VRHBOSNA - Slu`beno glasilo Vrhbosanske nadbiskupije

Izdavaè:Vrhbosanska nadbiskupijaKaptol 7, BiH - 71000 Sarajevo

Nakladnik:Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije

Odgovara:Vinko kardinal Puljiævrhbosanski nadbiskup

Glavni urednik:Ilija Orkiæ, kancelar

Grafièka obrada:MCVN

Tisak:Graforad - Zenica

VRHBOSNA 4/2010

Sadr`aj

UVODNA RIJE^“I Rije~ tijelom postade i nastani se me|u nama” (Iv 1,14) - Bo`i}na poslanica za 2010. godinu ................................................................................................... 279

SVETA STOLICAPoruka Sinode za Bliski Istok narodu Bo`jem (Nuntius) ................................................................ 281Apostolska postsinodalna pobudnica “Verbum Domini” ............................................................... 287“Ukorijenjeni i nazidani na Kristu, ~vrsti u vjeri” (usp. Kol 2, 7) ................................................... 289

BK BIHGovor nuncija D'Errica na 50. redovnom jubilarnom zasjedanju BK BiH ................................... 295Priop}enje s 50. jubilarnog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine ............... 297“Nosite jedni bremena drugih i tako }ete ispuniti zakon Kristov” (6,2) - Poruka mons. dr. Franje Komarice za nedjelju Caritasa ................................................................................ 298

IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJEOdluka: Obaveze bogoslova davati godinu za godinom ................................................................ 301Predmet: Odobrenje Statuta Prijatelja Malog Isusa na prostoru Vrhbosanske nadbiskupije ... 302Predmet: Poziv na sastanak ................................................................................................................. 302Predmet: Uspostava institucije Sve}eni~kog doma Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu ...... 303Predmet: Pe~at Sve}eni~kog doma Vrhbosanske nadbiskupije ..................................................... 304Odredba o molitvama za ozdravljenje i egzorcizmima ................................................................... 304Poziv na sjednicu Vije}a za mlade ...................................................................................................... 307Iz postulature Sl. Bo`jega Josipa Stadlera .......................................................................................... 307Predmet: Dekanatski susreti u Nadbiskupskom ordinarijatu ........................................................ 308Ostvarivanje programa MEMORIJA ZA SOLIDARNOST ............................................................. 309Nova imenovanja vije}nika na VI. sjednici Vije}a za mlade Vrhbosanske nadbiskupije ........... 310Prijepis matica i Crkvenih ra~una ....................................................................................................... 311Statisti~ki podaci za 2010. godinu ...................................................................................................... 311Prve subote u mjesecu Molitveni dan za duhovna zvanja ............................................................. 312Me|unarodni molitveni dan mira ...................................................................................................... 312BOGOJAVLJENJE Dan Papinskih misijskih djela za sveto Djetinjstvo ....................................... 313Molitvena osmina za jedinstvo kr{}ana ............................................................................................. 313Molitveni dan za mir u BiH .................................................................................................................. 314Dan posve}enog `ivota Svije}nica - prikazanje Gospodinovo u hramu ...................................... 314Dan `ivota .............................................................................................................................................. 315Me|unarodni Dan bolesnika i zdravstvenih djelatnika .................................................................. 315Post i nemrs u 2011. Godini .................................................................................................................. 316Susret animatora liturgijskog pjevanjaVrhbosanske nadbiskupije ............................................... 316Kvatre u 2011. godini ........................................................................................................................... 317Nedjelja solidarnosti ............................................................................................................................. 317Obnova sve}eni~kih obe}anja i posveta ulja ................................................................................... 318XVII. Sabor prezbitera Vrhbosanske nadbiskupije .......................................................................... 318Proljetna Dekanatska korona 2011. godine ...................................................................................... 319Raspored termina za krizmu u Vrhbosanskoj nadbiskupiji 2011. godine .................................... 319XIV. Ministrantsko zborovanje ............................................................................................................ 320Imenovanja i premještaji ...................................................................................................................... 321Dozvole ................................................................................................................................................... 321Novi pe~ati ............................................................................................................................................. 321

VRHBOSNA 4/2010

Nadbiskupova kronika ......................................................................................................................... 322Kanonsko osnivanje `upe Svete Obitelji - Kupres ............................................................................ 325

IZ KORESPODENCIJEBajramska ~estitka kardinala Pulji}a reisu Ceri}u ............................................................................ 327

PRILOZIMisa za domovinu ................................................................................................................................. 328Susret sa sjemeništarcima i njihovim roditeljima ............................................................................ 330Završetak duhovnih vje`bi .................................................................................................................. 331Propovijed biskupa Komarice na Misi u okviru 50. zasjedanja Biskupske konferencije BiH ..... 332Dekanska konferencija ......................................................................................................................... 335

BILJE@IMO“Povijesni trenutak za Bosnu i Hercegovinu” ................................................................................... 338Predstavljena monografija “Kardinal od Vrhbosne” ....................................................................... 338Katoli~ki biskupi Engleske prihvatili pet Anglikanskih biskupa .................................................... 339Kardinal Pulji} uputio poziv da se podr`i Napretkova Zaklada .................................................... 340Odgo|ena delo`acija dijela rezidencije kardinala Pulji}a .............................................................. 340Odr`ana 57. sjdenica Me|ureligijskog vije}a .................................................................................... 341Provala u crkvu u svetištu Gospino Vrilo - Ov~arevo .................................................................... 342Kardinal Pulji} i direktor KCUS razgovarali o Katoli~kom du{ebri`ni{tvu ................................ 342Dokument BK BiH: Liturgijska slavlja u izravnim prijenosima .................................................... 343Policija još nije pronašla provalnike u crkvu u Zeni~kom naselju Crkvica ................................. 343\akonsko re|enje u Osovi ................................................................................................................... 344

NOVE KNJIGEKnjiga “Svijetlo svijeta” ........................................................................................................................ 345“Bibliografija nadbiskupa dr. Ivana Šari}a” ....................................................................................... 349Slavlje sv. Krizme u Vrhbosanskoj nadbiskupiji od 1935. do 1939. godine prema putopisnim bilješkama nadbiskupa dr. Ivana Šari}a ............................................................................................. 351

NA[I POKOJNICI+ Fra Andrej Matoc (1965 - 2010) ....................................................................................................... 353+ Fra Franjo Grebenar (1951 - 2010).................................................................................................... 353

OSTALOPastoralni kalendar ................................................................................................................................ 355

VRHBOSNA 4/2010 279

UVO

DN

A R

IJE^Draga bra}o sve}enici!

Dragi redovnici i redovnice!Draga bra}o i sestre!

Upu}ujem Vam za Bo`i} ve} dvadesti putsvoju poruku. Ove godine je u duhu pas-toralnog programa Memorija za solidarnost, snaglaskom na solidarnost.

Na temeljno pitanje je li postojanje stvarbesmisla ili razuma, krš}anin odgovara da jemisterij, tajna Stvoriteljeve ljubavi premastvorenju, ~ovjeku, pozvanom biti i ostvariti sekao slika Bo`ja (usp. Post 1,26-27). ^ovjek naimenadilazi svoju ’zemljanost’ po duhu koji ganeprestano poti~e da tra`i i te`i za Onim tko jegore (usp. Kol 3,1-2), jer samo u Njemu mo`espoznati samoga sebe (usp. GS 22), `ivjeti, raditii biti (usp. Dj 17,28). Susret ~ovjeka sa utjelovl-jenim Sinom Bo`jim izvor je neizmjerne radostikoju i ovog Bo`i}a, kao Nadbiskup vrhbosanski, `elim podijeliti sa svakim ~lanom ove mjesneCrkve, razmišljaju}i o temi solidarnosti na temelju rije~i iz prologa Ivanovog evan|elja, kojeglase: “I Rije~ tijelom postade i nastani se me|u nama” (1,14).

“I Rije~ tijelom postade”. Ove jednostavne rije~i dovoljno su sna`ne da objave misterij, milost,radost i poruku Bo`i}a kao stvarnoga doga|aja koji krš}anina i svakog ~ovjeka dobre voljenu`no upu}uje na drugoga. Zapravo, ljepota i snaga Bo`i}a izra`ena je u neizmjerivoj bliskostiRije~i i “tijela”. Rije~, koja “bijaše u Boga” i “bijaše Bog” i po kojoj “sve postade” (Iv 1,1-2) po vje~nojnamisli Bo`joj utjelovi se, postade ~ovjekom i uze na se sve što je vlastito ljudskom bi}u, osimgrijeha. Rije~ i “tijelo”, za mnoge tek dvije razli~ite stvarnosti, Bog je zauvijek zbli`io po svojojneizmjernoj ljubavi. Bo`i} je, stoga, blagdan u kojemu Bog na jasan i stvaran na~in progovara~ovjeku o svojoj bliskosti i solidarnosti.

Na pitanje koji je smisao Bo`je solidarnosti prema ~ovjeku izra`enoj u tajni Utjelovljenja,odgovor nalazimo u Vjerovanju: “Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa”.Pod spasenjem se obi~no podrazumijeva oslobo|enje od grijeha i pomirenje s Bogom. To jeposvema to~no, jer “On se pojavi da odnese naše grijehe” (1 Iv 3,5). Me|utim, prvotni je smisaospasenja sudjelovanje ~ovjeka u Bo`jem `ivotu: “Bog Sina svoga jedinoro|enoga posla u svijet da`ivimo po njemu” (1 Iv 4,9). Bog je postao ~ovjekom da bi ~ovjek mogao postati dijete Bo`je, kaošto izri~ito tvrdi Ivan u prologu: “A onima koji ga primiše, podade mo} da postanu djeca Bo`ja” (Iv1,12). U tom smislu, cilj je Bo`je solidarnosti u~initi ~ovjeka stalnim i radosnim sudionikom navje~nim dobrima, kojima je po~etak i kraj u Bogu.

Bo`i} je stoga još jedna potvrda dobrostivosti i ~ovjekoljublja našega Boga (usp. Tit 3,4), ukojoj ~ovjek nema nikakve zasluge ili prava. Najsvetija je no} naime bila obasjana tek slavomBo`je dobrote, blagosti, milosr|a i milosti. U silnom strahu koji ga je obuzeo (usp. Lk 2,9), ~ovjeknije uspio iš~itati u Novoro|encu povijenom u jaslama (usp. Lk 2,12) prvotnu poruku Bo`jeljubavi i solidarnosti, koja glasi: po Utjelovljenju svoga Sina, Bog, kako pred ~ovjekom tako ipred an|elima i silnom nebeskom vojskom (usp. Lk 2,13), o~ituje svoju spremnost trpjeti i umri-jeti za nas. Upravo zato, Bo`i} je doga|aj koji u liku Malog Djeteta naviješta Bo`je poni`enje(usp. Fil 2,6-8) ali ujedno i ispunjenje obe}anja o kona~noj pobjedi ljubavi u jedinstvenoj `rtvikri`a. Istinska radost Bo`i}a pripada stoga onima koji ovaj blagdan do`ive u poniznosti srca i u

“I Rije~ tijelom postade i nastani se me|u nama” (Iv 1,14)Bo`i}na poslanica za 2010. godinu

280 VRHBOSNA 4/2010

UVO

DN

A R

IJE^

otvorenosti prema drugima.“I nastani se me|u nama” (Iv 1,14). Utjelovanje je za mnoge još uvijek nešto isklju~ivo vezano

za dan i datum – 25. prosinca, što je, na`alost, razlog da mnogi pro`ive bo`i}ne blagdane pre-puštaju}i se osobnim i ovozemaljski ’u`itcima’. Suprotno tome, za svetog Ivana evan|elistu,utjelovljenje je trajni doga|aj, jer Bog se svakodnevno nastanjuje me|u nama. To pak zna~i dakrš}anin mora iš~ekivati i do`ivjeti Bo`i} u potpunoj otvorenosti prema Bogu i drugima. Ta jeotvorenost ujedno i temelj našega poslanja, koje ujedinjuje naše radosno navještanje i neu-morno djelovanje. To je ona prava i istinska evan|eoska solidarnost, koja zna~i biti svima sve(usp. 1 Kor 9,22) ne iz samilosti nego iz ~vrstog uvjerenja da i iz našega biti me|u drugima, iakomalenog poput zrna, mo`e izrasti nešto bolje i ljepše za svakog ~ovjeka dobre volje kao i za svekoji i ovog Bo`i}a uspiju u nama prepoznati znak Bo`je ljubavi.

Neka stoga naša bo`i}na solidarnost bude, prije svega, izraz naše iskrene i ~vrste odluke dase nastanimo u srcima naših bli`njih, obiteljske, `upske i nadbiskupijske zajednice, ~ine}idjelotvornom zapovijed onoga koji se u nama nastanio kao Rije~, to jest: “Kao što sam ja ljubio vastako i vi ljubite jedni druge” (Iv 13,34).

Imaju}i u vidu vrijeme u kojemu `ivimo, smatram potrebnim pozvati vas, prije svega, na sol-idarnost prema ~ovje~anstvu. Iako bilje`i znatan rast i napredak, istinska vrijednost ~ovje~anst-va su bili i ostaju krš}ani i osobe koje su u trenutcima njegove nemo}i i u mnogovrsnim nemir-ima znali ukazati na Boga, koji ga hrabri da nastavi sa izgradnjom boljega i pravednijega svije-ta. Nadalje, ne posustajte u solidarnosti prema Crkvi, koja je ~esto progonjena, uskra}uju joj seosnovna prava i sloboda, dok nastoji biti u slu`bi svakog ~ovjeka, omogu}uju}i mu osobni sus-ret s Bogom. Isto tako, poti~em vas na solidarnost prema našoj Nadbiskupiji, kako bi mogla nas-taviti svoje poslanje na dobrobit svih svojih vjernika i ljudi dobre volje. Kona~no, gledaju}i uDijete Isusa polo`enog u štalici, `elim vas pozvati i ohrabriti u solidarnosti prema našimbli`njima, osobito onima najmanjima, koje pritiš}e bilo kakva fizi~ka patnja ili moralna bijeda.Neka po djelima naše solidarnosti i oni osjete da krš}anstvo ne postavlja granice nego proširu-je obzorja i poziva na radost, kao i da u svijetu ima beskrajno više dobra nego zla.

U ovim teškim i neizvjesnim vremenima, svaki govor o solidarnosti mo`e zvu~atiobeshrabruju}e, daleko od stvarnosti i o~ekivanja. Ipak, svaka solidarnost, osobito onaevan|eoska i krš}anska, krije u sebi jedno prelijepo iznena|enje. Što više `ivimo solidarnostme|u ljudima, to se više o~ituje naše dostojanstvo djece Bo`je, dok drugi jasno vide koliko jedjelotvorno naše krštenje po kojemu smo suobli~eni Kristu. Stoga solidarnost nije bilo kakav ~in.Ona je prvenstveno kontemplacija Bo`jeg djela ljubavi prema nama, jer tko je solidaran sdrugim, nu`no otkriva Boga u svom `ivotu: Boga koji mu se daruje u Djetetu Isusu, kao i Bogakoji `eli biti prepoznat i voljen u drugome (usp. 1 Iv 4,20-21).

Neka Bo`i} i bo`i}ni blagdani budu dani radosnog slavljenja Bo`jeg utjelovljenja, kao i daninaše potpune solidarnosti s ~ovjekom, slikom Bo`jom.

Sretan Bo`i} i na dobro vam došlo sveto Isusovo poro|enje! U Novoj 2011. godini neka Vas prati svakiBo`ji blagoslov!

Vinko kardinal Pulji}nadbiskup metropolit vrhbosanski

Posebna Sinoda za Bliski Istok trajala je od10. do 24. listopada. U zaklju~noj poruci(Nuntius), koju su sinodalni oci izglasali upetak 22. listopada te uputili narodu Bo`jemu,današnji bliskoisto~ni kontekst naziva se“povijesnim preokretom”, u kojemu su svi poz-vani pronositi Kristovu poruku hrabro, istinitoi objektivno. Isti~e se veli~ina tradicije Istokazajedno s patnjama naroda na tom podru~ju.Što se ti~e politi~koga vidika, u poruci selokalne vlasti i me|unarodna zajednica poziva-ju na zaštitu prava na gra|anstvo, te slobodusavjesti i bogoštovlja. Glede izraelsko-palestin-skoga sukoba, u poruci se isti~e neka rješenjedviju dr`ava postane stvarnost i ne ostane san,a u Iraku neka završi ubojiti rat. U tom kontek-stu osu|uju se nasilje, terorizam, rasizam, kao iantisemitizam, protukrš}anstvo i islamofobija.

“U mnoštva onih što prigrliše vjeru bijašejedno srce i jedna duša”. (Dj 4,32)

Našoj bra}i sve}enicima, |akonima,redovnicima, redovnicama, posve}enimosobama i svoj našoj ljubljenoj bra}i laicima isvakoj osobi dobre volje.

Uvod

1. Milost Gospodina našega Isusa Krista,ljubav Boga Oca i zajedništvo Duha Svetogabila sa vama.

Sinoda biskupa za Bliski Istok za nas je novisilazak Duha Svetoga. “Duhovi su jedinstvenidoga|aj ali i trajni dinamizam. Sinoda biskupa jepovlašteni trenutak u kojem se mo`e obnoviti hodCrkve i milost Duhova” (Benedikt XVI, homilijana misi otvaranja Sinode, 10.10.2010.).

Došli smo u Rim, mi patrijarsi i biskupiKatoli~kih crkvi Istoka sa svim našim duhovn-im, liturgijskim, kulturnim i kanonskim bašti-nama nose}i u srcima zabrinutost za naše nar-ode i njihova iš~ekivanja.

Okupili smo se prvi puta na Sinodi oko nje-gove svetosti pape Benedikta XVI. s kardinali-ma i nad/biskupima odgovornima u rimskimdikasterijima i predsjednicima biskupskihkonferencija iz cijelog svijeta koje dodirujupitanja Bliskog Istoka i s predstavnicimapravoslavnih i evangeli~kih crkvi, kao i poz-vanim `idovima i muslimanima.

Njegovoj svetosti Benediktu XVI. izra`ava-mo našu zahvalnost za brigu i poduku koja os-vjetljava op}i hod Crkve, a posebno naših Ist-o~nih crkvi, osobito o temama mira i pravde.Zahvaljujemo biskupskim konferencijama zanjihovu solidarnost, prisutnost me|u nama ihodo~aš}a na Sveta mjesta i njihove posijetenašim zajednicama. Zahvaljujemo im što pra-te naše Crkve u razli~itim vidicima `ivota. Za-hvaljujemo crkvenim organizacijama koji naspodr`avaju svojom djelotvornom pomo}u.

Zajedno smo razmišljali, u svijetlu Svetogpisma i `ive tradicije, o sadašnjosti i budu}no-sti krš}ana i naroda Bliskog Istoka. Razmišljalismo o pitanima ovog dijela svijeta koje je Bogu otajstvu njegove ljubavi htio da bude koli-jevka njegovog sveop}eg plana spasenja.Odande je zapo~eo poziv Abrahamu. Tamo seRije~ Bo`ja utjelovila u Djevici Mariji po djelo-vanju Duha Svetoga. Isus je tamo navijestioevan|elje `ivota i njegovog kraljevstva. On jetamo umro da otkupi ljudski rod i oslobodi gagrijeha. Tamo je uskrsnuo da bi dao novi `ivotnama ljudima, tamo je ro|ena Crkva koja jeodande krenula naviještati evan|elje do kraje-va svijeta.

Osnovni cilj Sinode bio je pastoralni. Stogasmo ponijeli u našim srcima `ivot, patnje inade naših naroda kao i izazove s kojima sesuo~avaju svakog dana, uvjereni da “nada pakne posti|uje. Ta ljubav je Bo`ja razlivena u srcimanašim po Duhu Svetom koji nam je dan”(Rim 5,5).Stoga vam se obra}amo ovom porukom, ljub-ljana bra}o i sestre, i `elimo da bude poziv na~vrsto}u vjere, zasnovanoj na Bo`joj Rije~i, nasuradnju u jedinstvu i zajedništvu ljubavi nasvim podru~jima `ivota.

I . Crkva na Bliskom istoku: zajedništvo i svjedo~anstvo kroz povijest: Put vjere na Istoku

2. Na Istoku je nastala prva krš}anskazajednica. S Istoka su nakon Pedesetnice kren-uli apostoli evangelizirati ~itav svijet. Tamo je`ivjela prva krš}anska zajednica posred na-petosti i progona, “ustrajna u u~enju apostolai u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama”(Dj 2, 42). Tamo su prvi mu~enici krvlju poškr-opili temelje Crkve u nastajanju. Sljede}i njih,pustinjaci su ispunili pustinje mirisom njihove

VRHBOSNA 4/2010 281

SVETA

STO

LIC

A

Poruka Sinode za Bliski Istok narodu Bo`jem (Nuntius)

svetosti i vjerom. Tamo su `ivjeli oci Isto~necrkve koji i dalje hrane svojim naukom, CrkvuIstoka i Zapada. Iz naših Crkvi u prvim stolje}-ima i stolje}ima koja slijedila, krenuli su misio-nari prema Dalekom Istoku i prema Zapadudonose}i Kristovo svjetlo. Mi smo njihovinasljednici i mi moramo nastaviti prenositi nji-hovu poruku budu}im generacijama.

Naše Crkve nisu prestale darivati svece, sv-e}enike, posve}ene osobe i u~inkovito slu`iti ubrojnim institucijama koje pridonose izgradnjinaših društva i naših dr`ava, `rtvuju}i sebe za~ovjeka stvorena na Bo`ju sliku i nositeljaNjegovog lika. Neke od naših Crkvi i danasnastavljaju slati misionare, nositelje KristoveRije~i u razne dijelove svijeta. Pastoralni, apos-tolski i misionarski rad tra`i od nas danas darazmišljamo o zajedni~kom pastoralom planuza promicanje sve}eni~kih i redovni~kih zva-nja kako bi se osigurale Crkve sutra.

Mi smo suo~eni s povijesnom prekretni-com: Bog koji nam je darovao vjeru na našemIstoku ve} 2000 godina, poziva nas da ustraje-mo hrabro, marljivo i sna`no prenosimo Krist-ovu poruku i svjedo~imo njegovo evan|eljekoje je Evan|elje ljubavi i mira.

Izazovi i o~ekivanja

3,1. Danas smo suo~eni s mnogim izazovi-ma. Prvi dolazi od nas samih i naših Crkvi. Onošto Krist tra`i od nas je prihvatiti i `ivjeti našuvjeru u svakom podru~ju `ivota. Ono što ontra`i od naših Crkvi je produbiti zajedništvounutar i izme|u svake Crkve sui iuris i izme|uKatoli~kih crkvi razli~itih tradicija. K tomeu~initi sve što mogu}e u molitvi i ljubavi kakobi se postiglo jedinstvo svih krš}ana i tako ost-varila Kristova molitva: “Neka svi budu jedno kaošto ti, O~e, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama bududa svijet uzvjeruje da si me ti poslao.” (Iv 17, 21).

3,2. Drugi izazov dolazi izvana, iz sigurnos-nih i politi~kih uvjeta u našim zemljama ireligijskog pluralizma.

Analizirali smo situaciju koja se odnosi nadruštvenu situaciju i sigurnost u našim zeml-jama na Bliskom Istoku. Uzeli smo u obzirutjecaj izraelsko-palestinskog sukoba na cijeluregiju, posebice na palestinski narod koji trpeposljedice izraelske okupacije: nedostatak slo-bode kretanja, zid razdvajanja i vojne kontrol-ne to~ke, politi~ke zatvorenike, rušenje domo-

va, ometanje ekonomskog i društvenog `ivotai tisu}e izbjeglica. Razmišljali smo o patnji inesigurnost u kojoj `ive Izraelci. Razmišljalismo o situaciji u Jeruzalemu, Svetom gradu.Zabrinuti smo zbog jednostranih akcija kojemogu promijeniti njegovu demografija i dem-ografsku ravnote`u. Pred svim tim, vidimo daje pravedan i kona~an mir jedino sredstvo spa-senja za sve, za dobrobit regije i njenih naroda.

3,3. Na našim sastancima i molitvama razm-išljali smo o okrutnim patnjama ira~kog na-roda. Sjetili smo se ubijenih krš}ana u Iraku,trajnih patnji Crkve u Iraku, njenih sinova pr-otjeranih i raspršenih diljem svijeta, sjedinivšise s njima u njihovim zabrinutostima zazemlju i domovinu. Sinodalni oci izrazili se sv-oju solidarnost sa ljudima i Crkvama u Irakuizrazivši `elju da iseljenici, prisiljeni napustitisvoje zemlje, mogu prona}i potrebnu pomo}gdje su došli, tako da se mogu vratiti u svojezemlje i `ivjeti tamo u sigurnosti.

3,4. Razmišljali smo o odnosu izme|u krš}-ana i muslimana, sugra|ana u našim dr`av-ama. @eljeli bismo re}i ovdje, po našem krš}a-nskom vi|enju stvari, temeljno na~elo koje bitrebalo upravljati tim odnosima: Bog `eli dabudemo krš}ani “u i za” naša društva na Blis-kom Istoku. ^injenica da krš}ani i muslimani`ive zajedno je Bo`ji plan za nas, naše poslan-je i naš poziv. U tom kontekstu, mi }emo se vo-diti zapovijedi ljubavi i snagom Duha u nama.

Drugo na~elo koje upravlja naše odnose je~injenica da smo sastavni dio našeg društva.Naše poslanje se zasniva na temelju naše vjerei du`nost prema našim domovinama obvezu-ju nas da doprinosimo izgradnji naših zemal-ja, zajedno sa svim gra|anima, muslimanima,`idovima i krš}anima.

II. Zajedništvo i svjedo~enje unutar Katoli~kihcrkvi na Bliskom Istoku

Vjernicima naših Crkvi

4,1. Isus nam govori: “Vi ste sol zemlje, svjet-lo svijeta” (Mt 5, 13,14). Vaše je poslanje,ljubljeni vjernici, da budete po vjeri, nadi iljubavi u svojim društvima kao “sol”, koja dajeokus i smisao `ivota, kao “svjetlo” koje prosv-jetljuje tamu i kao “kvasac” koji preobra`ujesrca i umove. Prvi krš}ani u Jeruzalemu nisubili brojni. Usprkos tome, oni su mogli donijeti

282 VRHBOSNA 4/2010

SVETA

STO

LIC

A

evan|elje do krajeva zemlje, miloš}u “Gospod-ina koji sura|ivaše i utvr|ivaše Rije~ popratnimznakovima.”(Mk 16, 20).

4,2. Pozdravljamo vas, krš}ani na BliskomIstoku, i hvala vam za sve što ste u~inili uvašim obiteljima, društvu, Crkvama i narodi-ma. Pozdravljamo vašu ustrajnost u teško-}ama, `alostima i tjeskobama.

4,3. Dragi sve}enici, naši suradnici u kate-hetskom, liturgijskome i pastoralnom poslan-ju, obnavljamo naše prijateljstvo i naše povjer-enje. Nastavite prenašati vašim vjernicimarevnosno i s upornoš}u Evan|elje `ivota itradiciju Crkve preko propovijedi, kateheze,duhovnog vodstva i dobrim primjerom. Utvr-dite vjeru Bo`jeg naroda, kako bi se pretvorilau civilizaciju ljubavi. Dijelite im sakramenteCrkve, kako bi ljudi te`ili obnovi `ivota.Okupljate ih u zajedništvu ljubavi darovanojpo Duhu Svetomu.

Dragi redovnici, redovnice i posve}eneosobe u svijetu, izra`avamo našu zahvalnost izahvaljujemo Bogu zajedno s vama za darevan|eoskih savjeta - posve}enoj ~isto}i,siromaštvu i poslušnosti - s kojima ste darivalisebe, u slije|enju Krista komu `elite svjedo~itisvoju ljubav i odanost. Zahvaljuju}i svojimraznolikim apostolskim inicijativama, vi stepravo blago i bogatstvo naših Crkvi i duhovneoaze u našim `upama, biskupijama i misijama.

Pridru`ujemo se u duhu pustinjacima, mo-nasima i monahinjama koji su svoje `ivoteposvetili molitvi u kontemplativnim samost-anima, tako posve}uju}i sate dana i no}i,nose}i u svojim molitvama brige i potrebeCrkve. Svjedo~anstvom svog `ivota pru`atesvijetu znak nade.

4,4. Vjernici laici, izra`avamo vam našuduboku zahvalnost i prijateljstvo. Cijenimoono što ~inite za svoje obitelji i društvo, Crkvei domovine. ^vrsto stojite usred kušnji i pote-ško}a. Puni smo zahvalnosti Bogu za darove italente kojima vas je obdario i s kojima sud-jelujete, po snazi krštenja i potvrde, u apostol-skom radu i poslanju Crkve, natapaju}i pod-ru~je vremenitih stvari duhom i evan|eoskimvrjednotama. Pozivamo vas da svjedo~iteistinski krš}anski `ivot u vjerskoj praksi svj-esno i dobrim moralom. Imajte hrabrosti obj-ektivno naviještati istinu.

Prisutni ste u našim molitvama vi koji patiteu tijelu, duši i duhu, koji ste potla~eni, iseljeni,

progonjeni, zatvoreni i zato~eni. Ujedinite sv-oje patnje onima Krista Otkupitelja i tra`ite unjegovom kri`u strpljenje i snagu. Zaslugamavaših patnji, zaslu`ujete svijetu milosrdnuBo`ju ljubav.

Pozdravljamo svaku od naših krš}anskihobitelji i gledamo s poštovanjem na poziv i po-slanje obitelji kao `ive stanice društva, prirod-nu školu vrlina, eti~kih i moralnih vrjednota.“Obiteljska” crkva prenosi molitvu i vjeru iznaraštaja u naraštaj. Zahvaljujemo roditeljimai djedovima za odgoj svoje djece i unu~adi, naprimjeru djeteta Isusa koji “napredovaše u mu-drosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi” (Lk 2,52).Zala`emo se za zaštitu obitelji s pastoralom pr-ogramom, te~ajevima priprave za brak kao iprihvatnim centrima, centrima za savjetovanjeotvorenim svima, a posebno parovima u tešk-o}ama, kao i obranom temeljnih prava obitelji.

Na poseban se na~in obra}amo `enama.Izra`avamo našu zahvalnost za ono što ste urazli~itim razdobljima `ivota: kao djevojke,nastavnice, majke, Bogu posve}ene i djelat-nice u javnom `ivotu. Hvalimo vas jer štititeljudski `ivot od po~etka, pru`aju}i mu skrb iljubav. Bog vam je dao poseban osje}aj za svešto je vezano za obrazovanje, humanitarni radi apostolski `ivot. Zahvaljujemo Bogu za vašedjelovanje i nadamo se da }ete mo}i imati jošve}u odgovornost u javnom `ivotu.

Prijateljski gledamo na vas djevojke imladi}i, kao što je Krist u~inio s mladi}em uEvan|elju (usp. Mk 10,21). Vi ste budu}nostnaših Crkvi, naših zajednica, naših zemalja,njihov potencijal i obnavljaju}a snaga. Planir-ajte svoj `ivot pod ljubaznim pogledom Krista.Budite odgovorni gra|ani i pravi vjernici.Crkva vam se pridru`uje u vašim naporimakako bi pronašli posao u skladu s vašim spos-obnostima, što }e pomo}i potaknuti vašu kre-ativnost i osigurati budu}nost i formiranjevjerni~ke obitelji. Prevladajte napasti materi-jalizma i konzumizma. Budite ~vrsti u krš-}anskim vrjednotama.

Pozdravljamo ~elnike katoli~kih obrazo-vnih ustanova. U nastavi i odgoju tra`iteizvrsnost i krš}anski duh. Imajte za cilj u~vrsti-ti kulturu prijateljstva, brigu za siromašne inemo}ne. Unato~ izazovima i teško}ama kojetrpe vaše ustanove, pozivamo vas da ihodr`ite `ive kako bi se osiguralo obrazovnoposlanje Crkve i promicao razvoj i dobrobit

VRHBOSNA 4/2010 283

SVETA

STO

LIC

A

naših društva.Obra}amo se s velikim poštovanjem onima

koji rade na socijalnom podru~ju. U vašem steustanovama u slu`bi ljubavi. Ohrabrujemo ipodr`avamo vas u ovom poslanju razvitkavo|eni bogatim socijalnim naukom Crkve.Kroz svoj rad, vi ja~ate veze bratstva me|uljudima, slu`e}i bez diskriminacije siromašni-ma, marginaliziranima, bolesnima, izbjeglica-ma i zatvorenicima. Vi ste vo|eni rije~imaGospodina Isusa, “sve što ste u~inili jednom odove moje bra}e, u~inili ste meni” (Mt 25,40).

Radujemo se molitvenim grupama i apos-tolskim pokretima. One su škole produblji-vanja vjere za `ivot u obitelji i društvu. Micijenimo njihov rad u `upama i biskupijamakao i podršku pastirima u skladu s naputcimaCrkve. Zahvaljujemo Bogu za te grupe ipokrete, aktivne stanice `upe i rasadnike zasve}eni~ka i redovni~ka zvanja.

Cijenimo ulogu pisanih i audio-vizualnihsredstva društvenog priop}avanja. Zahvaljuj-emo vama novinarima, za suradnju s Crkvomu širenju njenog u~enja i njenog djelovanja, aovih dana i za to što ste širili vijesti o Sinodi oBliskom Istoku u svim dijelovima svijeta.

Pozdravljamo doprinos me|unarodnih ikatoli~kih medija. Za Bliski istok posebno zaslu-`uje biti spomenut kanal Tele-Lumière Noursat.Nadamo se da }e mo}i nastaviti svoju slu`buinformiranja i formiranja o vjeri, rad za jedinst-vo krš}ana, konsolidaciju krš}anske prisutnostina Istoku, ja~anje me|ureligijskog dijaloga izajedništva me|u ljudima porijeklom s BliskogIstoka rasutima po svim kontinentima.

Našoj bra}i u dijaspori

5. Iseljavanje je postao op}i fenomen zakrš}ane, muslimane i `idove. Oni iseljavajuzbog istih uzroka proizašlih iz politi~ke i eko-nomske nestabilnosti. K tome krš}ani po~injuosje}ati nesigurnost, iako u razli~itim stupnje-vima, u mnogim dr`avama Bliskog istoka.Neka krš}ani imaju povjerenje u budu}nost inastave `ivjeti u svojim voljenim zemljama.

Pozdravljamo vas ljubljeni vjernici u vašimraznim dr`avama dijaspore. Molimo Boga davas blagoslovi. Molimo vas da bi odr`ali `ivimu vašim srcima i razmišljanjima sje}anje navaše domovine i svoje Crkve. Vi mo`ete dopr-inijeti njihovom razvoju i njihov rastu sa vaš-

im molitvama, mislima, posjetima i sa razli-~itim sredstvima, ~ak iako ste daleko.

Dr`ite imovinu i zemljište koje imajte kodku}e; ne `urite ih napustiti i prodavati.Sa~uvajte te nekretninu kao bogatstvo za vas ikao dio zemlje za koju ostajete privr`eni i kojuljubite i podr`avate. Zemljište je dio identitetaosobe i njegova poslanja; to je `ivotni prostorza one koji ostaju i za one koji }e se jednogdana vratiti. Zemljište je javno dobro, dobrozajednice, zajedni~ko bogatstvo. Ono ne mo`ebiti svedeno na pojedina~ne interese svojihvlasnika koji svojevoljno sami odlu~uju za-dr`ati ga ili napustiti.

Pratimo vas u našim molitvama, vas djecunaših Crkvi i naših dr`ava, koji ste prisiljeniemigrirati. Ponesite sobom svoju vjeru, kul-turu i baštinu kako bi obogatili svoje novedomovine koji }e vam donijeti mir, slobodu irad. Gledajte u budu}nost s povjerenjem iradoš}u, uvijek ostanite privr`eni vašim du-hovnim vrjednotama, kulturnim tradicijamai kulturnom nacionalnom blagu kako biponudili zemljama koje su vas primili najbol-je od vas samih i onoga što imate. Zahva-ljujemo Crkvama zemalja dijaspore koje suprihvatili naše vjernike i ne prestaju sura-|ivati s nama kako bi njima osigurala potreb-na pastirska slu`ba.

Migrantima u našim zemljama i našim Crkvama

6. Pozdravljamo sve useljenike raznih naro-dnosti koji su došli u našu zemlju zbog rada.

Pozdravljamo vas, ljubljeni vjernici, vidi-mo u vašoj vjeri oboga}ivanje i podršku zavjeru naših vjernika. S radoš}u }emo vampru`iti svaku duhovnu pomo} koju budetetrebali. Molimo naše Crkve da obrate poseb-nu pozornost na tu bra}u i sestre kao i nji-hove teško}e, bez obzira na njihovu vjeru,osobito kada su izlo`eni napadima na njiho-va prava i dostojanstvo. Oni dolaze do nas,ne samo da prona|u sredstva za `ivot, ve}da pru`e usluge koje su potrebite u našimzemljama. Njihovo dostojanstvo dolazi odBoga. Kao svako ljudsko bi}e, oni imaju pr-ava koja se moraju poštivati. Nikome nijedopušteno kršiti ta prava. To je razlog zbogkojega pozivamo vlade zemalja doma}ina dapoštuju i brane njihova prava.

284 VRHBOSNA 4/2010

SVETA

STO

LIC

A

III. Zajedništvo i svjedo~anstvo s Pravoslavnimcrkvama i Evangeli~kim zajednicama naBliskom Istoku

7. Pozdravljamo Pravoslavne crkve i Evan-geli~ke zajednice u našim zemljama. Radimozajedno za dobro krš}ana, kako bi oni ostali,rasli i razvijali se. Mi smo na istom putovanju.Naši izazovi su isti i naša budu}nost je ista.@elimo zajedni~ki pru`ati svjedo~anstvo Krist-ovih u~enika. Samo kroz naše jedinstvomo`emo ostvariti poslanje koje je Bog povje-rio svima, unato~ razli~itostima naših Crkvi.Kristova molitva naša je podrška; zapovijedljubavi nas ujedinjuje, ~ak iako je još dugi putprema punom zajedništvu.

Hodali smo zajedno u Vije}u crkava na Bl-iskom Istoku i `elimo nastaviti taj hod s Bo`-jom miloš}u i promicati njegovo djelovanje, skrajnjim ciljem, zajedni~kog svjedo~anstva zasvoju vjeru, slu`enjem naših vjernika i svih unaših zemljama. Pozdravljamo i poti~emo sveinicijative ekumenskog dijaloga u svakoj odnaših zemalja.

Izra`avamo našu zahvalnost Svjetskomvije}a Crkava i drugih ekumenskih organi-zacija, koje rade za jedinstvo Crkve, za nji-hovu podršku.

IV. Suradnja i dijalog s našim sugra|anima@idovima

8. Isto Sveto pismo nas ujedinjuje, Stari jezavjet Rije~ Bo`ja za vas i za nas. Vjerujemosve što je Bog objavio, otkad je pozvaoAbrahama, našeg zajedni~kog oca u vjeri, oca`idova, krš}ana i muslimana. Vjerujemo usavez i obe}anja koja je Bog povjerio njemu.Vjerujemo da je Rije~ Bo`ja vje~na.

Drugi je vatikanski koncil izdao dokumentNostra aetate, o me|ureligijskom dijalogu sa `i-dovima, islamom i drugim religijama. Nakontoga su drugi dokumenti pojasnili i razvili od-nose sa `idovstvom. Tako|er u tijeku je dijalogizme|u Crkve i predstavnicima `idovstva.Nadamo se da }e taj dijalog mo}i izvršiti priti-sak kod odgovornih da bi se dokraj~io politi~kisukob koji ne prestaje dijeliti nas i remetitisvakodnevni `ivot u našim zemalja.

Vrijeme je da se zajedno zauzmemo za ist-inski mir, pravedan i definitivan. Rije~ Bo`jasve nas poziva slušati glas Bo`ji “koji govori o

miru”: “Da poslušam što mi to Jahve govori: Jahveobe}ava mir narodu svomu, vjernima svojim,onimakoji mu se svim srcem vrate “(Ps 85, 9). Nijedozvoljeno koristiti biblijsko-teološke stavovekoji koriste Bo`ju Rije~ kao instrument oprav-danja nepravde. Naprotiv, uporaba religijetreba dovesti svaku osobu da vidi u drugomelice Bo`je i odnositi se prema njemu po atribu-tima Boga i njegovih zapovijedi, i to u skladus Bo`jom dobrotom, njegovom pravdom,milosr|em i ljubavi za nas.

V. Suradnja i dijalog s našim sugra|anima muslimanima

9. Mi smo ujedinjeni vjerom u jednog Bogai zapovijedi koja ka`e: ~ini dobro i izbjegavajzlo. Rije~i Drugoga vatikanskog koncila oodnosu s drugim religijama polo`ile su teme-lje odnosa izme|u Katoli~ke crkve i musli-mana: “Crkva gleda s poštovanjem muslimanekoji se klanjaju jednom Bogu, `ivotvornom[...] milosrdnom i svemo}nom, koji je govorioljudima” (Nostra aetate 3).

Poru~ujemo našim sugra|anima musli-manima: mi smo bra}a i Bog `eli da budemozajedno, ujedinjeni u vjeri u Boga i dvostrukojzapovijedi ljubavi prema Bogu i bli`njemu.Zajedno }emo graditi naša gra|anska društvana temelju gra|anstva, vjerske slobode i slo-bode savjesti. Zajedno }emo raditi na promi-canju pravde, mira, ljudskih prava, vrijednos-ti `ivota i obitelji. Naša odgovornost je zajed-ni~ka u izgradnji naših domovina. @elimo po-nuditi Istoku i Zapadu model su`ivota izme|urazli~itih religija i pozitivne suradnje izme|urazli~itih civilizacija, za dobro naše zemlje icijeloga ~ovje~anstva.

Od pojave islama u sedmom stolje}u pa dodanas, `ivjeli smo zajedno i sura|ivali na stv-aranju naše zajedni~ke civilizacije. Dogodilose je u prošlosti, kao što se doga|a i danas,pokoja neuravnote`enost u našem odnosu.Kroz dijalog, moramo eliminirati bilo kakvuneravnote`u ili nesporazum. Papa BenediktXVI. nam govori da naš dijalog ne mo`e bitiprolazna stvarnost. To je `ivotna potreba okojoj ovisi naša budu}nosti (usp. Benedikt XVI“Govor predstavnicima muslimanskih zajednica uKölnu, 20/08/2005). Dakle, naša je du`nost, od-gajati vjernike za me|ureligijski dijalog, prih-va}anje pluralizma i uzajamno poštovanje.

VRHBOSNA 4/2010 285

SVETA

STO

LIC

A

VI. Naše sudjelovanje u javnom `ivotu: apelivladama i politi~kim du`nosnicima našihzemalja

10. Cijenimo Vaše napore koje ~inite zaop}e dobro i u slu`bi našeg društva. Pratimovas molitvama i molimo Boga da vodi vašekorake. Obra}amo se vama glede va`nosti jed-nakosti me|u gra|anima. Krš}ani su izvorni iautenti~ni gra|ani, vjerni svojoj zemlji i odanisvim svojim du`nostima prema dr`avi.Prirodno je da oni mogu u`ivati u svim nji-hovim gra|anskim pravima, slobodi savjesti ikulta, slobodi u nastavi i obrazovanju kao ikorištenju medija.

Molimo vas da udvostru~e svoje napore zauspostavu pravednog i trajnog mira u cijelojregiji i zaustavite utrku u naoru`anju. To jeono što }e dovesti do sigurnosti i gospo-darskog napretka, to }e zaustaviti odlazak uemigraciju koja odnosi iz naših zemlja `ivotnusnagu. Mir je dragocjen dar koji je Bog povje-rio ljudima i ~iji ~lanovi }e biti “mirotvorci: oni}e se sinovima Bo`jim zvati!” (Mt 5, 9).

VII. Poziv me|unarodnoj zajednici

11. Dr`avljani zemalja na Bliskom istokupozivaju me|unarodnu zajednicu, osobitoUN-a, da iskreno radi za pravedno i kona~norješenje mira u regiji, i to kroz primjenu rezo-lucija Vije}a sigurnosti, i usvajanjem pravnihmjera nu`nih za okon~anje okupacije razli~-itih arapskih teritorija.

Tako }e palestinski narod mo}i imati sam-ostalnu i suverenu domovinu i tamo `ivjeti udostojanstvu i stabilnosti. Dr`ava Izrael }emo}i u`ivati u miru i sigurnosti u me|unar-odno priznatim granicama. Sveti grad Jeru-zalem }e biti u mogu}nosti prona}i pravedanstatus koji }e poštovati njegove posebnosti,njegovu svetost, vjersku baštinu za svaku odtri religije `idovstvo, krš}anstvo i islam. Nad-amo se da }e rješenje s dvije dr`ave postatistvarnost, a ne ostati samo san. U Iraku trebazavršiti s posljedicama ubila~kog rata i vrati-ti sigurnosti koja štiti sve svoje gra|ane sasvim svojim društvenim, vjerskim i nacional-nim sastavnicama.

Libanon treba u`ivati u svojoj suverenostinad cijelim teritorijem, oja~ati nacionalnojedinstvo i nastaviti biti model su`ivota izm-

e|u krš}ana i muslimana, kroz dijalog kultura,religija i promicanja gra|anskih sloboda.

Osu|ujemo nasilje i terorizam, bez obzirana podrijetlo, i bilo koji vjerski ekstremizam.Osu|ujemo sve oblike rasizma, antisemitizma,islamofobije i protukrš}anstva i pozivamo rel-igije da preuzmu svoju odgovornost u promi-canju dijaloga me|u kulturama i civilizacijamau našoj regiji i diljem svijeta.

Zaklju~ak: nastaviti svjedo~iti bo`anski `ivotkoji se je pojavio u osobi Isusa

12. Na kraju, bra}o i sestre, govorimo vams apostolom Ivanom u njegovom prvoj po-slanici: “Što bijaše od po~etka, što smo ~uli, štosmo vidjeli o~ima svojim, što razmotrismo i rukenaše opipaše o Rije~i, `ivotu - da, `ivot se o~itova,i vidjeli smo i svjedo~imo, i navješ}ujemo vam`ivot vje~ni, koji bijaše kod Oca i o~itova se nama- što smo vidjeli i ~uli, navješ}ujemo i vama da ivi imate zajedništvo s nama. A naše je zajedništ-vo s Ocem i sa Sinom njegovim Isusom Kr-istom.”(1 Iv 1,1-3).

Ovaj bo`anski `ivot, koji se pojavio apos-tolima prije 2000 godina u osobi našega Go-spodina i Spasitelja Isusa Krista, od kojih jeCrkva `ivjela i kojemu je ona dala svjedo~anst-vo tijekom cijele svoje povijesti, uvijek }e osta-ti `ivot naših Crkvi Bliskog Istoka i predmetnašeg svjedo~anstva.

Potpomognuti obe}anjem Gospodina: “Ievo, ja sam s vama u sve dane - do svršetka svijeta”(Mt 28,20), nastavljamo zajedno naše putovan-je u nadi, i”nada pak ne posti|uje. Ta ljubav jeBo`ja razlivena u srcima našim po Duhu Svetomkoji nam je dan! “(Rim 5,5).

Priznajemo da nismo do sada u~inili, svešto je bilo u našem mogu}nostima za bolje`ivjeti zajedništvo izme|u naših zajednica.Nismo radili dovoljno da vas potvrdimo u vje-ri i da vam damo duhovnu hranu koja vam jepotrebna u vašim nevoljama. Gospodin naspoziva na osobno i kolektivno obra}enje.

Danas se vra}amo vama puni nade, snage iodlu~nosti, nose}i sa sobom poruku Sinode injenih preporuka za zajedni~ko prou~avanje isastavljanje u `ivot u našim Crkvama, u svakojpojedina~no. Tako|er se nadamo da }e ovajnovi napor biti ekumenski.

Mi vam se obra}amo ovim poniznim i isk-renim pozivom da zajedno dijelimo put obra}-

286 VRHBOSNA 4/2010

SVETA

STO

LIC

A

enja prepuštaju}i da se obnovimo po milostiDuha Svetoga i povratimo se Bogu.

Bla`enoj Djevici Mariji, Majci Crkve iKraljici mira, pod ~iju zaštitu smo stavili radSinode, povjeravamo naš hod prema novim

ljudskim i krš}anskim horizontima, u vjeri uKrista i snazi Njegovih rije~i: “Evo, sve ~inimnovo!” (Otk 21,5).

Priredio: Marijo Udina

VRHBOSNA 4/2010 287

SVETA

STO

LIC

A

Apostolska postsinodalna pobudnica “Verbum Domini”

(Sinteza mons. Nikole Eterovi}a, generalnog tajnika Biskupske sinode Vatikan, 11.11.2010.)

I) Uvod

Apostolska postsinodalna pobudnicaVerbum Domini predstavlja sveop}oj Crkvi,~lanovima drugih Crkvi, i krš}anskih zajedni-ca, vjernicima drugih nekrš}anskih vjera, kao iljudima dobre volje, rezultate XII. redovitogzasjedanja Biskupske sinode o “Rije~i Bo`joj u`ivotu i poslanju Crkve”, koje je odr`ano u Vat-ikanu od 5. do 28. listopada 2008. Na završetkuzasjedanja sinodalni oci zamolili su SvetogOca Benedikta XVI. da “ocijeni mogu}nostobjavljivanja dokumenta o otajstvu Rije~i Bo-`je u `ivotu i poslanju Crkve, kao i u svijetlugodine posve}ene svetom Pavlu, Apostolunaroda, u povodu dva tisu}lje}a od njegovogro|enja” (Prijedlog br.1). Apostolska pobudni-ca koju danas predstavljamo je rezultat tog iz-glasanog prijedloga kojega je Sveti OtacBenedikt XVI. rado prihvatio, slu`e}i se dopri-nosom Stalnog vije}a XII. zasjedanja gener-alnog tajništva Biskupske sinode.

“Verbum Domini” podijeljena je u tri djela islijedi strukturu teme sinodalnog zasjedanja:“Rije~ Bo`ja u `ivotu i poslanju Crkve.” Stoga jeprvi dio naslovljen”Verbum Dei”, drugi “Verb-um in Ecclesia” i tre}i dio “Verbum mun-do.”Naravno, Pobudnica po~inje Uvodom kojidaje korisne preliminarne naputke, me|u ko-jima je i cilj pobudnice, a završava Zaklju~komu kojem su sa`ete glavne misli.

II) Cilj Apostolske pobudnice

Cilj Apostolske pobudnice je višestruk:- Priop}iti rezultate XII. redovitog zasjeda-

nja Sinode;- Ponovno otkriti Rije~ Bo`ju, vrelo trajne

obnove Crkve;- Promicati biblijsku animaciju cjelokupnog

pastorala;- Postati svjedocima Rije~i Bo`je;- Poduzeti novu evangelizaciju “s uvjere-

njem u djelotvornost bo`anske Rije~i” (VD 96);- Promicati ekumenski dijalog;- Sve više ljubiti Rije~ Bo`ju.

III) Struktura Verbum Domini

Apostolska postsinodalna pobudnica podi-jeljena je u tri dijela sastavljenih od nekolikopoglavlja. Nadahnuta je divnim Proslovom Iv-anovog evan|elja.

1) Prvi dio, “Verbum Dei”, naglašavatemeljnu ulogu Boga Oca, izvora i po~ela Rij-e~i (usp. VD 20-21), kao i trojstvenu dimenzijuobjave. Podijeljen je u tri poglavlja. U prvompoglavlju, Bog koji govori, isti~e Bo`ju voljuotvoriti i uspostaviti dijalog s ~ovjekom, ukojem Bog poduzima inicijativu i objavljuje sena razne na~ine. Stoga, upotrebljavaju}i kate-goriju analogije, dokument raš~lanjuje raznazna~enja bo`anske Rije~i. Bog govori prekostvaranja, posebno muškarca i `ene stvorenihna Njegovu sliku i priliku. Govorio je prekoproroka. Knjige Starog i Novog zavjeta suNjegova posvjedo~ena i bo`anski nadahnutarije~. @iva tradicija Crkve je tako|er Njegovarije~. Rije~ Bo`ja je i njegov muk koji je imaonajviši izri~aj na kri`u Gospodina Isusa (usp.VD 21). Sva zna~enja Rije~i Bo`je vode kNjemu, utjelovljenoj Rije~i, punom i savršen-om izri~aju Rije~i Bo`je. Stoga, Verbum Dominiisti~e kristološki vidik Rije~i, istovremeno nag-lašavaju}i pneumatološku dimenziju, naglaša-vaju}i njezino po~elo i svršetak u Bogu Ocu. Oovom dijelu govori se o odnosu tradicije i Pis-ma kao i temi o nadahnu}a i istinitosti Biblije.

Odgovor ~ovjeka Bogu koji nam govori naslovje drugoga poglavlja. ^ovjek je pozvan sklop-

iti savez sa svojim Bogom koji ga sluša iodgovara na njegova pitanja. Bogu koji govori~ovjek odgovara vjerom. Najprikladnija molit-va je ona izgovorena rije~ima koje nam jeobjavio sam Bog i koje su zapisane u Bibliji.Ona ~esto opisuje grijeh ~ovjeka kao ne-slušanje Rije~i Bo`je. Taj grijeh je pobije|enkrajnjom poslušnoš}u Isusa Krista, do smrti nakri`u (usp. Fil. 2,8).Djevica Marija, Mater Verbii Mater fidei, pru`a primjer savršenog ispun-jenja recipro~nosti izme|u Rije~i Bo`je i vjere.

Tre}e je poglavlje posve}eno temi Hermene-utika Svetog Pisma u Crkvi. To je dio dokumen-ta s najviše teorije, ali jako va`an za ispravnorazumijevanje Rije~i Bo`je. Sveto pismo bi tre-balo biti, kao što `eli Dei Verbum, “duša sveteteologije”. Crkva je izvorno mjesto tuma~enjaBiblije. Nakon nekoliko razmišljanja o razvojubiblijskog istra`ivanja i crkvenog u~iteljstva,predstavlja se biblijska hermeneutika II. vatik-anskog sabora koju treba otkriti kako bi se izb-jegao odre|eni dualizam svjetovne herm-eneutike. Ona bi mogla dovesti do fundamen-talisti~kog i spiritualisti~kog tuma~enja Svetogpisma. Ispravna hermeneutika zahtijeva kom-plementarnost knji`evnog i duhovnog smisla,sklad izme|u vjere i razuma. Potvr|uju}i unu-tarnju jedinstvenost Biblije,Verbum Dominiispituje odnos izme|u Starog i Novog zavjeta,ne zanemaruju}i takozvane “tamne” strane Bi-blije, usmjeruju}i se, zatim, na odnos izme|ukrš}ana i `idova na osnovu Svetog pisma. Po-stoji poseban odnos izme|u krš}ana i `idovakoji dijele dobar dio Pisama, onaj kojegakrš}ani nazivaju Stari zavjet. Osim toga, kakobi se ispravno razumjelo osobu Isusa Krista,potrebno je prepoznati ga kao sina `idovskognaroda, njegove kulture i vjerskog iskustva. Stim povezano zna~ajno je da je po prvi put naSinodi sudjelovao `idovski rabin (usp. VD 4).

Apostolska postsinodalna pobudnica razm-išlja o Bibliji i ekumenizmu, budu}i da je Svetopismo va`na poveznica jedinstva izme|u kat-olika i drugih krš}ana, ~lanova Crkvi i krš}a-nskih zajednica. ^aš}enje Biblije i sakramenatkrštenja predstavljaju temeljnu vezu me|uonima koji vjeruju u jednoga i trojedinog Bo-ga, Oca, Sina i Duha Svetoga, ~ije otajstvo jeobjavljeno u Svetom pismu.

Pobudnica daje valjane doprinose za dija-log pastira, teologa i egzegeta, kao i za usmjer-enje teoloških studija. Dio posve}en hermeuti-

ci Svetog pisma završava spominjanjem nekihsvetaca isti~u}i da su sveci najbolji tuma~iBo`je Rije~i.

2) Drugi dio, Verbum in Ecclesia, naglaša-va, da je po bo`anskoj Providnosti, Crkva domBo`je Rije~i koja prihva}a Rije~ utjelovljenu inastanjenu me|u nama (usp Iv 1,14). Taj dio jepodijeljen u tri poglavlja. Prvo, Rije~ Bo`ja iCrkva, naglašava da je zahvaljuju}i Bo`joj rij-e~i i djelovanju sakramenata, Isus Krist suvr-emenik ljudima u `ivotu Crkve.

“Liturgija je povlašteno mjesto rije~i Bo`je” -naslov je drugog poglavlja gdje se razmatraRije~ Bo`ju u svetoj liturgiji. Ovdje se naglaša-va `ivotna povezanost izme|u Svetog pisma isakramenata, posebno Euharistije, budu}i daje Liturgija Rije~i prvi dio svete mise. Dokum-ent razmatra Rije~ Bo`ju i sakramente Pomire-nja i Bolesni~kog pomazanja. Povezanost izm-e|u sakramenata i Rije~i Bo`je otvara razmišl-janje glede sakramentalne naravi Rije~i, kojuje potrebno dodatno produbiti. Kao jeka mislisinodalnih otaca,Verbum Domini naglašava va-`nost lekcionara kojega je reforma II. vatikan-skog koncila obogatila brojnim ~itanjima izSvetog pisma. U tom kontekstu nije se moglaizostaviti va`nost naviještanja Rije~i i slu`be~itanja, a iznad svega homilije koja kao temaima naglašenu va`nost u Postsinodalnoj apos-tolskoj pobudnici. Osim toga, Verbum Domininaglašava veliku va`nost Rije~i Bo`je i ~asoslo-va. Tako|er nudi i dragocjene savjete za ani-maciju liturgije, slavljenje i naviještanje Rije~iBo`je, za šutnju, krš}ansko liturgijsko vrijeme,isklju~ivost biblijskih tekstova u liturgiji, Bi-blijom nadahnuto pjevanje, te za posebnu pa-`nju prema slijepima i gluhima.

Tre}e poglavlje je posve}eno Rije~i Bo`joj ucrkvenom `ivotu, naglašavaju}i va`nost bibli-jske animacije pastorala, biblijsku dimenzijukateheze, biblijsku formaciju krš}ana, Svetogpisma na velikim crkvenim skupovima, Rije~Bo`ju u odnosu na zvanja. Posebna je pa`njaposve}ena Rije~i Bo`joj i pastirima – biskupi-ma, prezbiterima, |akonima, kandidatima zasve}eni~ki red – ~lanovima posve}enog `ivota,kao i vjernicima laicima, a posebno u braku iobitelji. Zna~ajan dio poglavlja posve}en jemolitvenom ~itanju Svetog pisma, posebnoLectio divina i marijanskoj molitvi. Poglavljezavršava s odgovaraju}im razmišljanjima oRije~i Bo`joj i Svetoj zemlji, gdje se Rije~ Bo`ja

288 VRHBOSNA 4/2010

SVETA

STO

LIC

A

VRHBOSNA 4/2010 289

SVETA

STO

LIC

A

utjelovila, objavila i ljubomorno ~uvala u gov-ornom i pisanom obliku.

3) Tre}i dio Verbum mundo naglašavadu`nost krš}ana naviještati Rije~ Bo`ju svijetuu kojem `ive i djeluju. Podijeljen je na ~etiripoglavlja. U prvom Poslanje Crkve: naviještanjeRije~i Bo`je razmišlja se o poslanju Crkve kojaima za polazište i cilj otajstvo Boga Oca. Rije~Bo`ja priop}ila nam je bo`anski `ivot. Njeg-ova Rije~ nas uklju~uje ne samo kao primatel-je, ve} kao njezine navjestitelje. Tako su svikrštenici odgovorni za navještaj Rije~i Bo`jeod koje proizlazi poslanje Crkve. Ona je usm-jerena prvom navještaju, ad gentes, onima kojijoš ne poznaju Rije~, Bo`ju Rije~, ali i onimakoji su bili kršteni, ali ne dovoljno evange-lizirani i koji su potrebni nove evangelizacijeda bi otkrili Rije~ Bo`ju. Vjerodostojnost nav-ještaja Radosne vijesti ovisi o svjedo~enjukrš}anskog `ivota.

Rije~ Bo`ja i zauzimanje u svijetu je naslovdrugog poglavlja. U njemu su nazna~eni pu-tovi za animaciju slo`ene stvarnosti svijetapreko Rije~i Bo`je. Krš}ani su pozvani slu`itiRije~i Bo`joj u najmanjoj bra}i, a u društvu sezauzeti za pomirenje, pravdu i mir me|u ljud-ima. Rije~ Bo`ja je izvor djelotvornog i kreat-ivnog milosr|a koje olakšava patnje siromašn-ima u materijalnom i duhovnom smislu. Verb-um Domini se, svjetlom Rije~i Bo`je, obra}amladima, migrantima, patnicima, siromašni-ma. Ona ima tako|er va`ne ekološke kono-tacije krš}anskog vi|enja stvorenog koje je i uanalognom na~inu Rije~ Bo`ja.

Tre}e poglavlje je posve}eno Rije~i Bo`joj ikulturi, budu}i da je Biblija ispravno shva}enakao veliki kodeks za kulturu ~ovje~anstva, ne-

presušan izvor umjetni~kog izri~aja do našihdana. Stoga, bilo bi po`eljno da Biblija budepoznatija u školama i na fakultetima, te da sesredstva društvenog priop}avanja sve više za-uzimaju za njezino širenje, slu`e}i se svimtehni~kim mogu}nostima. Tema inkulturacijeSvetog pisma povezana je s prijevodima iširenjem Biblije, koje treba dodatno pove}ati.Svakako, Rije~ Bo`ja ima potrebu izra`avanjau kulturama narodâ, ali ona uvelike premašu-je ograni~enja ljudske kulture.

Rije~ Bo`ja i me|ureligijski dijalog je tema ~e-tvrtog poglavlja. Nakon što je utvr|ena vrijed-nost i suvremenost me|ureligijskog dijaloga,Verbum Domini u svijetlu Rije~i Bo`je, u puni-ni objavljenoj u osobi Isusa Krista, daje dra-gocjene upute glede dijaloga izme|u krš}ana imuslimana, kao i pripadnicima drugih ne-krš}anskih religija, u okviru vjerske slobodekoja uklju~uje ne samo slobodu naviještanjasvoje vjere privatno i javno, ve} slobodu sav-jesti i slobodu izbora vlastite vjere.

U Zaklju~ku Sveti Otac sve krš}ane poti~e“da se zauzmu postati sve prisniji sa Svetimpismom” (VD 121). Rije~ Bo`ja poti~e na pos-lanje, kako pokazuje primjer svetog Pavla,Apostola naroda. “Tako i danas Duh Sveti neprestaje pozivati sluša~e kao i uvjerene iuvjerljive navjestitelje Rije~i Bo`je” (VD 122) .Oni su pozvani biti “ vjerodostojni navjestiteljiRije~i spasenja”, navješ}uju}i “izvor praveradosti.. koja proizlazi od spoznaje da samoGospodin Isus ima rije~i `ivota vje~noga (usp.Iv 6,68)”(VD 123). “Ovaj unutarnji odnosizme|u Rije~i Bo`je i radosti naglašen je upra-vo kod Majke Bo`je, ‘Mater Verbi et Mater laeti-tiae’” (VD 124).

“Ukorijenjeni i nazidani na Kristu, ~vrsti u vjeri” (usp. Kol 2, 7)

Papina poruka za Svjetski dan mladih 2011.

Dragi prijatelji, ~esto razmišljam o Svjetsk-om danu mladih u Sydneyu 2008. Ondje smodo`ivjeli istinsko slavlje vjere, gdje je Duh Sv-eti sna`no djelovao i stvorio sna`no zajedništ-vo me|u sudionicima iz svih krajeva svijeta.Taj je skup, kao i svi prethodni, urodio boga-

tim plodovima u `ivotima mladih ljudi i u`ivotu same Crkve. Sada svoj pogled upiremoprema slijede}em Svjetskom danu mladih koji}e se odr`ati u Madridu u kolovozu idu}e go-dine. Godine 1989., nekoliko mjeseci prije pov-ijesnog pada Berlinskog zida, mladi su hodo~-

290 VRHBOSNA 4/2010

SVETA

STO

LIC

A

astili u Španjolsku, u Santiago de Compostelu.Danas, kada Europa ima silnu potrebu pono-vno prona}i svoje krš}anske korijene, za odr-edište svjetskog susreta mladih odredili smoMadrid. Tema tog susreta }e biti: “Ukorijenjenii nazidani na Kristu, ~vrsti u vjeri” (usp. Kol 2,7). Pozivam vas zato na taj susret u Madridu,koji je od iznimne va`nosti kako za Crkvu uEuropi, tako i za op}u Crkvu. Volio bih da svimladi, kako oni koji dijele našu vjeru u IsusaKrista, tako i oni koji oklijevaju, sumnjaju ili nevjeruju, mogu do`ivjeti iskustvo GospodinaIsusa uskrslog i `ivog i njegove ljubavi premasvima nama, koje mo`e biti presudno za `ivot.

1. Na izvorima vaših najdubljih te`nji

U svakom povijesnom dobu, pa tako i uovom našem današnjem u kojem `ivimo idjelujemo, mladi osje}aju duboku `elju dame|uljudski odnosi budu protkani iskrenoš}ui solidarnoš}u. Mnogi pokazuju jasnu `elju daizgra|uju istinske prijateljske odnose, upoz-naju pravu ljubav, zasnuju vlastitu obitelj,postignu osobnu stabilnost i stvarnu sigurn-ost, rije~ju sve ono što mo`e jam~iti vedru isretnu budu}nost. Prisje}aju}i se svoje mla-dosti, znam da stabilnost i sigurnost nije onošto najviše zaokuplja misli mladog ~ovjeka.Nema sumnje da su posao i siguran krov nadglavom veliki i `uran problem, no istodobno jemladost doba u kojem je ~ovjek u tra`enju ve-}ega `ivota. U doba moje mladosti i mi, tada-šnji mladi, tra`ili smo nešto novo, ne pristaju}ina prosje~nost i malogra|anštinu. Htjeli smoono što je veliko i novo. Htjeli smo prona}i`ivot u svoj njegovoj širini i ljepoti. Naravno,to je bilo povezano i s tadašnjom situacijom ukojoj smo `ivjeli. Tijekom nacionalsocijalisti-~ke diktature i rata bili smo, da tako ka`em,“sputani” od tadašnjih vlasti. Zato smo se silno`eljeli osloboditi tih okova i istra`iti sve mogu-}nosti koje se pru`aju ~ovjeku u svoj svojojširini. No smatram kako je ta `elja mladog~ovjeka da se izdigne iznad svakodnevice pris-utna u svakom dobu. Mladom je ~ovjeku svo-jstveno `eljeti nešto više od uobi~ajene sv-akodnevice, nešto više od sigurnog zaposlenjai osje}ati te`nju za onim što je doista veliko. Jeli to samo isprazni san koji nestaje kada ~ovjekodraste? Ne nipošto! ^ovjek je stvoren za onošto je veliko, za beskona~no. Sve drugo je

nedovoljno. Sveti Augustin bio je u pravukada je rekao: nemirno je srce naše dok se nesmiri u Tebi. Te`nja za ve}im `ivotom ukazujena ~injenicu da smo Bo`ja stvorenja, da nosi-mo njegov “otisak”. Bog je `ivot i zato svakobi}e toliko sna`no te`i `ivotu; napose ~ovjek,stvoren na sliku i priliku Bo`ju, `udi zaljubavlju, radoš}u i mirom. Tako shva}amo daje besmisleno te`iti tome da se ukloni Bogakako bi ~ovjek mogao `ivjeti! Bog je izvor`ivota; ukloniti ga zna~i odvojiti se od toga iz-vora i, neizbje`no, ostati bez punine i radosti:“stvorenje naime iš~ezava bez Stvoritelja”(Drugi vatikanski koncil, konst. Gaudium etspes, 36). Današnja kultura, u nekim dijelovi-ma svijeta, posebice na Zapadu, te`e isklju~itiBoga ili vjeru promatrati kao ~isto privatni ~in,koji nema nikakvog zna~enja u društvenom`ivotu. Premda sve vrijednosti koje su utemelju društva – kao što su ljudsko dostojan-stvo, solidarnost, obitelj, rad – proizlaze upra-vo iz Evan|elja, svjedoci smo svojevrsnog“iš~eznu}a Boga”, nekog zaborava, ako ne ~aki pravog odbacivanja krš}anstva i nijekanjablaga primljene vjere, što za sobom povla~iopasnost gubitka vlastitog dubokog identiteta.

Zato vas, dragi prijatelji, pozivam da u~vr-stite svoju vjeru u Boga, oca našeg GospodinaIsusa Krista. Vi ste budu}nost društva i Crkve!Kao što je apostol Pavao neko} pisao Kološani-ma, bitno je imati korijene, ~vrste temelje. Toosobito vrijedi danas kada mnogi nemaju ~vr-sta uporišta na kojima graditi `ivot te tako po-staju duboko nesigurni. Rašireni relativizam,prema kojemu sve isto vrijedi i ne postojinikakva istina i nikakav apsolutna referentnato~ka, ne vodi pravoj slobodi, ve} nestabilnos-ti, izgubljenosti, prilago|avanju trenuta~nimmodama. Vi mladi imate pravo primiti odnaraštajâ koji su vam prethodili ~vrsta uporiš-ta kako biste mogli donositi vlastite odluke igraditi svoj `ivot, kao što mlada biljka trebahranjivu podlogu kako bi njezino korijenjemoglo rasti te da bi tako kasnije postala sna-`no stablo, kadro davati plodove.

2. Ukorijenjeni i nazidani na Kristu

Da bi istaknuo va`nost vjere u `ivotu vje-rnika, `elim nešto re}i o svakom od tri izrazakoje sveti Pavao koristi u ovom svom izri~aju:“Ukorijenjeni i nazidani na Kristu, ~vrsti u vj-

VRHBOSNA 4/2010 291

SVETA

STO

LIC

A

eri” (usp. Kol 2, 7). U tome mo`emo razabratitri slike: izraz “ukorijenjeni” doziva u svijestsliku stabla i korijenja koje ga hrani, izraz “na-zidani” odnosi se na gra|enje ku}e, dok rije~“~vrsti” upu}uje na tjelesni i duhovni rast. Ri-je~ je o vrlo rje~itim izrazima. Prije nego što ihpo~nem tuma~iti, treba primijetiti kako su u iz-vornom tekstu ta tri izraza, gramati~ki gled-ano, u pasivu: to zna~i da je sâm Krist taj kojiukorijenjuje, nazi|uje i u~vrš}uje vjernike.

Prva slika je stablo koje je ~vrsto prionulouz tlo pomo}u korijenja, koje mu daje ~vrsto}ui koje ga hrani. Bez sna`nih korijena lako bi gaodnio vjetar i ne bi pre`ivjelo. Koji su naši ko-rijeni? To su, naravno, naši roditelji, obitelj, ku-ltura naše zemlje, koji su vrlo va`na sastavnicanašeg identiteta. Biblija otkriva i drugu sas-tavnicu. Prorok Jeremija piše: “Blagoslovljen~ovjek koji se uzdaje u Jahvu i kome je Jahveuzdanje. Nalik je na stablo zasa|eno uz vodušto korijenje pušta k potoku: ne mora se ni~egbojati kad do|e `ega, na njemu uvijek zeleni-lo ostaje. U sušnoj godini brigu ne brine, neprestaje donositi plod” (Jr 17, 7-8). Za prorokapustiti korijenja zna~i staviti svoje pouzdanjeu Gospodina. Od njega crpimo svoj `ivot. Beznjega ne bismo mogli istinski `ivjeti. “Bog namje dao `ivot vje~ni; i taj je `ivot u Sinu nje-govu” (1 Iv 5, 11). Sâm Isus se predstavlja kaonaš `ivot (usp. Iv 14, 6). Zato krš}anska vjeranije samo vjerovanje u odre|ene istine, ve} jeprije svega osobni odnos sa Isusom Kristom, toje susret s Bo`jim Sinom, koji `ivotu daje novusnagu. Kada stupimo u osobni odnos s Njim,Krist nam otkriva naš identitet i, u prijateljstvus njim, `ivot raste i ostvaruje se u punini. Pos-toji trenutak u mladosti u kojem si svatko odnas postavi pitanje: koji smisao ima moj `ivot,koju svrhu, kako ga usmjeriti? Ta temeljna pit-anja ponekad dugo zaokupljaju ~ovjekov duh.Postavljamo si pitanje kojim se poslom baviti,kakve društvene odnose uspostaviti, kojeosje}aje produbljivati... U vezi s tim ponovnose prisje}am svoje mladosti. Na neki sam na-~in ve} prili~no rano znao da Gospodin `eli dabudem sve}enik. No kasnije, nakon rata, kadasam u sjemeništu i na fakultetu bio na putuprema tom cilju, morao sam iznova zadobiti tusigurnost. Brojna pitanja zaokupljala su mi mi-sli i srce: je li to sigurno put kojim `elim i}i? Jeli to sigurno Bo`ja volja za mene? Ho}u li mumo}i biti vjeran i biti potpuno raspolo`iv za

njega u njegovoj slu`bi? Takvu odluku nije ni-malo lako donijeti, ona zahtijeva mnoga trv-enja i borbe. Druk~ije i ne mo`e biti. No zatimse javila sigurnost: dobro je tako! Dà, Gosp-odin me `eli, zato }e mi dati i snagu. Kada gaslušam, kada zajedno s njim kro~im postajemdoista to što jesam. Nije va`no ispunjavati sv-oje vlastite `elje, ve} njegovu volja. Tako `ivotpostaje autenti~an.

Kao što korijeni dr`e stablo ~vrsto zasa|enou tlu, tako temelji daju ku}i trajnu stabilnost. Povjeri smo nazidani na Kristu (usp. Kol 2, 7). Usvetoj povijesti imamo brojne primjere svetihljudi, koji su svoje `ivote gradili na rije~i Bo`joj.Prvi od njih je Abraham. Praotac naše vjere jeposlušao Gospodina kada je od njega zatra`ioda napusti zemlju svojih predaka i zaputi se unepoznato. “Povjerova Abraham Bogu i ura~u-na mu se u pravednost pa prijatelj Bo`ji posta”(Jak 2, 23). Biti nazidan na Kristu zna~i na kon-kretan na~in odgovoriti na Bo`ji poziv, uzda-ju}i se u njega i provode}i u djelo njegovu rije~.Sâm Isus opominje svoje apostole: “Što mezovete ‘Gospodine, Gospodine!’, a ne ~inite štozapovijedam?” (Lk 6, 46); i, pribjegavaju}i slicigra|enja ku}e, dodaje: “Tko god dolazi k menite sluša moje rije~i i vrši ih… sli~an je ~ovjekukoji gradi ku}u pa iskopa u dubinu i postavitemelj na kamen. A kad bude poplava, nahrupibujica na tu ku}u, ali je ne mo`e uzdrmati jer jedobro sagra|ena” (Lk 6, 47-48).

Dragi prijatelji, gradite svoje ku}e na stijeni,poput ~ovjeka koji “iskopa u dubinu”. Truditese i vi svaki dan slijediti Kristovu rije~. Do`iv-ljavajte ga kao pravog prijatelja s kojim }ete za-jedno putovati na vašem `ivotnom putu. Dokje on uz vas mo}i }ete se hrabro i s nadomsuo~avati s teško}ama i problemima, razo~are-njima i porazima. Neprestano vam se nudelakše ponude, ali vi primje}ujete da se onepokazuju la`nima, ne daju vam vedrinu iradost. Jedino nam Bo`ja rije~ pokazuje praviput, samo je vjera koja nam je prenesena svjet-lo koje prosvjetljuje put. Zahvalno primite tajduhovni dar koji ste primili od svojih obitelji itrudite se odgovorno odgovoriti na Bo`jipoziv, postanite zreli u vjeri. Ne vjerujte onimakoji vam ka`u na ne trebate druge da izgraditesvoj `ivot! Prona|ite, naprotiv, oslonac u vjerivama bliskih osoba, u vjeri Crkve i zahvaljujteGospodinu što ste je primili i što ste je prigrlili!

292 VRHBOSNA 4/2010

SVETA

STO

LIC

A

3. ^vrsti u vjeri

Budite “Ukorijenjeni i nazidani na Kristu,~vrsti u vjeri” (Kol 2, 7). Poslanicu iz koje je pr-euzet ovaj tekst sveti Pavao je pisao da odgov-ori na to~no odre|enu potrebu krš}ana gradaKolosa. Ta je zajednica bila izlo`ena prijetnjiodre|enih kulturnih strujanja, koje su odvra}-ale vjernike od evan|elja. Naše današnje kul-turno okru`enje, dragi prijatelji, ima mnogesli~nosti s onim u kojem su `ivjeli onodobniKološani. Naime, u njemu postoji sna`na stru-ja laicizma koji `eli potisnuti Boga na margine~ovjekova `ivota i društva op}enito, nude}i inastoje}i stvoriti “raj” bez njega. No, iskustvonas u~i da se svijet bez Boga pretvara u “pak-ao” u kojem prevladavaju sebi~nosti, podjele uobiteljima, mr`nje me|u ljudima i narodima iu kojem nema ljubavi, sre}e i nade. Nasuprottome, tamo gdje ljudi i narodi prihva}aju Bo-`ju prisutnost, klanjaju mu se u istini i slušajunjegov glas, ondje se na konkretan na~in gradicivilizacija ljubavi, u kojoj se svakoga poštujeu njegovu dostojanstvu, raste zajedništvo, splodovima koje ono sa sobom nosi. Postojeme|utim i krš}ani koji su dopustili da ih zav-ede laicisti~ki na~in razmišljanja ili ih privla~evjerske struje koje udaljavaju od vjere u IsusaKrista. Neki drugi, opet, premda nisu podleglizovu istih, jednostavno su dopustili da im sevjera ohladi, što za sobom neizbje`no povla~inegativne posljedice na moralnom planu.

Bra}i zara`enoj idejama koje su tu|e evan-|elju, apostol Pavao doziva u pamet mo} umr-log i uskrslog Krista. To otajstvo je temelj naše-ga `ivota, središte krš}anske vjere. Sve filozofi-je koje to zanemaruju, smatraju}i to “ludoš}u”(1 Kor 1, 23), pokazuju svoje ograni~enosti ka-da se na|u pred velikim pitanjima koja prebi-vaju u ~ovjekovu srcu. Zato i ja, kao nasljednikapostola Petra, `elim u~vrstiti vas u vjeri (usp.Lk 22, 32). Mi ~vrsto vjerujemo da se Isus Kristprinio na kri`u da nam dadne svoju ljubav; usvojoj muci ponio je naša trpljenja, preuzeo nasebe naše grijehe, podario nam oproštenje ipomirio nas s Bogom Ocem, otvorivši nam putvje~noga `ivota. Na taj smo na~in oslobo|eniod onoga što nas najviše smeta u `ivotu: rop-stva grijeha, i mo`emo ljubiti sve, pa ~ak ineprijatelje, i dijeliti tu ljubav s najsiromašni-jom bra}om i bra}om u nevolji.

Dragi prijatelji, kri` nas ~esto plaši jer kao

da nekako poništava `ivot. No kri` je zapravonešto sasvim suprotno! On je Bo`je “da”~ovjeku, najve}i izraz njegove ljubavi i vrelo izkojeg izvire vje~ni `ivot. Samo nas uskrsli Kristmo`e spasiti, osloboditi od zla i uspostavitiKraljevstvo pravde, mira i ljubavi. Naime, izIsusova otvorenog srca na kri`u je potekao tajbo`anski `ivot, koji je uvijek dostupan onomekoji prihvati podi}i o~i prema Raspetom.Pozivam vas zato da prihvatite Isusov kri`, tajznak Bo`je ljubavi, kao izvor novoga `ivota.Izvan Krista umrlog i uskrslog nema spasenja!Samo on mo`e spasiti svijet od zla i u~initi daporaste Kraljevstvo pravednosti, mira i ljubavikojem svi te`imo.

4. Vjerovati u Isusa Krista, a ne vidjeti ga

U Evan|elju nam je opisano vjersko iskust-vo apostola Tome u prihva}anju otajstva kri`ai Kristova uskrsnu}a. Toma je jedan od dvana-estorice apostola; slijedio je Isusa na njegovuputu; izravni je svjedok njegovih ~udâ i ozdra-vljenjâ; slušao je njegove rije~i; iskusio strahzbog njegove smrti. Isus se uve~er prvoga da-na u tjednu ukazao apostolima, no Toma nijebio prisutan, a kada su mu ostali apostoli sao-p}ili kako je Isus `iv i da se ukazao, izjavljuje:“Ako ne vidim na njegovim rukama biljeg~avala i ne stavim svoj prst u mjesto ~avala,ako ne stavim svoju ruku u njegov bok, ne}uvjerovati” (Iv 20, 25).

I mi bismo htjeli vidjeti Isusa, mo}i razgo-varati s njim, još sna`nije osjetiti njegovu pri-sutnost. No, velikom broju današnjih ljuditeško je doprijeti do Krista. Kru`e tolike slikeIsusa koje se predstavljaju kao znanstvenoutemeljene i oduzimaju mu njegovu veli~inu,jedincatost njegove osobe. Zato je, tijekom du-gih godina prou~avanja i razmišljanja, u menisazrela misao da prenesem drugima nešto odsvojeg osobnog susreta s Isusom u jednoj knji-zi, gotovo da im pomognem vidjeti, ~uti, dot-aknuti Gospodina, u kojem nam je Bog došaoususret kako bi ga upoznali. Sâm Isus, naime,ukazavši se iznova u~enicima nakon osamdana, ka`e: “Prinesi prst ovamo i pogledaj miruke! Prinesi ruku i stavi je u moj bok i ne budinevjeran nego vjeran” (Iv 20, 27). I mi mo`emoimati opipljiv kontakt s Isusom, dodirnuti, datako ka`em, rukom biljege njegove muke,znakove njegove ljubavi prema nama: on nam

VRHBOSNA 4/2010 293

SVETA

STO

LIC

A

je u sakramentima posebno blizak, daruje senama. Dragi mladi, nau~ite “vidjeti” i “susresti”Isusa u euharistiji, u kojoj je prisutan i tolikoblizak da nam se daje za hranu na našem `ivot-nom putu; u sakramentu pokore, u kojem namGospodin o~ituje svoje milosr|e nude}i namuvijek svoje oproštenje. Prepoznajte i slu`iteIsusu tako|er u siromašnima, bolesnima, bra}ikoja su u nevolji i trebaju pomo}.

Otpo~nite i njegujte osobni dijalog s IsusomKristom u vjeri. Upoznajte ga preko ~itanjaSvetog pisma i Katekizma Katoli~ke Crkve.Razgovarajte s njim u molitvi, pouzdajte se unjega: on vas ne}e nikada izdati! “Vjera je prijesvega ~ovjekovo osobno prianjanje Bogu,istodobno, neodvojivo od toga, jest i slobodanpristanak uza svu istinu što ju je Bog objavio”(Katekizam Katoli~ke Crkve, 150). Tako }etemo}i posti}i zrelu i ~vrstu vjeru, koja se ne}etemeljiti samo na nekom vjerskom osje}aju ilina nejasnom sje}anju na ono što ste u djet-injstvu pro~itali u katekizmu. Mo}i }ete upoz-nati Boga i `ivjeti istinski s njim, poput aposto-la Tome, kada sna`no o~ituje svoju vjeru uIsusa: “Gospodin moj i Bog moj!”.

5. Poduprti vjerom Crkve, da bi bili svjedoci

U tome trenutku Isus je uskliknuo: “Budu}ida si me vidio, povjerovao si. Bla`eni koji nevidješe, a vjeruju” (Iv 20, 29). On pritom imapred o~ima Crkvu, koja se temelji na vjeri o~-evidaca: njegovih apostolâ. Shva}amo ondada je naša osobna vjera u Krista, ro|ena iz raz-govora s njim, vezana uz vjeru Crkve: nismoizolirani vjernici, ve} smo, po krštenju, ~lanovite velike obitelji, a vjera koju ispovijeda Crkvadaje sigurnost našoj osobnoj vjeri. Vjerovanjekoje molimo na nedjeljnoj misi štiti nas upra-vo od opasnosti da vjerujemo u nekog bogakoji nije Bog kojeg nam je objavio Isus: “svakije vjernik kao kolut u dugom lancu onih kojivjeruju. Ja ne mogu vjerovati, ako nisam podr-`an vjerom drugih, a svojom vjerom prido-nosim da se podupre vjera drugih” (Katekiz-am Katoli~ke Crkve, 166). Budimo uvijek zah-valni Gospodinu za dar Crkve: ona nampoma`e kro~iti naprijed sa sigurnoš}u u vjeri,koja nam daje pravi `ivot (usp. Iv 20, 31).

U povijesti Crkve sveci i mu~enici iz slavno-ga su Kristova kri`a crpili snagu da ostanu vje-rni Bogu sve do potpunog samopredanja; u

vjeri su pronalazili snagu da pobijede vlastiteslabosti i prevladaju sve protivštine. Naime,kao što ka`e apostol Ivan, “tko to pobje|ujesvijet ako ne onaj tko vjeruje da je Isus SinBo`ji?” (1 Iv 5, 5). A pobjeda koja proizlazi izvjere je pobjeda ljubavi. Koliko je samo neg-dašnjih i današnjih krš}ana koji su `ivi svjedo-ci snage vjere koja se izra`ava u ljubavi: oni sumirotvorci, promicatelji pravde i za~etnici bo-ljeg, humanijeg svijeta, svijeta u skladu sBo`jim naumom. Ti su ljudi svojom kompe-tentnoš}u i sposobnoš}u u razli~itim podru~j-ima društvenog `ivota djelotvorno pridonijelidobrobiti ~itave zajednice. Ljubav koja izvireiz vjere dovela ih je do vrlo konkretnog svjed-oanstva, u djelima i rije~ima: Krist nije dobrosamo za nas same, on je najdragocjenije dobrokoje moramo dijeliti s drugima. U dobu glob-alizacije budite svjedoci krš}anske nade u~itavom svijetu: mnogo je onih koji `ele prigr-liti tu nadu! Pred grobom prijatelja Lazara,koji je le`ao ve} ~etiri dana mrtav, Isus, prijenego }e ga ponovno dozvati u `ivot, re~e nje-govoj sestri Marti: “budeš li vjerovala, vidjet}eš slavu Bo`ju” (Iv 11, 40). Tako i vi, ako bud-ete vjerovali i svakoga dana svjedo~ili svojuvjeru, postat }ete oru|a koja }e drugim mladi-ma poput vas pomo}i prona}i smisao i radost`ivota, koja izvire iz susreta s Kristom!

6. Na putu prema Svjetskom danu mladih u Madridu

Dragi prijatelji, još vas jednom pozivam dado|ete na Svjetski dan mladih u Madridu.O~ekujem svakog od vas s dubokom radoš}u:Krist vas `eli u~vrstiti u vjeri po Crkvi. Odlukao vjerovanju u Isusa Krista i njegovu naslje-dovanju nije laka; stoje joj na putu naše nev-jere i mnogi glasovi koji pokazuju lakšeputove. Ali ne dajte se obeshrabriti, ve} radijetra`ite potporu vjerni~ke zajednice, potporuCrkve! Pa`ljivo se pripremajte tijekom ovegodine za susret u Madridu sa svojim biskupi-ma, sve}enicima i odgovornim osobama za pa-storal mladih u biskupijama, `upnim zajedni-cama, udrugama i pokretima. Kvaliteta našegsusreta ovisit }e ponajprije o duhovnoj pri-pravi, molitvi, zajedni~kom slušanju rije~i Bo-`je i uzajamnoj potpori.

Dragi mladi, Crkva ra~una na vas! Treba va-šu `ivu vjeru, kreativnu ljubav i snagu vaše

294 VRHBOSNA 4/2010

SVETA

STO

LIC

A

nade. Vaša prisutnost obnavlja, pomla|uje idaje novi polet Crkvi. Zato su svjetski dani ml-adih milost ne samo za vas, nego za cijeli Bo`jinarod. Crkva u Španjolskoj se aktivno pripre-ma da vas ugosti i do`ivi s vama radosno isk-ustvo vjere. Zahvaljujem se biskupijama, `up-ama, svetištima, redovni~kim zajednicama,crkvenim udrugama i pokretima, koji veliko-dušno rade na pripremi toga susreta. Gosp-odin }e ih sigurno za to blagosloviti. Neka vasDjevica Marija prati u tim pripremama. Onaje, na An|elov navještaj, s vjerom prihvatilaBo`ju rije~; s vjerom je pristala da Bog izvede

u njoj ono što je naumio. Izgovorivši svoj “da”,primila je dar beskrajne ljubavi, koja ju jepotaknula da preda samu sebe Bogu. Nekaona zagovara za svakog od vas, mladi}i idjevojke, kako bi na idu}em Svjetskom danumladih mogli rasti u vjeri i ljubavi. Jam~imvam svoj o~inski spomen u molitvi i od srcavas blagoslivljam.

(kta/ika)

Iz Vatikana, 6. kolovoza 2010., na blagdan Preobra`enja Gospodnjeg.

Papa Benedikt XVI.

1. Kao papinski predstavnik, s velikom ra-doš}u sudjelujem na ovom jubilarnom slavljuBiskupske konferencije BiH, koje vidi ovdjeokupljene ne samo biskupe iz BiH, nego tako-|er biskupe delegate susjednih biskupskihkonferencija, i ~lanove vije}a i organizama isteBiskupske konferencije.

^ast mi je svima prenijeti ~estitarski poz-drav poglavara Svete Stolice i poseban bla-goslov Svetog Oca: znak njihove duhovneblizine i njihove podrške u svjedo~enju vjer-nosti Bogu i Crkvi koje dajete u ne uvijeklakim okolnostima.

2. Prošlih dana, misle}i na ovo jubilarnoslavlje, nastojao sam pregledati arhivski ma-terijal koji je ostavio ondašnji apostolski nu-ncij, kardinal Francesco Monterisi, o osnivanjuBiskupske konferencije BiH i njezinoj prvojsjednici. Našao sam zanimljive elemente kojebih `elio ukratko predstaviti.

Kao što }ete se sjetiti, Biskupska konferenci-ja BiH bila je ustanovljena dekretom Kongreg-acije za evangelizaciju naroda, br. 5350/94, od8. prosinca 1994., to jest prije 16 godina. Mislilose zapo~eti djelovanje Konferencije prvomsjednicom koja bi se odr`ala u Zagrebu. Tozbog poteško}a uzrokovanih ratom, koji je tra-jao od 1992.: u Sarajevu je trajala opsada ve}1000 dana; u Banja Luci je vladao teror Srbakoji su nastojali privesti kraju “etni~ko ~iš}e-nje”; Trebinje nije bilo dostupno Apostolskomupravitelju; Mostar je bio podijeljen udvoje.

Ustvari, prva sjednica je odr`ana upravo uMostaru, zbog jednoga vrlo jednostavnograzloga: Apostolski nuncij – koji je rezidirao uVatikanu, u Dr`avnom tajništvu – bio je naja-vio posjet Hercegovini za posljednji tjedansije~nja 1995. Tako je mons. Peri} predlo`ioostaloj trojici biskupa da se u Mostaru odr`iprva sjednica. Oni su vrlo rado pristali na pri-jedlog, usprkos nevoljama rata, ne samo da bisusreli Apostolskoga nuncija, nego tako|er dabi zapo~eli djelovanje Biskupske konferencijena podru~ju BiH.

Inauguralna sjednica je odr`ana tijekomprijepodneva 27. sije~nja 1995. u jednoj dvo-

rani provizornoga Biskupata u Mostaru jer susjedište Ordinarijata ove biskupije zapaliliSrbi, i bilo skoro posvema razoreno, za vrijemeprve faze rata. Mons. Sudar nije mogao sud-jelovati jer je bio zauzet u Sarajevu, tako|er dapredstavlja kardinala Pulji}a, na komemoraciji1000 dana opsade grada. Osim Apostolskoganuncija, kardinala Pulji}a, mons. Komarice imons. Peri}a, prisutni su bili umirovljeni mo-starski biskup mons. Pavao @ani}, splitsko-ma-karski nadbiskup mons. Ante Juri} i dubro-va~ki biskup mons. @elimir Pulji}.

Apostolski nuncij je bio tuma~ duhovneblizine Svetog Oca i poglavara Svete Stolice.Posebice – u ime Svetog Oca – izgovorio je rije-~i visokoga poštovanja za biskupe Zemlje, kojisu “u izvanredno teškim okolnostima” – rekaoje – davali odli~no svjedo~anstvo hrabrosti, ve-likodušnosti, apostolske revnosti i pastoralno-ga razumijevanja. Na kraju svoga govora,Papinski predstavnik za`elio je da djelovanjenovoro|ene Biskupske konferencije mognesve više promicati veze sa Svetom Stolicom isuradnju me|u partikularnim Crkvama u BiH,pred izazovima s kojima se katoli~ke zajednicemoraju su~eliti.

Radovi prve sjednice su sve~ano završeni29. sije~nja, euharistijskom koncelebracijom,obavljenom u mostarskoj katedrali, koja je bilateško ošte}ena bombardiranjima. Predsjedaojoj je kardinal Pulji}, a sudjelovali su brojni sv-e}enici, redovnici i redovnice, i veliko mnošt-vo vjernika, koji su ispunili crkvu. U isto vrij-eme su proslavljani ne samo ustanovljenje Bi-skupske konferencije BiH, nego tako|er pro-maknu}e u kardinalski grimiz sarajevskoganadbiskupa, koji je u Mostaru bio prvi put na-kon kozistorija od 26. studenoga 1994.

3. Sjetit }ete se da je ustanovljene Biskups-ke konferencije BiH, me|u tolikim odobravan-jima izazvalo i pokoju zbunjenost, jer – govo-rilo se – riskirala je da podijeli jedan hrvatskikatoli~ki narod. Dakle, da se rastjera svaka dv-ojba, za vrijeme te prve sjednice, mons. Peri}je bio izabran odgovornim za zajedni~ke sek-tore s Hrvatskom biskupskom konferencijom,

VRHBOSNA 4/2010 295

BK

BIH

Govor nuncija D’Errica na 50. redovnom jubilarnom zasjedanju BK BiH

Sarajevo, 3. studeni 2010.

296 VRHBOSNA 4/2010

BK

BIH i njemu je bila povjerena zada}a za pripravi,

zajedno s predstavnicima Hrvatske biskupskekonferencije, zajedni~ke to~ke dviju konferen-cija sestara. Drugim rije~ima, biskupi su htjeliodmah naglasiti jedinstvo misli i srca koje jeostajalo me|u biskupima BiH i onih izRepublike Hrvatske, iako u razli~itosti dvijubiskupskih konferencija.

Glede toga, bila je vrlo jasna izjava koja jeobjavljena 29. sije~nja, na završetku zasjedan-ja. Ovom izjavom, izme|u ostaloga, biskupi suponovno zahvalili Svetom Ocu što je prihvationjihov zahtjev da ustanovi Biskupsku konfer-enciju BiH. Zatim su donijeli jedan izvadak izpisma kardinala Kuhari}a od prethodnoga 26.sije~nja, i dodali su primjedbe koje vrijediponovno pro~itati:

“Za zahvalnoš}u smo primili – pisali su oni –pismo (od 26. sije~nja ‘95.) predsjednika Hrvatskebiskupske konferencije, kardinala Franje Kuhari}a,zagreba~koga nadbiskupa, koji nam je izme|u osta-loga napisao: ’Bit }emo povezani s Vama u razmišl-janjima i tra`enju rješenja pastoralnih problema, uokviru svih mogu}nosti Kanonskoga kodeksa i pre-poruka Svete Stolice. Crkva me|u Hrvatima ostajeipak jedna stvar, iako pod okriljem dviju biskupskihkonferencija, i iako na podru~jima dviju me|unaro-dno priznatih dr`ava.’ Tako|er mi isti~emo~injenicu da }emo nastojati djelovati jednodušno zadobro Crkve u hrvatskom narodu, kojemu pri-padamo po svijesti, povijesti, jeziku i duhu. U spo-razumu s ~lanovima Hrvatske biskupske konferen-cije i s prijedlozima Svete Stolice, zalagat }emo se,kao dva crkvena pravna subjekta, za najviši stupanjsuradnje, zajedništva i jedinstva.”

4. Ovo sam našao u arhivskom materijalukoji je ostavio kardinal Monterisi. Moram dod-ati ipak – iz svog osobnog iskustva slu`enja uBiH – da koji put biva predo~ena jedna drugazbunjenost. To jest: je li bilo prikladno ustanovi-ti jednu biskupsku konferenciju sastavljenusamo od ~etiri biskupa? I ne predstavlja li tostrukturalno ograni~enje, imaju}i u vidu golemrad koji je jedna biskupska konferencija poz-vana obavljati, od zasjedanja u zemlji i inozem-stvu, vije}a, komisija, organizama koje predvi|apravni ustroj biskupskih konferencija?

Dakle, uvijek postoji pokoja poteško}a zamale biskupske konferencije, i tako za našu.Ali upravo stoga moramo biti vrlo zahvalni na-šim biskupima – kojih je bilo ~etiri na prvomzasjedanju, i ~etiri su ostali do prošloga mjese-

ca rujna – za divnu revnost kojom su znali na-}i vrijeme i energije naspram obvezama kojesu im dolazile na razini biskupske konferenci-je, kao dodatak onima koje su ve} imali u vla-stitim biskupijama.

Sveta Stolica je bila vrlo svjesna ovog ogra-ni~enja, ali je rado prihvatila njihov zahtjev daustanovi novu Biskupsku konferenciju, naro~-ito zbog jednoga razloga koji je potkrijepio pr-ije dvije godine nadbiskup Dominique Mamb-erti, ~elnik vatikanske diplomacije, u intervjuudanom Katoli~kom tjedniku, na završetku sv-oga slu`benog pohoda BiH, u mjesecu travnju2008. Što je rekao nadbiskup Mamberti?:

“Smatram da Hrvati Bosne i Hercegovine ne bismjeli dati ni dojam da su strana grupa ili mo`damanjina. Bez njihova sudjelovanja, sama Bosna iHercegovina bi bila nezamisliva, jer je njihov prvidoprinos, fundamentalan i odlu~uju}i, upravo dapromi~u miran su`ivot druga dva konstitutivnanaroda: bosanskih Srba i bosanskih muslimana.Biskupska konferencija BiH ima dakle vlastituposebnost, koja bi se rastopila ako bi ona bila posve-ma integrirana u sestru iz Hrvatske.”

5. htio bih sada ukratko spomenuti jednudrugu va`nu to~ku. ^itaju}i zapisnik prve sje-dnice iz Mostara, bio sam pogo|en jednompojedinoš}u: ve} onda su se pojavili jasno ocr-tani op}i kriteriji rada sljede}ih sjednica, kojesam mogao iskusiti i cijeniti ovih posljednjihgodina. To jest: s jedne strane zauzetost promi-canja, poticanja i uskla|ivanja pastoralnih dje-lovanja u Zemlji; s druge budan i pozoran po-gled na društveno i politi~ko stanje – onda dr-amati~no, ali još slo`eno i delikatno.

Biskupi su vršili tako|er ovu slu`bu“moralne savjesti” Zemlje, hrabro i odlu~no,naravno u granicama svojih nadle`nosti crk-venih osoba. Oni su pozivali sve, bez razlike,na velika na~ela morala i pravde radi izgrad-nje boljega društva i pravednoga mira. Pozi-vali su na ~itanje tako|er u poteško}ama zn-akova Bo`je volje. ^inili su da narod Bo`ji, kojiim je povjeren, osje}a da je Bog bliz svomunarodu i u trenucima kušnje.

Naravno da imam u vidu rezerve koje sudošle od onih koji smatraju da su biskupi unekim situacijama otišli do granice svojihnadle`nosti crkvenih osoba. Ipak, htio bihponovno ustvrditi tako|er ovdje da se – u glo-balnom vrednovanju ovih istupa – ne moguzaboraviti uistinu izvanredne situacije u koji-

ma su oni dizali svoj glas; i da se ne mo`e st-aviti u raspravu njihova iskrena `elja da uvijekdadnu nesebi~an doprinos punom pomirenjui napretku naroda koji `ive u BiH.

6. Za sve dobro koje je u~injeno u ovih 50sjednica, u rasponu od skoro 16 godina, danaszahvaljujemo Bogu, vje~nom Gospodaru pov-ijesti. Posebice }emo to u~initi ve~eras, usve~anoj euharistijskoj koncelebraciji u sara-jevskoj katedrali.

Ali osje}am tako|er ugodnu du`nost da po-

novim svakomu od biskupa ~lanova Biskup-ske konferencije BiH, sadašnjem i prethodnimgeneralnim tajnicima i njihovim suradnicimapoštovanje i zahvalnost Svete Stolice za onošto su ostvarili ovih godina. @elja je – koju pra-timo jakom molitvom – da tako|er iz ovogajubilarnog slavlja mognu proiza}i obnovljeneenergije – fizi~ke i duhovne – da bi nastavilibiti dostojni pastiri stada koje im je povjerenoi pouzdane moralne vo|e za ove narode.

(kta)

VRHBOSNA 4/2010 297

BK

BIH

Priop}enje s 50. jubilarnog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

Sarajevo, 5. studenoga 2010.

Biskupska konferencija Bosne i Hercegov-ine odr`ala je od 3. do 5. studenoga 2010. u Sa-rajevu 50. jubilarno redovno zasjedanje podpredsjedanjem biskupa banjolu~kog mons. dr.Franje Komarice. Sve~arsko-radni dio zasjeda-nja prvog dana odr`an je u prostorijama Vrh-bosanskog bogoslovnog sjemeništa, a radnidio u Nadbiskupskom ordinarijatu vrhbosan-skom. Osim svih ~lanova Biskupske konferen-cije BiH, na zasjedanju su sudjelovali delegati:Hrvatske biskupske konferencije mons. AnteIvas, biskup šibenski, Talijanske biskupskekonferencije mons. Sebastiano Dho, nedavnoumirovljeni biskup Albe, Slovenske biskupskekonferencije mons. Stanislav Lipovšek, biskupceljski, te predsjednik Me|unarodne biskups-ke konferencije sv. ]irila i Metoda sa sjedištemu Beogradu mons. Stanislav Ho~evar, nad-biskup beogradski. Biskupi su s osobitomradoš}u izrazili dobrodošlicu svom novom~lanu mons. Marku Semrenu, pomo}nom bi-skupu banjolu~kom.

Biskupi su s osobitom pozornoš}u primili rij-e~i apostolskog nuncija u Bosni i Hercegovininadbiskupa Alessandra D’Errica koji im je, kaopapinski predstavnik, prenio ~estitarski pozd-rav poglavara Svete Stolice i poseban blagoslovSvetog Oca: znak njihove duhovne blizine i nji-hove podrške u svjedo~enju vjernosti Bogu iCrkvi koju daju u ne uvijek lakim okolnostima.

Zahvalni za sudjelovanje delegata susjed-nih Biskupskih konferencija, biskupi su sa za-

hvalnoš}u primili rije~i njihove potpore i izra-`enu `elju za daljnjom suradnjom i izmjenomiskustava na dobro krajevnih Crkava. Iskazalisu svoju otvorenost za suradnju s Me|unaro-dnom biskupskom konferencijom sv. ]irila iMetoda u pripremi za obilje`avanje 1700. oblj-etnice Milanskog edikta kojim je krš}anstvodobilo slobodu.

Biskupi izra`avaju svoju iskrenu zahva-lnost svim sadašnjim i bivšim ~lanovima Vije}ai Komisija kao i djelatnicima tijela Biskupskekonferencije. Radosni su što su im se u sve~ar-skom radnom dijelu, osim vije}nika i djelatni-ka, pridru`ili i svi ~lanovi Konferencije višihredovni~kih poglavara i poglavarica te izrazilisvoju otvorenost za suradnju na dobro svojih ibiskupijskih zajednica te cijele krajevne Crkveu Bosni i Hercegovini.

Iznose}i retrospektivu gotovo šesnaestogo-dišnjeg djelovanja Biskupske konferencijeBiH, po~evši od njezina osnutka u teškim rat-nim godinama 8. prosinca 1994. pa do danas,biskupi BiH su se osvrnuli na svoj dosadašnjirad na planu krajevne Crkve kroz poduzima-nje zajedni~kih pastoralnih inicijativa, vo|-enje Vije}a, Komisija i drugih tijela BK BiH, ek-umenska i dijaloška nastojanja, susrete s višimredovni~kim poglavarima i poglavaricama, za-uzimanje za ljudska prava, istupe u vezi s izgr-adnjom pravednog mira u Bosni i Hercegoviniitd. Svjesni bremena odgovornosti koje im jepovjereno ali i molitvene i druge potpore bisk-

upijskih zajednica, `ele još s ve}om ljubavlju ubudu}nosti slu`iti Kristu Gospodinu, ~lanovi-ma svojih biskupijskih zajednica, ali i svakom~ovjeku u Bosni i Hercegovini osobito onimana rubu društva.

Pohodom sjedištu Franjeva~ke provincijeBosne Srebrene biskupi su izrazili zahvalnostovoj franjeva~koj zajednici za njezino sedams-toljetno djelovanje na ovim prostorima, a pre-ko njih i za djelovanje svih redovnika i redov-nica koji daju osobiti doprinos svetosti Crkvekroz molitvu i djelovanje na socijalnom planu.Hodo~aste}i u svetište Gospe Stupske i mole}ipred njezinom ~udotvornom slikom, biskupisu izrazili svoju duboku zahvalnost mo}nomzagovoru nebeske Majke što ih je ~uvala i zag-ovarala u obnašanju odgovorne zada}e. Poho-dom pojedinim mjestima koji simbolizirajustradanja gra|ana glavnog grada Bosne i He-rcegovini, biskupi su odali poštovanje svimakoji su tijekom rata pretrpjeli bol na duši i ti-jelu u bilo kojem dijelu ove zemlje.

Biskupi su se osvrnuli na provo|enje za-klju~ka s posljednjeg zasjedanja odr`anog od12. do 14. srpnja 2010. u Banjoj Luci. Saslušalisu izvješ}a svojih delegata te odredili one koji}e ih predstavljati na budu}im susretima udomovini i u inozemstvu.

Biskupi podupiru rad Odbora za mlade priVije}u za laike BK BiH i Ureda za mlade BKBiH te ih poti~u da se anga`iraju na pripremisudjelovanja mladih katolika iz Bosne i Herce-govine na predstoje}em Svjetskom danu mla-dih u Madridu. Poti~u ih da i dalje blisko sura-|uju s Odborom za mlade Hrvatske biskupskekonferencije. Imaju}i u vidu broj katolika i sta-nje biskupijskih zajednica u BiH, zaklju~ili suda sljede}e 2011. godine ne}e biti odr`an Sus-ret hrvatske katoli~ke mlade`i BiH te da }e omogu}nosti gostoprimstva jednog od budu}ihsusreta sveukupne hrvatske katoli~ke mlade`i

razgovarati na zajedni~kom susretu s Hrvatsk-om biskupskom konferencijom.

Biskupi su razmotrili temu odnosa Biskupskekonferencije i dijecezanskog biskupa te razmišlj-ali o iznala`enju na~ina za još uskla|enije pas-toralno djelovanje i još jasnije prenošenje naukaCrkve u skladu s uvjetima `ivota vjernika uBosni i Hercegovini te još u~inkovitiji rad napodru~ju apostolata i karitativnoga djelovanja.

Biskupi su odlu~ili da susreti sve}enika narazini cijele Bosne i Hercegovine ubudu}ebudu organizirani svake tre}e godine. Još jed-nom zahvaljuju svim sve}enicima koji su 2.lipnja 2010. na Kupresu sudjelovali na svrš-etku Sve}eni~ke godine,a napose zahvaljujusvima koji su se uklju~ili u organizacijuspomenutog susreta.

Razmotrivši Izvršnu presudu Op}inskogsuda u Sarajevu kojom se nala`e Nadbiskups-kom ordinarijatu vrhbosanskom delo`acija izdijela njegovih prostorija, ~ime kulminirajuslu~ajevi dugogodišnje prakse presuda premapojedincima i ustanovama u Bosni i Herceg-ovini, izrazili su zaprepaštenost ovakvimodnosom, dali potporu Nadbiskupskom ordi-narijatu vrhbosanskom o~ekuju}i da }e nadle-`ne institucije na}i na~ine kako ispraviti ovu iovakve nepravde.

Biskupi su u sarajevskoj katedrali SrcaIsusova, 3. studenog slavili Svetu misu za pok-ojne nadbiskupe, biskupe i sve}enike te redo-vnike i redovnice koji su djelovali u Vrhbosa-nskoj i svim drugim biskupijama u Bosni iHercegovini. Euharistiju je predslavio kardi-nal Pulji}, a propovijedao je biskup Komarica.

Slavili su Euharistiju, 4. studenog na spom-endan sv. Karla Boromejskog, u kapelici Vrhb-osanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu,a prigodnu homiliju odr`ao je biskup Semren.

Tajništvo BK BiH

298 VRHBOSNA 4/2010

BK

BIH

“Nosite jedni bremena drugih i tako }ete ispuniti zakon Kristov” (6,2)

Poruka Mons. dr. Franje Komarice, predsjednika BK BiH, za Nedjelju Caritasa 2010.

Dragi Kristovi vjernici,kao podlogu za naše razmišljanje o temi u

prigodi ovogodišnjeg obilje`avanja Dana Ca-

ritasa na podru~ju naše Biskupske konferenci-je uzeli smo rije~i iz poslanice apostola PavlaGala}anima: “Nosite jedni bremena drugih i tako

VRHBOSNA 4/2010 299

BK

BIH

}ete ispuniti zakon Kristov” (6,2).@ivot krš}ana ima svoj specifi~an teret, sv-

oje breme, koje je pojedincu ~esto teško nositisamom. Taj teret, to breme, jesu sva razna `iv-otna optere}enja prouzro~ena subjektivnimograni~enostima i slabostima ili objektivnimsebi~nostima i(li) zlo}om.

Zato smo pozvani jedni drugima pomo}i uduhovnim ili tjelesnim potrebama. To }emobiti i u stanju, ako se trudimo ne uga|ati samosebi nego i našem bli`njemu na njegovo do-bro, kako nas poti~e isti apostol Pavao u svojojposlanici Rimljanima (usp. 15,1).

Taj svojevrsni, nu`ni “izlazak” iz sebe i“dolazak” k drugome zorno nam je najprije vl-astitim primjerom pokazao Bog. On je “izišao”iz sebe i došao k nama svojim stvorenjima, naosobito u~inkovit i prepoznatljiv na~in – u oso-bi svoga utjelovljenog Sina Isusa Krista. U Kri-stovu `ivotu, nauku, trpljenju i smrti Bog namje darovao samoga sebe, svu svoju ljubav. Svismo mi Bo`jom ljubavlju obasjani i to svjetlonjegove ljubavi `eli se nastaniti u našim srcimai iz njih biti djelotvorno za naše bli`nje. Iako jeutjelovljeni Sin Bo`ji uskrsnuo i vratio se uslavu svog nebeskog Oca, on je tako|er trajnou svojoj Crkvi, me|u nama na zemlji, u ljud-skom obli~ju, da umno`i svoju ljubav nazemlji. On `eli našim nogama prolaziti ovomzemljom, našim blagim o~ima i licem `eli i da-nas obradovati mnoge, njihove rane `eli povitinašim otvorenim rukama, našim neumornimkoracima `eli i}i u potragu za izgubljenom ov-com, tj. svojom bra}om i sestrama, našimsmirenim glasovima i rije~ima On `eli utješitio`aloš}ene, pou~iti neuke i neupu}ene, a opo-menuti bahate i nadmene, koji zavode ili prez-iru ljude, zloupotrebljavaju ih ili iskorištavaju.

Kroz na~in našeg `ivota On `eli uvijekiznova pokazati svoju beskrajnu ljubav iprema svome nebeskom Ocu i prema nama,svojoj bra}i i sestrama na zemlji.

Ako nama Krist dariva svoju ljubav, mi smodu`ni primiti je i biti mu zahvalni. Zahvalnostsvoju mi }emo o~itovati u izvršavanju njegovejasne zapovijedi:”Ovo je moja zapovijed: ljubitejedni druge kao što sam ja vas ljubio” (Iv 15,12).Isti Isusov apostol Ivan, koji nam donosi ovujasnu Isusovu zapovijed, tuma~i u svojoj Prvojposlanici kako se treba o~itovati ta naša ljubav:“Ne ljubimo rije~i i jezikom ve} djelom i istinom”(1 Iv 3,18). Dakle, samo konkretnim djelima

ljubavi, a ne sa samom knjigom Svetog Pisma,odn. Evan|elja i samim poznavanjem njihovasadr`aja, mi krš}ani mo`emo naviještati drag-ocjenu krš}ansku poruku svojim suvremenici-ma i sugra|anima.

Te nas du`nosti, dobivene od našeg bo`ans-kog U~itelja, Vo|e i Spasitelja ne mo`e oslobo-diti nikakva `ivotna situacija, nikakva politi~kani gospodarska kriza, nikakav ovozemaljski“sporazum” ili nesporazum izme|u onih koji onama odlu~uju, kakav }emo `ivot provoditi.

Isus jasno i glasno re~e za sva pokoljenja dosudnjega dana va`e}e, presudne rije~i: “Štoste u~inili jednom od moje najmanje bra}e, meni steu~inili” (Mt 25,40). U tim rije~ima je sadr`anagarancija Bo`jeg blagoslova, koji je namijenjensvima, ako ga `ele primiti.

Ove Isusove rije~i trebale bi za nas zna~itiviše nego sve odluke i naredbe svih ministar-stava socijalne ili sigurnosne skrbi, više negosva mudrost i znanje cijeloga svijeta. One nastrebaju poticati da neumorno tra`imo mogu-}nosti, kako da iska`emo svoju ljubav Bogu usiromasima i potrebnima svake vrste, pod ~ijilik se sâm Bog zaklonio. Jer ljubav – ako je pra-kticiramo – ujedno pokriva i mnoge grijehe –kako stoji u jednoj od starozavjetnih knjiga(usp. Izr 10,12). A svaki od nas mora priznatida je grješan.

Veliki i neumorni apostol ljubavi prema bli-`njemu, nedavno preminuli sve}enik i redov-nik Werenfried van Straaten istinito je rekao:“S Nebom nema poštanskog prometa. Tko `eli Boguposlati svoje pismo, mora ga adresirati na ~ovjeka ukojem Bog stanuje”.

Apostol nas Ivan u svojoj Prvoj poslanici oz-biljno poti~e na razmišljanje o istinitosti našegkrš}anskog `ivota, našeg nasljedovanja Krista.On ovako veli:”Tko ima dobra ovoga svijeta i vidibrata svoga u potrebi pa zatvori pred njim srce –kako ljubav Bo`ja ostaje u njemu?” (1 Iv 3,17).

Kao ~lanovi Kristove Crkve, Bo`jeg izabra-nog naroda Novog Saveza, ne bismo smjeliimati mirnu savjest, ako mislimo da je Crkvaosiguravaju}e društvo, gdje mo`emo biti sig-urni da }emo spasiti svoju dušu, a da se nebrinemo za druge, za svoje bli`nje, ako u svo-joj iskrivljenoj pobo`nosti svoju ljubav ograni-~imo na svoj odnos prema Bogu koga ne vidi-mo, a zanemarujemo svoje bli`nje koji su por-ed nas, i koji pod svojim teretima stenju}i, va-pe za našom pomo}i. “Jer, tko ne ljubi svoga

300 VRHBOSNA 4/2010

BK

BIH brata koga vidi, Boga koga ne vidi ne mo`e ljubiti”

veli apostol Ivan (1 Iv 4,20). Tko zapušta siro-mahe i nemo}ne, taj stvara od Crkve jedan ek-skluzivni klub, u kojem nema mjesta za one, u~ijoj se patnji mogu vidjeti suze samoga Krista!

U svetoj euharistiji mi primamo `ivoga Kri-sta pod prilikama kruha i vina. U siromašnimai potrebnima naše pomo}i, koji kucaju na vratanašega srca, mi primamo tako|er `ivoga Kristapod prilikama tijela i krvi. U oba slu~aja je istiKrist, koji je Gospodar Neba i zemlje, Sudacsvih nas. Pou~io nas je kako }e se na posljed-njem sudu postaviti prema nama: Bio sam gla-dan, gol, nemo}an, bolestan, besku}nik, prog-nanik... (usp. Mt 25,34—46). On poru~uje danas ne}e kao svoje prepoznati, ako mi njega neprepoznajemo me|u gladnima, nemo}nima,bolesnima, zapuštenima, osamljenima, prog-nanicima, potrebitima, obespravljenima, kojinemaju mogu}nosti ni prava imati svoj dom i`ivjeti dostojno ~ovjeka kao djeteta Bo`jega.

Ne dozvolimo sebi da nam se to dogodi! Im-amo sigurno dovoljno prigoda u svom `ivot-nom okru`enju, u svojoj `upnoj zajednici. Naše`ivotno opredjeljenje treba biti dragovoljno,svakodnevno stavljanje sebe na raspolaganje dadrugome pomognemo, ne iz nekog koristolj-ublja nego iz ljubavi da budemo na usluzi dru-gome. Dragovoljac, kao Kristov nasljednik, Kri-stov u~enik trudit }e se da bude sli~an samomeKristu koji je svojim primjerom pokazao da jedošao na ovu zemlju slu`iti nama ljudima. Zatodragovoljac – volonter – u Crkvi ima za prijatel-ja i Isusa i svoga bli`njega, kojemu poma`e unjegovim `ivotnim poteško}ama.

Dragovoljci nisu u `upnoj zajednici samooni, koji su slu`beni ~lanovi `upnih pastoral-nih ili ekonomskih vije}a, nego i oni koji serado – dragovoljno i bez o~ekivanja pla}e –odazivaju u djelovanju naših `upnih i biskupi-jskih Caritasa, u raznim udrugama i zajednica-ma vjernika koje se – hvala Bogu – osnivaju u

sve ve}em broju naših `upa. Posebno `elimistaknuti sve ve}i broj dragovoljaca me|u mla-dim krš}anima, što je za svaku pohvalu! Dadjelovanje krš}anskih dragovoljaca po našim`upama bude što u~inkovitije nu`no je da seoni me|usobno pove`u, da odr`avaju redov-ne susrete, da se me|usobno informiraju i štobolje organiziraju za ~injenje dobrih djela lju-dima u potrebi. Naravno da nije dovoljno bitidanas dragovoljac, a sutra više ne. Dok godmo`emo – a bra}e i sestara u potrebama bit }euvijek i svugdje – mi se trebamo truditi drago-voljno im pomagati – u iskrenoj i ispravnoj kr-š}anskoj solidarnosti, u tra`enju i nala`enjukonkretnih u~inkovitih na~ina za ubla`avanjenjihove bijede, za ispravljanje nepravde ako ihona tare, za afirmaciju njihova ljudskog dosto-janstva. Trebamo ih ne sa`alijevati, nego impomo}i da i oni sami sebe poma`u koliko godmogu, da ne klonu duhom i padnu u bezna|e.

Nalazimo se u svetom vremenu Došaš}a,naše duhovne priprave za najradosniji krš}a-nski blagdan – Bo`i}. U ovom smo vremenusvi pozvani dublje i iskrenije razmišljati o sv-om osobnom i zajedni~kom poslanju u našem`ivotnom okru`enju, o svojoj du`nosti daunosimo me|u naše bli`nje Duh ljubavi, poš-tovanja, razumijevanja, praštanja i djelo-tvorne nade.

Zato, ako je potrebno, otvorimo još šire svo-ja srca, kako bi se u njih mogla u što ve}ojmjeri naseliti Bo`ja ljubav i kako bismo bili isami istinski sretni i druge oko sebe obdarivalisvojom ljubavlju i sre}om.

Tako }e nam biti i ovo vrijeme Došaš}a idragi blagdan Kristova Utjelovljenja – Bo`i}doista sretni i blagoslovljeni, a što Vam – tak-o|er u ime Caritasa naše Biskupske konferen-cije od srca i `elim.

Dr. Franjo Komarica,Predsjednik BK BiH

VRHBOSNA 4/2010 301

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Pre~asni gospodinMarko Zubak, rektorStadlerova 5BiH – 71000 Sarajevo

Datum: 07. travnja 2010.Broj: 557/2010

Pre~asni gospodine Rektore!

Ovim Vama odgojiteljima i bogoslovima obznanjujem slijede}e odluke:

@ivot u Bogosloviji jednog bogoslova obvezuje u roku davati godinu za godinom. Ukolikonetko nakon ispitnog roka ostavi preko pet ne polo`enih ispita, samim tim prestaje mu pravoboravka u Bogosloviji, a o njegovom statusu bogoslova }e se razmisliti na osnovu svih drugihkriterija `ivota i rada u Bogosloviji. Svakako da }e se uzeti u obzir izvanredni doga|aji i uvjeti,ali u redovnom `ivotu se tra`i od svakog bogoslova da na vrijeme polo`i ispite, jer postoje uvjetiza redovno studiranje.

Za jednog kandidata za sve}enika je normalno `ivjeti sakramentalno i duhovno tijekomakademske godine, kao i preko ferja u `upi ili po znanju `upnika izvan `upe. Ukoliko netkonema duhovnog vodstva i ne `ivi sakramentalno, ne mo`e se govoriti o duhovnom zvanju.Njegov sakramentalni i duhovni `ivot se o~ituje u svakodnevnom `ivotu bogoslovske zajed-nice, savjesnom izvršavanju dnevnog reda, odnosu prema kolegama bogoslovima, profesorima,odgojiteljima i svima s kojima kao kandidati za sve}eništvo sura|uju i kontaktiraju. Tko nepokazuje ve} sada tu cjelokupnost odnosa prema duhovnom `ivotu, intelektualnom radu ibratskoj ljubavi prema svima, takvome uistinu, uz sve razumijevanje i poštovanje, nije mjesto uBogosloviji koja ima prvotnu svrhu spremanje kandidata za sve}enike, a kojima je molitva isakramentalni `ivot izvor snage i glavna nit rasta u vjeri. Lijepo nas u tome pou~ava sv. Jakov usvojoj poslanici da je vjera bez djela mrtva… (Usp. Jak. 2,14-26.)

Ukoliko netko ima potrebu za slobodnom godinom, radi studija ili drugih razloga, ne mo`eto uzeti samovoljno i bez dogovora i odobrenja mjesnog biskupa ~iji je bogoslov kandidat.Nakon odobrenja biskupa, tada stupa dogovor s poglavarima u Bogosloviji. To nije prazna god-ina, nego osmišljena godina uz duhovno pra}enje.

Ove odluke obznanite bogoslovima, te ih se treba pridr`avati i Uprava i bogoslovi.

Sve Vas iskreno pozdravljam u Gospodinu i na sve zazivam Bo`ji blagoslov.

Pre~. Ilija Orki}, kancelarVinko kardinal Pulji}

nadbiskup vrhbosanski

U pastoralnom kalendaru za 2010. godinu ve} je predvi|en termin za redovnu Dekanskukonferenciju. Ovim pozivam sve Dekane na tu sjednicu koja }e se odr`ati u prostorijamaOrdinarijata u srijedu 10. studenog 2010. godine. Po~etak rada je u 9,30 sati.

Dnevni red:

Molitva i pozdravna rije~ NadbiskupaTeologija i pastoral hodo~aš}aGodina “Memorija za solidarnost” Razno

Na ovogodišnjoj Dekanskoj konferenciji }emo se posebno skoncentrirati na Teologiju i pas-toral hodo~aš}a u našoj Nadbiskupiji. Ovdje prvenstveno mislim na dosadašnju praksu i iskust-va na razini pojedinih `upa, Vaših dekanata i cijele Nadbiskupije. Zbog toga Vas molim dapripremite u pisanom obliku kratku analizu dosadašnjih hodo~aš}a u zadnjih nekoliko godina

Primio sam Vašu Zamolbu za odobrenje Statuta Prijatelja Malog Isusa br. 180/10 od 12. srpn-ja 2010. godine. U toj zamolbi navodite da je Hrvatska Biskupska Konferencija odobrila istiStatut za Hrvatsku br. 259/09 od 28. lipnja 2009. godine.

Na temelju Zakonika kanonskog prava – kan: 312 § 2; 314; 322 § 2, te na temelju odobrenjaHBK, ovim odobravam Statute Prijatelja Malog Isusa za podru~je Vrhbosanske nadbiskupije.

@elim da Dru`ba Slu`avki Malog Isusa i kroz ovu djelatnost po Prijateljima Malog Isusa ost-varuje plemeniti apostolat u duhu sluge Bo`jeg Josipa Stadlera, vrhbosanskog nadbiskupa iutemeljitelja Dru`be.

@ele}i Vam uspješan i blagoslovljen rad iskreno Vas pozdravljam!

Vinko kardinal Pulji}Nadbiskup vrhbosanski

Ilija Orki}, kancelar

302 VRHBOSNA 4/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

s. M. Marina Pilji}, provincijalna glavarica Dru`ba SMI – Provincija Bezgrješnog za~e}a BDMBjelave 54BiH – 71000 Sarajevo

Predmet: Odobrenje Statuta Prijatelja Malog Isusa naprostoru Vrhbosanske nadbiskupije

Datum: 9. listopada 2010.Broj: 2063/2010

Dekanima Vrhbosanske nadbiskupije

Predmet: Poziv na sastanakDatum: 20. listopada 2010.Broj: 1938/2010

VRHBOSNA 4/2010 303

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

tj. gdje se hodo~astilo, otprilike koji broj hodo~asnika u pojedino svetište te kakvi su dojmovisve}enika a i samih vjernika-hodo~asnika. Po`eljne su “nove” inicijative i prijedlozi glede orga-nizacije hodo~aš}a. U to~ki tri }e biti govora kako je zamišljena teku}a pastoralna godina u duhuMemorije za solidarnost. U sklopu ove to~ke mo`e se govoriti, uz tradicionalni pastoral, o novimpastoralnim aktivnostima i programima u Vašem dekanatu. Vaša izlaganja ne bi trebala pre}išest minuta.

Raduju}i se našem susretu iskreno Vas pozdravljam u Gospodinu.

Vinko kardinal Pulji}nadbiskup vrhbosanski

Pre~. Ilija Orki}, kancelar

Sve}eni~ki dom Vrhbosanske nadbiskupijeStadlerova 11BiH – 71 000 Sarajevo

Predmet: Uspostava institucije Sve}eni~kog domaVrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu

Datum: 10. studenoga 2010.Broj: 2066/2010

Nakon izgra|enog doma – ovim se uspostavlja institucija Sve}eni~kog doma Vrhbosanskenadbiskupije sa sjedištem u Sarajevu, Ulica Josipa Stadlera 11, 71 Sarajevo. (Skra}enoSVE]ENI^KI DOM) kao pravne osobe. Zastupnik Sve}eni~kog doma biti }e sve}enik kojegimenuje Nadbiskup vrhbosanski. Za prvog ravnatelja imenujem vl~. Fabijana Stanuši}a.

Ovom uspostavom Sve}eni~kom domu daje se dozvola pravnog zastupanja u crkvenim icivilnim poslovima.

Na budu}e korisnike Sve}eni~kog doma zazivam Bo`ji blagoslov i mir.

Vinko kardinal Pulji},nadbiskup vrhbosanski

Ilija Orki}, kancelar

304 VRHBOSNA 4/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Na Vašu zamolbu broj SD 250/2010 od 8. studenoga 2010. godine uspostavlja se Sve}eni~kidom Vrhbosanske nadbiskupije, te se odobrava pe~at Sve}eni~kog doma Vrhbosanske nad-biskupije u Sarajevu.

Sadr`aj i opis pe~ata: okrugli, promjer 35 mm, ome|en vanjskim krugom, s nutarnje stranenatpis u dva reda: SVE]ENI^KI DOM VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE – DOMUS SACERDO-TALIS ARCHIDIOECESIS VRHBOSNENSIS a ispod: SARAJEVO, ome|en drugim krugom ukome se nalazi znak u sredini (PAX CHRISTI).

Pe~at se uvodi u uporabu odmah.

Molimo dostavite otisak pe~ata kako bi bio objavljen u slu`benom glasilu naše Nadbiskupije.

Vinko kardinal Pulji}nadbiskup vrhbosanski

Ilija Orki}, kancelar

Sve}eni~ki dom Vrhbosanske nadbiskupijeJosipa Stadlera 11BIH - 71000 Sarajevo

Predmet: Pe~at Sve}eni~kog doma Vrhbosanske nadbiskupije

Datum: 10. studenoga 2010.Broj: 2067/2006.

Odredba o molitvama za ozdravljenje i egzorcizmimaDatum: 17. studenoga 2010.Broj: 2125 /2010.

Poštovan bra}o sve}enici i redovnici!

Nedavno je u hrvatskom izdanju tiskan Rimski obrednik, Egzorcizmi i druge prošnje(Krš}anska sadašnjost, Zagreb 2010). Pojedini od vas i neki drugi pastoralni djelatnici zanimalisu se za na~in njegove primjene te za njegovo mjesto i zna~enje u pastoralu bolesnih osoba.Smatram stoga potrebnim na jednom mjestu navesti va`nije odredbe i smjernice za pastoralbolesnih i egzorcizme, kako bi se izbjegle nejasno}e i sprije~ila mogu}a duhovna šteta, uzroko-vana krivim postupcima.

Pastoral bolesnika – op}e odredbe i napomene

Bolest je jedna od sastavnica ljudskoga `ivota te joj Crkva pristupa iz vjere kao put duhovnogpro~iš}enja i sjedinjenja s Bogom i kao povlaštenoj prigodi za molitvu, bilo da moli za milost pri-hva}anja bolesti, bilo da moli za dar ozdravljenja. (Usp. KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE,Naputak o molitvama kojima se od Boga moli ozdravljenje, [14. IX. 2000.] Dokumenti 126, Krš}anskasadašnjost, Zagreb 2001, Uvod).

U pastoralnoj skrbi za bolesne potrebno je postupati razborito, razlikuju}i tjelesne i duševnebolesti i stanja u kojima pojedinci tra`e duhovnu pomo} ili tu pomo} tra`e njihovi najbli`i. Taprosudba o bolesti omogu}ava da izaberemo prikladan oblik duhovne skrbi za bolesne i

VRHBOSNA 4/2010 305

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

nemo}ne te – prema stanju bolesnika i bolesti – primijenimo i odgovaraju}e obrasce i na~inemolitve. Molitva je uvijek izraz vjere, spremna prihvatiti ono što je Bo`ja volja u pogledu bolesti,te je tako valja tuma~iti i preporu~iti bolesnima i drugim moliteljima za ozdravljenje.

Sami vjernici, osobno ili po molitvi svojih bli`njih, utje~u se Gospodinu za dar tjelesnog iduhovnog zdravlja.

Krš}anska zajednica, okupljena na slavlje euharistije, zajedno moli za sve potrebne, anavlastite za bolesne i nemo}ne. U tu svrhu, u dane kad je to liturgijskim odredbama dop-ušteno, mo`e slaviti euharistiju po obrascu “Za bolesnike”.

Crkva bolesnicima pristupa i po slavlju “sakramenta bolesnih” kada, pomazanjem i molit-vom prezbitera, nemo}ne preporu~uje trpe}em i proslavljenom Kristu da ih pridigne i spasi.(Rimski obrednik, Red bolesni~kog pomazanja i skrbi za bolesne, br. 5.) Rimska liturgijska tradicijapridr`ala je slavljenje sakramenta bolesni~kog pomazanja prezbiterima.

U redovitu skrb za bolesne i nemo}ne pripadaju i pohodi, popra}eni zajedni~kom molitvom,navještajem Svetog pisma, rije~ima utjehe i bratske blizine, sakramentom pomirenja te pri~eš}u.Uz sve}enike i |akone, u to slu`enje mogu se tako|er uklju~iti vjernici laici, osobito nositelji pas-toralnih i liturgijskih slu`bi u `upi: akoliti i izvanredni slu`itelji pri~esti. Valja nastojati da, uz nji-hovu pomo}, posebno u dane Gospodnje i svetkovine, bolesni i nemo}ni budu po euharistijskojpri~esti pridru`eni euharistijskom slavlju `upne zajednice.

U nesakramentalnim slavljima te u molitvama i blagoslovima za bolesnike Crkva se ravnaponajprije Redom blagoslova (De benedictionibus) u kojemu je sadr`ano više oblika i tekstova moli-tava za ozdravljenje, prilago|enih razli~itim okolnostima i stanjima bolesnika te mjestu slavlja.Red blagoslova bolesnika mo`e predvoditi bilo sve}enik bilo |akon, a laik }e, kad ravna timslavljem, odabrati molitve i obrasce koji su predvi|eni za laike.

Liturgija Crkve poznaje i obred egzorcizma, ~iju primjenu povjerava odabranim prezbiteri-ma egzorcistima, koji }e obred primijeniti u okolnostima i slu~ajevima kad se s dostatnom sig-urnoš}u ustanovi da je neka osoba opsjednuta Zloduhom.

Molitve za ozdravljenje smatraju se liturgijskima ako su uzete iz liturgijskih knjiga koje jeodobrila mjerodavna crkvena vlast. U suprotnom su neliturgijske. (Usp. KONGREGACIJA ZANAUK VJERE, Naputak o molitvama kojima se od Boga moli ozdravljenje, [14. IX. 2000.], Disciplinskeodredbe, ~l. 2.)

Posebne odredbe o liturgijskim slavljima za ozdravljenje

Poštuju}i prethodne op}e odredbe i napomene, kao dijecezanski biskup, odgovoran zaduhovni `ivot i ure|ivanje svetoga bogoslu`ja u našoj mjesnoj Crkvi, u skladu s kan. 838 § 4 teu skladu s Naputkom o molitvama za ozdravljenje (KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE,Naputak o molitvama kojima se od Boga moli ozdravljenje, [14. IX. 2000.], Disciplinske odredbe, ~l. 4.),donosim posebne odredbe o liturgijskim slavljima za ozdravljenje, a koje }e se primjenjivati napodru~ju Vrhbosanske nadbiskupije.

U svim redovitim liturgijskim slavljima za bolesne neka se svatko dr`i odredaba nazna~enihu liturgijskim knjigama.

Za posebna i izvanredna liturgijska slavlja za bolesnike, kao i za velika vjerni~ka okupljanja nakojima }e se moliti za bolesnike i nemo}ne, `upnici, upravitelji crkava ili oni koji prire|uju takvaslavlja, du`ni su pravovremeno upisanome obliku zatra`iti dopuštenje od dijecezanskog biskupa.

Nije dopušteno u liturgijska slavlja za bolesne, sakramentalna i nesakramentalna, unositineliturgijske oblike i molitve za bolesne.

Nije dopušteno miješati elemente razli~itih liturgijskih slavlja za bolesne, napr. Slavljeeuharistije i egzorcizma, ili slavlje pomirenja i egzorcizma.

Nikomu nije dopušteno redovite molitve za ozdravljenje pretvarati u egzorcizme, na taj ihna~in najavljivati ili predstavljati. Ne dopušta se u molitve za ozdravljenje unositi obrasce izReda egzorcizma.

Oni koji su odgovorni za liturgijska slavlja za bolesne, kao i za druge skupove na kojima se

306 VRHBOSNA 4/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

moli za bolesne i nemo}ne, neka se pobrinu da slavlja odišu vjerom i pobo`noš}u te neka seklone svake spektakularnosti koja ne pripada duhu molitve i pobo`nosti.

U slavljima i molitvama neka na prvome mjestu bude istaknuta molitva Crkve, a ne mo} iliposebni dar pojedinca.

U liturgijske ~ine i molitve nije dopušteno unositi geste koje nisu predvi|ene liturgijskim obredom.Neka se posebice pazi da na liturgijskim ~inima i molitvama za ozdravljenje, a osobito u

liturgiji egzorcizma, bude poštovana privatnost svakoga pojedinca, navlastito bolesnika iliopsjednutoga. Stoga se zabranjuje svaki oblik snimanja tih slavlja (audio, video, foto).

Slavlje egzorcizma smije vršiti samo prezbiter kojemu je dijecezanski biskup dao za to ovlastili pojedina~no dopuštenje. Prezbiteri koji su ovlast za egzorcizme dobili od drugih dijecezan-skih biskupa smiju na podru~ju Vrhbosanske nadbiskupije vršiti slu`bu egzorcizma samo uzprethodnu i pojedina~nu suglasnost dijecezanskog biskupa.

Slavlje egzorcizma – odredbe i razjašnjenja

Glede slavlja egzorcizma, svi sve}enici i drugi pastoralni djelatnici du`ni su strogo se pridr-`avati odredaba koje su navedene u Rimskom obredniku, Egzorcizmi i druge prošnje (Krš}anskasadašnjost, Zagreb 2010.). K tome, neka imaju u vidu i sljede}a razjašnjenja i odredbe.

Veliki egzorcizmi (exorcismi maiores), shva}eni kao molitve zaklinjanja u kojima Crkva uKristovo ime i po slu`bi prezbitera moli za oslobo|enje onih koji su opsjednuti zlodusima, raz-likuju se od tzv. Manjih ili jednostavnih egzorcizama (exorcismi minores) kojima Crkva nadizabranicima za sakramente krš}anske inicijacije u vrijeme katekumenata, ili nad krštenicima uliturgiji krštenja, moli da se oslobode od posljedica grijeha i uzjecaja Zloga te da se ja~aju naputu vjere i otvore srca Spasitelju (Usp. Rimski obrednik, Red pristupa odraslih u krš}anstvo, br.156; Rimski obrednik, Red krštenja djece, br. 98.)

Odredbe koje slijede odnose se na velike egzorcizme, ~ija se slavlja ravnaju prema Rimskomeobredniku, Egzorcizmi i druge prošnje.

Obrasce egzorcizma i obredne knjige Egzorcizmi i druge prošnje nije dopušteno rabiti niko-mu osim prezbiteru koji je za to dobio posebnu ovlast dijecezanskog biskupa, i to samo zaslavlja egzorcizma.

Nikomu nije dopušteno obrasce i molitve iz Reda egzorcizama unositi u neka druga slavljaza bolesne, sakramentalna i nesakramentalna.

Iz obredne knjige Egzorcizmi i druge prošnje prezbiteri, pa i sami vjernici laici, mogu slobod-no, tj. Bez prethodnoga odobrenja dijecezanskoga biskupa, rabiti samo one molitve i zazive kojise nalaze pod naslovom “Prošnje koje vjernici mogu privatno upotrijebiti u hrvanju protiv mo}itminâ” (Egzorcizmi, Dodatci, II.)

Prezbiter kojemu je dana ovlast ili slu`ba egzorciste u potpunosti mora obdr`avati odredbeiz Rimskoga obrednika, kao i posebne odluke dijecezanskog biskupa.

Draga bra}o sve}enici! Pozivam vas da svoju pastoralnu skrb za bolesne vršite uevan|eoskom duhu kako ju je Crkva shva}ala od apostolskih vremena do danas, u ~emu vampoma`u va`e}e norme. Neka Vam u tom bude na pomo}i Bo`ji blagoslov.

Vinko kardinal Pulji}nadbiskup vrhbosanski

Ilija Orki}, kancelar

VRHBOSNA 4/2010 307

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Prema ~lanku 17. Statuta Vije}a za mlade Vrhbosanske nadbiskupije, sazivam sjednicu Vije}aza mlade koja }e se odr`ati 26. studenog 2010. u prostorijama Ordinarijata Vrhbosanske nad-biskupije, Kaptol 7 (Sarajevo) s po~etkom u 16:00 sati.

Dnevni red:

1. Pozdrav i uvodna rije~ nadbiskupa Vinka Kardinala Pulji}a, 2. ^itanje i usvajanje zapisnika s prošle sjednice,3. Imenovanje novih ~lanova Vije}a,4. Izvješ}a o projektima na biskupijskoj razini u proteklom periodu (Ekumenski kamp

Friedensgrund, Friedensweg, Animatori, Taize, Skauti, “72 sata bez kompromisa”)5. Izvješ}a Udruga i dekanatskih predstavnika o aktivnostima u proteklom periodu

(Salezijanska mlade`, UKS Emaus, PMI, Frama, Fokularini)6. Najava aktivnosti u narednom periodu na biskupijskoj razini (Rotterdam i Madrid) 7. Razno

Kao nastavak našeg dru`enja, radosno Vas pozivam na duhovnu obnovu 27. studenog koju}e u prostorijama Vrhbosanske bogoslovije predvoditi vl~. Jakov Kajini}. Kako taj vikendzapo~inje Došaš}e, duhovna obnova je najljepši na~in priprave za Bo`i}. Svim Vije}nicima kojinisu iz Sarajeva bit }e osiguran smještaj s petka na subotu u KŠC-u sv. Josip.

Sve Vas iskreno pozdravljam i zazivam obilje Bo`jeg blagoslova!

Mr. Luka Tunji}generalni vikar

Ilija Orki}, kancelar

Predmet: Poziv na VI. Sjednicu Vije}a za mladeVrhbosanske nadbiskupije

Datum: 18. studenoga 2010.Broj: 2130/2010

Postulatura Sluge Bo`jega Josipa StadleraJosipa Stadlera 571000 SARAJEVOE-mail: postulatura@gmail.com

Draga bra}o i sestre!

Na svetkovinu Bezgrješnog za~e}a Bla`ene Djevice Marije spominjemo se godišnjice bla`enesmrti Sluge Bo`jega Josipa Stadlera, prvog vrhbosanskog nadbiskupa i utemeljitelja sestaraSlu`avki Maloga Isusa, koji je preminuo upravo na svetkovinu Bezgrješne, 8. prosinca 1918.

Vi ste tijekom ove godine za Stadlerove dane dobivali liturgijske materijale kao ponudu s pre-porukom za obilje`avanje tih dana s vjernicima u svojoj `upi, kako bi se bolje upoznali s ovimduhovnim velikanom, koji je mnoga dobra u~inio ne samo našoj Nadbiskupiji, nego cijelomhrvatskom narodu. Blagopokojni je Sluga Bo`ji papa Ivan Pavao II. za svoga posjeta Bosni iHercegovini istakao Stadlerovu veli~inu, time što je ušavši u našu Prvostolnicu, pošao na njegov

308 VRHBOSNA 4/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

grob, kleknuo i pomolio se, a nakon toga u nagovoru je podvukao primjer revnoga pastira kojije odano slu`io svom narodu i koji je bio vjeran sin Crkve, potpuno odan Svetoj Stolici.

Sluga Bo`ji Josip Stadler svojim je `ivotom i zalaganjem zaslu`io da mu ime spominjemo, auvjereni smo da nam u mnogim stvarima našeg vlastitog slu`enja Bogu i ljudima mo`e biti uzor.

Nadam se da je svima u našoj Nadbiskupiji ve} poznato kako je dijecezanski postupak usp-ješno priveden kraju, te da je sva dokumentacija predana u Rim, gdje je pregledana i pozitivnoocjenjena. Ovih je dana priveden kraju i drugi korak u postupku Stadlerove kanonizacije, teuskoro o~ekujemo sljede}i dokument od Kongregacije za kauze svetih, koji je od velike va`nostiza naš daljnji rad na kauzi.

Stoga Vas pozivamo da se prema svojim mogu}nostima i ove godine na svetkovinuBezgrješnog za~e}a Bla`ene Djevice Marije (8. prosinca) okupimo oko Stadlerova groba unašoj Katedrali i na svetoj misi u 10.30 sati, koju }e predvoditi vrhbosanski nadbiskup Vinkokard. Pulji}, te zajedni~ki upravimo svoje molitve Bezgrješnoj Djevici i svojoj nebeskoj Majcikoja nas kao djecu svoju uvijek `eli okupiti oko sebe i oko svoga Sina, da nam se u daljnjem raduna kauzi Sluge Bo`jega o~ituje volja Bo`ja. Neka se u svemu proslavlja Bog i Njegovo sveto ime!

Isto bismo tako rado `eljeli dobiti povratnu informaciju o obilje`avanju Stadlerovih dana uVašoj `upi, pa molim sve one koji su ove godine u svojim `upama ili zajednicama svakogaosmog u mjesecu obilje`avali Stadlerov dan i molili za njegovu kanonizaciju, da nam to jave e-mailom (postulatura@gmail.com) ili poštom na adresu Postulature. Time }emo imati i Vašue-mail adresu na koju }emo ubudu}e slati materijale, ~ime }e nam biti smanjeni izdatci kojepla}amo za poštarinu.

Uz srda~an pozdravSarajevo, 24. studenoga 2010.

Dr. Pavo Juriši}, postulator

Svake godine smo uobi~ajili redovni susret `upnika po dekanatima u Nadbiskupskom ordi-narijatu. Ove godine je odlu~eno na Sve}eni~kom vije}u da to bude susret sve}enika iz dekana-ta, ne samo `upnika, na zajedni~kom radu na temu: Sve}eni~ka komunikacija.

Susret po~inje u 10 h te traje do ru~ka u 12,30 h.

Raspored susreta:4. velja~e 2011. (petak) Sarajevski dekanat;5. velja~e 2011. (subota) Kreševski dekanat;7. velja~e 2011. (ponedjeljak) Šama~ki dekanat;8. velja~e 2011. (utorak) Br~anski dekanat;9. velja~e 2011. (srijeda) Ramski dekanat;10. velja~e 2011. (~etvrtak) Bugojanski dekanat;11. velja~e 2011. (petak ) Sutješki dekanat;12. velja~e 2011. (subota) Travni~ki dekanat;14. velja~e 2011. (ponedjeljak) @epa~ki dekanat;18. velja~e 2011. (petak) Derventski dekanat;19. velja~e 2011. (subota) Tuzlanski dekanat;21. velja~e 2011. (ponedjeljak) Doborski dekanat;23. velja~e 2011. ( srijeda) Usorski dekanat.

Predmet: Dekanatski susreti u Nadbiskupskom ordinarijatuDatum: 24. studenoga 2010.Broj: 2149/2010

VRHBOSNA 4/2010 309

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Oni sve}enici koji trebaju preno}ište neka se najave ekonomu Nadbiskupije pre~. LukiKesed`i}u. Kako je ovo obavezni susret, svi koji budu istinski sprije~eni neka pismeno obra-zlo`e izostanak.

Raduju}i se našem radnom susretu iskreno pozdravljam i blagoslivljam!

Vinko kardinal Pulji}nadbiskup vrhbosanski

Pre~. Ilija Orki}, kancelar

Ostvarivanje programaMEMORIJA ZA SOLIDARNOST

Po~etkom pastoralne godine 2009/2010. poslao sam poruku koja je objavljena u Vrhbosni2/2009. na temu Memorija za solidarnost. U toj sam poruci naveo pojedinosti na kojim se treba pas-toralno anga`irati u našoj nadbiskupiji prema pojedinim mogu}nostima. Nije mogu}e sve u svim`upama provesti. O toj temi smo razgovarali na skoro svim našim slu`benim susretima po~evši oddekanatskih do nadbiskupijskih, bilo na razini Sve}eni~kog vije}a kao i Pastoralnog vije}a.

U `elji da se stekne što bolji uvid u ostvareno napravljena je jedna anketa analize. Odposlanih 153 anketnih listova dobili smo povratno 136 odgovora. Nismo shvatili svi va`nostpra}enja ostvarenih programa, te su odgovori bili nedovoljni da se mo`e napraviti cjelovitaanaliza. Od toga se ne}e odustati, pa makar se tra`ilo i parcijalni uvid.

Posebno na radnim sastancima Pastoralnog vije}a je predlo`eno da se ova tema MEMORI-JA ZA SOLIDARNOST produ`i i za ovu pastoralnu godinu 2010/2011. Tako sam i prihvatio ina Sve}eni~kom vije}u. Na Dekanskoj konferenciji smo posebno razmatrali teologijuhodo~aš}a, s posebnim naglaskom na razne programe koji su ve} predvi|eni i predlo`eni unašoj nadbiskupiji.

1. Pod vidom MEMORIJE posebno smo na našim susretima predlo`ili za ostvarenje u pas-toralu na terenu nadbiskupije, hrabre}i `upnike i njihova pastoralna i ekonomska vije}a, da sezauzmu na slijede}em planu:

da se poradi u svakoj `upi na pripremi monografije; a ako ne to barem prospekta u kojem}e se prikazati kratka povijest i sadašnjost `upe. To bi u svakoj crkvi trebalo biti kao materijal zaupoznavanje `upe i kao povijesnog prostora i sadašnjeg stanja. Hvale vrijedno je ako se i nakojem stranom jeziku pripremi, radi onih koji navrate iz inozemstva.

Gdje god postoje kakvi arheološki spomenici ili ostaci, zaštiti ih i zabilje`iti; Kulturnoblago, ako postoji, popisati, posebno povijesnih znamenitosti. To u svim `upama nema, ali tamogdje ima poti~emo pastoralne djelatnike da ih zabilje`e i vode skrb oko toga. Va`no je s timeupoznati ne samo `upljane nego i širu javnost.

Posebno poti~emo da se obnove sve}eni~ke grobnice u `upama, posebno onih koji sustvarno zadu`ili pojedinu `upu svojim `ivotom i radom. Neka im ti grobovi budu na ponosi nadahnu}e.

Posebno je va`no ~uvati i srediti arhiv `upe, kroniku `upe i sve `upske knjige, kojima }e sesadašnjost prenijeti za budu}nost.

Va`no je to, jer nam `ele nametnuti zaborav svojeg korijena i vlastitog identiteta. Mi `elimoovim sa~uvati svoju korjenitost i izraziti svoju ljubav prema svome identitetu.

Datum: 25. studenoga 2010.Broj: 2159/2010

310 VRHBOSNA 4/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

2. Pod vidom SOLIDARNOSTI `elimo posebno preporu~iti na slijede}im poljima pastoralnograda razvijati programe. Ovdje se navode samo inicijative, koje treba prilagoditi na terenu itra`iti na~ina da se provede.

- solidarnost me|u sve}enicima: kod pomo}i i potpore jednih prema drugima kako bi ustra-javali u oduševljenju rada i poslanja. Ta solidarnost obuhva}a cjeloviti sve}eni~ki `ivot. Potrebnaje zajedni~ka skrb oko duhovnog rasta svakog sve}enika, kao i trajno obrazovanje i osposoblja-vanje odgovoriti zadatku ovog vremena.

- solidarnost u apostolatu duhovnih zvanja, kako bi postoje}e pastoralno pratili da uzrastu doostvarenja sve}eništva, a brojne pozivali i poticali, posebno kroz osobnu i zajedni~ku molitvukoju nam je Isus dao kao zapovijed da molimo Gospodara `etve -......

- edukacija mladih i laika da se uklju~e u aktivni rad u `upi kako bi se moglo što bolje orga-nizirati `ivot i rad u `upi. To su posebno rad s ministrantima, pjeva~ima, `upski vjeronauk itd.

- solidarnost u obiteljskom pastoralu. Naše obitelji nose brojne ratne i poratne rane, posebnoovim agresivnim relativizmom, gdje se ruše obiteljske vrednote i vrijednost `ivota je izgubiosvoje dostojanstvo. Tim apostolatom `elim sa~uvati naše obitelji vjerne, kao “crkva u malom”,gdje je prva škola vjere i duhovnih zvanja. U svakoj `upi, kroz instituciju `upe, uvezati poseb-no brojne obitelji. Va`no je poraditi na temeljitoj pripravi za brak, kako bi brak bio stabilniji iblagoslovljeniji.

- solidarnost u slavljima `upskim i biskupijskim. U `upskim slavljima je posebno slavljepatrona, gdje se o~ekuje solidarnost sve}enika istog dekanata. Svi programi koje pripremimo narazini nadbiskupije, o~ekuje se solidarnost sudjelovanja, radi uvezivanja naših vjernika kojimaje va`an do`ivljaj zajedništva i ohrabrenje.

- solidarnost u karitativnoj i materijalnoj pomo}i u `upi, me|usobnoj i nadbiskupijskoj. Mnogese gradnje ~ine te je va`na potpora jedni drugih, da gradnja bude ja~anje zajedništva vjere.

- solidarnost sa bolesnima, starima i ratnim ranjenicima. U svakoj zajednici se treba odgajatiosje}aj za ~ovjeka, blizinu s onim koji trpi, jer u onima “najmanjima prepoznajemo Isusa”.

- solidarnost u izmjenama podataka. U nadbiskupiji smo pokrenuli snimanje podataka, kakobi mogli ste}i cjelovitiju sliku o našem stanju.

Sve ovo je ukratko navedeno je prilika da se još proširi i produbi prilago|eno pojedinojsituaciji na terenu. Posebno je va`no imati pred sobom poziv Benedikta XVI. da se pokrene novaevangelizacija, koja }e unijeti više radosti vjere u svagdašnjicu. Zato `elim svima nama svjetla isnage Duha Svetoga , da s ve}im oduševljenjem, revnoš}u i vjernoš}u naviještamo, pokazuje-mo i svjedo~imo `ivoga Krista me|u nama.

Na sve zazivam obilje Bo`jeg blagoslova i od srca pozdravljam!Vinko kardinal Pulji}

nadbiskup vrhbosanskiPre~. Ilija Orki}, kancelar

Nova imenovanja vije}nika na VI. sjednici Vije}a za mladeVrhbosanske nadbiskupije

Prema ~lanku 6., Statuta Vije}a za mlade, ~lanstvo u Vije}u po svojoj slu`bi na odre|enovrijeme tj. vrijeme trajanja slu`be uz suglasnost poglavara obavljaju:

- duhovni asistent Frame- predsjednici udruga mladih (Emaus, Frama, Salezijanska mlade` i druge udruge).

Kako je došlo do promjena u obavljanju funkcija u periodu od prošle sjednice do ove, imenu-

Datum: 26. studenoga 2010.Broj: 2166/2010

VRHBOSNA 4/2010 311

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

jem novu vije}nicu koja u Vije}e ulaze po svojoj slu`bi i to:Na mjesto Predsjednice Udruge katoli~kih studenata “Emaus” imenujem Ivanu Gali} koja je

na to mjesto došla zamijenivši Josipa Milanovi}a.Prema Statutu, na mandat od 5 godina Vije}nicima imenujem:Renatu Vrdoljak na mjestu koordinatorice projekta “Mali putokazi u `ivot”, teGoranu Lovri}, kao koordinatoricu projekta “Katoli~ki skauti”.

Prestanak ~lanstva u Vije}uPrema ~lanku 6. Statuta Vije}a za mlade, ~lanstvo u Vije}u na odre|eno vrijeme tj. vrijeme

trajanja slu`be prestaje:Josipu Milanovi}u - bivšem predsjedniku UKS “ Emaus”.

Vinko kardinal Pulji}nadbiskup vrhbosanski

Josip Jeli}, vicekancelar

Obveza je svakoga `upnika dostaviti prijepise matica i crkvenih ra~una u Ordinarijat, ako neprije onda dolaskom na dekanatske susrete u velja~i. Zato pozivam sve `upnike da i za ovu pro-teklu 2010. godinu donesu uredno prepisane i zaklju~ene matice najkasnije do 23. velja~e 2011.godine. Podsje}am da je potrebno dostaviti prijepise matice krštenih, umrlih i vjen~anih te pri-jepise crkvenih ra~una i knjige gradnje.

Ukoliko neka `upa nije imala krštenja, vjen~anja ili umrlih u protekloj 2010. godini, onda umatici nazna~iti prema Uputama u Vrhbosni br. 1/2009. str. 54 – 55. Knjiga gradnje i Blagajni~kidnevnik crkvenih ra~una mogu biti kopirani i ovjereni pe~atom. Tako|er, ukoliko neka `upa nijeimala gradnje, du`na je dostaviti obavijest o tome.

Molim `upnike da ovu obvezu shvate odgovorno i ozbiljno, te je na vrijeme izvrše. Prijepisematica predati u kancelariju a prijepise ra~una u ekonomat.

Svima najiskrenije zahvaljujem na trudu i na sve zazivam obilje Bo`jeg blagoslova te iskrenopozdravljam.

Vinko kardinal Pulji}nadbiskup vrhbosanski

Pre~. Ilija Orki}, kancelar

Prijepis matica i Crkvenih ra~unaDatum: 27. studenoga 2010.Broj: 2172/2010

Statisti~ki podaci za 2010. godinuDatum: 27. studenoga 2010.Broj: 2194/2010

Poštovani gosp. `upni~e!

Dostavljamo vam formular Statisti~ki podaci za 2010. godinu. Molim da se podaci dostave tokom mjeseca sije~nja, a najkasnije do 23. velja~e. Zato vas

poti~em da ovom pristupite odgovorno i dostavite formulare do nazna~enog roka.Ispunjeni formular mo`ete poslati poštom, faxom (a poslije original poštom!), ili donijeti uz

Dekanatske susrete u Ordinarijatu u mjesecu velja~i. Va`no je da ispunjeni formular stigne ~im

312 VRHBOSNA 4/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

prije zbog slanja podataka u Vatikan. A dok svi `upnici ne dostave podatke ne mo`emo komple-tirati statistiku. Stoga molim odgovorno precizno i blagovremeno dostavljanje tra`enih podataka.

Ve} sada zahvaljujem i iskreno pozdravljam u Gospodinu.Vinko kardinal Pulji}

nadbiskup vrhbosanskiIlija Orki}, kancelar

Prve subote u mjesecuMolitveni dan za duhovna zvanja

Ve} je uhodana praksa u našoj Nadbiskupiji da su prve subote u mjesecu predvi|ene molitiza duhovna zvanja. Potrebno je razvijati svijest svih nas da su duhovna zvanja plod ustrajne i`arke molitve. Na to treba poticati posebno u `upama u kojima ve} godinama, pa i desetlje}imanema duhovnih zvanja.

Zato ovim molim i poti~emo `upnike i pastoralne djelatnike da se u svim `upama i zajedni-cama organiziraju molitve na prvu subotu u mjesecu s posebnom nakanom za duhovna zvan-ja. U mnogim našim `upama se ve} obavljaju pobo`nosti prvih subota u ~ast Bezgrješnom srcuMarijinu, pa je to prigoda animirati ih na molitvu za duhovna zvanja.

Kao i prijašnjih godina, u \akovu izdaju priru~nik za tu prigodu koji mo`e poslu`iti za ani-miranje molitve. Poti~ite sve obitelji da se taj dan u obiteljima po mogu}nosti zajedni~ki moli natu nakanu. Time }emo stvarati molitveno ozra~je i izvršavati Isusovu zapovijed: “Molite daklegospodara `etve da pošalje radnika u `etvu svoju!” (Mt 9, 38).

Neka ova molitva bude i zahvala Gospodinu za postoje}a duhovna zvanja i dosadašnja, kaoblagoslov Bo`ji ove mjesne Crkve.

Iskreno pozdravljam u Gospodinu!Vinko kardinal Pulji}

nadbiskup vrhbosanskiPre~. Ilija Orki}, kancelar

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2173/2010

Prvog dana Mladog ljeta 2011. Crkva slavi svetkovinu Bogomaj~instva BDM, a po odredbiSvetog Oca taj dan molimo s cijelom Crkvom za mir u svijetu. Cijela Nadbiskupija u svim zajed-nicama neka se pridru`i ovoj molitvi na veliku nakanu mira. Za taj dan Sveti Otac redovnouputi svoju poruku, pa se nadamo da }e dospjeti do svih `upa u prijevodu, te }ete prenijeti vjer-nicima u bitnim porukama ili je pro~itati.

Mi, koji još duboko osje}amo posljedice rata te nosimo tolike rane na duši i tijelu, znamodobro što zna~i mir. Posebno smo u posljednje vrijeme uvidjeli kako je i ovaj mir, koji nijepravedan, na krhkim nogama. Potrebno je moliti i uspostavljati stabilan i trajan mir koji }e

Me|unarodni molitveni dan miraSubota, 1. sije~nja 2011. godine

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2175/2010

VRHBOSNA 4/2010 313

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

po~ivati na pravednosti i jednakopravnosti. Molimo zdušno za taj Bo`ji dar u našim dušama,obiteljima, našem hrvatskom narodu i u ovoj zemlji BiH, kao i u cijelom svijetu.

Neka nas prati zaštita i zagovor Kraljice mira da budemo iskreni molitelji i graditelji mira.

U toj nadi Vas iskreno pozdravljam u Gospodinu.Vinko kardinal Pulji}

nadbiskup vrhbosanskiPre~. Ilija Orki}, kancelar

Tijekom godine sudjelujemo u dva navrata s redovnim prikupljanjima za Misije i misionare.U listopadu je prikupljanje prigodom Misijske nedjelje, a u sije~nju na svetkovinu Bogojavljenjaprikupljamo milostinju za Papinska djela svetog Djetinjstva. Tu milostinju treba ~im prijeprikupiti i dostaviti Ordinarijatu, kako bi je predali Misijskoj središnjici, a koja }e prikupljenasredstva proslijediti Kongregaciji. Htjeli bismo biti u~inkoviti da ne zate`emo s predavanjemmisijske milostinje, jer prigodom izvješ}a nije ugodno ako je naša rubrika prazna. Prigodomdolaska u Ordinarijat za dekanatske susrete je prekasno. Treba prije dostaviti.

Redovno se u Radosnoj vijesti, a i u Katoli~kom tjedniku objave poruke i prigodni tekstovi zataj dan, a imate materijale i od lanjske godine koji Vam mogu poslu`iti.

Uz iskreni Vas pozdrav `elim Vam svako dobro od Gospodina.Vinko kardinal Pulji}

nadbiskup vrhbosanskiPre~. Ilija Orki}, kancelar

BOGOJAVLJENJEDan Papinskih misijskih djela za sveto Djetinjstvo

Srijeda, 6. sije~nja 2011. godine

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2176/2010

Molitvena osmina za jedinstvo kr{}ana

18. - 25. sije~nja 2011.

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2177/2010

Isus je u svojoj Velikosve}eni~koj molitvi vapio “da svi budu jedno” (Iv 17, 21). Njegova molit-va postaje molitva Crkve koja kroz svu povijest do`ivljava bolna iskustva ugro`avanja jedinst-va Kristovih u~enika. Zato kao vjernici moramo biti svjesni da jedinstvo Crkve valja izgra|ivati,~uvati i za to moliti. Kroz osam dana Crkva na poseban na~in moli za jedinstvo krš}ana od ned-jelje 18. do nedjelje 25. sije~nja. I mi }emo se u našim `upnim zajednicama uklju~iti u tuKristovu molitvu “da svi budu jedno”, te tako ostvarivati `ivu Crkvu.

@ive}i s drugim krš}anskim zajednicama u ovoj zemlji, neka nas molitva osposobi da, ~uvaju}isvoj identitet, budemo otvoreni za ekumenski dijalog i zajedni~ki vapaj za dar jedinstva.

314 VRHBOSNA 4/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Ova molitvena osmina završava na blagdan Obra}enja sv. Pavla apostola. Dok ispovijedamovjeru u jednu, svetu, katoli~ku i apostolsku Crkvu, `elimo to svjedo~iti i za to moliti.

Srda~an pozdrav u Gospodinu!Vinko kardinal Pulji}

nadbiskup vrhbosanskiPre~. Ilija Orki}, kancelar

Molitveni dan za mir u BiH

Sve}eni~ko vije}e Vrhbosanske nadbiskupije je predlo`ilo i prihva}eno je da posebno molimoza mir u Bosni i Hercegovini. Odre|eno je da to bude posljednja nedjelja u sije~nju. U 2011.godini je to 30. sije~nja. Predla`emo da se uo~i tog dana u subotu 29. sije~nja pozove na dobro-voljnu pokoru ili post za pravedni mir u BiH. U nedjelju s vjernicima zajedno molimo i razmišl-jajmo o miru, a jedan od oblika toga razmišljanja mo`e biti nastavak ~itanja Papine porukeupu}ene za Dan mira na Novu godinu.

@ele}i mir svakom srcu i svim obiteljima, kao i svim narodima `iteljima ove zemlje Bosne iHercegovine. Iskren pozdrav u Gospodinu.

Vinko kardinal Pulji}nadbiskup vrhbosanski

Pre~. Ilija Orki}, kancelar

Nedjelja, 30. sije~nja 2011.

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2178/2010

Dan posve}enog `ivotaSvije}nica – prikazanje Gospodinovo u hramu

Ve} je postalo uobi~ajeno da na blagdan Prikazanja Gospodinova slavimo Dan posve}enog`ivota u našoj Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Tako|er je ve} ustaljen program slavljenja tog dana.

Ovim podsje}am da }e se i ove godine taj dan obilje`iti u našim redovni~kim zajednicama, aliposebno slave}i svetu Misu u katedrali u 10:30 sati i ve} uhodanim popodnevnim programom.

@ele}i što bolju pripravu i do`ivljaj proslave Dana posve}enog `ivota, iskreno pozdravljam izazivam obilje Bo`jeg blagoslova na sve Bogu posve}ene osobe.

Vinko kardinal Pulji}nadbiskup vrhbosanski

Pre~. Ilija Orki}, kancelar

Srijeda, 2. velja~e 2011.

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2179/2010

VRHBOSNA 4/2010 315

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Dan `ivotaNedjelja, 6. velja~e 2011.

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2180/2010

Po odluci Biskupa BK BiH, a na prijedlog Svetog Oca, svake godine na prvu nedjelju velja~eposebno razmišljamo i molimo za dar `ivota.

Za ovaj dan pro~elnik Vije}a za obitelj upu}uje poruku koja se mo`e pro~itati ili svojimrije~ima prenijeti vjernicima. Ne treba puno mudrosti da se mo`e sa `aljenjem konstatirati da`ivimo u vremenu u kojem caruje kultura smrti, uništenja, rata, destrukcije… Sve je manje onihkoji se usude glasno govoriti o kulturi `ivota utemeljenoj na op}eljudskim i krš}anskimna~elima. Tim više je zada}a Crkve biti “glas u pustinji” koji se ne smije dati ušutkati bez obzirana pritiske i cijenu. Krš}anski `ivot je Krist koji za sebe posvjedo~i da je Put, Istina i `ivot.

Obilje`avaju}i Dan `ivota molimo Ga da omekša naša tvrda srca te da se ne bojimo `ivota.Hoditi s njime je naj~eš}e trnovit put,ali vodi u sigurnu budu}nost.

S tom sigurnoš}u i molitvom iskreno vas pozdravljam u Gospodinu. Vinko kardinal Pulji}

nadbiskup vrhbosanskiIlija Orki}, kancelar

Me|unarodni Dan bolesnika i zdravstvenih djelatnika

Petak, 11. velja~e 2011. godine

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2181/2010

Po `elji Svetog Oca na spomendan Gospe Lurdske, 11. velja~e, svake godine molimo za svezdravstvene djelatnike i sve one koji skrbe o bolesnicima, kao i za sve bolesnike. Ovim pozivamsve sve}enike i sve pastoralne djelatnike da za taj dan organiziraju u svim `upama molitvenidan i animiranje javnosti za posebno vrednovanje svih onih koji skrbe za bolesnike. Tako|er,potrebno je u svima nama odgajati plemenite osje}aje skrbi za sve bolesnike kako bi u svakom~ovjeku prepoznali Isusa koji trpi. Tamo gdje postoje medicinski centri i bolnice, neka se orga-nizira animacija i pastoralni program obilje`avanja ovog molitvenog dana.

U mnogim našim `upama i obiteljima sve se više zanemaruje ona bitna utjeha vjere našihbolesnika. Ovaj je dan posebna prigoda odgajanja svijesti i savjesti kako bi svi odgovornije pos-tupali s našim bolesnicima omogu}uju}i im primanje sakramenta bolesni~kog pomazanja.

Srda~an pozdrav u Gospodinu!Vinko kardinal Pulji}

nadbiskup vrhbosanskiPre~. Ilija Orki}, kancelar

316 VRHBOSNA 4/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Dani posta i nemrsa u 2011. godini su: Pepelnica (^ista srijeda) – 9. o`ujka i Veliki petak, 22.travnja.

Post i nemrs na ta dva dana obvezuje sve one koji su punoljetni do zapo~ete šezdesetegodine (usp. kan. 1249-1253 i KKC br. 1430, 1434-1439; 2043).

Ujedno je nemrs propisan u sve petke u godini, ali se izvan korizme mogu zamijeniti dru-gom pokorom. Nemrs obvezuje sve koji su navršili ~etrnaest godina do kraja `ivota.

Uz ove crkvene propise, trajno ostaje potreba odgajanja u pokori i obra}enju. Zato `elim dau pastoralu i katehezi istinski bude prisutna formacija u duhu pokore.

Iskren pozdrav i blagoslov `eliVinko kardinal Pulji}

nadbiskup vrhbosanskiPre~. Ilija Orki}, kancelar

Post i nemrs u 2011. godini

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2182/2010

Susret animatora liturgijskog pjevanja Vrhbosanske nadbiskupije

Subota, 26. velja~e 2011.

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2184/2010

U subotu, 26. velja~e 2011. godine, u dvorani Pavla VI. u Vrhbosanskoj katoli~koj bogoslovi-ji, odr`at }e se susret animatora liturgijskog pjevanja Vrhbosanske nadbiskupije s po~etkom u9.30 h. Program susreta }e biti objavljen naknadno.

Termin i program susreta liturgijskih zborova }e tako|er biti objavljen naknadno.

Koristim prigodu i zahvaljujem i na ovaj na~in voditeljima liturgijskih zborova i svimpjeva~ima, koji i na taj na~in iskazuju svoju privr`enost Crkvi i oboga}uju liturgiju u svojimzajednicama.

Uz zahvalu iskreno vas pozdravljam u Gospodinu.

Vinko kardinal Pulji}nadbiskup vrhbosanski

Ilija Orki}, kancelar

VRHBOSNA 4/2010 317

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Kvatre su osobiti dani kada Crkva poziva vjernike na molitvu, djela pokore i ljubavi naodre|enu nakanu. U kvatrenu subotu slavi se misa koja }e odgovarati duhovnom usmjerenjukvatri, velike nakane Crkve (v. Red euh. procesije, kvatri i prosnih dana, str. 33-51).

Proljetne kvatre: u prvom tjednu Korizme (16. - 19. o`ujka):OPROŠTENJE GRIJEHA.

Ljetne kvatre: u prvom tjednu po Duhovima (15. - 18. lipnja):POSVE]ENJE LJUDSKOG RADA;

Jesenske kvatre: sredinom mjeseca rujna (21. - 24. rujna):SVE]ENI^KA ZVANJA;

Zimske kvatre: iza druge nedjelje Došaš}a (7. - 10. prosinca):ZAHVALA I DJELOTVORNA LJUBAV.

Neka nas prati milost obra}enja i rasta u vjeri, ljubavi i nadi kroz ove milosne dane.

U tom duhu iskren pozdrav u Gospodinu!Vinko kardinal Pulji}

nadbiskup vrhbosanskiIlija Orki}, kancelar

Kvatre u 2011. godini

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2174/2010

Nedjelja solidarnosti

Nedjelja, 27. o`ujka 2011.

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2187/2010

Na Sve}eni~kom vije}u Vrhbosanske nadbiskupije je odlu~eno uvesti jednu nedjeljusve}eni~ke solidarnosti. Prevelike su socijalne razlike me|u sve}enicima, zato `elimo pomo}ionim sve}enicima koji su u te`em materijalnom stanju.

Na tre}u korizmenu nedjelju, 27. o`ujka 2011. godine, skupljat }e se milostinja u svim`upama kao izraz naše solidarnosti sa `upama koje imaju skromnije mogu}nosti.

@upe koje imaju svoju partnersku `upu dostavljaju prikupljena sredstva direktno toj `upi,ostale `upe trebaju dostaviti milostinju Ekonomatu.

Naša sve}eni~ka i vjerni~ka solidarnost bi trebala biti posebno izra`ena u ovoj godinisve}enika i godini Memorije za solidarnost. Puno pomo}i te znakova pa`nje i razumijevanjasmo primali u ratno i poratno vrijeme. O~ito je došlo vrijeme oslanjanja na vlastite snageizgra|uju}i osje}aj solidarnosti i pomaganja onima koji su potrebni naše pomo}i i vjerni~keskrbi. Neka nas u tome prati neumorni duh i zagovor sv. Ivana Marije Vianneya.

U toj vjeri i nadi vas iskreno pozdravljam u Gospodinu.Vinko kardinal Pulji}

nadbiskup vrhbosanskiIlija Orki}, kancelar

318 VRHBOSNA 4/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Ve} je postala tradicija da sve}enici naše Nadbiskupije na Veliku srijedu slave sa svojimOrdinarijem sv. Misu posvete ulja u kojoj obnavljaju svoja sve}eni~ka obe}anja. Neki su, na`alost, shvatili da je dovoljno da na tu Misu do|e dekan ili predstavnik dekanata, te preuzmeposve}eno ulje za dekanat.

Ova sv. Misa u kojoj obnavljamo svoja sve}eni~ka obe}anja na poseban na~in u~vrš}uje našezajedništvo i poti~e na solidarnost me|u sve}enicima. Trebalo bi nas tako|er vratiti na našepo~etke kada je svaki osobno izrekao “Evo me Onome kome sam povjerovao”. Stoga bi bilologi~no da svi sve}enici upravo na toj Misi zahvale na daru sve}eništva i poslanja uVrhbosanskoj nadbiskupiji. Obnova sve}eni~kih obe}anja, uz vra}anje na po~etke – dan našegsve}eni~kog re|enja, pokazuje nam put, daje snagu i sigurnost našim krhkim nastojanjima.

Na ovaj dan sve}enici iskazuju i svoju solidarnost (Djela sv. Petra) poma`u}i svojim prilozi-ma školovanje sve}enika u misijskim zemljama. Svoje priloge mo`ete predati osobno u ekono-matu Nadbiskupije ili preko dekana. Nadam se da }e ta solidarnost posebno do}i do izra`aja ugodini memorije za solidarnost.

U toj nadi vas iskreno pozdravljam u Gospodinu.Vinko kardinal Pulji}

nadbiskup vrhbosanskiIlija Orki}, kancelar

Obnova sve}eni~kih obe}anja i posveta ulja

Velika srijeda, 20. travnja 2011. godine u 10.30 sati

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2188/2010

XVII. Sabor prezbitera Vrhbosanske nadbiskupije

Sarajevo, srijeda 4. svibnja 2011.

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2192/2010

Ve} je ustaljen termin susreta svih sve}enika Vrhbosanske nadbiskupije, dijecezanskih iredovni~kih, u srijedu nakon druge uskrsne nedjelje. Premda je ove godine Uskrs malo kasnijenismo htjeli mijenjati termin susreta. Praksa je da se na ovom susretu obradi novi crkveni doku-ment bilo da ga je izdala Sveta Stolica ili naša Mjesna crkva. Tako }emo ove godine obraditipostsinodalnu pobudnicu pape Benedikta XVI. Verbum Domini koja je tiskana ove godine i utijeku je prijevod na Hrvatski jezik. Program sabora }e biti naknadno objavljen.

Današnji Papa nam ~esto stavlja na srce va`nost Rije~i Bo`je koja u strpljivom promišljanjudaje odgovore svim vremenima i bremenima.

Koristim prigodu i na ovaj na~in zahvaliti svim sve}enicima naše Nadbiskupije koji hrabro inesebi~no `ive i naviještaju Rije~ Bo`ju.

Sve}enici koji eventualno ne mogu do}i na naš godišnji susret neka svoju pismenu ispri~nicudostave ovom Ordinarijatu.

Uz zahvale iskreno vas pozdravljam u Gospodinu.

Luka Tunji}, generalni vikarIlija Orki}, kancelar

VRHBOSNA 4/2010 319

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Ustaljen je obi~aj da se za proljetnu dekanatsku koronu odredi tema koju }e se obra|ivati nasusretu sve}enika po dekanatima.

Na nacionalnoj razini se priprema susret Hrvatskih katoli~kih obitelji. Tom prigodom 04. –05. lipnja 2011. godine }e i papa Benedikt XVI. posjetiti Hrvatsku. I mi u našoj Nadbiskupiji`elimo podsvijestiti va`nost obitelji u crkvi i društvu. Svjedoci smo svakodnevnog rastakanja inestajanja obitelji kao institucije i središta odgoja, koja se, na`alost, sve manje temelji na Kristu.Zbog toga }e tema proljetne korone biti Obiteljsko zajedništvo u Kristu. Planira se organiziratiObiteljski dan u našoj Nadbiskupiji tijekom 2011. godine. O~ekujemo konkretne prijedloge izsvih dekanata na koji na~in bismo mogli organizirati predvi|eni obiteljski dan. O~ekujemotako|er prijedloge “s terena” sustavnijeg pastorala obitelji u našoj Nadbiskupiji. Potrebni suvaši prijedlozi kako bi ono što se predlo`i bilo uistinu i provodljivo u `upama.

Siguran sam da dijelite mišljenje da obitelji koje se temelje na Kristu imaju svoju vitalnost ine trebaju brinuti za budu}nost. Ali isto tako da se u obitelji sve više uvla~i nesigurnost idezorijentiranost. Naš narod, crkva i cijela civilizacija }e pasti ili opstati upravo na testu obitelji.

U nadi da je Krist temelj svih naših nastojanja iskreno pozdravljam u Gospodinu.

Luka Tunji}, generalni vikarIlija Orki}, kancelar

Proljetna Dekanatska korona 2011. godineDatum: 27. studenoga 2010.Broj: 2189/2010

Raspored termina za krizmu u Vrhbosanskoj nadbiskupiji 2011. godine

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2191/2010

30. travnja 2011. Kupres 11h i Suho Polje 16h – biskup Sudar30. travnja 2011. Fojnica 17h kardinal i gost iz Klagenfurta

1. svibnja 2011. Busova~a 11h; Kreševo 17h – biskup Sudar1. svibnja 2011. Vidovice 17h – kardinal

7. svibnja 2011. Podmila~je 11h; Dobreti}i 16h – kardinal7. svibnja 2011. Kiseljak 11h; Gromiljak 16h - biskup Sudar

8. svibnja 2011. Bugojno 11h Uskoplje 16h - biskup Sudar8. svibnja 2011. Rama-Š}it 11h; Rumboci 16h - kardinal

14. svibnja 2011. Ban Brdo 16h – biskup Sudar14. svibnja 2011. Doboj 17h - kardinal

15. svibnja 2011. @abljak 11h Jelah 16h - biskup Sudar15. svibnja 2011. Oštra Luka-Bok 11h Grebnice 16h – kardinal

21. svibnja 2011. Sivša 11h Tolisa 17h – kardinal

320 VRHBOSNA 4/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

21. svibnja 2011. Doljani 11h Gra~ac 17h - (biskup Sudar)

22. svibnja 2011. Uzdol 10h Bistrica/Uskoplje/ 15h – biskup Sudar22. svibnja 2011. Domaljevac 11h Orašje 16h – kardinal

28. svibnja 2011. Vukanovi}i 17h – kardinal29. svibnja 2011. Zenica 11h @ep~e 17. h – kardinal

4. lipnja 2011. Kandija 11h Glavice 17h – biskup Sudar (Upitno je radi papinog pohoda ZGB)5. lipnja 2011. Brestovsko 11h Kraljeva Sutjeska 17h – biskup Sudar (?)

11. lipnja 2011. Vitez 11h - kardinal11. lipnja 2011. Globarica 11h Zavidovi}i 17h – biskup Sudar

12. lipnja 2011. Prozor 11h – biskup Sudar12. lipnja 2011. katedrala 10.30h - kardinal

Mr. Luka Tunji}, generalni vikarIlija Orki}, kancelar

XIV. Ministrantsko zborovanje

Sarajevo, subota 14. svibnja 2011.

Datum: 27. studenoga 2010.Broj: 2193/2010

Ovogodišnje ministrantsko zborovanje je 14. svibnja 2011. godine. Prethodnih godina je ter-min zborovanja bio krajem travnja ili po~etkom svibnja. Ove godine je malo kasnije zbogUskrsa kojeg }emo slaviti 24. travnja 2011. godine. Odr`at }e se u Sarajevu u duhu godineMemorija za solidarnost pod geslom “Solidarnost ministranta u `upnoj zajednici”. Potrebno jesve uzraste u `upi odgajati za ljubav prema svome kraju i krš}ansku osjetljivost, po~evši upra-vo od najmla|ih koji mogu `upniku i `upi biti od velike koristi. Uspjeh je sigurniji ako se nas-tojanja na tom planu susre}u i dopunjaju u obitelji i `upnoj katehezi.

Kviz }e biti iz dvije pastoralne poslanice o Memoriji za solidarnost (Vrhbosna broj 2/2009. br.1032/2009 str. 145 – 147 i Vrhbosna broj 4/2010. br. 2193/2010.), kao i va`nija mjesta u Bibliji kojapoti~u na memoriju i solidarnost te zapovijedi ljubavi i osnovne molitve naše vjere a kojetako|er poti~u na pastoralnu temu ove dvije godine.

U Vrhbosni br.1/2009 str. 65-66 su upute i sugestije za pripravu XII. Ministrantskog zborovan-ja, koje mogu okvirno poslu`iti i za ovogodišnju pripravu, s tim što }e se konkretnije uputeposlati naknadno.

Prošle godine su ~lanovi @PV – a i @EV – a imali prigodu slušati predavanja i zajedno razmiš-ljati na temu Memorija za solidarnost, a ove godine je evo prigoda djeci i mladima malo više pri-bli`iti ovu va`nu temu i nešto konkretnije uraditi.

Zahvaljuju}i na dosadašnjem pastoralnom zalaganju iskreno pozdravljam u Gospodinu.

Luka Tunji}, generalni vikarIlija Orki}, kancelar

VRHBOSNA 4/2010 321

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Imenovanja i premještaji

Vl~. gosp. Stjepan Kušan, DI, imenovan `upnim vikarom u `upi sv. Ignacija Grbavica –Sarajevo (Dekret br. 2019/2010 od 29. listopada 2010.)

Vl~. gosp. Ivica Hadaš, DI, razriješen slu`be `upnog vikara u `upi svetog Ignacija Grbavica– Sarajevo (Broj 2020/2010 od 29. listopada 2010.)

Vl~. gosp. Prof. Dr. sc. Šimo Marši} imenovan povjerenikom za duhovnu formaciju studenatalaika na Katoli~kom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu (Broj 2086/2010 od 12. studenoga 2010.)

Dozvole

Novi pe~ati

Dekret broj: 1923-1/2010 od 16. listopada 2010: Daje se dozvola za blagoslov kapele imrtva~nice u Donjoj Ri~ici, `upa Srca Marijina Skopaljska Gra~anica

Dekret broj: 1930-1/2010 od 19. listopada 2010: Daje se dozvola za radove u crkvi sv. Ane u@abljaku, `upa Svete Ane – @abljak.

Dekret broj 1961/2010 od 22. listopada 2010: Daje se dozvola za kupovinu zemljišta za grad-nju `upne crkve u Husinu, `upa Ro|enja BDM – Husino

Dekret broj: 1999/2010 od 27. listopada 2010: Daje se dozvola za obnovu filijalne crkve uSebeši}u, `upa Svetog Ilije proroka – Rostovo

Dekret broj: 2023/2010 od 29. listopada 2010: Daje se dozvola za nastavak ure|enja `upnecrkve u Be`lji – postavljanje vitraja, `upa Ro|enja BDM Be`lja

Dekret broj: 2044/2010 od 5. studenoga 2010: Daje se dozvola za kupnju parcele uz `upnucrkvu u Bugojnu, `upa Sv. Ante Padovanskog – Bugojno

Dekret broj: 2106/2010 od 15. studenoga 2010: Daje se dozvola za izvo|enje radova u crkven-om dvorištu u `upi @ep~e, `upa Svetog Ante Padovanskoga – @ep~e

Dekret broj: 2118/2010 od 16. studenoga 2010: Daje se dozvola za gradnju `upne ku}e uLjubini, `upa Svetog Ilije proroka – ^emerno

Dekret broj: 2153-1/2010 od 25. studenoga 2010: Izdana dozvola za izvanrednog djelitelja sv.Pri~esti s. Violeti ]eki} u `upi Vidovice, `upa Svetog Vida mu~enika – Vidovice

322 VRHBOSNA 4/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

01. listopadaU 11.00 sati Nadbiskup je predvodio

euharistijsko slavlje u `upi Sv. Male Terezije –Ledinac, o proslavi patrona. U 18.30 Nadbiskupje primio gosp. Adelia Bergamaschia.

02. listopadaU 10.00 sati Nadbiskup je nazo~io sjednici

pastoralnog vije}a VN. U 11.00 sati Nadbiskupje predvodio euharistijsko slavlje u katedralisa sve}enicima i nekoliko stotina hodo~asnikaiz Slavonskog Broda. U 15.30 Nadbiskup je uVBS-u imao sastanak s odgojiteljima. U 18.00sati Nadbiskup je primio trinaest parlamen-taraca iz Italije.

03. listopadaU 7.30 Nadbiskup je izišao na izbore i

ispunio svoju gra|ansku du`nost. 04. listopadaU 9.00 sati Nadbiskup je primio p. Krešimira

Djakovi}a, `upnika na Grbavici. U 12.00 satiNadbiskup je predvodio euharistijsko slavljeza po~etak nove akademske godine na KBF-u,u crkvi sv. ]irila i Metoda u VBS-u.

5. – 8. listopadaNadbiskup je u Rimu. 9. listopadaU 11.00 sati Nadbiskup je predvodio

euharistijsko slavlje u Mariji Bistrici – hodo~-aš}e vjernika iz Sarajevske nadbiskupije iBanjalu~ke biskupije.

11. listopadaU 12.15 Nadbiskup je primio vl~. dr. Šimu

Marši}a. U 15.00 sati Nadbiskup je presjedaosjednici glede daljnjih radova oko Sve}eni~kogdoma. U 18.00 sati u kapelici Nadbiskupskogordinarijata, Nadbiskup je krstio dvoje djece.

12. listopadaU 9.00 sati Nadbiskup je primio prof.

Zdravka Šurlana iz Internacionalne lige Hum-anista. U 9.45 Nadbiskup je primio mons. IvuTomaševi}a, a u 10.00 sati misionara fra IlijuBariši}a. U 11.45 Nadbiskup je primio vl~. Ma-rinka Mrkonji}a. U 15.00 sati Nadbiskup je pr-esjedao Sjednici konzultora. U 17.30 Nadbisk-up je primio vl~. Marka Stanuši}a.

13. listopadaU 9.00 sati Nadbiskup je presjedao sjednici

Sve}eni~kog vije}a VN. U 14.30 Nadbiskup je

primio mons. Matu Janji}a te vl~. Mirka Šimi}a.U 16.00 sati Nadbiskup je uz nazo~nost mons.Franje Komarice, banjalu~kog biskupa primioodgovorne iz Radia Marije – Rima. U 17.30Nadbiskup je primio vl~. dr. Zdenka Spaji}a.

14. listopadaU 8.45 Nadbiskup je primio vl~. Miljenka

D`altu. U 11.00 sati Nadbiskup je imao susretu nuncijaturi s mons. Alessandrom D Erricom,apostolskim nuncijem u BiH.

15 – 17. ListopadaNadbiskup je boravio u Skoplju kao osobni

izaslanik Svetog Oca prigodom obilje`avanjaStote obljetnice ro|enja bl. Majke Terezije iprijenosa smrtnih ostataka njenog oca Nikole.

18. listopadaU 8.30 Nadbiskup je primio Misionarke

ljubavi s. Nadu, regionalnu poglavaricu i s.Tomislavu. U 10.00 sati Nadbiskup je sudjelo-vao na sve~anoj akademiji KBF-a prigodomslavlja Dana fakulteta i proslave zaštitnika Sv.Luke, a u 11.00 sati Nadbiskup je predvodioeuharistijsko slavlje u sjemenišnoj crkvi. U po-podnevnim satima Nadbiskup je pohodio donAntu Jeli}a u mostarskoj bolnici.

19. listopadaU 8.15 Nadbiskup je primio vl~. Josipa Vaj-

dnera. U 15.00 sati Nadbiskup je primio @eli-mira Tomaševi}a, a u 17.30 Nadbiskup je prim-io gosp. Giovannia Battista Celiente.

20. listopadaU 9.00 sati Nadbiskup je pohodio Inter-

nacilonalnu Ligu Humanista i susreo se s prof.Zdravkom Šurlanom povodom organiziranjašestog Kongresa Djeca svjeta ranjenog djetinjstvau Zagrebu. U popodnevnim satima Nadbis-kup je otputovao u Banja Luku i gostovao uemisiji RTRS zajedno s ostalim vjerskim pred-stavnicima u BiH.

21. listopadaU 9.00 sati Nadbiskup je imao sastanak s

pre~. M. Zubkom, pre~. L. Kesed`i}em, vl~. F.Stanuši}em i vl~. D. Ivanovi}em oko uskla|iv-anja ekonomata bogoslovije i Sve}eni~kogdoma. U 10.00 sati Nadbiskup je primio fra Jo-zu Marin~i}a `upnika iz Osove, a u 11.30 Nad-biskup je u katedrali pogledao izvedbu rado-va. U 15.00 sati Nadbiskup je presjedao

Nadbiskupova kronikaod 1. listopada 2010. do 25. studenoga 2010.

VRHBOSNA 4/2010 323

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Sjednici Ordinarijata. U 17.30 Nadbiskup jeprimio vl~. dr. Darka Tomaševi}a.

22. listopadaU 9.00 sati Nadbiskup je primio gosp.

Antona Lovrenovi}a. U 10.00 sati Nadbiskupje primio gosp. Adisa Šušnjara iz KoalicijeRekoma i dvije novinarke. U 14.30 Nadbiskupje primio vl~. Miroslava ]avara. U ve~ernjimsatima je primio mons. Juraja Jezerinca, voj-nog ordinarija u RH.

23. listopadaU 11.00 sati Nadbiskup je koncelebrirao i

propovijedao pod misom za domovinu naBobovcu koju je predvodio mons. Juraj Jezer-inac, vojni ordinarij u RH. U popodnevnimsatima Nadbiskup je otputovao u Zagreb.

24. listopadaU 16.00 sati u bogosloviji zagreba~ke nad-

biskupije Nadbiskup je nazo~io sve~anoj aka-demiji prigodom slavlja 120. godina Dru`beSMI. Nakon akademije Nadbiskup je koncele-brirao pod misom u zagreba~koj prvostolnici.

25. listopadaU 10.00 sati Nadbiskup je sudjelovao na

šestom Svjetskom kongresu ILH u Zagrebu. U19.00 sati u Gradskoj kavani grada ZagrebaNadbiskup je nazo~io predstavljanju knjigeKardinal od Vrhbosne.

26. listopadaU 10.00 sati Nadbiskup se susreo s presjed-

nicom hrvatske Vlade Jadrankom Kosor u za-greba~kim Banskim dvorima.

27.listopadaU 10.00 sati Nadbiskup je primio vl~. dr.

Franju Topi}a. U 11.00 sati Nadbiskup je prim-io dr. Bo`u Ljubi}a. U popodnevnim satimaNadbiskup je otputovao u Njema~ku.

28. listopadaNadbiskup je bio u Njema~koj.29. listopadaU 7.00 sati Nadbiskup je predvodio euharis-

tijsko slavlje u bogoslovskoj kapelici uz nazo~-nost odgojitelja i bogoslova. U 10.00 sati Na-dbiskup je primio vl~. Iliju Ivoša, a u 10.30 vl~.Maria Oršoli}a. U 14.30 nadbiskup je primiovl~. Miroslava ]avara.

30. listopadaU 11.00 sati Nadbiskup je predvodio euh-

aristijsko slavlje u `upi Borovica, a nakon miseblagoslovio kri` i spomen obilje`je poginulimborovi~anima u Domovinskom ratu.

31. listopadaU 11.00 sati Nadbiskup je predvodio

euharistijsko slavlje u Mariji Bistrici prigodomzahvalnosti i završetka hodo~aš}a kroz ovugodinu. Prije slavlja Mise je pohodio Karmel uMariji Bistrici.

1. studeniU 8.30 Nadbiskup je primio don Antu

Bakovi}a. U 10.30 prigodom dana Svih SvetiNadbiskup je predvodio euharistijsko slavlje usarajevskoj prvostolnici, a u 15.00 sati na gra-dskom groblju Sv. Josip. U ve~ernjim satimapohodio Karmel na Stupu.

2. studeniU 11.00 sati Nadbiskup je predvodio

euharistijsko slavlje na groblju Bare, a u 13.00sati na groblju Vlakovo. U 16.30 Nadbiskup jedao intervju za Federalnu TV. U 17.30 Nadbis-kup je bio gost u emisiji kod Be~iragi}a na TV1.U ve~ernjim satima primio nadbiskupa beogr-adskog mons. S. Ho~evara.

3. studeniZasjedanje BK BiH zapo~elo u zgradi VBS.

U 15.00 sati Nadbiskup je primio delegacijuvojske RH. U 15.45 Nadbiskup je primio gosp.Igora Kamo~ajia, zamjenika gradona~elnikagrada Sarajeva. U 16.00 sati zasjedanje BK. U18.00 sati Nadbiskup je predvodio euharisti-jsko slavlje u katedrali zajedno s ostalim ~lan-ovima BK-e za pokojne (nad)biskupe, sve}e-nike, redovnike i redovnice.

4. studeniU 7.00 sati Nadbiskup je predvodio euharis-

tijsko slavlje u bogoslovskoj zajednici zajednos ostalim biskupima koji su nazo~ili zasjedanjuBK. U 9.00 sati Nadbiskup je zajedno s ostalimbiskupima posjetio sjedište Franjeva~ke pro-vincije Bosne Srebrene, zatim svetište GospeStupske i Tunel spasa. u 16.00 sati nastavljeno jezasjedanje BK.

5. studeniU 9.00 sati zasjedanje BK. U 12.00 sati

usljedila je konferencija za novinstvo. 6. studeniU 10 sati primio Damira Ivanovi}a, ekono-

ma u bogosloviji. U 19.00 sati Nadbiskup jegostovao u Dnevniku TVBH.

7. studenogU 9.00 sati Nadbiskup je predvodio euharis-

tijsko slavlje u `upi sv. Luke – Novi Grad.8. studeniU 9.00 sati Nadbiskup je primio gosp.

324 VRHBOSNA 4/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Nikicu Gr`i}a, odvjetnika. U 10.00 satiNadbiskup je dao intervju za TV Kiss. U 12.30Nadbiskup je predvodio euharistijsko slavljesa zagreba~kim hoda~asnicima J. Stadleru usjemenišnoj crkvi. U 14.30 Nadbiskup je prim-io gosp. Nikolaja, mitropolitu dabrobosan-skog. U 16.00 sati Nadbiskup je primio Bo`anuKatava, savjetnicu u MRV-u.

9. studeniU 11.00 sati Nadbiskup je primio gosp. Fla-

mur Gashia, veleposlanika Republike Albanije.U 11.45 Nadbiskup je primio dr. Marka Bebeka,gradona~elnika grada Makarske, gosp. MatuJujnovi}a vlasnika Promet-Makarska i gosp.Ivana Pan|i}a. U 19 sati je sudjelovao na pro-gramu HTV “Lijepa naša” u Skenderiji.

10. studeniU 9.30 Nadbiskup je presjedao na dekan-

skoj konferenciji. U 17.00 sati Nadbiskup jedao intervju za radio Federaciju. U 15.00 sati jeprimio pre~. Bartola Luki}a, `upnika iz OštreLuke-Bok i pre~. Stipu Kne`evi}a, `upnika uN. Travniku. U 17.30 Nadbiskup je primio vl~.dr. Šimu Marši}a.

11. studeniU 9.00 sati Nadbiskup je primio g-|u Tanju

Miškovi}. U 10.00 sati Nadbiskup je imao sas-tanak s odgovornima za ustrojstvo ekonomatabogoslovije i Sve}eni~kog doma. U 15.00 satiNadbiskup je presjedao sjednici ordinarijata.U 21.00 sat Nadbiskup je dao intervju za tre}iDnevnik u FTV.

12.studeniU 10.00 sati Nadbiskup je primio gosp. Drag-

ana ̂ ovi}a. U 15.00 sati Nadbiskup je primio pr-vog zamjenika visokog predstavnika gosp. Ro-dericka Moorea. U 16.30 Nadbiskup je primiobogoslova Sinišu Jozi}a , te vl~. Roberta Ru`i}a.

13. studeniU 10.00 sati Nadbiskup je nazo~io susretu ro-

ditelja i odgojitelja u Nadbiskupijskom sjem-eništu u Travniku, a u 11.30 Nadbiskup je pred-vodio euharistijsko slavlje u sjemenišnoj crkvi.

14. studeniU 10.30 Nadbiskup je predvodio euharisti-

jsko slavlje o desetoj obljetnici posvete crkvesv. Mati Slobode na Jarunu – Zagreb. U 15.30Nadbiskup je gostovao na HKR-u u Zagrebu.U povrtaku iz Zagreba navratio Salezijancimau @ep~u.

15. studeniU 8.30 Nadbiskup je gostovao na jutarnjem

programu TV SA. U 9.30 Nadbiskup je imaosusret s dr. Gavrankapetanovi}em, generalnimdirektorom u KBC Koševo. U 11.30 Nadbiskupje sudjelovao na sjednici MRV-a. U 15.00 satiNadbiskup je primio vl~. Fabijana Stanuši}a. U16.00 sati Nadbiskup je primio g.-|u SabinuWölkner iz Konrad Adenauer- Stiftung.

16. studeniU 10.00 sati Nadbiskup je nazo~io susretu

`upnika od bogoslova i odgojitelja u VBS-u. U18.30 Nadbiskup je bio na prijemu kod reis-ule-me Mustafe Ceri}a povodom Kurban bajrama.

17. studeniU 10.00 sati Nadbiskup je primio odgov-

orne za osnivanje Radio Marije u BiH. U 15.00sati Nadbiskup je primio s. Davorku, KBLj.

18. studeniU 11.00 sati Nadbiskup je bio kod apostolskog

nuncija mons. Alesandra D’Errica. U popo-dnevnim satima Nadbiskup je otputovao u Rim.

19. – 20. studeni Nadbiskup je sudjelovao na konzistoriju

kardinala u Rimu. U ve~ernjim satima Nadbi-skup je otputovao u Berlin.

21. studeniU 12.00 sati Nadbiskup je predvodio euh-

aristijsko slavlje u Berlinu o proslavi ~etrdesetgodina HKM.

23. studeniU 11.00 sati Nadbiskup je primio mons. Ivu

Tomaševi}a. U 14.00 sati Nadbiskup je primiovl~. Ivu Kopi}a i vl~. Borisa Salapi}a. U 15.00sati Nadbiskup je primio gosp. Vlatka Filipo-vi}a. U 18.00 sati Nadbiskup je predvodio mi-sno slavlje u crkvi ]irila i Metoda s ~lanovimakatedralnog zbora.

24. studeni U 15.00 sati Nadbiskup je primio fra Marija-

na Karaulu i fra Stjepana Pavi}a. U 16.00 satiNadbiskup je primio vl~. Marka Majstorovi}a.U 18.00 sati Nadbiskup je primio pre~. AugutaHeriberta, po~asnog kanonika Stolnog kaptola.

25. studeniU 9.00 Nadbiskup je primio vl~. Miroslava

]avara. U 9.30 Nadbiskup je primio dr. Zv-onku Juriši}a i predstavnike iz HSP BiH. U11.00 sati Nadbiskup je predvodio euharisti-jsko slavlje u kapelici VBS-a o zavr{etkuduhovnih vje`bi za bogoslove.

Kroniku vodio: vl~. Davor Topi}, tajnik

VRHBOSNA 4/2010 325

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

326 VRHBOSNA 4/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

VRHBOSNA 4/2010 327

IZ K

OR

ES

PO

DEN

CIJ

E

“Mi, vaši susjedi-komšije `elimo do`ivjetiradosne muslimane u vjeri ne tuma~e}i vašuvjeru nego poštuju}i je radi slobode savjesti”

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinalVinko Pulji} uputio je, 15. studenog u prigodiproslave Kurban - bajrama najiskrenije ~estitkereisu-l-ulemi Islamske zajednice u BiH Mustafief. Ceri}u i svim muslimanima u Bosni iHercegovini.

“Pripravljanje Kurbana i dijeljenje s onim na-jbli`ima znak je vjerni~kog povezivanja. @elimda ovogodišnje slavlje Kurban-bajrama muslim-anima donese radost vjere i spremnost za izgra-|ivanje pravednijeg društva za svakog ~ovjeka.Nakon ovih nemilih iskustava u posljednje vri-jeme, va`no je da zajedni~ki izgra|ujemo ovodruštvo kako bi u njemu bilo više razumijevan-ja i povjerenja kao i pravde za svakog ~ovjeka”,

napisao je kardinal Pulji} u svojoj ~estitci isti~u}ida na osobit na~in svoje nastojanje trebajuzajedno usmjeriti ka ugra|ivanju u društvozdravih moralnih i duhovnih na~ela koja ulije-vaju u ~ovjeka nadu za `ivot i spremnost naotvaranje perspektive za bolje sutra.

“Mi, vaši susjedi-komšije `elimo do`ivjetiradosne muslimane u vjeri ne tuma~e}i vašuvjeru nego poštuju}i je radi slobode savjesti ipravednih me|uljudskih odnosa. Iz togvjerni~kog nastojanja `elimo da iz duha vjeresvako zlo zaustavljamo i izgra|ujemo sigurani stabilan pravedni mir na ovim prostorima”,napisao je kardinal Pulji} mole}i svemogu}egBoga da zaustavi svaku zlu ruku rata i ubijan-ja te da se nikad više ne dogodi nepravde istradanje nevinih ljudi.

(kta)

Bajramska ~estitka kardinala Pulji}a reisu Ceri}u

Sarajevo, 15. studeni 2010.

Sada se pripravite, zauzmite mjesta damo`ete komotno slušati i pratiti ovu propovi-jed. Prva moja rije~ neka bude rije~ pozdrava,od srca i ja pozdravljam vojnog ordinarija uRH, svu bra}u misnike, posebno vojne kapela-ne na ~elu s ravnateljem, pozdravljam sve vasbra}o i sestre ovdje prisutne svih strukturavojnih i redarstvenih, politi~kih i gra|anskih,a tako|er i sve udruge, naše bogoslove; sve odsrca pozdravljam i radujem se s vama zajednona ovom Bobovcu da Boga slavimo zajedno.Istinski pozdravljam sve medijske djelatnikeelektronskih medija i tiskovina, koje prenoseovu sve~anost s Bobovca, pa i one koje nasslušaju tako|er ih od srca pozdravljam.

Kako zajedno s vama ne zahvaliti dobromBogu za ovaj divni dan, kad nas ovako suncedivno umiva u ovoj jesenskoj lijepoj prirodi naovom divnom Bobovcu na našim povijesnimtemeljima. Hvala ti Bo`e za ovaj dan. Evo mje-sec je listopada kad na poseban na~in Gospumolimo i krunicu molimo, jer utkano je to unašu povijest, narodno bi}e i našu vjeru i pob-o`nost. Ujedno je mjesec kad molimo za misijei misionare. Evo sutra je misijska nedjelja. Da-nas je sveti Ivan Kapistran on je zaštitnik vo-jnih kapelana; pa evo neka vas sveti Ivan ~uva.

Kako smo s ovim jednostavno po~eli. Našuzemlju, vidimo, nagrizaju sa svih strana, pasmo osjetili potrebu i idemo ~uvati našepam}enje. Moliti za našu domovinu. Tako smoodlu~ili i prije devet godina zapo~eli. Ovo jedeveti put da se penjemo na Bobovac. Uzhodo~asnike zahvaljuju}i ustrojstvu vojnogdušobri`ništva po~elo se organizirati i vojnohodo~aš}e. Došli smo moliti zajedno. Ovdjegdje je `ivjela i na glasu umrla kraljica Kat-arina. Svake godine propovijedam o njoj. Ovegodine }u malo druga~ije, `elim od nje u~iti.Kao što je obi~aj u doma}instvu da doma}icalomi kruh, dijeli ga za stolom. Na taj na~in`elim upravo to ~initi lomiti kruh rije~i Bo`jeda se nahranimo. Rekli smo da smo ovdjedošli moliti za mir, Bog je naš mir. Bog mira bios vama, ka`e sv. Pavao. Ovdje za sebe ka`esam Isusu Krist ja sam vaš mir. @elimo upravo

toga postati svjesni, ali i u~iti od kraljice Ka-tarine. Prvo `elim prisjetiti i sebe i vas njezinumaj~insku i kralji~inu djelatnost, koja je `eneovog kraja okupljala i u~ila ih, odgajala da~uvaju svoju kulturu. Mi smo danas svjesni dakroz ovom srozavanju morala i vrijednostisrozana je i kultura rada. Rada koji izgra|uje iotvara perspektivu `ivota. Danas je nametnu-ta jedna druga kultura to je u`ivanje i imati štoviše i što prije potrošiti. To je današnji mental-itet. Mi `elimo danas od kraljice Katarine kojuovdje posebno molimo za ovu zemlju našu injezinu da nam izmoli tu kulturu rada, da mishvatimo odgovornost u radu, savjesnost uradu i ljubav u radu. To ~ovjeka ispunja. Za-što? Zato što je ~ovjek time Bo`ji suradnik.Sustvoritelj. Bog je stvorio ovaj svijet, ali ganije dovršio. Povjerio je ga ~ovjeku. ^ovjek sBogom sura|uje, ovu zemlju izgra|uje. Nijegrijeh imati al na pošten na~in. Nije grijeh bitibogat al na pošten na~in. Zato od poštenograda izgra|ivati zemlju, izgra|ivati društvo,izgra|ivati radost vlastitog `ivota da ~ovjekosjeti ponos i zadovoljstvo. Ovo je plod mogarada mole}i Bo`ji blagoslov. Uzalud se trudegraditelji ako Bog ne blagoslivlja. Zato miovdje `elimo moliti ali i od kraljice Katarinenau~iti da rad izgra|uje kulturu našeg `ivotau ovoj zemlji. Tada }e ~ovjek biti zadovoljan usebi. Jer nije slu~ajno re}eno u narodnoj posl-ovici nije bogat koji puno ima, nego je bogatkoji je s malim zadovoljan. Biti zadovoljanuspjehom svoga rada, uspjehom da ja sebeostvarujem. Zato poti~emo i u javnost treba st-varati uvjete rada, mogu}nost rada i da ~ovjekosjeti svoje dostojanstvo da `ivi od svoga rada.Ova zemlja je svima nama darovana i u njojsvatko mo`e imati i kruha i ruha ako budeduha. Ako nema duha jao nama. Zato `elimoBo`jeg duha izmoliti da mo`emo i kruha iruha imati i zajedni~ku sre}u graditi. KraljicaKatarina je bila majka. Majka koja je volila ovuzemlju. U narodnom govoru ima dosta toga~emu se prepisuje ime majka. Zemlju se nazi-va majka zemlja. Zašto? Zato što ra|a.Majkom, se zove i domovina. ^ovjek je u njoj

328 VRHBOSNA 4/2010

PR

ILO

ZI

Propovijedi Vinka kard. Pulji}a:

Misa za domovinuBobovac, 23. listopada 2010.

ro|en, u njoj ima svoj materinski jezik, svojdom, po tome je i dobila domovina. A majka jei na poseban na~in majka koja me rodila. Na-`alost srozano je i to maj~instvo, upravo s ne-kim novim zakonom pravo na ubojstvo. Ma-jka je ona koja treba njihati `ivot, davati `ivot.Danas u Europi je najve}a smrtnost. Neprirodna smrt ili od drugih doga|aja nego odabortusa. Najve}a smrtnost je od abortusa.Zna~i srozana je `ena u svom dostojanstvu imaj~instvu. Molimo kraljicu Katarinu da namizmoli da nam vrati dostojanstvo majki. Majkekoja voli `ivot. Ova zemlja }e onda imati bud-u}nost. Ako u njoj bude vrednovano maj~inst-vo i ako društvo znadne vrednovati to njezinodostojanstvo maj~instva. Tada }e ova zemljaimati `ivot, ina}e }e biti zemlja smrti. Strašanje rat, moram priznat rat je plod mr`nje. Ja sepitam ~ega je plod ubojstvo nevine djece. Kojaje to mr`nja? Ovo društvo mora vrednovati ivoliti `ivot. A tko bude volio `ivot vrednovat}e i roditeljstvo. Brak, to je sveto. Vi znadeteda mi katolici, krš}ani Mariju zovemo našommajkom, jer ju je Isus s kri`a dao nama zamajku. Ivane evo ti majke, sinko evo ti majke,i od tog ~asa uzeo je k sebi. Mi na posebanna~in kroz povijest ~astimo i molimo Marijujer nam je ona utjeha, uto~ište i zagovornica.Zato `elim da ovaj dan na primjeru kraljiceKatarine Majke vrati u nam ono vrednovanjemajke. Dostojanstvo maj~instva i roditeljstva.Dostojanstvo vrednovanja `ivota. Onda ovdjedolazimo moliti za mir. Mir u srcu, mir uobitelji i svijetu. Kraljica Katarina je bila velikimirotvorac me|u bosanskim i hercegova~kimkraljevima me|u kojima je bilo sukoba i sva|a.Ne}u ja sada dr`ati sat povijesti, ovo je propo-vijed. Ona je bila mirotvorac, gdje je god mo-gla pomirivala je. Ako ikada danas joj mo`emore}i dobro nam došla kraljice Katarino; izmirinas , vidi kako se samo po~eli iznutra se gristijoš malo pa }emo se po`derati. Treba namsloge, treba nam razumijevanja, treba namsuradnje kraljice Katarino pomiri nas unutarobitelji. Ma još prije unutar mene samoga, dase pomirim sam sa sobom. Da se prihvatimonakav kakav jesam, da prihvatim svoj `ivot-ni zadatak da s radoš}u ga vršim. Pomiri našeobitelji da to bude gnijezdo ljubavi i sloge imira. Da bude prva škola vjere i molitve. A

onda pomiri nas unutar hrvatskog naroda dane kukamo kao nas drugi ne vole. Mi moramosami sebe voliti. Sebe poštivati, svoju povijestvrednovati. Ne stidi se svoga korijena. Nekidan me neki europski, ne}u spominjati ime,pita zašto sam ja Hrvat. A onda sam morao uz-vratiti zašto je on ono što jest. Što pitaš kad jeto moj identitet, i Hrvat i katolik u BiH. Zna~ija smetam ovdje. Ukloni me da mo`eš riješitipoliti~ku situaciju. Trebamo stvoriti jednuzdravu klimu. Nije grijeh što smo razli~iti, nijeni zasluga. Bo`je je to davanje. Tu razli~itostprihvatiti, ali da bi stekli i povjerenje drugihmi moramo imati me|usobno povjerenje ime|usobnu suradnju. Jasno da }e ostatirazli~itosti mnoge. Bog je stvorio ruku i petrazli~itih prstiju i svaki nam treba nitko se ne}eodre}i ni jednoga. Razli~itost je stvarnost Bo-`jeg stvarateljstva. U ovoj šumi ne}ete na}idva ista lista, a kako je lijepa u ovoj jeseni. Ne-ka razli~itosti ali sloga ljubav i povjerenja nekavlada me|usobno. Ova zemlja razli~ita je i povjeri, etni~koj pripadnosti, kulturi i razli~itimzvanjima. To ne zna~i da bude izvor sukob,sva|e, nemira i mr`nje. Nego ako ka`u, a ka`utako ~esto puna su im usta da vole ovu zemlju.Neka doka`u. Neka prihvate našu razli~itost iu toj razli~itosti grade jednaka prava. Nemamira bez toga. Zato `elimo od kraljice Katarinenau~iti zemlja se voli u suradnji i povjerenju iizgradnji zajedništva. Zato `elim na ovim pov-ijesnim temeljima obnoviti našu vjernost i za-uzetost za ono za što se kraljica Katarina zau-zimala. Zato ovaj naš ovogodišnji povijesnihod, hodo~aš}e na ova povijesna mjestasje}aju}i se sa zahvalom kraljice Katarine `eli-mo mi vratiti se svjesniji i odgovorniji i zauze-tosti u ime Boga, ~ovjeka i korijena izgra|ivatislogu i mir na ovim prostorima. Poru~ujemosvima nismo debili zato što smo ostali na svo-jim korijenima. @elimo biti ono što jesmo isvjedo~iti ono što jesmo, ne protiv drugih ve}zajedno s drugima u razli~itosti i slozi i uBo`joj ljubavi. Zato lome}i ovaj kruh današnjeporuke `elim da Bog mira bude s nama, `elimda Krist u kojeg vjerujemo i kojeg molimo~ime smo ope~a}eni njegovim kri`em budenaše uto~ište i snaga u izgradnji budu}nostiove zemlje i u njoj opstanka Crkve Katoli~ke ihrvatskog naroda na ovoj grudi. Amen.

VRHBOSNA 4/2010 329

PR

ILO

ZI

Draga bra}o misnici, draga bra}o i sestre.Evo prigodom godišnjega susreta roditelja

naših sjemeništaraca u Sjemeništu u Travniku`elim po~eti s konstatacijom. Ova institucija jeustanovljena od prvog vrhbosanskog nadbisk-upa sluge Bo`jega Josipa Stadlera. Kao ku}a ukojoj }e se odgajati kandidati kako bi sazrije-vali u duhovnom zvanju. Ona ima prvens-tveno za cilj obrazovanje i odgajanje kandida-ta koji misle da su pozvani. Dakle, ovdje im sepoma`e otkriti jesu li pozvani i ako su pozvaništo trebaju ~initi. Drugo bih htio kazati svi misve}enici koji smo u svom sve}eni~kom zvan-ju, ponavljam misao ve} sam je jednom ovdjerekao, svi smo mi izmoljeni. Nismo mi postalisve}enici zato što smo zaslu`ili. To je dar. A tajdar je netko izmolio, dali roditelji, baka ili`upska zajednica. Nekakva `rtva u `upi kojaje spremna `rtvovati se i moliti daj nam sv-e}eni~kih zvanja. Onda je Bog uslišao njihovumolbu i nas potakao. I sad kad bi pitali sve}en-ike koji su ve} ostvareni rade djeluju u aposto-latu zašto ste postali sve}enici? Svatko bi odnjih odgovorio na razli~ite na~ine. Nemojtezamjeriti što }u malo biti osoban. Prigodommoje ~etrdesete obljetnice misništva brojni no-vinari su me znali pitati i jedan od tih me pitaozašto ste vi postali sve}enik? A vidim na tele-viziji novinama da to pitanje i mnoge mladeizaziva. Posebno sam to primijetio i na krizmikad ispitujem djecu vjeronauk. Onda bi skororekao i prvo pitanje zašto ste vi postali sve}e-nik? Znate treba iskreno re}i kad za sebe gov-orim ja sam ro|en u obitelji gdje se svaki danmolilo i to što sam ja sve}enik nije zaslugamoja nego molitve u obitelji. To je bilo priprav-ljanje tla jer se s Bogom u ku}i ra~unalo, jer seBoga poštivalo, jer se Boga molilo. Ta molitvaje zapravo pripravljala moje mlado srce daBog mo`e re}i evo po|i. Moja bra}a i sestrebilo nas je puno i bili su bolji od mene. Zašto jebaš mene htio. Ne znam na to odgovoriti, tojedino dragi Bog zna. Drugo zašto sam postaosve}enik. Sigurno da je prvo ova molitva. Onaje me u~ila da s Bogom sura|ujem. Drugojeste primjer moga sve}enika. Ja sam za`eliobiti kao on. Nisam tada znao odgovoriti zašto,kako, nego htio sam biti kao on. A onda ~esto

puta mladi znaju pitati a jesi li se pokajao? Mo-ram iskreno re}i, nikad. A jesi li se napatio?Jesam. Do suza, do krvavih suza kako ka`e na-rod. Ali nikad se nisam pokajao. Onda oni gl-edaju kako to napatio se, a nije se pokajao. Imajedna tajna kad nešto ~ovjek zavoli onda munije teško i kad je teško. To vi mame najboljeznate. Ako se itko napatio ra|aju}i dijete to jemajka. Ali to voliš zato što si se `rtvovala zanjega. E, to je jedna tajna i sve}eni~ko zvanje.Kad su me ~esto znali pitati |aci koje sam od-gajao a i mladi koje susre}em na terenu jeste livi posumnjali koji puta? Nisam sumnjo negosam se pitao. Ho}u li mo}i? Jer ~ovjek vidi svusvoju ograni~enost, ljudskost. Pitao sam se istošto se svi vi mladi pitate ho}u li ja mo}i. I. Takooni postavljaju. Rekao sam ako ti Bo`e ho}eš,evo me. Eto to bi trebalo pomo}i sad mladimljudima. Ne nagovarati. Ja vam moram jednutajnu otkriti. Moj otac kad sam ga pitao ho}u likrenuti u sjemenište nije mi rekao meni jedrago, ve} sinko ne}u te smetati. I tako je pra-tio cijeli moj sjemenišni i bogoslovski `ivot,sve godine školovanja. Uo~i mlade mise zapla-kao je kao dijete od radosti. Prvi put pokazaosrce da se raduje što sam sve}enik. Dotad nik-ad nije htio. Pa ga pitam tata kako si to krio?Tako da ti ne smetam, da ti slobodno odlu~iš.Pokoj mu duši, hvala mu na toj mudrosti. Minjih ne smijemo prisiliti. Mi njima moramopomo}i. Ako ho}eš onda trebaš biti takav jerdanas Crkva isto tra`i prave sve}enike. Svimavam je jasno da je ru`no imati sve}enika zakojeg se moramo stidjeti. Svi `elimo da bude-mo ponosni na sve}enika. Kad sam ja kao`upnik u jednoj gradskoj `upi radio pa onakoizišao u grad u radnom odijelu pristupi menimoj `upljanin i ka`e: `upni~e nemojte takavizlaziti vi ste naš ponos. Ljudi se `ele ponositisa svojim sve}enikom. S njegovim izgledom,rije~ima i stavom. E to mi `elimo pomo}i ml-adim ljudima. Kako? Ne samo da im osigur-amo materijalno. U prvom redu na vama jedragi roditelji, vi morate izmoliti sina sve}en-ika. To je dar, treba to izmoliti, ne prisiliti. Aonda treba biti otvoren, ti biraš. Ako biraš on-da poka`i da si izabrao. Ako biraš po}i za Isu-som onda moraš prihvatiti Isusova na~ela, biti

330 VRHBOSNA 4/2010

PR

ILO

ZI

Susret sa sjemeništarcima i njihovim roditeljima

Sjemenište, Petar Barbari}, 13. studeni 2010.

Njegov. A to }eš pokazati svojim radom, red-om, stavom. Ako prihva}aš biti ~ovjek oltaraonda nemoj bje`ati od oltara. Ako ne}eš nemoraš. Ali ako ho}eš poka`i, drugom rije~juako `eliš biti sve}enik. Jasno brak je sveta stvar,ali od sve}enika se tra`i da se odrekne braka.Onda sinko napravi izbor jasan. Ne prisilno,nego napravi sam izbor. Ne mo`eš biti i sve}e-nik i tra`iti djevojke. To mora biti jasno. I taj iz-bor mora biti otvoren. To ne zna~i da ga se pr-isiljava, nego poma`eš da bude odlu~an u svo-joj odluci i opredjeljenju. U ovoj suradnji jestepotrebna pomo} da on ka`e ja `elim biti sve}-enik. Evo budi pravi. Ne propalica. Ne da seCrkva sramoti. Ne da se obitelj sramoti. To akone}eš, probao si pa ne ide, hvala Bogu, otvore-na su vrata. Tu je zapravo va`an stav potpore.Ne prisile nego potpore. Ali ispravan stav.Zahtjevna ljubav. Voljeti zna~i `elimo da bu-deš pravi. Jasno, koji puta zna biti i sentiment-alnost i osje}ajnost, pa popustljivosti. Me|ut-im u ovom zvanju moramo biti odlu~ni i jasni.Pogotovo ja kao biskup. Ne smijem svašta re}i.Moram se odlu~iti ho}eš li biti pravi ili ne}eš.Jasno postoje lijepe godine, treba dugo deratihla~e u školskim klupama. Za sve}enika se tre-ba ozbiljno spremati, i znanjem kako je to idanas duhovnik rekao. I odgojni karakterom.Sve}enik je vo|a. Jer moraš stati pred naro-dom, stati pred nekim zna~i biti ispred njega.Ne biti kao taj svijet nego malo ispred. A zatose treba odgojiti i kreposno i ljudski i intelek-tualno, a i duhovno. Duhovno, ja u ime Kristanastupam, onda moram s njime i prijateljevati.Moram znati što Isus misli, što ho}e da mogure}i u ime njegovo. Zato je preva`no to pri-jateljevanje s Isusom. I ova suradnja jest `eljada njihova odluka bude ispravna, istinski tem-

eljita i na ponos i vama i nama. Odluka morabiti njihova ali ne samo njihova oni se morajus Bogom dogovarati. Od Boga se ne mo`e po-bje}i, ne mo`e se raskliman i}i za Isusom. Mo-raš biti ~vrst, o~vrsnuti tu vezu, odgojiti je, a toje samozatajnost, sebe `rtvovati. Tada mo`ešbiti vo|a. Na`alost mi znademo kako nam jekad imamo slabe vo|e.

Moram na kraju propovjedi spomenuti i po-ruku evan|elja, i re}i o sudskoj odluci o kojojse govori. Znam da se svi pomalo pitate što }eto biti s kardinalom. Ho}e li ga istjerati? Ne}e,budite mirni. Ja više galamim radi vas, negoradi sebe, da zakon bude pravedniji. Nisam japrotiv dr`ave. Dr`ava mora biti, zakoni mora-ju biti, samo moraju biti pravi. I to što ja vi~emje radi vas, a ne što sam ja u opasnosti. Jer nebojim se da }e oni tako lako nasrnuti na mene.Zato nemojte se brinuti, stvari }emo pametnorješavati, a to što je otišlo toliko u javnost to jeradi toga da se ne donose nepravedni zakoni.Na`alost i naši su predstavnici dizali ruke uparlamentu za taj zakon. Njega treba mijenjati.Zato smo i digli toliku prašinu da se uka`e dapostoje nepravedni zakoni. Dr`ava nepraved-nih zakona nije duga vijeka. A mi bi trebaliimati pravednu dr`avu. Zato vas hrabrim, nedajte se zbuniti i prepasti ali podršku jedni dr-ugima moramo davati. Evo u tom duhu `elimda moja besjeda bude ohrabrenje i vama dragisjemeništarci, vama roditelji kao i odgojiteljimabudu uporni, ustrajni i da s ljubavlju rade. Toisto i vi roditelji. A vi mladi}i vjerujte onimakoji vas iskreno vole. Ne vole vas oni koji vasmame na zlo, nego oni koji vam `ele dobro.Vjerujte ljudima koji vam `ele dobro.

Amen.

VRHBOSNA 4/2010 331

PR

ILO

ZI

Završetak duhovnih vje`biVrhbosansko bogoslovno sjemenište, 25. studeni 2010.

Draga bra}o misnici, dragi bogoslovi.Nisam pratio ove dane duhovnih vje`bi ali

sam uvjeren da su duhovne vje`be uvijek po-vlašteno vrijeme. Povlašteno vrijeme jer Bogabli`e do`ivljavamo. Bog je uvijek blizu, samošto mi nekada postajemo raspolo`iviji ~uti Bo-`ju. Bog silazi u našu nutrinu, našu savjest iprogovara nam. Posebna je to milost otkriti

svoju osobu u Bo`jim o~ima. Jer mi nismo onošto o sebi mislimo niti smo ono što drugi o na-ma misle. Mi smo samo ono što Bog vidi. I du-hovne vje`be su dani kada ~ovjek otvara rukui kao da sluša Boga. I ka`e Bog smijem li ja touzeti iz tvoje ruke. Ti ka`eš pa Bo`e zato samse danas i otvorio. Sve je tvoje. Smijem li ja štogod tu staviti? Evo na raspolaganju sam. Tako

ja do`ivljavam duhovne vje`be. Da Bog uzimaono što ne spada u mene i Bog daje što pripa-da meni. Blago tebi ako si prepoznao tu milostšto ti je dao. Tu milost kao nadahnu}e i poziv.Zato je preva`no srcem prihvatiti to nadah-nu}e, to otkri}e, taj poticaj, taj poziv.

Ostala mi je jedna lijepa slika slušaju}i sadave} umirovljenog prof. Dudu, kad je jednom tu-ma~io što je to obra}enje. Svi mi mislimo da je topreokret od jedanput. Me|utim Duda ka`e topo~inje jednom. To je jedan proces trajnog lag-anog nje`nog naslanjanja na grudi Kristove.Usporedio je onu Ivanovu sliku gdje se Ivan naposljednjoj ve~eri naslonio na Isusa i ~uo je nje-gove Bo`anske otkucaje. E to je obra}enje. Kadti ~uješ Bo`anske otkucaje. Kad osjetiš da si senje`no naslonio na Isusa Krista. Centar i središtesvih ovih dana koje ste imali jest Isus Krist, kojite prosvjetljavao, oprostio i koji te pozvao. I štobi ti kao poticaj dao? U rastu zvanja preva`an jetaj proces identifikacije sa zvanjem. Da topostane tvoj identitet. Nje`no oslanjanje naIsusa Krista i ~uti njegovo Bo`ansko srce, što jeposebno sluga Bo`ji Stadler osjetio kad je cijeluovu nadbiskupiju Bo`anskom Srcu posvetio i tupobo`nost proširio. Nije to nekakva sladunjavapobo`nost nego usvajanje Bo`anske ljubavi.Usvojiti. E to je proces identifikacije. Kad ti usv-ojiš Isusovu ljubav onda }eš mo~i jednog danapo svetom redu do`ivjeti koje je to dostojanstvoi koja je milost biti alter Christus. Zašto se ~estodo`ivljavaju urušavanja? Zato što proces identi-fikacije nije bio realan. Kad se god dogodi uru-šavanje zna~i podvojenost je u `ivotu. A kadgod uspijeva ~ovjek radosno `ivjeti svoje posla-nje zna~i uspjela je identifikacija. Plod vašihduhovnih vje`bi bit }e plod identificirati se sonim koji vas poziva. Rekoh na po~etku ne zov-em vas ja, ne zove vas nitko drugi nego sam IsusKrist. Povjeruj u to. Što više povjeruješ imat }ešviše snage, a što se više predaš radosnije }eš`ivjeti. Što više identifikaciju do`iviš ustrajniji

}eš biti. Zato `elim kako i duhovnik re~e dazapo~nu duhovne vje`be.

Slikovito }u re}i nakon jednih duhovnih vje`-bi na kojima je bio jedan `upnik i do`ivio silnozahva}anje milosti pa kad se vratio ku}i pri~a ka-pelanu kako je do`ivio uskrsnu}e. I da stalnopodsje}a sebe da je starog ~ovjeka pokopao, u vr-tu pod prozorom napravi grob i nad grobom na-piše na kri`u ovdje le`i stari ~ovjek. Nakon tridana kapelan do|e i napiše: Ali je tre}i dan usk-rsnuo. Nemojte da stari ~ovjek uskrsne tre}i dan.Nego neka Krist ̀ ivi u vama. @ivjet }e ako shvatišljepotu dru`enja s Kristom. Ako shvatiš ovajpoziv iz današnjeg ~itanja: blago onima koji su poz-vani na svadbu Jaganj~evu. Svaki dan kad se s nji-me sjedinjuješ, svaki dan pri~est je tu, misa je tu.Ne moraš se napatiti iz sobe do kapelice. Koliki~eznu do}i na misu na pri~est. Kad ~ovjek pog-leda po tim udaljenim mjestima, po sat vremenastare bakice idu pješice da bi se mogle pri~estiti.

Ovdje }u ispri~ati jednu zgodu kad sam bioduhovnik u Zadru, bio je onaj trener košarkašk-og kluba iz Zadra pokojni profesor Bajlo. Jedn-og jutra zove me telefonom i ka`e: Duhovni~emo`eš li me pri~estiti imam danas te`ak dan tre-bam Isusa. Ja sam ga pri~estio i vra}am se u sv-oju sobu i razmišljam koje li lijepe vjere. Imamte`ak dan treba mi Isusa. Jesi li ikad osjetio tuglad treba mi Isusa. Isto tako jedan drugi profe-sor, profesor matematike dolazi i ka`e ne mogubiti na misi ali ne smijem prazan dan do`ivjetidaj me barem pri~esti. Dan mu je prazan bezIsusa. Zna i vaš duhovnik i vaš rektor za te ljudeo kojima pri~am i mogu posvjedo~iti da to nijebila gluma, da je to bilo `ivotno uvjerenje.

Dragi bogoslovi ako u vama bude taj osje}ajtreba mi Isusa, ako do`iviš dan mi je prazanbez njega, onda se ne bojim za vas. Siguransam onda za vas. Zato `elim da tako kro~itenaprijed trebam Isusa, prazan mi je dan beznjega. Zato blago onima koji su pozvani nagozbu Jaganj~evu. Amen!

332 VRHBOSNA 4/2010

PR

ILO

ZI

Propovijed biskupa Komarice na Misi u okviru 50. zasjedanja Biskupske konferencije BiH

U okviru 50. jubilarnog zasjedanja, biskupiBiskupske konferencije Bosne i Hercegovine svi bis-kupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, uzajedništvu s apostolskim nuncije u BiH nadbisku-

pom Alessandrom D’Erricom i biskupima delegati-ma iz Hrvatske, Italije, Slovenije te Me|unarodnebiskupske konferencije sv. ]irila i Metoda sa sjediš-tem u Beogradu te uz suslavlje ~etrdesetak sve}en-

VRHBOSNA 4/2010 333

PR

ILO

ZI

ika i sudjelovanje ve}eg broja redovnica te bogoslo-va i drugih vjernika, slavili su Misu za pokojnenad/biskupe, sve}enike, redovnike i redovnice kojisu djelovali na teritoriju biskupijskih zajednica uBosni i Hercegovini. Euharistiju je predslavio nad-biskup metropolit vrhbosanski kardinal VinkoPulji}, a prigodnu propovijed uputio je biskup ban-jolu~ki i predsjednik Biskupske konferencije Bosne iHercegovine, mons. dr. Franjo Komarica.

Draga bra}o u biskupskoj slu`bi, bra}osve}enici, sestre redovnice,

dragi Kristovi vjernici,nema krš}anskije poruke od one, da smrt -

zahvaljuju}i Isusu Kristu - više nema nikakvevlasti nad ~ovjekom, jer joj je svemo}ni Gosp-odar ovoga svijeta, umrli i uskrsnuti Gospodinoduzeo vlast.

Zato mi krš}ani obilje`avamo na spomen-dan svih vjernih pokojnika, ne beznadnu `al-ost nego utemeljenu nadu. Zato palimo na gr-obovima svojih pokojnika svjetla, jer, kakore~e odnedavno bla`eni kardinal Newman:,,svi naši pokojnici nose nadu na svome licu”.Zato mi i pjevamo nad grobovima zahvalnupjesmu otkupljenika.

Zašto mi tako mo`emo i vjerovati i ~initi?Imamo odgovor: Zato što je utjelovljeni SinBo`ji Isus Krist umro i uskrsnuo I On je stva-rno umro našom ljudskom smr}u; stvarno je“umro i bio pokopan”, stvarno je “sišao nadpakao” kako ispovijedamo u “Vjerovanju”.Naše ljudsko umiranje i našu smrt u svoj nje-noj stvarnosti on je prihvatio kao svoju. Ali onje mogao iskusiti da se u toj drami umiranja ismrti mo`e na}i `ivot. Mogao je i smio je isku-siti da ga ni smrt ni `ivot nisu mogli rastavitiod njegova nebeskog Oca i njegove ljubavi.On je svojim primjerom pokazao da je `ivotljudski prijelaz ne tek do ruba, do same grani-ce smrti, nego prijelaz kroz smrt u novi `ivot.Kristova smrt na kri`u je za sve nas postalanajuzvišenija pouka i poruka o istini o Bogu io ~ovjeku, koja je izre~ena s najoriginalnije ijedinstvene katedre ljudske povijesti.

Sve dosadašnje generacije u~enika moralisu, kao i svi mi, postati redovni ili izvanredniu~enici te katedre. Koji su `eljeli i koji danas`ele biti ti i takvi u~enici pou~avali su i trebajupou~avati druge. I u takvom smislu oni su pro-`imali odn. oni pro`imaju i ovozemaljsku stv-arnost ljudskog roda: odgoj, obrazovanje, mo-

ral, politiku, kulturu, privredu. Kristoviu~enici su bili i jesu svjesni da su istinite rije~itog istog umrlog i uskrsloga Krista kad jesvima svojima obe}ao:”Budite sigurni, ja sam svama u sve dane do svršetka svijeta” (Mt 28,20).

Ta svijest, ta sigurnost odre|uje i nosi poslan-je Kristove Crkve kroz sva dosadašnja vremenanjezine duge i burne povijesti i na svim mjesti-ma gdje je postojala. Tako je bilo i u ovoj zemlji.Tako treba biti i danas, jer i danas, za nas vrijediistina da je u Isusu Kristu Bog s nama: kakoju~er, tako i danas, tako }e biti i sutra i tako }eostati i kad mi prije|emo prag vje~nosti, ostat }etako sve do svršetka svijeta! A ako je Bog s namai za nas, tko }e protiv nas uspjeti?”Tko }e nas ras-taviti od Kristove ljubavi? Nevolja? Tjeskoba?Pogibao? Glad? Progonstvo? Ma~?’ (Rim 8,35), pitasebe, Rimljane, a i nas apostol Pavao.

Poznate su nam sve ove nabrojene, pa ineke druge, nenabrojene barijere, muke i`ivotne drame iz naše nedavne ratne prošlosti,ali i sadašnje poratne zbrke i nesre|enosti.

I kao biskupi i sve}enici, i kao redovnici iredovnice i kao vjernici laici osje}amo više ilimanje na svojoj ko`i i u svojim srcima tjesko-bu zbog ~injenica da nas ima malo, a da poslaima puno.

Poznati su nam mnogobrojni `alosni slu-~ajevi duhovne pustoši i pravne nezašti}enos-ti u `ivotima naših sugra|ana i suvremenika.

Poznata nam je i glad mnogih u ovoj zemlji,u našim nad-/ i biskupijama - ne samo za tje-lesnom hranom, nego glad za velikodušnimsrcima, spremnim pru`iti utjehu i pomo}.

Mi poznajemo ispraznost i duhovnu pus-toš mnogih naših stanova i ku}a, makar onebile materijalno dobro, pa ~ak i luksuznonamještene.

Poznata nam je tako|er zamrlost i nestanaknekih plemenitih inicijativa i zajedni~kihpo~etaka i u raznim zajednicama, u socijalnimudrugama, privrednim poduhvatima ili poli-ti~kim strankama.

Poznata nam je tako|er opasnost za našnarod i za mnoge druge narode od ma~asmrti, od kulture smrti, od zaustavljanja `ivotau maj~inom krilu i bje`anja od pru`anjapotrebne pomo}i i afirmacije `ivota, a svezbog materijalnog, egoisti~kog stava i samoob-manjuju}e ideologije, koja zahva}a mnogenaše suvremenike, pa i u redovima naše Crkve

Pa što ka`emo na sve to? Zajedno sa sv.

334 VRHBOSNA 4/2010

PR

ILO

ZI

Pavlom smijemo ponavljati jasno i glasno: “Usvemu tome nadmo}no pobje|ujemo po onome kojinas uzljubi’(Rim 8,37).

Upravo zbog ~injenice da nas je Krist ljubioi trajno ljubi, On je trajno s nama i ostaje traj-no me|u nama - i ovdje u Sarajevu i u Most-aru i u Banjoj Luci, u Beogradu, Šibeniku iCelju, u Italiji, u Europi - posvuda! Njegovaprisutnost je uskrsla prisutnost, koja nije samopomo} i utjeha, nego daje sasvim drugi, novi ineo~ekivani smisao i poteško}ama i tjeskoba-ma i protivštinama i neuspjesima. Što nam semo`e ~initi pa i osjetiti kao prepreka za po-slanje i uspjeh Crkve, to u svjetlu vjere u nep-objedivost Krista - mo`e postati tajnom nje-gova poslanja i uspjeha!

Nije li se to obistinilo mnogo puta u `ivotui djelovanju naših prethodnika - nadbiskupa,biskupa, sve}enika, profesora teologije, vjer-ou~itelja, naših roditelja i predaka, kojih se uovom bogoslu`ju spominjemo?

Prisutnost uskrslog Krista me|u nama dajei nama sigurnost, da smo mi upravo i ondakad nam se ~ini da smo propali, da smo izgu-bljeni, zapravo pobjednici.

Valja nam ponovno u javni `ivot vratitiradost vjere, bez obzira kakva su “vremena”.Valja nam pro`ivljavati bri`nu ruku dobrogBoga, koji bdije nad nama i milost daje dok mihodimo naprijed” (V. kard. Pulji}).

Tijekom aktualnog odr`avanja 50. jubi-larnog zasjedanja naše BK, a u 15-oj obljetnicinjenog rada, mogli smo - sa zahvalnoš}u Bogu- ustanoviti, da je cijelo ovo vrijeme me|unama i s nama bio na djelu Duh Bo`ji, koji nasje i poticao i u~vrš}ivao u zajedništvu s cijelomKristovom Crkvom, a i u našem me|usobnomzajedništvu.

U ovom kontekstu `elim podsjetiti na dvaznakovita momenta - nakon prve i nakon dru-ge tre}ine djelovanja naše BK. Oba puta se ra-di o susretu s Kristovim Namjesnikom na ze-mlji - poglavarom cijele Crkve.

U Našem slu`benom pohodu “ad limina” ujubilarnoj godini krš}anstva 2000-oj, tadašnjipapa - a sada Sluga Bo`ji Ivan Pavao II. nam jeu svom govoru izme|u ostalog rekao: “Ovo jevrijeme nade, unato~ brojnim poteško}ama na kojesvakodnevno nailazite zbog politi~kih i gospo-darskih prilika i unato~ oblacima, koji se još uvijeknalaze na obzorima vaše domovine... Krš}anska po-ruka u sebi nosi izvanredne mogu}nosti nade. Na

svakom vjerniku le`i odgovornost da bra}u i sestres kojima dolazi u dodir u~ini dionicima te nade. Vaš}e navještaj nade, ljubljeni, biti uvjerljiv, ako budepra}en evan|eoskim svjedo~enjem dubokog crkve-nog zajedništva me|u vama i ljubavi, koja ne poz-naje granice” (30.3.2000.).

Ove rije~i velikoga pape, istinskog Bo`jeg~ovjeka bile su i ostale za sve nas trajnosmjerodavne.

Šest godina kasnije, sadašnji papa BenediktXVI. rekao nam je izme|u ostalih i ove tako-|er znamenite i va`ne rije~i: “Obavijestivši meo stanju vaših vjernika, te o problemima njihove sv-akodnevice, vi ste iznijeli elemente nade koja njiho-vo zalaganje opravdava, kao i pastoralne programekoje razvijate. Pri susretima, zamijetio sam u vamasna`nu `elju za o~uvanjem zajedni~kih ciljeva, kakobi se ujedinjeni suo~ili sa sadašnjim izazovima, skojima se mora nositi vaš narod Zasigurno,poteško}e su brojne, ali kod vas, kao i kod vašihsve}enika i vjernika, veliko je pouzdanje u Bo`juProvidnost. Nakon `alosnih godina nedavnog ratavi ste danas, kao mirotvorci, pozvani u~vrš}ivatizajedništvo, te u Kristovo ime širiti milosr|e, razu-mijevanje i praštanje, kako unutar krš}anskih zaje-dnica tako i u slo`enim društvenom tkivu Bosne iHercegovine” (24.2.2006.).

Ova ocjena našeg djelovanja u ovoj zemlji,koju je dao Kristov namjesnik, kao i zada}akoju nam je on povjerio - ne bi nikoga od naskatolika smjela ostaviti ravnodušnima, uko-liko `elimo biti vjerodostojni i pred Kristom ipred njegovom Crkvom i pred drugim našimsugra|anima, me|u koje nas je postavila Bo-`ja Providnost. Bog nam daje darove ali i za-da}e. S kakvim }emo se rezultatima pojavitipred njim, kad nas pozove k sebi u vje~nost? Splodovima nade i ljubavi ili bez njih?

@ivoti i djelovanje naših vjernih prethodni-ka, kojih se danas zahvalna srca predGospodinom spominjemo preporu~uju}i ihNjemu da ih nagradi vje~nom sre}om, bili supro`eti krš}anskom nadom i optimizmom,unato~ razli~itim zlima - u sebi i oko sebe - skojima su se morali boriti i pred kojima nisuzatvarali o~i. Nerijetki od njih mogu nam bitidragocjeni zagovornici. Oni su bili od Crkvepou~eni - a i mi smo tako isto pou~eni - da se~ovjek vjernik mo`e doista osloniti na defini-tivnog Pobjednika nad svim iskušenjima inevoljama, nad svim raspadanjima i zau-daranjima pa i nad smr}u, Isusa Krista, koji

VRHBOSNA 4/2010 335

PR

ILO

ZI

nam je svima poru~io: “Ja nisam sam, jer Otac jesa mnom. To vam rekoh da u meni imate mir. U svi-jetu imate muku, ali hrabri budite, ja sam pobijediosvijet’(Iv 16,32b-33). i “Ja sam uskrsnu}e i `ivot.Tko u mene vjeruje, ako i umre, `ivjet }e” (Iv11,25). “Do|ite k meni svi umorni i optere}eni. Ja}u vas odmoriti!’(Mt 6 11,28).

Snagom Duha uskrslog Krista i mi seutemeljeno nadamo postizati i do`ivjeti noveuspjehe naše tj. Kristove Crkve, koja ima tra-jnu, jasnu zada}u kvasca - i danas i sutra - i uBiH i u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Italiji iposvuda u svijetu. Molimo Gospodina da nassve - a osobito nas u duhovnom zvanju - tra-jno otvara poticajima svoga Svetog Duha,Branitelja i Tješitelja.

Gospodine Isuse Kriste, obnavljaj svojuCrkvu posvuda pa tako i u ovoj Tebi dragojzemlji, kako bi mogla ponudi plodove Tvogaspasenja našim sugra|anima u što ve}oj mjeri.

Ja~aj snagom Duha Svetoga sve dobrenakane, planove i poslove onih koji su TvojCrkvi podariti sve snage svoga uma i srca: kaobiskupi, sve}enici, redovnici i redovnice, kaomisionari ili u nekim drugim oblicima Tebiposve}enog `ivota! Ti, koji si ih i pozvao usvoju slu`bu, u~ini ih sve što vjerodostojnijimsvojim suradnicima u svom otkupiteljskomdjelu namijenjenog svim ljudima, svih naroda.

Svjetlom i snagom Duha Svetoga umno`ibroj onih koji }e se spremno odazvati na Tvojpoziv u Tvoju slu`bu. Ti poznaješ sva našaljudska srca i znaš tko Te i kako Te ljubi, kakoje spreman da Ti slu`i - ovdje i sada!

Udijeli velikodušnost mnogim mladim ali istarijim ljudima da Ti se odazovu i daj im sna-ge da budu spremni na razna odricanja kojaTvoj poziv zahtjeva! Daj im radosti da mogunositi kri` koji im povjeravaš Ti, koji si prvinosio kri` spasenja cijelog ~ovje~anstva sa osv-jedo~enjem da }e nakon kri`nog puta i smrtiuslijediti uskrsnu}e.

Mi Ti, Spasitelju naš Isuse Kriste, upu}uj-emo ovu usrdnu molitvu zajedno s Tvojomnajvjernijom suradnicom i suspasiteljicomPresvetom Tvojom Majkom, koju si nam daoda bude i naša majka. Po njezinu zagovorupodaj Gospodine, da mnogi od nas, ve~erasovdje oko Tebe sabrani, smognemo smjelosti iponiznosti, vjernosti i ljubavi ponoviti svoj“da, evo me”, kao što je to i ona rekla, kad jebila pozvana da sudjeluje u Tvome sveop}emdjelu spasenja i kako su to u~inili prije nasmnoga naša preminula bra}a i sestre! Pokojvje~ni daruj im Gospodine! I svjetlost vje~nasvijetlila im. Amen.

(kta)

Dekanska konferencijaSarajevo, 10. studenoga 2010. godine

Na poziv Vrhbosanskog nadbiskupa Vinkakardinala Pulji}a, u dvorani nadbiskupskogordinarijata odr`ana je Dekanska konferencijaza 2010. godinu. Na konferenciju su se odaz-vali svi dekani.

Po~etak rada je bio u 9.30 sati. Nakon pozdr-avne rije~i Nadbiskupa dekani su iznijeli svojaizvješ}a na temu Teologija i pastoral hodo~aš}a.

Kreševski dekan Peri} je uz obrazlaganjeteologije i pastorala hodo~aš}a nabrojao mjes-ta gdje se hodo~astilo zadnjih godina. Naglaš-eno je da puno zavisi od anga`iranosti `upni-ka. Istakao je posebnosti u dekanatu, kao štosu “Jakovljevo vrelo” u De`evicama, hodo~a-š}e Gospi brze pomo}i u Gromiljak, te misakod “Crvenih stijena” u Kiseljaku.

@epa~ki dekan Ivki} je podijelio hodo~aš}a

na organizirana i privatna. Ova organiziranamo`emo pratiti, dok je puno onih koji pojedi-na~no – privatno hodo~aste na mnoga mjesta…Naglasio je kako je teško sve}eniku prona}i vri-jeme za organizaciju hodo~aš}a zbog obaveza u`upa; ali bez sve}enikove priprave putuje gr-upa, koja ide u turizam. Hodo~astiti zna~i poz-navati grupu, pripraviti ih, pratiti, poticati – ka-ko bi plodovi bili višestruki. – U nekoliko navra-ta je nagradio volontere hodo~aš}em.

Usorski dekan Grubeši} je uz pripremljenuteologiju hodo~aš}a donio izvješ}a po poje-dinim `upama.

Ramski dekan Ivandi} je u svom izlaganjuzaklju~io kako naš narod voli hodati i u tomhodanju tra`iti. Uz hodo~aš}e se mnogiispovijedaju…

336 VRHBOSNA 4/2010

PR

ILO

ZI

Tuzlanski dekan @upari}, kao i ostali dekan,vidi va`nost hodo~aš}a, i veliku duhovnu ko-rist, te upoznavanje me|usobno. Vjernici radohodo~aste, s tim da je slab odaziv mladih nahodo~aš}a. Hodo~astilo se u Ba~, Jajce (24. 6.)Bobovac, Maglaj…

Sutješki dekan Stoj~evi} u svom izlaganjuje rekao kako mu nijedan `upnik nije dostaviotra`eni izvještaj o hodo~aš}ima, te je samoiznio podatke za `upu Vukanovi}i.

U Doborskom dekanatu je bilo dostahodo~asnika i na mnoga su mjesta hodo~astili.U Mariju Bistricu oko 200 vjernika ( s tim dafranjevci ne prate svoje hodo~asnike!), SusretHKM u Zadru, Rim, Taize, u katedralu naStadlerov grob, ministrantski susreti u Saraje-vu, proslave patrona. Napomenuo je da se safranjeva~kih `upa još hodo~asti u Jajce, Me|u-gorje, te na susrete FRAMA-e…

Šama~ki dekan je pro~itao izvještaje `upni-ka iz dekanata o hodo~aš}ima, navode}i mjes-ta hodo~aš}a i broj hodo~asnika. Dojmovi shodo~aš}a su razli~iti – ovisno o motivima.Naglasak je da bi bilo po`eljno da s njima pu-tuje i `upnik!

Derventski dekanat ima malo vjernika pa jei hodo~asnika malo.

Travni~ki dekan Kne`evi} je govorio o hod-o~aš}ima unutar dekanata: Travnik – Sjemeni-šte, Pe}ine – Srcu Isusovu, Kalvarija – Vitez,Gospino vrilo – Ov~arevo… Ne postoji praksabrojanja hodo~asnika. Nema `upnih vikara,pa su `upnici sprije~eni putovati sa hodo~a-snicima. - Neki su `upljani hodo~astili privat-no u Rim i Svetu zemlju. Dok je premalo inter-esa bilo za Susret HKM u Zadru ili na susretemladih koji se doga|ali u BiH.

Bugojanski dekan Miški} konstatira dafranjevci ignoriraju neka hodo~aš}a (napr.Hodo~aš}e na Stadlerov grob). Hodo~astilo seu Komušinu, Kond`ilo, Podmila~je, Š}it, Mari-ju Bistricu, u Travnik Petru Barbari}u… Hod-o~astilo se i u Vara`din i Zadar na susret HKM.

Pre~. Šekerija, Sarajevski dekan, rekao jekako se hodo~astilo na mnoga Gospina svetiš-ta, kao i na sveta~ka mjesta. Dogodio se i sus-ret Taize-a u Sarajevu ove godine; neokateku-menska hodo~aš}a, put u Svetu Zemlju…Mnogi su zadovoljni s hodo~aš}em. Va`no jepripremiti hodo~aš}e, pripraviti vjernike, nijeto izlet. Ima i malih skupina na hodo~aš}imakoji daju lošu sliku ili druge smetaju. Ned-

oli~na ponašanja manjine ne bi trebala zasjen-iti velike plodove hodo~aš}a.

Br~anski dekan V. @upari} zaklju~uje kakose smanjuje interes za i}i na hodo~aš}a. Brojvjernika je drasti~no smanjen. Uz ve} spome-nuta mjesta hodo~aš}a zajedni~kog karaktera,vjernici ovog dekanata hodo~astili su u Bije-ljinu na obilje`avanje 125. Godišnjice `upe, uDubrave – Šimonovo, u Šumanovce u Slavo-niji. – U putu se moli; svi su zadovoljni i bezneugodnosti proti~u hodo~aš}a.

Pre~asni A. Meštrovi} potaknuo je dekanena anga`iranost oko organiziranja hodo~aš}ana grob Sluge Bo`jega Josipa Stadlera u našukatedralu.

Pre~asni P. Stoj~evi} postavio je pitanje – uime sve}enika njegovog dekanata: “Zašto `u-pe sutješkog dekanata nemaju partnere” i“Zašto `upe iz RH ne naprave uzvratno hod-o~aš}e u BiH”?

-Na njegovo pitanje kratko je progovoriopre~. Luka Tunji}, generalni vikar, kako je bioured u našoj nadbiskupiji za partnerstvo. Anadbiskup Vinko je odgovorio da je partnerst-vo – kao veza s donatorima. Postojao je uredza partnerstvo. Sve}enici nisu to prihvatili kaoaktivnost nego kao: koliko su para donijeli. –Na pitanje o Mariji Bistrici i hodo~aš}u odgov-orio je o potrebi hodo~aš}a u Nacionalno Ma-rijansko svetište, a ne politi~koj aktivnosti. Id-u}i tamo – `elimo se povezati. Ne treba se datiuvu}i u dnevno-politi~ka nadmudrivanja.

Pre~. Ilija Miški} moli pojašnjenje glede ter-mina “svetište” – jer se ponekad taj terminupotrebljava bez kriterija i bez dozvole.

Nakon izlaganja i diskusije, Nadbiskup jepotakao na pripravu i vo|enje hodo~aš}a, aako `upnik ne mo`e sam voditi – onda šaljeodgovornog u njegovo ime. Potrebno je imativiše spremnosti sjesti u ispovjedaonicu, sjesti iispovijedati. Zatim, istaknuti nakanu hodo~aš-}a – osobnu i zajedni~ku. Nadalje je Nadbisk-up dekane informirao o tri procesa za proglaš-enje bla`enima: Sluga Bo`ji Josip Stadler, Se-stre KBLJ – Drinske mu~enice i Petar Barbari}.

-Katedrala se obnavlja. Va`no je o~itovatiljubav prema našoj prvostolnici, slati hodo~a-snike u nju, ne otpisivati nju i našu povijest.

Pod Tre}om to~kom konferencije mr. LukaTunji} je referirao o Analizi stanja rješavanjaupitnika i Prijedlozi za novu liturgijsku godinu.

VRHBOSNA 4/2010 337

PR

ILO

ZI

Završni dio susreta je protekao uz razgovoro problemima Tuzlanskog dekanata – ukop nagroblju ili pra}enje od ku}e. Iako su se sve}e-nici dogovori da }e obred ukopa obavljatiisklju~ivo na groblju, pojavile su se poteško}esa `upljanima i nekim sve}enicima. Posebnosu problemi u Šikari, Dragunji, @ivinicama iPar selu.

Dotaknuto je pitanje rezidencije nadbisku-pove i delo`acije najavljene za 17. studeni.

Na kraju konferencije Nadbiskup je donio~etiri zaklju~ne informacije:

Podr`ati Katoli~ki tjednik, širenje tiska i pis-meni prilozi

11. prosinca 2010. otvaranje Sve}eni~kogdoma Vrhbosanske nadbiskupije

BK BiH – Liturgijsko pjevanje – anketa,papinski dokument “Upute za prijenos liturgi-jskih slavlja”

Vizitacije u 2011. godini }e obaviti Nadbi-skup, a ne arhi|akoni kao zadnjih godina

Zapisnik vodio: Ilija Orki}, kancelar

Na predstavljanju u Gradskoj kavaniokupili su se brojni crkveni dostojanstevnici,ministri, vode}i ljudi Ve~ernjeg lista,gradona~elnik

Knjiga o kardinalu Vinku Pulji}u “Kardinalod Vrhbosne” predstavljena je u ponedjeljak25. listopada u zagreba~koj Gradskoj kavani.U povodu 40 godina sve}eništva i 65. ro|end-ana kardinala Pulji}a, Styria i Ve~ernji list, uzpomo} Udruge bosanskih Hrvata Prsten i Hr-

vatskog kulturnog društva Napredak, izdalisu knjigu koja, me|u ostalim, donosi izvatkeiz intervjua vrhbosanskog nadbiskupa iz pre-dratnog, ratnog i poslijeratnog vremena. Mo-nografiju su uredili Ivan Tolj, @arko Ivkovi},Jozo Pavkovi}, Darko Pavi~i} i Tomislav Boti}.Veliki jubilej, ~etrdesetu godišnjicu sve}eništ-va i 65. ro|endan, kardinalu je u ime izdava~a~estitao pater Ivan Tolj.

“Vi ste zagovornik mira i svjedok vremena.U vašem srcu ima mjesta za sve. Za Bošnjake,

“Nedjelja, 24. 10. 2010., je povijesni trenutakza Bosnu i Hercegovinu: u `upi Stup izgov-orena su prva obe}anja Skauta! ^etvero mladihu pratnji svojih roditelja, prijatelja i sve}enikaomogu}ili su da se rodi Katoli~ki skautizam uBosni i Hercegovini. Za sada ~etiri `upe sud-jeluju u projektu: `upa Stup-Sarajevo, Mostar,Bugojno i Banja Luka. Njihov primjer treba bitipoziv i ostalim `upama na prostorima BiH.

Skautizam je pomo} obiteljima. Dje~aci,djevoj~ice, svi mladi, imaju potrebu i trebajuiza}i iz ku}e, imati prijatelje, biti zajedno.Na`alost, na ulicama nemaju dobre primjere.Skautizam je projekt velike avanture na otvo-renom u prirodi, raditi s prijateljima dobre ilijepe stvari: kampiranje, kuhanje na vatri,igre, sport, bdijenje, pjesma, kao i ostale mno-gobrojne aktivnosti u kojima mogu razvijatisvoje talente. Skautizam se `ivi slu`e}i drugi-ma u zajedništvu. @ivi se blizu Boga i Crkve.@ivi se blizu obitelji. U Bosni i Hercegovini, usvim `upama trebat }e ulo`iti veliki trud da seuklju~e roditelji, sve}enici, animatori, odgo-jitelji, ravnatelji škola, da bi svi zajedno stvorilipokret Skauta gdje }e mladi iz Bosne i Herce-govine prona}i ideale i osna`iti svoj duhovnikarakter. Sve je ovo potrebno za bolju bu-du}nost Crkve, dr`ave i obitelji.

Kako to posti}i? Kako je skautizam poputjedne velike obitelji, gdje stariji preuzimaju br-igu o mla|ima, potrebno je formirati i pri-

premiti skupinu mladih od 18-26 kako bi onipreuzeli brigu i skrb o mla|ima.

Skautizam nije skup! Uniforme, aktivnosti,kampovi - sve se mo`e organizirati s malo nov-ca. Druge edukativne aktivnosti kao što su:kino, ljetni odmori, bazen - koštaju jako puno.Malo po malo, mladi }e nau~iti kako prona}i no-vac da bi financirali svoje aktivnosti. Va`no im jepomo}i kako bi zapo~eli. Va`no je pokazati soli-darnost me|u obiteljima kako bi skautizamza`ivio. Bogatije obitelji mogu pomo}i djeci izsiromašnih obitelji pri pla}anju participacije.

Grupa mladih kandidata za vo|e kojeimamo sada u Sarajevu, Mostaru, Bugojnu iBanja Luci uz potporu starijih, roditelja i sve}-enika po~et }e aktivnosti za mla|e u dobi od12-16 godina. Malo po malo dje~aci i djevoj~ice}e nau~iti sve o prirodi, igrama, kuhanju i jošpuno ostalih tehnika skautizma koje }e impomo}i da izrastu u ljude.

Cijela Europa, cijela Federacija Katoli~kihSkauta Europe, 55.000 u 21 zemlji Europe, moliza vas i poma`e vam u ovoj prelijepoj avanturi.Puno mladih Poljaka, Talijana, Francuza, Ukra-jinaca, Rusa, Bjelorusa, Španjolaca, kao i ostali,prate s velikim entuzijazmom i simpatijama ov-aj po~etak Katoli~kog scoutizma u Bosni i Her-cegovini. Ve} imate puno prijatelja, puno bra}ai sestara. Vi ste dio velike obitelji Skauta !!! “

Zbigniew Mindi, generalni komesar Katoli~kih skauta Europe

338 VRHBOSNA 4/2010

BIL

JE@IM

O

“Povijesni trenutak za Bosnu i Hercegovinu”Poruka generalnog komesara Katoli~kih skauta Europe

Predstavljena monografija “Kardinal od Vrhbosne”

VRHBOSNA 4/2010 339

BIL

JE@IM

O

Hrvate, Hercegovce... Za Sarajevo, Mostar iZagreb. Hvala vam što kro~ite ispred svog nar-oda. Vaš je glas potreban da nemogu}e pretv-ori u mogu}e”, rekao je Ivan Tolj.

Predstavljanju monografije prisustvovali subrojni crkveni dostojanstvenici, ministri IvanŠuker, Gordan Jandrokovi} i Tomislav Karam-arko, bivši ministri Dragan Primorac i MateGrani}, vode}i ljudi Ve~ernjeg lista, glavni iizvršni urednici, gradona~elnik Milan Bandi} imnogi drugi.

“Crtajte granice, ali nemojte kri`ati i brisatiljude, rije~i su kardinala koje su mi ostale usje}anju”, rekao je Bandi}, podsjetivši prisutnena kardinalov nemjerljiv doprinos svom naro-

du. Kardinal Pulji} rekao je da su ga urednici iizdava~i knjigom ugodno iznenadili.

“Hvala vam svima. Ja sam nau~io `ivjeti s~ovjekom koji se bori i kada on nije mogaogovoriti, onda sam ja govorio u njegovo ime.Tako je i ovaj vaš ~in za mene izazov. Da se nesmijem umoriti. Do|e mi pomisao: ma ima lismisla više govoriti, a onda se dogodi neštoovako”, rekao je kardinal Pulji}.

Kardinal je doma}inu Pavi Zubaku i krugunjegovih prijatelja zahvalio na daru. Zubak inekolicina donatora darovali su kardinaluautomobil.

(kta/vl)

Katoli~ki biskupi Engleske prihvatili pet Anglikanskih biskupa

London, 8. studeni 2010.

O ovoj udluci anglikanskih biskupapriop}enje je izdao direktor Tiskovnog uredaSvete Stolice otac Federico Lombardi

Katoli~ki biskupi Engleske prihvatili su petanglikanskih biskupa tradicionalista koji sujutros uru~ili svoje ostavke nadbiskupuCanterburya, Rowanu Williamsu, javlja agen-cija SIR. U priop}enju koga potpisuje biskups-ki delegat mons. Alan Hopes u ime biskup-skog povjerenstva Biskupske konferencijeEngleske i Welsa za provedbu apostolske kon-stitucije Anglicanorum Coetibus piše: “Prihv-a}amo odluku biskupa Andrew Burnhama,Keith Newtona, John Broadhursta, EdwinBarnesa e David Silka da u|u u punozajedništvo sa Katoli~kom crkvom preko ordi-narijata za Englesku i Wels koji }e biti osnovanna osnovu naputka iz apostolske konstitucijeAnglicanorum Coetibus. Na slijede}em redo-vitom zasjedanju Katoli~ke biskupske konfer-encije Engleske i Welsa raspravljati }e se oosnivanju ordinarijata i proširiti }emo srda~nudobrodošlicu onima koji tra`e da budu pri-padnici istoga”. Više informacija }e biti objav-ljeno nakon tog susreta.

Istovremeno, o odluci petorice anglikan-skih biskupa direktor Tiskovnog ureda SveteStolice otac Federico Lombardi izdao je sli-

jede}e priop}enje: “Glede izjave pet biskupakoji su do sada pripadali anglikanskoj zajedni-ci a odlu~ili ujediniti se sa Katoli~kom crkvomi koji su posljedi~no tomu smatrali da morajudati ostavke na dosadašnje pastirske zadatke uEngleskoj crkvi, mo`emo potvrditi da se prou-~ava osnivanje prvog ordinarijata, po norma-ma predvi|enim apostolskom konstitucijomAnglicanorum Coetibus i da }e mo`ebitne odl-uke biti priop}ene u prikladno vrijeme”. Petanglikanskih biskupa koji su jutros dali ostav-ku nadbiskupu Canterburya, Rowanu Willia-msu i prihva}eni od Biskupske konferencijeEngleske i Welsa izdali su priop}enje: “Kaomnogi pratili smo dijalog izme|u anglikanacai katolika sa molitvama i nadanjima. Me|utim,ostali smo o`aloš}eni zadnjih trideset godina ,jer smo vidjeli da su se anglikanci i katolici sveviše udaljavali zbog akualnih pitanja”. “Poseb-no smo ostali o`aloš}eni, nastavljaju biskupi,zbog razvoja vjere i poretka kod anglikanacakoji su nesukladni sa povijesnim pozivomanglikanizma i tradicije Crkve kroz skoro dvatisu}lje}a.” U istom priop}enju pet biskupa ka-`u da apostolska konstitucija AnglicanorumCoetibus , objavljena 4. studenog 2009. godinei ordinarijati koji }e se osnovati dati njima pr-igodu “ donijeti njihovo iskustvo sljedbenikakrš}anstva koji ulaze u zajedništvo s

340 VRHBOSNA 4/2010

BIL

JE@IM

O

Katoli~kom crkvom”. Za pet biskup apostolskakonstitucija je “velikodušni odgovor na višepristupa Svete stolice u tra`enju pomo}i i novihrabri ekonomski instrument u tra`enju jedin-stva krš}ana”.

I anglikanski nadbiskup Canterburya koji jejutros prihvatio ostavke dvojice sufraganskihbiskupa Ebbsfleeta i Richborougha izdao jepriop}enje: “Danas sam sa `aljenjem prihvatioostavke biskupa Andrew Burnhama e Keith

Newtona koji su odlu~ili da njihovo budu}ekrš}ansko slu`enje bude u okviru novih struk-tura koje je predlo`io Vatikan. Njima `elimosvako dobro u slijede}oj fazi njihova slu`enjaCrkvi. Zahvalan sam im za njihov pastoralni,vjeran i odan, rad izvršen u Engleskoj crkvikroz mnogo godina.” Preostala tri biskupa kojisu podnijeli ostavke nisu u izravno podlo`ninadbiskupu Canterburya.

(kta/m.u.)

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Pulji}uputio je javni poziv vjernicima, domoljubima irodoljubima da podr`e rad Napretkove zaklade zasveu~ilište i stipendiranje.

Povodom osnivanja Vrhbosanskog sveu~ili-šta kao i Zaklade za sveu~ilište i stipendiranje,pozivam sve vjernike, rodoljube i domoljubete sve koji mogu pomo}i da se uklju~e i podr`eovaj, za naš narod, a i druge zna~ajan projekt.

Vrhbosanska nadbiskupija i Franjeva~ka pr-ovincija Bosna Srebrena, svesrdno su podr`aleinicijativu za osnivanjem Sveu~ilišta koje trebasvojom kvalitetom, stru~noš}u profesora i nas-tavnih planova, obrazovati nove kadrove, ališto je posebno va`no i pomo}i da naši mladi iobrazovani ljudi ostaju u Bosni i Hercegovini.Vrhbosansko sveu~ilište je na odre|eni na~innastavak Katoli~kih školskih centara. Osniva-nje ovog Sveu~ilišta na tragu je naših napora inastojanja da mladi ostanu i `ive u našoj zemlji,a uvjeren sam da je to cilj svih Hrvata i drugihnaroda u BiH. HKD-u Napredak je povjerenoda to uz naše predstavnike operativno realizirai ve} je velik dio procesa završen.

U svrhu osiguranja što bolje budu}nosti Sve-u~ilišta osniva se Zaklada koja }e pratiti i biti gla-vni oslonac za normalno funkcioniranje Sveu-~ilišta i pomaganje studentima stipendiranjem.

Samo ulaganjem u mlade jam~imo našusigurniju budu}nost i svatko tko imalo dr`i dosvog nacionalnog i vjerskog identiteta, ali i op-}e ljudskih vrijednosti, treba podr`ati rad Sve-u~ilišta i Zaklade.

Zato i na ovaj na~in i ja, kao vrhbosanskinadbiskup i metropolit, kao što su to ~inili imoji prethodnici blage uspomene nadbiskupiJosip Stadler i Ivan Šari} `elim potaknuti svekoji su dobroga srca da se odazovu i ugradedio sebe u ovaj izrazito va`an projekt. Prikup-ljajte novac po `upama, promi~ite projekt ikod onih koji mogu dati i ve}e donacije. ^ine}idobro drugima prije svega ~inimo dobro sebi.

Nadbiskupija }e uvijek na razne na~ine datisvoj maksimalan doprinos ovakvim projekti-ma, koji nisu projekti samo za bolje danas, ve}i bolje sutra.

kardinal Vinko Pulji}nadbiskup metropolit vrhbosanski

Kardinal Pulji} uputio poziv da se podr`i Napretkova ZakladaSarajevo, 3. studeni 2010.

Odgo|ena delo`acija dijela rezidencije kardinala Pulji}a

Op}inski sud u Sarajevu donio je odluku oodga|anju delo`acije koja je bila zakazana za 17.studenog u 11 sati

Op}inski sud u Sarajevu, 15. studenog don-io je odluku o odga|anju delo`acije dijela re-zidencije nadbiskupa vrhbosanskog kardinala

Sarajevo, 15. studeni 2010.

VRHBOSNA 4/2010 341

BIL

JE@IM

O

Vinka Pulji}a odnosno zgrade Nadbiskupskogordinarijata vrhbosanskog koja je bila zaka-zana za 17. studenog u 11 sati.

U odluci Suda stoji da su, podneskom od12. studenog, tra`itelji izvršenja predlo`ilisudu odlaganje predmetnog izvršenja za raz-doblje od 30 dana iz razloga što postoji mogu-}nost vansudskog izvršenja obveze.

Tako|er je navedeno da }e se izvršenje nas-taviti na prijedlog tra`itelja izvršenja i prije ist-eka roka na koje je odlo`eno, s tim da }e sudobustaviti postupak ako tra`itelji izvršenja nepredlo`e nastavak izvršnog postupka do 12.sije~nja 2011. Navedeno je da je protiv ovogrješenja dopuštena `alba u roku od 8 dana Ka-

ntonalnom sudu u Sarajevu.Nakon što je, nalogom Op}inskog suda u

Sarajevu, odre|ena delo`acija kardinalu Pulj-i}u iz jednog dijela njegove rezidencije dodi-jeljenog supruzi preminulog agenta Udbe g.Fadilu Smajovi}u, koji je navedene prostorijezajedno sa suprugom Eminom koristio kako biprisluškivao nadbiskupa i njegove suradnike,sarajevski gradona~elnik dr. Alija Behmenjavno je obe}ao da }e, nakon konstituiranja ka-ntonalnih vlasti, sve razine lokalne vlasti po-krenuti akciju pronala`enja rješenja koje }ebiti zadovoljavaju}e za obje strane.

(kta)

Odr`ana 57. sjednica Me|ureligijskog vije}a

Sarajevo, 15. studeni 2010.

Razgovarano je, izme|u ostaloga, o prona-la`enju rješenja u vezi s institucionalnim od-nosima izme|u Crkava i vjerskih zajednica iorgana vlasti

Skupština Me|ureligijskog vije}a u Bosni iHercegovine odr`ala je, 15. studenog u svom sj-edištu u Sarajevu 57. redovnu sjednicu na kojojsu sudjelovali: predsjednik Husejin ef. Smaji},muftija sarajevski, kardinal Vinko Pulji}, nadbi-skup vrhbosanski, otac Vanja Jovanovi} u imeepiskopa zvorni~ko-tuzlanskog gospodina Vasi-lija, i Boris Ko`emjakin, predsjednik Hebrejskeop}ine Sarajevo, u ime Jakoba Fincija, predsjed-nika Hebrejske zajednice BiH, priop}eno je izTajništva Me|ureligijskog vije}a BiH.

Skupština Vije}a uru~ila je zahvalnicu gosp.Mehmedu Karsliju, predstavniku organizacijeobrazovnih institucija “Bosna Sema” s kojomMRV BiH ima dobru višegodišnju suradnju.

Razgovarano je o pronala`enju odgovara-ju}ih rješenja u vezi s institucionalnim odnosi-ma izme|u Crkava i vjerskih zajednica i orga-na vlasti na svim razinama. Zaklju~eno je dase predlo`i Vladi Federacije BiH i Vije}u min-istara BiH formiranje posebnih slu`bi ili uredapri nadle`nim ministarstvima za odnose saCrkvama i vjerskim zajednicama.

Razmatrano je i pitanje povreda prava naslobodu vjere u zatvorima i drugim kazneno-popravnim institucijama te zaklju~eno da se u

svim navedenim institucijama apelira i insisti-ra na poštivanju Zakona o slobodi vjere ipravnom polo`aju crkava i vjerskih zajednica.

Skupština Vije}a je razmatrala i pitanje del-o`acije iz dijela rezidencije kardinala Pulji}aodnosno Nadbiskupskog ordinarijata vrhbos-anskog i dala punu podršku vrhbosanskomnadbiskupu u borbi za zaštitu prava na privat-no vlasništvo. MRV je pozvalo nadle`ne orga-ne da na pravedan i sustavni na~in zaštite pr-avo na privatno vlasništvo koje je zajam~enoEuropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Skupština Me|ureligijskog vije}a u BiH jeinformirana o obavljenim konsultacijama opokretanju pravnog postupka u cilju izradeprijedloga i dopuna zakona o otkupu nacion-aliziranih stanova u Federaciji BiH.

Razmatrane su i redovne projektne aktivn-osti Vije}a: monitoring napada na vjerske obj-ekte i druga mjesta od zna~aja za crkve i vjers-ke zajednice, susreti mladih teologa, projektigrupe mladih Me|ureligijskog vije}a u BiH,religijski kalendar za 2011. godinu kao i eduk-acijski projekt `ena vjernica o voluntarizmu.

Me|ureligijsko vije}e u Bosni i Hercegovinije iskoristilo je priliku da svim muslimanima~estita nastupaju}i Kurban bajram.

(kta)

342 VRHBOSNA 4/2010

BIL

JE@IM

O

Pri provali je po~injena velika materijalnašteta. O svemu su obaviješteni mjerodavniorgani, koji provode daljnju istragu

U nedjelju, 14. studenog, u ve~ernjim sati-ma, u `upi Ov~arevo to~nije u svetištuGospino Vrilo došlo je do provale u crkvu. Priprovali je po~injena velika materijalna šteta. Osvemu su obaviješteni mjerodavni organi, kojiprovode daljnju istragu. “Ovaj vandalski ~in

duboko nas je povrijedio i ra`alostio. Ovo jeve} drugi nemili doga|aj koji se u proteklihsedam dana doga|a u našoj `upi”, kazao je`upnik fra Marinko Didak.

Podsje}amo da su 7. studenoga u `upi sv.Mihovila arkan|ela u Ov~arevu kod Travnikaukradena dva ciborija s posve}enim hostijama.

(kta)

Provala u crkvu u svetištu Gospino Vrilo - Ov~arevoOv~arevo, 15. studeni 2010.

Kardinal Pulji} i direktor KCUS razgovarali oKatoli~kom du{ebri`ni{tvu

Sarajevo, 15. studeni 2010.

Kardinal je naglasio potrebu omogu}avanjaduhovne skrbi bolesnicima u Klini~kom centru.

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardi-nal Vinko Pulji} pohodio je, 15. studenog Kli-ni~ki centar Univerziteta Sarajevo gdje ga jeprimio generalni direktor prof. dr. Faris Gavr-ankapetanovi} sa suradnicima: direktoricomdijagnosti~ke discipline doc. dr. SandromVegar-Zubovi}, direktoricom stru~ne nemedi-cinske discipline g. Muvedetom Butmir ^edi},rukovoditeljicom odjela pravnih, kadrovskih,administrativnih i op}ih poslova dipl. prav. Se-lmom Ljuca i šeficom press slu`be prof. Bilja-nom Jandri}. Uz kardinal Pulji}a bili su: vikarza pastoral Vrhbosanske nadbiskupije mons.Bosiljko Raji}, osobni tajnik vl~. Davor Topi}, au razgovoru je sudjelovala i školska sestra fra-njevka Hercegova~ke provincije Marija Be-šker, glavna sestra na traumatološkom odjeluspinalne kirurgije u Klini~kom centru.

Direktor Gavrankapetanovi} je, nakon izra-za dobrodošlice, upoznao kardinala Pulji}a isuradnike sa strukturom Klini~kog centra kojigodišnje primi oko 46.000 pacijenata i u kojemdjeluje oko 750 lije~nika. Istaknuo je va`nostda pacijentima bude omogu}eno sve što im jepotrebno u danima lije~enja za njihovo tjeles-no i duševno zdravlje kako bi se osje}ali prihv-a}eni u svom dostojanstvu. Kazao je da je u

tijeku dogradnja i ure|ivanje dijela zgrade ukojem su predvi|eni molitveni prostori kakobi se pacijenti, kao i oni koji im dolaze u posje-tu, mogli pomoliti osobito u teškim trenucimaprije podvrgavanja operativnom zahvatu.

Kardinal Pulji} je zahvalio na lijepom prije-mu te naglasio potrebu omogu}avanja duhov-ne skrbi bolesnicima u Klini~kom centru pojas-nivši da im medicinska njega i duhovna skrbbolesnicima nu`nu potporu u teškim trenucimasusreta i borbe s boleš}u. Podsjetivši na rije~i pa-pe Ivana Pavla II. u vezi s potrebom gajenja kul-ture `ivota, kardinal Pulji} je kazao da bolesnici-ma treba pomo}i u trenucima bolesti, a umiru}i-ma dati mogu}nost da umru ~ovjeka dostojno.Zamolio je da u Klini~kom centru bude usposta-vljeno dušobri`ništvo za bolesnike katolike i dj-elatnike katolike na na~in da se, osim kapelice,osiguran ured za sve}enika dušobri`nika te dataj dušobri`nik bude zaposlen kao djelatnik Kli-ni~kog centra s punim radnim vremenom kakobi bio trajno na raspolaganju ne samo katolici-ma nego i svima koji za`ele razgovarati s njim.

Nakon otvorenog i ugodnog razgovora, svizajedno su pohodili katoli~ku kapelicu u Kli-ni~kom centru koja je otvorena 2002. godine i ukojoj se svake nedjelje u 10 sati slavi Sveta mi-sa dok bolesnike poha|aju katedralni `upnik i`upnici ostalih `upa sarajevskog dekanata.

(kta)

VRHBOSNA 4/2010 343

BIL

JE@IM

OTemeljne odredbe Biskupske konferencijeBiH za televizijski, radijski i internetski pri-jenos liturgijskih slavlja

Biskupska konferencija Bosne i Hercegov-ine u listopadu 2010. objavila je dokument podnaslovom: “Liturgijska slavlja u izravnim pri-jenosima” koji je najve}im dijelom prilago|enidokument Hrvatske biskupske konferencijeobjavljen pod naslovom: “Prijenos liturgijskihslavlja”. Rije~ je o temeljnim odredbama Bis-kupske konferencije BiH za televizijski, radijs-ki i internetski prijenos liturgijskih slavlja. Te-kst je prilagodio ~lan Vije}a za sredstva druš-tvenog priop}ivanja BK BiH dr. Ivo Baluk~i}, ausvojili su ga biskupi Biskupske konferencijeBiH na svom 49. redovitom zasjedanju odr`a-nom od 12. do 14. srpnja 2010. u Banjoj Luci.Osim uvoda, u dokumentu se u dvadeset to~-aka nalaze slijede}a poglavlja: teološke odred-nice krš}anske liturgije, planiranje prijenosa,mistagoško redateljstvo, pastoralna skrb zaispravno slu`enje medijima u liturgijskim sla-vljima i završne odredbe.

Predsjednik Biskupske konferencije BiHmons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolu~ki,u svom predgovoru podsje}a na neke najva`-nije naglaske iz crkvenih dokumenata u vezi sprijenosima liturgijskih slavlja. “Prije 36 godi-na (1974.) po~elo je direktno prenošenje pap-ine mise polno}ke iz bazilike sv. Petra u Rimui otada je to jedan od najgledanijih TV progra-ma religijskog sadr`aja na cijelom svijetu. Svi-ma, koji se trude oko kvalitetnog TV ili radi-jskog prijenosa takvog ili sli~nih sadr`aja, tre-

ba odati veliko priznanje, jer su takvi prijenosiizvrsno pomagalo za naviještanje Bo`je rije~i,odn. poklada krš}anske vjere. Ako se poveza-nost bo`anske objave i suvremenih sredstavajavnog komuniciranja (TV, radio, Internet) ost-varuje u poštovanju istine biblijskog i sakram-entalnog sadr`aja i u korektnoj uporabi teh-ni~kih sredstava – zacijelo }e donijeti obilan,dragocjen duhovni plod”, napisao je biskupKomarica u svom predgovoru. On nadalje isti-~e da su katoli~ki laici i druge osobe, koje sukao suvremeni apostoli zaposlene – u apostol-atu sredstava javnog komuniciranja ili pak usvjetovnim medijima u Bosni i Hercegovini,pozvani na izuzetno dragocjenu zada}u, kojakod njih pretpostavlja i veliku kompetentnosti istinski duh vjere, odn. poznavanje i poštiva-nje konkretnih izra`aja vjere katolike Crkve.

U dokumentu se, izme|u ostalog, isti~e dase televizijski i radijski prijenosi liturgijskih sl-avlja, zbog otajstvene i simboli~ko-komunik-acijske naravi liturgije, izdvajaju iz drugih em-isija i prijenosa ne samo po religijskom sadr`-aju, nego ponajprije po posebnom komunika-cijskom obliku jer je liturgija ve} u samoj sebikomunikacijski ~in. Naglašena je potreba teo-loške i liturgijske formaciju svih odgovornihza televizijski i radijski prijenos liturgijskih sla-vlja pri ~emu im mo`e pomo}i ovaj dokumentBiskupske konferencije BiH.

Dokument se mo`e nabaviti u Nad/biskup-skim ordinarijatima u Banjoj Luci, Mostaru iSarajevu te u sjedištu Biskupske konferencijeBiH (tel/fax +387.33.66.68.67).

(kta)

Dokument BK BiH: Liturgijska slavlja u izravnim prijenosima

Policija još nije pronašla provalnike u crkvu u Zeni~kom naselju Crkvica

Zenica, 23. studeni 2010.

Prema rije~ima `upnika u Crkvici don JosipaLubara ovo je 27. po redu krivi~no djelo po~in-jeno na štetu ove `upe

Nakon što su u no}i, 2. studenoga nepoznatipo~initelji razbili vitraj i ušli u `upnu crkvu u

zeni~kom naselju Crkvica te obili kasice i pokraliiz crkve sve što su smatrali vrijednim uklju~uj-u}i opremu za razglas, glasnogovornica MUP-aZeni~ko-dobojskog kantona g. Aldina Ahmi} zaKatoli~ku tiskovnu agenciju izjavila je, 23. stu-denog da po~initelji još nisu prona|eni, ali da se

Dr. Marko Semren, banjalu~ki pomo}ni biskuppredvodio je misu i podijelio red |akonata

U `upi Osova na prvu nedjelju došaš}a, 28.studenog 2010. godine, mons. dr. Marko Sem-ren, pomo}ni banjolu~ki biskup, predslavio jesve~anom misnom slavlje i podijelio red|akonata trojici franjeva~kih bogoslova Fra-njeva~ke provincije Bosne Srebrene. Red|akonata su primili: fra Branimir Mlaki} iz`upe Bu~i}i (ro|en 22. o`ujka 1984. u Saraje-vu, sve~ane zavjete polo`io 14. rujna 2009; slu-`be akolitata i lektorata primio 20. 12. 2007.),fra Josip Juki} iz `upe Osova (ro|en 18. 5.1985. u Zenici, sve~ane zavjete polo`io 14. ru-

jna 2009; slu`be akolitata i lektorata primio 20.12. 2007.) i fra Domagoj Šimi} iz `upe Biha}(ro|en 26. 5. 1986. U Biha}u, sve~ane zavjetepolo`io 14. 9. 2009; slu`be akolitata i lektorataprimio 20. 12. 2007.).

Uz biskupa fra Marka Semrena, svetoj misii re|enju su nazo~ili i koncelebrirali provinci-jal fra Lovro Gavran, odgojitelji bogoslova, pr-ofesori i `upnici `upa iz kojih dolaze re|enici,uz brojnu rodbinu i prijatelje re|enika. Po za-vršetku misnog slavlja u osovskoj crkvi, slavljeje nastavljeno u prostorijama `upnog ureda.

I. O.

344 VRHBOSNA 4/2010

BIL

JE@IM

O

kontinuirano provode sve mjere i radnjeneophodne za privo|enje nadle`nim organima.Tako|er je kazala da postoje odre|ene naznakei indicije, ali da je još rano govoriti o pobudamai motivima. “Na predmetu se radi intenzivno”,uvjeravaju u MUP-u ZDK.

O intenzivnom radu zeni~ke policije u ovak-vim slu~ajevima dovoljno govori podatak da jeovo, prema rije~ima `upnika u Crkvici don Josi-pa Lubara, 27. po redu krivi~no djelo po~injenona štetu ove `upe te da su do sada samo jedan-put prona|eni po~initelji. Motiv provalnika jevjerojatno bilo koristoljublje jer nisu razrušili ni

oštetili ono što nisu mogli ukrasti, nego sunapravili materijalnu štetu u potrazi za vrijed-nim predmetima. @upnik Lubar je kazao da su`upljani, zajedno s njim, zabrinuti zbog porukekoja se na ovaj na~in šalje katolicima te poru~ujekako bi trebalo u~initi više na osiguravanju vjer-skih objekata. U ovoj `upi tijekom rata izvršenoje i teško razbojništvo kada su lopovi nasrnuli ivezali, sada pokojnog, `upnika pre~. ZvonkuRai}a, tadašnjeg kapelana vl~. Marijana Marija-novi}a i tako|er danas pokojnu, ~asnu sestruAsumptu Kova~uši}.

(kta)

\akonsko re|enje u Osovi

28. studenoga 2010.

Predstavljena knjiga razgovora pape Bene-dikta XVI. s novinarom Peter Seewaldom

“Svijetlo svijeta” naslov je knjige koja objav-ljuje razgovor pape Benedikta XVI. i njema~kognovinara i knji`evnika Peter Seewalda, a koja je23. studenog predstavljena na konferenciji zatisak u Vatikanu. Novo djelo koje je objavljenoistovremeno na više jezika ima podnaslov Papa,Crkva i znakovi vremena. U 18 poglavlja knjige,grupiranih u tri dijela - “Znakovi vremena”,“Papa”, “Kuda idemo” - Benedikt XVI. odgov-ara na najva`nija pitanja današnjeg svijeta.Vatikanski dnevnik L’Osservatore Romano obj-avio je 21. studenog neke izvatke.

Radost krš}anstvaCijeli je moj `ivot uvijek bio isprepleten

ovom niti vodiljom: krš}anstvo daje radost,širi horizonte. U kona~nosti, `ivot `ivljen uvi-jek i samo “protiv” bio bi nepodnošljiv.

ProsjakŠto se ti~e Pape i on je siromašan prosjak pr-

ed Bogom, ~ak i više od ostalih ljudi. Naravno,iznad svega molim se Gospodinu, s kojim sampovezan, da tako ka`emo, starim prijateljst-vom. Ali ja zazivam i svece. Blizak sam prijateljAugustina, Bonaventure i Tome Akvinskog.Njima ka`em: “Pomozite mi!” Majka Bo`ja jeuvijek i svagda glavno uporište. U tom smislu,uklju~ujem se u zajedništvo svetih. Zajedno sanjima, oja~an njima, razgovaram s dobrim Bo-gom, nadasve prose}i ga, ali i zahvaljuju}i mu;ili jednostavno sretan.

Teško}eRa~unao sam sa njima. Kao prvo trebali bi biti

vrlo oprezni s ocjenom jednog Pape, je li on zn-a~ajan ili ne, dok je on još uvijek `iv. Tek kasnijese mo`e prepoznati koje je mjesto u povijestiima odre|ena stvar ili osoba u cjelini. No, da oz-ra~je ne}e biti uvijek radosno bilo je o~ito s ob-zirom na globalnu svjetsku konstelaciju, sa svimrušila~kim silama koje postoje, sa svim pro-turje~nostima koje u njemu postoje, sa svim pr-ijetnjama i pogreškama. Da sam nastavio prim-ati samo priznanja, trebao bih uistinu zapitati sa-mog sebe naviještam li cjelokupno Evan|elje.

Šok zlostavljanjaDoga|aji me nisu sasvim iznenadili. U Ko-

ngregaciji za nauk vjere bavio sam se slu~aje-vima u Americi; vidio sam situaciju u Irskoj napo~etku. No, dimenzije su bile za mene ogro-man šok. Od moga izbora na Petrovu Stolicuviše sam se puta susreo sa `rtvama seksualnogzlostavljanja. Prije tri i pol godine, u listopadu2006., u govoru irskim biskupima tra`io samod njih da “utvrde istinu o onome što se dog-odilo u prošlosti, poduzmu sve potrebne mj-ere kako bi se sprije~ilo da se ponovno dogodiu budu}nosti, jam~iti da se na~ela pravde upotpunosti poštuju, a iznad svega, ozdravljen-je `rtava i svih onih koji su pogo|eni ovimne~uvenim zlo~ina.” Iznenada vidjeti sve}en-stvo ukaljano na ovaj na~in, a sa njime i samuKatoli~ku crkvu, bilo je teško podnijeti. Me|-utim, u tom trenutku, bilo je va`no ne odv-rgnuti pogled od ~injenice da postoji dobro uCrkvi, a ne samo ove strašne stvari.

Mediji i zlostavljanjaBilo je o~ito da djelovanje medija nije bilo

samo vo|eno u potrazi za ~istom istinom, ve}da je bilo zadovoljstva da se postidi Crkva iako je mogu}e i da ju se diskreditira. Me|utimbilo je potrebno da bude jasno: dok se radilo ootkrivanju istine, moramo im biti zahvalni.Istina, u zajedništvu s pravilno shva}enom lju-bavlju, je vrjednota broj jedan. Zatim, medijine bi mogli izvještavati da zlo u samoj Crkvinije postojalo. Samo zato što je zlo bilo unutarCrkvi, drugi su bili u mogu}nosti to okrenutiprotiv nje.

NapredakOtkriva se problemati~nost izraza “napre-

dak”. Suvremenost je tra`ila svoj put vo|enaidejom napretka i slobode. No, što je napre-dak? Danas vidimo da napredak mo`e biti idestruktivan. Zbog toga moramo razmisliti okriterijima koje moramo usvojiti kako binapredak zaista bio istinski napredak.

Ispit savjestiPovrh pojedina~nih financijskih planova,

sveobuhvatan globalni ispit savjesti je apsolut-

VRHBOSNA 4/2010 345

NO

VE K

NJIG

E

Knjiga “Svijetlo svijeta“Papa, Crkva i znakovi vremena

no neizbje`an. U tome je Crkva nastojalapomo}i sa enciklikom Caritas in veritate. Onane daje odgovore na sve probleme. Ona `elibiti korak naprijed gledaju}i na stvari iz dru-goga kuta gledišta, koje nisu samo isplativost iuspješnost, ve} gledište po kojem postojizakon ljubavi prema bli`njemu koji se orijenti-ra Bo`jom voljom, a ne samo prema našim`eljama. U tom smislu treba dati impuls, da sestvarno dogodi transformacija savjesti.

Prava netolerancijaStvarna prijetnja pred kojom se nalazimo je

da tolerancija bude ukinuta u ime same toler-ancije. Postoji opasnost da razum, tzv. zapadn-ja~ki razum, smatra da je kona~no otkrio onošto je ispravno i tra`e}i da to bude jedinoispravno, što se suprotstavlja slobodi. Mislimda treba sna`no prokazati na ovu prijetnju.Nitko nije prisiljen biti krš}aninom, ali nitkone smije biti prisiljeni da `ivi po “novoj religi-ji”, kao da bi bila jedina i istinita, obvezuju}aza svo ~ovje~anstvo.

D`amije i burkaKrš}ani su tolerantni i kao takvi tako|er

dopuštaju drugima razumijevanje vlastitihosobina. Mi pozdravljamo ~injenicu da u ara-pskim zemljama Zaljeva (Katar, Abu Dhabi,Dubai, Kuvajt), postoje crkve u kojima krš}animogu slaviti misu i nadamo se da }e se dogod-iti svugdje. Stoga je prirodno da se muslimanikod nas mogu okupljati zajedno na molitvu ud`amijama. Što se ti~e burke, ne vidim razlogza op}u zabranu. Ka`e se da neke `ene je nenose dobrovoljno, ve} da je u stvarnosti toneka vrsta njima nametnutog nasilja. Jasno jeda se sa tim ne mo`emo slo`iti. Me|utim, akobi je `eljele dobrovoljno nositi, ne vidim zaštobi im se trebalo onemogu}iti.

Krš}anstvo i suvremenostBiti krš}anin je samo po sebi nešto `ivo, suvr-

emeno, što pro`ima, formira i oblikuje svu mojusuvremenost, i tako u nekom smislu stvarno jeprihva}a. Ovdje je potrebna velika duhovna bo-rba, što sam htio pokazati nedavno osnivanjemPapinskog vije}a za novu evangelizaciju. Va`noje da nastojimo `ivjeti i promišljati krš}anstvona na~in da pretpostavlja lijepu i dobru suvre-menost, a u isto vrijeme se udaljuje i razlikujeod onoga što postaje protu-religija.

OptimizamMoglo bi ga se površno gledati su`avaju}i ga

na obzorje zapadnog svijeta. Ali ako ga sepa`ljivije pogleda - a to je ono što mogu u~initizahvaljuju}i pohodima biskupa iz cijelog svije-ta, a tako|er i mnogim drugim susretima – vidise da krš}anstvo u ovom vremenu razvija pot-puno novu kreativost [...]. Birokracija je potr-ošena i umorna. Postoje inicijative koje dolazeiznutra, iz radosti mladih. Krš}anstvo }e mo`dapoprimiti novo lice, mo`da ~ak i druga~iji kul-turni oblik. Krš}anstvo ne odre|uje svjetskojavno mijenje, drugi ga vode. Pa ipak, krš}anst-vo je `ivotna sila, bez koje druge stvari ne bimogle nastaviti postojati. Stoga, na temeljuonoga što vidim i iz moga osobnog iskustva, jasam vrlo optimisti~an glede ~injenice da sekrš}anstvo nalazi pred novom dinamikom.

DrogaMnogi biskupi, posebno oni iz Latinske

Amerike, kazuju mi da tamo gdje prolazi putuzgoja i trgovine drogom - a to se doga|a uve}ini tih zemalja - je kao da monstruozna zlo-~esta `ivotinja pru`a svoju ruku na tu zemljuda upropasti ljude. Mislim da ova zmijatrgovine i potrošnje droge koja obavija svijet jesnaga o kojoj ne uspijevamo uvijek imati ad-ekvatnu ideju. Uništava mlade ljude, uništavaobitelji, dovodi do nasilja i ugro`ava budu}n-ost cijelih naroda. I tu je tako|er strašnaodgovornost Zapada: potrebna mu je droga itako stvara zemlje koje ga snabdijevaju onimšto }e na kraju trošiti i što }e ga uništiti. Postojivrsta gladi za sre}om koja ne uspijeva senasititi sa onim što postoji; i tako nalazi uto-~ište, da tako ka`em, u raju |avla i potpunouništava ~ovjeka.

U Gospodnjem vinograduZapravo imao sam vode}u ulogu, ali ništa

nisam u~inio sam i radio sam uvijek timski;upravo kao jedan od mnogih radnika u Gosp-odnjem vinogradu, koji je vjerojatno u~iniopripremne radove, ali istovremeno je jedankoji nije odre|en da bude prvi i da preuzmeodgovornost za sve. Shvatio sam da uz velikepape moraju tako|er postajati i mali pape kojidaju svoj doprinos. U onom sam trenutkurekao ono što sam stvarno osje}ao [...] Drugivatikanski koncil nas je s pravom podu~io, daje za ustroj Crkve temeljan kolegijalitet; to jest

346 VRHBOSNA 4/2010

NO

VE K

NJIG

E

~injenica da je Papa prvi u dijeljenju s drugi-ma, a ne apsolutni monarh koji donosi odlukesam u samo}i i sve radi samostalno.

@idovstvoBez sumnje. Moram re}i da mi je od prvog

dana mojih teoloških studija nekako bilo jasnoduboko jedinstvo izme|u Staroga i Novogazavjeta, izme|u dva dijela našeg Svetogapisma. Shvatio sam da }emo mo}i ~itati Novizavjet samo u kombinaciji s onim što mu jeprethodilo, ina~e ga ne bi mogli razumjeti.Zatim, ono što se je dogodilo tijekom Tre}egReicha pogodilo je nas kao Nijemce i pri-donijevši da još više gledamo i na izraelski na-rod s poniznoš}u, sramom i ljubavi. Tijekommoje teološke izobrazbe te su se stvari ispre-plele i obilje`ile su tijek moje teološke misli.Dakle, bilo mi je jasno - u potpunom kontinu-itetu s Ivanom Pavlom II - da u mom navješta-ju krš}anske vjere mora biti klju~na ova nova,u ljubavi i razumijevanju, isprepletenostIzraela i Crkve, na temelju poštovanja na~ina`ivljenja svakog od njih i njihova poslanja [...]Me|utim, u tom trenutku, ~inilo mi se da i ustaroj liturgiji je potrebna promjena. U stvari,oblik je bio takav da je povrijedio `idove, azasigurno nije izra`avao na pozitivan na~inveliko, duboko jedinstvo izme|u Staroga iNovoga zavjeta. Iz tog sam razloga mislio da jeu staroj liturgiji potrebna izmijenja, osobito,kao što sam rekao, s obzirom na naš odnos s`idovskim prijateljima. Promijenio sam je takoda sadr`ava našu vjeru, da je Krist spasenje zasve. Nema dva puta spasenja, i da je Krist spa-sitelj i `idova, a ne samo pogana, ali i na takavna~in da se ne bi izravno molilo za obra}enje`idova u misionarskom smislu, ve} da biGospodin ubrzao povijesni trenutak, kada}emo svi biti ujedinjeni. Stoga argumenti nizateologa upotrijebljenih polemi~ki protiv menesu neodgovorni i nisu pravedni prema onomšto je u~injeno.

Pio XIIPio XII je u~inio sve što je bilo mogu}e da

spasi ljude. Naravno, uvijek se mo`emo pitati:“Zašto nije prosvjedovao na izravniji na~in“?Mislim da je shvatio koje bi bile posljedice ja-vnog prosvjeda. Znamo da je zbog ove osob-nog polo`aja puno pretrpio. On je znao u sebida bi trebao govoriti, ali ga je situacija

sprje~avala. Sada, razumne osobe priznaju daje Pio XII spasio mnoge `ivote ali smatraju daje imao zastarjele ideje o `idovima i da nije biona visini Drugog vatikanskog koncila. Me|u-tim, nije to problem. Va`no je ono što je u~inioi što je on pokušao u~initi. Mislim da jestvarno potrebno priznati da je bio jedan odvelikih pravednika i kao nitko drugi, spasio jemnoge i mnoge `idove.

SeksualnostUsmjeriti se samo na kondom zna~i banal-

izirati seksualnost, a to banaliziranje upravopredstavlja opasan razlog zašto mnogi i mnogiljudi u seksualnosti ne vide više izri~aj svojeljubavi, ve} samo vrstu droge koju sami sebipripisuju. Stoga i borba protiv banalizacijeseksualnosti je dio velikog napora kako bi seseksualnost pozitivno vrjednovala i kako bimogla izvršiti svoj pozitivan u~inak na ljudskobi}e u cijelosti. Mogu postoji pojedina~ni opra-vdani slu~ajevi, kao kada prostitutka koristikondom, i to mo`e biti prvi korak prema mor-aliziranju, prvi ~in odgovornosti za razvojnove svijesti o ~injenici da nije sve dopuštenoi da se ne mo`e ~initi sve što se `eli. Me|utim,to nije pravi i svojstven na~in da se prevladainfekcija HIV-a. Uistinu je potrebna human-izacija seksualnosti.

CrkvaPavao nije gledao Crkvu kao instituciju, kao

organizaciju, ve} kao `ivi organizam, gdje svirade jedni za druge i jedni s drugima, sjedin-jeni po~evši od Krista. To je slika, ali slika kojavodi u dubinu i koja je vrlo realna zbog same~injenice da uistinu vjerujemo da u Euharistijiprimimo Krista, Uskrsloga. Ako svatko primaistog Krista, onda smo svi doista ujedinjeni uovom novom uskrslom tijelu kao velikomprostoru novog ~ovje~anstva. Va`no je torazumjeti i shva}ati Crkvu ne kao aparat kojimora svašta u~initi – iako i aparat joj pripada,ali u granicama - ve} kao `ivi organizam kojidolazi od samog Krista.

Humanae VitaeVidici “Humanae vitae” ostaju na snazi, ali

druga je stvar prona}i ljudski prohodne puto-ve. Mislim da }e uvijek biti manjina iznutrauvjerenih u ispravnost tih vidika i `ive}i ih, oni}e biti u potpunosti zadovoljni i tako postati

VRHBOSNA 4/2010 347

NO

VE K

NJIG

E

privla~an model za slije|enje drugima. Mi smogrešnici, ali mi ne bi trebalo uzeti ovo kaoprigovor protiv istine, kada taj visoki moral nije`ivljen. Trebali bismo nastojati u~initi svo mo-gu}e dobro, uzajamno se podr`avati i podno-siti. Izraziti sve to i s pastoralne, teološke i mis-aone to~ke gledišta u kontekstu suvremeneseksologije i antropološkog istra`ivanja je velikizadatak kojem se moramo posvetiti više i bolje.

@eneDefinicija Ivana Pavla II je vrlo va`na:

“Crkva nema na nikoji na~in mo} podijelitisve}eni~ki red `enama”. Ne radi se o ne htjeti,ve} o ne mo}i. Gospodin je dao obrazac zaCrkvu s dvanaest apostola, a zatim sa nasljed-nicima, biskupima i prezbiterima (sve}enici-ma). Nismo mi stvorili ovaj oblik Crkve, ve} jeutemeljen po~evši od Njega. Slijediti ga je ~inposlušnosti, a u sadašnjoj situaciji, mo`dajedna od najte`ih ~ina poslušnosti. No, upravoto je va`no, da Crkva poka`e da nije samo-voljni re`im. Mi ne mo`emo raditi ono što`elimo. Umjesto toga, tu je Bo`ja volja za nas,koje se pridr`avam, iako je to naporno i teškou današnjoj kulturi i civilizaciji. Izme|u osta-log, odgovornosti povjerene `enama u Crkvisu tako velike i zna~ajne da se ne mo`e govoritio diskriminaciju. Bilo bi to tako ako bi sve}enst-vo bilo vrsta dominacije, ali ono je suprotnost,mora biti u potpunosti slu`enje. Ako se pogle-da u povijesti Crkve, onda shvatite da je zna~aj`ena – od Marija do Monike do Majke Terezije- je tako istaknut da na mnoge na~ine `enedefiniraju lice Crkve više od muškaraca.

Posljednje stvariTo je vrlo ozbiljno pitanje. Naše propovije-

danje, naše stvarni navještaj je uglavnom us-

mjeren, jednostrano, na stvaranje boljeg svije-ta, ali uistinu bolji svijet se stvarno gotovo višene spominje. Ovdje moramo napraviti ispit sa-vjesti. Naravno, mi pokušamo i}i ususret pub-lici, re}i im ono što je na njihovom horizontu.No, naš je posao istovremeno probiti taj hori-zont, proširiti ga i gledati na posljednjih stvari.Posljednje stvari su poput tvrdog kruha su zaljude danas. One se ~ine nestvarnim. Htjeli biumjesto njih konkretne odgovore za danas,rješenja za neda}e `ivota. Ali, one su odgovorikoje ostaju na pola ako ne omogu}avaju pre-dosjetiti i priznati da ja nastavljam `ivjetinakon ovog materijalnog `ivota, da postojisud, milost i vje~nost. U tom smislu, moramoprona}i nove rije~i i na~ine, kako bi se omogu-}ili ~ovjeku da razbije zvu~ni zid kona~nog.

Kristov dolazakVa`no je da svako razdoblje bude s Gospodi-

nom. Da i mi sami, ovdje i sada, smo podGospodinovim sudom i dozvoljavamo da bude-mo su|eni od Njegovog suda. Raspravljalo se odvostrukom Kristovom dolasku, jednom uBetlehemu i drigom na kraju vremena, sve doksveti Bernard iz Clairvauxa nije govorio oAdventus medius, o dolasku izme|u, preko ko-jeg On periodi~no ulazi u povijest. Mislim da jepogodio pravi tonalitet. Mi ne mo`emo odredi-ti kada }e svijet završiti. Sam Krist je rekao da tonitko ne zna, ~ak ni Sin. Me|utim mi moramoostati, za tako re}i, u blizini njegova dolaska aiznad svega biti sigurni da u patnjama je Onblizu. U isto vrijeme, trebamo znati da za našadjela smo pod njegovim sudom.

(kta/m.u.)

348 VRHBOSNA 4/2010

NO

VE K

NJIG

E

VRHBOSNA 4/2010 349

Predgovor knjizi:Zahvalni spomen

“Kri` Kristov tako pro-dornom spasonosnomsvjetloš}u osvjetljuje ljud-ski `ivot, osobito njegovotrpljenje, zato što ga povjeri dose`e zajedno suskrsnu}em: otajstvo mu-

ke uklju~uje u vazmeno otajstvo. Svjedoci Kri-stove muke istodobno su svjdoci njegovauskrsnu}a“ (Ivan Pavao II., Salvivici doloris 21).

Ovim rije~ima velikoga Pape uvodim uzahvalni spomen na vrhbosanskoga nadbisku-pa i metropolita mons. dr. Ivana Ev. Šari}a pri-godom obilje`avanja pedesete obljetnice njeg-ove smrti 16. srpnja 2010. Uspio sam upoznati

tek djeli} njegova `ivota i njegova kri`a kojimje završio svoj `ivot prije pedeset ljeta izvansvoje Domovine i nadbiskupije. Ugasila senjegova `ivotna svije}a prije pedeset ljeta snadom u uskrsnu}e, jer nose}i kri` svjedo~ioje za Uskrsloga.

Preuzimaju}i vodstvo ove mjesne Crkvevrhbosanske, naziru}i novo doba demokracije,uzeo sam si uz brojne `elje i ovu da zemneostatke nadbiskupa Šari}a vratim u njegovugrobnicu koju je sagradio u crkvi sv. Josipa naMarijin-dvoru. Nije se ostvarila nakana nad-biskupa Šari}a da to bude katedrala, ali je ost-varena `elja da tu ~ekaju njegovi zemni ostaciuskrsnu}e mrtvih.

Kako bismo mu izgradili spomen u ovojgodini koju smo proglasili godinom Memorijaza solidarnost u Vrhbosanskoj nadbiskupiji,htio sam da uz pomo} radinih ljudi pokupimopisanu ostavštinu koja je otisnuta u raznimizdanjima te je izlo`imo kao zahvalni spomen.

Preuzimaju}i u Madridu njegove zemneostatke, slušao sam `ivu pri~u ~asne sestrekoja ga je dodvorila do smrtnog ~asa te sampri duši osje}ao zadovoljstvo da ga vra}am uDomovinu. Pri~ala mi je o njegovim trpljenji-ma i ~eznu}ima za Bosnom, za Vrhbosanskomnadbiskupijom i svojim hrvatskim narodom uovoj zemlji. Njegovo strpljivo trpljenje i `ivopouzdanje u Boga te molitva, najja~e sredstvoslu`enja, ispunili su se 26. travnja 1997.godine, kada smo obavili sahranu u crkvi sv.Josipa u Sarajevu.

Slušao sam i ~itao brojne natpise o njemu,ali sam dr`ao da su to samo jednostranaistra`ivanja. Sada ova pisana rije~ izlo`ena ujavnosti i skupljena u knjigu Bibliografija nad-biskupa dr. Ivana Ev. Šari}a jest doprinosupoznavanju `ivotnoga djela i njegova ost-varenja kao pastira, kulturnog stvaraoca i~ovjeka bogata nadahnu}a. Zašto rekoh da subrojni pisali jednostrano? Zato jer su svi doku-menti, arhivska gra|a i njegovi rukopisiuništeni dolaskom nove vlasti 1945. godine.Vatra je progutala mnoge tragove kako bi seonemogu}ila istina, a u javnost se nametnulaistina koja dolazi od vlasti. Dakle, nije bilomogu}e objektivno i cjelovito ispitati brojne

NO

VE K

NJIG

E

“Bibliografija nadbiskupa dr. Ivana Šari}a“Franjo Mari} – Tomo Vukši}

Franjo Mari}- Tomo Vukši}: Bibliografija nadbiskupadr. Ivana Ev. Šari}a, Sarajevo 2010, stranica 279, naklad-nik MCVN, naklada 500 primjeraka – mo`e se nabaviti naporti Nadbiskupskog ordinarijata

stvari iz `ivota toga pisca i nadbiskupa. Ovdje na poseban na~in `elim odati priz-

nanje i zahvalnost prof. Franji Mari}u, koji jeinicijator ovoga rada i koji je marljivo prikupl-jao tiskana djela te neke druge radove nad-biskupa Šari}a. Uz njega zahvaljujem i prof.dr. sc. Tomi Vukši}u koji je bio vrli suradnik uprikupljanju svih podataka do kojih se moglodo}i listaju}i mnogobrojna izdanja gdje sutiskani mnogi radovi, ~lanci i pjesme nad-biskupa Šari}a. U ovome radu sudjelovali su idrugi suradnici te im zahvaljujemo, kao itajniku vl~. Oliveru Juriši}u.

Tijekom pripreme Bibliografije svojom su sus-retljivoš}u pomagale mnoge osobe (vidi impre-sum) te im ovim putem zahvaljujemo, a poseb-no zahvaljujemo osobama iz Nacionalne isveu~ilišne knji`nice u Zagrebu prof. dr. sc. Tih-omilu Maštrovi}u, glavnom ravnatelju, te dje-latnicima mr. sc. Ivanu Kosi}u i Dragi Pa`inu.

Na ovaj na~in `elimo ~uvati spomen ipam}enje na one koji su toliko toga utkali unašu vjersku i kulturnu baštinu. To pam}enje i~uvanje spomena jest izraz zahvalnosti, jer svi-jet ne po~inje od nas. Svatko ostavlja trag svojim`ivljenjem. Kod prosu|ivanja utkanoga traga,potrebno je u`ivjeti se u to vrijeme i u to stanjekako bi se bolje moglo razumjeti i objektivnoprocjenjivati. Nije lako pro~istiti nametnutidugogodišnji totalitarni mentalitet, pogotovokada su svi va`niji dokumenti spaljeni.

Prigodom pedesete obljetnice smrti nad-biskupa Šari}a ovom Bibliografijom `elimopredstaviti javnosti djela koja su tiskana, bilokao prijevodi ili vlastita djela. Valja napomen-uti da je u Bibliografiji registrirano 106 nad-biskupovih djela koja su izišla za njegova `i-vota i 25 obnovljenih izdanja nakon njegovesmrti. Ujedno su vrijedni prire|iva~i ove

knjige prikupljali njegove brojne ~lanke i ra-dove objavljene u raznim tiskovinama, a uovoj knjizi navodi se njih više od 1800. Uvj-eren sam da su prikupili gotovo sve. Time nejam~imo da se sve iscrpilo. Bit }emo zahvalnidobronamjernima koji svojim iznašaš}imadopune ovu Bibliografiju. U ovom izdanju na}i}e se pokoja slika i preslika rukopisa, kako bise i kroz to što bolje upoznao ovaj lik našecrkvene i nacionalne povijesti, ali i ~ovjek kojije obogatio i našu kulturnu i duhovnu baštinu.

Osim ove Bibliografije, `ivo se nadam da }ebiti postavljena i stalna izlo`ba tiskanih djelanadbiskupa Šari}a, kako bi bila trajno dostup-na bogata baština naše crkvene i nacionalneprošlosti na ovim prostorima.

Radujem se što mogu kao šesti nadbiskupvrhbosanski barem malo pridonijeti ~uvanjupam}enja na one koji su nas zadu`ili. Zapredšasnika nadbiskupa Stadlera završili smodijecezanski postupak te o~ekujemo da slugaBo`ji nadbiskup Stadler bude uzdignut na ~astoltara. Ovom Bibliografijom `elimo na neki na-~in zahvaliti i nadbiskupu Šari}u za svanapisana djela kao bogatu duhovnu i kultur-nu ostavštinu, ne samo za vrhbosansku Crkvunego i za hrvatsku narod u cijelosti.

Ova godina Memorije za solidarnost neka unama iznjedri duh poštivanja naše prošlosti.Ono što se ne poznaje, ne mo`e se ni poštivati.Zato je va`no posegnuti za našom prošloš}ukako bismo hrabro gledali budu}nost.

U Sarajevu, na Sv. Leopolda B. Mandi}a 2010.

Vinko kardinal Pulji}nadbiskup vrhbosanski

350 VRHBOSNA 4/2010

NO

VE K

NJIG

E

Hodim istim stopama

Ove godine 16.srpnja smo obilje`ili 50.godišnjicu smrti nadbis-kupa i metropolite vrhbo-sanskog mons. dr. IvanaEv. Šari}a. Povodom toga

smo otvorili stalnu izlo`bu njegovih djela uVrhbosanskog Bogosloviji, te tiskali Bibliogr-afiju. Sada objavljujemo ovu knjigu Slavlje sv.Krizme u Vrhbosanskoj nadbiskupiji od 1935.do 1939. godine prema putopisnim bilješkama. Iovo je prilog spomenu pedesete godišnjicenjegove smrti.

Još više od spomena, ovim `elimo uprisut-

niti prošlost u sadašnjost, te praviti usporedbes današnjicom koju pro`ivljavamo. Upravoovim `upama sam u ratu i pora}u hodio istvarnost pro`ivljavao. Ostavljam ~itatelju dasam uspore|uje `ivotnu stvarnost. ^itaju}iove retke, koji put za`alim što nemam ovakote~no pero da i sam toliko toga do`ivljenoga ipro`ivljenog ne stavih na papir za budu}apokoljenja. Posebno je to danas va`no, kada seolako prošlost zaboravlja, jer smo sadašnjoš}uzatrpani, a još manje sposobni sve premišljatiod silnih najezda informacija.

Zato zahvaljujem našem dragom profesoruFranji Mari}u i drugima koji su pomogliiskupiti ove zapise i pripraviti za tisak. @elimda se ponovnim iz~itavanjem o našoj prošlostinadahnemo kako `ivjeti sadašnjost, hrabro ipuni pouzdanja. Valja nam ponovo u javni`ivot vratiti radost vjere, bez obzira kakva su“vremena“. Valja nam pro`ivljavati bri`nuruku dobrog Boga koja bdije nad nama imilost daje dok mi hodimo naprijed.

I danas ove iste `upe i dekanati postoje, aliu druga~ijoj stvarnosti. Još je bolnije da su mn-ogi odgorili srcem od svoga kraja i svoga za-vi~aja. Mnogi ga `ele napustiti, jer misle da suovo najte`a vremena. Zaboravljamo da su vre-mena naša. Ne smijemo olako prezreti onu lju-bav kojom su naši preci tu “zemljicu Bosnu“voljeli, na njoj se borili i za nju se `rtvovali.Njihovi zemni ostaci koji ~ekaju u toj zemljiuskrsnu}e mrtvih, zavjet su naš: tu vjeru ~u-vati, `ivjeti i budu}im pokoljenjima namrijeti.

Dok hodim istim stopama, ali ne više nakonju nego novim putovima i modernim sred-stvima, susre}em nove ljude i nove obi~aje. Joštu`nije što na mnogim mjestima ne mogu gov-oriti o brojnim vjernicima kako što stoji u ovimzapisima. Zla kob nas je rastjerala, a još tu`nijaotu|enost udaljila te su ostala pusta zgarišta iruševine sve ~eš}e jako zarasle, te stravi~no pl-a~u za onima koji su tu `ivjeli i otišli, te ostav-iše tako tu dragu grudu zaraslu i podivljalu.

Tako ~esto susre}em samo starce i starice,

VRHBOSNA 4/2010 351

NO

VE K

NJIG

E

Slavlje sv. Krizme u Vrhbosanskoj nadbiskupiji od 1935. do 1939. godine prema putopisnim bilješkama

nadbiskupa dr. Ivana Šari}a

Priredio: Franjo Mari}, Sarajevo 2010., strana 239

Predgovor za knjigu napisao Vinko kard. Pulji}, nad-biskup vrhbosanski:

koji ~esto kroz prozor “bulje“, sve ne}e li kojedijete svratiti, ne zaboravljaju}i da im tu još`ivi otac ili mati, djed ili baka. Skupljaju maledrage stvari, sve u nadi do}i }e oni bar ovogljeta ili ovog Bo`i}a. Nekada gdje su stazamahrlila djeca i radosna cika njihovog hoda uškolu, sada su “zarasli puti“, tek spomen je tuda su bili.

Ne dam se zarobiti tom mu~nom slutnjom.Budim nadu u srcima ljudi, ali i ljubav premasvome rodu i narodu, svojoj grudi i Domovini.Ne znam ovako te~no pisati kao moj predšas-nik koji sve ljepote duše naroda i drage zeml-je, te divnih obi~aja opisa, neka se zapamti. Alidi`em glas da probudim sje}anje i pam}enje, ajoš više svijest svoga korijena na kojem smonikli i stasali. Budim odgovornost prema bašti-ni koju su nam ostavili naši predci, da jeznamo voljeti i za nju se `rtvovati.

Neka i ova knjiga bude glas koji }e doprijetido onih koji još nisu zaboravili svoga kraja isvoga zavi~aja. Neka ih ve`e u sje}anju te pre-

nesu na budu}a pokoljenja kako bi oni znali iz~ega su iznikli. Pa gdje god bili da se ne stidesvoga korijena. Neka ne izdaju vrijednostisvete vjere baštinjene od naših predaka, a kojaobvezuje i budu}a pokoljenja.

Uz zahvalu na prikupljenim zapisima iobjavljenim u naše vrijeme, `elim da ujednoovi zapisi budu izazov mnogima te ponovoposegnu upoznati svoju prošlost i svoj kraj.Tko poznaje svoju prošlost, znade `ivjeti sad-ašnjost i tako osigurava stvarnu budu}nost.

Na sve ~itatelje ove knjige zazivam Bo`jiblagoslov!

Sarajevo, Uzvišenje sv. Kri`a 2010.

Vinko kardinal Pulji}nadbiskup metropolit

352 VRHBOSNA 4/2010

NO

VE K

NJIG

E

U ~etvrtak 14. listopada 2010. godine pre-minuo je u Wollongongu ( Australija) ~lanfranjeva~ke Provincije Bosne Srebrenesve}enik fra Andrej Matoc.

Fra Andrej Matoc je ro|en u Varešu 26. list-opada 1965. godine, od roditelja Josipa i Zlatero|. Šimi}. Osnovnu i srednju školu završio jeu rodnom mjestu. Franjeva~ki habit je obukaou Rami (Š}it) 2. 10. 1995. Prve zavjete polo`io jeu Zoviku 4. 10. 1996. Godine. Teologiju je stu-dirao na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu. Sv-e~ane zavjete je polo`io 14. 9. 2001. na Plehanu.Za |akona je zare|en 1. svibnja 2002. godine uOlovu, a za sve}enika 1. 12. 2002. u Sarajevu.

Obnašao je slu`bu `upskog vikara u Kralje-

voj Sutjesci (2002 - 2006) i u Busova~i (2006 -2007). Tri godine je bio i ekonom u samostanuKraljeva Sutjeska. Od listopada 2007. godinepa sve do svoje prerane smrti bio je voditeljHKM u Wollongongu u Australiji. Njegovi po-smrtni ostaci ispra}eni su 26. Listopada iz Au-stralije i prevezeni u BiH. Ukopan je u Kralje-voj Sutjesci na Dušni dan 2010. godine. Naukopnim obredima okupilo se tisu}u vjernikai šezdesetak sve}enika. Misu Zadušnicu iukopne obrede predvodio je Provincijal BosneSrebrene fra Lovro Gavran. U ime sve}enikaod pokojnika se oprostio sutješki gvardijan fraIlija Bo`i}.

Ilija O.

VRHBOSNA 4/2010 353

NA

ŠI P

OKO

JN

ICI

+ Fra Andrej Matoc (1965 - 2010)

+ Fra Franjo Grebenar (1951 - 2010)Fra Franjo Grebenar, ~lan Franjeva~ke pro-

vincije Bosne Srebrene, preminuo je 1.12.2010 u jutarnjim satima od posljedica teškebolesti u Novoj Biloj. Ispra}aj iz `upne crkveu Novoj Biloj bit }e 2.12. 2010. Pod misom zor-nicom u 6. 00 sati.

Obred sprovoda zapo~et }e sv. Misomzadušnicom 2.12. 2010. U 14 sati u samostan-skoj crkvi u Gu~oj Gori.

Fra Franjo Grebenar, sin Joze i Slavka r.Gudelj, ro|en je u Malom Mošnju, `upa Vitez,12.11.1951 god. Osnovnu školu je završio urodnom mjestu, a Franjeva~ku klasi~nu gim-naziju u Visokom. Franjeva~ki habit obukao jeu Visokom 14.7.1970. god. Godinu novicijata jeproveo u Kraljevoj Sutjesci. Prve zavjete po-lo`io je u Kraljevoj Sutjesci 13.7.1971. god. Te-

ološko filozofski studij završio je u Sarajevu, asve~ane zavjete polo`io 19.10.1977. god.uSarajevu. Za |akona je zare|en 7. 5. 1979. God.U Münsteru (Njema~ka), a za sve}enika 5.12.1979. God. Tako|er u Münsteru (Njema~ka).

Vršio je slu`bu `upnog vikara u Tolisi (1979- 1980), Podhum/Livno (1980 - 1982), Breškama(1982 - 1984), Podmila~ju (1984 - 1985), NovojBiloj (1994 - 2000), Brajkovi}ima (2000 - 2004),Ov~arevu (2004 - 2006), i u Novoj Bili od 2006.,pa do svoje smrti.

@upni~ku slu`bu vršio je u Drijen~i (1985 -1988) i u Novoj Biloj (1988 - 1994).

Pokoj vje~ni daruj mu Gospodine!

Josip Jeli}, vicekancelar

.

P A S T O R A L N I K A L E N D A R 2 0 1 1

VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE

VRHBOSNA 4/2010 355

SIJE^ANJ 2011

1 S MARIJABOGORODICA, Nova godina Me|unarodni molitveni dan za mirPrva subota-molitva za duh. zvanja

2 N DAN GOSPODNJI – 2. po Bo`i}u3 P Ime Isusovo, Danijel, Florencije, Genoveva4 U An|ela Folinjska, Emanuel, Borislava 4

5 S Emilijana, Miljenka, Eduard, Radoslav6 ^ BOGOJAVLJENJE – TRI KRALJA PMD-sv. Djetinjstvo7 P Rajmund, Lucijan, Krispin, Zorislav8 S Severin, Teofil, Bogoljub, Apolinar Stadlerov dan9 N DAN GOSPODNJI - KRŠTENJE GOSPODINOVO10 P Miltiad, Petronije, Agaton, Dobroslav + Alojzije @agar 1971.11 U Honorat, Teodozije, ^aslav, Neven12 S Ernest, Tatjana, Bernard + Franjo Mom~inovi} 1957. 3

13 ^ Hilarije, Remigije, Radovan, Veronika + Ivan Kulijer 1937.14 P Feliks, Sre}ko, Rajko, Makrina Formacija animatora

+ Andrija Kordi} 1995.15 S Pavao Pustinjak, Mavro, Anastazija Formacija animatora

+ Ljubomir Ivan Roje 1945.16 N DAN GOSPODNJI – 2./godinu Formacija animatora

+ Jakov Kova~evi} Stijepi} 1991.17 P Anto opat, Ante, Lucije, Lavoslav Patron: Gorice

+ Petar Krajina 1997.18 U Priska, Margareta Ugarska, Biserka Molitvena osmina za jedinstvo krš}ana

+Smiljan Franjo ^ekada 1976.+ Stjpan Ili} 1964.+ Branko Karli} 2007.

19 S Mario, Ljiljana, Marta, Makrije + Juraj Heruc 1910. 8

+ Jozo Tomi} st. 2006.20 ^ Fabijan, Fabijana, Sebastijan21 P Agneza, Janja, Ne`a, Epifanije22 S Vinko, |akon, Vinka, Irena R., Vice + Ambroz Miji} 1946.23 N DAN GOSPODNJI – 3./godinu24 P Franjo Saleški, Bogoslav25 U Obra}enje sv. Pavla, Ananija, Henrik Završetak osmine za jedinstvo krš}ana

Sve}. Te~aj u ZGB.+ Josip Kasi} 1996.

26 S Timotej i Tit, Paula 5

27 ^ An|ela Merici, An|elka, Julijan, Vital28 P Toma Akvinski, Tomislav, Tomo, Leonid29 S Valerije, Konstancije, Zdeslav, Akvilin30 N DAN GOSPODNJI – 4./godinu Nadbiskupijski molitveni dan za mir 31 P Ivan Bosco, Marcela, Viktor, Klaudije + Petar Ani} 2002.

356 VRHBOSNA 4/2010

VELJA^A 2011.

1 U Brigita, Gita, Miroslav, Sever + Dragan ^uturi} 2004.+ Anto Vuji~i} 1990.

2 S PRIKAZANJE GOSPODINOVO (SVIJE]NICA) Dan posve}enog `ivotaKat- 10,30h

3 ^ Bla`, Vlaho, Tripun, Tripo, Oskar + Franjo Bauer 1940.+ Mato Bo`i} 2009. 4

4 P Maria de Mattias, Eutih, Diodor, Gilbert Sarajevski dekanat5 S Agata, Dobrila, Modest, Jagoda Prva sub. molitva za duh. zvanja

Kreševski dekanat6 N DAN GOSPODNJI – 5./godinu Dan `ivota

+ Anto Baji} 1993.7 P Maksim, Julijana, Rikard, Dr`islav Šama~ki dekanat

+ Nikola \ebi} (Gjebi}) 1930.+ Petar Tunji} 2009.

8 U Jeronim, Jerko, Jozefina, Mladen Stadlerov danBr~anski dekanat+ Dragutin Alaupovi} 1967.

9 S Skolastika, Apolonija, Sabin, Sabina Ramski dekanat10 ^ Alojzije Stepinac, Alojzija, Lojzika, Ina, Vjekoslav Patron: Orašje

Bugojanski dekanat11 P BDM Lurdska, Marija, Mirjana Dan bolesnika

Sutješki dekanat+ Zvonko Petrovi} 2004. 3

12 S Eulalija, Melecije, Zvonimir, Zvonka Travni~ki dekanat13 N DAN GOSPODNJI – 6./godinu14 P Valentin, Zdravko, Valentina, Vital @epa~ki dekanat/ Duh.vje`be 19h

+ Josip Matkovi} 1998.15 U Onezim, Faust, Klaudije, Vitomir, Vito Duh. Vje`be 16 S Julijana, Julka, Samuel, Daniel, Miljenko Duh. Vje`be

+ Stjepan Prgomet 1956.17 ^ Bartol, Benedikt, Flavije Duh. Vje`be

+ Stjepan Fontana 1971.18 P Šimun, Bernardica Derventski dekanat 8

19 S Konrad, Rajko, Blago, Ratko Tuzlanski dekanat+ Mato Mom~inovi} 1920.

20 N DAN GOSPODNJI – 7./godinu21 P Petar Damiani, Damir, Natalija, Zaharija Doborski dekanat22 U Katedra sv. Petra, Petar, Izabela, Tvrtko + Ivan Zirdum 1954.

23 S Polikarp, Romana, Grozdan Usorski dekanat24 ^ Montan, Goran, Modest; Sinerot + Ivo ^ondri} 1946.

+ Danijel Franjo Dui} 1920.25 P Nestorije, Cezarije, Hrvoje, Donat, Berislav 5

26 S Aleksandar, Aleksa, Viktor, Robert Animatori liturgijskog pjevanja+ Ivan Star~evi} 1982.

27 N DAN GOSPODNJI – 8./godinu + Petar Peri} 1943.28 P Roman, Bogoljub, Vikica, Teofil + Ivan Pavlinac 29.2.1970.

+ Juraj (\uro) Majeti} 29.2.1964.+ Stjepan Oršoli} 1908.

VRHBOSNA 4/2010 357

O@UJAK 2011.1 U Feliks, Albin, David, Hadrijan k.viz. Briješ}e

+ Šimo Janji} 2003.+ Marko Parad`ik 1977.

2 S Iskra, Ines, ^edomil, Lucije k. viz. ^emerno+ Stanislav Bo`i} 1987.+ Josip Miki} 2008.

3 ^ Marin, Marinko, Asterije, Ticijan, Kamilo4 P Kazimir, Eugen, Natko k. viz. Dobrinja 4

5 S Teofil, Lucije, Hadrijan, Adrian, Virgil Prva subota: molitva za duh. Zvanja@upska ekonomska vije}a+ Zvonimir Bla`un 1975.

6 N DAN GOSPODNJI – 9./godinu k.viz. Gora`de7 P Perpetua, Felicita, Eugen, Efrem, Tereza k.viz. Grbavica

+ Mato Bi~vi} 1989.+ Stjepan Markovi} 1961.

8 U Ivan od Boga, Boško, Ivša, Poncije Stadlerov dank. viz. Katedrala+ Augustin Niki} 1936.

9 S Pepelnica (post i nemrs)10 ^ Emil, Makarije, Kajo, Simplicije 11 P Firmin, Tvrtko, Blanka, Kandid k. viz. Marijindvor

Formacija animatora12 S Bernard, Budislav, Maksimilijan, Fina @upska pastoralna vije}a

Formacija animatora13 N DAN GOSPODNJI – 1. korizmena Kan. viz. Novi Grad 3

Formacija animatora 14 P Matilda, Milijana, Borka, Paulina, Eva K. viz. Novo Sarajevo15 U Mengin, Zaharija, Veljko, Vjekoslava K. viz. Stup

+ Antun Buljan 1964.16 S Hilarije, Julijan, Euzebija, Tacijan (kvatre) BK BiH - MO

+ Franjo Kova~evi} 1940.17 ^ Patrik, Patricija, Gertruda, Konrad, Domagoj BK BiH – MO18 P ]iril Jeruzalemski, ]iro, Aleksandar (kvatre) BK BiH – MO19 S JOSIP zaru~nik BDM, Josip, Josipa, Joso Patron: MO; G. Dubica; Marijindvor;

Rankovi}i, Špionica; Tesli},Zavidovi}i, Zenica, KŠC-Sa+ Miroslav Petrovi} 1990. 8

20 N DAN GOSPODNJI – 2. korizmena k. viz. Pale21 P Kristijan, Vesna, Vlasta, Serapion, Kasijan k. viz. Tar~in22 U Oktavijan, Lea Rimska, Leonarda, Jaroslav23 S Turbije, Oton, Edmund, Anuncijata, Rebeka24 ^ Latin, Javorka, Simon + Rikard Weis 1945.25 P BLAGOVIJEST Patron: Bogoslovija26 S Montan i Maksima 5

27 N DAN GOSPODNJI – 3. korizmena28 P Priska, Guntram, Renata, Sonja Kan. viz. Bistrica29 U Bertold, Eustazije K. viz. Lovnica

+ Mirko Per~inli} 1966.30 S Zosim, Bogoljub, Bogoljuba, Leonard K. viz. Zavidovi}i

+ Franjo Juri} 1948.31 ^ Benjamin, Balbina, Gvido, Natalija k. viz. Globarica

358 VRHBOSNA 4/2010

TRAVANJ 2011.

1 P Venancije, Anastazije, Staš, Mavro, Paulin K. viz. Radunice+ Julijan Kozinovi} 2010.

2 S Franjo Paulski, Teodora, Bo`idara, Leopold Prva sub: Molitva za duh. zvanjaK. viz. Maglaj+ Ivan Pavao II. 2005.+ Vincencij Fererij Palunko 1921.

3 N DAN GOSPODNJI – 4. korizmena „Laetare“ 4

4 P Marija, Maja, Marijan; Izidor, Platon K.viz. Lug-Brankovi}i5 U Vinko Fererski, Irena, Kresencija K. viz. N. Šeher6 S Irenej, Petar Veronski, Prudencije, Zefirin7 ^ Ivan de la Salle, Herman, Teodor, Serapion K. viz. Osova

+ Franjo Kopi} 1929.8 P Dionizije, Timotej, Diogen, Klement, Julijan Stadlerov dan

K. viz. @ep~e+ Drago Su~i} 1988.

9 S Maksim, Demetrije, Liberan, Libor, Hugo + Bo`o Markoti} 1995.+ Marko Kamenjaš 2007.

10 N DAN GOSPODNJI – 5. korizmena + Ilija Violoni 1945.+ Petar @ivkovi} 1985.

11 P Stanislav, Stanko, Stanislava, Filip, Izak + Petar Grgi} 1982. 3

12 U Sofija, Julije I., Zenon, Saba, Damjan + Antun Bogdan 2001.13 S Martin I. papa, Hermenegildo, Ida14 ^ Valerijan, Maksim, Zdravko, Lambert15 P Teodor, Krescencije, Rastislav + Miodrag Miškovi} 2008.

Dan sjemeništa i KŠC Travnik16 S Benedikt, Bernardica, Leonida, Optat17 N DAN GOSPODNJI – CVJETNICA Kat. 10,30h18 P Hermogen, Euzebije, Anastazija, Romano + Ivan Turbi} 1911. 8

+ Augustin Franjo Vrebac 1940. + Marko Alaupovi} 1979.

19 U Marta, Leon, Berta + Antun Dujmuši} 1943.20 S Anicet, Sulpicije, Marcijan, Agneta, Dina Kat.10,30h-posveta ulja i

PMD – sv. PetraBernardin Batvi} 1921.

21 ^ Veliki ~etvrtak Kat. 18.h22 P Veliki petak (post i nemrs) Kat. 18.h

+ Alojzije Bud`inski 1983.23 S Velika subota Kat 23h

Sv. Juraj – patron: Derventa, Moran~ani, Vitez (prenosi se)

24 N USKRS – VAZAM Kat. 10,30h+ Petar ^ali} 2010.

25 P Marko ev., Marko, Klarencije, Maroje, Ermin Uskrsno primanje 11hPatron: Grada~ac; Ilijaš, Plehan; Poto~ani 5

26 U Kleto, Pashazije, Julije, Stanislav, Višnja + Augustin Halili 1976.27 S Ozana Kotorska, Euzebije i Polion28 ^ Petar Chanel, Ljudevit M. Grignion, Vital + Matej (Matko) Livajuši} 1978.29 P Katarina Sijenska, zaštitnica Europe, Katarina + Josip Bezi} 1893.

+ Stjepan Julari} 1999.Klagenfurt-partneri

30 S Pio V. papa, Venancije Krizma: Kupres 11h; S. Polje 16 – biskup SudarFojnica 17. Kard. i gost.+ Josip Kal~ik 1994.Klg.-partneri

VRHBOSNA 4/2010 359

SVIBANJ 2011.1 N DAN GOSPODNJI – 2. uskrsna Klag.partneri Olovo-11h

Patron: TurbeKrizma:Busova~a 11h; Kreševo 17h; - Biskup SudarVidovice 17h – kard. + Ivan Mitrovi} 1912.

2 P Atanazije, Antonin, Boleslav, Boris3 U Filip i Jakov ap., Jakiša, Jakica k. viz. ZE-Crkvice 4

4 S Antonina, Florijan, Cvjetko, Cvijeta Sve}eni~ki Sabor5 ^ Peregrin, Maksim k. viz. ZE-sv. Ilija

+ Anto Alaupovi} 1948.6 P Dominik Savio, Marijan, Irenej Srijemskik. viz. ^ajdraš7 S Dujam, Duje, Flavije, Gizela Prva sub: molitva za duh.zvanja

Krizma: Podmila~je 11h; Dobreti}i 16h – kard.Kiseljak 11h; Gromiljak 16h biskup Sudar+ Josip Matiši} 1921.Dubrave – Šimunovo

8 N DAN GOSPODNJI – 3. uskrsna Stadlerov danBugojno 11h G.V.-Uskoplje 16h biskup Sudar Rama Š}it 11h; Rumboci 16h kardinal+ Marko Nedi} 1952.+ Jozo Peri} 2005.+ Marko Josipovi} 2009.

9 P Izaija, Dionizije, Pahomije, Herma, Beata k. viz. Klop~eSusret s ravnateljim škola+ Josip Vasilina 1988.

10 U Ivan Merz, Gospa Trsatska; Job 3

11 S Mamerto, Franjo Hieronim k. viz. ZE – Sv. Josip12 ^ Leopold Bogdan Mandi}, Nerej, Ahil Patron: Briješ}e -Sa, Dragunja, Maglaj

+ Anto Šari} 2010.13 P Gospa Fatimska, Servancije, Agneta Formacija animatora14 S Matija ap., Mato, Mate, Matko, Matea Ministrantsko zborovanje

Formacija animatoraKrizma: Banbrdo 16h bisk. SudarDoboj 17h – kardinal

15 N DAN GOSPODNJI – 4. uskrsna Dan molitve za duhovna zvanjaKrizma: @abljak 11h; Jelah 16h – b. SudarOštra Luka-B. 11h; Grebnice 16h. Kard.Formacija animatora+ Jakov Bariši} 1942.

16 P Ivan Nepomuk, Genadije, Florencije + Milidrag Bujas 1991.17 U Paškal, Paško, Gizela, Heraklije 8

18 S Ivan I. papa, Venancije, Feliks Sol., Sre}ko + Ivan Subaši} 1945.19 ^ Urban, Teofil, Rajko, Ivon20 P Bernardin Sijenski, Lidija, Zlatka, Zlata + Petar Ajvazovi} 1945.21 S Kristofor Magallanes, Dubravka, Eugen Krizma: Sivša 11h; Tolisa 17h.kard.

Doljani 11h; Gra~ac 17h. b. Sudar+ Vlastimil-Antun-Fijala 1986.+ An|elko Franji~ev} 1954.

22 N DAN GOSPODNJI – 5. uskrsna Krizma: Uzdol 10h; Bistrica 15h – b..SudarDomaljevac 11h; Orašje 16h-kard.

23 P Deziderije, @eljko, @elimir, @eljana, Spes24 U Marija Pomo}nica, Ivana, Šimun Stilita + Andrija Jagati} 1901. 5

25 S Beda ~asni, Grgur VII. papa, Marija Magd. + Caleb Violini 1917.26 ^ Filip Neri, Zdenko27 P Augustin Kanterberijski, Julije, Bruno + Josip Konopka 1988.

Dan mladih u Komušini28 S German, Vilim, Herkulan, Velimir Dan mladih-Komušina

Krizma: Vukanovi}i 17h-kard.29 N DAN GOSPODNJI – 6. uskrsna Krizma: Zenica 11h; @ep~e 17h.kardinal30 P Bazilije, Emilija, Anastazije (prosni dani)31 U Pohod BDM, Petronila, Silvije (prosni dani)

360 VRHBOSNA 4/2010

LIPANJ 2011.

1 S Justin, Mladen, Liberije, Slobodan (prosni dani) 4

2 ^ UZAŠAŠ]E-SPASOVO (KRI@I) Patron: N. Travnik+ Vinko Vidakovi} 2006.

3 P Karlo Lwanga i dr. mu~enici, Klotilda4 S Kvirin Sisa~ki, Optat, Nikola, Predrag Prva sub. molitva za duh. Zvanja

Krizma: Kandija 11h; Glavice 17h.b. SudarKardinal u Italiji+ Marijan Ivandi} 1945.+ Josip Per~inli} 1945.+ Mirko Radoš 1945.

5 N DAN GOSPODNJI – 7. uskrsna + Stjepan Ezgeta 1933.+ Stjepan Pašali} 1950.Krizma: Brestovsko 11h, Kraljeva Sutjeska 17h,biskup Sudar

6 P Norbert, Artemije, Paulina, Neda7 U Koloman, Robert, Radoslav, Anto de Fatatis + Franjo Kralik 1976.

+ Franjo Buli} 1999.8 S Fortunat, Vilim Stadlerov dan

+ Ivan Bar~anec 1993.9 ^ Efrem, Diomed, Kolumban, Rikard 3

10 P Bogumil, Dijana, Biserka + Ladislav Gaguli} 1964.11 S Barnaba ap., Borna, Ratimir, Roza, Ru`a Krizma: Vitez 11h – kardinal12 N DAN GOSPODNJI – DUHOVI Krizma: Kat. 10,30h – kard.

Krizma: Prozor 11h; biskup SudarPatron: Fojnica, N. Bila

13 P Anto Padovanski, Anto, Marija Majka Crkve Patron: Bo}e, Bugojno, Bukovica,Busova~a, Dobreti}i, Drijen~a, Gra~ac,Lukavac, Rasti}evo, Sivša, So~anica, G.M.-Sijekovac, Vukanovi}i, @ep~e, Podhum-@ita~e

14 U Rufin, Valerije, Zdravko, Zdravka, Elizej15 S Amos, Vid, Vito, Toma, Germana (kvatre) Patron: Vidovice 8

16 ^ Auro, Zlatko, Zlata, Aurelije, Beno17 P Diogen, Inocent, Rajner, Petar, Laura (kvatre) Duhovna obnova za ministrante u Travniku

Friedensgrund BiH – kamp (17-28)18 S Marko i Marcelijan, Paula, Amando (kvatre) Duhovna obnova za ministrante u Travniku19 N DAN GOSPODNJI – PRESVETO TROJSTVO Duhovna obnova za ministrante u Travniku

Patron: N.Sarajevo. N. Travnik+ Marijan D`oi} 1921.

20 P Margareta, Naum Ohridski, Florencija + Josip Fuchs 1954.21 U Alojzije Gonz., Alojzija, Lojzika, Vjekoslav Patron:Sjem. Crkva u Travniku

+ Nikola Buri} 1993.22 S Paulin, Ivan Fišer, Toma More, Flavije + Mato Ivki} 1993.23 ^ TIJELOVO – BRAŠAN^EVO + Anto Lutter 1992. 5

24 P Ro|enje Ivana Krstitelja, Ivan, Ivana Patron: B. Brdo, D. Tramošnica, Jelah. K. Sutjeska, Lug-Brankovi}i, Otinovci, Podmila~je, Tar~in, Travnik, Uzdol, @ivinice

25 S Maksim, Prosper, Adalbert, Salamon26 N DAN GOSPODNJI – 13./godinu + Jozo Tomi} ml.2007.27 P ]iril, Ladislav Ugarski, Kristofor, Vlatko28 U Irenej, Mirko, Vincenta, Vinka, Lucija29 S Petar i Pavao ap., Paula, Krešimir Sve}eni~ko re|enje

Patron: Brajkovi}i, G. Komušina, Kakanj,Kulina, Lovnica, N.Selo-Balegovac, Tuzla

30 ^ Prvomu~enici Svete Rimske Crkve, Bazilid + Dragutin Kamber 1969.

VRHBOSNA 4/2010 361

SRPANJ 2011.

1 P Srce Isusovo, Aron, Martin, Teodorik, Oliver Patron: Katedrala SA, B.Šamac, Br~ko,^ajdraš, Doboj, Glavice, N.Selo, Pe}ine,Prozor, Zvornik 4

2 S Srce Marijino, Oton, Višnja, Ostoja Patron: Fo~a k/Drvente, Pos. Mahala,Skopaljska Gra~anicaPrva sub. molitva za duh. ZvanjaKrizma: Sk. Gra~anica 11h.biskup Sudar+ Antun Jegli} 1937.

3 N DAN GOSPODNJI – 14./godinu Sa-kat. Vanjska proslava Srca Isusova4 P Elizabeta Portugalska, Elza, Laura, Berta5 U ]iril i Metodije, europski zaštit., Anto, Marta Patron: Bog. Crkva

+ Krunoslav Draganovi} 1983.6 S Marija Goretti, Marica, Romul, Suzana, Agata + Stipo Bariši} 1944.7 ^ Vilibald, Vilko, Benedikt XI., Odon, Goran8 P Akvila, Priska, Priscila, Prokopije, Pankracije Stadlerov dan

Kamp – mali putokaz u `ivot Od 8-12. 3

9 S Marija Propetoga Isusa Petkovi}, Marija10 N DAN GOSPODNJI – 15./godinu + Marijan Šolji} 1986.11 P Benedikt opat, Pio, Placid, Olga, Budimir + Nikola Pranji} st. 1998.12 U Proklo, Hilarije, Fortunat, Mohor, @ivko BK BiH – BL13 S Majka Bo`ja Bistri~ka, Henrik, Ezdra BK BiH – BL14 ^ Kamilo de Lellis, Angelina, Gašpar BK BiH – BL15 P Bonaventura, Bono, Dobroslav, Vladimir Patron: BL, Visoko 8

16 S Gospa Karmelska, Karmela, Karmelo Karmeli}anke Stup+ Ivan ev. Šari} 1960.

17 N DAN GOSPODNJI – 16./godinu Kard. BL18 P Emilije, Emilija, Ljuba, Teodozija, Bruno19 U Makrina, Simah, Aura, Zora, Zlatka, Zlata Krizma: Ularice20 S Ilija Tišbijac pr., Apolinar, Ilija, Ilko, Ilinka Patron: B. Brod, ^emerno, Doljani, Kandija,

Kori}ani, Kiseljak, N.Šeher, Rostovo, Sol. Kula, Zenica, Ularice, Turi}

21 ^ Lovro Brindiški, Danijel pr., Dane, Danica + Ivan Raji} 1989.22 P Marija Magdalena, Manda, Magda + Andrija Antunovi} 1934.

+ Dominik Stojanovi} 2009.23 S Brigita Švedska, Ezekijel, Apolinar 5

24 N DAN GOSPODNJI – 17./godinu25 P Jakov ap., Jakša, Jaka; Kristofor, Krsto + Branko Grulich 1989.26 U Joakim i Ana – roditelji BDM, Anka, Anica Patron: Ban Brdo, Domaljevac, Par Selo,

Potkraj, Radunice, @abljak+ Andrija Avelin Predmersky 1914.

27 S Klement Ohridski i Gorazd, Klemo, Celestin I. + Ladislav Buljan 1986.28 ^ Prohor, Nikanor, Viktor I., Nazarije, Celzo29 P Marta, Lazar, Urban II., Vilim30 S Petar Krizolog, Julija, Maksima 4

31 N DAN GOSPODNJI – 18./godinu Patron: Grbavica

362 VRHBOSNA 4/2010

KOLOVOZ 2011.

1 P Alfonz Liguori, Jonatan2 U Euzebije, Petar Juliani, Stjepan I., Krunoslav Patron: G. Tramošnica

+ Drago ^ui} 1939.3 S Augustin Ka`oti}, Martin, Salvator, Spaso + Martin Ani} 2006.4 ^ Ivan Marija Vianney, Justin, Krescencije5 P Gospa Snje`na, Kasijan, Margareta, Nives Patron: De`evice, Poljaci6 S Preobra`enje Gospodinovo, Just, Oktavijan Patron: Borovica 3

Prva sub. molitva za duh. ZvanjaPosveta crkve u Tišini+ Ivan Trobentar 1977.+ Rudolf Römer 1982.+ Franjo Tomaševi} 2007.

7 N DAN GOSPODNJI – 19./godinu N.Selo-Balegovac (10.g.`upe)8 P Dominik, Nedjeljko, Dinko, Dominko, Neda Stadlerov dan

Patron: Gora`de+ Emil Stjepan ^ondri} 1945.+ Viktor Šifner 2005.

9 U Terezija Benedikta od Kri`a, Edita, Tvrtko + Antun Mohori} 1937.10 S Lovro, Lovorko, Lovorka, Laura, Klaudije11 ^ Klara, Jasna, Jasminka, Suzana, Rufin Svjetski dan mladih – Madrid od 11-21.,

Katedrala 18h-kardinal+ Dragutin ^elik 1958.+ Joso Filipovi} 2006.+ Marko Jozinovi} 1994.

12 P Ivana Franciska de Chantal, Franjka, Francika + Zvonko Rai} 1998.13 S Poncijan i Hipolit, Poncije, Antioh, Maksim Sk. Gra~anica 11h (100g.`upe)

+ Josip D`ajki} 2000.+ Ivan Kristi} 1960. 8

14 N DAN GOSPODNJI – 20./godinu Komušina 18h+ Stjepan Gašparevi} 1937.

15 P VELIKA GOSPA, Marija, Mara; Tarzicije Patron: Breške , Dolac, Haljini}i, Komušina, Kora}e, Kreševo, Olovo, Osova, Rama-Š}it, Suho Polje, Uskoplje-G.Vakuf, Tolisa, Stup

16 U Stjepan Ugarski, Rok, Roko, Krunoslav, Kruno Patron: Prud17 S Miron, Klara, Natalis, Natalija; Urzicin + Ivan Dujmuši} 1937.18 ^ Jelena Kri`arica, Jelka, Jela, Helena, Leonardo + Marko Majuri} 1933.19 P Ivan Eudes, Magna, Timotej, Ratko, Jordan + Stjepan Sokolovi} 1972.20 S Bernard, Samuel pr., Maria de Mattias + Tomo Igrec 1938.21 N DAN GOSPODNJI – 21./godinu + Izidor Poljak 1924. 5

22 P BDM Kraljica, Vladislava, Regina Patron; Bijeljina23 U Ru`a Limska, Ru`ica, Rozalija, Roza; Flavio Kard. \A – susret generacija24 S Bartol ap., Bare, Bartolomej, Bariša; Emilija Kard. \A – susret generacija25 ^ Ljudevit, Josip Kalasancijski, Sever + Nikola Krili} 1924.26 P Melkizedek, Aleksandar, Branimir27 S Monika, Cezarije, Amadeo, Bogoljub, An|elka28 N DAN GOSPODNJI – 22./godinu29 P Glavosijek Ivana Krstitelja, Ivan, Bazila Patron: Od`ak 4

30 U Petar, Margarita, Didak31 S Josip iz Arimateje i Nikodem; Aristid, Aida Katehetski dan

VRHBOSNA 4/2010 363

RUJAN 2011.

1 ^ Jošua, Siksto, Terencije, Verena, Viktor2 P Prosper, Just, Ingrid3 S Grgur Veliki papa, Grga, Gregor, Gordana Prva sub. molitva za duh. zvanja

+ Bo`idar Bralo 1945.4 N DAN GOSPODNJI – 23./godinu + Milivoj ^ekada 1961. 3

5 P Majka Terezija, Urban, Teodor, Bo`idar Seminar za jurisdikciju6 U Zaharija pr., Eleuterij, Magnus Seminar za jurisdikciju7 S Marko Kri`ev~anin, Markica, Regina, Dragica8 ^ MALA GOSPA, Hadrian, Amon, Serafina Patron: Be`lja, Brestovsko, Brusnica,

Husino, Modri~a, UliceStadlerov dan+ Ivan Kozinovi} 1931.

9 P Petar Claver, Hijacint, Hijacinta Kan. Vizitacija - ^ardak10 S Nikola Tolentinski, Pulherija, Sebastijan Dan Caritasa

Kan. Vizitacija Garevac+ Tomislav Jablanovi} 1986.

11 N DAN GOSPODNJI – 24./godinu12 P Ime Marijino, Mirjam, Gvido Patron: Gromiljak, Oštra Luka-Bok, Svilaj 813 U Ivan Zlatousti, Zlatko, Amat, Ljubo, Ljuba Kan. Vizitacija- G. Tramošnica

Obljetnica posvete prvostolnice14 S Uzvišenje svetog kri`a, Višeslav, Slavko Patron: Bistrica k/@ep~a, Jelaške, Klop~e,

Franj. Prov. Bosna Srebrena+ Dragutin-Augustin Dujmuši} 1916.

15 ^ @alosna Gospa, Dolores; Valerije, Valerija Patron: ^ardak+ Mato (Matej) Pezer 1959.+ Floro ^ulinovi}- ^ulina 1996.

16 P Kornelije i Ciprijan, Eufemija, Ljudmila Kan. Vizitacija – D. Tramošnica+ Tadija Miha~evi} 1955.

17 S Robert Bellarmino, Robert, Lambert18 N DAN GOSPODNJI – 25./godinu Katehetska nedjelja

Kan. Vizitacija - Grada~ac19 P Januarije, Eustahije, Teodor Kan. Vizitacija - Modri~a

+ Marijan Peši} 1991.20 U Andrija Kim Taegõn i dr., mu~enici Kan. Vizitacija – G. Dubica 5

21 S Matej ap. i ev., Mato, Mate, Matea (kvatre) Dijecezanski sve}enici+ Anto Zajc 1982.

22 ^ Emerita, Mauricije, Silvan, Silvana, Oton Kan. Vizitacija – Od`ak23 P Pio iz Pietrelcine, Zaharija i Elizabeta (kvatre) Kan. Vizitacija – N. Selo-Balegovac24 S Anatolij, Vuk, Dalmacije, Pacifik (kvatre) Pastoralno Vije}e VN

+ Franjo Gavran 1980.+ Ivan ]oruša 2001.+ Stjepan D`alto 2008.

25 N DAN GOSPODNJI – 26./godinu Kan. Vizitacija – Sred. SlatinaDan sredstava društvenih komunikacija

26 P Kuzma i Damjan, Damjana; Gideon, Kresencija Kan. Vizitacija - Pe}nik+ Mato Bekavac 1938.+ ^edomil ^ekada 1981.

27 U Vinko Paulski, Vincent, Vinko, Vinka, Gaj Kan. Vizitacija – Pos. Mahala 4

28 S Vjenceslav, Venzo Ve}eslav, Lovro Ruiz Kan. Vizitacija – Poto~ani29 ^ Mihael, Gabrijel, Rafael, arkan|eli Patrona: Kolibe, Kopanice, Ov~arevo, Vareš

Kan. Vizitacija - Turi}+ Anto Parad`ik 2004.

30 P Jeronim, Jerko, Jerka; Grgur, ^aslav Kan. Vizitacija - Svilaj

364 VRHBOSNA 4/2010

LISTOPAD 2011.

1 S Terezija od Djeteta Isusa, Terezija, Tereza Patron: Bistrica k/UskopljaPrva sub. molitva za duh.zvanja

2 N DAN GOSPODNJI – 27./godinu + Viktor Vincens 1989.+ Franjo Pili} 1996

3 P Dionizije, Areopagita, Kandida, Svjetlana4 U Franjo Asiški, Franjo, Franka, Franciska Patron: Dobrinja, G. Gora, Rumboci,

S. Slatina, Šikara, Zovik, @eravac+ Petar Vidovi} 1984. 3

5 S Mauro, Placid, Miodrag; Faustina Kowalska Kan. Vizitacija – Breške6 ^ Bruno, Fides, Vjera, Vjerica Kan. Vizitacija - Dragunja7 P BDM od Krunice, Ru`a, Rozalija; Justina Patron: Krepši}

+ Stjepan Hadrovi} 1034.+ Dragutin Dujmuši} 1943.+ Anto-Emil ^ehuli} 1982.

8 S Demetrije, Pelagija, Hugo Stadlerov danHodo~aš}e u Mariju Bistricu

9 N DAN GOSPODNJI – 28./godinu10 P Danijel, Samuel, Hugolin, Angela Kan. Vizitacija - Drijen~a

+ Josip Luši} 1991.11 U Filip, Andronik, Mainard, Gaudencije Patron: Tišina

Sjednica Konzultora12 S Maksimilijan, Makso, Velibor; Serafin Sjednica Sve}. Vije}a VN 8

13 ^ Teofil, Bogoljub, Romul, Venancije Kan. Vizitacija - Šikara14 P Kalist I. papa, Divna; Stanislav Kan. Vizitacija - Tuzla15 S Terezija Avilska, Tereza; Tekla Kan. Vizitacija - Lukavac16 N DAN GOSPODNJI – 29./godinu17 P Ignacije Antiohijski, Vatroslav, Vatro18 U Luka ev., Luka, Lukica, Lukša, Amabilis Patron: KBF – SA, Novi Grad Sa19 S Ivan Brebefski, Pavao od Kri`a, Petar Alkantarski Kan. Vizitacija - Husino

+ Juraj ]osi} 1918.+ Marko Tvrtkovi} 1940.+ Andrija Mlaki} 1959.+ Stjepan Ko~iš 1980.

20 ^ Kornelije, Andrija, Adelina, Vendelin Kan. Vizitacija - Moran~ani+ Mato Ad`ami} 1990. 5

21 P Uršula, Kajo, Hilarion Kan. Vizitacija – Par Selo+ Ivan Gojsilovi} 1934.+ Jozo Vidakovi} 2005.

22 S Marko Jeruzalemski, Filip Molitva za Domovinu-Bobovac+ Antun Jovi} 1916.+ Josip Kudi} 2000.+ Eugen Tvrtkovi} 1937.

23 N DAN GOSPODNJI – 30./godinu Kan. Vizitacija – Zvornik - SrebrnicaSvjetska misijska nedjelja+ Josip Riffel 1918.+ Ivan Jablanovi} 1957.

24 P Antun Marija Claret, Proklo Carigradski Kan. Vizitacija - @ivinice25 U Krizant, Darija, Krispin, Katarina Kotromani} Obljetnica posvete vlastite crkve

+ Rudolf Klampfl 1994.26 S Dimitrije Srijemski, Dmitar; Lucijan, Marcijan 4

27 ^ Namat, Bartol, Bartolomej, Bare, Flor, Florijan + Viktor Baier 1994.28 P Šimun i Juda Tadej ap., Tada; Siniša, Sabina29 S Narcis, Honorat, ^aslav30 N DAN GOSPODNJI – 31./godinu31 P Wolfgang, Vuk, Vukmir, Kristofor

VRHBOSNA 4/2010 365

STUDENI 2011.

1 U SVI SVETI Kat.10,30 h; Groblje sv. Josipa 15h.2 S DUŠNI DAN Groblje Bare 11h 3

+ Ivan ]avar 2007. 3 ^ Martin iz Porresa, Silvija, Berard, Ida BK BiH

Kat. 18 h+ Petar Zubak 1931.

4 P Karlo Boromejski, Dragutin, Drago, Dragica BK BiH 5 S Svi srijemski mu~enici; Elizabeta, Emerik BK BiH,

Susret roditelja sjem. u TravnikuPrva sub. molitva za duh. Zvanja+ Antun Zorko 1928.

6 N DAN GOSPODNJI – 32./godinu Dan zahvalnosti7 P Baldo, Lazar stilita, Engelbert, An|elko + Danijel Puši} 1973.

+ Mijo Thon 1986.8 U Gracija Kotorski, Klaudije, Nikostrat Stadlerov dan – Dan teologije OFM9 S Posveta Lateranske bazilike, Vito, Vitomir Dekanska Konferencija VN10 ^ Leon Veliki papa, Lavoslav, Lav; Demetrije 8

11 P Martin Tourski biskup, Martin, Martina + Josip Skalec 1928.12 S Jozafat, Kunibert, Didak + Ante Petrovi} 1986.13 N DAN GOSPODNJI – 33./godinu14 P Nikola Taveli}, Nikolina, Nikoleta15 U Albert Veliki, Albertina, Sidonija, Leopold16 S Margareta Škotska, Gertruda, Gera + Anto Livajuši} 1974.17 ^ Elizabeta Ugarska, Alfej i Zakej + Anto ^ondri} 1981.18 P Posveta bazilika sv. Petra i Pavla, Roman 5

19 S Obadija pr., Maksim, Matilda, Salomeja Kolokvij KBF SA20 N DAN GOSPODNJI – KRIST KRALJ Patron: Cer

+ Franjo Miki} 1927.21 P Zdravka, Zdravko, Valent, Valentina + Nikola Mandi} 1937.

+ Stjepan Luki} 1962.+ Juraj Zirdum 1982.

22 U Cecilija, Benigna, Dobrila23 S Klement I. papa, Kolumban, Felicita, Lukrecija24 ^ Andrija Dung-Lac i dr., Krizogon + Franjo Horvat 1975.25 P Katarina Aleksandrijska, Kata, Katica + Vlado Jurjevi} 1993. 4

+ Ambrozije Miki} 2008.26 S Siricije, Konrad, Delfina + Ivan Mileti} 1943.27 N DAN GOSPODNJI – 1. došaš}a \akonsko re|enje28 P Jakov Markijski Patron: Grebnice29 U Saturnin, Filomen, Iluminata + Franjo Maleševi} 1927.30 S Andrija ap., Andrija, Andro, Andrea + Ivan Mršo 2000.

366 VRHBOSNA 4/2010

PROSINAC 2011.

1 ^ Nahum pr., Florencija, Leoncije, Kazimir2 P Blanka, Habakuk pr., Bibijana, Kromacije 3

3 S Franjo Ksaverski; Sofonija pr., Lucije Prva sub. molitva za duh. zvanja4 N DAN GOSPODNJI – 2. došaš}a5 P Krispina, Saba + Josip Raji} 1951.

+ Anto Lameši} 1973.6 U Nikola biskup, Niko, Nikša, Nikica7 S Ambrozije, Ambroz, Sabina, Urban (kvatre)8 ^ BEZGRJEŠNO ZA^E]E BDM, Imakulata Patron: Crkvice, Dubrave, Vijaka, Sa kat.

+ Josip Stadler 1918.+ Ilija Gavri} 1948.

9 P Ivan Diego Cuahtlat., Ciprijan, Liborije (kvatre) + Juraj-Dobroslav Vesel~i} 1930.10 S Gospa Loretska, Julija (kvatre) + Josip Divi} 1968. 8

11 N DAN GOSPODNJI – 3. došaš}a „Gaudete“ Nedjelja Caritasa12 P BDM Guadalupska, Spiridon, Špiro13 U Lucija, Luca, Svjetlana, Otilija + \uro Gra~anin 1973.14 S Ivan od Kri`a, Venancije, Fortunat15 ^ Valerijan, Marin, Viktorija + \uro Cezner 1944.16 P Hagaj pr., Adon, Sebastijan17 S Modest, Hijacint + Luka Janji} 1996.

+ Filip Josipovi} 2001.18 N DAN GOSPODNJI – 4. došaš}a 5

19 P Anastazije, Urban, Vladimir, Eva + Zvonimir Baoti} 1995.20 U Zefirin, Slobodan + Ivan Koš~ak 1915.

+ Ambrozije Benkovi} 1970.21 S Petar Kanizije; Mihej pr.22 ^ Toma Holland23 P Ivan Kentski, Ivan, Ivon24 S Badnjak, Spomen svih svetih Isusovih predaka Sa-kat. 24h - polno}ka 4

25 N B O @ I ] Sa-kat. 10,30h+ Nikola Mlaki} 1961.

26 P Stjepan prvomu~enik, Stjepko, Kruno 11h bo`i}no primanjePatron: Kupres

27 U Ivan ap. i ev., Ivan, Ivana, Ivan~ica + Antun ^ovi} 1968.28 S Nevina dje~ica, Neven, Nevenka, Mladen29 ^ Toma Becket, Tomislav, David kralj30 P SVETA OBITELJ ISUSA, MARIJE I JOSIPA31 S Silvestar I. papa, Silvio, Donata, Paulina Zahvalnica u kat. 18h

+ Nikola Odi} 1911.

VRHBOSNA 4/2010 367