Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
ZAPOŠLJAVANJE
BESKUĆNIKA
Glavni nalazi edukativne radionice i fokusnih grupa u okviru
projekta „Kako do posla za beskućnike? Izgradnja kapaciteta
organizacija civilnog društva i podrška integraciji beskućnika“
Zagreb, 2016.
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
1 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
2 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Zapos ljavanje beskuc nika
Glavni nalazi edukativne radionice i fokusnih grupa u okviru projekta
„Kako do posla za beskućnike? Izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva i
podrška integraciji beskućnika“
Pripremile:
mag.soc.pol. Petra Drčić
mag.soc.pol. Iva Mrdeža
Projekt „Kako do posla za beskućnike? Izgradnja kapaciteta organizacija civilnog
društva i podrška integraciji beskućnika“ provodi se uz financijsku podršku
Ministarstva socijalne politike i mladih.
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
3 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
SADRŽAJ
Prepoznatljivost CERANEA u području beskućništva .......................................................... 4
Informacije o projektu ....................................................................................................... 6
Prepreke za zapošljavanje beskućnika ............................................................................... 7
Poboljšanje mogućnosti zapošljavanja beskućnika ............................................................ 9
Zašto su inicijative za zapošljavanje beskućnika važne? ................................................... 10
Što je važno za org. koje se odluče pokrenuti inicijative za zapošljavanje beskućnika? ..... 11
Socijalno poduzetništvo kao dobar model za zapošljavanje beskućnika ........................... 14
Inozemni primjeri dobre prakse zapošljavanja beskućnika ............................................... 15
Primjeri dobre prakse inicijativa za zapošljavanje beskućnika u Hrvatskoj........................ 18
Edukativna radionica i fokusne grupe .............................................................................. 20
Glavni nalazi edukativne radionice .................................................................................. 21
Pristup zapošljavanju beskućnika: preporuke za države članice i EU ................................ 26
Zaključci ......................................................................................................................... 25
Literatura ....................................................................................................................... 27
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
4 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
PREPOZNATLJIVOST CERANEA U PODRUČJU BESKUĆNIŠTVA
CERANEO je think tank organizacija
koja prikuplja, analizira i istražuje probleme u
području socijalne politike potičući inovativne
pristupe u njihovom rješavanju, te zagovara
značajniju ulogu civilnog društva.
Područja djelovanja: razvoj civilnog društva,
kombinirana socijalna politika, praćenje
socijalnih pokazatelja i modernizacija
socijalne politike, stambena politika i
beskućništvo, socijalne inovacije, filantropija i
zakladništvo.
Prepoznatljivost CERANEA u području beskućništva
CERANEO ima dugogodišnje iskustvo istraživanja problematike beskućništva u Hrvatskoj i EU.
Razvio je i provodio nekoliko nacionalnih i europskih projekata kojima je poticao inovativne
pristupe borbe protiv beskućništva. CERANEO je u srpnju 2012. godine preveo ETHOS tipologiju
beskućništva i stambene isključenosti koju je razvila FEANTSA - Federacija nacionalnih
organizacija koje rade s beskućnicima. Do sada je tipologija prevedena na 24 jezika i hrvatski
prijevod tipologije postao je službeni 25. prijevod koji je prošao proces verifikacije FEANTSA-e.
CERANEO je formalni član Hrvatske mreže za beskućnike i izabran je da od listopada 2015.
godine predstavlja Hrvatsku mrežu za beskućnike u radu FEANTSE.
Popis završenih i aktualnih projekata CERANEA u području beskućništva
Development of innovative programs of prevention and social inclusion of homeless people through the activities of civil society
Razvoj inovativnih lokalnih programa prevencije i socijalnog uključivanja beskućnika kroz aktivnosti organizacija civilnog društva
Pilot project promoting the right to housing – Homelessness prevention in the context of evictions – VT/2013/056
Evaluacija programa skrbi o beskućnicima i razvoj inovativnih modela prevencije i smanjenja rizika nastanka beskućništva
Kako do posla za beskućnike? Izgradnja kapaciteta OCD-a i podrška integraciji beskućnika
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
5 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
Kroz publikaciju „Socijalna slika Grada Zagreba za 2012.
godinu“ pod nazivom „Radeći zajedno na izgradnji snažnoga
grada“ i „Socijalnu sliku Grada Zagreba za 2014. godinu“ pod
nazivom „Dobra vladavina i socijalne inovacije kao odgovor
na nove socijalne rizike“ istakli smo potrebu za većim
uključivanjem javnog fokusa i javne politike u područje
prevencije beskućništva posebno po pitanju velikog broja
osoba koje žive u riziku od nastanka beskućništva te
povećanog broja deložacija i nepostojanja adekvatnog
odgovora u sustavu na potrebe obitelji koje se nalaze u
takvim životnim okolnostima.
Najistaknutiji rezultati provedenih aktivnosti
Provedene brojne edukativne radionice, fokusne grupe, okrugli stolovi za predstavnike organizacija civilnog društva, predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, predstavnike Ministarstva socijalne politike i mladih na temu siromaštva, socijalne isključenosti i položaju ranjivih skupina, a posebice beskućnika
Izrađena publikacija „Ključni trendovi u području beskućništva u Hrvatskoj“
Izrađen jedinstveni upitnik za korisnike smještene u prihvatilišta/prenoćišta u Hrvatskoj
Izrađen i proveden evaluacijski upitnik za pružatelje skrbi o beskućnicima
Snažnije zagovaranje za prava beskućnika i drugih socijalno osjetljivih skupina, senzibiliziranje javnosti, struke i donositelja odluka za potrebe ljudi koji žive u krajnjem siromaštvu
Poticanje socijalnih inovacija u zbrinjavanju beskućnika
Pokretanje baze podataka o beskućnicima
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
6 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
INFORMACIJE O PROJEKTU
Projekt: „Kako do posla za beskućnike? Izgradnja kapaciteta organizacija
civilnog društva i podrška integraciji beskućnik“
Razdoblje provedbe projekta: listopad 2015.- listopad 2016.
Nositelj projekta: Udruga CERANEO- Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Partnerska organizacija: Grad Zagreb
Donator: Ministarstvo socijalne politike i mladih
Opći cilj projekta je pridonijeti socijalnoj integraciji i zapošljavanju beskućnika.
Glavne aktivnosti projekta:
prikupljanje znanja o primjerima dobrih praksi i programima u području
zapošljavanja beskućništva na nivou Hrvatske i zemalja EU
edukativna radionica o mogućnostima pružanje podrške pri zapošljavanju
beskućnika u Zagrebu
fokusne grupe u Karlovcu, Varaždinu i Zagrebu s predstavnicima
prihvatilišta i beskućnicima
praćenje individualnih planova zapošljavanja beskućnika – sudionika
fokusnih grupa
okrugli stol u Zagrebu
tiskanje publikacije o rezultatima projekta, primjerima dobrih praksi i
važnosti socijalne integracije beskućnika
Ostvaren utjecaj projekta
ovim projektom su se izgradili kapaciteti dionika na lokalnim razinama za
međusektorsku suradnju u sukreiranju i primjeni inovativnih modela zapošljavanja
beskućnika te razvoju preventivnih programa, u sklopu čega su dionici ojačani za prijavu
programa na natječaje u okviru Europskog socijalnog fonda
takav angažman predstavlja određeno socijalno ulaganje / investiciju (definiranu u
dokumentu SIP – Social investment package, te popraćen posebnim izvještajem
Europske komisije pod nazivom Confronting Homelessness in the European Union iz
veljače 2013.) i stvara dodanu vrijednost projekta kao socijalni povrat ulaganja
projekt je pridonio razvoju inovativnih modela prevencije i borbe protiv beskućništva te
razvoju socijalnih inovacija i socijalnog poduzetništva u području zapošljavanja
beskućništva
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
7 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
PREPREKE ZA ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
Beskućnici i oni koji su u riziku od nastanka beskućništva suočavaju se s nizom osobnih,
socijalnih i strukturnih problema pri pronalasku ili zadržavaju posla. Odnos između tih
barijera/prepreka također je složen i isprepleten te pogoršava poteškoće s kojima se osoba
susreće prilikom sudjelovanja u tržištu rada. Analizom literature u ovom području,
identificirano je 5 barijera/prepreka:
Osobni, socijalni i strukturalni problemi:
NESTABILNO STANOVANJE
Stanovanje je ključni faktor socijalne integracije. Kad si beskućnik i svaki dan
razmišljaš o tome gdje ćeš spavati, hoćeš li preživjeti noć, ne možeš se usmjeravati na
rješavanje ostalih problema, npr. traženje posla. Nestabilno stanovanje je naočitiji
faktor koji utječe na kapacitete beskućnika da sudjeluju na tržištu rada. Kada su ljudi
nesigurno smješteni, obavljanje osobne higijene ili nošenje čiste i odgovarajuće
odjeće može biti teško izvedivo. Pripremiti se za intervju s poslodavcem ili obuku
osobama u nesigurnom stanovanju puno je teže i zahtjeva više vremena u odnosu na
ljude u sigurnom stanovanju. Nadalje, nedostatak fiksne adrese ili dostupnog
telefona može biti otežavajuća okolnost poslodavcima da kontaktiraju osobe koje
traže posao kako bi ih obavijestili o razgovoru, smjenama ili drugim informacijama.
NISKA RAZINA DOHOTKA I/ILI NESTABILNOST DOHOTKA
Niska, nestabilna ili nepostojeća primanja imaju snažan utjecaj na traženje zaposlenja
na različite načine. Niska razina dohotka ili nestabilnost dohotka imaju utjecaj na
traženje zaposlenja na različite načine. Prijevoz do posla, lijekovi/ zdravstvene usluge
koje su potrebe za održavanje sudjelovanja u radu, skrb o djeci zaposlenih roditelja je
trošak koji ne mogu pokriti ljudi s niskim ili nestabilnim primanjima. Ljudi u takvoj
skupini su često korisnici nekih socijalnih davanja, na koja gube pravo ako se zaposle i
time se dodatno ugrožava njihov osjećaj sigurnosti.
Beskućnici su korisnici neke socijalne pomoći i ukoliko se zaposle, a radi se uglavnom
o slabije plaćenim poslovima, gube pravo na socijalnu pomoć, a od zarade ne mogu
podmiriti troškove stanovanja i osnovne životne potrebe. Mnogi beskućnici imaju i
ovrhe, čime se dodatno pogoršava njihova situacija.
VIŠESTRUKE POTREBE I PROBLEMI BESKUĆNIKA
Uz problem nestabilnog stanovanja i nezaposlenosti, beskućnik ima višestruke
potrebe. Neki imaju problem ovisnosti, psihičke probleme, invaliditet, narušene
obiteljske odnose što stvara višestruke prepreke za dobivanje i zadržavanje posla.
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
8 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
NISKA RAZINA VJEŠTINA, KOMPETENCIJA I RADNOG ISKUSTVA
Višestruke potrebe i problemi pogoršavaju sposobnosti beskućnika da steknu
potreban ljudski i socijalni kapital za pronalaženje i zadržavanje posla. Ljudski kapital
se odnosi na obrazovanje, vještine i radno iskustvo. Mnogi beskućnici, međutim,
imaju iskustvo ranjive veze sa srednjoškolskim obrazovanjem, što utječe na vrstu
poslova za koje se mogu prijaviti ili vrstu visokoškolskog obrazovanja ili
osposobljavanja koje mogu izabrati kao nastavak školovanja (Broadbent, 2008).
Neprekinut radni staž duži od 12 mjeseci rijetkost je među osobama s iskustvom
dugotrajnog beskućništva (Tam, Zlotnick i Robertson, 2003). Povijest zaposlenja
beskućnika često su sporadična i nedostatna, čime se ograničava sposobnost razvoja
vještina te teže pronalaze podršku prilikom prijave na posao. Pokazatelj socijalnog
kapitala je razvoj dovoljno jakih veza s poslodavcima kako bi beskućnici dobili
referencu. Zbog raznih razloga povezanih s višestrukim potrebama i problemima te
stigme beskućnika, tražiteljima posla bit će teže izgraditi povjerenje s poslodavcima i
suradnicima (da Costa Nunez 1995). Kada se beskućnici javljaju zavodima za
zapošljavanje (i davateljima usluga općenito) povjerenje je identificirano kao problem
koji može utjecati na razinu usluge koja se pruža (Camardese i Youngman 1996).
STRUKTURA TRŽIŠTA RADA
Situacija sa zapošljavanjem u Hrvatskoj vrlo je teška. Svim skupinama nezaposlenih
teško je doći do posla. Struktura tržišta rada jedna je od glavnih prepreka za osobe s
višestrukim potrebama i problemima, a posebno za one koje su iskusile beskućništvo.
Tržište rada postavlja sve veće zahtjeve pred one koji traže posao. To je dovelo do
nedostatka mogućnosti za zapošljavanje osoba s niskim kvalifikacijama. Beskućnici
teško konkuriraju za radna mjesta –za njih treba stvarati, inovirati nove oblike
zapošljavanja – kao npr. socijalno poduzetništvo. Neke agencije izričito su tražile da
se razviju programi koji pružaju radno iskustvo ili prijelazno zapošljavanje putem
socijalnih poduzeća.
Socijalna poduzeća stvaraju prilike za tražitelje posla da razviju vještine, poboljšaju
ljudski i socijalni kapital. Barraket (2010) tvrdi da socijalna poduzeća ispunjavaju neku
prazninu i neuspjehe u sadašnjem sustavu socijalne skrbi; ona stvaraju mogućnosti za
angažman u zajednici i nove pristupe ispunjavanju trenutnih potreba; i oni pružaju
modele poslovnih struktura. U osnovi, socijalna poduzeća imaju potencijal za izlazak
iz začaranog kruga siromaštva i promjenu lica tradicionalnih modela skrbi.
Da zaključimo, ustanovljeno je da, dok stambena nesigurnost stvara mnoštvo
prepreka za osobe koje traže posao, mnogi su motivirani da pronađu posao te traže
pomoć službe za zapošljavanje.
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
9 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
POBOLJŠANJE MOGUĆNOSTI ZAPOŠLJAVANJA BESKUĆNIKA
Broj beskućnika koji su stalno zaposleni veoma je nizak. Reintegracija beskućnika na tržište
rada je dugotrajan, holistički i složeni proces jer su mnogi od njih u nepovoljnom položaju
koji utječe na mogućnost zapošljavanja zbog npr. fizičkih i psihičkih zdravstvenih problema,
niskog stupnja obrazovanja i nedostataka sigurnog, trajnog doma. Očekivanja o uspješnosti i
brzini reintegracije u zaposlenost moraju ostati realna (European Commission, 2013.).
Lokalno dostupne službe zapošljavanja, pružanje specijalizirane i individualizirane podrške ili
primjerice pristupačne cijene javnog prijevoza, mogu znatno pomoći u osiguravanju posla za
beskućnike (European Commission, 2013.).
Integrirani programi zapošljavanja beskućnika pokazali su se učinkovitima. Prikupljanje
podataka o beskućnicima važno je kako bi se bolje razumjeli njihovi profili, vještine i potrebe
te olakšao razvoj mjera koje potiču zapošljavanje beskućnika (European Commission, 2013.).
Usluge za beskućnike tradicionalno su usmjerene na pružanje smještaja i socijalne podrške,
a ne na integriranu pomoć pri zapošljavanju, iako niz skloništa pruža pomoć pri traženju
posla ili se bavi socio-ekonomskim aktivnostima. Pružatelji usluga za beskućnike mogu biti
uključeni kao posrednici. Centar za dnevni prihvat u Zagrebu, na primjer, uključuje
beskućnike u štampanje i objavljivanje lokalnog časopisa. Beskućnici prodaju ulične novine u
npr. Austriji, Češkoj, Danskoj, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim zemljama
(European Commission, 2013.).
Dobro osmišljene poticajne sheme mogu motivirati beskućnike u potrazi za poslom.
Kvaliteta posla u tome je smislu važno pitanje, jer nesigurni poslovi zapravo mogu ne pružati
izlaz iz siromaštva. Ipak, prvo nalaženje posla važno je postignuće, čak i kad je početak na
temelju ugovora o privremenom radu. Osiguravanje toga da se posao isplati, te da prihod od
posla bude veći od naknada važno je kako bi se izbjegle situacije u kojima su radnici u lošijem
položaju nakon gubitka socijalnih naknada (European Commission, 2013.).
Socijalna poduzeća imaju ključnu ulogu vraćanja beskućnika na tržište rada. Njih mogu voditi
i sami beskućnici. Na primjer, u Poljskoj beskućnici upravljaju poduzećem za servis bicikla
(Bicycle Service Point), kao i radionicama za čišćenje i reciklažu. Privatna poduzeća mogu se
mobilizirati kao poslodavci beskućnicima, a takav je primjer Poslovna akcija za beskućnike u
Ujedinjenom Kraljevstvu.Neki programi za beskućnike spajaju mjere pružanje smještaja s
mogućnošću zapošljavanja. Na primjer, u Nizozemskoj projektom Amsterdam's Housing &
Work upravlja se u suradnji s dvije organizacije skloništa, amsterdamskim uličnim novinama
i organizacijom za reintegraciju zapošljavanja. Ta inicijativa uključuje pronalaženje smještaja,
rješavanje papirologije i dugova i pronalaženje pripravničkog posla nakon što osoba dobije
posao, što sponzorira grad Amsterdam. Drugi primjer socijalnog poduzetništva može se
pronaći u Francuskoj, gdje Le Chênelet gradi socijalne stanove koji su u skladu s okolišem i
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
10 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
pristupačni po cijenama, a u isto vrijeme osigurava strukovno obrazovanje (European
Commission, 2013.).
ZAŠTO SU INICIJATIVE ZA ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA VAŽNE?
Osobe s iskustvom beskućništva suočavaju se s višestrukim oblicima isključenosti koji se
očituju u različitim aspektima života (stanovanje, zdravlje, socijalne veze i zapošljavanje).
Manji broj beskućnika čine zaposlene osobe, koje obavljaju posao za koji su plaćeni, dok
većina osoba u statusu beskućništva ima tendenciju biti u statusu ekonomske neaktivnosti i
nezaposlenosti.
Iskustvo rada prenoćišta i prihvatilišta za beskućnike još uvijek ukazuje na praksu pružanja
socijalnih usluga beskućnicima koje se fokusiraju na socijalnu, zdravstvenu i stambenu skrb,
dok je područje zapošljavanja, kao važnog segmenta integracije beskućnika, još uvijek
uglavnom zanemareno. Rad i okupacijska terapija još uvijek nisu prepoznati kao važan alat u
promicanju integracije beskućnika.
Inicijative zapošljavanja mogu imati pozitivan utjecaj na život pojedinca te neposredno
utjecati na izlazak osobe iz beskućništva. Upravo iz tog razloga, participacije u inicijativama
zapošljavanja mogu poslužiti kao važan i snažan poticaj integracije za ljude koji su dugo
godina u statusu beskućnika. Zaposlenost i posao prvenstveno pomažu osobi da vrati
samopouzdanje, steče poznanstva i veze te osvijesti vlastite vještine i kompetencije.
Također, zaposlenost služi kao jako dobar oblik prevencije od pada u začarani krug
beskućništva, gdje ostanak u prihvatilištu može kreirati nove potrebe za podrškom. Nadalje,
zaposlenost pomaže u prevenciji socijalne isključenosti, koja je između ostalog, jedan od
glavnih razloga zbog kojeg osobe zapadaju u beskućništvo. Također, dosadašnja iskustva
govore kako je veća vjerojatno da će se korisnici koji su uključeni u inicijative zapošljavanja
ponovno povezati s članovima svoje obitelji. Činjenica da zapošljavanje omogućava osobi put
prema samostalnom stanovanju upravo čini inicijative za zapošljavanje tako važnim faktorom
u socijalnom uključivanju beskućnika.
FEANTSA je kao krovna europska organizacija koja skrbi o beskućnicima pripremila
dokument pod nazivom “Employability Starter Kit“ koji naglasak stavlja na fleksibilniji
pristup u zapošljavanju beskućnika. Razlog zbog kojeg FEANTSA ističe fleksibilniji pristup u
zapošljavanju beskućnika leži u činjenici da je mali postotak beskućnika u stanju pronaći
posao ili održati zaposlenost na otvorenom tržištu rada. Ovaj dokument pojam zapošljavanja
beskućnika promatra kroz kapacitete pojedinca da napreduje prema zapošljavanju, ostane u
statusu zaposlenosti ili promjeni posao. Taj kapacitet je svakako određen kombinacijom
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
11 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
faktora, uključujući vanjske faktore (primjerice broj slobodnih radnih mjesta ), kao i osobne
faktore (razina vještina i težnji osobe).
Inicijative zapošljavanja beskućnika koje se temelje na fleksibilnijem pristupu, manje se
fokusiraju na izravne rezultate tržišta rada, a više na rezultate koji se odnose na
poboljšanje kvalitete života pojedinca. Imaju za cilj poboljšati osobne vještine i
kompetencije i biti podrška ljudima u ponovnom povezivanju s tržištem rada i poslovnog
života općenito. Oni uključuju različite forme praktičnih obuka, edukacija i podrške, kao što
primjerice treninzi životnih vještina, radno-okupacijske terapije, volontiranje, zapošljavanje
uz podršku i slično. Europska istraživanja ukazuju na uspjeh pristupa zapošljavanja baziranog
na individualnim potrebama i težnjama za osobe s iskustvom beskućništva kao i na
činjenicu da osobe u statusu beskućnika uglavnom imaju pozitivan odnos prema radu te bi
prihvatili posao odmah da im se nudi kao i da žele raditi u budućnosti za što smatraju da
trebaju primati više podrške upravo u ovom aspektu skrbi za njihovu integraciju.
ŠTO JE VAŽNO ZA ORGANIZACIJE KOJE SE ODLUČE POKRENUTI
INICIJATIVE ZA ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA?
FEANTSA-in dokument “Employability Starter Kit“predlaže nekoliko koraka za organizacije
koje se odluče pokrenuti inicijative za zapošljavanje beskućnika.
1. KORAK: BRAINSTORMING I POSTAVLJANJE KONTEKSTA
Važno je početi s temeljitim promišljanjem o ciljevima inicijativa za zapošljavanje.
Organizacija koja planira razviti svoj rad u području zapošljavanja treba uzeti vremena da
raspravi o pitanjima kao što su:
• Što će biti dodana vrijednost inicijative za zapošljavanje?
• Što može očekivati da će biti ishod?
• Tko će biti ciljna skupina inicijative za zapošljavanje?
• Kako se inicijativa zapošljavanja uklapa u cjelokupnu strukturu dosadašnjih usluga koje
organizacija pruža?
• Da li će pokretanje inicijative utjecati na organizaciju dosadašnjeg rada organizacije, hoće li
biti
potrebno uvesti kakve promjene u tom smislu?
• Koji su sve rizici na koje trebamo računati?
Ova pitanja pomažu organizaciji u mapiranju eventualnih poteškoća i prepreka na koje
treba računati u pokretanju inicijative, ali i prednosti i snaga kojima organizacija raspolaže, a
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
12 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
koje će joj biti od koristi u pokretanju ovakvih inicijativa. Promišljanje i propitivanje jakih i
slabijih strana organizacije kroz ova pitanja treba uključiti sve zainteresirane dionike u
procesu pokretanja inicijative za zapošljavanje beskućnika, što konkretno znači da se radi o
procesu koji treba uključiti i pokretače inicijative kao i korisnike usluge, ali i sve ostale
zainteresirane dionike. Paralelno s ovom internom analizom, organizacije bi trebale saznati
koje vrste inicijativa zapošljavanja i mogućnosti zapošljavanja za beskućnike možda već
postoje u njihovim lokalnim sredinama. Nesvrhovito je razvijati usluge zapošljavanja koje
već postoje i s kojima se već može ostvariti suradnja.
2. KORAK: ODABIR STRATEGIJE
Na temelju provedene analize organizacije dalje osmišljavaju strategiju koju će njihova
organizacija primijeniti u pokretanju inicijative za zapošljavanje. Organizacije biraju između
“manjeg“ i “većeg“ modela inicijative za zapošljavanje.
Manji model inicijative za zapošljavanje beskućnika konkretno znači da organizacije koje
skrbe o beskućnicima uz postojeće usluge koje nude beskućnicima, uvedu i uslugu
savjetovanja i pružanja podrške i pomoći beskućnicima u pronalasku posla, što većina
organizacija koja se bavi beskućnicima zasad uglavnom neformalno i provodi. Međutim,
preporuke FEANTSA-e idu u smjeru da naglašavaju važnost zapošljavanja barem jedne
osobe unutar organizacije koja bi se specifično bavila pružanjem podrške i pomoći
beskućnicima isključivo u pronalasku posla. Hrvatske organizacijama koje skrbe u
beskućnicama već duže vrijeme upozoravaju na potrebu zapošljavanja dodatnog kadra,
obzirom na opseg posla koji obavljaju kako bi odgovorili na sve potrebe korisnika, tako da je
ova preporuka još uvijek neprimjenjiva u okviru standarda hrvatskih organizacija koje skrbe o
beskućnicima. Ukoliko organizacija ne može osigurati zaposlenje ovakve osobe, u tom slučaju
preporuča se da organizacije razmisle o mogućnosti povjeravanja ovakvog oblika podrške
beskućnicima, zaposleniku kojem radni zadaci i opseg posla dozvoljavaju da se u malo većoj
mjeri posveti takvom obliku pružanja podrške beskućnicima. Pritom je svakako važno
naglasiti da se preporuča da organizacija osigura adekvatne prostorne i informatičke uvjete
za pružanje ovakve usluge korisniku. Mogućnost korištenja računala i pristup Internetu od
iznimne su važnosti za korisnike kako bi bili u mogućnosti pretraživati poslove i stupati u
kontakte s poslodavcima.
Posljednji oblik manjeg modela inicijative za zapošljavanje odnosi se na uključivanje
korisnika u svakodnevne aktivnosti organizacija koje skrbe o njima na volonterskoj razini.
Ovakav tip podrške, većina organizacija koje skrbe o beskućnicima također već provodi.
Važno je naglasiti kako uključivanje korisnika u ovakav volonterski angažman nikako ne smije
biti prisilan već posljedica slobodne odluke i izbora beskućnika o kojem organizacija skrbi.
Veći model inicijative za zapošljavanje beskućnika, smješten u hrvatski kontekst znači
pokretanje socijalnih poduzeća koja bi zapošljavala beskućnike. Na ovakav veći model,
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
13 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
uglavnom se odlučuju organizacije koje raspolažu većim financijskim, ali i organizacijskim
kapacitetima. Budući da su organizacije koje odluče pokrenuti ovakvu inicijativu izložene i
većem riziku, od organizacije koje odluče primijeniti manji model, svakako je dobro napraviti
detaljnu procjenu potreba i težnji korisnika. Pritom treba naglasiti kako je potrebno
sagledati cjelokupnu životnu situaciju beskućnika, a ne samo aspekt zapošljavanja. U praksi
to konkretno znači da bi organizacija trebala prikupiti informacije primjerice o povijesti
stanovanja osobe prije ulaska u status beskućnika, sliku zdravstvenog stanja korisnika,
informacije o eventualnim dugovanjima osobe ili potencijalnim problemima s ovisnošću i
slične važne informacije koje utječu i na sam proces zapošljavanja beskućnika. Svakako je
važno pitati beskućnika kojeg namjeravamo zaposliti u socijalnom poduzeću o njegovim
težnjama i ispitati gdje se vidi nakon što završi posao u socijalnom poduzeću. Zapošljavanje
beskućnika u socijalnom poduzeću nije zamišljeno kao trajno rješenje, već kao prijelazna
podrška u osnaživanju beskućnika do pronalaska zaposlenja na otvorenom tržištu rada.
Nakon ispitanih potreba i težnji beskućnika osmišljava se individualni plan korisnika
temeljem kojeg se planira oblik podrške koji je najprikladniji za svakog korisnika pojedinačno.
Organizacije koje odluče pokrenuti socijalna poduzeća i zaposliti beskućnike, trebaju voditi
računa o činjenici da su njihovi korisnici heterogena skupina osoba koju povezuje zajednički
problem beskućništva, ali da se pojedinačno radi o skupini osoba koje imaju različite
potrebe te shodno tome potrebuju i različite oblike podrške. Upravo iz tog razloga,
organizacije koje pokreću socijalna poduzeća s ciljem zapošljavanja beskućnika primjenjuju
fleksibilniji pristup ugovaranja rada s beskućnicima. Računajući da su njihovi zaposlenici
obično osobe koje su dugotrajno bile u statusu nezaposlenosti i izložene brojnim
poteškoćama, organizacije koje zapošljavaju beskućnike u svojim socijalnim poduzećima, ne
očekuju da će njihovi zaposlenici pokazati maksimum svog radnog potencijala u prvih
nekoliko mjeseci zaposlenja, već rade na sustavnom pružanju podrške osobi kako bi s
vremenom pokazala puni potencijal na radnom mjestu na kojem je zaposlena. Zbog
navedenog, socijalni poduzetnici sklapaju fleksibilnije ugovore o radu prilikom zapošljavanja
beskućnika. Osipanja beskućnika koji se zapošljavaju na ovaj način nisu neuobičajena
pojava. Shodno navedenim činjenicama o višestrukim poteškoćama, kojima osobe u statusu
beskućništva obično bivaju dulje izložene, treba računati također i na potencijalu prijetnju
odustajanja korisnika od radnih obveza. Proces pružanja podrške i osnaživanja osoba kroz
zapošljavanje obično nije jednostavan i treba računati na njegovu dugotrajnost.
VAŽNOST PARTNERSTVA
Organizacije koje odluče pokrenuti inicijative za zapošljavanje beskućnika trebaju razmisliti o
potencijalnim partnerima. U posljednje vrijeme sve se više progovara o privatnom sektoru,
kao potencijalnom partneru organizacija koje odluče pokrenuti inicijativu za zapošljavanje
neke od ranjivih skupina, među koje spadaju i beskućnici. Neke europske zemlje daju
primjere dobre prakse partnerstva OCD-a i privatnih poduzeća, koji su zajednički udružili
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
14 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
snage i zaposlili beskućnike. U tom kontekstu preporuke Europske unije idu u smjeru
podupiranja ovakvog oblika partnerstva te sve veći naglasak stavljaju na koncept
društveno odgovornog poslovanja. Također, Europska unija poseban naglasak stavlja na
jedinice lokalne samouprave i u tom smislu zagovara partnerstva između lokalnih
organizacija civilnog društva i gradova i općina na projektima koji bi nudili priliku za
zapošljavanje beskućnika. Organizacije civilnog društva potiče na predstavljanje svojih ideja i
inicijativa jedinicama lokalne samouprave na području kojih djeluju te da spomenute jedinica
promatraju kao potencijalne financijere njihovih inicijativa za zapošljavanje beskućnika, od
kojih će korist biti višestruka za zajednicu.
SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO KAO DOBAR MODEL ZA ZAPOŠLJAVANJE
BESKUĆNIKA
Koncept socijalnih poduzeća nudi priliku za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju.
Radi se o osobama s višestrukim poteškoćama i potrebama koje potrebuju kontinuiranu
podršku, obično i nekoliko godina, na što modeli klasičnog zasnivanja radnog odnosa ne
mogu odgovoriti. Socijalno poduzetništvo dakle služi kao alternativa za pojedince s
višestrukim poteškoćama. Važnost modela socijalnih poduzeća u procesu integracije ranjivih
skupina prepoznale su neke europske zemlje koje pomažu socijalna poduzeća kroz
subvencije. Državne subvencije su jako važne, posebno za početnu fazu rada zaposlene
osobe, kada obično kompenziraju manjak produktivnosti radnika s višestrukim
poteškoćama. Nažalost, praksa subvencioniranja socijalnih poduzeća na razini Europske
unije nije u potpunosti zaživjela te se tek nekolicina europskih zemalja može pohvaliti
primjerom dobre prakse ovakvog oblika podupiranja socijalnih poduzeća. No, ono što valja
osvještavati kod donositelja odluka koji bi mogli poduprijeti socijalna poduzeća, bilo na
nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, je činjenica da ovakva poduzeća nude priliku
osobama koje su duže vrijeme bile odsutne s tržišta rada da se polako ponovo prilagode
zahtjevima tržišta, zbog čega socijalna poduzeća i jesu dobar model za zapošljavanje
beskućnika.
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
15 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
INOZEMNI PRIMJERI DOBRE PRAKSE ZAPOŠLJAVANJA BESKUĆNIKA
Trogodišnji projekt integrativnog uključivanja, The Overforstergarden -
Copenhagen
The Overforstergarden je prihvatilište za beskućnike u blizini Copenhagena koje je razvilo trogodišnji projekt integrativnog uključivanja, zajedno s lokalnim vlastima, financiran od strane Danskog Ministarstva socijalne skrbi.
Pristup ovog programa sastoji se od 4 ključna koraka:
Zajedničko procjenjivanje s beskućnikom problema koji su doveli do socijalne isključenosti
Izrada holističkog (sveobuhvatnog) individualnog plana aktivnosti, u suradnji s relevantnim partnerima: lokalnim vlastima, tvrtkama koje nude socijalne stanove, poduzećima, zdravstvenim ustanovama i sl.
Provedba plana u koherentnom okruženju, pomažući korisniku da se prilagodi i prateći ga do pronalaska sigurnog posla, doma i njegovog stabilnog funkcioniranja u zajednici (socijalnog umrežavanja)
Metoda osvještavanja u organizaciji koja vodi prihvatilište i u zajednici. Projekt je uvelike pomogao beskućnicima u lakšem i bržem pristupu stanovanju i odgovarajućoj zdravstvenoj zaštiti, dobivanju naknada i usluga na koje ostvaruju pravo te u boljem pristupu osposobljavanju i zapošljavanju. Lokalne vlasti također gledaju na problem beskućništva kao na prioritetno područje te im daju veću podršku od provedbe projekta.
Job Centres in Budapest – Centri za posao, Budimpešta
Centri za posao u Budimpešti
Zadruga koja okuplja skloništa za beskućnike i BMSZKI (Budapest Methodological Centre of
Social Policy) u suradnji s Centrom za rad osnovala je 2 Centra za posao na dvije lokacije u
gradu, s ciljem promicanja zapošljavanja beskućnika. Ovom inicijativom pokrenuli su pilot
projekt koji može poslužiti kao primjer dobre prakse za druge pružatelje usluga za
beskućnike. Zaposleno osoblje u Centru za posao čine bivši socijalni radnici, koji posjeduju
znanja i informacije o poteškoćama s kojima se suočavaju beskućnici prilikom zapošljavanja
pa stoga mogu pružiti prilagođene usluge korisnicima, koje ostali pružatelji usluga na tržištu
rada ne osiguravaju.
Traženje posla u Centrima za posao obuhvaća:
traženja posla - prema objavljenim natječajima, oglasima sa Zavoda za zapošljavanje,
pretraživanjem na Internetu
Savjetovanje
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
16 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
Povezivanje sa osobljem koje djeluje u području ovisnosti, zapošljavanja, stanovanja i
stambenih zajednica
Treninge za pronalaženje posla - individualne i grupne podrške
Otkrivanje posla- stupanje u kontakt s poslodavcima
Kontakt s osobnim socijalnim radnikom
Business in Community- Posao u zajednici, Irska, Velika Britanija
“Posao u zajednici“ je inicijativa u Irskoj i Velikoj Britaniji koja potiče privatne tvrtke da
rješavaju socijalne probleme. “Spreman za posao“ je program koji posebno uključuje osobe s
iskustvom beskućništva. Ovaj program razvijen je u 23 grada u Velikoj Britaniji. Nudi
mogućnost osobama u beskućništvu i onima koji su u riziku od beskućništva da poboljšaju
svoje prilike za posao kroz “program usavršavanja prije zapošljavanja“, stjecanja radnog
iskustvo u vodećim kompanijama u Velikoj Britaniji i program obučavanja jedan na jedan s
volonterom odgovarajućeg poslovnog iskustva (business volunteers).
PETE (Programme for the Preparation for Education, Training and
Employment)
Program pripreme za obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje, Irska
FOCUS, Irska, član FEANTSA-e nudi operativni program za obrazovanje, osposobljavanje i
zapošljavanje. Program nudi pristup preliminarnog (uvodnog/osnovnog) obrazovanja i
obuke, koji omogućuje korisnicima nužnog smještaja (prihvatilišta) stjecanje vještina i
samopouzdanja potrebnih za poduzimanje prvih koraka u pristupu postojećim programima
obuke, obrazovanja i zapošljavanja. Vještine stečene ovim tečajem formalno su priznate od
strane Nacionalnog odbora za strukovno obrazovanje.
U okviru PETE programa, vještine, resurse i očekivanja svakog pojedinačnog sudionika
podrobno ispituje i bilježi ključni djelatnika na programu, prema posebno kreiranom
ocjenjivačkom obrascu. Ocjenjivački obrasci sadrže pitanja o prošlom obrazovnom i radnom
iskustvo korisnika, eventualnim poteškoćama u učenju, rezultatima ranijih procjena, ali i
pitanja o osobnim interesima i željama u vezi sa osposobljavanjem kojeg korisnik pohađa kao
i budećeg zanimanja. Uloga ove procjene je identificirati, pored formalnih, također i
neformalne vještine korisnika, kao i potencijalne prepreke za posao koji zahtjeva puno radno
vrijeme (ovisnost, problemi mentalnog zdravlja, poteškoće u učenju i sl.) s ciljem pronalaska
pogodnih rješenja i odgovarajuće razine podrške za korisnika programa.
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
17 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
Housing & Work Project (Stanovanje & posao), Amsterdam
U Amsterdamu 4 organizaciju surađuju na projektu Stanovanje&posao. Dva prihvatilišta za
beskućnike, Amsterdam Street Paper (Amsterdamski ulični list) i Organizacija za
reintegraciju kroz zapošljavanje rade zajedno na uključivanju beskućnika u primjeren oblik
stanovanja i plaćen oblik rada. Samo motivirani beskućnici u dobi iznad 18 godina života
mogu biti uključeni u projekt. Prva faza projekta uključuje pronalazak odgovarajućeg
stanovanja, bavljenje papirologijom, rješavanje dugova i pronalazak vježbeničkog posla. Ova
faza obično traje 4 mjeseca. Četiri partnera, zajedno s beskućnikom, odgovorna su za
pronalazak mjesta stanovanja, regulaciju dugova i privremeni reintegrirajući posao (na
period od 6 mjeseci). Svrha ovakvog oblika zapošljavanja je stjecanje radnog iskustva. Nakon
perioda od 6 mjeseci, beskućnici dobivaju posao koji financira Grad Amsterdam.
Primjeri rada organizacija koje skrbe o besku ćnicima iz Poljske
Organizacije koje rade s beskućnicima su povlačile sredstva za zapošljavanje beskućnika kroz
mnoge natječaje koji se nisu direktno i isključivo ticali beskućnika ili uopće područja
zapošljavanja. Naglašavaju kako je potrebno početi kreativno razmišljati o problemu
beskućnika, na način da se na beskućništvo prestane gledati kao isključivo socijalni problem i
izazov.
Primjeri financiranih projekata u Poljskoj :
Servis za bicikle koji vode beskućnici financiran je kroz lokalni natječaj u područja
sporta
Prijavom na lokalne ili nacionalne natječaje koji se tiču očuvanja nasljeđa ili
spomenika moguće je pretvoriti stare, napuštene i nekorištene prostore i zgrade u
male hostele ili restorane koje bi vodili beskućnici
Moguće je osnovati radionicu za čišćenje i recikliranje koju bi vodili beskućnici kroz
prijavu na natječaj iz područja ekologije i zaštite okoliša
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
18 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
PRIMJERI DOBRE PRAKSE INICIJATIVA ZA ZAPOŠLJAVANJE
BESKUĆNIKA U HRVATSKOJ
Centar za beskućnike udruge “Milosrđe“
Udruga Milosrđe-Centar za beskućnike u suradnji sa Udrugom Mreža osnovala je referalni
centar u kojem se održava školovanje i osposobljavanje beskućnika iz cijele Hrvatske.
Centar za beskućnike provodi više godina školovanja i osposobljavanja za razna zanimanja
koja olakšavaju put prema traženju posla i radnog odnosa.
Stručna osposobljavanja koje se provode u Centru:
Rukovatelj viličarom
Rukovatelj lančanim pilama
Rukovatelj motornom kosilicom Rukovatelj motornom trimerom Monter suhe gradnje Jednostavni poslovi u ratarstvu Voćar Pčelar Proizvođač povrća Proizvođač i prerađivač ljekovitog i aromatičnog bilja Priprematelj bureka i pizza Sobarica Konobar (jednostavni poslovi) Kuhar (jednostavni poslovi)
Njegovateljica starih i nemoćnih osoba
Svrha radnih aktivnosti i stručnih osposobljavanja
Sa manje zahtjevnim zanimanjima želi se
postići lakše zaposlenje korisnika
psihosocijalni učinak rada na korisnika:
osjećaj vrijednosti, osjećaj obaveze i
stjecanje radne navike koju je većina
korisnika izgubila
Stručna osposobljavanja najbolja su prilika za korisnike
kojima omogućuju privremeno zapošljavanje putem
javnih radova, obzirom da je stručno osposobljavanje
nužan preduvjet za neka od zanimanja koja su tražena u
pojedinim gradovima i županijama kroz mjeru javnih
radova.
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
19 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
Prenoćište za beskućnike Sv. Vinko Paulski - Caritasa Zadarske nadbiskupije
Projekt: “Nove vještine za nove kompetencije“
Obzirom na neposrednu blizinu Ravnih Kotara, kojima često u jeku sezone poljoprivrednih radova nedostaje adekvatne radne snage i na želju korisnika Prenoćišta za stjecanjem novih znanja i vještina u poljoprivredi, stručni tim Caritasa Zadarske nadbiskupije odlučio se pokrenuti projekt „Nove vještine za nove kompetencije“.
Korisnici uključeni u ovaj projekt motivirani su kroz 9 radionica, a zatim su im osigurani uvjeti za rad na poljoprivrednom zemljištu koji im je Zadarska nadbiskupija dala u korištenje. Zemljište površine 6 000 m2 obrađeno je i zasađeno krumpirom. Korisnici prema dogovorenom rasporedu svakodnevno obilaze imanje te pripremaju dio zemljišta i za uzgoj drugih poljoprivrednih kultura.
U sklopu podizanja svijesti javnosti, beskućnici odlaze na lokalne sajmove. Na taj način pokazuju da i njihov rad daje vrijedne rezultate te da postoje poslovi u kojima mogu ravnopravno sudjelovati sa osobama koje ne nose društvenu stigmu jednaku njihovoj. Proizvodi se plasiraju u Pučke kuhinje Zadar i Benkovac, te se jedan dio donira siromašnim obiteljima kroz program Socijalne samoposluge Caritasa Zadarske nadbiskupije.
Radi se o projektu resornog Ministarstva socijalne politike i mladih koje je u 2015. godini raspisalo natječaj s ciljem smanjivanja stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti socijalno osjetljivih skupina među kojima su i beskućnici. Stručni tim Caritasa Zadarske nadbiskupije vrijedno je pripremio projekt, javio se na natječaj u listopadu 2015. godine, potpisao Ugovor i dobio sredstva kojima su se na plodnoj zemlji - poljoprivrednom zemljištu od oko dvije tisuće metara četvornih na predjelu Bokanjca, beskućnici počeli baviti povrtlarstvom.
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
20 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
EDUKATIVNA RADIONICA I FOKUSNE GRUPE
Sudionici edukativne radionice i fokusnih grupa
Sudjelovali su predstavnici:
Ministarstva socijalne politike i mladih
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Zagreb, Varaždin, Karlovac)
Centra za socijalnu skrb (Zagreb, Karlovac, Varaždin, Novi Marof, Dubrovnik)
Gradskog društva Crvenog križa Zagreb i Gradskog društva Crvenog križa Pula
Pravnog fakulteta u Zagrebu
Knjižnica Grada Zagreba
Grada Varaždina
Karlovačke županije
Udruge “Most“ iz Splita
Udruge “Oaza“ iz Rijeke
Udruge “Novi put“ iz Varaždina
Udruge “RCCG Dom nade“ iz Zagreba
Udruge “Milosrđe“ iz Karlovca
Caritasa Zagrebačke nadbiskupije
Caritasa Šibenske biskupije i Caritasa Zadarske nadbiskupije
Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije
Prihvatilišta za beskućnike “Ruže sv. Franje“
Prihvatilišta za beskućnike Gradskog društva Crvenog križa Zagreb- Kosnica
korisnici Prihvatilišta za beskućnike Gradskog društva Crvenog križa Zagreb- Kosnica,
Prenoćišta za beskućnike Udruge “Novi put“ te korisnici Centra za beskućnike Udruge
“Milosrđe“
Teme edukativne radionice i fokusnih grupa:
1. Pregled stanja beskućništva u Hrvatskoj danas
2. Strategije, programi i preporuke za države članice i Europsku uniju u području
zapošljavanja beskućnika
3. Smjernice za razvoj inicijativa za zapošljavanje beskućnika
4. Financiranje inicijativa za zapošljavanje beskućnika
5. Moguće prepreke za razvoj inicijativa za zapošljavanje beskućnika
6. Socijalno poduzetništvo kao prilika za zapošljavanje beskućnika
7. Primjeri dobre prakse inicijativa za zapošljavanje beskućnika na razini Hrvatske i
Europske unije
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
21 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
GLAVNI NALAZI EDUKATIVNE RADIONICE
U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje raste broj beskućnika
„Mi imamo u našoj evidenciji rast broj beskućnika i ono što se mijenja je njihova
struktura“.
Beskućnici nisu dovoljno konkurentni za potrebe tržišta rada
„S jedne strane se javljaju radna mjesta s kompetencijama koje radna snaga koja traži
posao nemaju, s druge strane ta ista radna snaga ne pokazuje baš previše interesa, ja
govorim s pravom, nema previše zainteresiranih za obrazovanje – što je razumljivo,
obrazovanje, osposobljavanje – za taj proces treba imati mentalnu kulturu, biti
spremni za učenje i sjest djelomično u školske klupe“.
Sredstva Hrvatskog zavoda za zapošljavanje su ograničena, nisu
konstantna te se javlja problem dugotrajnog čekanja na odobrenje
zahtjeva
„S naše strane što se tiče aktivne politike zapošljavanja – sredstva su ograničena i ovo
što većina vas se imalo prilike susresti što surađuje sa Zavodom, imamo dakle period
kad imamo sredstava, onda opet imamo period od par mjeseci kad tih sredstava
nema i gdje se na odobravanje zahtjeva čeka i nekoliko mjeseci“.
„Mi imamo mjere za marginalizirane skupine, među koje spadaju i beskućnici, al ovo
što sam rekla, sredstva su ograničena, sredstva nisu konstantna i tu se javljaju velike
poteškoće u provedbi i motivaciji te ciljne skupine za uključivanje na tržište rada.“
„Nažalost to se čeka 4 do 5 mjeseci na odobravanje zahtjeva, a to je zato što nema
dovoljno sredstava ili nisu doznačena ili je negdje u administraciji kako se sad
pokušava, administracija je ogromna i tu treba raditi na unapređenju rada zavoda a
to nije na našoj već na regionalnoj razini i to je taj problem koji sam ja navela…vi
nemate kontinuitet, vi ste obećali ljudima, mi smo obećali ljudima i onda ti isti ljudi 3-
4 mjeseca čekaju, vrše svoje aktivnosti koje su obavezni prema zavodu, a poslodavac
čeka odobrenje sredstava – tu treba napraviti unapređenje, a ja vjerujem da će doći
do tih promjena.“
Problem javnih radova
„To nije dobro rješenje za ovu strukturu nezaposlenih osoba, mi njih uključujemo u
svijet rada, oni kroz mjeru javnih radova rade 3 do 6 mjeseci ovisno koliko je mjera
odobrena, koliko ima sredstava, ali nakon toga oni se opet vraćaju na početak“.
Socijalna poduzeća i suradnja/partnerstvo s Hrvatskim zavodom za
zapošljavanje
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
22 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
„Ja vidim ovu mogućnost kroz socijalna poduzetništva i kroz - projekte naći rješenja –
možda da se zajednički dogovorimo i Zavod uključi kao partner – naći rješenja da to
bude neki duži period, kad ova ciljana skupina bude u svijetu rada – znači zaposlena i
da ona kroz mentorstvo u tom radu prije svega stekne i vrati samopouzdanje, stekne
određene prenosive kompetencije koje će mu podići konkurentnost da sutra nađu
posao na otvorenom tržištu, to je dugotrajan proces, nije jednostavan proces, i ono
što je zapravo kod nas situacija, što smo zbog ograničenih sredstava, zapravo uopće
ograničeni i raditi s tim osobama nekako na motivaciji i uključivanju na tržište rada.“
Važnost održivih socijalnih poduzeća i projekata
„Jedini izlaz za ovu kategoriju najranjivije skupine naših korisnika – kroz socijalno
poduzetništvo, kroz projekte, ali za koje se unaprijed mora znati da su održivi, jer
nakon završetka tog projekta – a tu bi trebale pomoći i jedinice lokalne samouprave i
država da se oni osnaže do te mjere da oni dalje mogu samostalno funkcionirati
nakon što projekt završi.“
Problem skrivenog beskućništva
„Oni o kojima mi ne pričamo to su oni koji su skriveni beskućnici koji su negdje, koji se
ne žele uključiti, kako ja velim koji nisu institucionalizirani, nego primaju socijalnu
pomoć.
Ukidanje zajamčene minimalne naknade uzrokovalo poteškoće
beskućnicima u traženju posla
„Ovo ukidanje ZMN čak i za ove koji su u prihvatilištima, to je jedan veliki zločin.
Zamislite vi osobu koju smo mi imali u prihvatilištu ima 20 ili 30 godina i on treba ići
tražiti posao a nema za prijevoz, nema ni za gablec, ima neke loše traperice i kad ga
vide tko ga opće hoće. Mi trebamo kada govorimo o zapošljavanju govoriti više o
ovima koji su nama izvan prihvatilišta/ prenoćišta.“
„Gubitak socijalne pomoći je veliki problem. Kad pričamo o onima koji su vani, oni će
radije izabrati tu pomoć, nego raditi, jer većina je mladih, oni koji su kod nas bili – kad
krenu raditi, to je neki minimum – a ako se zaposle izgube pravo na pomoć, oni kao
nisu dovoljno osnaženi – dok ostvare opet pravo na pomoć koja kod nas isto traje da
dobiješ 5-6 mjeseci. Oni su isto u nekoj fazi gdje su ustvari nigdje. To je jedan od
velikih problema.“
Višestruke potrebe i problemi beskućnika
„Nemojmo zanemarivati kada govorimo o zapošljavanju, mjera, njihova edukacija,
priprema za zapošljavanje na neke druge njihove probleme, nije nezaposlenost njihov
osnovni problem, ono što smo prije na početku rekli – to je preventivno – zašto ljudi
dolaze u prihvatilište. Imamo dečka koji je došao u stambene zajednice, sreća da je
došao k nama – ima ovrhu 60 000 kn koja je nastala prije 7 godina, dok je radio, u
banci je uzeo minus – ostao je bez posla, minus je ostao i sad je to 10 puta više. I onda
se on zaposli, ima neka primanja, njemu će ostati 2000 kn, neće imati podršku. Što bi
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
23 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
njemu bilo razumno da on nije u stambenoj zajednici - ne se zaposliti i ne primati
plaću. Jer taj njegov posao ne može mu omogućiti zadovoljenje primarnih potreba, pa
ne može – od 2500 kn i ako ima 1/3 ovrhe i tako dalje ne može danas preživjeti.“
Beskućnici imaju nedovoljno radnog iskustva i kompetencija
„Ono što je bitno što sam ja vidio i kod drugih naših korisnika, da su oni dugo izišli iz
nekog svijeta rada, nisu radili poslove koji su njihova zanimanja i njima treba još neko
usavršavanje ili neka praksa da rade. Jedan profesionalan vozač došao je na neki
natječaj oni ga blijedo gledaju zbog godina, pa ga pitaju kad je zadnje vozio prije 5-6
godina i ne žele ga. Trebaju poboljšati svoje kompetencije itd. a to bi se moglo
projektima da i tu negdje volonterski ili besplatno rade, al kako će besplatno i kad ga
ti šalješ negdje, mora imati za gablec i prijevoz, ne može to imati jer mu je to ukinuto
– ne može dobiti ni džeparac 100 kuna kamoli nešto više.“
U projekte zapošljavanja uključiti privatni sektor
„Kad će se pripremati ti projekti koji će biti usmjereni na osposobljavanje i
prekvalifikacije ciljne skupine bilo bi dobro uključiti ako je to moguće privatni sektor,
konkretno poslodavce da budu ili partneri ili suradnici, jer odmah imamo otvorena
vrata za praksu. Osobe bi tad imale priliku naučiti posao, bit će uključene u radne
procese i na taj će način uz teoretska znanja podići praktična znanja koja će im biti
zapravo, na taj će si način dići svoju konkurentnost.“
„Prije pokretanja inicijativa za pokretanje zapošljavanja baš je dobro da se obrate
nekoj privatnoj firmi jer mogu iznositi svoju ideju i mogu vidjeti jesu li moguće
zainteresirani za suradnju – da ih osvijestimo, upoznamo prethodno a ne kad već
pokrenemo neki projekt – već u procesu pripreme projekta je dobro razviti takvu
suradnju – osobito u kontekstu njihovog društveno odgovornog poslovanja – nudi se
prilika da dođemo do njih.“
Važnost psihosocijalne podrške
„Ono što smo zaključili, ključna stvar je psihosocijalna podrška, njihovo osnaživanje,
to je njima najvažnije i najpotrebnije da oni savladaju osnovne stvari komunikacije,
vrate samopouzdanje. Godinu dana raditi samo na jačanju njihove osobnosti, a tek
onda uključivati sve ostalo.“
Važnost podrške poslodavcima koji zapošljavaju beskućnike
„Jedna stvar jako bitna ako se ide na taj privatni sektor da je poslodavcima dobro dat
neku osobu koja će im bit neka podrška u radu s beskućnicima, da oni uvijek mogu
nekoga kontaktirati i to je nešto što je zapravo nama dodatni posao, ali njima što je iz
toga proizašlo iz tih sastanaka da oni imaju nekoga, njima je jako važno nazvati
nekog kad se javi problem.“
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
24 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
Sve vidljiviji problem mladih koji izlaze iz alternativnih oblika skrbi bez
završenih formalnih oblika obrazovanja
„Kad su u pitanju mladi, ja bih još htjela dodati da je žalosno da izlaze iz domova a da
nemaju riješeno školovanje. Jedan dečko izađe već s 19 godina bez srednje škole, jer je
bio npr. hiperaktivan i nije se s njime išlo do kraja u smislu da se riješi, da mu se da
neka prekvalifikacija bilo što bi njemu osiguralo neku daljnju mogućnost
zapošljavanja, a ne da oni dođu u prihvatilište i da mi sad radimo na tom dijelu
osnaživanja, prekvalifikacije i škole. To je nešto što je trebalo biti.“
U praksi ne postoje razlike između socijalnih poduzetnika i poduzetnika
– poticanje poreznih i zakonodavnih okvira za razvoj socijalnog
poduzetništva
„Nužna je podrška od društva ili države, da bude prepoznato da nismo mi u istoj
poziciji – na tržištu rada ćemo teško zadržati kvalitetu proizvoda/usluge baš zbog toga
što zapošljavamo – to su ipak ljudi koji su ograničenih sposobnosti – nije samo
problem što oni nemaju posla, već uopće njihove sposobnosti da nađu posao, da
zarađuju.“
„Mi smo sad u poziciji da želimo zaposliti jednu socijalnu isključenu kategoriju, ljudi
koji su ograničenih kapaciteta, koji imaju manje znanja, manje kompetencija, manje
vještina općenito na tržištu rada i općenito nisu konkurentni, stvar je u tome ako vi
želite pokrenuti socijalno poduzetništvo, vi se bavite nečim na tržištu rada za što bi
trebali ostvarivati neki prihod/ dobit, usluga/ proizvod – obzirom da se radi o
kategoriji ljudi koju mi želimo zaposliti i koji nemaju dovoljno kapaciteta mi ciljano
idemo zaposliti nekoga radnika koji nam u tom trenutku, nije najbolji kandidat za taj
posao, mi to svjesno radimo.“
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
25 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
PRISTUP ZAPOŠLJAVANJU BESKUĆNIKA: PREPORUKE ZA DRŽAVE
ČLANICE I EUROPSKU UNIJU
Razviti strategije zapošljivosti (eng. employability) za najisključenije
pojedince
Razviti pathway pristup zapošljavanju beskućnika te sukladno tome diversificirati službe za zapošljavanje
Poboljšati koordinaciju i suradnju različitih dionika
Uspostaviti višegodišnji sustav financiranja službi za zapošljavanje
Pružiti zapošljavanje uz podršku kao alternativu za pojedince s višestrukim potrebama
Osigurati podršku na radnom mjestu i prijelaznu potporu
Promovirati učinkovito sudjelovanje korisnika usluga
Sačiniti stvarne poticaje zapošljavanju pojedinaca te osigurati
adekvatne razine minimalnog dohotka
Ukinuti sankcije za najranjivije radnike
Osigurati pristup jasnim i konzistentnim informacijama o pravima i
postojećim uslugama podrške
Osigurati geografsku distribuciju službi
Razviti i iskoristiti indikatore koji mjere „mekane“ ishode inicijativa
zapošljavanja
Uspostaviti sustave baza podataka beskućnika koji pretražuju profile
zapošljavanja pojedinaca
FEANTSA predlaže reviziju Europske smjernice za zapošljavanje prema
na slijedeći način:
Aktivne i preventivne mjere tržišta rada, uključujući:
Kontinuirani pregled poreznog i sustava naknada kako bi se riješilo
pitanje loše strukturiranih naknada koje mogu uzrokovati manjak
poticaja kod pojedinaca u smislu zapošljavanja
Razviti učinkovite procese međusobnog učenja u području zapošljavanja
skupina u nepovoljnom položaju
Razviti okvir aktivnog uključivanja koji promovira napredak politika na
nacionalnoj razini
Osigurati da Europski socijalni fond cilja na inicijative za najisključenije
skupine i promovira transnacionalne razmjene
Sačiniti učinkovita pravila državne pomoći (eng. State aid) za
zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju
Boriti se protiv neprijavljenog rada bez kažnjavanja najugroženijih
skupina
Razviti cjeloživotne strategije učenja za većinu skupina u nepovoljnom
položaju
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
26 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
ZAKLJUČCI
Beskućnici i oni koji su u riziku od nastanka beskućništva suočavaju se s nizom
osobnih, socijalnih i strukturnih problema pri pronalasku ili zadržavaju posla. Odnos
između tih barijera/prepreka također je složen i isprepleten te pogoršava poteškoće s
kojima se osoba susreće prilikom sudjelovanja u tržištu rada. Analizom literature u
ovom području, identificirano je 5 barijera/prepreka:
- nestabilno stanovanje
- niska razini dohotka i/ili nestabilnog dohotka
- višestruke potrebe i problemi beskućnika
- niska razina vještina, kompetencija i radnog iskustva
- struktura tržišta rada
Usluge za beskućnike tradicionalno su usmjerene na pružanje smještaja i socijalne
podrške, a ne na integriranu pomoć pri zapošljavanju, iako niz skloništa pruža pomoć
pri traženju posla ili se bavi socio-ekonomskim aktivnostima.
Važno je razvijati inicijative za zapošljavanje beskućnika jer mogu poslužiti kao važan i
snažan poticaj integracije ljudi koji su dugo godina u statusu beskućnika. Zaposlenost
i posao prvenstveno pomažu osobi da vrati samopouzdanje, stekne poznanstva i veze
te osvijesti vlastite vještine i kompetencije zbog čega možemo govoriti o zaposlenosti
kao dobrom obliku mjere prevencije od pada u začaran krug beskućništva.
Inicijative za zapošljavanje beskućnika temelje se na fleksibilnijem pristupu te se
manje fokusiraju na izravne rezultate tržišta rada, a više na rezultate koji se odnose
na poboljšanje kvalitete života pojedinca. Ovakve inicijative imaju za cilj poboljšati
osobne vještine i kompetencije i biti podrška ljudima u ponovnom povezivanju s
tržištem rada i poslovnog života općenito. Inicijative za zapošljavanje beskućnika
uključuju različite forme praktičnih obuka, edukacija i podrške, kao što su primjerice
treninzi životnih vještina, radno-okupacijske terapije, volontiranje, zapošljavanje uz
podršku i slično.
Socijalna poduzeća imaju ključnu ulogu vraćanja beskućnika na tržište rada. Koncept
socijalnih poduzeća nudi priliku za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju.
Socijalna poduzeća zapošljavaju osobe s višestrukim poteškoćama i potrebama koje
potrebuju kontinuiranu podršku, obično i nekoliko godina, na što modeli klasičnog
zasnivanja radnog odnosa ne mogu odgovoriti. Socijalna poduzeća iz tog razloga služe
kao alternativa za pojedince s višestrukim poteškoćama.
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
27 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA
LITERATURA
Broadbent, R. (2008). The Real Cost of Linking Homeless Young People to Employment,
Education and Training. Youth Studies Australia 27(3): 30-38.
da Costa Nunez, R. (1995). Job Readiness: Crossing the Threshold from Homelessness to
Employment. Journal of Children and Poverty 1(2): 71-84.
European Commission. (2013). Social Investment Package. Commission staff working
document. Confronting Homelessness in the European Union.
FEANTSA. (2009). Access to Employment for People experiencing Homelessness.
Recommendations for Member States and the European Union. Dostupno na:
http://www.feantsa.org/spip.php?action=acceder_document&arg=852&cle=f83b8ff4826ad
312779be66d9d115d541bc4fbb3&file=pdf%2F0905_acces_employment_feantsa_revised.pd
f
FEANTSA. (2009). Supported employment for people experiencing homelessness. The role of
work integration social enterprises (WISE). Dostupno na:
http://www.feantsa.org/spip.php?action=acceder_document&arg=853&cle=a18f11dd7a073
ee7e5865c948740f2f95e3391da&file=pdf%2F0908_social_economy_document_final_en.pdf
FEANTSA. (2014). How to Develop Employability Initiatives in Homelessness Services.
Dostupno na:
http://www.feantsa.org/spip.php?action=acceder_document&arg=574&cle=51f2722bdaeb5
47eb4c0124522a0879a3bd68404&file=pdf%2Femployability_starter_kit_final_en.pdf
Mavromaras, K., King, D., Macaitis, K., Mallett, S., Batterham, D. (2011). Finding Work:
Homelessness and Employment. National Institute of Labour Studies and Flinders University,
Adelaide, Australia.
Tam, T., Zlotnick, C. and Robertson, M. J. (2003). Longitudinal Perspective: Adverse
Childhood Events, Substance Use, and Labor Force Participation Among Homeless Adults.
The American Jornal of Drug and Alcohol Abuse 29(4): 829-846.