vlč. Antu Jelića župnika župe Sv. Luke Eva nđ ‐


e liste u Novome gradu.U 11:35h Nadbiskup je primio na razgovor

vlč. Josipa Vajdnera glavnog urednika Kat ol i ‐č kog tjednika i župnika župe Sv. LeopoldaMa ndića na Briješću.

U 13:00h Nadbiskup se u prostorijama Or ‐di narijata susreo sa svećenicima koji su aktiv‐ni članovi MRV‐a.

U 15:00h Nadbiskup je primio na razgovorna čelnika općine Srebrenica gospodina Ćami‐la Durakovića.

U 17:00h Nadbiskup je primio na razgovorprovincijala Bosne srebrene fra Jozu Ma rin č i ‐ća, fra Iku Skoku generalnog vizitatora i fraPe tra Jeleča definitora.


dr. sc. vlč. Šimu Maršića ravnatelja centra zapa storal mladih „Ivan Pavao II.“ i profesorana KBF‐u u Sarajevu.

U 9:45h Nadbiskup je primio na razgovorgđu. Katu Soldo.

U 10:00h Nadbiskup je primio na razgovorgđu Milanku Dragar književnicu i profesoricuiz Slovenije.

U 11:00h Nadbiskup je predslavio Svetumi su na KBF‐u povodom završetka akadem‐ske godine. Nakon Mise Nadbiskup se uputiou Karlovac.

U 18:30h Nadbiskup je u Karlovcu u nacio ‐n alnom svetištu Sv. Josipa predslavio Misupo vodom 329 godišnjice kada je Hrvatski Sa b ‐or proglasio Sv. Josipa za zaštitnika Hrvatske.Na misi je nazočio veliki broj vjernika. NakonMise Nadbiskup se uputio u Žepče.

11. lipnja 2016.U 10:00h Nadbiskup je stigao uz pratnju

vjernika u župu Uzvišenja Svetoga Križa ‐ Jel ‐a ške. Nadbiskupa je dočekao župnik vlč. IlijaMatanović. Razlog Nadbiskupova pohoda tojžupi bila je podjela sakramenta Svete potvrdeza troje pripravnika i posveta župne crkve ioltara. Pod misom u 11:00h Nadbiskup je po ‐sv etio crkvu i oltar te podijelio sakrament Po ‐t v rde za troje pripravnika. Svetoj misi je nazo‐čilo 12 svećenika i veliki broj vjernika. NakonMise Nadbiskup se uputio na Kupres.

U 16:00h Nadbiskup je na Kupresu predvo‐dio ukopne obrede za pokojnog AmbrozaMilu Turaliju pokojnog oca svećenika vrhbos ‐a nske Nadbiskupije dr. sc. vlč. Dubravka Tur ‐a l ije profesora na KBF‐u i bivšeg Nadb is k u p ‐

ova tajnika. Nakon sprovoda Nadbiskup seuputio u Sarajevo.

12. lipnja 2016.U 10:00h Nadbiskup je stigao u župu Sv.

Fra nje u Dobrinji te se susreo sa pripravnici‐ma za sakrament Svete potvrde. Pod Misom u11:00h Nadbiskup je podijelio sakrament Sv ‐ete potvrde za 7 pripravnika, 5 iz župe Do bri ‐nja i 2 iz župe Marindvor.

U 18:00h Nadbiskup je predslavio Svetumi su uočnicu u župi Sv. Ante Padovanskoga uBu sovači na kojoj je bilo nazočno oko 8 000ljudi i 11 svećenika koncelebranata.


don Alberta đakona iz zajednice Svetoga Eg ‐idija iz Rima.

U 11:00h Nadbiskup je u uredu MRV‐a zaj ‐e dno sa gospodinom Jakovom Fincijem i pre ‐ds tavnikom Islamske zajednice gosp. Kova č e ‐v ićem primio na razgovor delegaciju socijali‐stičkoga kluba u Europskom parlamentu.

U 16:15h Nadbiskup je posjetio sjemeništeu Travniku i kratko se zadržao u sjemeništu.

U 18:00h Nadbiskup je predslavi Svetumisu u novo izgrađenoj crkvi Sv. Ante u Go r ‐nj em Mošunju koji pripada župi Vitez. PodSv etom misom Nadbiskup je blagoslovio no ‐vu filijalnu crkvu. Na misi je nazočilo 7 sveće‐nika i oko 2 000 vjernika.

14. lipnja 2016. U 9:30h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐

com povjerenstva za Sinodu Vrhbosanske Na ‐dbiskupije.

U 11:20h Nadbiskup je primio na razgovormr. sc. vlč. Josipa Lebu župnika župe Pres ve t ‐o ga Trojstva u Novom Sarajevu.

U 11:30h Nadbiskup je primio na razgovordr. sc. gđu Sandu Smoljo profesoricu na KBF‐u i voditeljicu Centra za savjetovanje VN.

U 15:00h Nadbiskup je primio na razgovorgospodina Zorana Šangut ravnatelja i Mem or ‐ij a lnog centra Domovinskoga rata u Vukovarui još tri člana njegove delegacije.

U 15:45h Nadbiskup je primio na razgovorvlč. Ivicu Zlatunića svećenika VN koji djelujeu Australiji.

U 16:45h Nadbiskup je primio na razgovorvlč. Damira Ivanovića ekonoma u VBS‐u.

U 17:15h Nadbiskup je primio na razgovorpreč. Željka Marića rektora Nadbiskupijskogsjemeništa „Petar Barbarić“ u Travniku.

286 VRHBOSNA 3/2016

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E


VRHBOSNA 3/2016 287

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

U 18:00h Nadbiskup je primio na razgovorMa ksima Ilića pravoslavnog svećenika kojidjeluje u Modriči.

15. lipnja 2016.U 11:00h Nadbiskup je predslavio Svetu

mi su u župi Borovica pod kojom su đakonipo ložili ispovijest vjere, zakletvu na celibat iposlušnost biskupu. Ovogodišnji đakoni kojiće biti ređeni za svećenike su: vlč. MarkoSlišković, vlč. Ivan Ivančević, vlč. Anto Zubak,vlč. Ljubo Zadrić i vlč. Dražen Kustra. Na Sv ‐e toj misi je nazočilo oko 50 vijernika te planin‐ske župe predvođeni svojim župnikom i do ‐maćinom vlč. Ivanom Butum. Nakon miseNadbiskup se zadržao u razgovoru sa vjerni‐cima te župe koji su mu prezentirali svoje tra‐dicionalne pjesme.

16. lipnja 2016. U jutarnjim satima Nadbiskup se uputio u

To mislavgrad na treći susret svećenika i redo‐vnika koji djeluju u BiH. U 10:00h Nadbiskup jenazočio prigodnom predavanju koje je održaofra Ivan Ivanda a nakon toga predavanja Na db ‐iskup je nazočio pokorničkom bogoslužju. U12:00h Nadbiskup je predslavio Svetu mi su usamostanskoj crkvi Sv. Nikole Tavelića a podmisom je propovijedao mons. Tomo Vu k šić vo ‐jni ordinarij u BiH. Susretu je nazočilo oko 300sv ećenika koji djeluju na području Bo sne i He ‐rcegovine te svi biskupi BK BiH i ap ostolskinu ncij u BiH mons. Luigi Pezzuto. Nakon Svetemise Nadbiskup se uputio u Sarajevo.

U 11:45h Nadbiskup je dao intervju zaradio postaju Mir Međugorije.

U 18:15h Nadbiskup je primio na razgovorakademika Eda Kesellera profesora i voditeljaWolf instituta na Cambridgeu.

17. lipnja 2016. U 13:20h Nadbiskup je iz sarajevske zračne

luke otputovao u Nürnberg.U 18:00h Nadbiskup je u Hrvatskoj katoli‐

čkoj misiji u Nürnbergu predslavio Svetu mi ‐su pod kojom je podijelio sakrament krštenja.

U 19.00h Nadbiskup se susreo sa priprav ‐nicima za sakrament Svete potvrde misije Nü ‐rnberg i obavio ispit iz vjeronauka.


mi su u misiji Nürnberg pod kojom je podijeliosakrament Svete potvrde za 76 pripravnika.

U 15:30h Nadbiskup se uputio u Hrvatskukatoličku misiju u Traunreut sa voditeljem te

misije fra Vislavom Krijan. U 19:00h Nadbiskup se susreo sa fra Ma to m

Oršolićem svećenikom provincije Bosne sr e ‐ brene koji djeluje na njemačkoj župi u Pfalingu.

19. lipnja 2016. U 11:00h Nadbiskup je obavio ispit iz vjero‐

nauka u misiji Traunreut. U 12:30h Nadbiskup je predslavio Svetu

mi su u misiji Traunreut pod kojom je podijeliosakrament Svete potvrde za 16 pripravnika.

U 14:00h Nadbiskup je dao intervju za Pos ‐av sku televiziju.

20. lipnja 2016. U jutarnjim satima Nadbiskup je otputovao

za Sarajevo. U 18:00h Nadbiskup je predslavio Svetu

mi su povodom godišnje duhovne obnove zaministrante u travničkom sjemeništu.


mons. Egidija Živkovića biskupa iz Gradišća. U 11:15h Nadbiskup je posjetio apostolsk ‐

og nuncija u BiH mons. Luigija Pezzuta i česti‐tao mu imendan.

U 14:30h Nadbiskup se uputio u Mostar. U 18:00h Nadbiskup je predslavio Svetu mi ‐

su u mostarskoj katedrali u zajedništvu sa mo ‐st arskim biskupom mons. Ratkom Perićem zapokojne svećenike glagoljaše koji su djelovalina području BiH u vrijeme Otomanskoga car‐stva. Na Misi je nazočio i veliki broj svećenika.

U 19:00h u dvorani župe katedrala u Mo st ‐a ru upriličeno je predstavljanje knjige mons.Ra tka Perića o glagoljašima u BiH. Jedan odpr edstavljača bio je i Nadbiskup zajedno sadon Božom Golužom i profesorom Antom Iv ‐ić a moderator je bio don Željko Majić general‐ni vikar mostarske biskupije. U svome nastup ‐n om obraćanju Nadbiskup je zahvalio mons.Ra tku na ukazanom povjerenju i na novojknji zi koja za cilj ima otkriti pravu istinu bezko je nema ni liječenja rana ni istinske surad ‐nje. Nakon predstavljanja knjige Nadbiskupse uputio u Sarajevo.

22. lipnja 2016. U 10:00h Nadbiskup je održao uvodno pre‐

davanje na početku Katehetskog dana VN kojise održao u prostorijama KŠC‐a Sv. Josip uSarajevu.

U 13:00h Nadbiskup je predslavio Svetumi su za katehete u crkvi Kraljice Krunice naBa njskome Brijegu.


U 14:30h u zgradi VBS‐a Nadbiskup je bl a g o ‐slovio obnovljene prostorije Katehetskog ureda.

U 15:00h Nadbiskup je primio na razgovorgos podina Soltesz Miklosa zamjenika minist raza vjerska pitanja Republike Mađarske i Ne g ‐eyesi Jozsefa ambasadora Mađarske u BiH.

U 16:00h Nadbiskup je primio na razgovorvlč. Vladu Pranjića župnika župe Sv. Josipa uZenici.

U 16:30h Nadbiskup je primio na razgovordr. sc. vlč. Zdenka Spajića profesora i prodeka‐na na KBF‐u u Sarajevu i župnika župe u Ilijašu.


patra Krešimira Djakovića D. I. župnika župeSv. Ignacija Loyolskog na Grbavici.

U poslijepodnevnim satima Nadbiskup seuputio u Svetište Sv. Ivana Krstitelja u Po ‐dmilačje.

U 16:00h Nadbiskup je balgoslovio hodoča‐snike u svetištu i nakon toga bio u službi sak ‐ra menta Svete ispovijedi.

U 18:00h Nadbiskup je predslavi Svetumisu na kojoj je bilo nazočno između 20 i 25000 vjernika te također veliki broj svećenikakoncelebranata. U svojoj homiliji Nadbiskupje nastojao potaknuti na vrednovanje života ipo vjerenje u Boga posebno u ovim turbolent‐nim vremenima. Na misi su nazočili i vjernicidrugih religija i naroda.

U večernjim satima Nadbiskup se uputiona Uzdol.


misu za narod povodom patrona župe i prosl ‐ave 160 godina postojanja te župe. Na krajuSvete mise Nadbiskup je u ime župnika podje‐lio priznanja onima koji su se nesebično zala‐gali za tu župu kroz 20 godina djelovanja sve‐ćenika vlč. Miljenka Džalte.

U poslijepodnevnim satima Nadbiskup seuputio u KŠC „Petar Barbarić“ u Travniku.

U 18:00h Nadbiskup je predslavio Misu zamaturante, profesore i roditelje u sjemenišnojcrkvi a nakon Mise Nadbiskup je nazočio sve‐čanosti podjele diploma maturantima gdje imje on osobno uručio diplome.

25. lipnja 2016. U 9:00h Nadbiskup je prmio na razgovor

mons. Heriberta Augusta počasnog kanonikaVr hbosanskog stolnog kaptola.

U 11:00h Nadbiskup je predslavio Svetu

misu u Sarajevskoj katedrali za hodočasnikeiz Slavonskoga Broda rodnoga grada S. B. Jo ‐sipa Stadlera. Hodočasnici su došli u velikombroju njih 250 predvođeni preč. Ivanom Len ‐di ćem župnikom u župi u kojoj je kršten S. B.Josip Stadler.

U 15:45h Nadbiskup je primio na razgovorvlč. Marinka Mrkonjića župnika u župi Hus ‐ino kod Tuzle.

U 17:00h Nadbiskup je zajedno sa predsje ‐dn ikom Federacije BiH gosp. Marinkom Ća ‐vara presjekao vrpcu za otvorenje zgrade Na ‐d biskupijskog Centra za pastoral Mladih „Iv ‐an Pavao II.“ u Sarajevu. Nakon svečanog ot v ‐orenja Nadbiskup je nazočio svečanoj akade‐miji gdje je održao uvodni govor osvrćući sena povijest razvoja toga projekta. Na kraju Sv ‐e čane akademije Nadbiskup je u ime Centrauručio priznanja svim donatorima.

U 18:45h Nadbiskup je predslavio Svetumis u u dvorani Centra gdje je nazočio velikibr oj svećenika, časnih sestara i mladih.

26. lipnja 2016. U 10:00h Nadbiskup je stigao u župu Ov ča ‐

revo kod Travnika gdje je svečano dočekan iobavio ispit iz vjeronauka za pripravnike.

U 11:00h Nadbiskup je predslavio Svetumisu pod kojom je podijelio Sakrament Svetepotvrde za 46 pripravnika te župe. U svojojhomiliji Nadbiskup je pozvao na posebannačin roditelje da pripaze kako odgajaju djecujer žalimo se na njih da ne valjaju a prepustilismo ih zlim utjecajima napomenuo je Nad bi ‐kup. Na kraju Svete mise Nadbiskupu je zah‐valio župnik fra Marinko Didak.

27. lipnja 2016. U 9:00h Nadbiskup je održao sjednicu sa

poglavarima VBS‐a u zgradi sjemeništa. U 10:30h Nadbiskup je primio na razgovor

prof. Franju Marića. U 15:30h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐

com Ekonomskog vijeća VN. U 17:30h Nadbiskup je primio na razgovor

vlč. dr. sc. Šimu Maršića ravnatelja Nadbi sku ‐pijskog Centra za mlade „Ivan Pavao II.“ igđu. Magdu Kacmaryk iz organizacije Kirchein Not.

U 19:30h Nadbiskup je nazočio predstavlja‐nju knjige „Prešućivani zločin“ u VBS‐u.


mons. Franju Komaricu biskupa banjolučkog.

288 VRHBOSNA 3/2016

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E


VRHBOSNA 3/2016 289

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

U 9:00h Nadbiskup je primio na razgovorgospodina Antu Ivića.


U 10:30h Nadbiskup je u pratnji vlč. PereBr ajke bolničkog kapelana posjetio Univer ‐zite tski klinički centar u Sarajevu i susreo se sadirektoricom prof. Sebijom Izetbegović.

U 14:35h Nadbiskup je primio na razgovorosmoricu đakona ovogodišnjih ređenika.

U 15:15h Nadbiskup je primio na razgovorbiskupa iz Senegalije.


vlč. Luku Pranjića svećenika VN koji pastral‐no djeluje u Australiji.

U 10:30h Nadbiskup je predslavio svečanopo ntifikalno misno slavlje u sarajevskoj prvost ‐o lnici Presvetoga Srca Isusova. Pod tom Mi s omNa dbiskup je za svećenike zaredio 8 kandidatai to: vlč. Dražena Kusturu, vlč. Antu Zu baka,vlč. Ivana Ivančevića, vlč. Ljubu Za dr ića, vlč.Ma rka Sliškovića, fra Silvana De Be n edetto, fraBo jana Martinovića i fra Ivana Mi ja tovića. NaSvetoj misi nazočio je veliki broj sv ećenika i vj e ‐r nika a na kraju Svete mise Na d biskup je uručiopos ebnu plaketu i medaljon izrađen za tu pri‐godu svećenicima koji slave 25 i 50 godina sve‐ćeništva. 25 godina svećeništva ove godine uka tedrali su proslavili vlč. Jakov Kajinić, vlč. Jo ‐sip Grubišić, vlč. Luka Pr a njić, vlč. Nikola Lo v ‐rić, vlč. Bono Tomić, fra Pe tar Karajica i fra Fr a ‐njo Martinović, a 50 go dina svećeništva u kate‐drali je proslavio vlč. Ivan Bošnjak. Svakako daima još jubilaraca ove godine ali nisu mogli doćiu katedralu iz različitih razloga i pridružiti seovome slavlju za našu mjesnu crkvu. U svojojhomiliji Na d bi skup je pozvao nove svećenikena život sa Kr istom i za Krista a svećenike kon‐celebrante po zvao je da pozitivno utječu na ml ‐a de svećenike, da ih ne ogorče u samome poče‐tku te ih zamolio da svi zajedno novozaređenubraću primimo u prezbiterij sa radošću i odu‐ševljenjem. Pod Svetom misom pjevao je zborbogoslova VBS‐a. Nakon Svete mise Nadbiskupje u pratnji dr. sc. vlč. Darka Tomaševića otputo‐vao u Rim gdje će se zadržati do 30. lipnja.

1. srpnja 2016. U 9:00h Nadbiskup je primio na razgovor

vlč. Slavišu Stavnjaka svećenika VN koji pas t ‐o r alno djeluje u Grazu – Austrija.

U 19:30h Nadbiskup je nazočio svečanompr ijemu u Apostolskoj nuncijaturi povodomPapinog dana.


novu provincijalku sestara Milosrdnica sara‐jevske provincije.

U 10:15h Nadbiskup je primio na razgovordr. sc. vlč. Tomislava Mlakića pročelnika Kat ‐e he tskog ureda VN.

U 11:45h Nadbiskup je primio na razgovormons. dr. Franju Komaricu banjolučkog bis k ‐u pa i gospodina Dražena Komaricu.

U 15:00h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐com na kojoj su bili nazočni biskupi BK BiH.

U 20:00h Nadbiskup je nazočio koncertu uNarodnom pozorištu koji je organizirala Ap ‐ostolska nuncijatura u BiH povodom papinadana.

3. srpnja 2016.U 9:00h Nadbiskup je primio na razgovor

mons. dr. Ratka Perića mostarskog biskupa. U 10:30h Nadbiskup je nazočio Svetom

mis nom slavlju u katedrali kojem je predsje‐dao apostolski nuncij mons. Luigi Pezzuto apr opovijedao je mons. Ratko Perić. Nakon Mi ‐se Nadbiskup je nazočio svečanom ručku uApostolskoj nuncijaturi.

U 17:00h Nadbiskup je primio na razgovorfra Franju Stjepanovića župnog vikara u župiPlehan.

U 18:00h Nadbiskup je primio na razgovormons. Želimira Puljića zadarskog Nadbiskupa.

U 19:30h Nadbiskup je zajedno sa mons.Že limirom Puljićem posjetio VBS.


fra Franju Stjepanovića župnog vikara u župiPlehan.

U 9:00h Nadbiskup je primio na razgovordr. sc. don Michelle Capasa rektora sjemeništaRedemptoris Mater i vlč. Marijana vicerektora.

U 12:00h Nadbiskup je primio na razgovormons. Tomu Vukšića vojnog ordinarija u BiH.

U 15:00h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐com ordinarijata.

U 18:00h Nadbiskup je primio na razgovorgospođu Zdravku Bušić zamjenicu ministrava njskih poslova RH gospodina Mire Kovača.

U 20:00h Nadbiskup je nazočio predstavlja‐nju zbornika radova u čast mons. Želimira Pu ‐ljića zadarskog Nadbiskupa u VBS‐u.


5. srpnja 2016.U 10:00h Nadbiskup je primio na razgovor

mons. Stjepana Biletića svećenika koji djelujeu Švedskoj.

U 11:00h Nadbiskup je u sjemenišnoj crkviSv. Ćirila i Metoda predslavio Svetu misu po ‐v o dom patrona crkve a pod Misom je propo‐vijedao mons. Želimir Puljić zadarski Nad bis ‐k up. Nadbiskup je pod Misom podijelio služ‐bu akolitata gospodinu Anti Vrhovcu bogoslo‐vu VN i kandidaturu gospodinu Adnanu Pet ‐ru Mihaelu Jašareviću također kandidatu VN.

U 19:00h Nadbiskup je nazočio svečanomprijemu povodom bajrama kod reisu‐l‐ulemeHu seina Kavazovića.

6. srpnja 2016.U 11:00h Nadbiskup je predslavio Svetu

mi su u katedrali Srca Isusova za časne sestreSlu žavke Maloga Isusa splitske provincije ko ‐je su došle pohoditi grob svoga utemeljiteljapr voga vrhbosanskog Nadbiskupa Sluge Bo ‐žj e ga dr. Josipa Stadlera.

U 15:00h Nadbiskup je primio na razgovorbi skupa iz Graza – Austrija mons. WilhelmaKr autwaschl‐a.

U 16:00h Nadbiskup je zajedno sa mons.Wilhelmom Krautwaschl‐om posjetio zgraduVBS‐a, Svećeničkoga doma i gradilište novere zidencije. Nakon toga Nadbiskup se zaje‐dno sa gostima uputio na Pale.

7. srpnja 2016.U 10:00h Nadbiskup je predsjedao sjednici

voditelja institucija koje djeluju karitativno napodručju VN.

U 16:00h Nadbiskup je primio grupu mla‐dih iz Belgije koji volontiraju u sjemeništu„Petar Barbarić“ u Travniku.

U 17:00h Nadbiskup je primio na razgovorpreč. Josipa Kneževića rektora VBS‐a i gospo‐dina Ivana Dragičevića bogoslova.

8. srpnja 2016.U 10:00h Nadbiskup je posjetio sestre kar‐

melićanke na Stupu. U 14.30h Nadbiskup je primio na razgovor

mons. Tomu Vukšića vojnog ordinarija u BiH.U 16:00h Nadbiskup je primio na razgovor

mons. dr. sc. Franju Topića profesora na KBF‐u. 9. srpnja 2016.U 9:00h Nadbiskup je primio na razgovor

gospodina Muhameda Mahmutovića književ ‐nika i gospodina Adnana Bajrića.

U 17:00h Nadbiskup je predslavio Svetu

mi su u župi Sv. Ane u Radunicama i pod Mis ‐om krstio osmo dijete obitelji Radić.


vlč. Augustina Lozića umirovljenog svećenikaVN koji trenutno živi u Zadru.



vlč. Marka Jukića svećenika VN koji djeluje uhrvatskoj katoličkoj misiji u Limi – Peru.

U 9:30h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐com upravnog vijeća Caritasa VN.

U 11:45h Nadbiskup je primio na razgovorvlč. Andreja Lukanovića, župnog vikara u žu ‐pi Prozor.

U poslijepodnevnim satima Nadbiskup seup utio u Banjaluku na zasjedanje BK BiH.

13. srpnja 2016. U 9:00h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐

com BK BiH, a zasjedanje je trajalo tijekomcijeloga dana.

U 19:30h Nadbiskup je sa drugim članovi‐ma BK BiH posjetio trapistički samostan.

14. srpnja 2016. U 9:00h Nadbiskup je presjedao sjednicom

BK BiH. U 12:00h Nadbiskup je održao press konfe‐

renciju. U 19:00h Nadbiskup je nazočio predstavlja‐

nju knjige Skidanje maski autora mons. FranjeKomarice.

15. srpnja 2016. U 10:00h Nadbiskup je predslavio Svetu

mi su u banjolučkoj katedrali povodom patro‐na i zaštitnika banjolučke biskupije Sv. Bon ‐ave nture. Misi su nazočili biskupi BK BiH imons. Nikola Kekić Križevački vladika te veli‐ki broj svećenika. Nakon mise Nadbiskup seuputio u Sarajevo.

U 17:30h Nadbiskup je primio na razgovortri svećenika franjevca iz Konga koji su uposjeti Bosni i došli su u pratnji sestre Sam u ‐ele Bešker.


vlč. Veselka Župarića župnika župe PresvetogSr ca Isusova u Brčkom.

U 15:45h Nadbiskup je primio na razgovormons. Ivu Tomaševića generalnog tajnika BK BiH.

290 VRHBOSNA 3/2016

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E


VRHBOSNA 3/2016 291

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

U 16:15h Nadbiskup je primio na razgovorvlč. Damira Ivanovića ekonoma u VBS‐u.


mi su na groblju Sv. Ilije u Priječanima, svomerodnome mjestu. Svetoj misi nazočili su vjer‐nici s toga prostora koji su najvećim dijelomprognani i danas žive na raznim stranama. Natome groblju sahranjeni su Nadbiskupovi naj‐bliži članovi obitelji.

Nakon Mise Nadbiskup je obišao obiteljskokućište.


vlč. Marka Majstorovića župnika župe Pres ve ‐t o ga Srca Isusova u katedrali.

U 9:30h Nadbiskup je primio na razgovorno voga ambasadora Grčke u BiH gospodinaGeorgiusa Iliopoulosa.

U 14:45h Nadbiskup je primio na razgovorgr upu studenata iz SAD‐a koji su na studijsk ‐om putovanju u BiH.

U 16:30h Nadbiskup je primio na razgovorvlč. dr. sc. Šimu Maršića ravnatelja Nadbis ku ‐p i jskog centra za pastoral mladih „Ivan PavoII.“ i profesora na KBF‐u.


vlč. Peru Iljkića župnika župe Presvetog SrcaIsusova u Doboju.

U 9:45h Nadbiskup je primio na razgovorvlč. dr. sc. Dubravka Turaliju profesora SvetogPi sma SZ na KBF‐u.

U 16:00h Nadbiskup je primio na razgovorvlč. dr. sc. Mirka Šimića ravnatelja CaritasaVN i profesora moralne teologije na KBF‐u.

U 17:00h Nadbiskup je otputovao u To mi ‐slavgrad.


misu na Zidinama – Buško jezero povodomSv. Ilije zaštitnika karmelskoga reda. NakonMi se Nadbiskup se uputio na godišnji odmor.

25. srpnja 2016. Nadbiskup je nazočio Svetoj misi i sveča‐

nom činu ređenja novoga šibenskoga biskupamons. Tomislava Rogića u Šibeniku.

31. srpnja 2016.U 18:00h Nadbiskup je predslavio Svetu

misu u Opatiji povodom spomendana Sv. Ig n ‐acija Loyolskog a pod misom je propovijedaopater Halambek.

5. kolovoza 2016.Nadbiskup je završio godišnji odmor i

uputio se u Mariju Bistricu. 6. kolovoza 2016. U 11:00h Nadbiskup je predslavio Svetu

misu u hrvatskom nacionalnom svetištu uMa riji Bistrici povodom svetkovine Preobra ž ‐e nja Gospodinova. Svetoj misi je nazočio veli‐ki broj vjernika hodočasnika iz Hrvatske i oko30 svećenika koncelebranata. U svojoj homilijiNadbiskup je pozvao vjernike na domoljubljeiz vjere u Boga citirajući pokojnog kardinalaKu harića, i pozvao na preobraženje u sebi, dasvaki pojedinac mora i treba se preispitati pr ‐ed Bogom što to u njemu nije u skladu sa Bo ‐žjim zakonom.

U 16:00h Nadbiskup je pohodio sestre kar‐melićanke u Mariji Bistrici.

U 17:30h Nadbiskup je primio na razgovorgospodina Brunu Paurevića.

7. kolovoza 2016.U 11:00h Nadbiskup je predslavio Svetu

mi su u hrvatskom nacionalnom svetištu uMa riji Bistrici. Svetoj misi je nazočilo između8‐10 000 vijernika iz raznih krajeva Hrvatskete 9 svećenika koncelebranata. Nakon Svetemi se Nadbiskup se uputio u Sarajevo.

8. kolovoza 2016.U 9:00h Nadbiskup je primio na razgovor

mons. Josepha Antony tajnika apostolske nun‐cijature u BiH.

U 15:00h Nadbiskup je primio na razgovorvlč. Vedrana Lešića svećenika koji odlazi nahr vatsku katoličku misiju u Australiju.

U 18:00h Nadbiskup je primio na razgovormons. Luigi Pezzuta apostolskog nuncija uBiH.

9. kolovoza 2016. U 11:00h Nadbiskup je primio na razgovor

vlč. Ivana Raku svećenika VN koji je na studi‐ju crkvene glazbe u Njemačkoj.

10. kolovoza 2016.U 9:00h Nadbiskup je primio na razgovor

preč. mr. Josipa Kneževića rektora VBS‐a.U 10:45h Nadbiskup je primio na razgovor

vlč. Antu Jelića župnika župe Sv. Luke Eva n đ ‐e liste u Novome gradu – Sarajevo.

U 11:30h Nadbiskup je posjetio vlč. PeruIljkića župnika župe Doboj koji se nalazi na lij ‐ečenju u Sarajevu.

U 15:00h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐com ordinarijata.


U 18:00h Nadbiskup je u katedrali Pre s v e t ‐o ga Srca Isusova predslavio Svetu misu za po ‐k ojnog Nadbiskupa mons. Marka Jozinovića.Nakon Mise Nadbiskup se uputio u Odžak nagodišnje kolonije sa bogoslovima.

11. kolovoza 2016. U 9:30h Nadbiskup je predslavio Svetu mi su

za narod u crkvi Glavosijeka Sv. Ivana Kr sti teljau Odžaku na kojoj su bili nazočni po red župni‐ka vlč. Jakova Filipovića i župnoga vikara vlč.Ljube Zelenike odgojitelji u VBS‐u zajedno sabogoslovima. Nakon Svete mise Nadbiskup jezajedno sa bogoslovima obišao župu NovoSelo – Balegovac, Nuića groblje, župu GornjaDubica i župu Potočani te se uputio na izletišteu Drenovcu. U večernjim satima Nadbiskup jeodržao kratko predavanje bogoslovima.

12. kolovoza 2016. U 10:00h Nadbiskup je zajedno sa bogoslo‐

vima posjetio župu Garevac te spomen mjestoBurića štale, župu Čardak, župu Gornja Tra m ‐o šnica te se uputio u župu Turić gdje je slavioSv etu misu na grobu Sluge Božjega fra LovreMi l anovića. Svetoj misi je nazočilo oko 200vje rnika te župe. U večernjim satima Nadb isk ‐up je održao kratko predavanje bogoslovima.

13. kolovoza 2016. U 9:00h Nadbiskup je održao radni susret

sa bogoslovima.U 11:00h Nadbiskup je predslavio Svetu

mi su u župi Odžak pod kojom je podijelio sa ‐k rament krštenja.

U 14:00h Nadbiskup se susreo sa predsta‐vnicima političkih stranaka grada Odžaka ina kon toga susreta uputio se u Sarajevo. Ovimda nom završile su ljetne kolonije Vrhb os a n s k ‐ih bogoslova. Kroz tri dana Nadbiskup se su ‐sreo sa svakim od bogoslova ponaosob i oba‐vio privatne razgovore.


mons. Luigi Pezzuta apostolskog nuncija uBiH.

U poslijepodnevnim satima Nadbiskup seuputio u Komušinu gdje je u 18:00h predslav ‐io Svetu misu uočnicu. Na početku Mise Na d ‐b iskup je pozdravio novi župnik i čuvar sveti‐šta vlč. Boris Salapić. Svetoj misi nazočio je ve ‐liki broj vjernika njih preko 25 000 među koji‐ma i predstavnici političkih i civilnih vlasti narazini države i entiteta. U svojoj homiliji Na d ‐b iskup je pozvao na nasljedovanje Marije koja

je primjer poslušnosti i vršenja volje Božje.Na dbiskup je napomenuo da uz Božju pomoći zakone moramo izgrađivati pravednije dru‐štvo te napomenuo da dobiva velik broj pisa‐ma od građana koji traže pomoć i zaštitu odnjega a da on to nije u stanju napraviti.

U 20:30h Nadbiskup se uputio u Đakovo. 15. kolovoza 2016. U jutarnjim satima Nadbiskup se u pratnji

mons. dr. sc. Đure Hranića đakovačko‐osječk ‐oga Nadbiskupa uputio u Aljmaš, u Gospinosvetište.

U 10:00h Nadbiskup je predslavio Svetu mi ‐su u svetištu u Aljmašu na kojoj je nazočilo oko10 000 vjernika hodočasnika. U svojoj ho m ilijiNadbiskup je napomenuo da je pod pojmomdanašnje demokracije ugrožen čovjek jer sedemokracijom donose zakoni koji su proti v niBožjem naravnom zakonu te napomenuo dasu današnji zakoni protiv nerođenih i protivstarih i nemoćnih istog sadržaja kao i oni kojeje provodio Hitler samo se drugačije nazivaju.Nadbiskup je napomenuo da je današnji čo ‐vjek postao robom novca te da je novac da n a ‐šnjem čovjeku Bog. Novac je sredstvo a ni k a kone smije biti Bog napomenuo je Nadbiskup.

U 13:00h Nadbiskup se iz Aljmaša uputio uSarajevo.

U 19:00h Nadbiskup je predslavio Svetumi su u župi Uznesenja BDM na Stupu u Sara ‐j e vu. Svetoj misi je nazočilo oko 3 000 vjernikai hodočasnika. Nakon Svete mise Nadbiskupje predvodio svečanu procesiju sa Gospinomslikom.

16. kolovoza 2016. U 11:30h Nadbiskup je u sjemenišnoj crkvi

Sv. Ćirila i Metoda primio na razgovor hodo‐časnike iz Italije i Svete Zemlje koji se nalazena zajedničkom hodočašću u BiH te im održaokratko predavanje o povijesti i današnjem sta‐nju biskupije.


mons. Luku Kesedžića svećenika VN koji dje‐luje u Austrijskoj biskupiji Klagenfurt.

U 13:00h Nadbiskup je u pratnji vlč. dr. sc.Dubravka Turalije otputovao u Seul na miro‐vnu konferenciju koju organizira seulskaNadbiskupija.

22. kolovoza 2016. U 9:00h Nadbiskup se vratio iz Seula. U 11:45h Nadbiskup je primio na razgovor

292 VRHBOSNA 3/2016

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E


VRHBOSNA 3/2016 293

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

mons. Ivu Tomaševića generalnog tajnika BKBiH.

23. kolovoza 2016. U jutarnjim satima Nadbiskup je otputovao

na godišnji susret generacije u Čučerje kodZagreba.

U 18:00h Nadbiskup je predslavio Svetumisu za narod zajedno sa svećenicima iz gene‐racije i laicima. Svetoj misi je nazočio velikbroj župljana župe Čučerje.

24. kolovoza 2016. U 8:00h Nadbiskup je predslavio Svetu

misu u župnoj crkvi u Čučerju. Svetoj misi jena zočio velik broj župljana te župe.

U 10:00h Nadbiskup se uputio u Zagrebzajedno sa kolegama iz generacije te su posje‐tili zagrebačku katedralu i grob blaženog Al ‐ojzija Stepinca, muzej blaženika Stepinca isvetište u Remetama.

U 15:00h Nadbiskup je u Čučerju primio narazgovor Davora Stiera člana HDZ‐a i kandi‐data na predstojećim parlamentarnim izbori‐ma u RH.

U 16:00h Nadbiskup se uputio u travničkosjemenište.


vlč. Miljenka Džaltu župnika župe Sv. Josipa uRankovićima.

U 10:30h Nadbiskup je primio na razgovormons. Matu Janjića župnika župe Sv. IvanaKrstitelja u Travniku i travničkog dekana.

U 11:00h Nadbiskup je u sjemenišnoj crkvipredslavio Svetu misu prigodom završetkalje tnjih duhovnih vježbi za svećenike a propo‐vijedao je voditelj duhovnih vježbi.

U 17:30h Nadbiskup je primio na razgovorvlč. dr. sc. Tomislava Mlakića pročelnika kat e ‐h etskog ureda VN.


patra Damira Kočiša D.I. koji odlazi iz Sa ra j e ‐va na novu službu u Zagreb.

U 10:00h Nadbiskup je primio na razgovorfra Josu Oršolića ravnatelja karitativne organi‐zacije Kruh Sv. Ante i župnika u Srebrenici.


U 16:00h Nadbiskup je primio na razgovorgospodina Antu Bilića, poduzetnika iz N. Bile.

U 17:00h Nadbiskup je primio na razgovor

patra Matu Anića D. I. glavnog urednika RadioMa rije BiH.

U 18:00h Nadbiskup je primio na razgovordr. sc. Sandu Smoljo voditeljicu Centra za savje ‐t o vanje VN i profesoricu na KBF‐u u Sarajevu.


misu u župnoj crkvi Sv. Antuna Padov ans k o gau Žepču povodom proslave 50 godina djelova‐nja Marijinih sestara u toj župi. Svetoj mi si jenazočilo oko 17 svećenika, preko 30 sestara tedružbe i vjernici laici. U svojoj homiliji Na ‐ dbiskup se osvrnuo na redovnički život i lje ‐potu toga života i služenja Kristu na taj način.

28. kolovoza 2016. U 9:00h Nadbiskup je u kućnoj kapelici

predslavio Svetu misu za karizmatsku skupi‐nu „Regina Pacis“ iz Saronno‐e – Italija, i na k ‐on Svete mise održao susret sa njima.


misu u župi Glavosijeka Sv. Ivana Krstitelja uOdž aku povodom patrona te župe. Svetoj mi ‐si je nazočilo oko 25 svećenika i veliki broj vje ‐r nika. U svojoj homiliji Nadbiskup se na pose‐ban način osvrnuo na događaj Ivanova muče‐ništva iz razloga što je propovijedao istinu kr ‐a lju i to ga je koštalo glave. Nadbiskup je na p ‐o menuo da se Crkvu danas optužuje zbogma sovnoga seljenja i napuštanja ovih prostorai to čine političari. Političari su dužni zaustavi‐ti narod a ne Crkva, a zadaća Crkve je da navi‐ješta istinu poput Ivana Krstitelja.

U 17:00h Nadbiskup je primio na razgovorsestru Mariju karmelićanku.

U 20:00h Nadbiskup je gostovao na RadioMariji BiH.

30. kolovoza 2016. U 8:30h Nadbiskup je predsjedao sjednic ‐

om predstavnika institucija koje se bave kari t ‐a tivnom djelatnošću.

U 11:00h Nadbiskup je primio na razgovorgrupu salezijanskih bogoslova hrvatske pro‐vincije, njih 22 zajedno sa provincijalom donPe jom Orkićem koji se nalaze u posjeti Sa ra ‐jevu. U jednosatnom razgovoru Nad bisk upim je prezentirao stanje Crkve u BiH, povijesti kušnje kroz koje je prolazila i danas prolazi,te ih pozvao na hrabro svjedočenje za Krista iEvanđelje.

U 15:00h Nadbiskup je dao intervju za slov ‐e nsku državnu televiziju za religijski program.



mons. Ivu Tomaševića generalnog tajnika BKBiH.

U 15:00h Nadbiskup je posjetio gradilištepo družnice Caritasa VN u Kiseljaku i susreose sa ravnateljem Caritasa VN dr. sc. vlč. Mi r ‐

kom Šimićem te u njegovoj pratnji obišao gra‐dilište toga velikoga Nadbiskupijskoga iCaritasova projekta.

U 17:30h Nadbiskup je posjetio sestre kar‐melićanke.

294 VRHBOSNA 3/2016

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E


VRHBOSNA 3/2016 295

PR

ILO

ZI

Uvod

Tridentski sabor odredio je uspostavu zavo‐da s posebnim programom odgoja i obrazova‐nja kandidata za svećeništvo. Uspostavom re ‐dovite crkvene uprave u BiH, u duhu odlukaTridentskog koncila, nadbiskup Stadler uspo‐stavio je Nadbiskupsko sjemenište u Travniku1882. godine. Formaciju i vodstvo škole ustu‐pio je isusovcima, koji od 1882.‐1945 uspješnovode Zavod, nazvan Alojzijanum. Dolaskomkomunista na vlast zavod je zatvoren a đaci iisusovci protjerani, imovina oteta i uništena.Godine Gospodnje 1997., vrhbosanski nadbi‐skup Vinko kardinal Puljić, obnavlja radNadbiskupskog sjemeništa i osniva Katoličkiškolski centra u istoj zgradi.

Statistički osvrt na godinu 2014./2015.

Prošlu nastavnu godinu u sjemeništu su bo ‐ravila 29 sjemeništarca. Iz Vrhbosanske na db ‐is k upije 19, iz banjalučke 3 i mostarsko‐du v a ‐nj ske 7 kandidata. U prvoj godini od 5, samo jeje dan kandidat vrhbosanskih, u drugoj od 6sje meništaraca 3 su vrhbosanska, u trećoj od 8sjemeništaraca 6 je vrhbosanskih i u završnojgodini od 10 sjemeništaraca 9 je kandidata vr ‐h bosanske nadbiskupije.

Tijekom godine dvojica mostarskih sjeme‐ništaraca nastavili su školovanje u zadarskomsj emeništu. Jedan kandidat mostarske biskup ‐ije sam je izašao iz sjemeništa zbog lošeg us pj ‐e ha, a drugi iste biskupije zbog nemogućnostiintegracija u zajednicu, trojica maturanata vr ‐h bosanske nadbiskupije nisu više članovi sje‐menišne zajednice zbog teške povrede pravilaživota u zajednici. Jedan kandidat vrhbosans ‐ke nadbiskupije na kraju nastavne godine iz a ‐brao je novi poziv te napustio zajednicu. Nakraju nastavne godine od 7 maturanata petori‐ca nastavljaju teološki studij kao bogoslovi.

Nova školska godina 2016./2017.

U novu šk. godi. 2016./2017., upisano je uk ‐u pno 17 sjemeništaraca (smanjenje za 12 u od ‐

n osu na prethodnu, ili smanjenje u odnosu na2014. za 25 kandidata. U prvu godinu primlje‐na su 3 sjemeništaraca, jedan vrhbosanski ka ‐n didat i 2 mostarsko‐duvanjska, u drugom ra ‐z r edu su 2 sjemeništaraca ‐ jedan vrhbosanskii 1 mostarsko‐duvanjski kandidat. U trećemra z redu od 6 sjemeništaraca 3 su vrhbosan‐ska, 2 banjalučki i 1 mostarski. Maturanata je6, 5 je vrhbosanskih i jedan banjalučki. Po bis ‐k upijama: vrhbosanska 10 (prošle godine 19),mostarsko‐duvanjska 4 i banjalučka 3 kandi‐data. Popis kandidata po župama vrhbosan‐ske nadbiskupije: župa Prozor 3; župa Uzdol3; župa Kupres 1, župa Derventa 1; župa Vu ‐k a novići 1, župa Rama‐Šćit 1 sjemeništarac.

Odgojno vijeće

Četiri su poglavara koja djeluju u sjemeni‐štu. Duhovnik Pavo Šekerija, prefekt Đuro Ar ‐lo vić, ekonom Damjan Soldo i rektor ŽeljkoMarić. Uz cjelokupni život u sjemeništu, odgo‐jitelji vode i internat, predvode duhovni životu sjemenišnoj crkvi, idu na skupljanje po žu ‐pama te preko ljeta organiziraju kolonije, duh ‐o vne vježbe za ministrante te dežuraju prekoljeta s grupama sjemeništaraca.

Dinamika sjemenišnog života

Sjemenišni život u velikoj mjeri određen jeDnevnim redom i Statutom. Dnevni, tjedni imj esečni plan se uglavnom ostvaruje. Od po s ‐e bnosti tu su godišnje duhovne vježbe, mjese‐čne duhovne obnove, razredne mise, konfe‐rencije, osnove sviranja, sekcije, bend i sjemen ‐i šni list Angelus, web stranica, hodočašća, iz ‐leti, instrukcije, natjecanja, godišnji susreti ma ‐lih sjemeništa iz BiH i RH, godišnji susret s ro ‐diteljima i župnicima sjemeništaraca, duhovnevježbe za maturante.

Izazovi odgoja i obrazovanja su brojni atime i poteškoće raznolike. Temeljni problemipo vezani su s lošim radnim navikama, manjk ‐om osjećaja za sveto te nezavidna kultura ko ‐m unikacije, gledajući s naše poglavarske stra‐ne. Iz perspektive sjemeništraca probleme

„Od zvanja Crkve do zvanja u Crkvi„

Izvješće o radu Sjemeništa, 2015.


možemo svesti na neumorno žaljenje kako jepr eviše studija premalo slobodnog vremene,sp orta i stroga disciplina. Prenaglašena je ov ‐is nost o mobitelu i svemu onom što se prekonjega nudi. Bili smo primorani, zbog teških imasovnih zlouporaba, u učionici, crkvi, bla‐govaonici i sobama restriktivno djelovati.

Neprovođenje odluke Ustavnog Suda BiH –o povratu zgrade

Život Zavoda je opterećen nevraćanjem zg ‐r ade i sudskim postupcima. Sve to otežavanaš rad i umanjuje mogućnost izvannastavnihak tivnosti kako u školi tako i u sjemeništu. Uč ‐injeni su neki animacijski koraci, ali pravnihpomaka nema.

Internat

Internat je odgojna institucija za vanjskeđake u sklopu Zavoda. Zahvaljujući donatori‐ma uspjeli smo tijekom ove godine temeljitoob noviti sobe i namještaj u internatu. Prošlego dine imali smo 17 internista, ove godinepri mljeno je 13 mladića. Izravno živo interna‐ta prati ekonom. Zahvaljujući razumijevanjuna dležnog ministarstva u sklopu naše Gi m n ‐azije integrirali smo internata i tako krenuli uproces formalno‐pravne registracije.

Financijsko stanje Zavoda

Sjemenište financijskom smislu posluje po ‐z itivno, zahvaljujući Božjoj providnosti, zago‐voru Petra Barbarića, te kompatibilnosti Ce n t ‐ra i Sjemeništa, ali i pomoći dobročinitelja me ‐đu kojima su najbrojniji naši svećenici. U Za v ‐odu je zaposleno ukupno 100 radnika, od toga94 imaju riješen status po zakonu te imaju svebeneficije kao i drugi radnici u javnim institu‐cijama. Troškovi, u 2015., svih institucija u Za ‐v odu su oko 2. 260. 000, 00 KM. Ove godineus pjeli smo riješiti status našim odgojiteljimate oni imaju od početka rujna plaću i ostaledoprinose kao radnici u javnim institucijama.

Zajedničke aktivnosti Sjemeništa i drugihinstitucija

Pokušali smo otvoriti našu kuću i premadr ugim crkvenim institucijama i društvu: im ‐

a li smo dva susreta biskupa, provincijal i de k ‐a na iz naše Crkvene pokrajine, dva susreta ve ‐z ana za sinodu, 3 koncerata u našoj crkvi, dv ‐ije tribine, promociju 2 knjige, svečana božićnapriredba te dan sjemeništa. Sudjelovali smo nasusretu malih sjemeništa u Zagrebu, hodoča‐stili dva puta u Komušinu, Bobovac, Plitvice,za maturante su organizirane duhovne vježbeu Dževicama. U Zavodu je organizirana vo l o ‐nterska i animacijska formacija za naše đake.Također Zavod organizira obvezene mjesečneduhovne obnove za djelatnike Škole.

Kolonije u Šamačkom dekanatu

Ove godine organizirali smo ljetne kolonijeu šamačkom dekanatu, po odredbi Nad bis k u ‐pa. Zahvaljujemo svećenicima na gostoprim‐stvu, osobito domaćinu župniku vlč. ZlatkuIvkiću u Oštroj Luci – Bok. Susreli smo se spr o blemima i izazovima pastoralnog djelova‐nja spomenutog dekanata.

Posebnosti našeg Zavoda

U sklopu Zavoda nalazi se sjemenišna cr k ‐va, te grob Sluge Božjeg Petra Barbarića. Svakiče tvrtak imamo bolesničku misu pa pozivamosve župnike hodočastiti sa župljanima i takoveć upoznati župljane o vjerničkom svjedoča ‐nstvu budućeg, nadam se brzo blaženik. Miod zagovora našeg Sluge živimo i duhovno imaterijalno. Osjetno je povećanje grupa kojehodočaste. U suradnji s HRT‐om završili smodokumentarni film „Barbarićev Travnik“ te gaprezentirali u Sarajevu, Mostaru, Zagrebu,Odžaku, Bugojnu, Žepču, Kupresu, Travniku,usklopu „uskopaljskih jeseni“ bit će prikazanu Uskoplju.

Duhovna obnova za ministrante u lipnju

Naše sjemenište provodi i nadbiskupijskiprojekt – Duhovne obnove za ministrante. Sje m ‐e nište je provoditelj u cijelosti. Sam programse održava u lipnju, a vežemo ga za proslavupatrona sjemenišne crkve sv. Alojzija, 21. lip‐nja, a drugi razlog leži u činjenici da u svimžu panijama ne završava nastavna godina u is ‐tom terminu. Duhovna obnova je predviđenaza dječake, ministrante, završnih razreda os ‐novne škole.

296 VRHBOSNA 3/2016

PR

ILO

ZI


VRHBOSNA 3/2016 297

Ove godine sudjelovale su sljedeće župevrhbosanske nadbiskupije: 57 ministranata izslijedećih 9 župa: Bijeljina(1), Bistrica kod Us ‐k o plja(11), Bistrica kod Žepča(7), Grom ilj ‐ak(4), Novi Travnik – Presveto Trojstvo(8),Ku pres(3), Prozor(9), Skopaljska Gračanica(8)i Žepče(6).

Duhovne vježbe u kolovozu

U dogovoru s upravnom nadbiskupije, i ovegodine organizirali smo duhovne vježbe zasvećenike koncem kolovoza. Voditelj je bio dr.sc. Mladen Parlov a sudjelovalo je 12 svećenika.

Realizirani projekti

U protekloj godini realizirali smo: djelom i ‐č nu obnovu internata, krečenje prostora sjem ‐e ništa, nabavljeni su novi rekvizit za sportskudv oranu, otvorena je nova suvenirnica, radđa čke kuhinje je reorganiziran, djelomično jeob novljena blagovaonica, u nekoliko učionicapostavljene su pametni televizori za potrebenastave, zahvaljujući donatorima nabavljen jerabljeni bus za vlastite potrebe, novi traktor zapotrebe naše farme. Načinje je idejni projektograde te napravljena troškovnik za obnovunevraćenog dijela zgrade.

Planirane aktivnosti

U našim planovima su: posveta sjemenišnecrkve, ulazna kapija, saniranje krovnih prozo‐

ra cijele zgrade;; poboljšanje rada đačke kuhi‐nje; nastavak obnove internata; daljnja obnovatoaleta na drugom katu; opremanje i nabavkanaslova za našu biblioteku.

Sjemenišna zajednica vrši svoje poslanjezahvaljujući zagovoru Časnog Sluge PetraBarbarića i naših dobročinitelja

Zahvaljujemo svim župnicima, našim sve‐ćenicima u inozemstvu koji pomažu sjemeni‐šte, posebno našim svećenicima umirovljenici‐ma, vlč. Vinku Radiću koji u velikoj mjeri po ‐k riva troškove sjemeništaraca koji ne mogupl aćati mjesečne obveze. Zahvaljujemo župni‐cima koji omogućavaju i ničim neograničava‐ju skupljanje po župama. Hvala župnicimakoj i su organizirali pomoć premda njihove žu ‐pe nisu određene za skupljanje za sjemenište,župa Poljaci, župa Krepšić, Posavska Mahala.U prethodnoj godini naša zajednica primila jeiz dašnu pomoć od župa Bistrica i SkopaljskaGračanica. Posebna zahvala Caritasu vrhbosa ‐nske nadbiskupije za veliku pomoć te nadbi‐skupijskom centru za mlade „Ivan Pavao II.“ iVrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu uSarajevu na suradnji.

Život naše sjemenišne zajednice, kao i pro‐ces proglašenja Časnog Sluge Božjeg Petra Ba r ‐b arića preporučamo u molitve i Vašoj dobroti.

Željko Marić, rektor

PR

ILO

ZI

SEMINARIUM MAIUS CATHOLICUM VRHBOSNENSE SARAJEVO

Izvještaj iz VBS-a – Susret dijacezanskihsvećenika Vrhbosanske nadbiskupije

Sarajevo 21. rujan 2016.

U našem VBS‐u, u prošloj akademskoj go ‐dini 2015./16., imali smo ukupno 43 bogoslo‐va. Tijekom godine dvojica bogoslova (VN) sunapustili Bogosloviju postavši studentima la ‐icima, trojica su promijenili bogosloviju zbog

te škoće studija na KBF, a petorica (VN) su za ‐re đeni. Nedavno je jedan bogoslov uzeo god‐inu pauze. Krajem akademske godine naš bo ‐goslov Ante Vrhovac, diplomiravši na Grego ri ‐j a ni, vratio se iz Germanicuma i pridružio našoj


298 VRHBOSNA 3/2016

zaj ednici. Tako da smo tu akademsku godinu,uz petoricu ređenika, završili sa brojkom od33 (VN 25; MO‐DU 5; BL 1; SU 3; KO 1; ĐA‐OS1; ovdje ubrajamo i dvojicu bogoslova aps ol ‐ve nata (MO‐DU i ĐA‐OS) kojima još preosta‐ju diplomski ispiti).

U novoj akademskoj godini, 2016./17., dosada je upisano 10 novih bogoslova (VN 7;MO‐DU 3). Naša su očekivanja da ćemo imati43 bogoslova, naravno ako svi polože sveispite do 1. listopada.

Ove godine smo imali promijenu u od goj ‐te l jskoj ekipi. Naime, vlč. Damir Ivanović, kojije obnašao službu ekonoma‐prefekta, je pr e m ‐j ešten za župnika u Brčkom. Zahvaljujem muna njegovoj službi i požrtvovanosti i na svemušto je učinio za naše Vrhbosansko bogoslovnosjemenište. Novom ekonomu‐prefektu, vlč.Goranu Kosiću, želim puno uspjeha u njegov‐oj službi.

Od djelatnosti naših bogoslova nap o m i nj ‐em onu literarnu kroz Gorući grm, koju Vi sv e ‐ćenici lijepo podržavate i zahvaljujem Vam natome; posebno napominjem i onu pjevačku ko ‐ ju njeguju zajedno sa prof. Markom St an u š i ć ‐em kroz razne zborove. Napominjem i njih o ‐ve samostalne inicijative: Klapu i VIS Em an uel.Mi ih odgojitelji podržavamo, a Vas žu p n i kepo tičem da nas pozovete u župe u svrhu pr o ‐m ocije Bogoslovije i duhovnih zvanja. Ta kosmo ove godine sa bogoslovima posjetili ve likibroj župa u BiH, ali i neke naše misije u Au ‐ striji i Njemačkoj. Ovome pridodajemo i su sretbogoslova i sjemeništaraca iz Travnika, posjetežupama na nedjelju Dobrog Pastira, ko ngresbo goslova u Puli, hodočašće u Blei b u rg i kol o ‐n ije vrhbsanskih bogoslova u odža č k om kraju.Zahvaljujem župniku župe Odžak za gosto‐prinstvo, kao i svim župnicima koji su nasugostili za vrijeme kolonija naših bogoslova.

Sve aktivnosti bogoslova smatram vrlovažnim i korisnim upravo u tu svrhu, posebi ‐ce na župama jer držim da naš kontakt sa žu ‐p ama ne mora biti samo tijekom redovnih sk ‐upljanja po župama, nego može biti osmišljeni kroz druženje sa mladima.

Kad je riječ o uzdržavanje Bogoslovije, poz‐nato je da se mi uzdržavamo najvećim dijelom

preko Nadbiskupije, odnosno preko župa i ukonačnici preko naših vjernika. Troškovi sekreću preko 500.000,00 KM godišnje. No, nesm ijemo zaboraviti da su pod krovom Bo go sl ‐o vije smještene i druge naše institucije (KBF,KUVN). Osim toga, ne smijemo zaboraviti daje naša Bogoslovija vrlo često stalni „dom ać ‐in“ velikog broja događaja na razini Vrhb os a ‐n ske nadbiskupije. Ono što skupimo na našimžupama tijekom naših posjeta kroz godinu, topokrije otprilike novčano troškove jednogmjeseca. Još se razmatra prijedlog da se svimuk ućanima (i bogoslovima i svećenicima) uv ‐e de i plaćanje kako bi se olakšalo financiranjeBogoslovije kao što je to i u drugim bogoslovi‐jama u Europi.

Od važnijih projekata napominjem obnovuprozora i prvog kata u suradnji sa KBF‐om.Ta kođer smo popravili kotlovnicu jer je stara(iz 1970‐ih) dotrajala, koja će biti zapravo alt ‐ernativa, jer započinjemo raditi kotlovnicu napelet koja će svakako smanjiti naše troškove,pogotovo grijanja i pogotovo kad izmijenimosve prozore.

Još bih želio pozvati malo na razmišljanje oeventualnoj obnovi Bogoslovije, iznutra i iz v ‐a na, za kojom Bogoslovija vapi jer je potrebnaje jedna temeljita i cjelovita obnova. U suradnjisa KBF‐om smo započeli obnovu prizemlja(prozori i učionice). Osobno mislim da obnovanaše Bogoslovije treba postati strateški cilj cij ‐ele Nadbiskupije – svih svećenika – kao što jeto bilo u slučaju Svećeničkog doma, uz sv a k ‐ako pomoć raznoraznih donatora na kojima ćepoglavarstvo ove kuće raditi kao i do sada.

Preporučam u Vaše molitve sve naše bo g o ‐slove, kao i nas koji ih odgajamo, kako bi nasdragi Bog obdario razboritošću da ove ml ‐adiće dovedemo do Kristova oltara. Prep or u č ‐am također i jače povezivanje naše Bogo sl o v ‐ije sa župama i pukom Božjim u svrhu što bo ‐lje promocije kako Bogoslovije, tako i du ho v n ‐ih zvanja.

Josip Knežević, rektorSarajevo, 21. rujan, 2016.

PR

ILO

ZI


VRHBOSNA 3/2016 299

PR

ILO

ZI

Draga braćo misnici, draga braćo i sestre,dr agi hodočasnici!

Nadam se da ste svi našli kutak da se smje‐stite da možete mirno poslušati nekoliko riječikoje ću sada progovoriti. Evo na početku od ‐m ah da spomenem, ovih dana kukali smo: Bo ‐že kad će jednom granuti sunce; stalno oblak;stalno kiša. Kad je sada ugrijalo: A Bože što jeupeklo! Dakle, nikad nama zadovoljiti. Takavje čovjek na zemlji. Uvijek nešto traži, neštoište; nikad nije zadovoljan. Čudno, a i nije ču ‐d no. Čudno jer ne zna vrednovati i biti zahva‐lan za ono što ima. Uvijek pati za onim štonema. A nije čudno jer u čovjeku je čežnja bitisretan, postići sreću. I zato je ta čežnja za sre‐ćom u čovjeku.

Mi smo se danas okupili ovdje, na ovomsvetom brdu Kondžilo pod geslom da oni kojisu milosrdni zadobit će milosrđe. Ovdje bih krat‐ko, onako na svoju ruku, malo protumačioriječ: milo srce, milosrdan. Papa tako često go ‐v ori o Božjoj nježnosti. Mi na ovoj zemlji, up r ‐avo od te pohlepe, uvijek nešto trebamo, uvi‐jek nešto tražimo; nikad nismo zadovoljni.Čo vjek nekako ogrubi. Izgubi osjećaj nježno‐sti, one topline, one ljepote jedni za druge. Iz ‐g ubimo milo srce, ono što Bog ima za nas, jerčesto puta upravo tu našu ljudsku grubost minekako pripišemo i Bogu pa mislimo da je iBog takav da jedva čeka da netko pogriješi daga lupi po glavi. Mi često puta imamo krivusliku o Bogu. Zadnje vrijeme stalno ponavljamto jer sam iskusio na terenu da ljudi stvarnoimaju iskrivljenu sliku o Bogu. I zato je potre‐bno ispravljati tu sliku.

Mi svi znamo kako je Isus rekao: Učite se odmene jer sam blaga i ponizna srca. Međutim,nismo baš dobri učenici. Teško usvajamo tunje govu blagost i tu njegovu poniznost. Ta bl ‐ag ost čini da imamo i mi milo srce, da bude‐mo milosrdni jer onda ćemo i sami zadobitimi l osrđe. Milosrdan čovjek uvijek pokušava udrugome gledati ono dobro. Međutim, vi do ‐bro znate našu slabost. Što prvo primijetimokod bližnjega? Ono što ne valja. Ali najgorešto to primijetimo ono što i sami imamo i štosa mi griješimo, ali kod drugoga prigovaramo.

Takvi smo mi. Nemamo milosrđa; mi ne vidi‐mo tu dobrotu. Mi smo poveli od prepričava‐nja tog negativnog do ogovaranja. Papa Franjozadnje vrijeme žestoko kritizira u Crkvi tu sla‐bost, tu bolest ogovaranja, prepričavanja ne g ‐ativnih mana. Još gore kad izmišljaju ljudi, toje onda trač.

Zato je potrebno učiti od Isusa da imamo toblago, milo srce. Da mi gledamo očima dobro‐te. Da znamo i u sebi vrednovati ono što jeBožja dobrota usadila. Mi ne znamo vredno‐vati ni to u sebi, a Isus je rekao: Ljubi bližnjegakao samog sebe. Ako mi u sebi ne znamo vred‐novati Božje darove, onda je normalno da nezn amo ni u drugoga vrednovati. Dakle, u na ‐ma je to jedna kriva slika o Bogu i kriva slikao nama. Zato moramo to ispravljati.

Zato bih htio da ovo penjanje na brdo Ko n ‐džilo, s kojega odjekuje Marijina riječ: Što godvam rekne učinite, da mi shvatimo da namavalja Isusovu poslušati, čuti, prihvatiti, živjetipa će manje biti beznađa u nama i među na ‐ma. Manje će biti mrzovolje. Vidjet ćemo neštoi lijepo, ne samo ogovaranje negativnih stvarida trujemo javnost. Ova javnost je zatrovana.Zato na poseban način primjećujemo kad mitrebamo nešto kazati o svojoj vjeri, ono što vje‐rujemo, često puta se očituje ili ne znamo ili neznamo kazati. Zato sam u našim susretima užupama prigodom vizitacije govorio našimvijećnicima – nedostaje nam religijski rječnik,vjerski rječnik. Mi smo se ispunili političkimrje čnikom, ispunili smo se sportskim rječni‐kom – hajde on je manje zao. Ispunili smo sego spodarskim rječnikom, trgovinom, intere‐som, ali vjerskim rječnikom – to je sve manje.Je dino, ne daj Bože onda kad se psuje. Ondataj vjerski rječnik dođe do izražaja. Čim čuješda netko psuje Boga i svece najčešće je to kr šć ‐anin jer on zna za svece i za Boga.

Zato je potrebno da shvatimo: valja prvoočistiti svoj rječnik. Očistiti svoje srce od zlimisli. Očistiti svoje srce od zloće da postanemilo srce, da u nama bude milina, a znate kadsu sretnete čovjeka koji zrači milinom osvaja tetoplinom. Nekako postaje ti tako drag i bliz.Ovdje želimo učiti o tome milosrđu kako bi i

Misa na Kondžilu - susret mladih28. svibnja 2016.


300 VRHBOSNA 3/2016

mi milosrđe zadobili. Zašto često puta ne zn a ‐mo se kajati? Mi izgovorimo riječi kajanja, alini smo svjesni svojih grijeha jer ne znamo lje‐potu dobrote Božje, ne znamo svetost dara.Na ma je postalo sve relativno. U ovome relat ‐i vizmu čovjek je otupio na svetost, a kad otupičovjek na svetost onda mu je svejedno, bio gri‐jeh ne bio grijeh. I zato nema onih pravih, sk ‐r ušenih kajanja gdje čovjek zla se odriče.

Često puta u ovakvim svetištima kao ovoGo spino svetište i drugim svetištima mi sveće‐nici posebno doživimo da tu nekako kao daGo spa isprosi milost kajanja. Prije svojih tride‐set godina, malo i više kad sam ovdje pod ob ‐r o ncima ispovijedao po noći, sjećam se, bile suto skrušene, divne ispovijedi. Ne znači da nijebilo grijeha, ali ljudi su tako skrušeni bili. I di ‐rljivo je bilo, noć je pa nitko ne vidi kako ljudiplaču pred Bogom kajući se za svoje grijehe.

I zato smatram da je jako važno u životudoživjeti nutarnje čišćenje, to je to kajanje, dapostanemo dionici Božjeg milosrđa. Mi još niizdaleka ne shvaćamo kolika je to veličina Bo ‐žje ljubavi, da on nama prašta, ne prigovara.Ta ko nam Isus objavljuje Boga. Boga koji se ra ‐d uje kad nas nalazi, kad nas prihvati u svoj za ‐grljaj kao onaj pastir izgubljenu ovcu i nosi jemeđu svoje stado. Ili kada onaj otac raskrilje‐nih ruku čeka izgubljenog sina. To je taj Bogkoji se nama raduje!

Znate, koji put sam znao čuti kad dođu go ‐s ti u kuću pa pitaju: Je li se vi nama radujete?Da kle, ljudi čekaju da mi jedni drugima se ra ‐d ujemo, da nam je drago što nam je netko do ‐šao. Znate, ima jedna zgoda koja se dogodilau jednom gradu da su zvali svećenika: Kad ćetevelečasni doći? Jedne nedjelje popodne sveće‐nik odlučio pohoditi tu obitelj koja stalno zo ‐ve. I on pozvoni, a u stanu gore treći kat je bilata obitelj. I mama proviri kroz prozor i onakouz dahne: Kud ga vrag sad donese! I došao sve‐ćenik u kuću, sjeo, mama kaže: Znate, ostanitevi sa malom dok ja ispečem kavu. I ona otišla ta ‐mo u kuhinju ispeći kavu, a mala pita: A je livas stvarno vrag donio? A tko ti je to rekao? Pama ma malo prije kad vas je vidjela kaže: Kud gavrag donese? Svećenik digne se i kaže: Reci tima mi kako me donio tako me i odnio! Često putami vičemo: Dođi, dođi, a kad dođe težak namje! Evo, nažalost mi moramo izgraditi to milosr ce koje se raduje čovjeku kao što se Bog na ‐ma raduje. Da bi to odgojili moramo stvarno

postati pravi učenici Isusovi.Bitno za život jest vjera, a ne može čovjek

koji nije povezan, on ne može vjerovati. Svekr ize koje se događaju u Crkvi, bilo kod sveće‐ničkih i redovničkih zvanja, obitelji, sve krizedo laze iz krize vjere. Nemamo povjerenja uBo ga. A nemamo povjerenja u Boga jer smopuni sebe. Nema poniznosti; bahatost je zavla‐dala, a kaže Sveto Pismo: Bog se oholima proti‐vi. Zato, ako smo pravi učenici Isusovi, on nasje pozvao: Učite se od mene jer sam blaga i poniz‐na srca.

Sada na poseban način želim progovoriti,dragi mladi, vama na jednom primjeru. Ne da ‐v no razgovarao sam s jednim bračnim paromkoji je kao momak i djevojka pred Gospinimlikom učinili zavjet: Zabavljat ćemo se poštujućijedno drugo, čuvajući čistoću jedno drugom. I da ‐k le dok su se zabavljali cijelo vrijeme su im sekolege i kolegice rugali: Jeste budale. Što nistepr obali kako se to bračno živi? I nije nama bio pro‐blem svladati našu strast. Problem je izdržati toruganje naših kolega. To je zloduh. Mi znamobiti zlodusi zavođenjem na zlo. Tako bi htjeliimati čestite bračne parove, mladiće i djevojkekoji će istinski čuvati svoju vjernost. A kakosa čuvati vjernost kad svi nagovaraju na zlo?

Dragi mladi, vi znate da ćete imati borbu sasamim sobom. Kako sačuvati svoje dostojan‐stvo muško i žensko, biti muževni i ženstveni,a ne biti robovi strasti? Ne postati navezaninego u sebi slobodni i naučit se ljubiti i žrtvo‐vati se kako bi ušli u brak da možete biti odanii predani jedni drugima. Znam da u ovoj sada‐šnjoj javnoj atmosferi takvi su mladići i djevoj‐ke izrugani. Zato vas hrabrim: Budite junaci!Junaci vjere! Imajte povjerenja u Isusa! Učiteod njega! Što znači njegovu riječ držati? Neda ti se odati ovom svjetskom duhu trke zauživanjem u strasti.

Ali moram priznati, često puta su tu i ro di ‐t e lji napravili veliki propust, neću reći da sukr ivi, bojim se uvrijedit će se pa će u novineda ti odmah da me napadaju, ali su propustna pravili. Što? Nisu vas odgajali za život. Onisu vas odgajali za uživanje, a život nije uživ a ‐nje. Kaže Ivan Merz blaženi: Život nije uživan‐je. Život je žrtva. Valja se spremiti, znati se žrt ‐v o vati. Takav se zna ostvariti. Tko se ne znažrtvovati taj se ne može ostvariti, on je pr o m ‐a šen. On će biti nezadovoljan, prazne duše iuv ijek će kukati i proklinjati oko sebe. A mi

PR

ILO

ZI


VRHBOSNA 3/2016 301

PR

ILO

ZI

tre bamo ljude koji će zračiti blagoslovom,milo srce imati da bi milosrđe zadobili.

Zato na ovome brdu Kondžilu ne bude sa ‐mo došli smo, popeli se, molili se. Neka od a v ‐de svatko odavde se vrati drugačiji, vjerniji,hrabriji za život! Treba nam te snage vjere dasvim kušnjama se odupremo!

Čuli ste kako Estera moli za svoj narod. IGo spa moli za svoj narod: Što god vam kažeučinite! I mi moramo imati srca. Ne mogu jasam uživati, biti samoživ. Mi smo biće zaj ed n ‐

ice. Vjera nas uči zajednicu izgrađivati. U zaj ‐e d nici sebe darivati, počevši od obiteljskezajednice pa šire. Zato neka nas zagovor Go s ‐p in osposobi na tu nesebičnost, na tu veliko‐dušnost na tu hrabrost da se mi ne bojimo živ‐ota, nego u ovim vremenima pokažemo pravevrijednosti života koje izviru iz vjere i pouz‐danja u Boga. Svima nama neka Gospa izmolitu živu, hrabru, postojanu, ustrajnu vjeru da svjerom pođemo u ovaj život i budemo istinskisvjetlo svijeta i sol zemlje. Amen.

Sveta misa na Veliku Gospu - Aljmaš

Dragi brate u biskupstvu, nadbiskupeĐuro,

draga braćo misnici,draga braćo i sestre hodočasnici, štovatelji

Marijini

Vjerujem da ćete se moći udobno smjestiti ipo slušati ovu moju besjedu, došao sam izd al ‐e ka tako da ovo neće biti samo u par riječi. Ug ‐o dno je vidjeti sve vas koji ste došli ovdje. Kodnas postoje dva posebna blagdana koja nas uradosti okupljaju, prvi je naravno Božić. Tadase ljudi ispovijedaju, pričešćuju, jednostavnosve budi radost. Božić je dan života i za tajživot koji se rodio u betlehemskoj štalici Bog jeMa riju pripravio. Prvo ju je očuvao od ist o č n ‐og grijeha, pripravljena je da bude kolijevka,kr ilo za Božijeg sina. Majka je tako nešto lijepoi veliko da je čak i sam Bog htio imati majku.Bog je i darovao Duha koji je stvorio taj životkoji će nas otkupiti. Božić je radost života i ok ‐u plja nas sa svih strana, ako djeca ikada po sj ‐e ćuju roditelje onda je to za Božić. Žalosno jeako to ne urade. Gledajući to otajstvo, čovjekne može ne razmišljati o životu. Ovdje moramspomenuti Mariju kao majku, ona je i uzor izagovornica svim našim majkama. Život jedar Božiji i nitko od nas nije zaslužio da živi,to je dar dan od Boga. Nisu ni naši roditelji za ‐sl užili nego im je to darovano a oni su nas do ‐n ijeli na ovaj svijet. To je zapravo sveta surad‐nja sa Bogom. Bog je zato stvorio muško i žen‐sko i prva zapovijed njima jest da rađaju dj e ‐cu. Tolika je ljepota Božije ljubavi da želi svojestvorenje za svoga suradnika, mi znamo kako

je teško surađivati jedni sa drugima a ipak Sv ‐e m oćni Bog želi ljude za svoje suradnike. Živ‐otu se treba radovati. Zato je i poseban odnospr ema majkama u društvu, prema trudnimže nama se uvijek treba biti ljubazan, uslužanjer ona nosi novi život. Narod to tako lijepoka že kako je žena tada u blagoslovljenom sta ‐nju. Blagoslov je nositi dijete i donijeti to dijetena svijet. Sjećam se jednog starca koji je satimapješačio preko brda kako bi došao na misu užupi, kada sa ga pitao koliko ima godina re k ‐ao mi je da ih ima preko devedeset. Pitao samga kako se osjeća na što mi je on rekao da seosjeća odlično i da je najbogatiji čovjek na svi‐jetu jer ima devet sinova. Rekao je da je sretanšto ih ima i što zna za što je živio iako oni sadanisu sa njim već su u bijelom svijetu. Te nje g o ‐ve riječi mi često dođu kada razmišljam o ob i ‐t elji. Za vrijeme rata jedan me novinar htioisprovocirati pa je pitao šta bih izabrao kadabi mi rekli da biram između života jednog dij ‐e teta ili katedrale. Rekao sam mu samo da rušikatedralu jer ništa nije vrijedno jednog života.Slaveći Mariju želim u našem narodu probu‐diti ispravno vrednovanje života. Kada ljudipo gaze vrijednost života onda je čovjek ug ro ‐ž en, tada ne surađuje sa Bogom. Bez Boga čo ‐v jek je ugrožen u svom dostojanstvu, u svojimpr avima i us vojoj radosti života. Marija je Is ‐u sa pratila kroz život, čak i kao izbjeglica jer jemorala bježati kako Herod ne bi našao Isusa.Zn amo mi dobro što znači otići sa svoga og nji ‐šta ali znamo i što znači vratiti se njemu, i tre ‐ba to itekako znati vrednovati i biti zahvalanBo gu na tom daru. Pratila je Isusa i do samoga


križa, teolozi znaju reći kako se Crkva rodilana Duhove ali reći ću da se Crkva rodila kadaje Isus rođen jer je Isus njena glava. Rođena jei na veliki petak kada je Krist umro za nas a naDu hove se Crkva samo očitovala javnosti ipočela djelovati. Isus ostavlja Mariju Ivanu, toje kao Njegova oporuka ali ostavlja Mariju zamajku i svima nama jer smo svi mi Isusoviučenici. Danas smo kao Isusovi učenici došlipokazati ljubav našoj majci. Nama treba utje‐he, treba nam da kao majka poljubiš naše ranei izliječiš nas i ohrabriš.

Čovjek naravno kao smrtno biće često ra ‐zm išlja o svom kraju, o smrti iako to i ne vo li ‐mo. Svima nam valja poći na onaj svijet. Ma ‐rija nam je kao putokaz, ona je doživjela plodKr istova uskrsnuća. Uznesena je i dušom i tij ‐e lom tamo gdje i mi želimo doći. Svatko odnas želi biti sretan i to želi biti vječno sretan ata sreća je moguća samo u Božijem zagrljaju.Ono što mi danas slavimo želimo i mi postićiže limo se naći u Božijoj ljubavi a to postići nijelako. Čuli smo u evanđelju kako Elizabeta bla ‐g oslivlja Mariju jer je povjerovala. Isus tak o ‐đer kaže kako su još blagoslovljeniji oni kojiriječ Božiju slušaju i vrše. A pogledajmo kakoje to danas, osuđujemo Hitlera kao zločinca ami danas donosimo zakone kako bi ozakoniliono što je on radio. Ubijaju se nerođena djeca,ubijaju se stari i nemoćni, uništava se život anije moguće biti sretan ako se život uništava.Život se mora vrednovati i poštivati. Ljudi sepe tljaju u Božije zakone i ozakonjuju se ist os ‐polne zajednice. Nije to demokracija to je de ‐m o nkracija. Donose se zakoni koji su protivčovječanstva. Govorimo svi kako smo za mir anajviše se novca troši za kupovinu oružja, sv ‐jedoci smo izbjeglica koji se zbog ratova mora‐ju rastati od svojih domova jer velike sile nežele mir. Hipokrizija društva je toliko vidljivadanas. Čovjek traži Boga, gladan je Njegovebli zine a stalno mu se nameće novi bog, na ‐meće mu se novac kao idol. Naravno novac jesvima potreban ali on ne može biti Bog. Akonovac počne gospodariti nama onda nas višenema, novac nama mora služiti da ostvaruje‐mo dobro u ovom svijetu. Danas banke vlada‐ju svijetom.

Od bivšeg sustava samo su se košulje pr ‐om ijenile, ostao je isti mentalitet. Učilo nas jeza vrijeme Tita da malo radimo, malo ukrade‐mo i tako se jedino i može preživjeti, a danas

se više krade a manje radi. I onda se moramopit ati kako danas napraviti pošteno društvo,de mokracija treba voditi općem dobru a nedobru jedne stranke ili dobru par pojedinaca.Stvaraju se uvjeti kada ljudi moraju ići i bježatisa svoje rodne grude. Rodna gruda je sveta,toliko je krvi proliveno za nju, toliko je znoja isuza proliveno zbog nje. Ginulo se za nju a mismo skloni da nas kupe i kao ovce odlazimo utuđinu a naša ognjišta ostaju prazna. Zau zm ‐imo se za to da naša dvorišta vrište od radostidjece, da naše njive vrište od pjesme i rada i dase naše tvrtke slogom izgrađuju. Ništa se nemo že graditi na tuđoj nesreći, pomirenje trebagraditi na istini i svaku stvar treba nazvati pr ‐a vim imenom a tek onda početi graditi pov‐jerenje i praštanje. Marija nam treba biti pu to ‐k az u vječni život, ali taj vječni život treba ov ‐dje početi zarađivati. Želim da u nama pr o b u ‐d im svijest života po Božijem i neka nam da ‐nas bude zavjet da uradimo onako kako je toMarija uradila. Tek tada ćemo moći izgraditipravednije društvo, društvo gdje ćemo se os je ‐ćati kao braća i sestre. Nas veže krv Kristova imi i jesmo braća i sestre i ta veza je jača od onerodbinske. Žalosno je vidjeti neslogu izmeđubrata i sestre, i onda razmislimo šta bi Isus mi ‐slio o nama. Mi kao kršćani koliko se samosvađamo i koliko mržnje ima među nama. Go ‐di na milosrđa je i godina praštanja i iz naševjere treba stvoriti ozračje praštanja, počevšiiz naših obitelji pa krenuti dalje, onda neće vi ‐še moći manipulirati nama. Želim da kao Ma ‐r ijina djeca usvojimo njen primjer kako poćiBo žijim putem i kada se vratite kući dajemvam za zadatak da pročitate ponovo deset Bo ‐žijih zapovijedi i razmislite šta one znače zavas. Vjerujem da u vašim domovima imate Sv ‐e to Pismo, molim vas ne mojte završiti dan ada ne otvorite tu riječ Božju. Tako ćemo slijedi‐ti Mariju, hoditi po Božijoj riječi a ne po ljud‐skoj jer je jedino ona istina i nas treba voditi.Tek tada ćemo početi nositi utjehu i snagu ineće nas plašiti svjetske sile i njihove namjere.Novac neka nam bude sredstvo za dobro jerzn amo da najljepše stvari njime ne možemoku piti. Nemojte zaspati večeras a da ne otv o ‐rite Sveto Pismo, čujte šta vam Bog govori izn ajte da ćete naći utjehu koju će Marija iz m o ‐liti za nas. Amen.

302 VRHBOSNA 3/2016

PR

ILO

ZI


VRHBOSNA 3/2016 303

PR

ILO

ZI


304 VRHBOSNA 3/2016

PR

ILO

ZI


VRHBOSNA 3/2016 305

Na početku ove propovijedi izričem zahv a ‐l nost papi Franji na povjerenju koje mi je po ‐klonio imenujući me svojim osobnim izasl a ‐nikom na ovo slavlje. On me je ovlastio da unjegovo ime podijelim apostolski blagoslovvama svima prisutnima u ovom slavlju kao icijeloj zemlji i svim narodima u njoj.

Od srca pozdravljam mjesnog biskupa uSkopju mons. Kiru Stojanova, koji je ujedno iapostolski egzarh za katolike istočnog obreda.Iskreni pozdrav svim biskupima, svećenicimaredovnicima i redovnicama, kao i domaćimvj ernicima okupljenim na ovo slavlje. Pozdravi svim hodočasnicima koji su došli Bogu zah‐valiti da smo dobili Majku Tereziju kao svetiuz or i zagovornicu u ovoj godini Božanskogmi losrđa. Iskreni pozdrav svim strukturamavlasti Republike Makedonije kao i medijskimdjelatnicima koji će u javnosti prenijeti ovo za ‐jedništvo. Čestitam ovoj zemlji i ovom gr a duko ji je iznjedrio tako veliku osobu koja je poz‐nata cijelom svijetu, jer je govorila jezikom ko ‐jeg razumije cijeli svijet, a to je govor milosr‐dne ljubavi.

Zaista, govoriti o Majci Tereziji u nekolikorij eči je teško, jer je to veliki i bogati život. Ov ‐dje želim kratko spomenuti njezin život kroznekoliko datuma. Rođena je ovdje 26. kolovo‐za 1910. ali je uvijek svoj rođendan slavila nadan krštenja, 27. kolovoza 1910. 26 rujna 1928.pu tuje u Dublin da stupi u zajednicu sestaraBl. Dj. Marije od Loreta (Irski ogranak Lor et s k ‐ih sestara). 24. svibnja 1937. polaže doživotneredovničke zavjete. 10. rujna 1946 – dan nad a ‐h nuća – nutarnji poziv – to je trajalo sve do sr ‐e dine 1947., kada ona smatra početkom redo‐vničke zajednice Misionarke ljubavi. 7. listo p a ‐da 1950. – na blagdan svete krunice dobiva od ‐ obrenje Svete Stolice, službeno je osnovana za ‐je dnica Misionarke ljubavi. Zanimljivo, prvipo četak, 12 sestara. 1952 osniva dom za bole‐sne i umiruće, Dom čista srca u Kalkuti. U ve ‐

lj ači 1965. Pavao VI. izdaje dekret te je ta zaj e ‐d nica papinskog prava. 10. prosinca 1979. uOs lu prima Nobelovu nagradu za mir. 5. rujna1997. preminula je u matičnoj kući u Kalkuti.19. listopada 2003. sada sveti papa Ivan PavaoII. proglasio je blaženom na Trgu sv. Petra u Ri ‐mu. Ove godine 4. rujna proglašena je svetom.

Danas zahvaljujemo Bogu za njezin život,koji je ostavio svijetli trag, ne samo u ovoj ze m ‐lji, niti samo u Indiji, nego u cijelom svijetu. Zat ‐o želim nekoliko naglasaka iz njezinog živ o taovdje progovoriti i na neki način ovom pr o p ‐ovjeđu potaknuti ne samo da je slavimo, ne sa ‐mo da je molimo, nego želimo se u nju ugledati.

Prvo, vama drage sestre Misionarke Lju b a ‐vi. Čestitam na tom divnom daru što imate sa ‐da sigurnu zagovornicu u nebu. Ona vas prati.Ne samo da vas je osnovala kao zajednicu.Ona vas prati i vi ste sada na zemlji produže‐na ruka njezina. Upravo ono što je ona zami‐slila, što je živjela, vi nastavljate tamo gdje vasBog, providnost Božja pošalje. Vi zapravo go ‐vorite istim jezikom, jezikom Kristove ljubavi.Ono što je istinski i ona činila. Grad Sk opje iova zemlja, Makedonija, može biti ponosna jerjedno dijete ovog grada, ove zemlje pronijelocijelim svijetom slavu Božju svojom heroj‐skom kršćanskom ljubavlju i služenjem. Tkogod spomene ovu sveticu, spomenut će i ovajgrad i ovu zemlju odakle potiječe.

Ali na poseban način želim da odam prizn ‐anje što ste shvatili i prepoznali da valja vred‐novati tu veliku ženu koju cijeli svijet zovema jkom. Danas kad je majčinstvo tako obez‐vrijeđeno, svi osjećamo kako je lijepo da jemo žemo zvati majkom. To je tako i papa, kadju je proglasio svetom, rekao: “Naučili smo jezvati blaženom i kako ćemo je sada zvati sve‐tom?” A onda je rekao: “Najbolje zovimo jema jkom”. Osim Majke Božje, malo koja ženana zemlji ima taj divni naslov. Majka Terezija.Sv ima nam je jasno da je sveta ta Majka Te re ‐

PR

ILO

ZI

Propovijed izaslanika Sv. Oca pape Franjenadbiskupa metropolita vrhbosanskog

Vinka kardinala Puljića prigodom Euharistijskogslavlja - zahvale za dar kanonizacije Sv. Majke

Terezije u Skopju, 11. rujna 2016.


z ija. I vjerujem da ste vi prepoznali tu ljepotui veličinu pa ste htjeli iz zahvalnosti premanjoj dati pojedinim institucijama i zdanjimaime njezino; evo bolnici, autoputu, izgraditisp omenik... Ali ovdje želim potaknuti: čuvajtepa mćenje, ali i nadahnuće, jer ljubav donosipravu sreću ljudima. Koliko god mi se trdiligraditi, izgrađivati, neće biti sreće ako ne budeljubavi. To je i ono što sam i rekao da je govo‐rila jezikom koji cijeli svet razumije. A to je go ‐vor ljubavi.

Rado ponavljam moje iskustvo koje samdo živio u jednoj skupini mladih koji su se sp ‐re mali na krizmu. I kad sam s njima razgova‐rao postavio sam spontano jedno pitanje: “Štomislite, mladi, koju je lekciju najvažnije u ži v ‐o tu naučiti?” Mogao sam očekivati bilo kakveodgovore. Međutim jedna djevojka se diže ikaže: “Ja mislim najvažnija lekcija u životu jestnaučiti ljubiti, tko ne zna ljubiti, taj ne znaživjeti. Evo tu je zapravo ljepota Majke Ter ez ‐ije. Ona nije bila samo humanitarka. Ona je bi ‐la žena, koja je voljela čovjeka ‐ ono što smoda nas čuli u evanđelju. Prepoznati Božje lice učovjeku. Svi mi pomalo padamo na ispitu. Bašpred tim pitanjem Isus je bio i gladan i gol ibos i u zatvoru i nismo učinili djela ljubavi.Za to je papa Franjo ovu godinu posebno pro‐glasio Godinom Milosrđa, želeći probuditi uljudima upravo ljepotu života ljubavi, milosr‐dne ljubavi, koja pomaže čovjeku da prepoznačo vjeka, u njemu Božje lice. Čovjeka sup ut n i ‐ka, onako kako је Majka Terezija činila. Za di v ‐lj u juće je gledati one trenutke kad se ona nagi‐njala nad one bolesnike i jednostavno majčin‐ski ih prihvaćala, ako ne mogu živjeti ljudskida barem ljudski i umiru. To je nešto što za d i ‐v ljuje, to može samo herojska ljubav. Zato že l ‐im da i mi danas, zahvaljujući Bogu za taj di v ‐ni primjer, što smo u vremenu živjeli s takvimljudima i sami se nadahnjujemo, jer ovaj su m ‐o rni svijet gledajući i promatrajući, vidimo dasu ljudi umorni i bez nade. Trebamo unijeti sv ‐ij etla i radosti. Zato je ona i rekla: “Prvi korakdo mira jeste osmijeh”. Pokažite svoj ljudski,plemeniti, čestiti osmijeh da čovjeka poštujete.

Na poseban način ovdje ne mogu propusti‐ti njezinu herojsku obranu života. Prvo, kadaje posjetila američkoga predsjednika Reganaonda je on dao izjavu nakon te posjete: “Predovom ženom čovjek ne može biti zao.” Jer onazrači dobrotom. Jednostavno je tako doživio

tu ženu koju zovemo Majkom Terezijom. I on ‐da u američkom kongresu brez straha pozva‐la je sve ‘kongresmene’ da se bore za život pr ‐o tiv abortusa. Jedna obična žena, hrabro, predsvim moćnicima svijeta diže glas za obranune vinoga i obespravljenog djeteta kojega ubi‐jaju prije rođenja. I to isto je ponovila kad jeprimila Nobelovu nagradu. Sad su mislili daće ona, jer je dobila nagradu za mir, održati fa ‐n tastični govor o miru. Ona upravo to počinje:“Kako ćemo mir graditi ako ubijamo nerođe‐no dijete?” Oni svi ostali iznenađeni pred nje ‐z i nim jasnim stavom: obrana života. Narodkoji ne voli život nema budućnosti. Ona je totako jasno postavila, jer život je dar Božji. Bogdaruje život. Čovjek je suradnik u prihvaćanjui odgajanju života. I zato želim na neki naćintaj njezin stav danas uprisutniti gdje god je pr ‐ih vaćamo, poštujemo, molimo, da se i nadah‐njujemo. Biti istinski borci za život.

Nikad neću zaboraviti kad sam je osobnosu sreo u nekoliko navrata i jednostavno narodje hrlio da je vidi. Ja sam došao pred nju, onata ko skromna, pogurena, ali iz njezinih očijust varno zrači majčinska ljubav. To me je pose‐bno dirnulo, ta njezina majčinska ljubav kojaje odisala iz cijelog njezinog bića, posebno izonih očiju, kojima je čovjeka gledala. Zato osj ‐e ćam nekakvu potrebu da svi mi zaželimo daimamo takve oči, takvo srce koje zna ljubiti ikoje zna u čovjeku prepoznati njegovo dosto‐janjstvo da bi mogli graditi mir. Vidimo da sena l azimo u vremenu kad se toliko govori omi ru, a oružje se proizvodi i prodaje i rat po ‐d ržava. I onda se pitamo: “Tko zapravo želimir?” Onaj mali čovjek koji stradava. Oni veli‐ki, oni žele svoje interese. Zato želimo u obra‐nu onog malog čovjeka dići glas i moliti Maj ‐ku Tereziju: “Daj nam to majčinsko srce, kojese istinski bori za čovjeka. Malog, pogaženog,za puštenog čovjeka. To je u zadnje vrijeme po ‐se bno poruka pape Franje, da ovo društvo neza boravi one rubne, odbačene. Ovdje smijempr o govoriti kao odgojitelj, koji sam bio dugogo dina, jedno iskustvo. Čini mi se: nema goreboli, kao što je bol bil biti odbačen, ne voljen,nema gore boli. Nije bol što sam bolestan, ne ‐go je bol da sam ja, ljudsko biće, odbačen, nevo ljen, nepotreban nikome. I zato je prevažnosh vatiti kako čovjeku jest važan kruh, jestvažno ruho, ali još važnije, da čovjek vidi da jeprihvaćen, poštivan, vrednovan i da je otvoren

306 VRHBOSNA 3/2016

PR

ILO

ZI


VRHBOSNA 3/2016 307

za suradnju. Zato je danas njezin život ovdjena ma poruka. Zato Bogu zahvaljujemo. Pa mismo generacija koja je živjela sa svecima. Ko li ‐ko puta smo je u životu susreli. To je za nasmilost. Pamtimo: hodali smo zemljom kad susveci zemljom hodali. Kad Bog želi jedno vri‐jeme kazniti onda im upravo ne da velikaneduha. Nama je dao, hvala mu, što je dao takodivan lik, svijetli lik, koji ne samo da je zago‐vornica u nebu nego istinski nama primjer.Dok mi ovdje slavimo ovu misu ona je s nama.Nje zini zemni ostaci, koje mi zovemo relikvi‐je, sveti ostaci, s nama su. A njezina duša pratinas u vječnosti, prati nas i želi nas upravo oh ‐r a briti da sebe prepoznamo, sebe prihvatimo iotkrijemo kao suradnike Božje, zato da znade‐mo što je ljepota života. Zato treba život vred‐novati od samog začeća do prirodne smrti izato neka nam ona upravo isprosi tu milost daznademo vrednovati život. Tada ćemo i samibiti vrednovani i sami ćemo graditi da se dru‐štvo razvija u službi čovjeka. Nije ona u služ‐bi banaka, niti u službi stranaka. Društvo je uslužbi čovjeka, njegovog dostojanstva, njego‐vih prava i da ne bi dugo govorio, o njoj semo že satima govoriti. Ali bi završio sa takođermojim makedonskim koji nećete zamjeriti akonešto krivo kažem.

Danas zahvaljujemo Bogu da nas je obdarioovom divnim bićem koju svi zovemo majkom.

Kao što sam rekao njezin jezik svi su razumje‐li, jer je govorila djelima ljubavi. Da bi moglazr ačiti Božanskom ljubavlju, pred Sveto hra n ‐iš tem je crpila snagu, kako kaže evanđelje daje iz njega izlazila snaga. Majka Terezija je pre ‐p o znala Isusa u svakom patniku, bolesniku isiromahu. Neka nam izmoli takvo srce i takveoči da u čovjeku prepoznamo Božje lice. Nekanam pomogne naučiti govor ljubavi koji se udjelo pretače. Neka nam izmoli onu ljubav zadjecu i nerođenu, kako bi znali život voljeti ispremati se za život vječni. Neka nam bude iuz or i zagovornica kako se oduševiti za Isusa,tada ćemo iz te ljubavi i prepoznati brata usvakom čovjeku.

Zemljo Makedonijo, budi ponosna na ovuma jku, koja je postala majka za cijeli svijet. Po ‐s ebno vi dragi vjernici, kada duhom klonete iu opasnosti da nadu izgubite, nadahnjujte senad ovom divnom Majkom, koja će vas i zago ‐v orom pomoći. Vi majke, koje ste izgubili todo stojanstvo majčinstva, vratite ga kroz štova‐nje ove svete Majke. Vi koji se bojite života,učite od ove svete majke, kolika je snaga uvjeri kojom se križ zagrli i snagom žrtve mije‐nja ovo bolesno javno mnijenje. Ne zaboraviteovaj dan i ovaj događaj, neka vam svakimdanom bude nadahnuće živjeti iz nade ostva‐rujući djela milosrđa!

PR

ILO

ZI


308 VRHBOSNA 3/2016

BIL

JEŽIM

O

U Nadbiskupskom sjemeništu „Petar Ba r b ‐a rić“ u Travniku od 19. do 21. lipnja 2016. go ‐d ine održana je trodnevna duhovna obnovaza ministrante Vrhbosanske nadbiskupije. Nadu hovnoj obnovi je sudjelovalo 57 ministrana‐ta iz slijedećih 9 župa: Bijeljina, Bistrica kodUs koplja, Bistrica kod Žepča, Gromiljak, NoviTravnik – Presveto Trojstvo, Kupres, Prozor,Sk opaljska Gračanica i Žepče.

Duhovna obnova započela je pokorničkimbo goslužjem i svetom Misom koju je predsla‐vio vlč. Marko Mikić,vicerektor Vrhbosanskogbogoslovnog sjemeništa u Sarajevu i povjere‐nik za duhovna zvanja Vrhbosanske nadbisk u ‐pije. U propovjedi je pozvao ministrante na r e ‐vno služenje oltaru, naglasivši važnu ulogu mi ‐nistranata u župnoj zajednici. Nakon svete Mi ‐se uslijedila je večera te međusobno upoznava‐nje ministrantskih grupa, kao i predstavljanjeaktivnosti ministranata u njihovim župama.

Drugog dana duhovne obnove ministrantisu u jutarnjim satima mogli pogledati zanim‐ljiv dokumentarni film o časnom sluzi BožjemPetru Barbariću. Zatim je Ivan Rajič, generalniduktor sjemenišne zajednice, prezentirao naj‐značajnije osobe iz povijesti Sjemeništa, život irad sjemeništarca i osobni duhovni poziv, na ‐k on čega su ministranti mogli postavljati pita‐nja sjemeništarcima. Poslije toga ministrantisu otišli u obilazak najznačajnijih znamenito‐sti grada Travnika kojom prilikom su posjetiližu pnu crkvu sv. Ivana Krstitelja gdje je župnikmons. Mato Janjić ispričao o povijesti i sada‐šnjem stanju u župi, rodnu kuću nobelovcaIve Andrića, poznato izletište Plava voda i trav ‐n ičko groblje Bojna na kojem je prvotno biopo kopan časni sluga Božji Petar Barbarić. Upo slijepodnevnim satima toga dana bilo je or ‐g anizirano natjecanje iz nogometa, stolnog te ‐n isa i ubacivanja trojki u košarci. Prvo mjestou nogometu osvojili su ministranti iz župe Gr ‐o m iljak, drugo mjesto pripalo je župi Žepče i

tr eće župi Novi Travnik – Presveto Trojstvo.Na jbolji u stolnom tenisu bio je Igor Tadić izžu pe Žepče, drugo mjesto osvojio je StjepanInjić iz Novog Travnika, a treći u poretku bioje Luka Bagarić iz Skopaljske Gračanice. U ub ‐a civanju trojki najbolje talente je pokazao Stj e ‐p an Injić iz Novog Travnika, a slijedili su gaMa rko Pravdić iz Gromiljaka i David Ostojićiz Novog Travnika. Nakon sportskih natjeca‐nja slavljenja je sveta misa u 18 sati koju je pr ‐e dslavio i propovijedao nadbiskup vrhbosan‐ski uzoriti kardinal Vinko Puljić. U propovije‐di je naglasio važnost rane i pravovremene fo ‐r m acije i usvajanja istinskih vrijednosti kodmladih osoba. U večernjim satima toga danaan imatori Vrhbosanske nadbiskupije su zaba‐vili ministrante prikladnim igrama.

Završnog održao se kviz iz vjeronauka nate mu Božjeg milosrđa. Najbolje znanje je po k ‐azao Zoran Jurić iz Bistrice kod Žepča kojegsu u rezultatima pratili Luka Barešić iz Žepčai Miroslav Alvir iz Skopaljske Gračanice. Za t ‐im je uslijedio središnji događaj, proslava za š ‐ti tnika sjemenišne crkve sv. Alojzija Gonzage.Svečanu svetu misuu 11 sati, na kojoj je sudje‐lovalo veliko mnoštvo vjernika iz travničkogkr aja i hodočasnika iz Mostara i Čeljeva,je pr ‐e d slavio i propovijedao također vlč. MarkoMi kić uz koncelebraciju župnika Travničkogde kanata, župnika ministranata i drugih sveć ‐e n ika. U propovijedi vlč. Mikić jegovorio o ži ‐v o tu sv. Alojzija Gonzage, zaštitnika mladih ist udenata, koji ostaje trajni uzor mladim gene‐racijama kršćana. Po završetku svete mise, naza jedničkom ručku proglašeni su pobjednicinatjecanja, te dodijeljene nagrade i priznanjačime je završio ministrantski susret.

Dragan Brekalo i Ivan Andrić, maturanti

Duhovna obnova ministranata Vrhbosanskenadbiskupije i proslava patrona sjemenišne

crkve u Travniku


VRHBOSNA 3/2016 309

BIL

JEŽIM

OU srijedu, 22. lipnja 2016. u prostorijamaKatoličkog školskog centra „Sv. Josip“ u Sar aj ‐e vu održan je 20. Katehetski dan Vrhbosanskenadbiskupije. Sudionike susreta, kojih je bilostotinjak, najprije je pozdravio dr. TomislavMl akić, ravnatelj Katehetskog ureda Vrhbo sa ‐ns ke nadbiskupije. Potom se nazočnima obra‐tio kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropo‐lit vrhbosanski, koji je, između ostaloga, istak‐nuo: „Svake godine se ukazuje potreba da sesusretnemo i izmijenimo svoja razmišljanja otom važnom poslanju, evangelizaciji, pouča v ‐a nju i odgoju u vjeri. Ako ikada, onda moždaupravo ovo vrijeme zahtijeva dublji pristupod goju u vjeri. Mi ga ne možemo i ne želimonametnuti, ali možemo odgajati, poučavati…Za hvaljujem svima vama koji istinski se spre‐mate i to s ljubavlju i savjesno radite… Bog tovidi i On će to nagraditi. Moje priznanje je ma ‐lo, ali je iskreno kao i moja zahvala“.

Uslijedilo je predavanje pod nazivom „Iteolog, i vjeroučitelj“ dr. Mirjane Mavrak, pro‐fesorice s Filozofskog fakulteta Univerziteta uSarajevu.

Susret je završen Euharistijskim slavljem ucrkvi Kraljice svete krunice na Banjskom brije‐gu koje je predvodio kardinal Puljić uz konce‐lebraciji 11 svećenika i sudjelovanje okuplje‐nih kateheta i katehistica.

Uvodeći u Misno slavlje kardinal Puljić jepotaknuo sve nazočne da mole kako bi istinskimogli biti pravi vjernici i svjedoci Isusa Krista.Pozvao je da mole iz one koje poučavaju te i zasve koji su njih poučavali da bi istinski mogliiz vršiti svoje poslanje. Zahvaljujući od srca sv ‐im sudionicima za dolazak i aktivno sudjelo‐vanje, izrazio je žaljenje što odaziv nije bio iveći jer bi na taj način 20. jubilarni Katehetskidan Vrhbosanske nadbiskupije bio obilježen upunom sjaju.

U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić jeskrenuo pozornost na određene propuste unaučavanju vjeronauka koje je primijetio tijek ‐om boravka po župama napominjući da ne r i ‐

jetko djeca samo „mehanički“ nauče Božje za ‐p ovjedi, ali da ih, u suštini, ne razumiju. Po t a ‐k nuo je katehete i katehistice da nastoje takouč iti djecu da usvoje zapovijedi kao „programži vota“ istinski se pitajući, što se od njih tražikao vjernika? Pozvao ih je da djeci pomognura zumjeti da molitva nije jedini način komuni‐ciranja s Bogom već da trebaju čitati Sveto Pi ‐smo kao i da komuniciranje s Bogom nijesamo u jednom smjeru. Pojasnio je da se zva‐nje katehete ne može izjednačiti s drugim pro‐fesijama pojasnivši da kod vjeroučitelja uprvom treba biti svjedočenje, a zatim i po ‐učav anje. Pozvao ih je da i sami, kroz molitvu,budu spremni učiti od Crkve i od Riječi Božjeima jući pri svijesti da je vjeroučitelj, za razlikuod drugih nastavnika u školi, poslan „donijetiBoga“.

„Dok vam zahvaljujem na trudu iskrenomo lim da budete neumorni i da vas ne zavedeovaj zemaljski stil života; da vas ne zavedeinteres i profit; da vas ne zavede taj potrošačkimentalitet i razne druge napasti nego da IsusKrist neka vam bude mjerilo u vašem životu iu vašem radu“, kazao je na kraju propovijedikardinal Puljić koji je katehetama i katehistica‐ma podijelio privremena i trajna kanonskihposlanja za predavanje vjeronauka u školi.

Vlč. Mlakić na kraju je još jednom zahvaliokardinalu Puljiću za cjelodnevno sudjelovanjena Katehetskom danu Vrhbosanske nadbisku‐pije. Zahvalio je svim sudionicima za dolazaki sudjelovanje ističući da će ga to svakako mo ‐ti virati da nastavi „u nadi protiv svake nade“.

Nakon objeda i prilike za druženje kardinalPuljić blagoslovio je obnovljene prostorijeKatehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupijekoji se nalazi u sklopu Katoličkog bogoslov‐nog fakulteta u Sarajevu, u ulici JosipaStadlera 5.

(kta)

XX. Katehetski dan Vrhbosanske nadbiskupije


310 VRHBOSNA 3/2016

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardi‐nal Vinko Puljić, 25. lipnja 2016. u Sarajevu pr ‐e s jekao je vrpcu i otvorio vrlo lijepo zdanjeNa dbiskupijskog centra za pastoral mladih„Iv an Pavao II.“ u kojem će mladi na razini Vr ‐h bosanske nadbiskupije, ali i na razini Bosne iHercegovine i šire nastaviti ostvarivati brojneaktivnosti na razini mjesne Crkve vrhbosan‐ske i krajevne Crkve u BiH ali i na planu eku‐menskog i međureligijskog dijaloga te pove‐zanost s mladima širom svijeta. U zgradi na3500 četvornih metara podijeljenih na osamet aža nalaze se: kapelica sv. Ivana Pavla II., bi ‐blioteka, uredski prostor, sobe za smještaj, ka ‐fić, restoran, konferencijske dvorane, sport‐ska, plesna, glazbena dvorana, dječji vrtić i dr ‐ugi sadržaji.

Osim brojnih mladih, na svečano otvaranjeu sportskoj dvorani „Renovabis“ odazvali subrojni donatori te crkveni, ali i pojedini dru‐štveno‐politički predstavnici i drugi prijatelji‐ci ovog Centra.

Srdačnu dobrodošlicu „u našu kuću, u no ‐v oizgrađenu zgradu našega Centra“ uputio jeravnatelj Nadbiskupijskog centra za pastoralml adih „Ivan Pavao II.“ vlč. dr. sc. Šimo Ma rš ‐ić koji je zahvalio „najprije dragom Bogu nasv im udijeljenim blagoslovima kroz sve godi‐ne gradnje i rada Centra za mlade“. „Za hva lj ‐u jem kardinalu Puljiću na svesrdnoj potporika ko u gradnji tako i u projektnim aktivnosti‐ma, koju nam je s puno povjerenja i razumije‐vanja pružao kroz sve ove godine djelovanjaCe ntra za mlade. Zahvaljujem svim kolegamasvećenicima koji su vjerovali u ovu ideju i svo‐jom spremnošću na suradnju podupirali i ak ‐ti vnosti i gradnju ove zgrade. Zahvaljujem odsrca svim donatorima i prijateljima bez čije sv ‐e obuhvatne prijateljske, stručne i financijskepo moći i potpore mi danas ne bi bili u ovoj no ‐voj zgradi. Zahvaljujem svim mladim ljudimakoji su sudjelovanjem u našim aktivnostimaostavili i ugradili dio sebe u ovu instituciju.Za hvaljujem se i svim prijateljima i dobrimlju dima koji su nas molitvama pratili i hrabri‐li u našem radu. Na koncu se zahvaljujem sv ‐im djelatnicima i volonterima, koji su i u do b ‐

ru i u zlu uvijek stajali uz Centar i gradili gakao svoju kuću“, kazao je ravnatelj Maršić kojije istaknuo da je ovaj Centar „već skoro prije10 godina otvorio svoja vrata svim mladima isvim prijateljima pa se tako stvorila velika iraznolika zajednica prijatelja Centra koji se za ‐j edno s nama ovdje okupljenima danas radujui Bogu zahvaljuju“.

Kardinal Puljić je na početku svog obraćanjanajprije pročitao poruku Svetog Oca papeFranje koji se 6. lipnja 2015. upravo u ovog zg ‐r a di susreo s mladima tijekom svog pastirskogposjeta Bosni i Hercegovini. Poruku je potpi‐sao državni tajnik Njegove Svetosti kardinalPe tar Parolin. „Dragi mladi, još je uvijek živosj ećanje na nezaboravni posjet Petrovog Na s lj ‐e dnika ovomu Centru u lipnju prošle godine.Toga ste dana vašim radosnim sudjelovanjem imolitvom pokazali Papi da ste upravo vi na dai snaga Bosne i Hercegovine. Ovaj Na dbi s k ‐upijski Centar ima znakovitu ulogu u životuCr kve i društva, jer sa svojim inicijativama zame đusobno upoznavanje i stvaranjem osjećajaza zajedničku odgovornost, njeguje miran su ‐ži vot među različitim etničkim i vjerskim zaj e ‐d nicama. Sveti vas Otac ohrabruje da u po v j e ‐r enju nastavite s tim poslanjem, radeći na zaj e ‐dničkim projektima, s konkretnim plodovimablizine i pomoći onima koji su na js iroma šniji inajpotrebniji“, stoji u spomenutoj poruci.

Kardinal Puljić je potom izrazio radost štoje jedan san postao stvarnost zahvaljujući sve‐ćeniku Šimi i brojnim dobrim ljudima. Po ta k ‐n uo je mlade da sve blagodati ovog Centra st ‐ave u službu Bogu, Crkvi i ljudima kroz razneaktivnosti, susrete i projekte.

Apostolski nuncij u Bosni i Hercegovinimons. Luigi Pezzuto u svom se pozdravu pos ‐e bno obratio mladima „koji su tako bliski srcuPape Franje“. „Uistinu je veliko zadovoljstvobi ti na otvaranju ovog Centra namijenjenomra zvoju ljudskih i kršćanskih vrijednosti kodmladih, nešto manje od godinu dana nakonap ostolske posjete Pape Franje Sarajevu. Ovoje veoma dobar način da se proslavi Papina po ‐sjeta. Ovaj Centar ima ulogu ispratiti djevo jčicei dječake Bosne i Hercegovine na njihov om

BIL

JEŽIM

O

Svečano otvoreno zdanje Nadbiskupijskog centraza pastoral mladih „Ivan Pavao II.“


putu odrastanja u ljude, u smislu stjecanja zr ‐elosti građanske, etičke i društvene svijesti,kao i u duhovnom smislu, pružajući im prilikuda se učvrste u vjeri kako bi bili spremni su ‐očiti se s teškoćama današnjice, a osobito on imdruštveno‐političko‐ekonomsko‐religijs k i mkoje susreću na ovom prostoru“, kazao je nu ‐ncij Pezzuto te pročitao dio Papinog govoraupućenog mladima prošle godine tom Centruu kojem je zaželio da mladi „uvijek budu svje‐sni da su djeca ove zemlje iz koje potiču i kojaželi biti voljena, kojoj treba pomoć u obnovi idu hovnom i društvenom rastu, kojem daju ne ‐i zmjeran doprinos svojim idejama i radom“.

Nazočnima se obratio i predsjednik Fede r ‐a cije Bosne i Hercegovine gospodin MarinkoČa vara ističući da je otvorenje Centra pokaza‐telj dobre ideje, brige i ulaganja Vrhbosanskenadbiskupije u bolju budućnost za mlade, asa mim tim i za sve građane. „Mladi kroz za je ‐d ničke projekte stječu iskustvo da sa svojimsn ovima, strahovima, brigama, željama i vizi‐jama nisu sami. Ova vrijedna zajednička isku‐stva daju im snagu i priliku da pokažu javno‐sti da je mladež miroljubiva i društveno odgo‐vorna jer zajedničkim snagama mladi ljudiprevladavaju predrasude o različitim vjer‐skim i nacionalnim pripadnostima, razvijajuprijateljstva, podupiru izmirenje i mir u zem‐lji, za zemlju i zajednicu u kojoj se razlike rije‐tko shvaćaju kao kvalitete i šanse. Samo saovim vrijednostima naša zemlja ima dobrubudućnost“, istaknuo je predsjednik Čavara.

Svoj pozdrav u ime karitativne organizaci‐je Njemačke biskupske konferencije Ren ov ‐abis uputio je voditelj poslova BurkhardHaneke ističući da je podrška ovom projektudio mjera kojim Renovabis želi pomoći mladi‐ma u BiH. „U ime akcije solidarnosti Renov a ‐bis želim svima Vama koji se zalažete za Ce n ‐tar za mlade, koji ovdje radite ili koji podrža‐vate ovaj posao, od srca zaželjeti sve najbolje iBožji blagoslov. Ova zgrada imala je čast da juje prošle godine posjetio naš papa Franjo, kojise ovdje i susreo s mladima. Centar nosi imepape koji je proglašen svecem, pape Ivana Pa ‐vla II. – boljih putokaza za dobru budućnostza katolički Centar za mlade u Sarajevu odnjih nema“, poručio je gospodin Haneke.

Nazočnima se obratio dijelom na njema‐čkom, a dijelom na hrvatskom jeziku i njema‐čki svećenik vlč. Meinolf Wacker koji daje s ve ‐

s r dnu podršku Centru od njegovih početakado danas. „Kada stojim sada ovdje, misli mi sevraćaju na vrijeme kada sam prvi put kročio uvašu zemlju. Bilo je to 1996‐te u Vidovicama.Va ša je zemlja bila u ruševinama. Naziv ‘Sa raj ‐e vo’ je označavao veoma mračno poglavlje upo vijesti čovječanstva. A ipak, danas se nalazi‐mo u gradu koji je obnovljen i koji je postaoba lkanska metropola. Pokretačka sila obnovegrada i vaše države bila je želja za životommnogih ljudi i hrabrost da se grade mostovipr eko rovova i da se zajedno krene naprijed“,ka zao je vlč. Wacker koji je simbolično daro‐vao mali bicikl i pročitao sljedeće pravilo bici‐kla: Samo kada se krećete, ne padate! Samokada okrećete pedale (ljubav), svjetlo sja! Im ‐ajte hrabrosti! Idite naprijed – s Isusom! Držitese njegove riječi!“.

Prigodne riječi i simbolične darove predalaje i delegacija biskupije Limburg koja trajnopodupire razne projekte u Vrhbosanskoj na d ‐b i skupiji pa tako i ovaj Centar. U delegaciji subili: dr. Beate Gilles, Winfried Montz, Kat h a r i ‐na Kintz i Andrea Jorgol. Darovali su križ na ‐p r avljen od drveta iz njemačkog samostanaEberbach koji su napravili ljudi s posebnim fi ‐zi čkim i mentalnim potrebama, a koristili sudrvo vinove loze.

Kardinal Puljić i ravnatelj Maršić su potomuručili zahvalnice nazočnim predstavnicimabrojnih donatora i prijatelja Centra među koji‐ma su bile sljedeće crkvene karitativne organi‐zacije: Renovabis, Kirche in Not, njemačka bi ‐s kupija Limburg i austrijska biskupija Klag en ‐f urt te talijanska obitelj Bergamaschi i austrij‐ska obitelj Reihofer. Zahvalnice su dobili i pre ‐d s tavnici izvođača radova i druge osobe kojesu podupirale Centar među kojima su bili go ‐s poda: Petar Lušo, gospodin Boris Babić, An teIvić, Smail Hodžić, Drago i Mira Jurić te sve‐ćenicima vlč. Iliji Orkiću, vlč. Miroslavu Ćava‐ru, vlč. Vladimiru Pranjiću, vlč. Vlatku Rosićui mons. Ivi Tomaševiću.

Svečanu akademiju glazbeno su animirali :VIS Jukić, VIS Emanuel, bend BisSAnto i bendEmaus, a nastupila je i plesna skupina predvo‐đene Josipom Milanovićem i Sandrom BjelanGuska.

Nakon akademije svečano Euharistijsko sl ‐avlje predvodio je kardinal Puljić u zajedni‐štvu s nuncijem Pezzutom i u koncelebraciji 26svećenika.

VRHBOSNA 3/2016 311

BIL

JEŽIM

O


312 VRHBOSNA 3/2016

U srijedu, 29. lipnja 2016., na svetkovinu sv.Pe tra i Pavla u katedrali Presvetog Srca Isu so ‐va u Sarajevu, nadbiskup metropolit vrhbosa ‐n ski kardinal Vinko Puljić zaredio je osam đa ‐k ona za svećenike tijekom svečanog Misnogslavlja. Petorica su ređeni za Vrhbosansku na ‐d biskupiju i trojica za Franjevačku provincijuBos nu Srebrenu. Koncelebrirao je veći broj sv ‐ećenika uz sudjelovanje brojnih redovnica, bo ‐goslova i drugih vjernika.

Nakon što su rektor Vrhbosanskog bog o s l ‐o vnog sjemeništa preč. Josip Knežević i me št ‐ar Franjevačke bogoslovije fra Danimir Pezerpredstavili kandidate za svećeničko ređenje,ka rdinal Puljić je uputio prigodnu propovijed.Na početku je čestitao imendan svima koji zasv oga zaštitnika imaju sv. Petra ili sv. Pavla.Re đenike je potaknuo da u prvom redu zahva‐le Bogu za dar života, kao i za dar svećeničkogzvanja. Podsjetio ih je da je do ovog trenutkanjihov život protkan nastojanjima i svih onihko ji su prema njima iskazivali ljubav te ih po ‐učavali i odgajali, bilo da se radi o članovimaob itelji ili drugima, te ih potaknuo da ih ne za ‐

b orave i da im ujedno iskažu zahvalnost. Nag ‐la sio je da je mjesna Crkva u mnogome ovisnao raznim dobročiniteljima, osobito institucijepo put Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništaili Katoličkog bogoslovnog fakulteta „koje tre‐baju živjeti i materijalno i duhovno“ te je stogapo zvao sve nazočne da svoju zahvalnost iska‐žu i njima, kao i svima koji su molili za ovajdar svećeničkog zvanja.

Osvrćući se na primjer iz prvog misnogčitanje, u kojem Bog preko Anđela Go sp o d nj ‐eg izbavlja Petra od okova i izvodi ga iz je ru z ‐a lemskoga zatvora u koji ga je dao zatvoritikralj Herod, kazao je da nam i danas treba An ‐đeo Gospodnji kako bi se oslobodili novih ok ‐o va: sekularizacije, relativizma, konzumeriz‐ma, utilitarizma koji „sputavaju navjestiteljeev anđelja“. Naglasio je da materijalizam i po ‐tr ošački mentalitet „prodiru u pore i zaslje‐pljuju“, te je stoga potaknuo ređenike i zaređ ‐ene, bez obzira koliko godina imali, da nutar‐nju slobodu traže ispovijedajući vjeru u IsusaKrista dodavši da sva kriza u Crkvi nastaje skrizom vjere. Podsjetivši da je ovo 25. genera‐

U prigodnoj propovijedi, obraćajući se na z ‐o čnim vjernicima, osobito mladima, kardinalPu ljić je upozorio da čovjek koji puta izgubihr abrost za život, pogotovo kad zrije, te posr‐ne unatoč borbe ili zgriješi unatoč tome što biželi biti mimo grijeha. Ukazao je stoga na po ‐tr ebu neprekidnog prepoznavanja sebe uvrije dnosti koju im Krist daje svojom smrću ius k rsnućem. „Čovjek, kad prepozna da je vo ‐lj e no biće, onda i sam želi to iskustvo podijeli‐ti jer onaj koji nije nikad iskusio ljubav, da jevo ljen, nije sposoban voljeti. I zato je prevažnou snazi vjere prepoznati da smo voljena bića“,ka zao je kardinal Puljić potičući dalje vjernikeda u Godini milosrđa često misle o tome, koli‐ko puta ih je Otac nebeski zagrlio nakon što suse pokajali, dajući im odrješenje putem sveće‐nika. „To je, zapravo, ljepota, da Bog hoće nasza suradnike i da smijemo s Bogom surađiva‐ti. I blago nama ako se Bogu otvorimo, blagona ma ako otkrijemo taj put jer nećemo lutati,već ćemo znati da je Isus Krist put istine i ži ‐

vot“, rekao je kardinal Puljić.Nakon Misnog slavlja kardinal Puljić je po š ‐

ao u kapelicu sv. Ivana Pavla II. na vrhu zgradete u oltar ugradio relikvije ovog svetog pa pe pokome Centar za mlade nosi ime. Ove re li kvijedarovao je Centru nadbiskup metropolit La vo ‐va u Ukrajini mons. Mieczyslaw Mo k r zyckikoje je devet godina bio osobni tajnik pa pe Iva ‐na Pavla II. „Neka vas blizina sv. Oca IvanaPavla II. i njegova relikvija koju vam da r u jemuv ijek sve pozivaju na svet život, na is p ovijed,na Svetu pričest, na svakodnevnu mo litvukako kod kuće tako i u Crkvi, ali također tijek ‐om vašeg slobodnog vremena, na od moru“,napisao je nadbiskup Mokrzycki mladima.

Uslijedilo je zajedničko druženje uz domje‐nak, koncert, vatromet i prijenos nogometneuta kmice između Hrvatske i Portugala naEuropskom prvenstvu.

(kta)

BIL

JEŽIM

O

Svećeničko ređenje u sarajevskoj Katedrali


VRHBOSNA 3/2016 313

BIL

JEŽIM

O

cija svećenika koje on zaređuje, kazao je dasvaki puta kada polaže ruke na glavu ređeni‐ka iskreno moli Boga da ga sačuva „u ovomvremenu koje nameće toliko okova, da budusl obodni da se istinski ne boje trčati za Kr alj ‐evstvom Božjem“.

Obraćajući se ređenicima potaknuo ih je dase oslobode svih okova koji ih mogu smetatipri ostvarivanju trostruke službe svećenikakao pastira, navjestitelja i posvetitelja. Poželioje da za njih čin ređenja ne bude samo vanjskiznak već izraz njihove spremnosti da budupoučljivi u poniznosti, trajno ispovijedaju daje Krist sin Boga života te da sačuvaju vjeru utoj trci života.

Misnike je potaknuo da iskreno i bratski pr ‐ih vate svoju mlađu braću. „Nemojmo ih tro‐vati. Jedan od vrlo teških okova naših dana je ‐ste ogorčenje koje znaju ljudi nositi u svomesr cu jer su uzeli druga mjerila, ljudska, a neBo žanska“, upozorio je kardinal Puljić pozva ‐vši ih da im pomognu da se ostvare kao pravisvećenici. Okupljene vjernike potaknuo je da,kao što su molili za ređenike da postanu sve‐ćenici, i dalje nastave moliti da to i ostanu, ali„ne po samo svetom redu nego po životnomopredjeljenju i darivanju Bogu“.

Nakon propovijedi uslijedio je obred ređenja.Na kraju Mise kardinal Puljić je pročitao

imena svećenika inkardiniranih u Vrhbosa n s ‐ku nadbiskupiju koji slave zlatni i srebrni jubi‐lej svećeništva te nazočnima podijelio prigod ‐ne uspomene.

Tijekom Mise pjevao je zbor bogoslova Vrh ‐bos anskog bogoslovnog sjemeništa „StjepanHadrović” pod ravnanjem vlč. Marka Sta nu šića.

Po završetku Euharistijskog slavlja nastav‐ljeno je druženje oko obiteljskog stola u dvje‐ma Bogoslovijama.

Za Vrhbosansku nadbiskupiju kardinal Pu ‐ljić je za svećenike zaredio sljedeće đakone:vlč. Ivana Ivančevića iz župe Presv. Srca Is u s ‐o va – Prozor, vlč. Dražena Kusturu iz župe Sv.Josipa – Zenica, vlč. Marka Sliškovića iz župeSv. Ivana Krstitelja – Lug‐Brankovići, vlč. Lju ‐bu Zadrića iz župe Presv. Srca Isusova – Pr o ‐zor i vlč. Antu Zubaka iz župe Sv. Petra i Pavla– Kulina.

Za svećenike za Franjevačku provinciju Bo ‐s nu Srebrenu kardinal Puljić zaredio je đako‐ne: fra Silvana Di Benedetta iz župe Sv. IvanaKrstitelja – Kraljeva Sutjeska, fra Bojana Mar ‐

ti n ovića iz župe Sv. Ivana Krstitelja – Po dm il ‐ačje i fra Ivana Mijatovića iz župe UznesenjaBDM – Tolisa.

Vlč. Ivan Ivančević sin je Petra i Milenke r.To pić, rođen 01. studenog 1991. godine u Jak ‐li ćima (općina Prozor‐Rama). Dolazi iz župePresv. Srca Isusova – Prozor. Kršten je u župiUz nesenja BDM – Rama‐Šćit 01. prosinca1991. godine. Krizman je u Prozoru 30. travnja2005. Gimnaziju i sjemenište pohađao je uKŠC „Petar Barbarić“ u Travniku. Po završe‐tku malog sjemeništa upisuje se u VBS, te stu‐dira na KBF‐u u Sarajevu gdje je i diplomirao10. studenog 2015. Sveti red đakonata podije‐lio mu je uzoriti gospodin Vinko kard. Puljić,nadbiskup metropolita Vrhbosanski, 29. stud ‐enog 2015. u sarajevskoj prvostolnici.

Ml ada misa: Prozor, 30. 07. 2016.Vlč. Dražen Kustura je sin Zdravka i Lidije

r. Miljak, rođen 14. ožujka 1991. godine u Ze ‐n ici. Dolazi iz župe sv. Josipa – Zenica gdje jei kršten 28. travnja 1991. godine i krizman 03.lipnja 2006. Gimnaziju je pohađao u KŠC „Sv.Pavao“ u Zenici. Po završetku gimnazije upis ‐uje se u VBS, te studira na KBF‐u u Sarajevugdje je i diplomirao 10. studenog 2015. Svetired đakonata podijelio mu je uzoriti gospodinVinko kard. Puljić, nadbiskup metropolitaVrhbosanski 29. studenog 2015. u sarajevskojprvostolnici.

Mlada misa: Zenica, 16. 07. 2016.Vlč. Marko Slišković je sin Ilije i Kate r. Iv ‐

a ndić, rođen 17. lipnja 1991. godine u Žepču.Do lazi iz župe sv. Ivana Krstitelja – Lug‐Br an ‐k ovići gdje je i kršten 28. ožujka 1992. godine ikrizman 18. lipnja 2006. Gimnaziju i sjemeni‐šte pohađao je u KŠC „Petar Barbarić“ u Tr av ‐n iku. Po završetku malog sjemeništa upisujese u VBS, te studira na KBF‐u u Sarajevu gdjeje i diplomirao 10. studenog 2015. Sveti redđa konata podijelio mu je uzoriti gospodinVinko kard. Puljić, nadbiskup metropolitaVrh bosanski, 29. studenog 2015. u sarajevskojprvostolnici.

Mlada misa: Lug‐Brankovići, 24. 07. 2016.Vlč. Ljubo Zadrić je sin Stipe i Anđe r. Gl ‐

ibo, rođen 06. travnja 1991. godine u Prozoru.Do lazi iz župe Presv. Srca Isusova – Prozorgdje je i kršten 30. svibnja 1991. godine i kri‐zman 30. travnja 2005. Gimnaziju i sjemeništepo hađao je u KŠC „Petar Barbarić“ u Trav ni ‐ku. Po završetku malog sjemeništa upisuje se


314 VRHBOSNA 3/2016

u VBS, te studira na KBF‐u u Sarajevu i na Pa ‐pi nskom Sveučilištu – Gregoriana u Rimugdje je i diplomirao 19. lipnja 2015. Sveti redđakonata podijelio mu je uzoriti gospodinVinko kard. Puljić, nadbiskup metropolita Vr ‐hbosanski, 29. studenog 2015. u sarajevskojprvostolnici.

Mlada misa: Prozor, 02. 07. 2016.Vlč. Anto Zubak je sin Mate i + Radmile r.

Sa vić, rođen 12. studenog 1991. godine u De r ‐v enti. Dolazi iz župe sv. Petra i Pavla – Kulinagdje je i kršten 31. prosinca 1991. godine. Kri ‐z man je 18. lipnja 2005. godine u Derventi. Gi ‐m naziju i sjemenište pohađao je u KŠC „PetarBarbarić“ u Travniku. Po završetku malog sje‐meništa upisuje se u VBS, te studira na KBF‐uu Sarajevu gdje je i diplomirao 10. studenog2015. Sveti red đakonata podijelio mu je uzo‐riti gospodin Vinko kard. Puljić, nadbiskupme tropolita Vrhbosanski 29. studenog 2015. usarajevskoj prvostolnici.

Mlada misa: Kulina, 09. 07. 2016., Kl ok o č e ‐vik (Sl. Brod), 07. 08. 2016.

Fra Silvano Di Benedetto je iz župe Kr alj e ‐va Sutjeska. Rođen je 2. listopada 1989. god. uZenici. Roditelji su mu Marijo – Josip i Dragicar. Martinović. Ima sestru Mariju. Osnovnu šk ‐o lu završio je u Kraljevoj Sutjesci. Na Fra nje v ‐a čku klasičnu gimnaziju u Visokom upisao se2004. god. i maturirao 2008. Odijelo kušnje ob ‐u kao je 19. srpnja 2008. u Rami. Godinu novi‐cijata proveo je u samostanu sv. Petra i Pavlana Gorici u Livnu. Prve redovničke zavjetepo ložio je 5. srpnja 2009, a svečane 13. listopa‐da 2013. u Kraljevoj Sutjesci. Primio je službele ktorata i akolitata. Završio je šest godina fil ‐o zofsko‐teološkog studija na franjevačkoj teo‐logiji u Sarajevu. Sveti red đakonata primio je

22. studenog 2015. u crkvi sv. Ilije u NovomŠeheru.

Fra Bojan Martinović je iz župe Po d m il a ‐čje. Rođen je 16. siječnja 1990. u Jajcu. Roditeljisu mu Franjo i Anđa r. Đeno. Ima petoricu br ‐aće i tri sestre. Šest razreda osnovne škole zav ‐r šio je u Suhopolju kod Virovitice. Sedmi i os ‐mi razred završio je u Divičanima kod Po dm ‐il ačja. Srednju elektro‐tehničku školu završioje u Jajcu. U postulaturu u Visokom upisao se2008., odmah poslije završene Srednje škole.Fr anjevački habit obukao je 12. srpnja 2009. uTo lisi. Godinu novicijata proveo je u samosta‐nu sv. Petra i Pavla na Gorici u Livnu. Prve za ‐vj ete položio je 4. srpnja 2010, a svečane 19. lis ‐topada 2014. Završio je šest godina filozofsko‐te ološkog studija na Franjevačkoj teologiji uSa rajevu. Primio je službe akolitata i lektorata.Sveti red đakonata primio je 22. studenog2015. u crkvi sv. Ilije u Novom Šeheru.

Fra Ivan Mijatović je iz župe Tolisa. Rođenje 3. veljače 1990. u Brčkom. Roditelji su mupo kojni Pavo i Luja r. Pejić. Ima brata Luku ise stru Sandru. Osnovnu školu završio je u To ‐lisi. Godine 2005. upisao se na Franjevačku kl ‐a sičnu gimnaziju u Visokom. Ispit zrelosti po ‐ložio je 2009. Iste godine 12. srpnja obukao jefr anjevački habit u Tolisi. Godinu novicijataproveo je u samostanu sv. Petra i Pavla na Go ‐r ici u Livnu. Prve redovničke zavjete položioje 4. srpnja A. D. 2010, a svečane 19. listopada2014. u Kiseljaku. Primio je službe lektorata iakolitata. Završio je šest godina filozofsko‐teološkog studija na franjevačkoj teologiji uSarajevu. Sveti red đakonata primio je 22. stu‐denog 2015. u crkvi sv. Ilije u Novom Šeheru.

(kta)

BIL

JEŽIM

O

Obilježen Papin dan

U sarajevskoj prvostolnici, u nedjelju 3. sr ‐p nja 2016. na inicijativu apostolskog nuncija uBosni i Hercegovini mons. Luigija Pezzuta,ob ilježen je Papin dan svečanim Misnim slav‐ljem koje je nuncij Pezzuto predvodio zajednos nadbiskupom metropolitom vrhbosanskimka rdinalom Vinkom Puljićem.

Koncelebrirali su i ostali članovi Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine, kao i pro‐

čelnici katehetskih ureda iz Sarajeva i Mostaravlč. Tomo Mlakić i vlč. Ante Pavlović te još 15‐ak svećenika. Na Svetoj misi sudjelovali su ibr ojne katehete iz Vrhbosanske nadbiskupije ihercegovačkih biskupija koji obilježavajusvoje hodočašće u Godini milosrđa.

Euharistjsko slavlje započelo je svečanompr ocesijom u kojoj su sudjelovali i okupljeni vj ‐e roučitelji. Na početku, sve nazočne pozd ra v io


VRHBOSNA 3/2016 315

BIL

JEŽIM

O

je kardinal Puljić istaknuvši kako se obilje ž ava„dan Petra naših dana“ čija je produžena ru ka,u svakoj državi upravo apostolski nuncij.

Prigodnu propovijed tijekom Svete miseup utio je biskup mostarsko‐duvanjski i apo‐stolski upravitelj trebinjsko‐mrkanski mons.Ratko Perić koji je na početku kazao kako Go ‐di na milosrđa i Papin dan navode da se pod‐sjeti na neke evanđeoske zgode u životu apo‐stola Petra u kojima je Gospodin prema njemupokazao svoje osobito milosrđe te da se pose‐bno moli za 266. Petra naših dana, Rimskogbiskupa, papu Franju.

„Promjena imena. Kada je prvopozvaniAn drija doveo brata Šimuna k Isusu, Isus ga‘pogleda’ i reče mu: ‘Ti si Šimun, sin Ivanov!Zv at ćeš se Kefa’ – Stijena (Iv 1,42). Iako je Go ‐sp odin braću Jakova i Ivana nazvao ‘Sinovimagroma’ – Boanerges (Mk 3,17), jer su Isusu pr ‐ed lagali da se s neba zazove oganj i spale ne ‐gostoljubivi Samarijanci (Lk 9,54), ipak taj imse naslov nije uvriježio. A Petar postade oso‐bna imenica, spomenuta oko 160 puta u No ‐vom zavjetu. Nakon što ga je pozvao da, ‘ob r ‐a t ivši se, obraća braću svoju’, sam ga Isus na ‐ziva ‘Petrom’ navješćujući mu njegovo odrek‐nuće (Lk 22,31.34). I izbor i novo ime značenovu zadaću koju Isus daje iz milosrdne ljuba‐

vi prema Petru i Božjemu narodu kojega mupovjerava“, podsjetio je biskup Perić. Uz naj‐važnije evanđeoske zgode iz Petrova života bi ‐skup Perić je na kraju istaknuo kako se u Va z ‐m enoj noći pjeva „Molimo i za papu našegaFranju. Njega je Bog i Gospodin odabrao u redbi skupa: neka ga živa i zdrava čuva svojoj Cr ‐k vi, da ravna svetim narodom Božjim“. „A usv akoj svetoj misi, tj. dnevno više od 400 000sv ećenika i više od 5 000 biskupa mole za Cr ‐kvu da je Bog usavršuje u vjeri i ljubavi zaje‐dno s papom našim Franjom… To molimoosobito danas kada slavimo Papin dan i kadaprikazujemo ovu sv. misu za njega i za ovupartikularnu Crkvu s njime“, završio je bi ‐skup Perić.

Prije završetka euharistijskog slavlja nuncijPezzuto je posebno zahvalio „pastiru ove par‐tikularne Crkve, kard inalu Puljiću koji je zaovo slavlje stavio na raspolaganje svoju kate‐dralu“.

Misno slavlje svojim pjevanjem uveličao jezbor bogoslova Stjepan Hadrović, a dvije pjes ‐me izveli su i glazbenici iz Italije, u dubkompunoj katedrali Srca Isusova.

(kta/p.j.)

Proslavljen patron sjemenišne crkvesv. Ćirila i Metoda

Crkva slavenskih apostola sv. Ćirila i Me t o ‐da u Sarajevu, koja se nalazi u sklopu zdanjaVr hbosanskog bogoslovnog sjemeništa odno‐sno Katoličkog bogoslovnog fakulteta, 5. sr p ‐nja 2016. proslavila je svoj patron. Svečano Mi ‐s no slavlje predvodio je nadbiskup metropolitvrhbosanski kardinal Vinko Puljić u zajedni‐štvu s apostolskim nuncijem u BiH mons. Lu ‐i g ijem Pezzutom, nadbiskupom zadarskimmons. Želimirom Puljićem, vojnim ordinarij ‐em u BiH mons. Tomo Vukšićem te uz suslav‐lje sjemenišnih poglavara i profesora KBF‐a idr ugih svećenika. Na Svetoj misi sudjelovalisu bogoslovi, studenti teologije, redovnice idrugi vjernici.

Riječi dobrodošlice na početku Svete miseup utio je rektor Vrhbosanskog bogoslovnog

sj e meništa preč. mr. Josip Knežević koji je po ‐d sjetio na višestrukost ovog slavlja kojim ćepr oslaviti patron crkve i tijekom kojeg će kar‐dinal Puljić podijeliti službe dvojici bogoslova.Kazao je da je to ujedno i Misa zahvalnica „nakraju još jedne uspješno privedene godinesvećeničke formacije“.

Uvodeći u Misno slavlje, koje je prenošenopu tem valova Radio Marije BiH, kardinal Pu ‐lj ić je podsjetio da su sv. Ćiril i Metodije ujed ‐no suzaštitnici Europe te potaknuo na molitvuza budućnost Europe, za Vrhbosansku bogo‐slovu zajednicu te na poseban način za dvoji‐cu bogoslova koji primaju službe.

Prigodnu propovijed uputio je nadbiskupŽe limir Puljić ističući da Vrhbosanskog bogos ‐l ovno sjemenište i Katolički bogoslovni fakult ‐


316 VRHBOSNA 3/2016

et, koje je prvi vrhbosanski nadbiskup JosipSt adler na početku povjerio isusovcima, pred‐stavljaju glavnu odgojno‐obrazovnu instituci‐ju i „pravu zjenicu oka“ Vrhbosanske nadbi‐skupije.

Nakon što je u kratkim crtama progovorioo djelu i radu slavenskih apostola sv. Ćirila iMe toda, nadbiskup Puljić je podsjetio da je uZa darskoj nadbiskupiji i danas nazočan izvor‐ni duh ove dvojice apostola te izrazio divljenjeda se u mnogim tamošnjim župama određenidijelovi liturgije još uvijek s posebnim žarompjevaju na izvornom staroslavenskom jeziku.

Nadbiskup Puljić je potom podsjetio da suglagoljaši, koji su se u bogoslužju koristili star ‐o slavenskim jezikom, dali ogroman doprinosna polju vjere, kulture i prosvjete hrvatskogna roda ističući da je to bio jedini narod koji jegotovo tisuću godina imao liturgiju na narod‐nom jeziku, dok je čitava Katolička Crkva ko ‐r i stila latinski jezik sve do Drugog vatikan‐skog sabora. „Za održavanje te izuzetne povl ‐a stice zaslužni su svećenici glagoljaši kao vrij ‐e dni čuvari vjere i narodnoga duha“, ustvrdioje nadbiskup Puljić. Dodao je da su među broj‐nim znanstvenicima, koji su dosad pisali natemu svećenika glagoljaša, i trojica profesorave zanih uz Vrhbosansku katolički teologijuod nosno Katolički bogoslovni fakultet: Kru ‐

no slav Draganović, Zvonimir Baotić i RatkoPe rić, biskup mostarsko‐duvanjski i apostol‐ski upravitelj trebinjsko‐mrkanski, čija je knji‐ga „Svećenici glagoljaši na području BiH“, ka ‐ko je podsjetio, nedavno predstavljena u Mo s ‐t aru, a za koju mu je iskreno zahvalio. „Baš ti ‐na slavenskih apostola sv. Ćirila i Metoda i nasdanas obvezuje. Okupljeni u njihovoj crkvi, nanji hovu svetkovinu, zahvaljujemo Bogu zadar Crkve, vjere, liturgije i mira. Njihovoj mo ‐ć noj zaštiti preporučujemo ljude ovoga gradai ove zemlje. Neka ih prate svojim zagovoromna ovozemnom hodočašću, posebice u dani‐ma krize, kušnje i nepovjerenja“, kazao je na ‐dbiskup Puljić.

Na kraju Misnog slavlja rektor Knežević za ‐hvalio je svima na dolasku i molitvama, te poz‐vao na druženje kod obiteljskog stola. Ti je k omMise pjevao je Zbor bogoslova „Stjepan Ha ‐drović” pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića.

U skladu s dugogodišnjom tradicijom pros ‐l a vom patrona sjemenišne crkve bogoslovimaza vršava akademska i godina formacije nakončega odlaze na ljetni odmor za koji im je kar‐dinal Puljić na kraju poželio da bude „istinskidokaz njihovog duhovnog zvanja“.

(kta)

BIL

JEŽIM

O

Ljetne korone Vrhbosanskih bogoslovau Doborskom dekanatu

Odžak, 10. – 13. kolovoza 2016.

Bogoslovi Vrhbosanske nadbiskupije, prać ‐e ni svojim odgojiteljima, preč. Josipom Kn ež e ‐vićem ‐ rektorom, vlč. Markom Mikićem ‐ vi c ‐erektorom, vlč. Jakovom Kajinićem ‐ duhov n ‐ikom te nadbiskupom, metropolitom vrhbo‐sanskim, kardinalom Vinkom Puljićem, tradi c ‐ ionalno su se, po četvrti put, okupili na svojimljetnim kolonijama koje su trajale od 10. do 13.kolovoza 2016. godine. Ovaj put za domać ina iglavnog organizatora bogoslovskih kolonija jeizabran Doborski dekanat, a bogoslovima jesm ještaj osigurao preč. Jakov Filipović, dobor‐ski dekan i župnik u Odžaku. Ljetne ko l onijesu sastavni dio bogoslovske formacije na koji‐

ma bogoslovi imaju priliku upoznavati različi‐te dekanate i župe na kojima će jednoga danakao đakoni i svećenici pastoralno djelov ati, aujedno je to prilika i za osobne susrete i ra zg ‐ovore s nadbiskupom. Cijeli program ov o go di ‐šnjih kolonija se odvijao na sljedeći način:

U srijedu, 10. kolovoza, u popodnevnimsa tima, bogoslovi su se okupili u dvorištu žu ‐p ne Crkve u Odžaku. Njima i njihovim odgo‐jiteljima riječ dobrodošlice je iskazao preč. Fi ‐li pović zajedno s vlč. Ljubom Zelenikom, žup‐nim vikarom. Službeni program kolonija je za ‐p očeo euharistijskim slavljem, prilikom kojeg


VRHBOSNA 3/2016 317

BIL

JEŽIM

O

je slavljena i večernja molitva časoslova, u18,00 sati u župnoj crkvi. Euharistijskim slav‐ljem je predsjedao dekan u zajedništvu s od ‐gojiteljima VBS‐a, župnim vikarom i vlč. Vl a ‐d om Vrebcem, župnikom u Bijelom Brdu. De ‐k an Filipović je, na početku svete mise, pozdr ‐a vio i predstavio goste pred okupljenom žu p ‐n om zajednicom te iskazao zadovoljstvo što jebaš ovaj dekanat izabran za domaćina ov og o ‐dišnjih bogoslovskih kolonija. Ujedno se togadana obilježavala i posveta župne crkve uOdž aku. Nakon svete mise, uslijedila je veče‐ra i druženje u prostorima novoizgrađenogžu pnog pastoralnog centra. Nakon večere,preč. Filipović je bogoslovima ukratko pred‐stavio dekanat kojeg će tih dana imati prilikuupoznati i cijeli program kolonija, a potom subogoslovi bili smješteni na konak po obitelji‐ma župe Odžak koje su ih nesebično i veliko ‐d u šno ugostile. Doborski dekanat, pripada to ‐li škom arhiđakonatu, ima 15 župa (Čardak,Do nja Tramošnica, Garevac, Gornja Dubica,Go rnja Tramošnica, Gradačac, Modriča, NovoSelo‐Balegovac, Odžak, Pećnik, Posavska Ma ‐h ala, Potočani, Srednja Slatina, Svilaj i Turić) isveukupno oko 9000 vjernika. Većina ovih žu ‐pa je stradala u posljednjem ratu. Povr šin s kise ovaj dekanat prostire od župe Svilaj do žu ‐pe Turić koje su ujedno i dvije njegove gr an i č ‐ne točke. Zbog vremenskog ograničenja, bog ‐oslovi nisu mogli vidjeti i upoznati sve sp om ‐e nute župe, nego samo odabrane. U večernjimsa tima, bogoslovima se na njihovim kolonija‐ma priključio i kardinal Vinko Puljić.

Program drugoga dana kolonija, četvrtak11. kolovoza, je započeo zajedničkom jutarnjommolitvom u župnom pastoralnom centru, a po ‐tom je uslijedilo euharistijsko slavlje i de vetnicasv. Ivanu Krstitelju u župnoj crkvi kojim je pred‐sjedao kardinal Puljić u zajedništvu s odgojite‐ljima, dekanom i župnim vikar om, a bogoslovisu animirali liturgijsko pjevanje i asistiranje.Na dbiskup je u svojoj homiliji posebno istakn ‐uo lik sv. Ivana Krstitelja kao uzora za nasljedo‐vanje. Nakon euharistijskog slavlja, uslijedio jeobilazak župa Doborskog dekanata.

Bogoslovi su najprije posjetili župu sv. Pe ‐

tra i Pavla u Novom Selu – Balegovac, a tamoih je dočekao župnik vlč. Matija Šimić koji jepr edstavio župnu crkvu i samu župu. NovoSelo se nalazi u sjevernoj Bosanskoj Posavini,ot prilike 5 km sjeveroistočno od Odžaka. Na ‐s elje Balegova se prvi put spominje 1715. godi‐ne, a prema predaji dobilo je ime po Bali m b e ‐gu koji je bio zapovjednik turske konjice. Zbogvojničkih zasluga, sudjelovanja u osvajanjuBe ograda i u Mohačkoj bitci, Balimbeg je dob ‐io posjede u okolici Odžaka. 1955. godine bi v ‐ša komunistička vlast mijenja ime Balegovcuu Novo Selo, što je i danas službeni naziv ov ‐o ga velikog sela. Balegovac se spominje u župiPo dvučijaku od 1768. do 1855. godine, a po t ‐om ga nalazimo u župi Gornja Dubica. Dek r e ‐t om Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosan‐skog od 11. travnja 2001. utemeljena je novažu pa Novo Selo kraj Odžaka. Župa se teritori‐jalno poklapa s granicama mjesne zajedniceNovo Selo‐Balegovac, a obuhvaća dijelove žu ‐pa Gornje Dubice i Odžaka. Župom upravljadijecezanski svećenik i prema novijim podat‐cima župa broji oko 400 obitelji i oko 1500 kat ‐oli ka.1 Dio vjernika se nalazi u inozemstvu.

Nakon posjete župi Novo Selo‐Balegovac,uslijedio je posjet župi i župnoj crkvi u GornjojDu bici koju je bogoslovima ukratko predsta‐vio kardinal Puljić. Gornja Dubica se nalazi uravničarskom području sjeveroistočne Bos an ‐s ke Posavine, između rijeka Bosne i Save podplaninom Vučijak. U stara vremena to je se po ‐dr učje nazivalo Podvučijak. Župa Gornja Du ‐bica je nastala u 18. st. pod imenom Po d vu či ‐jak i obuhvaćala je današnje župe Dubicu, Po ‐to čane, Svilaj, Odžak, Pećnik i Brusnicu. U 18.st. ovaj kraj je potpadao pod župu Veliku (Ple ‐h an). Nema sigurnog podatka kada je župaPodvučijak odvojena od Velike, ali se pouzda‐no zna da se nove matice vode od jeseni 1748.go dine. Sjedište župe se često prenosilo iz jed‐nog mjesta u drugo (Jakeš, Pećnik ili Dubica),a selidbe su uzrokovane sprječavanjem biloka kvih crkvenih gradnji od turskih vlasti. Fr a ‐n j evci su konačno 1839. uspjeli izgraditi žu p ‐nu kuću u Dubici pa se tu ustalilo sjedište žu ‐pe. 1858. godine franjevci su osnovali prvupu čku školu u Dubici i u njoj su redovito drža‐

1 Vidi: Franjo MARIĆ (ur.), Šematizam vrhbosanske nadbiskupije za 2015. godinu (Sarajevo: Vrhbosanska nadbiskupija,2015.), 676.


318 VRHBOSNA 3/2016

li poduku. Izgradnja crkve od kamena započe‐la je 1856. godine. Sedamdesetih i osamdeset ‐ih godina 20. stoljeća crkva je obnovljena i um ‐ jetnički uređena.Tijekom rata i srpske okupa‐cije, 1992. godine srpski ekstremisti su žu p nucr kvu i ostale hrvatske i katoličke cr kvene obj ‐e kte razorili. 1999. godine je započela gradnjano ve crkve, koja je skoro i dovršena. Područnecrkve nalaze se u Osječku, Vojskovi i u Zo ric ‐a ma. Župom upravljaju franjevci Bosne Sre b r ‐e ne. Prema novijim podatcima župa broji oko560 domaćinstava i oko 1480 katolika.2

Nakon obilaska župne crkve u Gornjoj Du ‐b ici, uslijedio je pohod masovnoj grobnici na„Nujića njivi“ u Posavskoj Mahali gdje je go ‐ste dočekao vlč. Pavo Brajinović, tamošnji no ‐v oimenovani župnik. Vlč. Matija Šimić se pri ‐k lj učio bogoslovima u ovom pohodu i živo imdočarao i protumačio povijest stradanja Hrv a ‐ta katolika na ovom području u Drugom svje ‐t s k om ratu i poraću. Na ovom mjestu se uje‐dno molio i srednji čas kojeg je predvodio vr ‐h bosanski nadbiskup. Ratni je svibanj 1945. uodžačkome kraju bio krvav i dug. Ratne oper ‐a cije trajale su još tjednima nakon sloma Ne z ‐av isne Države Hrvatske i kapitulacije TrećegaReicha. Po sjećanju suvremenika tih događa‐nja, u mnogim obiteljima razgovaralao se: os ‐ta ti kod kuće i čekati pobjednika toga krvavograta? Ili pobjeći prema Austriji i tražiti spaskod nekih humanijih vojski? Ili nastaviti bo r ‐bu? Pokazalo se, nažalost, da je svaka od tihmo gućnosti bila podjednako tragična. Oni kojisu se povukli, ubijeni su zato što su otišli. Onikoji su ostali u svojim domovima, ubijeni suza to što su ostali. No, uspomena na otpor ost ‐a la je živa do danas. Dugo vremena nije se sm ‐ j ela reći istina o stradanjima u II. svjetskomratu, to je bilo opće pravilo, pa tako se odvija‐lo i u župi Posavska Mahala na lokalitetu da ‐n as zvanom „Nujića groblje“. Do istine se do ‐l azilo teško, vrlo rijetko i istina se prenosila u„rukavicama i umotano“. Sjećanje i memorijaje ostajala i dobrim dijelom zahvaljujući njoj ilju dima koji su pamtili, danas se to prepriča‐va. Danas se priča kako su kosti pokojnih uPo savskoj Mahali bile po šumama, moglo se

gaziti po njima. Na tom su mjestu ispisana im ‐e na samo onih koji su sutradan prepoznati sastrana hrabrih žena i majki, iako su partizanito zabranjivali. Neprepoznate, partizani supo kapali na Nujića Njivi (danas „Nujića grob ‐lje“) u Posavskoj Mahali. Mnogi „službeno“ne pokopani, a ubijeni, vodili su se kao nestali.Ov dje su ginuli i drugi koji su se borili za ovepr o store, a pripadali su drugim župama: Pot ‐o čani, Svilaj, Pećnik, Brusnica, Donja Dubica,Pr ud, Gornja Dubica, Balegovac‐Novo Sel,Od ž ak, Šamac, Brčko, Modriča i dr. Od svihovih mjesta iz Posavske Mahale je oko 500, amožda i više, a iz ostalih mjesta je oko 2870po ginulih. Ovo je broj samo registriranih. Mn ‐o gi su se bojali partizanske odmazde, pa su sepreko Save povukli u Hrvatsku, a sa sobom supoveli i svoju djecu, tako da je obrana bila vrloslaba i tanka. Mali broj je strijeljan nekom sud‐skom presudom. Najveći dio stradalnika suubijeni bez oružja kao zarobljenici ili civili pripartizanskim racijama. Masakr se dogodio 25.svibnja1945. godine u Posavskoj Mahali. Pre ‐ma nekim navodima do 11,00 sati je nekolikostotina osoba poubijano, a brojka je narasla na3375 poginulih. 26. i 27. svibnja 1945. godinepočeli su pretresi po kućama i selima Pod vu č ‐ij aka gdje su mnogi nevini, nenaoružani pou‐bijani. Bila je takozvana „čistka“ u ovome kr a ‐ju sa strane partizana. Od 1997. godine na„Nujića Groblju“ gdje ih je najviše poubijano ipo kopano, slavi se sv. misa kao sjećanje na žr ‐tve koje su tu završile svoj život.3

Nakon posjete masovnoj grobnici na „Nu ji ‐ća groblju“, bogoslovi su se sa svojim odgojit ‐e lj ima, nadbiskupom i domaćinima uputili pr ‐e ma župnoj crkvi u Potočanima. Tamo ih jedo čekao i župnu crkvu predstavio fra AntoZr a kić, potočanski župnik. Najprije je ulijedilamolitva krunice, a potom je fra Anto predsta‐vio župu. Potočani se nalaze otprilike 5 kilo‐metara sjeverozapadno od Odžaka. Iako teri‐torij ove župe spada u Bosansku Posavinu, zakoju je karakteristično ravničarsko tlo, ovo jeipak brdovito područje, budući da je župa sm ‐j eštena u podnožju planine Vučjaka. Župa jenastala 1855. godine razdiobom župe Pod v u č ‐

BIL

JEŽIM

O

2 Vidi: Franjo MARIĆ (ur.), Šematizam, 658-659.3 Vidi: https://komunistickizlocini.net/2015/10/06/pokolj-preko-5-000-hrvata-u-odzaku-i-okolini-nujica-njiva/ (18. 8.

2016.)


VRHBOSNA 3/2016 319

j aka, najprije kao mjesna kapelanija, a od 1858.pr oglašena je župom. Od 1858. do 1862. godi‐ne izgrađena je veća župna kuća, čije se prize ‐m lje koristilo za bogoslužje. Crkva je izgrađe‐na od 1880. do 1883. godine, ali je zbog slabeiz vedbe temeljito obnovljena od 1896. – 1897.No va crkva u Potočanima gradila se tijekom1974. i 1975. godine. 1868. godine franjevci suod lučili da se u Potočanima utemelji pučka šk ‐o la koju su oni vodili, a po dolasku austrouga ‐r ske vlasti tamo je osnovana i državna škola.Tijekom rata i srpske okupacije 1992. godine,srpski ekstremisti su razorili župnu crkvu iostale hrvatske i katoličke objekte u župi, a sveka tolike Hrvate su protjerali. Obnova župnecr k ve započela je u lipnju 1996. i potrajala ne ‐k oliko godina sve do 2002. Područne crkve užupi nalaze se u Potočanskom Lipiku i u Srn ‐a vi. Župom upravljaju franjevci Bosne Sreb re ‐ne. Prema novijim podatcima, župa broji oko440 obitelji i oko 1150 vjernika.4

Nakon obilaska župne crkve, uslijedio je ru ‐čak, izlet i druženje na Drenovcu, na područjužupe Potočani. Bogoslove, njihove odgojitelje inadbiskupa su ugostili u jednoj župljani župePotočani zajedno sa župljanima župe Odž ak. Pozavršetku ručka, započeli su poje d i načni razgo‐vori bogoslova i osobni susreti s na dbiskupomna izletištu u Drenovcu. Pri po vr atku s izletištaDrenovac, u večernjim satima, uslijedilo je dru‐ženje uz večeru i pjesmu u prostorima župnogpastoralnog centra u Odžaku. Nakon večere,nadbiskup je imao još je dan zajednički susret sasvim bogoslovima na kojem se razmišljalo opostsinodalnoj apostolskoj pobudnici papeFranje „Amoris laetitia“ i time je službeno zavr‐šio program drugoga dana bogoslovskih ljetnihkolonija u Dob o r s kom dekanatu.

Treći dan kolonija, petak 12. kolovoza, jeza počeo zajedničkom jutarnjom molitvom ča ‐s oslova u župnom pastoralnom centru u Odž ‐a ku, a potom su se bogoslovi uputili prema„Bu rića“ štali u župi Garevac gdje su mogličuti još jedno svjedočanstvo o stradanju Hr v ‐ata katolika ovoga kraja u Drugom svjetskomratu i poraću.

O pogibelji hrvatskih vojnika u Burića‐štaliu selu Garevcu u Bosanskoj Posavini do danasje malo, skoro nikako poznato široj javnosti.Pr edvečer, 24. svibnja 1945. hrvatski vojnici suse na nagovaranje i čvrsto obećanje tadašnjihvl asti da im se neće ništa dogoditi, predali ne ‐d aleko od Odžaka. Nakon što su odložili or u ‐ž je, dovedeni su u Burića štalu u Garevac, tenakon što je njih nekoliko pušteno na slobodu,njih preko 450 bez suđenja i presude poubija‐ni su na mučki način. Prva grupa je odvedenau šume izvan sela, njih stotinjak, te su na zv je ‐r ski način ubijani raznim predmetima, a ondabačeni u jamu. Druge dvije jame pripremljenena tjelesa ostalih osuđenika ostale su prazne,jer je te noći naišlo nevrijeme, a počinitelji zlo‐čina morali su svoje žrtve ostaviti polumrtve ipobjeći. Slijedećih je dana drugu jamu zamije‐nila rijeka Sava, a treću rijeka Bosna.5

Nakon dirljivog svjedočanstva o Burića št a ‐li, uslijedila je molitva srednjega časa i zajed‐ničko fotografiranje na tom mjestu stradanjaHr v ata katolika. Sljedeća točka na rasporeduje bila župa i župna crkva u Garevcu koju jebo goslovima predstavio kardinal Puljić. ŽupaGa revac se nalazi otprilike 5 km sjeveroistoč ‐no od Modriče. Župa pod imenom Garevo,ka s nije Garevac, utemeljena je 1803. godinekao mjesna kapelanija odvajanjem od župe Tr ‐a mošnica, a samostalnom župom je postala1820. godine. Na području župe nalazi se spo ‐m enuto stratište Burića štala. Dekretom od 15.rujna 1975. obnovljena je župa Garevac koja jeod 1971. do 1975. bila samostalna kapelanijažu pe Modriča. Radovi na župnoj crkvi započ ‐eli su 1972. godine. U ratnim razaranjima sr p ‐s ki su ekstremisti 1992. zapalili župnu kuću iGo spinu crkvu, a sve Hrvate katolike protjera‐li. Obnova župne crkve i kuće počela je 2001.godine. Župom upravlja dijecezanski sveće‐nik, a prema novijim podatcima župa brojioko 90 obitelji odnosno oko 180 katolika.6

Nakon posjete župnoj crkvi u Garevcu, us ‐li jedio je posjet groblju u Čardaku gdje je kar‐dinal Puljić predvodio molitvu opijela za svepo kojne svećenike i časne sestre Služavke Ma ‐l og Isusa koji su sahranjeni na tom mjestu. Bo ‐

BIL

JEŽIM

O

4 Vidi: Franjo MARIĆ (ur.), Šematizam, 690-692.5 Vidi: http://www.garevac.net/tekst/419/ (18. 8. 2016.)6 Vidi: Franjo MARIĆ, Šematizam, 654-655.


320 VRHBOSNA 3/2016

g o slove je potom s njihovim odgojiteljima ina dbiskupom ugostio čardački župnik vlč. Pa ‐vo Kopić koji je ujedno i predstavio samu žu ‐pu. Župa Čardak se nalazi u blizini magistral‐ne ceste i željezničke pruge Doboj‐Modriča‐Bo sanski Šamac, otprilike 12 km od Modriče,18 km od Bosanskoga Šamca i 8 km od Gr ad ‐a č ca. U nekim dokumentima navodi se kako jena ovom teritoriju još 1647. postojala stara žu ‐pa Kornica. Na području današnje župe Čar d ‐a ka nastala je poljoprivredno dobro sv. Fi l o m ‐e ne (1901.) i samostan Doloroza (1908.) časnihse stara Služavki Malog Isusa. S gradnjom no ‐v og samostana, samostanske crkve i osnovneškole počelo se 1915. godine. Nakon dolaskako munističke vlasti, godine 1946. oduzeta jego tovo sva imovina časnih sestara. DekretomNa dbiskupskog ordinarijata vrhbosanskogaod 1963. utemeljena je župa Čardak, odvajanj ‐em naselja Čardaka i Kornice od župe Gra da ‐č c a te naselja Donjih Kladara i Živkova Poljaod župe Modriča. Sestre Služavke Malog Is u ‐sa vraćaju se u Čardak kao kućne pomoćnicekad je utemeljena istoimena župa. Godine1972. vraćen je dio bivše imovine pa je te godi‐ne ponovno oživio samostan Doloroza. 1974.go dine sagrađen je Dom sv. Josipa za napušte‐ne osobe. 25. lipnja 1992. župu Čardak okupi‐rala je srpska vojska. Nakon okupacije srpskisu ekstremisti protjerali sve Hrvate katolikepa do temelja srušili samostansku i župnu cr ‐k vu i starački dom. Župnu kuću su teško ošte‐tili, a svu dokumentaciju zajedno s matičnimknji gama spalili. Temelji nove župne crkve sublagoslovljeni 2003., a radovi na crkvi su traja‐li do 2007. godine. Župom upravlja dijecezan‐ski svećenik. Prema novijim podatcima, župaČa rdak broji oko 70 domaćinstava odnosnooko 130 katolika.7

Nakon posjete župi Čardak, uslijedio je po s ‐j et župi Gospe od Anđela u Gornjoj Tra m oš n icigdje je bila prema rasporedu predviđena i mo ‐litva svete krunice u župnoj crkvi. Bo go s l o ve injihovu pratnju su dočekale Školske ses t r e fra‐njevke Bosansko‐hrvatske provincije. Go rnjaTramošnica se nalazi otprilike 10 km is točno odModriče. Župa je postojala u 17. st., ali je tijek ‐om Bečkoga rata iščezla. Opsluživali su je fra‐

njevci modričkog samostana. 1776. u Tr a mo š ‐nici se nalazio hospicij u koje je odsjedao franje‐vac kada je dolazio iz župe Bijele, kojoj je Tra m ‐o šnica pripadala. 1784. godine od vojila se odBijele kao mjesna kapelanija, a žu pom je pro‐glašena 1802. godine. 1973. se od župe od v ojilaDonja Tramošnica. Sredinom 19. st. fr a njevci suu župi osnovali pučku šk o lu. Pre dr a tna novacrkva je građena od 1974.‐1979. godine. Od1988. do 1992. godine, u župi je postojao sa ‐mostan Školskih sestara franjevki Bosansko‐hrvatske provincije. U prosincu 2002. sestre suse vratile u dijelom obnovljenu kuću. Tijekomrata i srpske okupacije 1992. godine župnucrkvu i ostale hrvatske i katoličke crkvene obj ‐e kte u župi srpski su ekstremisti razorili, a svekatolike Hrvate protjerali. Gr adnja nove župnecrkve dovršena je 2002. go dine. Župom GornjaTramošnica upravljaju fr anjevci Bosne Sreb r e ‐ne. Prema novijim po d at cima, župa broji oko130 obitelji s oko 230 katolika.8

Nakon, posjete i zajedničkog fotografiranjais pred župne crkve u Gornjoj Tramošnici, usl ‐i j edila je sveta misa u župi Turić na mjesnomgr oblju gdje je sahranjen fra Lovro Milanović,svećenik i mučenik iz turskog razdoblja. Nasv etoj misi, kojom je predsjedao kardinal Vi n ‐ko Puljić, okupio se veći broj Turićana na veli‐ko zadovoljstvo njihovog župnika. KardinalPu ljić u svojoj homiliji je posebno govorio odo stojanstvu braka i svećeničkog celibata, tese posebno osvrnuo na lik fra Lovre Milan ov ‐i ća. Bogoslovi su animirali liturgijsko pjevanjei asistiranje. Nakon euharistijskog slavlja, turi‐ćki župnik vlč. Pero Brkić je zajedno sa župlja ‐n ima priredio i organizirao zajednički ručak užu pnoj pastoralnoj dvorani, a prije toga je bo ‐g oslovima pokazao župnu crkvu, predstaviožupu i iznio snažno svjedočanstvo o svećeni‐čkom život koje je dojmilo mnoge bogoslove.Župa sv. Ilije, proroka u Turiću je utemeljenadekretom od 13. srpnja 1968. odvajanjem odžu pe Tramošnica. Župna crkva sv. Ilije proro‐ka podignuta je u razdoblju od 1971. do 1975.,a novi župni stan je sagrađen 1969. godine. Napodručju župe se nalazi spomenuti zavjetnigrob fra Lovre Milanovića, kojega su Turcimu čki ubili 3. veljače 1807. Tijekom rata, 1992.

BIL

JEŽIM

O

7 Vidi: Franjo MARIĆ, Šematizam, 646-647.8 Vidi: Franjo MARIĆ (ur.), Šematizam, 662-663.


VRHBOSNA 3/2016 321

godine su župu okupirale srpske postrojbe iprognale sve katolike Hrvate. Nakon toga supristupili sustavnom uništavanju crkvenih iobiteljskih objekata koji su pripadali nesrps k ‐om puku. Oštećena župna crkva je obnovlje nau razdoblju od 1999. do 2001. godine. Po vo d ‐om 200. obljetnice smrti fra Lovre Mila n o v ića,na mjestu njegove pogibije podignuta je spo‐men‐kapelica u Starom selu. Župom Turić up ‐r avlja dijecezanski svećenik. Prema novijimpodatcima, župa Turić ima oko 140 obitelji soko 480 katolika.9 Po završetku ručka, kardi‐nal je nastavio osobne i pojedinačne razgovo‐re s bogoslovima.

Nakon povratka u župu Odžak u popodne‐vnim satima, uslijedila je druga sveta misa u18,00 sati, prvi dan trodnevnice uoči VelikeGospe, koju je predvodio rektor VBS‐a preč.Jo sip Knežević. Bogoslovi su anmirali liturgij‐sko pjevanje i asistiranje. Večerom, druženjemuz pjesmu i drugim zajedničkim susretom bo ‐g oslova s kardinalom, na kojem se razmatraloo drugom dijelu postsinodalne apostolske po ‐b udnice Pape Franje „Amoris laetitia“, završioje treći dan bogoslovskih ljetnih kolonija uDoborskom dekanatu.

U petak, 13. kolovoza, posljednjega danakolonija, predviđena je zajednička jutarnja mo ‐litva u protorima pastoralnog centra, a po t om izajednički susret nadbiskupa, odgojitelja i bog ‐o slova na kojem se iznosila osobna refle k sija odoživljenim kolonijama. Cijeli susret je za klj u č ‐en euharistijskim slavljem u 11,00 sati u župnojcrkvi kojim je predsjedao kardinal Vinko Puljić,u zajedništvu s dekanom i odžačkim župnik ‐om, župnim vikarom, odgojiteljima i vlč. Pav ‐om Brajinovićem te vlč. Filipom Br ajinovićem,garevačkim župnikom. U svojoj homiliji, kardi‐nal Puljić se usredotočio na sa k r ament krštenjakojeg je i podijelio tijekom eu h aristijskog slav‐

lja. Po završetku svete Mi se, us lijedio je zajed‐nički ručak u prostorima pa s t oralnog centra iop roštaj. Riječi zahvale, do b o rskom dekanu ižupniku preč. Jakovu Filip o v iću je izrazio uime svih bogoslova, odgojitelja i nadbiskupavlč. Marko Mikić, vicerektor VBS‐a i tom prigo‐dom uručio domaćinu prigodni dar. Preč. Fil i ‐p ović se također zahvalio sv ima na suradnjiko ji su sudjelovali u organizaciji ovogodišnjihbo goslovskih kolonija te izrazio zadovoljstvošto je mogao biti domaćin i organizator. Po zav ‐r š etku ručka, bogoslovi, vi dno zadovoljni, su seoprostili s domaćinima i zaputili se svojim ku ‐ć ama, osim bogoslova četvrte i pete godine kojisu nastavili svoj put prema Komušini zajednosa svojim odgojiteljima.

Na kraju, predstavljamo i župu Odžak kojaje širokog posavljačkog srca ugostila sve su d ‐ionike ovogodišnjih kolonija. Župa Odžak senalazi otprilike 15 km od graničnog prijelazaSvilaj. Prema nekim podatcima, na područjuda našnje župe Odžak nalazili su se dijelovi st ‐are župe Vasiljeva Polja i Radunjevca. Da n a š ‐nja župa je utemeljena 1900. godine odvaja‐njem od župa Potočani i Dubice. U trenutkuut emeljenja, župa je imala drvenu crkvicu. Pr ‐va župna crkva je sagrađena 1908. godine i vi ‐še je puta obnavljana. Do 1958. godine zaštit‐nik župe je bio sv. Ivan Krstitelj. U župi su dje‐lovale Kćeri Božje Ljubavi. Tijekom rata 1992.godine srpske su snage okupirale župu i pro‐tjerale sve katolike Hrvate. Župna crkva i osta‐li crkveni objekti su bili razoreni. Nakon pov ‐r a tka u župu 1996., obnovljeno je župno sre‐dište. Današnja crkva s dva zvonika visoka 31metar podignuta je u razdoblju od 1997. do1999. godine. U župi Odžak od 1998. godinese nalazi kuća Franjevki Marijinih misionarki.Žu pom upravlja dijecezanski svećenik. Premanovijim podatcima, župa ima oko 450 obiteljis oko 1460 katolika.

BIL

JEŽIM

O

9 Vidi: Franjo MARIĆ (ur.), Šematizam, 703-704.

IZVORI:1. MARIĆ, Franjo (ur.), Šematizam Vrhbosanske nadbiskupije za 2015. godinu. Sarajevo: Vrhbosanska nad‐

biskupija, 2015.2. http://www.garevac.net/tekst/419/3. https://komunistickizlocini.net/2015/10/06/pokolj‐preko‐5‐000‐hrvata‐u‐odzaku‐i‐okolini‐nujica‐njiva/





Vrhbosna 4-2015 - 1_Layout 1 14.12.2015 13:39 Page 305

Documents

Vrhbosna 32016 Layut 1 13.10.2016 9:35 Page 322vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/wp-content/uploads/2017/01/... · Izv Komsij „Iustt t x“ K H ovodom sv rojnijih obrćnj vih